P. 1
Zavrsni Rad Srdan Crnic Novo

Zavrsni Rad Srdan Crnic Novo

|Views: 603|Likes:
Published by Jazavac Srki

More info:

Published by: Jazavac Srki on Mar 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2013

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

SrĎan Crnić

Zagreb, 2011.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRŠNI RAD

Mentor: Doc. dr. sc. Ivo Dţijan, dipl. ing.

Student: SrĎan Crnić

Zagreb, 2011.

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći stečena znanja tijekom studija i navedenu literaturu. Zahvaljujem se mentoru, obitelji, prijateljima i svima koji su mi pruţali potporu pri pisanju ovoga rada.

SrĎan Crnić

Srđan Crnić

Završni rad

SADRŽAJ
SADRŢAJ ................................................................................................................................... I POPIS TABLICA ..................................................................................................................... IV POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ................................................................................ V POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... VI SAŢETAK ............................................................................................................................. VIII 1. UVOD .................................................................................................................................. 1 2. ODABIR I OPIS KOMPONENATA MJERNE LINIJE .................................................... 2 2.1. Centrifugalna pumpa [1] .............................................................................................. 2 2.2. Cijevi ............................................................................................................................ 4 2.3. Manometri .................................................................................................................... 5 2.4. Ventili........................................................................................................................... 6 2.5. Rotametar ..................................................................................................................... 7 2.5.1. Mjerenje volumenskog protoka [1] ....................................................................... 8 2.5.1.1. OdreĎivanje protoka mjerenjem pada tlaka na suţenju ................................. 8 2.5.1.2. OdreĎivanje protoka rotametrom ................................................................. 12 3. PRORAČUN PUMPE U PROGRAMU PIPELINE 1.0 ................................................... 15 3.1. Opis metode Hardy-Cross [2] .................................................................................... 15 3.2. Unos podataka ............................................................................................................ 18 3.3. Definiranje pumpe...................................................................................................... 19 3.4. Serijski i paralelni reţim rada pumpi ......................................................................... 22 4. KONAČAN IZGLED MJERNE LINIJE .......................................................................... 25 4.1. 3D model mjerne linije .............................................................................................. 25 4.2. Shematski prikaz mogućih konfiguracija i rada mjerne linije ................................... 28 4.2.1. Pojedinačni rad pumpe P1 .................................................................................. 28 4.2.2. Pojedinačni rad pumpe P2 .................................................................................. 29 4.2.3. Serijski rad dviju pumpi ...................................................................................... 30 4.2.4. Paralelni rad dviju pumpi .................................................................................... 31 5. PRORAČUN MJERNE LINIJE U PROGRAMU PIPELINE 1.0 .................................... 33 5.1. Pojedinačni rad pumpe P1.......................................................................................... 34 5.2. Pojedinačni rad pumpe P2.......................................................................................... 38 5.3. Paralelni rad obje pumpe............................................................................................ 40 5.4. Serijski rad obje pumpe.............................................................................................. 41 6. OPIS VJEŢBE ................................................................................................................... 43 6.1. Reţim rada centrifugalnih pumpi ............................................................................... 43 6.2. Princip vjeţbe ............................................................................................................. 43 6.3. Način proračuna mjerne linije .................................................................................... 44 7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 47
Fakultet strojarstva i brodogradnje I

Srđan Crnić

Završni rad

PRILOZI................................................................................................................................... 48 LITERATURA ......................................................................................................................... 49

Fakultet strojarstva i brodogradnje

II

Srđan Crnić

Završni rad

POPIS SLIKA
Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8. Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12. Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slika 16. Slika 17. Slika 18. Slika 19. Slika 20. Slika 21. Slika 22. Slika 23. Slika 24. Slika 25. Slika 26. Slika 27. Slika 28. Slika 29. Slika 30. Slika 31. Cijevi Egelen ........................................................................................................... 5 Tehnički podaci Egelen cijevi ................................................................................. 5 Shema manometra s Bourdonovom cijevi............................................................... 6 Shema FIP C-PVC ventila ....................................................................................... 7 Rotametar Omega FL7403 ...................................................................................... 7 Strujnice, srednje brzine fluida i tlak kod protjecanja fluida kroz mjerno suţenje . 9 Shematski prikaz mjerenja protoka rotametrom ................................................... 12 Program PipeLine 1.0 ............................................................................................ 15 Karakteristika pumpe prema katalogu proizvoĎača .............................................. 19 Shema cjevovoda u programu Pipeline 1.0 ........................................................... 19 Definiranje pumpe u programu PipeLine 1.0 ........................................................ 20 Definiranje koeficijenta lokalnog gubitka ventila u programu PipeLine 1.0 ........ 20 Karakteristika pumpe dobivena proračunom u programu Pipeline ....................... 21 Usporedba podataka proizvoĎača i proračunskih podataka .................................. 21 Shema cjevovoda za serijski rad dviju pumpi u programu Pipeline 1.0 ............... 22 Karakteristike pumpi u sva tri reţima rada ........................................................... 23 3D model mjerne linije-nacrt ................................................................................ 26 3D model mjerne linije-bokocrt ............................................................................ 26 3D model mjerne linije-tlocrt ................................................................................ 27 3D model mjerne linije-izometrija ........................................................................ 27 Shematski prikaz pojedinačnog rada pumpe P1 .................................................... 28 Shematski prikaz pojedinačnog rada pumpe P2 .................................................... 29 Shematski prikaz serijskog rada dviju pumpi........................................................ 30 Shematski prikaz paralelnog rada dviju pumpi ..................................................... 31 Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0 ...................................................... 34 Grafički prikaz rezultata proračuna pojedinačnog rada pumpe P1 u programu Pipeline 1.0 ............................................................................................................ 35 Prikaz pomaka radnih točaka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije ............................................................................................................................... 37 Grafički prikaz rezultata proračuna pojedinačnog rada pumpe P2 u programu Pipeline 1.0 ............................................................................................................ 38 Grafički prikaz rezultata proračuna paralelnog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0........................................................................................................... 40 Grafički prikaz rezultata proračuna serijskog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0........................................................................................................... 41 Primjer dijagrama PP-Q i η-Q karakteristike pumpi.............................................. 44

Fakultet strojarstva i brodogradnje

III

Srđan Crnić

Završni rad

POPIS TABLICA
Tabela 1. Tabela 2. Usporedba rezultata proračuna pumpe u samostalnom radu i u cjevovodnom sustavu ................................................................................................................... 36 Tablica za unos mjernih podataka ......................................................................... 45

Fakultet strojarstva i brodogradnje

IV

Srđan Crnić

Završni rad

POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
15-06-2011 MJERNA LINIJA

Fakultet strojarstva i brodogradnje

V

Srđan Crnić

Završni rad

POPIS OZNAKA
Oznaka Q hp PE PP η pm ρ g v z ht hf I U A km ko C D G Fu FT x VR SR fT ρT ρR S α D0 Kv Qi(k) Qi(k-1) Jedinica m /s, l/s m W W Pa, bar kg/m3 m/s2 m/s m m m A V m2 mm N N N mm m3 m2 kg/m3 kg/m3 mm2 ° mm m3/s m3/s
3

Opis Volumni protok Visina dobave pumpe Snaga elektromotora Snaga pumpe Faktor korisnosti pumpe Manometarski tlak Gustoća Ubrzanje sile teţe Brzina Geodetska visina Visina gubitaka u turbini Visina linijskih gubitaka Jakost struje Napon Površina poprečnog presjeka Koeficijent suţenja mlaza Koeficijent otvora mjernog suţenja Koeficijent protoka Promjer cjevovoda Teţina ronila Sila uzgona Sila kojom fluid djeluje na ronilo Poloţaj ronila Volumen ronila Površina ronila Faktor trenja izmeĎu fluida i ronila Gustoća fluida Gustoća ronila Površina otvora suţenja rotametra Kut unutarnje stijenke rotametra s vertikalom Promjer ronila Koeficijent lokalnog gubitka u ventilu Protok u i-toj cijevi petlje u k-toj iteraciji Protok u i-toj cijevi odreĎen u prethodnoj iteraciji
VI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Srđan Crnić

Završni rad

ΔQi(k) n hfi(k) r VS ns

m3/s m s2/m5 m -

Korekcija protoka u tekućoj iteraciji Broj cijevi u odreĎenoj petlji Visina gubitaka mehaničke energije u i-toj cijevi petlje u ktoj iteraciji Pomoćni koeficijent Visina stupca tekućine Specifični broj okretaja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

VII

Srđan Crnić

Završni rad

SAŽETAK
U ovom radu osmišljena je mjerna linija za laboratorijsku vjeţbu Centrifugalna pumpa. Mjerna linija je namijenjena za mjerenje protoka u cjevovodu, tlakova na ulazu i izlazu iz svake pumpe i jakosti struje elektromotora koji pokreću pumpe, kako bi iz tih mjernih podataka studenti mogli računati i crtati traţene karakteristike centrifugalnih pumpi u pojedinačnom, serijskom i paralelnom radu. TakoĎer je opisan i postupak mjerenja tijekom laboratorijskih vjeţbi u okviru kolegija Mehanika fluida. Uz opis pojedinih komponenata mjerne linije, dana su i obrazloţenja za njihov odabir. Centrifugalne pumpe, kao temelj ovog rada, detaljno su opisane i izvršen je proračun pumpi pri različitim načinima spajanja u programu PipeLine 1.0. Opisane su dvije najčešće metode mjerenja volumenskog protoka u cjevovodima, te je za ovu vjeţbu odabrano mjerenje protoka rotametrom kao prikladnije. Izvršen je detaljan proračun cjelokupne mjerne linije u sve četiri konfiguracije u programu PipeLine 1.0. rezultati proračuna pokazuju pomjeranje radne točke na karakteristici pumpe prema manjim protocima i većim visinama dobave kad se pumpa nalazi u cjevovodnom sustavu mjerne linije. Kako bi se lakše predočio izgled i rad mjerne linije, napravljeni su 3D model, shematski prikazi različitih načina spajanja pumpi i sklopni crteţ.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

VIII

Srđan Crnić

Završni rad

1. UVOD
Cilj ovog rada je osmisliti i konstruirati mjernu liniju za laboratorijsku vjeţbu Centrifugalna pumpa koja bi se izvodila u sklopu kolegija Mehanika Fluida. Vjeţba se provodi u svrhu snimanja karakteristika rada jedne centrifugalne pumpe, odnosno dviju centrifugalnih pumpi u serijskom i paralelnom radu. Uz samu konstrukciju mjerne linije, potrebno je odabrati mjerne ureĎaje, te ostale komponente mjerne linije kako bi se sve komponente mogle lako nabaviti i mjerna linija bez poteškoća sastaviti na radnome stolu. Prvotna ideja o odabiru pumpi koje rade na naponu 12 V je odbačena zbog poteškoća u pronalasku zadovoljavajuće pumpe, te su odabrane pumpe napona 220 V.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1

Srđan Crnić

Završni rad

2. ODABIR I OPIS KOMPONENATA MJERNE LINIJE
U ovom poglavlju bit će opisan odabir pojedinih komponenti mjerne linije. Komponente su odabrane kako bi zadovoljile sve potrebe mjerne linije, te kako bi se olakšala montaţa i nabava komponenata. 2.1. Centrifugalna pumpa [1]

Za ovaj rad odabrao sam malu navojnu centrifugalnu pumpu NMT 20/60-130 proizvoĎača IMP Pumps iz Slovenije. Pumpu sam odabrao zbog zadovoljavajućih karakteristika dobave i protoka, navojnih prirubnica koje olakšavaju montaţu, motora s permanentnim magnetima koji štede električnu energiju, te zbog prednaponske zaštite motora. Pumpa ima 3 brzine, ali proračun je raĎen za srednju brzinu pumpe koja ima optimalne karakteristike protoka i visine dobave. Centrifugalne pumpe su pumpe kroz koje tekućina protječe od smjera crpljenja prema tlačnoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekućinu izmeĎu lopatica jednog ili više rotora. Centrifugalne pumpe prikladne su za svaku namjenu osim za male količine i male brzine, te za tekućine koje imaju veliku viskoznost. Koriste se najviše za male i srednje dobavne visine i za velike dobavne količine pri povećanim brzinama strujanja. Ove pumpe nisu samousisne tj. nisu u mogućnosti iscrpsti zrak iz usisnog cjevovoda. Centrifugalne pumpe mogu biti jednostupanjske i višestupanjske. Uglavnom imaju kućište od lijevanog ţeljeza, rotor od bronce i vratilo od nehrĎajućeg čelika. Često se na vratilo navlači košuljica od bronce ili istog materijala kao i vratilo da bi se vratilo zaštitilo od trošenja i time izbjeglo često mijenjanje. Odlikuju se konstantnom dobavom i dobavnom visinom, zauzimaju malo prostora, neposredno se spajaju na pogonski stroj uz pogodnu brzinu vrtnje. U usporedbi s pumpama sličnih karakteristika, ove su relativno jeftinije, nemaju ventila, a izrada i odrţavanje je jeftinije. Centrifugalne pumpe, zbog kapaciteta imaju veliku zastupljenost, te su u velikoj mjeri istisnule stapne/klipne pumpe. Centrifugalna pumpa se sastoji od spiralnog kućišta i rotora pričvršćenog na vratilu koji se vrti velikom brzinom. Kada se rotor vrti potiskuje tekućinu koja se nalazi izmeĎu lopatica, djelovanjem centrifugalne sile tekućina povećava brzinu koja se dobrim dijelom pretvara u tlak.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Srđan Crnić

Završni rad

Podjela centrifugalnih pumpi: Prema kapacitetu:    malog kapaciteta do 0,3 m3/s srednjeg kapaciteta od 0,3 m3/s do 1 m3/s velikog kapaciteta iznad 1 m3/s

Prema specifičnoj energiji:    male specifične energije (49 J/kg) ; dobavne visine do 5 m VS srednje specifične energije (49-490 J/kg) ; dobavne visine od 5-50 m VS velike specifične energije (490 J/kg i više); dobavne visine iznad 50 m VS (VS - visina stupca tekućine) Prema specifičnom broju okretaja:    sporookretne, ns = 60 - 100 normalne, ns = 100 – 300 brzookretne, ns = 400 - 1000

Prema broju kućišta:   s jednim kućištem s dva kućišta ( na istom vratilu )

Prema poloţaju vratila rotora:   vertikalne horizontalne

Prema načinu pogona:    turbo pumpe elektromotorne motorne
3

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Srđan Crnić

Završni rad

Konstrukcijski dijelovi centrifugalne pumpe: Svaka centrifugalna pumpa ima slijedeće osnovne dijelove:     kućište (stator) u kojemu je smješteno radno kolo s lopaticama (rotor) vratilo radnog kola spojeno s pogonskim strojem leţaj vratila s tlačnom brtvenicom, koja spriječava da tekućina izlazi iz kućišta pumpe brtveni prstenovi izmeĎu radnog kola i kućišta koji spriječavaju da tekućina prestrujava s tlačne na usisnu stranu radnog kola Kućište pumpe ili statora vezano je na ulazni i izlazni cjevovod pumpe. Oblik kanala unutar kućišta moţe biti tako izveden da pridonosi promjeni tlaka i brzine strujanja tekućine kroz pumpu. Postoje dvije osnovne izvedbe kućišta i to spiralno i difuzorsko s ugraĎenim statorskim lopaticama. Radno kolo s lopaticama ili rotor radni je dio centrifugalne pumpe koji svojom vrtnjom povećava tlak. S obzirom na strujanje u rotoru mogu biti radijalne, poluradijalne i aksijalne. Dobavna visina radnog kola je ograničena pa se kod većih dobavnih visina radna kola spajaju u seriju. Tom izvedbom tekućina prolazi redom iz jednog kola u slijedeći, pa se ukupni porast tlaka tekućine ostvaruje u nekoliko stupnjeva. Prema broju stupnjeva postoje jednostupanjske i višestupanjske centrifugalne pumpe. Tekućina moţe ulaziti u pumpu kroz jedan ili više ulaza (najviše 4) te prema broju ulaza imamo jednoulazne i više ulazne centrifugalne pumpe. Princip rada centrifugalne pumpe osigurava kontinuiran protok tekućine kroz kućište, sve dotle dok brzina i otpori ostaju u dopuštenim granicama. Uz ispunjenje navedenih uvjeta moguće je postići veliku dobavu uz relativno male dimenzije pumpe. Za normalan rad pumpe potrebno je da tlak tekućine ispred rotora bude nešto viši od parcijalnog tlaka isparavanja tekućine zbog opasnosti od pojave kavitacije. Prema smjeru u kojemu tekućina prostrujava kroz stupnjeve višestupanjske pumpe, razlikuju se jednosmjerne, protusmjerne i poprečne centrifugalne pumpe. 2.2. Cijevi

Odabrane cijevi su polietilenske cijevi Egelen proizvoĎača Egeplast, dobavljača Reus Inţenjering iz Zagreba, promjera 20 mm. Te cijevi su standardne tlačne cijevi od polietilena visoke gustoće, odlikuju se dugim vijekom trajanja, visokom fleksibilnošću i malom teţinom. Moguće ih je sučeono zavarivati.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 1.

Cijevi Egelen

Slika 2.

Tehnički podaci Egelen cijevi

2.3.

Manometri

Odabrani su manometri sa Bourdonovom cijevi proizvoĎača Wika, dobavljača i zastupnika MTB inţenjering iz Zagreba. Bourdonove cijevi su savijanjem kruţno oblikovane cijevi, ovalnog poprečnog presjeka. Tlak medija djeluje na unutarnje stjenke cijevi uslijed čega se ovalni poprečni presjek pribliţava kruţnom obliku. Iskrivljenjem opruţne cijevi nastaju prstenasta naprezanja koja razvijaju Bourdonovu cijev. Neučvršćeni kraj opruge usljed

Fakultet strojarstva i brodogradnje

5

Srđan Crnić

Završni rad

naprezanja izvodi pomak koji se preko mehanizma zupčanika prenosi pomoću kazaljke na skalu manometra.

Slika 3.

Shema manometra s Bourdonovom cijevi

2.4.

Ventili

Odabrani su C-PVC kuglasti ventili s leptir ručkom odgovarajućeg promjera 20 mm proizvoĎača FIP, dobavljača Reus Inţenjering iz Zagreba. Moguće ih je sučeono zavarivati na PE cijevi. Maksimalni radni pritisak im je 16 bara, lako su rastavljivi kako bi se olakšala promjena brtvi. Koeficijent lokalnog gubitka u ventilu iznosi Kv=0,48. Za regulaciju protoka odabran je prigušni ventil istog proizvoĎača i dobavljača.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

6

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 4.

Shema FIP C-PVC ventila

2.5.

Rotametar

Odabrao sam rotametar američkog proizvoĎača Omega. Model rotametra je FL7403 i sposoban je mjeriti protoke do 1,7 l/s što zadovoljava sve ostvarive protoke u mjernoj liniji. Rotametar se lako montira na vertikalnu cijev mjerne linije sa dva priključka koja stiţu u paketu s rotametrom.

Slika 5.

Rotametar Omega FL7403

Fakultet strojarstva i brodogradnje

7

Srđan Crnić

Završni rad

2.5.1.

Mjerenje volumenskog protoka [1]

Protok je jedna od osnovnih fizikalnih veličina koja se mjeri u industrijskom pogonu. Mjerenjem protoka odreĎuju se energetske i materijalne bilance na osnovu kojih se odreĎuje produktivnost procesa proizvodnje. Istovremeno protok je najčešće i osnovna veličina čijom se promjenom upravlja procesom proizvodnje. Mjerenje protoka kapljevina, plinova, višefaznih tekućina i suspenzija je sloţeno, podloţno je brojnim pogreškama, i zato je razvijen je veliki broj različitih mjernih postupaka u svrhu preciznog i pouzdanog mjerenja. Postoje tri osnovna protoka: volumni, maseni i količinski (molarni). Volumni protok je definiran kao volumen fluida koji proĎe kroz zadanu površinu u jedinici vremena. U SI mjernom sustavu najčešće se izraţava u m3/s ili l/s i najčešće se označava znakom Q. Za ovaj rad bitan je upravo volumenski protok. 2.5.1.1. Određivanje protoka mjerenjem pada tlaka na suženju

Na slici [Slika 6] prikazano je protjecanje fluida (kapljevine ili plina) kroz cijev u koju je ugraĎeno mjerno suţenje. Zbog suţenja dolazi do povećanja brzine fluida i pada tlaka. Strujnice prikazuju strujanje fluida kroz cijev sa suţenjem i njihovo maksimalno skupljanje je na mjestu iza najuţeg presjeka. Na slici [Slika 6] su tri karakteristična mjesta označena brojevima 1,0 i 2. Mjesto 1 je ispred suţenja i dovoljno udaljenog od njega tako da ne dolazi do promjene brzine ili tlaka zbog prisustva ugraĎenog suţenja. Mjesto sa oznakom 0 je mjesto najvećeg suţenja, a mjesto sa oznakom 2 je mjesto gdje se strujnice najviše skupljaju i mlaz fluida ima minimalni presjek. Označimo li sa A1 i A2 presjeke mlaza fluida na odgovarajućim mjestima i sa A0 presjek otvora mjernog suţenja, onda vrijede sljedeće nejednakosti 𝐴

1 > 𝐴0 > 𝐴2

(1)

Zbog suţenja dolazi do promjene brzine fluida duţ cijevi i maksimalna brzina fluida je na mjestu minimalnog presjeka mlaza. Povećanjem brzine fluida smanjuje se tlak, tako da je najveći tlak ispred suţenja, a minimalan tlak je na mjestu maksimalne brzine. Za srednju brzinu i tlak moţemo takoĎer napisati nejednakosti:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

8

Srđan Crnić

Završni rad 𝑣

1 < 𝑣0 < 𝑣2

(2) 𝑝

1 > 𝑝0 > 𝑝2

(3)

Za protjecanje takozvanog " idealnog fluida " su promjene tlaka i brzine odreĎene Bernoullijevom jednadţbom za idealni fluid. Idealni fluid je zamišljeni fluid zanemarivog viskoziteta, µ = 0, tako da se njegovim protjecanjem ne troši energija. Svi realni fluidi imaju viskozitet veći od nule, tako da se Bernoullijeva jednadţbaza idealni fluid koristi samo kao aproksimacija za realne fluide. Bernoullijeva jednadţba glasi: 𝜌𝑣 2 𝑝 + + 𝜌𝑔𝑕 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡. 2

(4)

Slika 6.

Strujnice, srednje brzine fluida i tlak kod protjecanja fluida kroz mjerno suženje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

9

Srđan Crnić

Završni rad

Svaki od tri člana predstavlja oblik energije po jedinici volumena fluida. Prvi član je energija tlaka, drugi član je kinetička energija, a treći je potencijalna energija fluida. Ukupna energija se ne mijenja kod protjecanja fluida, tako da je zbroj sva tri oblika energije konstantan. Primijenimo li Bernoullijevu jednadţbu za tri označena mjesta duţ cijevi, uz pretpostavku da su ta mjesta na istim visinama, moţemo napisati:
2 2 2 𝜌𝑣1 𝜌𝑣2 𝜌𝑣0 = 𝑝2 + = 𝑝0 + (5) 2 2 2 Osim jednadţbe očuvanja energije, potrebno je upotrijebiti i zakon očuvanja mase. Ako se 𝑝

1 +

radi o protjecanju kapljevine, onda se zakon očuvanja mase moţe napisati u obliku jednadţbe kontinuiteta: 𝑣1 𝐴1 = 𝑣2 𝐴2 = 𝑣0 𝐴0
(6)

Bernoullijeva jednadţba i jednadţba kontinuiteta omogućuju odreĎivanje protoka fluida u cijevi ako se izmjere tlakovi na mjernim mjestima 1 i 2. Na mjernim mjestima se priključe cjevčice koje se povezuju se manometrima, ili diferencijalni manometri za odreĎivanje razlike tlaka 𝑝2 − 𝑝1 . Formulu za proračun protoka izraţavamo s relativnim odnosima presjeka mlaza fluida. Definiramo koeficijent suţenja mlaza 𝑘𝑚 i koeficijent otvora mjernog suţenja 𝑘0 slijedećim izrazima: 𝑘𝑚 = 𝐴2 𝐴0 𝑘0 = 𝐴0 𝐴1

(7)

Oba koeficijenta imaju vrijednosti manje od 1, a veće od 0. Primjenimo Bernoullijevu jednadţbu za mjerna mjesta 1 i 2:
2 2 𝜌𝑣1 𝜌𝑣2 + 𝑝1 = + 𝑝2 2 2

(8)

Izrazimo razliku kvadrata brzina:
2 2 𝑣2 − 𝑣1 =

2 𝑝 − 𝑝2 𝜌 1

(9)

Ako kroz cijev protječe kapljevina onda iz jednadţbe kontinuiteta moţemo izraziti brzinu 𝑣1 pomoću brzine 𝑣2 :
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

Srđan Crnić

Završni rad 𝑣

1 = 𝐴

2 𝑣 𝐴1 2

(10)

Omjer površina izrazimo pomoću koeficijenta suţenja mlaza 𝑘𝑚 i otvora 𝑘0 : 𝑘𝑚 𝑘0 = 𝐴2 𝐴0 𝐴2 = 𝐴0 𝐴1 𝐴1

(11)

Iz čega uvrštavanjem u izraz za odnose brzina slijedi: 𝑣1 = 𝑘𝑚 𝑘0 𝑣2 Uvrstimo rezultat u izraz za razliku kvadrata brzina:
2 2 2 𝑣2 1 − 𝑘𝑚 𝑘0 =

(12)

2 𝑝1 − 𝑝2 𝜌

(13)

Maksimalna brzina kapljevine je: 𝑣2 = 1
2 2 1 − 𝑘𝑚 𝑘0

2 𝑝1 − 𝑝2 𝜌

(14)

Volumni protok izrazimo za najuţi presjek mlaza: 𝑘𝑚 𝐴0
2 2 1 − 𝑘𝑚 𝑘0 𝑄

= 𝑣2 𝐴2 =

2 𝑝1 − 𝑝2 𝜌

(15)

Na taj način izračunat je volumni protok idealne kapljevine za izmjerenu razliku tlaka na mjernim mjestima 1 i 2. Ovo je maksimalna vrijednost protoka jer idealna kapljevina protječe bez otpora kroz cijev. Ova se jednadţba moţe jednostavnije napisati ako se grupa koeficijenata označi s jedinstvenim parametrom 𝐶 koji se naziva koeficijentom protoka: 2 𝑝1 − 𝑝2 𝜌 𝑄

= 𝐶𝐴0

(16)

Budući da prema normi ISO 5167-2:2003 radni promjer cjevovoda 𝐷 treba biti izmeĎu 50 i 1000mm, za odabrane dimenzije cijevi ovaj način mjerenja neće biti dovoljno precizan.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

11

Srđan Crnić

Završni rad

2.5.1.2.

Određivanje protoka rotametrom

Rotametar je najčešće upotrebljavani ureĎaj za mjerenje protoka u laboratoriju, a često se koristi i u procesnoj industriji. Velika zastupljenost rotametra je posljedica jednostavnosti ureĎaja, široke primjenljivosti s obzirom na mogućnost mjerenja protoka plinova i kapljevina i vrlo veliki mjerni opseg. Mjerenje rotametrom se takoĎer zasniva na povezanosti pada tlaka koji nastaje protjecanjem kroz suţenje i protoka fluida. Za razliku od ugraĎenih suţenja koja imaju konstantan otvor, kod rotametra je površina suţenja promjenljiva. Suţenje tvori element (ronilo) koji je uronjen u fluid koji protječe kroz prozirnu vertikalnu cijev. Cijev ima promjenljivi radijus, najuţi presjek na ulazu u cijev, a najširi na izlazu. Fluid protječe kroz prsten izmeĎu ronila i cijevi. Poloţaj ravnoteţe odreĎen je teţinom ronila 𝐺, silom uzgona 𝐹 i silom kojom fluid djeluje 𝑢 na ronilo 𝐹𝑇 . Mjerni signal je poloţaj ronila x koji se očita na skali uz cijev.

Slika 7.

Shematski prikaz mjerenja protoka rotametrom

U ravnoteţnom poloţaju ronila vrijedi jednakost: 𝐹 + 𝐹𝑇 = 𝐺. 𝑢 Izrazimo sile pomoću parametara:
Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

(17)

Srđan Crnić

Završni rad 𝐹

= 𝜌𝑇 𝑉𝑅 𝑔 𝑢 𝐹𝐺 = 𝜌𝑅 𝑉𝑅 𝑔 1 𝐹𝑇 = 𝑓𝑇 𝑆𝑅 𝜌𝑇 𝑣 2 2 Gdje su: 𝜌𝑇 i 𝜌𝑅 gustoće fluida i ronila 𝑉𝑅 i 𝑆𝑅 volumen i površina ronila 𝑣 srednja brzina fluida 𝑓𝑇 faktor trenja izmeĎu fluida i ronila 𝑔 ubrzanje sile teţe Uvrstimo izraze za sile u jednadţbu ravnoteţe: 1 𝜌𝑇 𝑉𝑅 𝑔 + 𝑓𝑇 𝑆𝑅 𝜌𝑇 𝑣 2 = 𝜌𝑟 𝑉𝑅 𝑔 2 Izrazimo brzinu fluida: 𝑔 𝑉𝑅 𝜌𝑅 −1 𝑓𝑇 𝑆𝑅 𝜌𝑇

(18) (19) (20)

(21) 𝑣

=

2

(22)

Volumni protok fluida je odreĎen umnoškom površine otvora izmeĎu cijevi i ronila i srednje brzine fluida: 𝑄

= 𝑣𝑆

(23)

Površinu otvora suţenja izračunamo tako da odbijemo od površine veće kruţnice (cijevi) površinu manje kruţnice (ronila) [Slika 7]: 𝐷 𝑆 = 2
2 𝐷

0 𝜋 − 2

2 𝜋

(24)

Izrazimo relaciju izmeĎu promjera i kuta unutarnje stijenke s vertikalom [Slika 7]: 𝐷 − 𝐷0 2𝑥

tan 𝛼 =
Fakultet strojarstva i brodogradnje

(25)
13

Srđan Crnić

Završni rad

Uvrstimo u izraz za površinu suţenja: 1 𝑆 = 𝜋 𝐷0 + 2 tan 𝛼 𝑥 4

2

2 − 𝐷0

(26)

Kvadriramo izraz u okrugloj zagradi i zanemarimo iznos kvadrata tan2 𝛼 jer je kut 𝛼 vrlo mali po iznosu, te nakon sreĎivanja izraza dobijemo izraz za površinu suţenja: 𝑆

= 𝜋 tan 𝛼 𝐷0 𝑥 Nakon uvrštavanja površine suţenja u izraz za protok dobije se konačan rezultat: 𝑔 𝑉𝑅 𝜌𝑅 −1 𝑓𝑇 𝑆𝑅 𝜌𝑇

(27) 𝑄

= 𝜋 tan 𝛼 𝐷0

2 𝑥

(28)

Dobiveni izraz ukazuje kako pojedini parametri utječu na baţdarnu karakteristiku. Svojstva fluida, gustoća i viskozitet odreĎuju silu uzgona i silu trenja, tako da se baţdarna karakteristika bitno mijenja promjenom fluida. Zato je potrebno rotametar uvijek baţdariti za odabrani fluid-kapljevinu ili plin. Ronila se izraĎuju u različitim oblicima i iz materijala kao što je staklo, metal i polimeri. Izborom materijala mijenja se gustoća ronila, a oblik bitno utječe na faktor trenja tako da se podešavanjem tih parametara moţe postići mjerenje širokog opsega protoka. Smatram da je za mjernu liniju u ovom radu najprikladnije mjeriti protok upravo rotametrom zbog gore navedenih karakteristika i jednostavnosti upotrebe.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

14

Srđan Crnić

Završni rad

3. PRORAČUN PUMPE U PROGRAMU PIPELINE 1.0
Kako bismo vidjeli zadovoljava li pumpa zahtjeve mjerne linije potrebno je izvršiti njen proračun za sve reţime rada. Proračun sam vršio u programu PipeLine 1.0. Program PipeLine 1.0 je grafičko sučelje i programska ljuska (shell) programa Gasnet 4.1. Program se koristi za analizu strujanja u cjevovodima. Program koristi metodu Hardy-Cross za proračun sloţenih cjevovoda.

Slika 8.

Program PipeLine 1.0

3.1.

Opis metode Hardy-Cross [2]

Hardy-Cross metoda je iterativna metoda za odreĎivanje protoka u cijevnim mreţama gdje su poznati ulazni i izlazni protoci, ali ne i protoci unutar mreţe. Metoda je prvi puta objavljena 1936. godine, a objavio ju je Hardy Cross, profesor na Sveučilištu u Illinoisu. Hardy-Cross metoda je adaptacija njegove metode distribucije momenata koju je razvio u svrhu odreĎivanja momenata u nedefiniranim strukturama. Primjena metode započela je pravu revoluciju u analizi cijevnih mreţa. Prije Hardy-Cross metode, rješavanje kompleksnih cijevnih mreţa bilo je iznimno zahtijevno zbog nelinearnog odnosa izmeĎu dobave pumpe i protoka.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15

Srđan Crnić

Završni rad

Metoda se zasniva na činjenici da algebarska suma pada tlaka u zatvorenoj petlji mora biti jednaka nuli, što vrijedi za svaku petlju. Prvi korak metode je pretpostavka protoka u svakoj cijevi petlje, tako da jednadţba kontinuiteta bude zadovoljena u svakom čvoru. Zatim se iterativno računa korekcija protoka za svaku petlju sve dok se ne izvrši potpuno balansiranje mreţe, u smislu da je suma visina gubitaka mehaničke energije unutar petlji jednaka nuli. Za svaku cijev unutar petlje vrijedi: 𝑄𝑖 gdje je: 𝑄𝑖 𝑄𝑖
(𝑘) (𝑘)

= 𝑄𝑖

(𝑘−1)

+ Δ𝑄 (𝑘)

(29)

- protok u i-toj cijevi petlje u k-toj, tekućoj iteraciji - protok u i-toj cijevi odreĎen u prethodnoj iteraciji

(𝑘−1)

Δ𝑄 (𝑘) - korekcija protoka u tekućoj iteraciji, jednaka za sve cijevi u istoj petlji TakoĎer, za svaku cijev vrijedi: 𝑕𝑓𝑖

= 𝑟𝑖

(𝑘)

(𝑘)

∗ 𝑄𝑖

(𝑘)

2

= 𝑟𝑖

(𝑘)

∗ 𝑄𝑖

(𝑘−1)

+ Δ𝑄 (𝑘)

2

(30)

Budući da je korekcija Δ𝑄 (𝑘) malena u usporedbi sa 𝑄𝑖 kvadriranjem binoma moţe se zanemariti, pa ostaje: 𝑕𝑓𝑖 = 𝑟𝑖
(𝑘) (𝑘)

(𝑘−1)

, član Δ𝑄 (𝑘) , koji se dobije

2

∗ 𝑄𝑖

(𝑘−1)

2

+ 2𝑄𝑖

(𝑘−1)

∗ Δ𝑄 (𝑘)

(31)

Za svaku petlju vrijedi da je suma visina gubitaka mehaničke energije zbog djelovanja trenja u pojedinim cijevima jednaka nuli. Matematički to glasi: 𝑛
(𝑘) 𝑕𝑓1 (𝑘) (𝑘) (𝑘) 𝑕𝑓2 +. . . +𝑕𝑓𝑖 +. . . +𝑕𝑓𝑛 (𝑘)

+

= 𝑖
=1 𝑕𝑓𝑖

=0

(32)

Gdje je:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

16

Srđan Crnić

Završni rad 𝑛

- broj cijevi u odreĎenoj petlji 𝑕𝑓𝑖 je pozitivan za pozitivni protok Q (kojem se smjer poklapa sa smjerom opisivanja petlje), i negativan za negativni protok. Uvrštavanjem izraza (31) u jednadţbu (32) dobiva se slijedeće: 𝑛
(𝑘) 𝑟𝑖 𝑖=1 (𝑘−1) 𝑄𝑖 2 𝑛 (𝑘) (𝑘−1) (𝑘)

+ Δ𝑄

(𝑘)

∗ 𝑖
=1

2𝑟𝑖

∗ 𝑄𝑖

=0

(33)

Iz jednadţbe (33) dobiva se korekcija protoka u odreĎenoj petlji, u k-toj iteraciji: 𝑟𝑖
(𝑘)

Δ𝑄 (𝑘) = −

∗ 𝑄𝑖

(𝑘−1)

∗ 𝑄𝑖

(𝑘−1)

2𝑟𝑖

(𝑘)

∗ 𝑄𝑖

(𝑘−1)

(34)

Opći izraz za korekciju protoka unutar petlje glasi: Δ𝑄 (𝑘) = − 𝑕𝑓𝑖 𝜕𝑕𝑓𝑖 𝜕𝑄𝑖

(35)

Korekcija protoka Δ𝑄 dodaje se protoku čija se orjentacija poklapa s pretpostavljenom orjentacijom obilaska petlje, a oduzima od protoka čije je orjentacija suprotna pretpostavljenoj orjentaciji obilaska petlje. Iterativni postupak balansiranja protoka u cijevnoj mreţi sastoji se od slijedećih koraka: 1. pretpostaviti distribuciju protoka pri čemu mora biti zadovoljena jednadţba kontinuiteta u svim čvorovima 2. za svaku cijev u petlji izračunati i sumirati gubitke visine mehaničke energije 𝑕𝑓 = 𝑟𝑖 ∗ 𝑄𝑖 ∗ 𝑄𝑖 , te izračunati 2𝑟𝑖 ∗ 𝑄𝑖 . Omjer tih suma s negativnim

predznakom daje korekciju Δ𝑄 koju zatim treba dodati ili oduzeti svakom protoku u petlji 3. postupak pod 2. ponoviti za svaku petlju u mreţi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

17

Srđan Crnić

Završni rad

4. točku 2. i 3. ponavljati sve dok korekcija Δ𝑄 postane dovoljno malena, tj. dok zadovolji kriterij točnosti Δ𝑄 < 𝜀, pri čemu je 𝜀 zadana točnost za protok Izraz vrijedi za svaku petlju u mreţi koja se sastoji samo od cijevi. U mreţi se, naravno, mogu pojaviti i drugi elementi. Jedan od elemenata koji se često pojavljuje u mreţi je ventil. Visina gubitaka mehaničke energije zbog otpora trenja koja nastaje na ventilu računa se po formuli: 𝑣 2 𝑕𝑓 = 𝐾 ∗ = 𝐾 ∗ 2𝑔 𝑄 2 𝜋 2𝑔𝐷4 4
2

= 𝑟 ∗ 𝑄 ∗ 𝑄

(36)

gdje je 𝑄 2 zamijenjen sa 𝑄 ∗ 𝑄 čime je povezan predznak visine gubitka mehaničke energije sa smjerom protoka. 𝐾 - koeficijent lokalnog gubitka otpora trenja ventila 𝑟 - pomoćni koeficijent [s2/m5] S obzirom da je 𝜕𝑕
𝑓 𝜕𝑄

= 2 ∗ 𝑟 ∗ 𝑄 , izraz za korekciju protoka u petlji koja osim cijevi sadrţi i

ventile jednak je izrazu za računanje cijevi s tim da se svaki 𝑟𝑖 za i-ti ventil računa prema gore navedenom izrazu (36). Nepovratna zaklopka se takoĎer pojavljuje u cijevnim mreţama, najčešće iza pumpe jer ona ima funkciju spriječavanja natraţnog strujanja kroz pumpu. Pretpostavlja se da kroz otvorenu zaklopku nema gubitaka trenja, a ako fluid ima tendenciju natraţnog strujanja pretpostavlja se da zaklopka idealno zatvara te je brzina strujanja kroz nju jednaka nuli. 3.2. Unos podataka

Očitavanjem točaka iz Q-hp dijagrama iz kataloga proizvoĎača, za pumpu NMT 20/60-130, te njihovim uvrštavanjem i interpolacijom polinomom drugoga reda u Microsoft Excel-u dobiva se slijedeći dijagram karakteristike Q-hp: [Slika 9]

Fakultet strojarstva i brodogradnje

18

Srđan Crnić

Završni rad

4,5 4 3,5 3 hp [m] y = -2,371x2 - 3,774x + 4,162 R² = 0,998

2,5
2 1,5 1 0,5 0 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Series1 Poly. (Series1)

Slika 9.

Karakteristika pumpe prema katalogu proizvoĎača

Jednadţba krivulje koja opisuje karakteristiku pumpe, pri čemu se protok Q uvrštava u l/s, a visina dobave pumpe hp dobije u m, glasi: hp = -2,371Q2 - 3,774Q + 4,162

(37)

U programu Pipeline 1.0 nacrta se jednostavan cjevovod koji se sastoji od dobave, pumpe, ventila i potrošača, kako je pokazano na slici [Slika 10]:

Slika 10. Shema cjevovoda u programu Pipeline 1.0

3.3.

Definiranje pumpe

Pri definiranju pumpe upišemo koeficijente dobivene jednadţbe karakteristike pumpe u polje za definiranje karakteristike pumpe [Slika 11].
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 11. Definiranje pumpe u programu PipeLine 1.0

Mijenjanjem vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka ventila Kv od 0 do ∞ [Slika 12] i proračunavanjem protoka i visine dobave dobivaju se točke čijom se interpolacijom dobiva dijagram karakteristike pumpe: [Slika 13].

Slika 12. Definiranje koeficijenta lokalnog gubitka ventila u programu PipeLine 1.0

Fakultet strojarstva i brodogradnje

20

Srđan Crnić

Završni rad

Karakteristika pumpe dobivena interpolacijom točaka glasi: hp = -2,5734Q2 - 3,5887Q + 4,1248
(38)

4,5 4 3,5 3 2,5 2 hp [m] 1,5 1 0,5 0 -0,5 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Series1 Poly. (Series1) y = -2,573x2 - 3,588x + 4,124 R² = 0,999

Slika 13. Karakteristika pumpe dobivena proračunom u programu Pipeline
4,5 4 3,5 3 2,5 hp [m] 2 1,5 1 0,5 0 -0,5 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Poly. (Podaci proizvođača) Poly. (Podaci proizvođača)

Slika 14. Usporedba podataka proizvoĎača i proračunskih podataka

Vidimo [Slika 14] da je izračunata karakteristika jednaka karakteristici proizvoĎača, uz vrlo malo odstupanje zbog interpolacije i broja točaka.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

21

Srđan Crnić

Završni rad

3.4.

Serijski i paralelni režim rada pumpi

Crtanjem serijskog i paralelnog spoja pumpi, te ponovnim proračunavanjem protoka i visine dobave za različite vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka ventila Kv dobivamo zajedničke karakteristike pumpi u serijskom i paralelnom radu. Definiranje paralelnog reţima rada u programu PipeLine 1.0 vrši se tako da se pri definiranju karakteristika pumpe [Slika 11] u polje "Broj pumpi" upiše broj 2. Program tada automatski vrši proračun za paralelan rad dviju pumpi. Definiranje serijskog reţima rada u programu PipeLine 1.0 vrši se tako da se u cjevovod doda jedan dodatni čvor i pumpa kako je prikazano na slici [Slika 15].

Slika 15. Shema cjevovoda za serijski rad dviju pumpi u programu Pipeline 1.0

Na dijagramu [Slika 16] prikazane su sve tri karakteristike:karakteristika jedne pumpe je prikazana plavom bojom, karakteristika serijskog rada dviju jednakih pumpi crvenom bojom, a karakteristika paralelnog rada dviju jednakih pumpi zelenom bojom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

22

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 16. Karakteristike pumpi u sva tri režima rada

Vidimo da u serijskom radu dviju pumpi imamo pri jednakom protoku dvostruko veću visinu dobave, dok u paralelnom radu imamo pri jednakoj visini dobave dvostruko veći protok. Uočava se da postoji zajednička točka u dijagramu za paralelni i serijski rad pumpi. U toj karakterističnoj točki vrijednosti protoka i visine dobave pumpe glase: hp=2,95 m i Q=0,535 l/s. Nakon ucrtavanja 3 različite karakteristike cjevovoda u gornji dijagram [Slika 16] vidimo da za različite karakteristike cjevovoda dobivamo različita povećanja protoka i visine dobave pumpe u paralelnom i serijskom reţimu rada. Tako za srednju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_1) dodavanjem druge pumpe u serijskom ili paralelnom reţimu dobivamo jednako povećanje protoka u cjevovodnom sustavu uz jednaku ukupnu visinu dobave (u serijskom radu to je zbroj visina dobave dviju pumpi, a u paralelnom je to visina dobave svake pumpe). Za gornju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_2) dodavanjem druge pumpe u serijskom spoju dobiveno povećanje protoka je veće od onog dobivenog kad se druga pumpa doda u paralelni spoj, dok je za donju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_3) situacija obrnuta: veće povećanje protoka se dobije pri paralelnom spoju
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23

Srđan Crnić

Završni rad

pumpi. Iz ove analize moţemo zaključiti da od karakteristike cjevovoda zavisi koji način spajanja jednakih pumpi će dati povećanje protoka.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

24

Srđan Crnić

Završni rad

4. KONAČAN IZGLED MJERNE LINIJE
Nakon odabira komponenata i načina mjerenja protoka započeo sam konstrukciju mjerne linije u programskom paketu Solidworks 2011. Mjerna linija konstruirana je na način da se spremnik za vodu puni odozgo, što omogućava montaţu rotametra koji zahtijeva vertikalni poloţaj. Pumpa je sposobna dobavljati fluid za zadanu visinu spremnika za sve vrijednosti protoka. Spremnik posjeduje cijev za praţnjenje s ventilom što omogućuje lako praţnjenje spremnika nakon upotrebe. Svi spojevi cijevi i ventila se sučeono zavaruju, kao i spojevi cijevi i koljena. Sučeono zavarivanje je najbrţa i najjednostavnija metoda spajanja plastičnih cijevi. Korištenje rastavljivih spojnica je skupo i komplicirano jer zahtijeva mnogo dijelova i dobro brtvljenje. Spoj pumpi i cijevi ostvaren je mesinganim spojnicama za PE cijevi. Spojevi cijevi sa manometrima ostvaruju se odgovarajućim spojnicama i brtvama za manometre. 4.1. 3D model mjerne linije

Mjerna linija sastoji se od zatvorenog cjevovoda, postavljenog na radni stol dimenzija 1,2m x 1,2m, koji povezuje dvije pumpe jednakih karakteristika s plastičnim spremnikom. Mjerni ureĎaji postavljeni na mjernu liniju su četiri manometra, rotametar i multimetar. Manometrima se mjeri pad tlaka u pumpama, a rotametrom volumni protok fluida kroz cjevovod. Multimetar sluţi za mjerenje jačine struje. Uz pomoć četiri kuglasta ventila odreĎuje se reţim rada pumpi,jednim se prazni spremnik, a jednim prigušnim ventilom se regulira protok kroz cjevovod.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

25

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 17. 3D model mjerne linije-nacrt

Slika 18. 3D model mjerne linije-bokocrt

Fakultet strojarstva i brodogradnje

26

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 19. 3D model mjerne linije-tlocrt

Slika 20. 3D model mjerne linije-izometrija
Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

Srđan Crnić

Završni rad

4.2.

Shematski prikaz mogućih konfiguracija i rada mjerne linije

Postoje 4 moguće konfiguracije mjerne linije: pojedinačni rad svake od pumpi, paralelni rad dviju pumpi, te serijski rad dviju pumpi. Na slijedećim slikama prikazane su sheme navedenih konfiguracija na kojima su zelenom bojom označene aktivne komponente mjerne linije, dok su crvenom bojom označene neaktivne komponente. Strelicama je prikazan smjer strujanja fluida unutar mjerne linije.

4.2.1.

Pojedinačni rad pumpe P1

Slika 21. Shematski prikaz pojedinačnog rada pumpe P1

Fakultet strojarstva i brodogradnje

28

Srđan Crnić

Završni rad

Pri pojedinačnom radu pumpe P1 fluid struji iz spremnika kroz otvorene ventile V1 i V2 u vertikalnu cijev gdje prolazi kroz rotametar kojim se mjeri protok. Potom se protok prigušuje prigušnim ventilom za regulaciju protoka RP i vraća u spremnik. Povećanje tlaka u pumpi mjeri se manometrima M1 i M2, a jakost struje se mjeri multimetrom MLT1. U ovoj konfiguraciji ventili V3 i V4 su zatvoreni.

4.2.2.

Pojedinačni rad pumpe P2

Slika 22. Shematski prikaz pojedinačnog rada pumpe P2
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29

Srđan Crnić

Završni rad

Pri pojedinačnom radu pumpe P2 fluid struji iz spremnika kroz otvoreni ventil V4, pri čemu su ventili V1, V2 i V3 zatvoreni. Protok se mjeri rotametrom koji se nalazi u vertikalnoj cijevi. Potom se protok prigušuje prigušnim ventilom za regulaciju protoka RP i vraća u spremnik. Povećanje tlaka u pumpi mjeri se manometrima M3 i M4, a jakost struje se mjeri multimetrom MLT2. 4.2.3. Serijski rad dviju pumpi

Slika 23. Shematski prikaz serijskog rada dviju pumpi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

30

Srđan Crnić

Završni rad

Pri serijskom radu dviju pumpi P1 i P2 fluid struji iz spremnika kroz otvorene ventile V1, V3 i V4, protječući prvo kroz pumpu P1, a zatim kroz pumpu P2. Nakon toga dolazi do rotametra kojim se mjeri protok, prigušuje se prigušnim ventilom za regulaciju protoka RP i vraće se u spremnik. Serijski rad omogućen je protjecanjem fluida kroz poprečnu cijev koja povezuje lijevu i desnu granu cjevovoda. To se ostvaruje zatvaranjem ventila V2 i V4. Manometrima M1 i M2 mjeri se povećanje tlaka u pumpi P1, a manometrima M3 i M4 mjeri se povećanje tlaka u pumpi P2. Jakost struje mjeri se multimetrima MLT1 i MLT2. 4.2.4. Paralelni rad dviju pumpi

Slika 24. Shematski prikaz paralelnog rada dviju pumpi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

31

Srđan Crnić

Završni rad

Pri paralelnom radu dviju pumpi P1 i P2 fluid struji iz spremnika kroz obje grane cjevovoda. U lijevoj grani struji kroz otvorene ventile V1 i V2, dok u desnoj grani struji kroz otvoreni ventil V4. U vertikalnoj cijevi protoci iz obje grane se spajaju u jedinstveni protok Q kojim fluid protječe kroz rotametar, te se potom prigušuje prigušnim ventilom za regulaciju protoka RP i vraće se u spremnik. Povećanje tlaka u pumpi P1 mjeri se manometrima M1 i M2, a u pumpi P2 manometrima M3 i M4. Jakost struje za pumpu P1 mjeri se multimetrom MLT1, a za pumpu P2 multimetrom MLT2.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

32

Srđan Crnić

Završni rad

5. PRORAČUN MJERNE LINIJE U PROGRAMU PIPELINE 1.0
U svrhu provjere rada mjerne linije, u programu PipeLine 1.0 proveden je proračun sve četiri konfiguracije-pojedinačni rad svake pumpe, paralelni reţim rada i serijski reţim rada. U programu je nacrtana shema radne linije sa svim potrebnim elementima. Kao jednadţba pumpe koristi se jednadţba dobivena proračunom (38). Izlaz iz spremnika nalazi se na istoj visini kao i svi elementi, dok se ulaz u spremnik nalazi na konstantnoj visini 0.25 m. Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0 sa označenim svim bitnim komponentama prikazana je na slici [Slika 25].

Fakultet strojarstva i brodogradnje

33

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 25. Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0

5.1.

Pojedinačni rad pumpe P1

U konfiguraciji za pojedinačni rad pumpe P1 zatvoreni su ventili V3 i V4, to jest njihov koeficijent lokalnog gubitka ima beskonačno veliku vrijednost. Grafički prikaz rezultata proračuna prikazan je na slici [Slika 26]. Za vrijednost KV=10 prigušnog ventila za regulaciju protoka izračunat je protok Q=0,47 l/s i visina dobave pumpe hp=1,85 m.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 26. Grafički prikaz rezultata proračuna pojedinačnog rada pumpe P1 u programu Pipeline 1.0

Rezultati proračuna za 18 vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka u prigušnom ventilu za regulaciju protoka dani su u slijedećoj tablici [Tabela 1].

Fakultet strojarstva i brodogradnje

35

Srđan Crnić

Završni rad

Tabela 1. Usporedba rezultata proračuna pumpe u samostalnom radu i u cjevovodnom sustavu

Pumpa u cjevovodnom sustavu Kv 0 1 4 6 10 15 20 30 40 50 70 100 150 200 300 500 1000 ∞
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Pumpa Q [l/s] hp [m] 0,75 0,71 0,63 0,59 0,53 0,48 0,44 0,39 0,35 0,32 0,28 0,24 0,21 0,18 0,15 0,12 0,09 0 0 0,26 0,83 1,09 1,47 1,8 2,03 2,34 2,55 2,7 2,9 3,09 3,28 3,39 3,53 3,66 3,8 4,12
36

Q [l/s] 0,61 0,59 0,54 0,51 0,47 0,43 0,4 0,36 0,33 0,3 0,27 0,23 0,2 0,17 0,14 0,11 0,08 0

hp [m] 0,98 1,12 1,43 1,6 1,85 2,08 2,26 2,51 2,68 2,8 2,98 3,15 3,32 3,42 3,55 3,68 3,81 4,12

Srđan Crnić

Završni rad

Slika 27. Prikaz pomaka radnih točaka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije

Iz slike [Slika 27] je vidljivo da je došlo do pomaka radnih točaka (vrijednosti točaka su označene plavom bojom u tablici 1) u radu pumpe u cjevovodnom sustavu. Radnoj točki 1 odgovaraju vrijednosti Kv=10, Q=0,53 l/s i hp=1,47 m. Za istu vrijednost koeficijenta lokalnog gubitka u prigušnom ventilu za regulaciju protoka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije dolazi do pomaka radne točke 1, to jest do smanjenja protoka i povećanja visine dobave pumpe. Do navedenog povećanja visine dobave dolazi uslijed savladavanja lokalnih i linijskih gubitaka u cjevovodnom sustavu, pri čemu se smanjuje protok. Vrijednosti protoka i visine dobave pumpe sada su Q=0,47 l/s i hp=1,85 m. Radnoj točki 2 odgovaraju vrijednosti Kv=100, Q=0,24 l/s i hp=3,09 m, dok pomaknuta točka ima vrijednosti Q=0,23 l/s i hp=3,15 m. Vidi se da je pomak radne točke 2 puno manji od pomaka radne točke 1. Iz toga se moţe zaključiti da povećanjem vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka u prigušnom ventilu za regulaciju protoka, to jest smanjivanjem protoka, dolazi do postepenog ujednačavanja vrijednosti protoka i visine dobave pumpe za samostalan rad pumpe i rad pumpe u cjevovodnom sustavu. Slično se dogaĎa i u ostalim spojevima pumpi.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37

Srđan Crnić

Završni rad

5.2.

Pojedinačni rad pumpe P2

U konfiguraciji za pojedinačni rad pumpe P2 zatvoreni su ventili V1, V2 i V3. Grafički prikaz rezultata proračuna prikazan je na slici [Slika 28]:

Slika 28. Grafički prikaz rezultata proračuna pojedinačnog rada pumpe P2 u programu Pipeline 1.0
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38

Srđan Crnić

Završni rad

Za vrijednost KV=10 prigušnog ventila za regulaciju protoka izračunat je protok Q=0,48 l/s i visina dobave pumpe hp=1,83 m, što je pribliţno jednako kao i kod pojedinačnog rada pumpe P1.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

39

Srđan Crnić

Završni rad

5.3.

Paralelni rad obje pumpe

U konfiguraciji za paralelni rad obje pumpe zatvoreni je ventil V3.Grafički prikaz rezultata proračuna prikazan je na slici [Slika 29]:

Slika 29. Grafički prikaz rezultata proračuna paralelnog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0

Sa slike se vidi da se protok račva i potom u čvoru 8 spaja u jedinstveni protok koji utječe natrag u spremnik. Protok u pojedinoj grani je Q=0,32 l/s, a protok koji utječe u spremnik
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40

Srđan Crnić

Završni rad

jednak je zbroju ta dva protoka. Vidi se da ukupan protok od 0,64 l/s nije jednak zbroju protoka pojedinačnog rada pumpi. Do toga dolazi zbog ovisnosti načina spajanja pumpi o karakteristici cjevovoda. Izračunata ukupna visina dobave pumpe iznosi hp=2,74 m 5.4. Serijski rad obje pumpe

U konfiguraciji za paralelni rad obje pumpe zatvoreni su ventili V2 i V3.Grafički prikaz rezultata proračuna prikazan je na slici [Slika 30]:

Slika 30. Grafički prikaz rezultata proračuna serijskog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41

Srđan Crnić

Završni rad

Izračunate vrijednosti protoka i ukupne visine dobave pumpe su Q=0,55 l/s i hp=2,7 m. u ovom slučaju takoĎer ne dolazi do dvostrukog povećanja vrijednosti visine dobave pumpe u pojedinačnom radu zbog ovisnosti o karakteristici cjevovoda.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

42

Srđan Crnić

Završni rad

6. OPIS VJEŽBE
6.1. Režim rada centrifugalnih pumpi

Centrifugalne pumpe često se koriste zajedno u paralelnom ili serijskom radu kako bi se postigao veći protok ili veća visina dobave u situacijama gdje primjena većih i skupljih pumpi nije moguća ili opravdana. Mjerna linija se sastoji od dvije centrifugalne pumpe, cjevovoda s pripadajućim kuglastim ventilima i manometrima, prigušnog ventila za regulaciju protoka, te spremnika za vodu i multimetara. Mijenjajući konfiguraciju ventila, moţe se lako mijenjati reţim rada pumpi.

6.2.

Princip vježbe

Student tijekom vjeţbi treba:   izmjeriti protok Q rotametrom izmjeriti povećanje tlaka kroz pumpu Δp=pm1-pm2 mjerenjem tlaka pm1 na ulazu i tlaka pm2 na izlazu iz pumpe, te izračunati visinu dobave pumpe hp i snagu pumpe PP   nacrtati hp-Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu izmjeriti jačinu struje I elektromotora koji pokreće pumpu multimetrom, te izračunati snagu elektromotora PE   nacrtati PP-Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu izračunati korisnost pumpe η i nacrtati η-Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu  diskutirati dobivene rezultate mjerenja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

43

Srđan Crnić

Završni rad

Primjer kako bi trebali izgledati dijagrami PP-Q i η-Q karakteristike pumpi prikazan je na slici [Slika 31]

Slika 31. Primjer dijagrama PP-Q i η-Q karakteristike pumpi

6.3.

Način proračuna mjerne linije

Vjeţba počinje postavljanjem mjerne linije u ţeljenu konfiguraciju otvaranjem i zatvaranjem odreĎenih kuglastih ventila. Nakon toga potrebno je spojiti multimetre na pumpe i zatvoriti prigušni ventil za regulaciju protoka. Tada student počinje lagano otvarati ventil za regulaciju protoka. Ventilom za regulaciju protoka kroz mjernu liniju moţe se postepeno mijenjati protok kako bi student mogao za različite vrijednosti protoka očitavati podatke s mjernih instrumenata. Nakon otvaranja ventila uspostavlja se odreĎeni protok kroz mjernu liniju, te student očitava vrijednost volumnog protoka na mjernoj skali rotametra. Očitani protok se upisuje u priloţenu tablicu. Student tada očitava tlakove na manometrima i jačinu struje koju mjeri multimetrom i upisuje ih u tablicu Tablica za unos mjernih podataka izgleda ovako [Tabela 2]:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

44

Srđan Crnić

Završni rad

Tabela 2. Tablica za unos mjernih podataka

Konstante: Ubrzanje sile teţe g [m/s2]: Gustoća fluida ρ [kg/m3]: Napon I [V] Izračunati podaci:

Izmjereni podaci:

Protok Tlak na Tlak na Jačina Visina Snaga Snaga Korisnost Q [l/s] manometru manometru struje dobave elektromotora pumpe pumpe η M1 pm1 M2 pm2 I [A] pumpe PE [W] PP[W] [-] [Pa] [Pa] hp [m]

Računa se visina dobave pumpe preko modificirane Bernoullijeve jednadţbe koja glasi:
2 2 𝑝𝑚1 𝑣1 𝑝𝑚2 𝑣2 + 𝛼1 ∗ + 𝑧1 + 𝑕𝑝 − 𝑕𝑡 = + 𝛼2 ∗ + 𝑧2 + 𝑕𝑓 𝜌 ∗ 𝑔 2 ∗ 𝑔 𝜌 ∗ 𝑔 2 ∗ 𝑔

(39)

Pošto su svi elementi cjevovoda na konstantnoj visini, članovi 𝑧1 i 𝑧2 se poništavaju, kao i 𝑕𝑓
2 2 i 𝑕𝑡 (zbog zanemarivanja linijskih gubitaka i nepostojanja turbine), te 𝑣1 i 𝑣2 zbog jednakih

brzina strujanja prije i poslije pumpe. Ostaje nam: 𝑝𝑚1 𝑝𝑚2 + 𝑕𝑝 = (40) 𝜌 ∗ 𝑔 𝜌 ∗ 𝑔 Sve članove osim visine dobave pumpe u jednadţbi (29) poznajemo, te se ona lako računa prema izrazu (41): 𝑝𝑚2 − 𝑝𝑚1 𝜌 ∗ 𝑔 Visina dobave upisuje se u tablicu, u pripadajući stupac i redak. 𝑕𝑝 =
(41)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

45

Srđan Crnić

Završni rad

Računa se snaga elektromotora koji pokreće pumpu prema izrazu (42): 𝑃𝐸 = 𝐼 ∗ 𝑈 protok. Snaga pumpe računa se prema izrazu (43) i upisuje se u tablicu : 𝑃𝑃 = 𝑄 ∗ 𝑕𝑝 ∗ 𝑔 ∗ 𝜌
(43) (42)

Dobivena vrijednost ulazne snage pumpe upisuje se u pripadajući redak i stupac, za postojeći

Omjerom snage pumpe i snage elektromotora dobiva se korisnost pumpe za postojeći protok: 𝑃𝑃 𝑃𝐸 𝜂

=

(44)

Nakon unosa svih podataka za jednu vrijednost protoka u tablicu, student povećava protok kroz mjernu liniju preko prigušnog ventila za regulaciju protoka i ponavlja gore opisani postupak mjerenja. Nakon nekoliko mjerenja student crta hp-Q, PP-Q i η-Q karakteristike pumpe. Sličan postupak ponavlja se za paralelni i serijski reţim rada pumpi, pri čemu se moraju očitavati tlakovi na sva četiri manometra i jačina struje s oba multimetra. Tablica za unos mjernih podataka mora se tome prilagoditi.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

46

Srđan Crnić

Završni rad

7. ZAKLJUČAK
Ideja ovog rada je osmišljanje mjerne linije za laboratorijsku vjeţbu Centrifugalna pumpa koja bi se provodila u sklopu kolegija Mehanika fluida. Mjerna linija je namijenjena za mjerenje protoka u cjevovodu, tlakova na ulazu i izlazu svake pumpe i jakosti struje elektromotora koji pokreću pumpe, kako bi iz tih mjernih podataka studenti mogli računati i crtati traţene karakteristike centrifugalnih pumpi pri različitim načinima spajanja. Odabrane su sve komponente mjerne linije, uzevši u obzir funkcionalnost i nabavljivost. Proračun pumpi i analiza različitih načina spajanja pumpi izvršeni su u programu PipeLine 1.0, te su rezultati proračuna detaljno prikazani odgovarajućim dijagramima. Nakon odabira komponenata i proračuna pumpi, osmišljen je i napravljen 3D model mjerne linije. Zatim su dani shematski prikazi s opisima sve četiri konfiguracije mjerne linije s označenim aktivnim i neaktivnim komponentama i smjerovima strujanja fluida. Izvršen je i detaljan proračun cjelokupne mjerne linije u sve četiri konfiguracije u programu PipeLine 1.0. Rezultati proračuna pokazuju smanjenje protoka i povećanje visine dobave pumpe kada se pumpa nalazi u cjevovodnom sustavu mjerne linije. Do toga dolazi zbog linijskih i lokalnih gubitaka u cjevovodu. Konačno, osmišljena je vjeţba tako da studenti mogu s lakoćom mjeriti protok, tlakove i jakost struje, te potom nacrtati dijagrame koji predstavljaju karakteristike rada pojedinačnih pumpi, te dviju pumpi u serijskom i paralelnom radu. Crtanje dijagrama, studentima omogućuje analizu dobivenih rezultata i izvoĎenje zaključaka o radu pumpi u različitim spojevima.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

47

Srđan Crnić

Završni rad

PRILOZI
I. II. CD-R disc Tehnička dokumentacija

Fakultet strojarstva i brodogradnje

48

Srđan Crnić

Završni rad

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] [6] Rabie, M.G.: Fluid Power Engineering, The McGraw-Hill Companies, SAD, 2009. Kurtanjek, Ţ.: Mjerenja 2007, Prehrambeno Biotehnološki Fakultet, Zagreb, 2007. Šavar, M.: Komunalna hidrotehnika cijevnih mreţa, FSB, Zagreb Šavar, M, Virag, Z.: Priručnik za uporabu programa GASNET 4.0 Armfield-Engines and Fluid Machines Edition 7 Katalog Virag, .: Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadaci, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2002. [7] [8] Kraut, B.: Strojarski priručnik, Tehnička knjiga Zagreb, 1970. Herold, Z.: Računalna i inţenjerska grafika, Zagreb, 2003.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

49

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->