SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Sran Crni

Zagreb, 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Mentor: Doc. dr. sc. Ivo Dijan, dipl. ing.

Student: Sran Crni

Zagreb, 2011.

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i navedenu literaturu. Zahvaljujem se mentoru, obitelji, prijateljima i svima koji su mi pruali potporu pri pisanju ovoga rada.

Sran Crni

Sran Crni

Zavrni rad

SADRAJ
SADRAJ ................................................................................................................................... I POPIS TABLICA ..................................................................................................................... IV POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE ................................................................................ V POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... VI SAETAK ............................................................................................................................. VIII 1. UVOD .................................................................................................................................. 1 2. ODABIR I OPIS KOMPONENATA MJERNE LINIJE .................................................... 2 2.1. Centrifugalna pumpa [1] .............................................................................................. 2 2.2. Cijevi ............................................................................................................................ 4 2.3. Manometri .................................................................................................................... 5 2.4. Ventili........................................................................................................................... 6 2.5. Rotametar ..................................................................................................................... 7 2.5.1. Mjerenje volumenskog protoka [1] ....................................................................... 8 2.5.1.1. Odreivanje protoka mjerenjem pada tlaka na suenju ................................. 8 2.5.1.2. Odreivanje protoka rotametrom ................................................................. 12 3. PRORAUN PUMPE U PROGRAMU PIPELINE 1.0 ................................................... 15 3.1. Opis metode Hardy-Cross [2] .................................................................................... 15 3.2. Unos podataka ............................................................................................................ 18 3.3. Definiranje pumpe...................................................................................................... 19 3.4. Serijski i paralelni reim rada pumpi ......................................................................... 22 4. KONAAN IZGLED MJERNE LINIJE .......................................................................... 25 4.1. 3D model mjerne linije .............................................................................................. 25 4.2. Shematski prikaz moguih konfiguracija i rada mjerne linije ................................... 28 4.2.1. Pojedinani rad pumpe P1 .................................................................................. 28 4.2.2. Pojedinani rad pumpe P2 .................................................................................. 29 4.2.3. Serijski rad dviju pumpi ...................................................................................... 30 4.2.4. Paralelni rad dviju pumpi .................................................................................... 31 5. PRORAUN MJERNE LINIJE U PROGRAMU PIPELINE 1.0 .................................... 33 5.1. Pojedinani rad pumpe P1.......................................................................................... 34 5.2. Pojedinani rad pumpe P2.......................................................................................... 38 5.3. Paralelni rad obje pumpe............................................................................................ 40 5.4. Serijski rad obje pumpe.............................................................................................. 41 6. OPIS VJEBE ................................................................................................................... 43 6.1. Reim rada centrifugalnih pumpi ............................................................................... 43 6.2. Princip vjebe ............................................................................................................. 43 6.3. Nain prorauna mjerne linije .................................................................................... 44 7. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 47
Fakultet strojarstva i brodogradnje I

Sran Crni

Zavrni rad

PRILOZI................................................................................................................................... 48 LITERATURA ......................................................................................................................... 49

Fakultet strojarstva i brodogradnje

II

Sran Crni

Zavrni rad

POPIS SLIKA
Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5. Slika 6. Slika 7. Slika 8. Slika 9. Slika 10. Slika 11. Slika 12. Slika 13. Slika 14. Slika 15. Slika 16. Slika 17. Slika 18. Slika 19. Slika 20. Slika 21. Slika 22. Slika 23. Slika 24. Slika 25. Slika 26. Slika 27. Slika 28. Slika 29. Slika 30. Slika 31. Cijevi Egelen ........................................................................................................... 5 Tehniki podaci Egelen cijevi ................................................................................. 5 Shema manometra s Bourdonovom cijevi............................................................... 6 Shema FIP C-PVC ventila ....................................................................................... 7 Rotametar Omega FL7403 ...................................................................................... 7 Strujnice, srednje brzine fluida i tlak kod protjecanja fluida kroz mjerno suenje . 9 Shematski prikaz mjerenja protoka rotametrom ................................................... 12 Program PipeLine 1.0 ............................................................................................ 15 Karakteristika pumpe prema katalogu proizvoaa .............................................. 19 Shema cjevovoda u programu Pipeline 1.0 ........................................................... 19 Definiranje pumpe u programu PipeLine 1.0 ........................................................ 20 Definiranje koeficijenta lokalnog gubitka ventila u programu PipeLine 1.0 ........ 20 Karakteristika pumpe dobivena proraunom u programu Pipeline ....................... 21 Usporedba podataka proizvoaa i proraunskih podataka .................................. 21 Shema cjevovoda za serijski rad dviju pumpi u programu Pipeline 1.0 ............... 22 Karakteristike pumpi u sva tri reima rada ........................................................... 23 3D model mjerne linije-nacrt ................................................................................ 26 3D model mjerne linije-bokocrt ............................................................................ 26 3D model mjerne linije-tlocrt ................................................................................ 27 3D model mjerne linije-izometrija ........................................................................ 27 Shematski prikaz pojedinanog rada pumpe P1 .................................................... 28 Shematski prikaz pojedinanog rada pumpe P2 .................................................... 29 Shematski prikaz serijskog rada dviju pumpi........................................................ 30 Shematski prikaz paralelnog rada dviju pumpi ..................................................... 31 Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0 ...................................................... 34 Grafiki prikaz rezultata prorauna pojedinanog rada pumpe P1 u programu Pipeline 1.0 ............................................................................................................ 35 Prikaz pomaka radnih toaka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije ............................................................................................................................... 37 Grafiki prikaz rezultata prorauna pojedinanog rada pumpe P2 u programu Pipeline 1.0 ............................................................................................................ 38 Grafiki prikaz rezultata prorauna paralelnog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0........................................................................................................... 40 Grafiki prikaz rezultata prorauna serijskog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0........................................................................................................... 41 Primjer dijagrama PP-Q i -Q karakteristike pumpi.............................................. 44

Fakultet strojarstva i brodogradnje

III

Sran Crni

Zavrni rad

POPIS TABLICA
Tabela 1. Tabela 2. Usporedba rezultata prorauna pumpe u samostalnom radu i u cjevovodnom sustavu ................................................................................................................... 36 Tablica za unos mjernih podataka ......................................................................... 45

Fakultet strojarstva i brodogradnje

IV

Sran Crni

Zavrni rad

POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

15-06-2011 MJERNA LINIJA

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

POPIS OZNAKA
Oznaka Q hp PE PP pm g v z ht hf I U A km ko C D G Fu FT x VR SR fT T R S D0 Kv Qi(k) Qi(k-1) Jedinica m /s, l/s m W W Pa, bar kg/m3 m/s2 m/s m m m A V m2 mm N N N mm m3 m2 kg/m3 kg/m3 mm2 mm m3/s m3/s
3

Opis Volumni protok Visina dobave pumpe Snaga elektromotora Snaga pumpe Faktor korisnosti pumpe Manometarski tlak Gustoa Ubrzanje sile tee Brzina Geodetska visina Visina gubitaka u turbini Visina linijskih gubitaka Jakost struje Napon Povrina poprenog presjeka Koeficijent suenja mlaza Koeficijent otvora mjernog suenja Koeficijent protoka Promjer cjevovoda Teina ronila Sila uzgona Sila kojom fluid djeluje na ronilo Poloaj ronila Volumen ronila Povrina ronila Faktor trenja izmeu fluida i ronila Gustoa fluida Gustoa ronila Povrina otvora suenja rotametra Kut unutarnje stijenke rotametra s vertikalom Promjer ronila Koeficijent lokalnog gubitka u ventilu Protok u i-toj cijevi petlje u k-toj iteraciji Protok u i-toj cijevi odreen u prethodnoj iteraciji
VI

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

Qi(k) n hfi(k) r VS ns

m3/s m s2/m5 m -

Korekcija protoka u tekuoj iteraciji Broj cijevi u odreenoj petlji Visina gubitaka mehanike energije u i-toj cijevi petlje u ktoj iteraciji Pomoni koeficijent Visina stupca tekuine Specifini broj okretaja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

VII

Sran Crni

Zavrni rad

SAETAK
U ovom radu osmiljena je mjerna linija za laboratorijsku vjebu Centrifugalna pumpa. Mjerna linija je namijenjena za mjerenje protoka u cjevovodu, tlakova na ulazu i izlazu iz svake pumpe i jakosti struje elektromotora koji pokreu pumpe, kako bi iz tih mjernih podataka studenti mogli raunati i crtati traene karakteristike centrifugalnih pumpi u pojedinanom, serijskom i paralelnom radu. Takoer je opisan i postupak mjerenja tijekom laboratorijskih vjebi u okviru kolegija Mehanika fluida. Uz opis pojedinih komponenata mjerne linije, dana su i obrazloenja za njihov odabir. Centrifugalne pumpe, kao temelj ovog rada, detaljno su opisane i izvren je proraun pumpi pri razliitim nainima spajanja u programu PipeLine 1.0. Opisane su dvije najee metode mjerenja volumenskog protoka u cjevovodima, te je za ovu vjebu odabrano mjerenje protoka rotametrom kao prikladnije. Izvren je detaljan proraun cjelokupne mjerne linije u sve etiri konfiguracije u programu PipeLine 1.0. rezultati prorauna pokazuju pomjeranje radne toke na karakteristici pumpe prema manjim protocima i veim visinama dobave kad se pumpa nalazi u cjevovodnom sustavu mjerne linije. Kako bi se lake predoio izgled i rad mjerne linije, napravljeni su 3D model, shematski prikazi razliitih naina spajanja pumpi i sklopni crte.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

VIII

Sran Crni

Zavrni rad

1. UVOD
Cilj ovog rada je osmisliti i konstruirati mjernu liniju za laboratorijsku vjebu Centrifugalna pumpa koja bi se izvodila u sklopu kolegija Mehanika Fluida. Vjeba se provodi u svrhu snimanja karakteristika rada jedne centrifugalne pumpe, odnosno dviju centrifugalnih pumpi u serijskom i paralelnom radu. Uz samu konstrukciju mjerne linije, potrebno je odabrati mjerne ureaje, te ostale komponente mjerne linije kako bi se sve komponente mogle lako nabaviti i mjerna linija bez potekoa sastaviti na radnome stolu. Prvotna ideja o odabiru pumpi koje rade na naponu 12 V je odbaena zbog potekoa u pronalasku zadovoljavajue pumpe, te su odabrane pumpe napona 220 V.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

2. ODABIR I OPIS KOMPONENATA MJERNE LINIJE

U ovom poglavlju bit e opisan odabir pojedinih komponenti mjerne linije. Komponente su odabrane kako bi zadovoljile sve potrebe mjerne linije, te kako bi se olakala montaa i nabava komponenata. 2.1. Centrifugalna pumpa [1]

Za ovaj rad odabrao sam malu navojnu centrifugalnu pumpu NMT 20/60-130 proizvoaa IMP Pumps iz Slovenije. Pumpu sam odabrao zbog zadovoljavajuih karakteristika dobave i protoka, navojnih prirubnica koje olakavaju montau, motora s permanentnim magnetima koji tede elektrinu energiju, te zbog prednaponske zatite motora. Pumpa ima 3 brzine, ali proraun je raen za srednju brzinu pumpe koja ima optimalne karakteristike protoka i visine dobave. Centrifugalne pumpe su pumpe kroz koje tekuina protjee od smjera crpljenja prema tlanoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekuinu izmeu lopatica jednog ili vie rotora. Centrifugalne pumpe prikladne su za svaku namjenu osim za male koliine i male brzine, te za tekuine koje imaju veliku viskoznost. Koriste se najvie za male i srednje dobavne visine i za velike dobavne koliine pri poveanim brzinama strujanja. Ove pumpe nisu samousisne tj. nisu u mogunosti iscrpsti zrak iz usisnog cjevovoda. Centrifugalne pumpe mogu biti jednostupanjske i viestupanjske. Uglavnom imaju kuite od lijevanog eljeza, rotor od bronce i vratilo od nehrajueg elika. esto se na vratilo navlai kouljica od bronce ili istog materijala kao i vratilo da bi se vratilo zatitilo od troenja i time izbjeglo esto mijenjanje. Odlikuju se konstantnom dobavom i dobavnom visinom, zauzimaju malo prostora, neposredno se spajaju na pogonski stroj uz pogodnu brzinu vrtnje. U usporedbi s pumpama slinih karakteristika, ove su relativno jeftinije, nemaju ventila, a izrada i odravanje je jeftinije. Centrifugalne pumpe, zbog kapaciteta imaju veliku zastupljenost, te su u velikoj mjeri istisnule stapne/klipne pumpe. Centrifugalna pumpa se sastoji od spiralnog kuita i rotora privrenog na vratilu koji se vrti velikom brzinom. Kada se rotor vrti potiskuje tekuinu koja se nalazi izmeu lopatica, djelovanjem centrifugalne sile tekuina poveava brzinu koja se dobrim dijelom pretvara u tlak.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2

Sran Crni

Zavrni rad

Podjela centrifugalnih pumpi: Prema kapacitetu: malog kapaciteta do 0,3 m3/s srednjeg kapaciteta od 0,3 m3/s do 1 m3/s velikog kapaciteta iznad 1 m3/s

Prema specifinoj energiji: male specifine energije (49 J/kg) ; dobavne visine do 5 m VS srednje specifine energije (49-490 J/kg) ; dobavne visine od 5-50 m VS velike specifine energije (490 J/kg i vie); dobavne visine iznad 50 m VS (VS - visina stupca tekuine) Prema specifinom broju okretaja: sporookretne, ns = 60 - 100 normalne, ns = 100 300 brzookretne, ns = 400 - 1000

Prema broju kuita: s jednim kuitem s dva kuita ( na istom vratilu )

Prema poloaju vratila rotora: vertikalne horizontalne

Prema nainu pogona: turbo pumpe elektromotorne motorne

3

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

Konstrukcijski dijelovi centrifugalne pumpe: Svaka centrifugalna pumpa ima slijedee osnovne dijelove: kuite (stator) u kojemu je smjeteno radno kolo s lopaticama (rotor) vratilo radnog kola spojeno s pogonskim strojem leaj vratila s tlanom brtvenicom, koja sprijeava da tekuina izlazi iz kuita pumpe brtveni prstenovi izmeu radnog kola i kuita koji sprijeavaju da tekuina prestrujava s tlane na usisnu stranu radnog kola Kuite pumpe ili statora vezano je na ulazni i izlazni cjevovod pumpe. Oblik kanala unutar kuita moe biti tako izveden da pridonosi promjeni tlaka i brzine strujanja tekuine kroz pumpu. Postoje dvije osnovne izvedbe kuita i to spiralno i difuzorsko s ugraenim statorskim lopaticama. Radno kolo s lopaticama ili rotor radni je dio centrifugalne pumpe koji svojom vrtnjom poveava tlak. S obzirom na strujanje u rotoru mogu biti radijalne, poluradijalne i aksijalne. Dobavna visina radnog kola je ograniena pa se kod veih dobavnih visina radna kola spajaju u seriju. Tom izvedbom tekuina prolazi redom iz jednog kola u slijedei, pa se ukupni porast tlaka tekuine ostvaruje u nekoliko stupnjeva. Prema broju stupnjeva postoje jednostupanjske i viestupanjske centrifugalne pumpe. Tekuina moe ulaziti u pumpu kroz jedan ili vie ulaza (najvie 4) te prema broju ulaza imamo jednoulazne i vie ulazne centrifugalne pumpe. Princip rada centrifugalne pumpe osigurava kontinuiran protok tekuine kroz kuite, sve dotle dok brzina i otpori ostaju u doputenim granicama. Uz ispunjenje navedenih uvjeta mogue je postii veliku dobavu uz relativno male dimenzije pumpe. Za normalan rad pumpe potrebno je da tlak tekuine ispred rotora bude neto vii od parcijalnog tlaka isparavanja tekuine zbog opasnosti od pojave kavitacije. Prema smjeru u kojemu tekuina prostrujava kroz stupnjeve viestupanjske pumpe, razlikuju se jednosmjerne, protusmjerne i poprene centrifugalne pumpe. 2.2. Cijevi

Odabrane cijevi su polietilenske cijevi Egelen proizvoaa Egeplast, dobavljaa Reus Inenjering iz Zagreba, promjera 20 mm. Te cijevi su standardne tlane cijevi od polietilena visoke gustoe, odlikuju se dugim vijekom trajanja, visokom fleksibilnou i malom teinom. Mogue ih je sueono zavarivati.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 1.

Cijevi Egelen

Slika 2.

Tehniki podaci Egelen cijevi

2.3.

Manometri

Odabrani su manometri sa Bourdonovom cijevi proizvoaa Wika, dobavljaa i zastupnika MTB inenjering iz Zagreba. Bourdonove cijevi su savijanjem kruno oblikovane cijevi, ovalnog poprenog presjeka. Tlak medija djeluje na unutarnje stjenke cijevi uslijed ega se ovalni popreni presjek pribliava krunom obliku. Iskrivljenjem oprune cijevi nastaju prstenasta naprezanja koja razvijaju Bourdonovu cijev. Neuvreni kraj opruge usljed

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

naprezanja izvodi pomak koji se preko mehanizma zupanika prenosi pomou kazaljke na skalu manometra.

Slika 3.

Shema manometra s Bourdonovom cijevi

2.4.

Ventili

Odabrani su C-PVC kuglasti ventili s leptir rukom odgovarajueg promjera 20 mm proizvoaa FIP, dobavljaa Reus Inenjering iz Zagreba. Mogue ih je sueono zavarivati na PE cijevi. Maksimalni radni pritisak im je 16 bara, lako su rastavljivi kako bi se olakala promjena brtvi. Koeficijent lokalnog gubitka u ventilu iznosi Kv=0,48. Za regulaciju protoka odabran je priguni ventil istog proizvoaa i dobavljaa.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 4.

Shema FIP C-PVC ventila

2.5.

Rotametar

Odabrao sam rotametar amerikog proizvoaa Omega. Model rotametra je FL7403 i sposoban je mjeriti protoke do 1,7 l/s to zadovoljava sve ostvarive protoke u mjernoj liniji. Rotametar se lako montira na vertikalnu cijev mjerne linije sa dva prikljuka koja stiu u paketu s rotametrom.

Slika 5.

Rotametar Omega FL7403

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

2.5.1.

Mjerenje volumenskog protoka [1]

Protok je jedna od osnovnih fizikalnih veliina koja se mjeri u industrijskom pogonu. Mjerenjem protoka odreuju se energetske i materijalne bilance na osnovu kojih se odreuje produktivnost procesa proizvodnje. Istovremeno protok je najee i osnovna veliina ijom se promjenom upravlja procesom proizvodnje. Mjerenje protoka kapljevina, plinova, viefaznih tekuina i suspenzija je sloeno, podlono je brojnim pogrekama, i zato je razvijen je veliki broj razliitih mjernih postupaka u svrhu preciznog i pouzdanog mjerenja. Postoje tri osnovna protoka: volumni, maseni i koliinski (molarni). Volumni protok je definiran kao volumen fluida koji proe kroz zadanu povrinu u jedinici vremena. U SI mjernom sustavu najee se izraava u m3/s ili l/s i najee se oznaava znakom Q. Za ovaj rad bitan je upravo volumenski protok. 2.5.1.1. Odreivanje protoka mjerenjem pada tlaka na suenju

Na slici [Slika 6] prikazano je protjecanje fluida (kapljevine ili plina) kroz cijev u koju je ugraeno mjerno suenje. Zbog suenja dolazi do poveanja brzine fluida i pada tlaka. Strujnice prikazuju strujanje fluida kroz cijev sa suenjem i njihovo maksimalno skupljanje je na mjestu iza najueg presjeka. Na slici [Slika 6] su tri karakteristina mjesta oznaena brojevima 1,0 i 2. Mjesto 1 je ispred suenja i dovoljno udaljenog od njega tako da ne dolazi do promjene brzine ili tlaka zbog prisustva ugraenog suenja. Mjesto sa oznakom 0 je mjesto najveeg suenja, a mjesto sa oznakom 2 je mjesto gdje se strujnice najvie skupljaju i mlaz fluida ima minimalni presjek. Oznaimo li sa A1 i A2 presjeke mlaza fluida na odgovarajuim mjestima i sa A0 presjek otvora mjernog suenja, onda vrijede sljedee nejednakosti

1 > 0 > 2

(1)

Zbog suenja dolazi do promjene brzine fluida du cijevi i maksimalna brzina fluida je na mjestu minimalnog presjeka mlaza. Poveanjem brzine fluida smanjuje se tlak, tako da je najvei tlak ispred suenja, a minimalan tlak je na mjestu maksimalne brzine. Za srednju brzinu i tlak moemo takoer napisati nejednakosti:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

1 < 0 < 2

(2)

1 > 0 > 2

(3)

Za protjecanje takozvanog " idealnog fluida " su promjene tlaka i brzine odreene Bernoullijevom jednadbom za idealni fluid. Idealni fluid je zamiljeni fluid zanemarivog viskoziteta, = 0, tako da se njegovim protjecanjem ne troi energija. Svi realni fluidi imaju viskozitet vei od nule, tako da se Bernoullijeva jednadbaza idealni fluid koristi samo kao aproksimacija za realne fluide. Bernoullijeva jednadba glasi: 2 + + = . 2

(4)

Slika 6.

Strujnice, srednje brzine fluida i tlak kod protjecanja fluida kroz mjerno suenje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sran Crni

Zavrni rad

Svaki od tri lana predstavlja oblik energije po jedinici volumena fluida. Prvi lan je energija tlaka, drugi lan je kinetika energija, a trei je potencijalna energija fluida. Ukupna energija se ne mijenja kod protjecanja fluida, tako da je zbroj sva tri oblika energije konstantan. Primijenimo li Bernoullijevu jednadbu za tri oznaena mjesta du cijevi, uz pretpostavku da su ta mjesta na istim visinama, moemo napisati:
2 2 2 1 2 0 = 2 + = 0 + (5) 2 2 2 Osim jednadbe ouvanja energije, potrebno je upotrijebiti i zakon ouvanja mase. Ako se

1 +

radi o protjecanju kapljevine, onda se zakon ouvanja mase moe napisati u obliku jednadbe kontinuiteta: 1 1 = 2 2 = 0 0
(6)

Bernoullijeva jednadba i jednadba kontinuiteta omoguuju odreivanje protoka fluida u cijevi ako se izmjere tlakovi na mjernim mjestima 1 i 2. Na mjernim mjestima se prikljue cjevice koje se povezuju se manometrima, ili diferencijalni manometri za odreivanje razlike tlaka 2 1 . Formulu za proraun protoka izraavamo s relativnim odnosima presjeka mlaza fluida. Definiramo koeficijent suenja mlaza i koeficijent otvora mjernog suenja 0 slijedeim izrazima: = 2 0 0 = 0 1

(7)

Oba koeficijenta imaju vrijednosti manje od 1, a vee od 0. Primjenimo Bernoullijevu jednadbu za mjerna mjesta 1 i 2:
2 2 1 2 + 1 = + 2 2 2

(8)

Izrazimo razliku kvadrata brzina:

2 2 2 1 =

2 2 1

(9)

Ako kroz cijev protjee kapljevina onda iz jednadbe kontinuiteta moemo izraziti brzinu 1 pomou brzine 2 :
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

Sran Crni

Zavrni rad

1 =

2 1 2

(10)

Omjer povrina izrazimo pomou koeficijenta suenja mlaza i otvora 0 : 0 = 2 0 2 = 0 1 1

(11)

Iz ega uvrtavanjem u izraz za odnose brzina slijedi: 1 = 0 2 Uvrstimo rezultat u izraz za razliku kvadrata brzina:
2 2 2 2 1 0 =

(12)

2 1 2

(13)

Maksimalna brzina kapljevine je: 2 = 1

2 2 1 0

2 1 2

(14)

Volumni protok izrazimo za najui presjek mlaza: 0

2 2 1 0

= 2 2 =

2 1 2

(15)

Na taj nain izraunat je volumni protok idealne kapljevine za izmjerenu razliku tlaka na mjernim mjestima 1 i 2. Ovo je maksimalna vrijednost protoka jer idealna kapljevina protjee bez otpora kroz cijev. Ova se jednadba moe jednostavnije napisati ako se grupa koeficijenata oznai s jedinstvenim parametrom koji se naziva koeficijentom protoka: 2 1 2

= 0

(16)

Budui da prema normi ISO 5167-2:2003 radni promjer cjevovoda treba biti izmeu 50 i 1000mm, za odabrane dimenzije cijevi ovaj nain mjerenja nee biti dovoljno precizan.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

11

Sran Crni

Zavrni rad

2.5.1.2.

Odreivanje protoka rotametrom

Rotametar je najee upotrebljavani ureaj za mjerenje protoka u laboratoriju, a esto se koristi i u procesnoj industriji. Velika zastupljenost rotametra je posljedica jednostavnosti ureaja, iroke primjenljivosti s obzirom na mogunost mjerenja protoka plinova i kapljevina i vrlo veliki mjerni opseg. Mjerenje rotametrom se takoer zasniva na povezanosti pada tlaka koji nastaje protjecanjem kroz suenje i protoka fluida. Za razliku od ugraenih suenja koja imaju konstantan otvor, kod rotametra je povrina suenja promjenljiva. Suenje tvori element (ronilo) koji je uronjen u fluid koji protjee kroz prozirnu vertikalnu cijev. Cijev ima promjenljivi radijus, najui presjek na ulazu u cijev, a najiri na izlazu. Fluid protjee kroz prsten izmeu ronila i cijevi. Poloaj ravnotee odreen je teinom ronila , silom uzgona i silom kojom fluid djeluje na ronilo . Mjerni signal je poloaj ronila x koji se oita na skali uz cijev.

Slika 7.

Shematski prikaz mjerenja protoka rotametrom

U ravnotenom poloaju ronila vrijedi jednakost: + = . Izrazimo sile pomou parametara:

Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

(17)

Sran Crni

Zavrni rad

= = 1 = 2 2 Gdje su: i gustoe fluida i ronila i volumen i povrina ronila srednja brzina fluida faktor trenja izmeu fluida i ronila ubrzanje sile tee Uvrstimo izraze za sile u jednadbu ravnotee: 1 + 2 = 2 Izrazimo brzinu fluida: 1

(18) (19) (20)

(21)

(22)

Volumni protok fluida je odreen umnokom povrine otvora izmeu cijevi i ronila i srednje brzine fluida:

(23)

Povrinu otvora suenja izraunamo tako da odbijemo od povrine vee krunice (cijevi) povrinu manje krunice (ronila) [Slika 7]: = 2
2

0 2

(24)

Izrazimo relaciju izmeu promjera i kuta unutarnje stijenke s vertikalom [Slika 7]: 0 2

tan =
Fakultet strojarstva i brodogradnje

(25)
13

Sran Crni

Zavrni rad

Uvrstimo u izraz za povrinu suenja: 1 = 0 + 2 tan 4

2 0

(26)

Kvadriramo izraz u okrugloj zagradi i zanemarimo iznos kvadrata tan2 jer je kut vrlo mali po iznosu, te nakon sreivanja izraza dobijemo izraz za povrinu suenja:

= tan 0 Nakon uvrtavanja povrine suenja u izraz za protok dobije se konaan rezultat: 1

(27)

= tan 0

(28)

Dobiveni izraz ukazuje kako pojedini parametri utjeu na badarnu karakteristiku. Svojstva fluida, gustoa i viskozitet odreuju silu uzgona i silu trenja, tako da se badarna karakteristika bitno mijenja promjenom fluida. Zato je potrebno rotametar uvijek badariti za odabrani fluid-kapljevinu ili plin. Ronila se izrauju u razliitim oblicima i iz materijala kao to je staklo, metal i polimeri. Izborom materijala mijenja se gustoa ronila, a oblik bitno utjee na faktor trenja tako da se podeavanjem tih parametara moe postii mjerenje irokog opsega protoka. Smatram da je za mjernu liniju u ovom radu najprikladnije mjeriti protok upravo rotametrom zbog gore navedenih karakteristika i jednostavnosti upotrebe.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

14

Sran Crni

Zavrni rad

3. PRORAUN PUMPE U PROGRAMU PIPELINE 1.0

Kako bismo vidjeli zadovoljava li pumpa zahtjeve mjerne linije potrebno je izvriti njen proraun za sve reime rada. Proraun sam vrio u programu PipeLine 1.0. Program PipeLine 1.0 je grafiko suelje i programska ljuska (shell) programa Gasnet 4.1. Program se koristi za analizu strujanja u cjevovodima. Program koristi metodu Hardy-Cross za proraun sloenih cjevovoda.

Slika 8.

Program PipeLine 1.0

3.1.

Opis metode Hardy-Cross [2]

Hardy-Cross metoda je iterativna metoda za odreivanje protoka u cijevnim mreama gdje su poznati ulazni i izlazni protoci, ali ne i protoci unutar mree. Metoda je prvi puta objavljena 1936. godine, a objavio ju je Hardy Cross, profesor na Sveuilitu u Illinoisu. Hardy-Cross metoda je adaptacija njegove metode distribucije momenata koju je razvio u svrhu odreivanja momenata u nedefiniranim strukturama. Primjena metode zapoela je pravu revoluciju u analizi cijevnih mrea. Prije Hardy-Cross metode, rjeavanje kompleksnih cijevnih mrea bilo je iznimno zahtijevno zbog nelinearnog odnosa izmeu dobave pumpe i protoka.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15

Sran Crni

Zavrni rad

Metoda se zasniva na injenici da algebarska suma pada tlaka u zatvorenoj petlji mora biti jednaka nuli, to vrijedi za svaku petlju. Prvi korak metode je pretpostavka protoka u svakoj cijevi petlje, tako da jednadba kontinuiteta bude zadovoljena u svakom voru. Zatim se iterativno rauna korekcija protoka za svaku petlju sve dok se ne izvri potpuno balansiranje mree, u smislu da je suma visina gubitaka mehanike energije unutar petlji jednaka nuli. Za svaku cijev unutar petlje vrijedi: gdje je:
() ()

(1)

+ ()

(29)

- protok u i-toj cijevi petlje u k-toj, tekuoj iteraciji - protok u i-toj cijevi odreen u prethodnoj iteraciji

(1)

() - korekcija protoka u tekuoj iteraciji, jednaka za sve cijevi u istoj petlji Takoer, za svaku cijev vrijedi:

()

()

()

()

(1)

+ ()

(30)

Budui da je korekcija () malena u usporedbi sa kvadriranjem binoma moe se zanemariti, pa ostaje: =

() ()

(1)

, lan () , koji se dobije

(1)

+ 2

(1)

()

(31)

Za svaku petlju vrijedi da je suma visina gubitaka mehanike energije zbog djelovanja trenja u pojedinim cijevima jednaka nuli. Matematiki to glasi:
() 1 () () () 2 +. . . + +. . . + ()

=
=1

=0

(32)

Gdje je:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

16

Sran Crni

Zavrni rad

- broj cijevi u odreenoj petlji je pozitivan za pozitivni protok Q (kojem se smjer poklapa sa smjerom opisivanja petlje), i negativan za negativni protok. Uvrtavanjem izraza (31) u jednadbu (32) dobiva se slijedee:
() =1 (1) 2 () (1) ()

()

=1

=0

(33)

Iz jednadbe (33) dobiva se korekcija protoka u odreenoj petlji, u k-toj iteraciji:

()

() =

(1)

(1)

()

(1)

(34)

Opi izraz za korekciju protoka unutar petlje glasi: () =

(35)

Korekcija protoka dodaje se protoku ija se orjentacija poklapa s pretpostavljenom orjentacijom obilaska petlje, a oduzima od protoka ije je orjentacija suprotna pretpostavljenoj orjentaciji obilaska petlje. Iterativni postupak balansiranja protoka u cijevnoj mrei sastoji se od slijedeih koraka: 1. pretpostaviti distribuciju protoka pri emu mora biti zadovoljena jednadba kontinuiteta u svim vorovima 2. za svaku cijev u petlji izraunati i sumirati gubitke visine mehanike energije = , te izraunati 2 . Omjer tih suma s negativnim

predznakom daje korekciju koju zatim treba dodati ili oduzeti svakom protoku u petlji 3. postupak pod 2. ponoviti za svaku petlju u mrei

Fakultet strojarstva i brodogradnje

17

Sran Crni

Zavrni rad

4. toku 2. i 3. ponavljati sve dok korekcija postane dovoljno malena, tj. dok zadovolji kriterij tonosti < , pri emu je zadana tonost za protok Izraz vrijedi za svaku petlju u mrei koja se sastoji samo od cijevi. U mrei se, naravno, mogu pojaviti i drugi elementi. Jedan od elemenata koji se esto pojavljuje u mrei je ventil. Visina gubitaka mehanike energije zbog otpora trenja koja nastaje na ventilu rauna se po formuli: 2 = = 2 2 24 4
2

(36)

gdje je 2 zamijenjen sa ime je povezan predznak visine gubitka mehanike energije sa smjerom protoka. - koeficijent lokalnog gubitka otpora trenja ventila - pomoni koeficijent [s2/m5] S obzirom da je

= 2 , izraz za korekciju protoka u petlji koja osim cijevi sadri i

ventile jednak je izrazu za raunanje cijevi s tim da se svaki za i-ti ventil rauna prema gore navedenom izrazu (36). Nepovratna zaklopka se takoer pojavljuje u cijevnim mreama, najee iza pumpe jer ona ima funkciju sprijeavanja natranog strujanja kroz pumpu. Pretpostavlja se da kroz otvorenu zaklopku nema gubitaka trenja, a ako fluid ima tendenciju natranog strujanja pretpostavlja se da zaklopka idealno zatvara te je brzina strujanja kroz nju jednaka nuli. 3.2. Unos podataka

Oitavanjem toaka iz Q-hp dijagrama iz kataloga proizvoaa, za pumpu NMT 20/60-130, te njihovim uvrtavanjem i interpolacijom polinomom drugoga reda u Microsoft Excel-u dobiva se slijedei dijagram karakteristike Q-hp: [Slika 9]

Fakultet strojarstva i brodogradnje

18

Sran Crni

Zavrni rad

4,5 4 3,5 3 hp [m] y = -2,371x2 - 3,774x + 4,162 R = 0,998

2,5
2 1,5 1 0,5 0 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Series1 Poly. (Series1)

Slika 9.

Karakteristika pumpe prema katalogu proizvoaa

Jednadba krivulje koja opisuje karakteristiku pumpe, pri emu se protok Q uvrtava u l/s, a visina dobave pumpe hp dobije u m, glasi: hp = -2,371Q2 - 3,774Q + 4,162

(37)

U programu Pipeline 1.0 nacrta se jednostavan cjevovod koji se sastoji od dobave, pumpe, ventila i potroaa, kako je pokazano na slici [Slika 10]:

Slika 10. Shema cjevovoda u programu Pipeline 1.0

3.3.

Definiranje pumpe

Pri definiranju pumpe upiemo koeficijente dobivene jednadbe karakteristike pumpe u polje za definiranje karakteristike pumpe [Slika 11].
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 11. Definiranje pumpe u programu PipeLine 1.0

Mijenjanjem vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka ventila Kv od 0 do [Slika 12] i proraunavanjem protoka i visine dobave dobivaju se toke ijom se interpolacijom dobiva dijagram karakteristike pumpe: [Slika 13].

Slika 12. Definiranje koeficijenta lokalnog gubitka ventila u programu PipeLine 1.0

Fakultet strojarstva i brodogradnje

20

Sran Crni

Zavrni rad

Karakteristika pumpe dobivena interpolacijom toaka glasi: hp = -2,5734Q2 - 3,5887Q + 4,1248

(38)

4,5 4 3,5 3 2,5 2 hp [m] 1,5 1 0,5 0 -0,5 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Series1 Poly. (Series1) y = -2,573x2 - 3,588x + 4,124 R = 0,999

Slika 13. Karakteristika pumpe dobivena proraunom u programu Pipeline

4,5 4 3,5 3 2,5 hp [m] 2 1,5 1 0,5 0 -0,5 0 0,2 0,4 Q [l/s] 0,6 0,8 Poly. (Podaci proizvoaa) Poly. (Podaci proizvoaa)

Slika 14. Usporedba podataka proizvoaa i proraunskih podataka

Vidimo [Slika 14] da je izraunata karakteristika jednaka karakteristici proizvoaa, uz vrlo malo odstupanje zbog interpolacije i broja toaka.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

21

Sran Crni

Zavrni rad

3.4.

Serijski i paralelni reim rada pumpi

Crtanjem serijskog i paralelnog spoja pumpi, te ponovnim proraunavanjem protoka i visine dobave za razliite vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka ventila Kv dobivamo zajednike karakteristike pumpi u serijskom i paralelnom radu. Definiranje paralelnog reima rada u programu PipeLine 1.0 vri se tako da se pri definiranju karakteristika pumpe [Slika 11] u polje "Broj pumpi" upie broj 2. Program tada automatski vri proraun za paralelan rad dviju pumpi. Definiranje serijskog reima rada u programu PipeLine 1.0 vri se tako da se u cjevovod doda jedan dodatni vor i pumpa kako je prikazano na slici [Slika 15].

Slika 15. Shema cjevovoda za serijski rad dviju pumpi u programu Pipeline 1.0

Na dijagramu [Slika 16] prikazane su sve tri karakteristike:karakteristika jedne pumpe je prikazana plavom bojom, karakteristika serijskog rada dviju jednakih pumpi crvenom bojom, a karakteristika paralelnog rada dviju jednakih pumpi zelenom bojom.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

22

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 16. Karakteristike pumpi u sva tri reima rada

Vidimo da u serijskom radu dviju pumpi imamo pri jednakom protoku dvostruko veu visinu dobave, dok u paralelnom radu imamo pri jednakoj visini dobave dvostruko vei protok. Uoava se da postoji zajednika toka u dijagramu za paralelni i serijski rad pumpi. U toj karakteristinoj toki vrijednosti protoka i visine dobave pumpe glase: hp=2,95 m i Q=0,535 l/s. Nakon ucrtavanja 3 razliite karakteristike cjevovoda u gornji dijagram [Slika 16] vidimo da za razliite karakteristike cjevovoda dobivamo razliita poveanja protoka i visine dobave pumpe u paralelnom i serijskom reimu rada. Tako za srednju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_1) dodavanjem druge pumpe u serijskom ili paralelnom reimu dobivamo jednako poveanje protoka u cjevovodnom sustavu uz jednaku ukupnu visinu dobave (u serijskom radu to je zbroj visina dobave dviju pumpi, a u paralelnom je to visina dobave svake pumpe). Za gornju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_2) dodavanjem druge pumpe u serijskom spoju dobiveno poveanje protoka je vee od onog dobivenog kad se druga pumpa doda u paralelni spoj, dok je za donju karakteristiku cjevovoda (karakteristika_3) situacija obrnuta: vee poveanje protoka se dobije pri paralelnom spoju
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23

Sran Crni

Zavrni rad

pumpi. Iz ove analize moemo zakljuiti da od karakteristike cjevovoda zavisi koji nain spajanja jednakih pumpi e dati poveanje protoka.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

24

Sran Crni

Zavrni rad

4. KONAAN IZGLED MJERNE LINIJE

Nakon odabira komponenata i naina mjerenja protoka zapoeo sam konstrukciju mjerne linije u programskom paketu Solidworks 2011. Mjerna linija konstruirana je na nain da se spremnik za vodu puni odozgo, to omoguava montau rotametra koji zahtijeva vertikalni poloaj. Pumpa je sposobna dobavljati fluid za zadanu visinu spremnika za sve vrijednosti protoka. Spremnik posjeduje cijev za pranjenje s ventilom to omoguuje lako pranjenje spremnika nakon upotrebe. Svi spojevi cijevi i ventila se sueono zavaruju, kao i spojevi cijevi i koljena. Sueono zavarivanje je najbra i najjednostavnija metoda spajanja plastinih cijevi. Koritenje rastavljivih spojnica je skupo i komplicirano jer zahtijeva mnogo dijelova i dobro brtvljenje. Spoj pumpi i cijevi ostvaren je mesinganim spojnicama za PE cijevi. Spojevi cijevi sa manometrima ostvaruju se odgovarajuim spojnicama i brtvama za manometre. 4.1. 3D model mjerne linije

Mjerna linija sastoji se od zatvorenog cjevovoda, postavljenog na radni stol dimenzija 1,2m x 1,2m, koji povezuje dvije pumpe jednakih karakteristika s plastinim spremnikom. Mjerni ureaji postavljeni na mjernu liniju su etiri manometra, rotametar i multimetar. Manometrima se mjeri pad tlaka u pumpama, a rotametrom volumni protok fluida kroz cjevovod. Multimetar slui za mjerenje jaine struje. Uz pomo etiri kuglasta ventila odreuje se reim rada pumpi,jednim se prazni spremnik, a jednim prigunim ventilom se regulira protok kroz cjevovod.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

25

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 17. 3D model mjerne linije-nacrt

Slika 18. 3D model mjerne linije-bokocrt

Fakultet strojarstva i brodogradnje

26

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 19. 3D model mjerne linije-tlocrt

Slika 20. 3D model mjerne linije-izometrija

Fakultet strojarstva i brodogradnje 27

Sran Crni

Zavrni rad

4.2.

Shematski prikaz moguih konfiguracija i rada mjerne linije

Postoje 4 mogue konfiguracije mjerne linije: pojedinani rad svake od pumpi, paralelni rad dviju pumpi, te serijski rad dviju pumpi. Na slijedeim slikama prikazane su sheme navedenih konfiguracija na kojima su zelenom bojom oznaene aktivne komponente mjerne linije, dok su crvenom bojom oznaene neaktivne komponente. Strelicama je prikazan smjer strujanja fluida unutar mjerne linije.

4.2.1.

Pojedinani rad pumpe P1

Slika 21. Shematski prikaz pojedinanog rada pumpe P1

Fakultet strojarstva i brodogradnje

28

Sran Crni

Zavrni rad

Pri pojedinanom radu pumpe P1 fluid struji iz spremnika kroz otvorene ventile V1 i V2 u vertikalnu cijev gdje prolazi kroz rotametar kojim se mjeri protok. Potom se protok priguuje prigunim ventilom za regulaciju protoka RP i vraa u spremnik. Poveanje tlaka u pumpi mjeri se manometrima M1 i M2, a jakost struje se mjeri multimetrom MLT1. U ovoj konfiguraciji ventili V3 i V4 su zatvoreni.

4.2.2.

Pojedinani rad pumpe P2

Slika 22. Shematski prikaz pojedinanog rada pumpe P2

Fakultet strojarstva i brodogradnje 29

Sran Crni

Zavrni rad

Pri pojedinanom radu pumpe P2 fluid struji iz spremnika kroz otvoreni ventil V4, pri emu su ventili V1, V2 i V3 zatvoreni. Protok se mjeri rotametrom koji se nalazi u vertikalnoj cijevi. Potom se protok priguuje prigunim ventilom za regulaciju protoka RP i vraa u spremnik. Poveanje tlaka u pumpi mjeri se manometrima M3 i M4, a jakost struje se mjeri multimetrom MLT2. 4.2.3. Serijski rad dviju pumpi

Slika 23. Shematski prikaz serijskog rada dviju pumpi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

30

Sran Crni

Zavrni rad

Pri serijskom radu dviju pumpi P1 i P2 fluid struji iz spremnika kroz otvorene ventile V1, V3 i V4, protjeui prvo kroz pumpu P1, a zatim kroz pumpu P2. Nakon toga dolazi do rotametra kojim se mjeri protok, priguuje se prigunim ventilom za regulaciju protoka RP i vrae se u spremnik. Serijski rad omoguen je protjecanjem fluida kroz poprenu cijev koja povezuje lijevu i desnu granu cjevovoda. To se ostvaruje zatvaranjem ventila V2 i V4. Manometrima M1 i M2 mjeri se poveanje tlaka u pumpi P1, a manometrima M3 i M4 mjeri se poveanje tlaka u pumpi P2. Jakost struje mjeri se multimetrima MLT1 i MLT2. 4.2.4. Paralelni rad dviju pumpi

Slika 24. Shematski prikaz paralelnog rada dviju pumpi

Fakultet strojarstva i brodogradnje

31

Sran Crni

Zavrni rad

Pri paralelnom radu dviju pumpi P1 i P2 fluid struji iz spremnika kroz obje grane cjevovoda. U lijevoj grani struji kroz otvorene ventile V1 i V2, dok u desnoj grani struji kroz otvoreni ventil V4. U vertikalnoj cijevi protoci iz obje grane se spajaju u jedinstveni protok Q kojim fluid protjee kroz rotametar, te se potom priguuje prigunim ventilom za regulaciju protoka RP i vrae se u spremnik. Poveanje tlaka u pumpi P1 mjeri se manometrima M1 i M2, a u pumpi P2 manometrima M3 i M4. Jakost struje za pumpu P1 mjeri se multimetrom MLT1, a za pumpu P2 multimetrom MLT2.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

32

Sran Crni

Zavrni rad

5. PRORAUN MJERNE LINIJE U PROGRAMU PIPELINE 1.0

U svrhu provjere rada mjerne linije, u programu PipeLine 1.0 proveden je proraun sve etiri konfiguracije-pojedinani rad svake pumpe, paralelni reim rada i serijski reim rada. U programu je nacrtana shema radne linije sa svim potrebnim elementima. Kao jednadba pumpe koristi se jednadba dobivena proraunom (38). Izlaz iz spremnika nalazi se na istoj visini kao i svi elementi, dok se ulaz u spremnik nalazi na konstantnoj visini 0.25 m. Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0 sa oznaenim svim bitnim komponentama prikazana je na slici [Slika 25].

Fakultet strojarstva i brodogradnje

33

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 25. Shema mjerne linije u programu PipeLine 1.0

5.1.

Pojedinani rad pumpe P1

U konfiguraciji za pojedinani rad pumpe P1 zatvoreni su ventili V3 i V4, to jest njihov koeficijent lokalnog gubitka ima beskonano veliku vrijednost. Grafiki prikaz rezultata prorauna prikazan je na slici [Slika 26]. Za vrijednost KV=10 prigunog ventila za regulaciju protoka izraunat je protok Q=0,47 l/s i visina dobave pumpe hp=1,85 m.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 26. Grafiki prikaz rezultata prorauna pojedinanog rada pumpe P1 u programu Pipeline 1.0

Rezultati prorauna za 18 vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka u prigunom ventilu za regulaciju protoka dani su u slijedeoj tablici [Tabela 1].

Fakultet strojarstva i brodogradnje

35

Sran Crni

Zavrni rad

Tabela 1. Usporedba rezultata prorauna pumpe u samostalnom radu i u cjevovodnom sustavu

Pumpa u cjevovodnom sustavu Kv 0 1 4 6 10 15 20 30 40 50 70 100 150 200 300 500 1000

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Pumpa Q [l/s] hp [m] 0,75 0,71 0,63 0,59 0,53 0,48 0,44 0,39 0,35 0,32 0,28 0,24 0,21 0,18 0,15 0,12 0,09 0 0 0,26 0,83 1,09 1,47 1,8 2,03 2,34 2,55 2,7 2,9 3,09 3,28 3,39 3,53 3,66 3,8 4,12
36

Q [l/s] 0,61 0,59 0,54 0,51 0,47 0,43 0,4 0,36 0,33 0,3 0,27 0,23 0,2 0,17 0,14 0,11 0,08 0

hp [m] 0,98 1,12 1,43 1,6 1,85 2,08 2,26 2,51 2,68 2,8 2,98 3,15 3,32 3,42 3,55 3,68 3,81 4,12

Sran Crni

Zavrni rad

Slika 27. Prikaz pomaka radnih toaka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije

Iz slike [Slika 27] je vidljivo da je dolo do pomaka radnih toaka (vrijednosti toaka su oznaene plavom bojom u tablici 1) u radu pumpe u cjevovodnom sustavu. Radnoj toki 1 odgovaraju vrijednosti Kv=10, Q=0,53 l/s i hp=1,47 m. Za istu vrijednost koeficijenta lokalnog gubitka u prigunom ventilu za regulaciju protoka pri radu pumpe u cjevovodnom sustavu mjerne linije dolazi do pomaka radne toke 1, to jest do smanjenja protoka i poveanja visine dobave pumpe. Do navedenog poveanja visine dobave dolazi uslijed savladavanja lokalnih i linijskih gubitaka u cjevovodnom sustavu, pri emu se smanjuje protok. Vrijednosti protoka i visine dobave pumpe sada su Q=0,47 l/s i hp=1,85 m. Radnoj toki 2 odgovaraju vrijednosti Kv=100, Q=0,24 l/s i hp=3,09 m, dok pomaknuta toka ima vrijednosti Q=0,23 l/s i hp=3,15 m. Vidi se da je pomak radne toke 2 puno manji od pomaka radne toke 1. Iz toga se moe zakljuiti da poveanjem vrijednosti koeficijenta lokalnog gubitka u prigunom ventilu za regulaciju protoka, to jest smanjivanjem protoka, dolazi do postepenog ujednaavanja vrijednosti protoka i visine dobave pumpe za samostalan rad pumpe i rad pumpe u cjevovodnom sustavu. Slino se dogaa i u ostalim spojevima pumpi.
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37

Sran Crni

Zavrni rad

5.2.

Pojedinani rad pumpe P2

U konfiguraciji za pojedinani rad pumpe P2 zatvoreni su ventili V1, V2 i V3. Grafiki prikaz rezultata prorauna prikazan je na slici [Slika 28]:

Slika 28. Grafiki prikaz rezultata prorauna pojedinanog rada pumpe P2 u programu Pipeline 1.0
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38

Sran Crni

Zavrni rad

Za vrijednost KV=10 prigunog ventila za regulaciju protoka izraunat je protok Q=0,48 l/s i visina dobave pumpe hp=1,83 m, to je priblino jednako kao i kod pojedinanog rada pumpe P1.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

39

Sran Crni

Zavrni rad

5.3.

Paralelni rad obje pumpe

U konfiguraciji za paralelni rad obje pumpe zatvoreni je ventil V3.Grafiki prikaz rezultata prorauna prikazan je na slici [Slika 29]:

Slika 29. Grafiki prikaz rezultata prorauna paralelnog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0

Sa slike se vidi da se protok rava i potom u voru 8 spaja u jedinstveni protok koji utjee natrag u spremnik. Protok u pojedinoj grani je Q=0,32 l/s, a protok koji utjee u spremnik
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40

Sran Crni

Zavrni rad

jednak je zbroju ta dva protoka. Vidi se da ukupan protok od 0,64 l/s nije jednak zbroju protoka pojedinanog rada pumpi. Do toga dolazi zbog ovisnosti naina spajanja pumpi o karakteristici cjevovoda. Izraunata ukupna visina dobave pumpe iznosi hp=2,74 m 5.4. Serijski rad obje pumpe

U konfiguraciji za paralelni rad obje pumpe zatvoreni su ventili V2 i V3.Grafiki prikaz rezultata prorauna prikazan je na slici [Slika 30]:

Slika 30. Grafiki prikaz rezultata prorauna serijskog rada obje pumpe u programu PipeLine 1.0
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41

Sran Crni

Zavrni rad

Izraunate vrijednosti protoka i ukupne visine dobave pumpe su Q=0,55 l/s i hp=2,7 m. u ovom sluaju takoer ne dolazi do dvostrukog poveanja vrijednosti visine dobave pumpe u pojedinanom radu zbog ovisnosti o karakteristici cjevovoda.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

42

Sran Crni

Zavrni rad

6. OPIS VJEBE
6.1. Reim rada centrifugalnih pumpi

Centrifugalne pumpe esto se koriste zajedno u paralelnom ili serijskom radu kako bi se postigao vei protok ili vea visina dobave u situacijama gdje primjena veih i skupljih pumpi nije mogua ili opravdana. Mjerna linija se sastoji od dvije centrifugalne pumpe, cjevovoda s pripadajuim kuglastim ventilima i manometrima, prigunog ventila za regulaciju protoka, te spremnika za vodu i multimetara. Mijenjajui konfiguraciju ventila, moe se lako mijenjati reim rada pumpi.

6.2.

Princip vjebe

Student tijekom vjebi treba: izmjeriti protok Q rotametrom izmjeriti poveanje tlaka kroz pumpu p=pm1-pm2 mjerenjem tlaka pm1 na ulazu i tlaka pm2 na izlazu iz pumpe, te izraunati visinu dobave pumpe hp i snagu pumpe PP nacrtati hp-Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu izmjeriti jainu struje I elektromotora koji pokree pumpu multimetrom, te izraunati snagu elektromotora PE nacrtati PP-Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu izraunati korisnost pumpe i nacrtati -Q karakteristike pumpi u samostalnom, serijskom i paralelnom radu diskutirati dobivene rezultate mjerenja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

43

Sran Crni

Zavrni rad

Primjer kako bi trebali izgledati dijagrami PP-Q i -Q karakteristike pumpi prikazan je na slici [Slika 31]

Slika 31. Primjer dijagrama PP-Q i -Q karakteristike pumpi

6.3.

Nain prorauna mjerne linije

Vjeba poinje postavljanjem mjerne linije u eljenu konfiguraciju otvaranjem i zatvaranjem odreenih kuglastih ventila. Nakon toga potrebno je spojiti multimetre na pumpe i zatvoriti priguni ventil za regulaciju protoka. Tada student poinje lagano otvarati ventil za regulaciju protoka. Ventilom za regulaciju protoka kroz mjernu liniju moe se postepeno mijenjati protok kako bi student mogao za razliite vrijednosti protoka oitavati podatke s mjernih instrumenata. Nakon otvaranja ventila uspostavlja se odreeni protok kroz mjernu liniju, te student oitava vrijednost volumnog protoka na mjernoj skali rotametra. Oitani protok se upisuje u priloenu tablicu. Student tada oitava tlakove na manometrima i jainu struje koju mjeri multimetrom i upisuje ih u tablicu Tablica za unos mjernih podataka izgleda ovako [Tabela 2]:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

44

Sran Crni

Zavrni rad

Tabela 2. Tablica za unos mjernih podataka

Konstante: Ubrzanje sile tee g [m/s2]: Gustoa fluida [kg/m3]: Napon I [V] Izraunati podaci:

Izmjereni podaci:

Protok Tlak na Tlak na Jaina Visina Snaga Snaga Korisnost Q [l/s] manometru manometru struje dobave elektromotora pumpe pumpe M1 pm1 M2 pm2 I [A] pumpe PE [W] PP[W] [-] [Pa] [Pa] hp [m]

Rauna se visina dobave pumpe preko modificirane Bernoullijeve jednadbe koja glasi:
2 2 1 1 2 2 + 1 + 1 + = + 2 + 2 + 2 2

(39)

Poto su svi elementi cjevovoda na konstantnoj visini, lanovi 1 i 2 se ponitavaju, kao i

2 2 i (zbog zanemarivanja linijskih gubitaka i nepostojanja turbine), te 1 i 2 zbog jednakih

brzina strujanja prije i poslije pumpe. Ostaje nam: 1 2 + = (40) Sve lanove osim visine dobave pumpe u jednadbi (29) poznajemo, te se ona lako rauna prema izrazu (41): 2 1 Visina dobave upisuje se u tablicu, u pripadajui stupac i redak. =
(41)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

45

Sran Crni

Zavrni rad

Rauna se snaga elektromotora koji pokree pumpu prema izrazu (42): = protok. Snaga pumpe rauna se prema izrazu (43) i upisuje se u tablicu : =
(43) (42)

Dobivena vrijednost ulazne snage pumpe upisuje se u pripadajui redak i stupac, za postojei

Omjerom snage pumpe i snage elektromotora dobiva se korisnost pumpe za postojei protok:

(44)

Nakon unosa svih podataka za jednu vrijednost protoka u tablicu, student poveava protok kroz mjernu liniju preko prigunog ventila za regulaciju protoka i ponavlja gore opisani postupak mjerenja. Nakon nekoliko mjerenja student crta hp-Q, PP-Q i -Q karakteristike pumpe. Slian postupak ponavlja se za paralelni i serijski reim rada pumpi, pri emu se moraju oitavati tlakovi na sva etiri manometra i jaina struje s oba multimetra. Tablica za unos mjernih podataka mora se tome prilagoditi.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

46

Sran Crni

Zavrni rad

7. ZAKLJUAK
Ideja ovog rada je osmiljanje mjerne linije za laboratorijsku vjebu Centrifugalna pumpa koja bi se provodila u sklopu kolegija Mehanika fluida. Mjerna linija je namijenjena za mjerenje protoka u cjevovodu, tlakova na ulazu i izlazu svake pumpe i jakosti struje elektromotora koji pokreu pumpe, kako bi iz tih mjernih podataka studenti mogli raunati i crtati traene karakteristike centrifugalnih pumpi pri razliitim nainima spajanja. Odabrane su sve komponente mjerne linije, uzevi u obzir funkcionalnost i nabavljivost. Proraun pumpi i analiza razliitih naina spajanja pumpi izvreni su u programu PipeLine 1.0, te su rezultati prorauna detaljno prikazani odgovarajuim dijagramima. Nakon odabira komponenata i prorauna pumpi, osmiljen je i napravljen 3D model mjerne linije. Zatim su dani shematski prikazi s opisima sve etiri konfiguracije mjerne linije s oznaenim aktivnim i neaktivnim komponentama i smjerovima strujanja fluida. Izvren je i detaljan proraun cjelokupne mjerne linije u sve etiri konfiguracije u programu PipeLine 1.0. Rezultati prorauna pokazuju smanjenje protoka i poveanje visine dobave pumpe kada se pumpa nalazi u cjevovodnom sustavu mjerne linije. Do toga dolazi zbog linijskih i lokalnih gubitaka u cjevovodu. Konano, osmiljena je vjeba tako da studenti mogu s lakoom mjeriti protok, tlakove i jakost struje, te potom nacrtati dijagrame koji predstavljaju karakteristike rada pojedinanih pumpi, te dviju pumpi u serijskom i paralelnom radu. Crtanje dijagrama, studentima omoguuje analizu dobivenih rezultata i izvoenje zakljuaka o radu pumpi u razliitim spojevima.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

47

Sran Crni

Zavrni rad

PRILOZI
I. II. CD-R disc Tehnika dokumentacija

Fakultet strojarstva i brodogradnje

48

Sran Crni

Zavrni rad

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] [6] Rabie, M.G.: Fluid Power Engineering, The McGraw-Hill Companies, SAD, 2009. Kurtanjek, .: Mjerenja 2007, Prehrambeno Biotehnoloki Fakultet, Zagreb, 2007. avar, M.: Komunalna hidrotehnika cijevnih mrea, FSB, Zagreb avar, M, Virag, Z.: Prirunik za uporabu programa GASNET 4.0 Armfield-Engines and Fluid Machines Edition 7 Katalog Virag, .: Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadaci, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2002. [7] [8] Kraut, B.: Strojarski prirunik, Tehnika knjiga Zagreb, 1970. Herold, Z.: Raunalna i inenjerska grafika, Zagreb, 2003.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

49