P. 1
Latinski_jezik

Latinski_jezik

1.0

|Views: 7,350|Likes:
Published by Neda Stefanovic

More info:

Published by: Neda Stefanovic on Mar 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/24/2013

pdf

text

original

r.

RAZRED GIMJ\AZIJE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACljA BOSNE J HERCEGOVINE
MI NISTARSTVO OBRAZOVANjA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
211 izrilwnCtl:
Rednkcijn:
Uredllik:

Recellzellti:
Leklor:
Koreklor:
Likool/(rgrajii'ko
oblikoonllje:
DTP, leimii'ko
llredenje:

llllstracija na
nas/ovlloj stratli:
Tirni:
Fetleracija BosIII! i Hercegovine
Mi"istarslv o obra:ovauja, uallke, kulhlre i sporta
i rof dr Fnl!rudill Rizvallbegouit
Prof dr Azrn Jagnlljllc
Abdulnl! Jabut'ar
Ctwrilo CrnllOvac
Azra wjo- Hajro
Tidi a Mckie
hal1et K",i t
If:11Iet K",ic
Gavrilo Grnlzovac
Vel ida Maslo
Halid Suljkallooic
Azra Karabdic
Sabilln Devic
Azra Dizdarevit
B COllcepl, Sarajevo
B COllcepl, Fuad Muslit
"Grill ", Grneanicn
Moliu sa slei'ka
10.000 primjeraka
CIP - Katalogizaciia u publikaciii
Nat.: ionalna i univcrzitciska hibliolt:k:.l Bosnc i Hcrt.:cgovi nc,
Sarajevo
UDK R07.1 (075.3)
ISONIE, Si munl
Lalinski iczik: I fazred gimn:.!zijc / Simun Sonic .
. I. izd . . Sarajevo: MinislarSIVO ohr:.!7.ovan j:.!, n;Juke.
kullurc i sport:.!, 19YO.· 219 sir.; 2-' t.:m
Ministarsroo obra%ovanja, "auke, kulhlre i sporta Vlade Federadje Bosne i Hercegovine RJdenjem braJ UP-
1-03-65-5555196, odobrilo je ovaj udibenik %a upotrebu u §kolskoJ 1996./97. godi"i.
Udibe"ik je iz STedstava Svjetske banke.
SIMUNSONJE
LATINSKI
JEZIK
1. RAZRED GIMNAZIJE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVlNE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
SARA J EVO. 1996 .
PREDGOVOR
Ovaj udzbenik za dvogodiSnju nastavu latinskog jezika izradio sam prema uput-
stvima koja su stizala iz RPZ-a tame od g. 1990. a posebno prema programu za lali.nski
jezik predviden za I i IT razred gimnazije, koji je isti Zavod dao na uvid prilikom
raspisivanja konkursa za izradu udzbenika potetkom li stopada god. 1994. Zelja rni je bila
da, koliko to mogu, udovoljim svim zahtjevima koji se baziraju na tome da se i nastava
latinskog jezika uklopi u sistem modernog humanistickog obrazovanja. U skladu sa
zahtjevima da se nastava latinskog jezika Mo viSe modernizira, posebnu sam pamju
posvetio izlaganju gramatit kog materijala. Osnova je ipak ostala ona stara: sistematsko
izlaganje granlatike, ali sam tu uveo neke novine.
Nainle, odmah od pocetka udzbenika paralelno idem s obradom imena i glagola,
od nosno s obradom dekJinacija inlenica i pridjeva i s obradom konjugacija glagola, a
zbog toga Sto nam je za formiranje retenica jednako vaZno upoznati se s promjenom
imenica, koje dolaze u sferi subjekta, objekta i raznih dodataka, naravno i s njima usko
povezanih pridjeva, i s promjenom glagola koji dolaze u sferi predikata. Neophodno
potreban glagol ESE, premda spada u nepraviJne glagole, pratim od samog potetka u
svin1 njegovin1 oblicin1a.
Dakle, vjezbe iii lekcije teku paralelno na dva kolosijeka, na kolosij eku imena i na
kolosijeku glagola, odnosno dekJinacija i konjugacija, Sto nije sl ucaj npr. u standard nom
zagrebackom udzbeniku "Elementa Latina". Na taj nacin vjezbe su dosta opSirne, a
konstruirane su tako da prvi dio predstavlj a gramaticku obradu imena, a drugi obradu
glagola. Tako to teee do vjezbe 23, gdje su obradeni brojevi i zavrSni konjunktivni
glagolski oblici. Prelaskom na obradu speciiicnosti latinskog glagola, na verba deponen-
lia i sernideponenti a, na nepravilne i nepotpune glagole, kao drugi dio vjezbi, unosim
sintaksu padeza, a upravo zbog toga Sto te glagolske osobitosti kao i sintaksa padeza
ucenicin1a cesto ne predstavljaju interesantnu materiju. Pojedini slucajevi iz sintakse
padeza pojavljuju se u latinskinl tekstovima i znatno ranije, a to svaki put pratim
komentarom.
Tek onda kada smo kod vj. 30 stigli do sintakse glagolskih in1ena, neobicno vame i
wlo interesantne partije latinskog jezika i za same utenike, vjezbe teku dalje na jed nom
kolosijeku, odnosno svaka nova metodska jedinica in1a samo jedan naslov. Prema slo-
bodno formiranim ili pronadenim recenicama kod latinskih klasika tu se pruza idealna
prilika da se provjeri cij eli ranije predeni materijal.
Takvom raspodjelom gramaticke i jezitne materij e broj vjezbi ili lekcija kod mene je
dosta skroman. Usve ih je 45. lpak, neka se nastavnici ne plaSe da nece in1ati cin1e ispuniti
sve satove predvidene za dvije godine utenja latinskog jezika. Vjezbe su dosta opSirne,
pa se na pojedinoj treba zadrZati dva a mozda i do tri puta. Predvidam da se u prvoj
godini utenja moze lako doci do vjezbe 23, u kojoj obradujem sarno zacelje dugog
imenskog i glagolskog morfoloSkog marSa, tj . brojeve i konjunktive. Tako nam za drugu
godinu ostaje stvarno viSi i zanimljiviji stupanj nastave latinskog jezika, koliko je to vee
potrebno na nivou novih humanistieki usmjerenih gimnazija.
Novost je ovog udzbenika i u tom Sto latinske tekstove ili reeenice kao prin1jere za
protumaeenu gramaticku materiju povezujem neposredno s tim gramatiekim dijelom,
tako da u jednom nizu teee cijela obrada ovog udzbenika, osin1, naravno, samog Rjecni-
ka, tj . u svakoj vjetbi donosim najprije gramaticka objaSnjenja, a zatim slijede latinski
tekstovi kao vjezbanja i zadaci, te komentar.
Lalinski tek t koj i sluzi kao ilustracija gramaticke materije, odnosno kao vjezbe i
zadaci, donosim prilicno obinmo, kako bi nastavnici bili u stanju praviti izbor prema
vlasti tom nah odenju. Upravo zbog toga i broj J"ij eci je kod mene dosta velik, ali treba
imati na umu da nisu sve upotrij eblj ene rij eei namijcnjene produktivnom usvajanju, vee
su tu neke cisto zbog ilustracije, 0 obito one u gramatickom dijelu. U prvom dijelu
izlaganja gramaticke materije lalinske se reeenice sastoje od kratko i jednostavno formi-
ranih recenicnih jedinki, kao §to to redovi to biva u fazi svladavanja osnovnili jezickih
pravil a i laganog naeina izrazavanj a 1I nekom stranom jeziku. Tu sam se dosta posluzio
i lalinskim poslovicama, te izrekama koje Sll uvij ek 1I praksi. Kasnije, kada se nude
uvjeti za slobodnije i okretnije fomliranje reeenica, jer smo i u gramatickom znanju
zna tno napredovali i dobrano smo fond latinskih rij eCi i izraza, te su receruene
cj eline slozenije. ]ednim dijelom ih donosim u slobodno formiranim recenicama, a
dijelom ih vadim iz latinskih autora. Naravno, u tome sam se stalno vodio principom da
odaberem one tekstove koji su ucenicima pristupacni
Originalnog latinskog teksta upotrij ebio sam najviSe u drugom dijelu udzbenika, tj .
u obradi sintakse padeza, glagolskih imena i recenica. Kako se u tom originalnom
latinskom tekstu isprepli cu razne jezicne specificnosti, koje inace kroz vjezbe obradu-
jemo sistematski, ti su primjeri na prvi pogled i pone§to ali sam tada nastojao
nastavnicima i ucenicima pruziti svoj u pomoe u biljd kama. Takvi su se izvodi iz latin-
skih autora i ranije pojavlji vali u udzbenicima, a kod mene je to u vecem
obimu.
U kratkom programu, koji je prilikom raspisivanja konkursa autorirna ponuden na
uvid za obradll udzbenika latinskog jezika, sam na prvi pogled na vrlo shvatljiv
zalltjev da se tekstovni materijal koji se donosi u svrhu uvjezbavanja gramatickih partija
mora sastojati od jednostavnih i zanimljivih vezanih tekstova. To je vrlo lijepo reeeno,
ali pitam one koji su to napisali ili savjetovali da se uvrsti kao conditio sine qua non
prilikom sastavljanja novog latinskog udzbenika - gdj e su kod nas upravo takav
latinski udzbenik?
Ne smijemo, gospodo, zaboraviti da je latinski od konca starog vijeka prakticno
postao mrtav jezik, da su nam iz nj egove bogate kultume srecom, sacuvana
nmoga knji zevna, povijesna i razna strucna djela, pomoeu kojih jedino mozemo dolaziti
u kontakt 5 zivim latinskim jezikom. U tim sacuvanim knji zevnim spome-
nicima ne mozemo ni u kom slucaju naCi one tekstove na temelju kojih bismo ucenicima
u prvom i drugom razredu opee obrazovne gimnazije ilustrirati obradenu
gramaticku materiju, kako se to inace radi u nastavi zivih jezika. Sastavljac latinskog
udzbenika taj posao ne moze sam uraditi, jer on niti govori niti latinskim knjiZevnim
jezikom, niti mu ikada dolaze pod ruku takvi tekstovi.
Na principu vezanih tekstova, su taj pocetni studij latinskog jezika prezen-
tirati autori udzbenika Orbis Romanus, Zagreb 1982., predviden za nastavu u osmo-
godisnjoj klasicnoj gimnaziji u Zagrebu. Taj udzbenik, stvarno, u prvi mah djeluje kao
izvrsno i originalno, jer tu u isti mall uCimo i povijest i civilizaciju i kulturu, pa i
jezik starih Latina, a sve je to popraeeno izvanrednom grafickom tehnikom i obiljem
ilustracija. Ali boljom analizom danih tekstova kao i sistema obrade gramaticke materije
lako dodemo do zakljucka da to nije niti svrsishodno, niti modemo, niti prikladno. Velika
se oko tog udzbenika slegla, a Zagreb niMa prikladnije ne daje, vee se ispod
prasine opet izvukao i u pogon pustio udzbenik "Elementa
Latina", za kojirn i mi posezemo ako nemanlO svog udzbenika.
6
Prema principu standardnog zagrebatkog udzberuka "Elem nta Latina" pravljeni su
latinski udzbeni ci i kod nas u BiH tame od g. 1970. To je bio naprije udzbenik prof. Petra
Pejonoviea za dvije godine ,!tenja lati nskog jezika, a zatim "Osnovi lalinskog jezika"
prof. Simuna Sonj e i prof. Zelj ka Puratica za jed nu godinu ucenja latinskog jezika.
aravno da je svaki od tm udzbenika imao svoju fizionomiju, da rujedan nije i
prekriveno prepisivao ili preradivao ranije udzbenike. Dakle, odgovorno tvrdim da je
nemoguee latinski jezik prezcntirati u nastavi kroz t itanje jednostavnih i zanimlji vih
latinskil1 tekstova. Ako se ipak u dogledno vrijeme netko pojavi tko ee upravo to dati,
bujrum!
Radi boljeg snal azenj a u prvom dijelu udzbenika, kod poj dinil1 vjezbi sluzim se
rimskim i a.rapskim brojevima. Rims ki broj vi kod latinskil1 tekstova predstavljaju po-
moe nastavrucima kako ee prema potrebi od pojedine vjezbe formirati do dvije metod ke
jedini ce, odnosno kako ce odrediti im je potrebno za uvj ezbavanje gran1atit ke ma-
terij e i usvajanje leksika, a kao kontrolni zadaci. U drugom dij elu udzbenika, tj . od
vjezbe 24, rimskim brojevima povezujem gramatitka s latinskim prin1jerima,
danim u svrhu uvjezbavanj a gran1ati tke materije.
Vjezbe sam popratio dosta op-
komentarima za pojedinu ri-
jec iii pojam u tekstu, pa sa m to
oznaCio arapskim broj virna. U pr-
yom redu, to su gramatitki komen-
tari, potrebni za bolj e shvaeanj e da-
nog teksta. Ali tu su prokomentirani
i razni pojmovi, li t nosti i dogadaji iz
starog antitkog svij eta, koji nan1 je
suvise malo poznat, a tu su i podaci
o civilizaciji starog italskog svij eta.
Kako za nas u nekom smislu ruj e
mrtav ru sam latinski jezik, pr mda
nema naroda koji latinski govori, is- KAPITOLI ISKA VUCICA
to tako nije mrtva ni povijest ital-
skog naroda niti nj egova kultura i civili zacij a. Sve je to, nain1e, upetatljivo prisutno na
vim prostorima negdasnj eg Rimskog Cars tva, pa i na nasim bosanskohercegovackin1.
Italsku civilizaciju i kulturu, kao i dio povijesti tog znatajnog rimskog in1perija nastojao
sam predstaviti izborom adekvatnih ilustracija.
Ucenj e latinskog jezika kroz ovako izlozenu koncepciju ima za cilj ne samo svladava-
nje jezika kao jezika, nego i upoznavanje s kulturom i civilizacijom naroda koji je jednom
latinski govorio, a koji je ostavio nei zbrisivi petat u povijesti razvoja vereg dijela tovj e-
canstva. Osim toga, kroz leksiku, fonetiku, morfologiju i sintaksu latinskog jezika pruza
nam se mogurnost da UPUtin10 ucenike na veze koje latinski jezik in1a 5 moderrum zivim
jezicin1a zapadne hemisfere. Na toj se materiji u udzbeniku tek djelomicno zaustavljam,
svj estan da taj vid nase nastave traz.i svoj prostor i svoje vrijeme, a na raspolaganju
imamo samo dvije godine ucenja sa dva sala tjedno.
Moja je namjera bila, kako ee kolege lako uvidj eti, da izborom latinskih tekstova, a tu
je i dobar broj poslovica i izreka, napravim mozaik-sliku italskog zivota kroz njegovu
povijest i kroz svakidaSnji zivot, kroz nj egovo polititko previranje, kroz njegovu knjizev-
nost i umjetnost, kao i kroz one je kod njrn bilo jednako kao i kod nas. Sve sam to
nastojao prezentirati i kao daleku i kao sadasnj ost. Naravno, sarno u
glavnirn crtama, svjestan da latinski jezik nije glavni predmet opceobrazovnih
gimnazij a. Ako sam dao materijala nego sto se to nekom nastavniku cini, bilo u
latinskom tekstu bilo u leksici bilo u komentaru, na nastavniku je da pravi izbor prema
vlasti tom nahodenju. Kroz obradu ovog udzbenika imao sam na umu da su individualne
sklonosti nastavnika vrlo razliCite, tim je nekima prvi glavni predmet francuski
jezik, drugima nj emacki, treCima povijest. Udzbenik, svaki pa i ovaj, dobiva svoju
realizaciju tek kroz individualni rad samog nastavnika.
Allfor
Sarajevo, studeni godine 1994.
PRVA GODINA UC:ENJA
Pars fvit illyrici, quam l1ul1e vocat {l1cola B6sl1am
(lleksmnelnr)
Bjese flirski dio, sto dallas se l1aziva Bosl1om
V}EZBA 1.
AUKA 0 GLASOVIMA III FO ETIKA
Latinskim se govorom sluzilo jedno od italskih plemena koje je prema pokra-
jini LATIUM nazvano LATINI. ani su, vita lno i kulturno najznacajniji, od 6. do
3. stolj eca st. ere uj edinili sva italska plemena Apeninskog poluotoka. Nova
italska zajednica, po glavnom gradu ROMA (Rim), dobil a je jedi nstveni naziv
ROMANI, Rimlj ani.
Latini, iIi Rimljani, preuzeli su pismo od svojih istocnih susjeda Grka, pri-
lagodi vsi ga svojim govornim pOh·ebama. Latinski alfabet sastoji se od 24'slova,
a to su:
ABC D E FG H IK LM N 0 PQ R 5 TU V X Y Z
a bcdefghiklmnopqrstuvxyz
Znakove Y i Z upotrebljavali su Latini samo u posudenim grckim rijecima,
kao: tyrannus, zephyrus, zona.
Latinski se glasovni sustav sastoji od sest vokala i osamnaest konsonanata.
Vokali su: a, e, i, 0, u, y, koji u izgovoru potpuno odgovaraju nasim vokalima: a,
e, i, 0, u, - a posudeni znak Y Latini su izgovarali kao "i ". Medutim, kod Latina
su se vokali razli kovali u kvantiteti. Svaki vokal u bilo kojem slogu mogao je biti
dug iIi kratak, sto se oznacava povrh samog vokala znakom duzine (a), odnosno
znakom kratkoce (a), npr. orator, amicus, domInus, mater, pater.
Latinski jezik posjeduje i diftonge iii dvoglase: ae, oe, au, eu, koji su po
prirodi dugi. Prva dva diftonga (ae, oe) vee u prvim stoljecima nase ere u
izgovoru su postala dugo "e", ali kod rijeci u kojima to nisu diftonzi, to ozna-
cavamo znakom duzine iii dijereze nad drugim vokalom. Npr. poeta (Cit. poeta),
poetic us, poesis, poema, coegi, aera (cit. aera).
I latinski konsonanti su u izgovoru uglavnom isto sto i nasi konsonanti. Nama
je jedino nepoznat znak X, a u izgovoru je to dvojni konsonant "ks". Znak q je
guturalni (grleni) bezvucni glas, a pojavljuje se uvijek u pratnji znaka "u", sto se
izgovara kv: equus, aqua (cit. ekvus, akva). Isto tako i skupine -ngu- i su- pred
vokalom se izgovaraju -ngv-, sv-, kao: sanguis, lingua, Suetonius.
Znak "i" ima funkciju konsonanta "j" na pocetku rijeCi ispred vokala i u
sredini rijeCi izmedu dva vokala, kao: iam, ius, peior (cit. jam, jus, pejor).
Konsonant "s" odgovara nasem adekvatnom glasu "5", ali ako se nade u
sredini rijeCi izmedu dva vokala, onda se izgovara kao "Z": rosa (cit. roza),
desiderium. Ali to ne vazi za slozenice: de-sino 3.
11
PRVA CODINA U ' ENJA
Znak "t" jc isto sto i nas adekvatni znak, ali ako se iza njega nade kratko "in
-a jos nekim vokalom, onda jc to \l izgovoru "e": natio, oratio Ci t. : m1cio, oracio,
- ali rijcc tOtlUS Citaj: tOtIUS.
Prcmda se U latinskom alfabctu nalaze dva znaka za bezvucni gutural (e, k),
ipak se prakticno znak " k" sacuvao samo u nekim rij eCima, kao : Kaeso (Iicno
ime), Kalendae (prvi dan u mjeseeu), dok se u svim ostali m slucajevima upotreb-
Ijava znak "e". Taj znak u izgovoru oznacava bezvucni gutural "k" samo ako se
nalazi ispred tamnih iIi straznjih vokala (a, 0, u) i ispred konsonanta. Stoga:
canis, cor, amiCUS, classis, dictiire - citaj : kanis, kor, amikus, klas is, diktare.
Ispred svijetlih iii prednjih vokala (a, i, y) taj znak u izgovoru odgovara nasem
"e". Stoga: Cicero, amicitia, eaecus, coepi - citaj: Cicero, amicfcia, eekus, cepi.
Znak "h" se izgova ra isto kao i kod nas, ali ako se taj znak nade kao drugi dio
u dvojnirn suglasnieima eh, ph, th, - onda se eh izgovara k iii h (chorus,
ehirurgia, pulcher = korus iii horus, kirurgia iii hirurgia, pulker iii pulher); ph
izgovara se f (philosophia, philosophus = filoz6fia, fiI6zofus); dok je th u izgo-
voru samo t (theoria, theatrum = te6ria, teatrum).
To bi bil a pravi la latinskog izgovora onakva kakva su u praksi od prvih
stolj eca n.e. Takav izgovor latinskog zovemo TRADICIONALNIM zato sto se on
temelji na dugoj tradicji. Medutim, u klasicno doba latinskog jezika, a to je u
vrijeme Cieerona, Vergi lij a i Horaeij a, izgovor neki h znakova bio je znatno
drukCiji. Tako su se diftonzi ae, oe izgovarali : aj, oj; znak e je u svakom slucaju
bio bezvucni gutural, znak t je uvijek bio bezvucni dental, a znak s je bio dentalni
frikat iv s. Takav izgovor zovemo KLASICNIM, a danas je on u praksi i kod nas
i u nekim sredinama vani . Za nase pril ike ja predlazem tradicionalni izgovor, jer
za njeg nalazim vrlo mnogo opravdanja.
Da bismo ovladal i Citanjern latinskog teksta, potrebno je upoznati se s pra-
vilima 0 naglasku latinskih rijeCi, a ona su usko povezana s kvanti tetom
latinskog sloga.
Slog latinske rijeCi po nacinu izgovora moze biti kratak iii dug. Kratak je onda
ako je u njernu kratak vokal i ako je taj slog otvoren, tj. ako iza njega slijedi samo
jedan konsonant: a-rni-d -n-a, ho-mo, ho-rni-ni s. Slog je dug ako je u njemu dug
vokal iii diftong, iIi ako se kratak vokal nalazi u zatvorenom slogu: vi-num,
ra-mus, fl6s, eae-cus, poe-na, vi r-tus, fer-re, ter-ra, al-tus.
Svaka latinska rijec, pa i jednoslozna, ima svoj naglasak, sarno je pitanje da
Ii je u njoj samoglasni k kratak ii i dug, sto treba u izgovoru i oznaciti. Dvoslowe
ri jeci imaju naglasak na pretposljednjem slogu bilo da je on kratak iii dug: pater,
mater. Viseslozne rijeCi zadrzavaju naglasak na pretposlj ednjem slogu ako je on
po naravi iii po polozaju dug: orator, amicus, puella, defensor.
12
Ako je kod visesloznc rijeci pretposljednji slog kratak, naglasak prelazi na
treCi slog od kraja, bcz obzira da Ii je on kratak iii dug: Cicero, p6pulus, pueri,
mil'ftes.
VJEZBE
Vjeibe za citanje: ceteri, decem, discipula, civTtas, amTci , CysTcus; Claudius, claudo, casus,
amicus, cum, cur, corvus; -
philosoph us, diphthongus, theorTa, theatrum, thorax, pulcher, chorus, chirurgTa, DyrrhachTum;
rosa, usus, desiderium; dissimilis, despero, postea, Arsia, ars, astrum; - de-sera, de-sino, de-sum,
de-super.
equus, eques, equno, aqua, quisque; sanguis, lingua, Suetonius;
iam, Gaius, iaceo, iacio, iocus, luna, luppiter, ius, iussu, iuxta, iudTco;
taceo, talis, utTIis, potentes, potis; potentia, amicitTa, vitium, Latium, legatio, natio, oratio.
Augustus, Europa, audio, auctor, audeo, aurum, aurora;
aes, caelum, caecus, caedes, Caesar; -coepi, coeptum, poena, coetus, foedus; -poeta, poema,
coegi, aer, poeticus, poesis.
Kratak slog: at, bas, bTs, cis, clam; - eTta, avis, pater, gero, fero, cado, ago, domus, caro, dece!.
Dugi slog: de, pro, prae, e, a, spes, res, flos; pono, cogo, mater, frater, caedo, desum, dico, vinum,
vita.
Vjezbe za naglasak kod viseslozica: orator, d e p o n ~ , excedo, alienus, amoenus, antiquus, aurora,
examen, libertas.
aiTbi , anTmal, antequam, anTmus, impeto, impetus, impedTo -impedis, arripTo - arrTpis, assequor,
dedecus, custodTo - custodis.
ARENA U PULl
VJEZBA2.
AUKA 0 OBLlCIMA III MORFOLOGI] A
IMENA - NOMINA i GLAGOLl - VERBA
PRVA iIi A-DEKLlNACIJ A
- PREZENT PRYE KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE
Latinske promj enljive rijeCi dij elimo u dvij e sku pine: imena i glagoli. U imena
spadaju: imenice, pridjevi, zamjenice i donekle brojevi , a mijenj aju se iii de-
kliniraju po rodu, broju i padezu. Kod imena razlikuj emo: muski (masculinum),
zenski (femininum) i srednji (neutrum) rod, koji se pozna iii po znacenju i
prirodi doticne rijeci (prirodni rod), iii po nastavku (gramaticki rod). -Latinska
imena imaju, kao i kod nas, dva broja: singular i plural, a sest padeza: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i ablativ. U latinskom ablativu sadrzana su
donekle nasa dva padeza, lokativ i instrumental.
Kod mijenjanja imenica latinski jezik ima pet deklinacija. U ovoj vjezbi
obradujemo prvu deklinaciju, koja se zove jos i a-deklinacija, zato sto os nova
ovih imenica zavrsava na -a. Ta se os nova vidi vee u nominativu sing.: terra
(zemlja), stella (zvijezda), magistra (uciteljica). - Osnovu inace dobijemo ako od
genitiva plur. odbijemo padezni nastavak koji je u ovoj deklinaciji -rum. Dakle,
terra-rum, stell a-rum. Medutim, u veCini padeza os nova nij e vidljiva zato sto se
osnovno "a" stapa 5 vokalom nastavka.
Imenice ove deklinacije su po pravilu zenskog roda. Usporedi kod nas:
zemlja, zvij ezda, voda, uciteljica.
U nominativu sing. ove deklinacije nema nikakvog padeznog nastavka,
odnosno nominativ je jednak Cistoj osnovi s kratkim vokalom: terra. To isto je i u
vokativu sing. : terra, kao i u ablativu sing., ali je tu vokal dug: terra. Akuzativ
sing. kod svi h deklenacija dobiva na osnovu padezni nastavak -m s kratkim
vokalom: terram. U genitivu i dativu sing. padezni nastavak se stopio s vokalom
osnove u "ae": terrae.
U nominativu i vokativu pI. imamo isti zavrsetak kao i u gen. i dat. sing.:
terrae. Za genitiv plur. vee smo kazali da je padezni nastavak -rum, koji se
dodaje na osnovu s dugim vokalom: terrarurn. Padezni nastavak za akuzativ pI.,
kao inace kod svih deklinacija, jest -s, koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom:
terras. U dativu i ablativu pI. padezni se nastavak stopio s vokalom osnove u -is:
terris.
14
VJ[2.BA 2
Evo cij ele deklinacije:
singul ar plural
N. terra terrae
G. terrae terrarum
D. terrae terris
A. terram terras
V. terra terrae
Ab. terra terris
Imenice a-deklinacije navode se u nominati vu i genitivu uz oznaku roda:
terra, terrae f = zemlja.
Poput imenica zenskog roda deklinira se i jedan dio pridjeva zenskog roda
a-dekl inacije: clara = slavna
N G D A V Ab
singular ciani clarae clarae claram cl ara clara
plural cia rae clararum claris claras clarae claris
Po a- deklinaciji izuzetno se dekl iniraju i neke imeruce muskoga roda, a to su
one koje oznacavaju musko lice, te imena naroda i rij eka: agricola, -ae m (ratar),
poeta, -ae m (pjesni k), nauta, -ae 111 (momar), verna, -ae 111 (rob); DaImii ta, -ae 111,
Croata, -ae Ill, Arsia, -ae m (rij eka Rasa).
Imenice a-deklinacij e preuzete iz grckog jezika mogu se dekli rurati i po
grckoj dekli naciji, osim u dati vu sing.:
N. musice - G. musices - D. musicae - A. musicen - Ab. musice.
Glagoli se mijenjaju iii konjugi raju po lieu, broju, vremenu, nacinu i vrsH
radnje. Kao i kod nas, latinski glagol ima tri !ica, dva broja (singular i plural) i
dvije vrste radnje (akti v i pasiv). Osim toga, latinski glagoli imaju tri nacina:
indikativ, konjunkti v i imperati v, - zatim sest vremena: prezent, imperfekt,
perfekt i pluskvamperfekt, futur I i futur II, te vise glagolskih imena: infinitiv
prezenta, perfekta i futura; particip prezenta, perfekta i futura, pa konacno:
gerund, gerundiv i supine.
Vremena se prave od osnova: a) prezentske, - b) perfektske akHvne, - i
c) pomocu participa perfekta pasiva.
Na prezentskoj se osnovi pravi: PREZENT, IMPERFEKT i FUTUR 1. Licni
nastavci prezentske os nove su:
15
I'RVA GODINA UCEN)A
singular plural
1. -0, -m -mus
2. -s -lis
3. -I -nl
U prezentskoj osnovi razlikujemo cetiri konjugaeije:
prva iii a-konjugaeij a: laude - laudare
druga iIi e-konjugaeija: doeeo - docere
treca konjugaeija: a) konsonantska osnova: lego - legere
b) i-osnova: facio - facere
cetvrta iii i-konjugaeija: audio - audire
Konjugaeije se oznacavaju arapskim brojem:
laudo 1, - doceo 2, - lego 3, - facio 3, - audio 4.
Ovdje obraduj emo indikativ prezenta aJdiva glagola prve iii a-konjugaeij e,
koja u infinitivu prezenta zavrsava na -are.
Licni nastavei su:
singular
1.
-0 2. -s 3. -I
plural
1.
2. -lis 3. -nl -mus
U prvom lieu singular "0" je u stvari nastalo stapanjem vokala osnove "a" i
licnog nastavka " 0 ". Prema tome:
singular plural
1. dono darujem donamus darujemo
2. donas donatis
3. donal donanl
Usp. kod nas: pjevam, pjevas, pjeva itd.
Glagole navodimo u prvom lieu singulara prezenta i u infinitivu: dono -
donare, narro - narraTe.
Ovdje obradujemo i prezent nepravilnog glagola "ESSE", zato sto je on vrlo
cesto u upotrebi. Licni su nastavei: -m, - 5, -t itd.
singular
plural
1. sum sam 1. sumus
smo oesmo)
2. es jesi 2. eslis
sle oesle)
3. esl jesloe) 3. sunl
su oesu)
16
VJlLB .. \ 2
Pronadite sli nosti u osnovi i nastavcima latinskog prcz nta "sum" itd. i
n a ~ e g je am ( am) itd.
VJEZBE I ZADACI
I - Magistra narrat. Magislra fabulas narrat. Magistra discipulis fabulas narrat. Magistra puellas
educat. Magistra Mariae tabulam donat. Lucia in silva ambulat. Patria mea pulchra et clara est.
Terra rotunda est.
Insulas Dalmatiae
1
libenter frequentamus. Agricolae in vineis laborant, nautae navigant, Poetae
vitam rust icam celebrant. Antiquam Graeciam
2
patriam doctrinae appellamus. Antiqua Roma
l
plena glori ae est.
111- Aurora Musis' amica. Persona grata, Ubi concordia, ibi victoria.
RIJECI: Imenice
magistra, -ae- f - ueiteljica; fabula, -ae f - priea, pripovijest; discipula, -ae f - ueenica; puella, -ae-
f - djevojka: Lucia, -ae f - Lucija; Maria, -ae f Marija; tabula, -ae f slika, tablica; silva, -ae f suma;
patria, -ae f domovi na; terra, -ae f - zemlj a; insul a, -ae f - otok; Dalmati a, -ae f Dal macija; agri cola,
-ae m - zemljoradnik; vineae, -ae f - vinograd; nauta, -ae m - mornar; poeta, -ae m pjesnik; vita,
-ae f - zivot, Graecia, -ae f - Greka; doctrina, -ae f nauk, nauka; Roma, -ae f Rim; gloria, -ae f -
slava; aurora, -ae f - zora; MOsa, -ae f - Muza; ami ca, -ae f - prij atel jica; persona, -ae f - osoba,
lienost; concordia, -ae f - sloga; victori a, -ae f - pobjeda
Pridjevi i zamjenice:
rotunda - okrugla; rustica - seoska; antiqua - stara; plena (s gen.) - puna eega; clara - slavna;
pulchra - lijepa; mea - moj a; grata - draga;
Glagoli :
narro I - prieati; educo I - odgajati; dono I - darivati ; ambiJl o I - set ati; frequento I - posjecivati;
laboro 1- raditi; navigo 1- ploviti; celebro 1- slaviti; appell o 1 (5 dva akuz.) - nazivati koga eim;
Prilozi, prijedlozi i veznici :
in (prij . 5 abl. na pitanje ' gdje' ) u, na; libenter - rado; ubi - gdje; ibi - tu.
Reeenica kao misaona jedinica ima barem dva bitna elementa: subjekt i predikat (magistra narrat),
ali je eesto tu i treCi bitni dio reeenice: objekt (magistra fabulas narrat). Subj ekt reeenice moze biti
imeni ca, zamjenica iii lieno ime. Liena zamjenica kao subjekt moze se izostaviti , kao i u nasem
jeziku, ako je ona vidljiva u glagolskom obli ku.
Subjekt i objekt mogu dobiti svoj a prosirenja pomocu pridjeva, pridjevskih zamjenica iii neke druge
imeni ce: antiqua Graecia, pat ri a mea. Predikat moze biti glagolski (narrat, cantat) iii imenski
(pulchra est, rotunda est). lmenski se predi kat sastoji od pomocnog glagola ' sum' i njegove dopune
imenicom, pridjevom iii zamjenicom. Glagol moze biti prelazan (narrat, educat) iii neprelazan
(ambulat, cantat, navigat, laborat) , Pomocni glagol ' sum' moze biti i samoslalan, tj, bez imenskog
dijela kao dopune, kao: Multae ... in schola... sunt; ibi victoria est. Mi to kazemo: Mnoge su djevojke ...
iii: mnogo djevojaka ima, - Predikat se u latinskom redovito nalazi na kraju recenice i svakako iza
objekta, Kod imenskog predikata na kraju redovito dolazi pomocni glagol: clara est; plena gloriae
17
I'RVA GODI NA U(LNJA
est. Pomocni se glagol moie kadsto izostaviti, osobito u poslovicama.
Predikat moie biti dopunjen i imenicom na pitanje ' komu' (disci pulis narrat), na pitanje ' cega'
(plena gloriae est) , zatim prilozima i prijedloinim izrazima: libenter am bulat, in schola sunt, in silva,
ambulat, in vineis laborant.
Prelazni glagol moie kadsto imati i predikatnu dopunu u akuzativu: Graeciam appellamus patriam
doctrinae - gdje predikatna dopuna ima novu dopunu u genitivu.
Rodovi ri jeei su eesto razlieiti u latinskom i u nasem jeziku. Tako: vineae f - vinograd m, vita f -
iivot m, Roma f - Rim m, insula f - otok m. 0 tom treba voditi raeuna osobito ako je imenica
prosirena pridjevom iii pridjevskom zamjenicom, jer se pridjev s imenicom mora slagati u rodu.
Pridj ev se redovito nalazi ispred imenice, ali prisvojne zamjenice kao i pridjevi napravljeni od imena
naroda stoje na drugom mjestu: patria mea, vita Romana.
Prevedi na latinski: 1. Greka je domovina nauke. 2. Siava starog Rima je veli ka. 3. Rado prieamo
price (pripazi ovdje na raspored rijeei!). - velika = magna.
Pronadi u latinskim recenicama prelazne i neprel azne glagole!
Kakve sve dopune nalazis u latinskim reeenicama?
Pronadi medu latinskim rijecima one koje su postale internacionalne, npr. navigare, educare, vita,
nauta, agricola.
Koje od navedenih latinskih rijeei nalazis u iivom jeziku koji ueis?
/CARTA DAlMACII£ 11 RlMSKO nORA
VJEZIIA 2
Kome ntar:
1) Pril110rska d obiia jc naz.iv po ilin .. kom piemcilu DALMATAE (-arum), kojc sc
III Lld d . .:-do do dolnska Slnvcna. U s u stnri rei o511ovali svajc klllon ijc kojc su sc ka<; nijc
r.1Zvi lc u vclikc dalmati n:. kc cent re. kao: Epidaurul11 (Cavia! ), Pharos (01. Hva r), SaJOnac (Solin),
J3dera (Zadar). PokrJj olina, nn juf noj oba li do :l umovit og Marjana, rims ki ca r Diuklccij tl. 1l g. 305.
pr.ll .c. dade s.lgrJditi u kojoj jcstanovao nakon dt:!l11i si jc. jc i dana::. vrl o dobra ocuvana.
a posjcdujc mall/.olej (d.:mas kalcdrala), tTiJcm. I'idinc i podrulllc. Dal macija S ostalim ilirskim
plcmcnima krajcva closla rano pada pod vias! Rima i ostajc pod njnm do pada Zapadnog
Rimskog Carstv;) (476. n.c.) slll .tcti se jC/.i kom. Crcka, hclcni s ticka i rimska kultura i
civili zaci ja ostavi le Sli 1I Oa lmaciji vrl o mnago t'ragova.
2) To je latins ki naziv 7..a s taru Hcladu (Hcll as, . Iados), koje u starom latinskom govorn ima i
podrugljivo 7.naccnjc (Cr.1cculi - Crciti). U s taroj Crcknj le:!i pocctak ci jcl c kasnije europskc ku lturc,
poscbno fil ozofijc (Pi tagora, okr.:lI , Dcmakrit , Platon, Aristotd), knl i.tevnosli (Homer i liri cari), Ie
raznih umjctnosti , zna ll osti 1 1Il11ijcta. Svc jc 10 u Eu ropu srcdnjcg i novog vijcka prcnijclo Rimsko
Carstvo. - Stara jt: Grcka bil a pod ijeljcna u viSe s<lmos tal nih drtavica, ad koj ih s u najpoznatijc bile:
Atika s gbvnil11 gradum Atcnam, Lakonija iii Laecdacmon s glavnim gradem Spart a m; Bcotija s
glavnim gradom Tcbolll .
Slara je Grcka ima la vrlo mnogo kolonija u Mal o; Azij i. u sjcvcrnoj Afri e;, u zemljama Srcdozemlja,
kao ina naSoj obali . Povijcst s trlre Grcke i njczi nih dr i... ·wica " ..• w rSava s Alcksandrom Makedon5kim
(336. - 323. pr.n.e.). Vet je Aleksandrov atae Fili p pocco s osvajanjcm grckih drt..:wica, a osvajanjc
cijclc Grcke je Aleksandar Veliki, koji jc 7..a tim krenuo u osvajanje Orijcnta i Egipta, ali je vrl o
mlad, na povratku sa Inda, umro u Babi lonu od ma la rij c. Njcgovo kraljcvst-vo, na kon krvavih
obracuna, raspade se uglavnom na l:ctiri kraljcvstva, a 10 je bi o potctak nove, hcleni sti ckc kul ture i
avilizacij c, koja sc razgra nal a u Sirokim prostorima Sredozcmlj a, i ogroman utjecaj na razvoj
ml.Jde italskc d r!avc na Apeninskom POluOIOku. Stari Rim duguje vrl o mnogo hclenisti l:koj kulturi
i civiJizaciji. Osvajanj em gotovo ciielog heJenisli tkog prostranslva. s tan je Rim pri hvati o tckovine
helenizma, a li je njcmu uti snuo i svoj petal. Konccm cetvrtogsloljeca n.c. s t\la raju sc dva vrlo razlit ita
svijeta: Zapadno Rims ko Carslvo sa u Milanu i Is tacno Carslvo sa u BiZc."u'Itu.
3) Rim je glavni grad s tare Ita lij e koja je bi la ujcdinj ena vcC u 2. s toljeeu pr.n.e. Rim je u 3. i 2. stolj ctu
pr.n.e. otvorio vrat a heleni s ti ckoj kulturi , na temelju tega se i taka brzo, gotovo munjevi to
razvijao, a tu je ku lturu prcnasio u sve kraieve kaje je os vajao prcko Scipi ona, Cezara, Augus ta,
Hadrijana, Trajana i Dioklecijana. Padom Rima i samog Zapadnog Rimskog Carstva g. 476. pred
najczdom divlji h plemena, za veei di o Europe d olil Zi do kataklizmc, a tck u 10. st. dolaz i postcpena
d o (ormi rania novih europskih tcritorijalnih i elnit kih cjelina.
4) Premil grckoj i rimskoj mitologiii Muze 5U s tanovni ceneba, Zeusove kterkei pratilje boga Apolona.
Bil o ih je devet: Clio, Eute rpe, Thalia, Melpomene, Tcrpsichora, Erato, Polyhymnia, Urania i Calliope.
Bile su vrs ta umjctnosti . Mnogi gr&i i rimski piesnici u svojim djclimil tra1enadahnuce
od Muz.a, kao Homer, Vcrgilije, Horacije i drugi .
VJEZBA 3.
DRUGA ILl O-DEKLlNACIJA
- PREZENT DRUGE KO JUGACIJE
Imenicama druge deklinacij e osnova zavrsava na -0, a ona se dobije ako se
geniti vu plur. odbije padezni nastavak -rum: populo-rum. Medutim, ta se os-
nova u ovoj deklinaciji slabo sacuvaJ a.
Imenice ove dekli nacije su muskog i srednjeg roda. Imenice muskog roda u
nominativu singulara zavrsavaju na -us, a srednjeg roda na -urn. Njihova je
deklinacija potpuno ista u ovim padezima:
singular - G -I, D-a, Ab -0
plural - G -arum, 0 i Ab -is
Imenice srednjeg roda imaju isti zavrsetak za nominativ, akuzativ i vokativ, a
taj je u singularu -urn, a u pluralu -a. Usporedi kod nas: selo - sela.
Imenice muskog'roda u nominativu singulara zavrsavaju na -us, u akuzati vu
na -urn, a u vokati vu na -e. U pluralu one imaju za nomativ i vokati v zavrsetak
-i, a za akuzativ -os. Dakle, deklinacija bi bila ovakva:
Imenice muskag rada Imenice srednjeg rada
singular plural singular plural
N campus palje campi astrum zvijezda astra
G campi camporum astri astrorum
D campo campis astro astris
A campum campos astrum astra
V campi! campi astrum astra
Ab campo campis astro astris
lmenice o-deklinacij e navodimo: campus, -i m; astrum, -i n.
Na isti nacin dekliniraju se i pridjevi u muskom i srednjem rodu, ukoliko
spadaju u o-deklinaciju: Kako nam je deklinacija pridjeva z. r. vee poznata, evo
njihove kompletne deklinacije:
singular
plural
m sr i m sr i
N clarus clarum clara clari clara clarae
G clari clarae clarorum clararum
D claro clarae
claris claris
20
\' JEZIlA J
singular
plural
m sr
i
m sr i
A clarum clarum claram claros
clara claras
V clare
clarum clara clari
clara clarae
Ab claro
clara
claris claris
Tako nam je poznata deklinacija pridjeva za sva tri roda, ukoliko pripadaju a-
i o-deklinaciji . Zen ki se rod mijenja po a-deklinaciji, i srednji po o-dekli-
naciji, a navodimo ih uvijek u nominativu singulara za sva tri roda: clarus, clara,
clarum.
lmenice i pridjevi roda kojima kori jen na -er gube u nom i-
nativu singul ara -us, pa su tako na tale imenice na -er, koj e u kosi m padezi ma
na taj oblik dobivaju padezne Medutim, kod neki h se imenica i
pridjeva -e- zadrzava u svim ostalim padezima i oblicima, kao:
puer, pueri (djecak); vesper, vesperi (veeer); socer, soceri (svekar); gener,
generi (zet); - miser, misera, miserum (bijedan); asper, aspera, asperum
(mui:an); tener, tenera, tenerum (njeZan).
Kod drugih se imenica i pridjeva to -e- gubi:
ager, agri (njiva); lIber, !ibri (knjiga); magister, magistri (ueitelj); - pul-
cher, pulchra, pulchrum (lijep);
Deklinacija ovih imenica bila bi :
singular plural
N puer djeeak ager njiva pueri agri
G pueri
-=-:--
puerorum agrorum agn
0 puero
r--=-:--
pueri s agris

A puerum

pueros agros
V puer

pueri agri
Ab puero agro pueris agris
Nominativni ispao je i kod imenice: vir; viri In (muz, covjek).
Deklinira se kao i puer. vir, viri, viro itd.
Imenice na -us izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su imena stabala,
zemaJja, gradova i otoka, kao:
fagus, -i f (bukva), m.ilus, -i f Gabuka); - Aegyputs, -i f, Rhodus, -i f,
MiJetus, -i f
21
PRVA GODI A UCENJA
Zen kog su roda jo imenice: paragraphus, -i f, diphthongus, -i f, humus, -i f
(zemlja, tlo) , - a srednjeg su roda imenice: vulgus, -i II (puk), pelagus, -i II (more),
virus, -i II (otrov).
Vlastita imena na -ai us, -ei us, -ius, kao: Gai us, Pompeius, Vergili us, - pa
zatim meus (moj) i f ilius (sin) imaju u vokativu ingulara -i: Gai, Pompei,
Vergi li, mi, fi li. - Imenica deus, -i III (bog) ima vok. singulara: deus .
Geniti v plurala katkad je u ovoj deklinaciji -urn mjesto - Drum, 0 obito kod
pjesnika: tria mili a sesterti iim (lri tisuce sestercija), quatuor milia modium
(cetiri ti suce modija). Modij je mjera za zi to.
Glagoli druge iii e-konjugacije zavrsavaju na -eo, -ere (doceo, docere). Os-
novno -e- pokazuju u svim licima i vremenima prezentske osnove. Indikativ
prezenta glasi:
si ngular plural
1. d6ce-o poucavam doce-mus
2. doce-s dace-tis
3. doce-t doce-nt
Primijetili smo da je u prvoj i drugoj konjugaciji slog dug pred infinitivnim
nastavkom -re, kao i pred li cnim nastavcima -mus i -ti s, a tako ce to biti i u
cetvrtoj konjugaciji . - Glagole druge konjugacije navodimo: doceo, docere.
VJEZBE I ZADACI
I -1. Petrus et Paulus amici sunt. 2. Lupus in fabula. 3. Verba volant, scripta manent. 4. Rosae et
lilia ornamentum hortorum sunt. 5. Exempla docent. 6. Post prandium ambulamus, post cenam in
horto sedemus.' 7. Magister discipulos et discipulas docet. 8. Pueris et puellis pulchrae fabulae
placent.
II - 1. In agris multi agricolae laborant. 2. Patriam amare debemus.
III - 1 Per aspera
2
ad astra. Veri amici rari. Periculum in mora.
3
Oculos habent et non vident.
Terminus technicus. Fortunae filius. Medicus curat, natura sanat.
RIJECI- Imenice:
Petrus, -i m - Petar; Paulus, -i m - Pavao; amicus, -i m - prijatelj; lupus, -i m - vuk; verbum, -i n
- rijec; scriptum, -i n - slovo, pisana rijec; rosa, -ae f - ruia; linum, -i i n - Ijiljan; ornamentum, -i n
- ukras; hortus, -i m - vrt; exemplum, -i n - primjer; prandium, -ii n - dorucak (pred podne); cena,
-ae f- rucak (poslije 15 s.); magister, ~ t r i m - uCitelj; discipulus, -i m - ucenik; puer, -eri m - djecak;
ager, gri m - polje, njiva; astrum, -i n - zvijezda; periculum, -i n - opasnost; mora, -ae f - cekanje,
22
I'JEZII A 1
oklijevanje; oculus, -i m - aka; terminus, -i m - kraj, meda, izraz; fortuna, -ae ( - sreca; filius, -ii m
- sin; medicus, -i m -lijecnik, Ijekar; natura, -ae ( - narav;
Pridjevi:
asper, -era, -erum - strm, opor; verus 3 - istinit, istinski ; rarus 3 - rijedak; technicus 3 - struean
Glagoli :
volo 1 -Ietjeti; maneo 2 - ostati ; doceo 2 - poueavati; sedeo 2 - sjediti; placeo 2 - svidati se; amo
1 -Ijubiti; debeo 2 - morati , trebati ; habeo 2 - imati; curo 1 -lijeciti; sa no 1 - lijeciti, vidati (rane).
Prijedlozi s akuzativom: post - poslije; per - kroz, preko; ad - do
Kako glasi kod nas poslovica 1-2?
Pronadi u tekstu sva prosirenja u genitivu i reci da Ii genitiv ostaje i kod nasi
Pronadi u tekstu sve imenske predikate i analiziraj ih!
Navedi u tekstu neprelazne glagole!
Oeklini raj : clarus poeta, multi agricolae!
Imenski dio predikata slaie se sa subjektom u rodu, broju i padeiu, kao u 1-1 . - Pronadi u tekstu
rijeti koje su istog korijena kod nas i u latinskom, zatim rijeti koje su postale internacionalne iii su
njihove izvedenice!
Prevedi na latinski: 1. Marija i Pavao su prijatelji. 2. Ruie i Ijiljani krase vrtove. 3. Utitelj dobrom
ut eniku daruje knjigu. - krasiti - orno 1; knjiga - fiber, -bri m.
Komentar:
1) Stari Rimljani su imali dva glavna obroka: prandium -uglavnorn suha jela prij e podne; - d ~ n a ,
lapla jela poslijc podne aka lS s. Bogatiji gradani su na lui rucak iii veceru (cena) pozivali gasle. Te
su vetere bivale cesta vrlo raskoSno prirt>denc. a protc7...c:1.lc su sc do kasno u noC. Ljudi od pera vel-ere
::;u koristili 7.a struene i znanstvcnc razgovorc 5 prijateljima. RaskoSnu veteru opi suje sati rieno rimski
pi sac Pelronije Arbiter u djdu "Cena Trimalchionis".
2) Ovdjc je pridjcv uzet u pluralu Sf. roda kao substantiv, a m01erno prevesti: strmim pulem (sti:te
so do .. .)
3) Opasno je svako oklijovanje.
23
VJEZBA4.
TRECA DEKLI ACIJ A
- A. KO SO A TSKA OS OVA
Imenice muskog roda - Prezent trece konjugacije
Po trecoj deklinaciji mijenjaju se imenice muskog, zenskog i srednjeg roda.
Dijeli se na dvij e glavne skupi ne:
1. konsonantska skupina, kojoj osnova svrsava na neki konsonant,
2. i-skupina, kojoj osnova svrsava na voka l -i.
Imenice konsonantske osnove imaju ove padezne nastavke:
singular plural
N ·s iii nista ·ils, Sf. f. ·a
G ·is ·um
D
.j
·ibus
A ·em, Sf. r. = N ·es, Sf. r.·a
V =N ·ils, Sf. f.·a
Ab ·e ·ibus
Imenice srednjeg roda imaju i ovdje isti oblik u nominativu, akuzativu i
vokativu, a u pluralu je i ovdje u tim padezima nastavak -a.
U ovoj vjezbi obradujemo samo imenice muskog roda konsonantske 05-
nove, koje se lako prepoznaju po zavrsecima u nominativu i genitivu singulara,
a to su:
-or, -oris; -os, -oris; -0, -finis; -er, -eris; -es, -His; -ex, -icis i drugi,
od kojih nominativni nastavak-s pokazuju sarno dva zadnja tipa (-es, -itis i
-ex, -icis), dok kod ostalih tipova nominativ iIi pokazuje cistu osnovu iIi je
dozivio neke fonetske promjene.
24
labor, -ori s (rad), flos, -oris m (cvijet), sermo, -onis m (govor), agger, -eris In
(nasip), miles, -His m (vojnik), iudex, -kis In (sudac), consul, -u!is, m (konzul) .
N labor miles labores milites
G laboris militis laborum militum
D labori militi laboribus militibus
A laborem militem labores milites
V labor miles labores milites
Ab labore milite laboribus militibus
VI[lUA'
Imenic na -or, -os i -0 u ko im pad zima imaju pretposljcdnji slog dug, dok
jc kod ostali h lipova taj slog kratak: laboris, honoris, sermoni s: mil'itis, iudi ci s,
consulis.
lzuzehlo su srednj eg roda imenicc: cor, cordis II (srce), os, ori s 11 (usta), os,
ossis II (kost), marmor, -oris II (mral11or), ver, veris II (prolj cce). One stoga il11 aju
nomi nati v, akuzativ i voka ti v singulara i plurala po pravilu kao il11eni ce srednjeg
roda:
cor, cor, cor - corda, corda, corda.
Zenskog roda je il11cnica: arbor, -ori s f (stablo).
Glagoli trece konjugacije dijele se, poput trece deklinacij e, na: konsonant-
sku i i-osnovu . Glagoli konsonantske os nove u 1. licu singul ara na -0,
kao:
iego (citam), scribo dico (govorim), diico (vodim) - , a glagoli
i-osnove na -io, kao:
capio (hvatam), facio (Cinim), fodio (kopam).
-lnfiniti v jedne i d ruge os nove se na -ere, gdje je pred infiniti vnil11
for mantol11 umemut tematski vokal -e-: legere, scribere - capece, fache. VokaJ
pred infiniti vnim nastavkom -re kratak je jedino u ovoj konjugaciji, a isto tako i
pred nas tavcima -mus i -tis: legere, legimus, legitis.
Glagoli konsonantske osnove (Ieg-, scri b-, dic-) pred licnim nastavcima od
drugog Iica pa dalj e dobi vaju tematski vokal -i-, a u 3. 1. pluralu -u-.
singular plural
1. leg·o govorim leg·j·mus
2. leg·i·s leg·j·tis
3. leg·i·t leg·u·nt
lnfinitiv glagola "sum" glasi: es-se. Na ime, na osnovu -es bez tematskog
vokal a dodan je stariji oblik infinitivnog formanta -se.
25
I'RVA GODINA UCENJA
VJEZBE I ZADACI
1-1. Verba movenl, exempla Irahunt. 2. Homo homini non lupus sed amicus debet esse. 3. ludices,
iustitiam servare debetis. 4. Honores mutant mores. 5. Pueli ae pulchros flores in campis carpunt.
6. Errores Aeneae' describit poeta Vergilius.
2
II - 1. Cibum per os sumimus. 2. Cor homini sti mulus vitae est. 3. Aquilae in arbore alta nidos
ponunt. 4. Amor patriae homini innatus est. 5. In histori a nostra multa exempla amoris patriae
J
sunt.
RIJECI: -Imenice
hOmo, -inis m - covjek; iudex, -icis m - sudac; iustitia, -ae f - pravednost; honor, -oris m - Cast;
mos, moris m - obicaj; flos, floris m - cvijet; error, -ori s m greska, lutanje; cibus, -i m - hrana; os,
oris n - usta; cor, cordi s n - srce; stimulus, -i m - poticaj; aquTIa, -ae f - Draa; arbor, -oris f - stablo;
nidus, -i m - gnijezdo; amor, -oris m - Ijubav; histori a, -ae f - povijest, histori ja;
Pridjevi i prilozi :
altus 3 - visok; innatus 3 - uroden; noster, -tra, -trum - nas;
Glagoli:
moveD 2 - poticati; traho 3 - vuCi , privlaciti ; describe 3 - opisati ; servo 1 - cuvati; muto 1 - mijenjati;
carpo 3 - brati ; sumo 3 - uzimati; pono 3 - postaviti, stavljati
Veznici i prijedlozi:
non -ne; sed - vee, nego, ali; cum (prij. s abl.) sa, s.
Pripazi na pridjeve uz imenice treee deklinacije, jer se oni dekliniraju po a- i 0- deklinaciji. Dekliniraj
stoga: multi labores, bonus scriptor, pulcher flos, durum os, alta arbor. - Pridjevi se u latinskom
dekliniraju i po treeoj deklinaciji, ali 0 njima ee biti govora tek u devetoj vjezbi.
Pronadi imenice koje su drukCijeg roda nego kod nas!
S kojim su glagolom u vezi imenice: amor, -oris i scriptor, -oris?
Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze i odredi njihovu prilosku funkciju (mjesta, vremena i nacina)!
Da Ii mozes pronaei u tekstu rijeci koje su u vezi s internacionalnim rijecima: human, prejudicirati,
flora, oralan, deskripcija?
Prevedi : 1. Na polju rado beremo cvijeee. 2. Suci cuvaju pravdu. 3. Povijest naseg naroda puna
je primjera pravednosti . (Zbirnu imenicu "cvijeee" prevedi pluralom od "flos'!)
26
Komentar:
1) Acne." -ae (kombinaeija grtke i latinske a-deklinacije) = Eneja. To je trojanski juna, si n Ankiza i
boginje Venero, olae Jula iii Askanija. 0 padu Trojo i 0 bijcgu Encje s drugovima prema Italiji piSe
pjesni k Vcrgdl) c Maron u cpu Enejidi. Na putu prcma JtaJiji Encja je najprijc s brodovljen baten na
obalu AfTlke, u kraljevstvo Didonc, koja ga je htj ela zadrfati /..a mufa. Bogovi se tome pa
Eneja napusti Didonu a ona sc ubi. Iskrca se Italiji kad grada Kumc. U Italiji sc moran boriti 5
kraljcm Tumom, jer je latinski kralj Latin svoju kcerku bi n obccao Turnu. Eneja izide
pobjcdnikom i dob! kraljevu kccrku Laviniju :t..a i.cnu. Taka nastade novi narod od trojanske i latinske
krvi . Entia osn O\'3 grad Lavinij, njcgov sin Jul o iii Askanij e Albu Longu, a kasnije ce blizanci Romul
i Rem osnovah grad Rim.
VjcZBA •
2) Vcrgi lijc Maron (70.-19. pr.n.e.) spada medu najvete pjc'>nikc Auguslova zlalnog do"".
Naj/nabjnije InU it! epsko djdo Enejida sa dvanacsi pjcvanja, u kojcm st:' vrlo mnogo no
Homcro\'c epave Ili jadu i Odisej u. - Druga su mu djclo: Gcorgikc. pjesmc 0 polj oprivn .. -di
u tctiri knjigt!, l..atim Bukoli kc. pastirske pjesmc kojc sastavlja po UL,oru na grtkog pjes-nika Tf..."Okrita
sa Sicil ijc.
3) Amor patriae - ovdjc geniti v "patriae" oznatava objckt imcnici "arnoT", Prcvodimo: Ijubav prema
domovini . - Taj se geni ti v stoga zovc objekt-ni , /....1 Ta7liku od genitiva subj ektnog, kada je genitiv u
stvari subjckt imcni ci u nominativu: arnOT mi oTurn (sinovska Ijubav), ii i : Epistulac miii lurn, - nairne,
vojnici Ii bri bonorum script orum, errores Aeneac. Ovaj se geniti v mote shvatiti i kao
Subjcktni i poscsivni genitiv prcvodi sc iii genitivom iii pridjcvskim oblikom imenice: knjige dobri h
pi saca, Encjina lut.:mj a.
TlTOV SLWOLl/k 1I RIMlI
27
VJEZBAS.
lME ICE ZENSKOG ROD A - PREZE T TRECE KONJUG.
GLAGOLA A -ro
lmenice zenskog roda trece konsonantske deklinacije svrsavaj u u nominativu
i geniti vu singul ara na:
-do, -dIni ; -go, -gInis; -io, -iani s; -x, -cis, -x, -gis; -as, -a tis; -aus, -audis; -us,
-tHis; -us, -udi s. Npr. fortitudo, -dinis f Uakost); imago, -ginis f(s li ka); natio,
-6nis f (narod); pax, pacis f (mi r); lex, legis f (zakon); libertas, oatis f
(sloboda); laus, laudis f (slava); virtus, -utis f (hrabrost, krepost); palus,
-udis f (mocvara).
Kako vidimo, imeni ce zenskog roda u nomi nativu singul ara, osim u prva tri
tipa, dobivaju padezni nastavak - 5. - lmenice na -do, -go imaju u kosim pade-
zima pretposlj ednji slog kratak, a imeni ce na -i o, -as i-us imaju taj slog dug:
fortitudTni s, imaglnis: nati6nis, libertiitis, virtuti s, paludis.
Primjeri dekl inacije:
singular plural
N imago virtus imagines virtutes
G imagTnis virtiiti s imaginum virtutum
D imagini virtuti imaginibus virtutibus
A imaginem virtutem imagines virtutes
V imago virtus imagines virtutes
Ab imagine virtute imaginibus virtutibus
Izuzetno su muskog roda ove imenice: dux, ducis 111 (voda), rex, regis 111
(kralj), ordo, -dlnis m (red).
U tvorbi indikativa prezenta glagoli trece konjugacije na -io razlikuju se od
glagola konsonantske os nove samo u 1. licu singulara (i6) i u 3. licu plurala
(-i unt), dok su u ostalim licima jednaki . I ovdje je vokal pred nastavci ma -mus i
-tis kratak.
singular plural
1. capio capimus
2. capis capitis
3. cap it capiunt
2b
VJEZIlA S
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Nationes patriae nostrae in piice vivere cupiunt. 2. Vox populi , vox dei. 3. In v i n ~ verilas'.
4. Homines natura propria libertatem cupiunt, servitutem contemnunt. 5. Multae regiones Bosniae
valde pulchrae sunt. 6. Bosnia patria multarum nationum est.
II - 1. Leges hominibus necessariae sunt. 2. Historia est lux veritatis. 3. Vere novo hirundines
regiones nostras frequentant. 4. Gloria umbra vi rtOti s est.
111 - Milites Graeci Troi am, magnum oppidum orae Asiaticae, dolo capiunt. Tum rex Priamus cum
filiis cadit, Aeneas autem cum filio Ascanio et sociis per pelagus fOg it et novam patriam in Italia
quaerit.
2
RIJECI-Imenice:
populus, -i m - narod; natio, -onis f - narod, nacija; pax, pacis f - mir; vox, vocis f - glas; deus, -i
m - bog; vinum, -i n - vino; veritas, oatis f - istina; libertas, -at is f - sloboda; servitus, -utis f -
ropstvo;regio, -onis f - kraj. pokrajina; lex, legis f - zakon; lux, IOcis f - svjeUo; hirundo, -dinis f-
lastavica; ver, veris n - proljece; umbra, -ae f - sjena; virtus, -Ot is f - krepost; oppidum, -i n - utvrda,
grad; Troia, -ae, f - stari grad u Maloj Aziji; ora, -ae f - kraj, obala; dolus, -i m - varka; rex, regis m
- kralj ; socius, -ii m - drug, drugar; pelagus, -i n - more.
Pridjevi :
necessarius 3 - potreban, nuian; novus 3 - nov; Graecus 3 - grcki; magnus 3 - velik; asiaticus 3
- azijski.
Glagoli :
vivo 3 - iivjeti; cOpio 3 - ieljeti, iudjeti; contemno 3 - prezirati; capio 3 - uzeti, osvojiti; cado 3 -
pasti , poginuti ; fOgio 3 - bjeiati; quaero 3 - traiiti.
Prilozi i veznici :
autem a, - pak (stoji na drugom mjestu); causa (s gen.) - zbog; val de - veoma, vrlo; tum - tada;
Imenski izrazi:
natura - po prirodi. - U latinskom n a i m ~ stoji cisti ablativ, a zovemo ga ablativ nacina (modi) .
Vere novo - pocetkom proljeca. Neke imenice za oznaku vremena na pitanje ' kada' stoje u
ablativu, a zovemo ga ablativ vremena.
dolo - na prijevaru. To je ablativ nacina.
Potraii u tekstu prijedloine izraze, odredi im prilosku funkciju!
Pronadi u tekstu prisvojne genitive!
Pronadi sve prelazne glagole i odredi kojoj konjugaciji pripadaju!
Dekliniraj: multae virgines, lex necessaria, regio nostra.
Subjekt iii objekt moie se prosiriti i apozicijom, kao: Troiam, magnum oppidum orae Asiaticae.
Prilozi i priloske oznake redovito dopunjuju glagolsku radnju, a mogu dopuniti i pridjev, kao: valde
pulchrae.
Prevedi : 1. Siobodu Ijubimo, a ropstvo preziremo. 2. Lijepi krajevi nase zemlje mnogim se Ijudima
svidaju. 3. Nasi narodi su spremni braniti slobodu - spreman - promptus 3; - braniti - defendo 3.
29
PR\'A (;l111INA UCENJA
Komentar:
1) Pripit to\1ck rada atl-,riva istinu 2} N.Jkon deset godina rato\'J.nja pod lidmam.1
Troje, gdje su bili glavni jun.1k Ahilcj, i trojanskl Hcktor, Grd su konoltno \'arkom gr.1U
N.1ime, napravili su !> Il nog konja (Trojanski kanj) i u nj smjcstili do tristo VOjlllka, a TroJ<1l1cc ... u
prcvari li dil jc to njihov pol-, lon boginji Ateni, z..aSt itnici Troje, lA.' sr II domo\'inll. Trojanci
su SC' dali prcvilriti i konja uvukli u grild liZ velika ,,('Selj c. otu 5(' \'uJllIci I,l\'uko':'c II konJa, a lIlsto
vrijcmc s mora doplovi djela grtka nota, pa ncspn.!ll1illl grad, uspavall II snu i vi nu, 1.11-,0
i Isp. Vcrgilijc, Enejida, pj. II.
VJEZBA 6.
lME ICE SRED JEG RODA - PREZE T CETVRTE KO JUGACijE
Imenice srednjega roda konsonantske deklinacije svrsavaju u nominati vu i
genitivu singul ara na:
-us, -oris; -us, -eri s; -us, -uris; -ur, -uris; -ur, -oris, npr. : corpus -oris 111 -
tijelo; tempus, -oris II (vrijeme); vumus, -eris II (rana); ius, iuris /1 (pravo);
guttur, -uris /1 (grlo); robur, -oris /1 (snaga), murmur, -uris /1 (mrmor,
mrmljanje); fulgur, -uris II (munj a).
Srednjeg su roda i imenice na: -c, -1, -n, -t, kao: lac, lactis /1 (mlijeko); mel,
mellis II (med); nomen, -inis /1 (ime); caput, -His II (glava).
Primjeri deklinacije
singular plural
N corpus nomen corpora nomina
G corporis nominis corporum nominum
D corpori nomini corporibus nominibus
A corpus nomen corpora nomina
V corpus nomen corpora nomina
Ab corpore nomine corporibus nominibus
Izuzetno su muskog roda imenice: mus, muns III (mis); vultur, -Uris m
Oastreb); lepus, -oris /11 (zec); sal, salis In (sol); sol, solis 111 (sunce). Zenskog foda
je ime: Venus, -eris f (Venera).
it ll' ...
Glagoli cetvrte konj ugacije svrsavaju u infinitivu na -ire, a osnovno -i poka-
zuje u svim Iicima prezenta. Kao u prvoj i drugoj konjugaciji i ovdje je slog dug
pred nastavcima: -re, -mus i -tis.
30
VJEZI3A 6
singular
plural
1. audi-o cujem audi-mus
2. audios
audi-tis
3. audi-t audi-u-nt
U trecem lieu plurala tematski vokal "u" pre ao je ovamo iz trece konjugacije.
- Glagole ove konjugacij e navod imo:
audi o, audire (i ii : audio 4); veni o, venire; sentio, sentire;
VJEZBE I ZADACI
I -1. Tempus vulnera corporis et dolores ani mi sanat. 2. Mel in ore, fel in corde. 3. Os, nasus et
oculi in capite siti sunt. 4. Multa et magna flumina per terram nostram fluunt.
11- Carmina Hameri' sunt: lITas et Odyssea. Primum carmen certamina Graecorum et Troianorum
apud Troiam oppidum describit. In Odyssea Homerus errores Odyssei narrat.
III - 1. Venus dea amoris, Apollo deus solis, Di ana dea lunae est.
2
2. Aquila non capit muscas.
3. Nomen Spartaci ,3 magni ducis servorum, clarum est.
IV - Quot capita, tot sententiae. Ignorantia iuris nocet. Cibus post opus iucundus. Nomina sunt
odiosa. Plena iure.
4
RIJEC! -Imenice:
tempus, -oris n - vrijeme; vulnus -eris n - rana; corpus, -oris n - tijelo; dolor, -oris m - bol ; animus,
-i m - duh; mel , mellis n - med; fel, fellis n - iuc; nasus, -i m - nos; caput, -His n - glava; flumen,
-inis n - rijeka; carmen, -inis n - pjesma; iITas, -iidis f - lIijada; certamen, -inis n - borba; Venus,
-eris f - Venera; dea, deae f - boginja; sol , solis m - sunce; luna, -ae f mjesec (nebesko tijelo);
musca, -ae f muha; nomen, -ini s n - ime; dux, ducis m - voda; servus, -i m - rob; sententia, -ae f
- misljenje, misao; ignorantia, -ae f - neznanje; ius, iuris n - pravo; opus -eris n - djelo
PRIDJEVI :
situs 3 - poloien; primus 3 - prvi (redni broj); iucundus 3 - prijatan, ugodan; odiosus 3 - mrzak,
neugodan (ne treba imena spominjati) ;
Glagoli :
fluo 3 - teei, protjecati; capi o 3 - hvatati ; noceo 2 - skoditi
Prijedlozi i prilozi:
apud (s akuz.) - kod; post (s akuz.) - poslije; sine (s abl.) - bez; quot - koliko; tot - toli ko.
Potraii sve glagole u tekstu i odredi kojoj konjugaciji pripadaju!
Pronadi u tekstu apozicije!
Pronadi u tekstu imenske predikate i prekontroliraj da Ii se njihovi pridjevi, odnosno imenice slaiu
sa subjektom u rodu, broju i padeiu!
U recenici moiemo imati vise subjekta i objekta povezanih sastavnim veznikom. Pronadi ih u
tekstu
l
31
PRVA l·(E. ' JA
Pronadi priloske oznake i odredi im funkciju!
Pronadi nekoliko imenica koje su u latinskom drukcijeg roda nego kod nas.
Dekliniraj: magnum flumen, pulchrum carmen, clara Venus, album (bijel) lac.
Prevedi: 1. Usta su smjestena na glavL 2. Rado pohadamo lijepu obalu Dalmacije. 3. Mlijeko js
djeci (puer -pl.) vrlo potrebno.
Vidis Ii razliku izmedu nase rijeci "usta" i latinske ' os"?
32
Komentar:
1) Homer je autor dvaju epova svjetske literature, lIijade i Odiseje, kOji se vee odavna
pre ode na sv svjetskc jezike. Prvi kompletan prijevod obaj u epova dao je kod nas Torno Marene u
adaptiranom heksametru g. 1882. i 1883., a taj se prijevod do u dane izdajc u modcrnizi-
ranom obliku s i jezitke s trall C. - 0 Homeru znademo vrlo malo, a ad nas nisu znali ni
grtki hi storitar Herodot (5. st. pr.n.e.) niti rilozef Aristotcl (4. st. pr.n. e.), nin Platon (427.-347.). 0
vrcmenu Homerova t ivota, a njegovoj uzoj domovini, kao opcenito 0 njegovoj literamoj djelatno ti
mnogo se pisaJo ad naj starijih vremena pa sve do dana. Danas znamo sarno taliko da postoje
epovi lIijada i Odiseja, kojima je \1erojahlo autor Homer. Vrijeme nastanka tih epova, a time i vrijemc
eventualnog zivota Homera s lavlj a sc u 10. iii 9. stoljete pr.n.c. Usp. 0 tom: Zdeslav Dukat. Homersko
pitanje, Zagreb 1987.
AT£NA ILl MINERVA
2) Cijela grtka literatura, a osobi to epska djela, prazeta je
politeizmom. Grtka rcligija kretsko-mikenske kultu.rc iz 2. mi-
leniia pr.n.e. vafi kao najranija europska reIigija. Nc§to kasnije
na apeninskom poluotoku datira se errurScanska religija, koja
ce zajcdno sa grtkom okoS. st. pr.n.e. vr!ii ti utjecaj na formira-
nje itaJske reli gije. Na vjerskom poimanju kretskomikenske
religij e potetkolll prvog milenija pr.n.e. razvija se homerska
rel igija, koja nam jc vrlo dobra poznata po Homerovim spje-
vovima i po spisima "Djela i dani " i "Teogonija" pje nika
Hesioda iz Askre u Beotiji (7. st.pr.n. e.). Prcmda su grtki
fil ozofi gotovo svi redom pobijaJi poiiteizam, 0 11 se kao plod
ZEUS ILlllIPITER
VJEZBA 6.
i pjesnit ke maSteodr!ao u vrlo dugo, a njegov je sna!an i u italskoj narodnoj
rel1g'jl. kao 1 kad latmskih PJcsruka, premda ani testa izrafavaju sumnju u cijcli taj nadgrobni svijct.
- Prema homerskoj reUgiji , bogovi vladaju gomjim svij etom s Olintpa, vladaj u zcmlj om i morima,
kao i podzcmnim svijet0r:" Bogovi gomjeg svijeta bili su: Zeus Uupiter), njegova !ella Hera Uunona),
Apolon (Febo), Atena (Mmerva), Ares (Mart), Afrodita (Venera), Art emida (Oijana), Herest (VuJkan),
Hermes (Merkun)e), HesD)a (Vesta), Demeter (Cerera). Bog podzemlj a je Hades iii Pluton (Orcus) i
njegova :!cna Perzefona (proscrpina). U zagradama su stavlj eni ri mski nazi vi za bogove.
VEZUV - SREDISrE SPARTAKOVA USTANKA
3) Spartak je bio voda robovskog ustanka u Italiji g.73.-71. pr.n.e. Rodom je iz Trakij e, a vjerojatno je
bio tratkog kraJjevskog roda. Sio je zarobljen i kao rob doi;ao u Rim kao gladijator. God. 73.
pobj egao je iz Rima i okosebeokupi o velik broj robova s italskih latifundija i g)adijatorskih
Pomoeu dosta brajne vojskc robova okupirao je Vezuv, potukao jc veCi braj rimskih vajnih odreda,
koji su bili pos)ani da ga sv)adaju. 5 vojskom je prodro do Alpa, gdje su mu se pridMila
mnoga galska plcmena. Zatim se vratio u juznu Italiju i tu je bio svladan blizu Krotona od pretora
M. Licinija Krasa. Us tanak robova je neko vrijeme trajao na Siciliji , ali je i tu konaeno
Spartakov neuspjeli ustanak imao je ipak snatan odick. Neskoro su donden.i 7..akoni u svrhu za§tite
robova, a biloje u Rimu dosta patricija koji su prema obrazovanim robovima dosta humane postupali.
Taka je Ciceron sa svojim robom li ronom postupao kao prcma clanu vlasti te obitelji.
4) Ablativ nan na: punim pravom.
VJEZBA 7.
TRECA DEKLINACIJA
B -I-OSNOVA
Imenice muskog, zenskog i srednjega roda
Imperfekt prve konjugacije i glagola "esse"
U drugu skupinu trece deklinacij e spadaju imenice sva tri roda kojima se
osnova zavrsava na vokal -i, sto je vidlji vo osobi to u genitivu plurala: navi-um,
imbri-urn, mari-urn, animali-urn. U ovu skupinu spadaju:
1. Imenice na -es i-is 5 is tim brojem slogova u nominativu i genitivu singulara,
a uglavnom su zenskog roda, kao: cHides, -is f(po raz), ropes, -is f(litica), vulpes,
-is f (lisica), navis, -is f (lada), ciassis, -is f (brodovlje), avis, -is f (ptica). Ipak,
muskog su roda imenice: elvis, -is III (gradanin), piscis, -is n (riba), panis, -is m
(kruh), collis, -is m (brezuljak), orbis, -is m (krug, orbi s terrarum - svijet),
mensis, -is m (mjesec kao dio godine), finis, -is m (kraj, medal.
2. Imenice zenskog roda na -s i muskog roda na -er, koje u kosim padezima
ispred nastavka imaju dva iIi vise konsonanata, kao: ars, artis f(umjetnost), pars,
partis f (dio), urbs, urbis f (grad), gens, -ntis, f (pleme), frons, -ntis f (celo),
imber, imbris m (kisa), venter, -tris 111 (trbuh), linter, -tris 111 if (camac).
Ipak su neke imenice na - 5 muskog roda, a to su: mons, montis 111 (brdo), fons,
fontis 111 (izvor), pons, pontis 111 (most), dens, den tis 111 (zub).
3. Imenice srednj eg roda na: -al, -ar i -e, kao:
animal, -aIis n (zivotinja), exemplar, -ans n (primjer), mare, -is n (more),
rete, -is n (mreza) .
lmenice i-osnove dekliniraju se kao i imenice konsonantske osnove, ali treba
uoCiti neke razlike. U geni tivu plur. za sva tri roda, pa u nominativu, akuzati vu
i vokativu pI. sr. roda nastavak dobivaju na Cistu osnovu, pa imamo: navi-urn,
urbi-urn, imbri-urn, animal i-urn (usporedi corpor-urn); animali-a, mari-a, reti-
a. (usporedi corpor-a). Osim toga imenice sr. roda u ablativu singulara imaju -I,
odnosno Cistu osnovu: animali, mari (usporedi: corpor-e, vulner-e).
Primjeri deklinacije:
Si ngular Plural
N vulpes ars mare vulpes artes mari a
G vul pis artis maris vul pl um artium marium
D vulpi arti mari vulpibus art ibus maribus
A vulpem artem mare vulpes artes maria
V vulpes ars mare vulpes artes maria
Ab vulpe arte mari vulpibus artibus maribus
34
VjE2BA 7.
Neke imenice i-osnove u genihvu plur. izuzetno imaju -urn, kao: carus, -is III
(pas), iiivenis, -is /11 (mladic), sedes, -is j pater, -tris III (otae), mater,
-tris j (majka), frater, -tris III (brat). dinum, iiivenum, sedum, patrum, matrum,
fratrum.
Naprohv, neke imeniee konsonantske osnove u genihvu plurala imaju -ium,
kao: penates, -hum /11 (kucni bogovi), optimates, -hum III (ophmati), lis, litis j -
litium (svada), miis, miiris /11- murium fauces, fauciumj(zdrijelo).
Neke imeniee na -is zadd ale su osnovno -i takoder u akuzativu i ablahvu
singulara.
febri s, -is f groznica febrim febri
puppis, -is f krma lade puppim puppi
secOris, -is f sjekira securim securi
sTIis, -is f zeda silim siti
lurris, -is f kula turrim turri
tussis, -is f kasalj tussim tussi
axis, -is f
os,
- axi
osovina
Tiberis, -is m rijeka Tiberim Tiberi
Neapolis, -is f Napulj Neapolim Neapoli
lndikativ imperfekta prve konjugaeije pravi se tako da se na prezentsku
o novu doda sufiks -ba- i lieni nastavei:
singular 1. -m, 2. -s, 3. -t; pl ural 1. -mus, 2. -tis, 3. -nt.
Ish ce lieni nastavei vazih za sve ostale konjugaeije.
singular plural
t. laudabam 1. laudabamus
2. laudabas 2. laudabatis
3. laudabat 3. laudabant
Latinski imperfekt prevodimo imperfektom: hvaljah, iii perfek-
tom trajne radnje: hvalio sam.
Imperfekt glagola ESSE glasi:
singular plural
1. eram 1. eramus
2. eras 2. eralis
3. erat 3. eranl
35
PRVA GODINA UCEN)A
VJEZBE I ZADACI
1-1. Auribus audimus, oculis videmus, naso odorem accipimus. 2. Vulpes pnum mOtat, non mores.
3. Antiqua Graecia patria multarum artium erat. ! 4. Graeci Romanos artibus superabant. 5. Romu.
Ius et Remus filii vestal is Reae Silviae et dei Martis erant.
2
II - 1. Naves IIlyricae per maria in terras remotas navigabant. 2. Multa genera piscium in mari
Dalmatiae vivunt. 3. Repetitio est mater studiorum. 4. Eques equum calcaribus, homo hominem
exemplis incitat.
III - 1. Pueri et pueliae patn et matri oboedire debent. 2. Penates et Lares
3
apud Romanos dei
familiae erant. 3. SHim aqua ex puro fonte exstinguimus. 4. Poeta Horatius cum Maecenate
4
saepe
iuxta Tiberim ambulabat.
IV - Piscem natare doces. Rnis coronat opus. Pater familias.
5
Ovem committis lupo.
Od ove vjeibe pa dalje rijeci traii u Rjecniku na kraju knjige!
Latinski ablativ bez prijedloga cesto odgovara nasem instrumentalu, pa ga zovemo "ablativus
instrumentalis", a oznacuje sredstvo kojim se vrsi glagolska radnja, kako to vidimo u recenicama
1·1 , 11·4, 111-3. Ovim ablativom se kazuje i obzirom na sto se vrsi glagoslka radnja, kao u rec. 1-4.
Ablativ je u recenici cesto popracen nekim pnjedlogom. Potraii ga u tekstu!
Akuzativ imenice redovito ima funkciju objekta, ali ga cesto nalazimo i uz prijedloge. Potraii ga u
tekstu. Akuzativ i ablativ su jedini padeii u latinskom koji stoje s prijedlogom.
Dekliniraj: multae artes, mare nostrum, caliida (Iukava) vulpes.
Kaii da Ii naziv klinike "otorinolaringologija', tj. klinika za bolesti uha, nosa i grla ima latinsko
porijeklo! Ne, to je stara grcka sloienica.
Prevedi: 1. U staroj Grckoj cvjetahu mnoge umjetnosti. 2. More obiluje mnogim vrstama riba.
36
Komentar:
1) Stara ertka je dala vrlo mnogo na polju literature,
umj etnosti, nauke i filozofije. ertka Iiteratura je genijal na
tvorevina grtkog duha. erci su u poeziji i prozi dali naj-
vete literarne vrste zapadnog svijeta. junat ka pj esma ima
nenadmaSive uzore u Homerovoj Ilijadi i Odiseji, epovina
s tematikom rata kad Troje. Hesiod se U svojim epima
(7. st.pr.n. e.) obrata zemljoradnji i religiji . U sedmom sto-
Ij etu do zavidnog stupnja razvija se lirika. Tragediju od 6.
51. uspinju do njena vrhunca Eshil, Sofoklo i Euripid, a
ne$to kasnij e komediju usavr§ava Aristofan. Zatim i his to-
ri ografija dobiva nezaobiJazna imena Herodota i Tukidi -
da. slavu kroz poznija stoljeta De-
mosten i Isokrat. Filozofija kao nauka 0 svijetu izmedu
600. I 450. g.pr n.e. ima velika imena, kao suo Thales,
Anaksi mander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo i Anak-
sagora, Demokrit, Sokral, Platon i Aristotel. Nastaju gla-
sovite fil ozofske Akademjja i Peripatetika. Ostaci PITAGORA
VJEtBA 7.
PERISTIL
grCkog kiparstva, graditeJj s tva i raznih umijeta i danas
nam govore 0 o5tvarenjima kojima ce se tovjek uvij ek
divino Tu su imena: Praksitel, Fidija, Polikl ct i Miron.
2) Prema italskoj priti, Amulij c jc SVTgnuO 5 pri jcslolja
brata Numitora, a njegovu kt erk'u Reu Sil viju uci ni o vesta·
linkom da ne bi imaJa poreda. Medutim, Silvija je na svijet ESHIN - FILOWF
dala blizance Romula i Rema, kojima je navodno otae bog
rata Mars.
3) Penati i Lari su rims ki kutni bogovi, svakako ni 1ega reda. Nairne, osim slu!benih i drZavni h
botanstava, kojima su se u centru grada aka faruma podizaJi velicans tveni hramovi, spomenici i
kipovi, domati n kuce je imao pravo da, za za!ti tu vlastite kuce i izabere posebna ni ta
botanstva: Penate, Lare i Geniie. Oni s u U s vakoj imuenijoj kuti imali svoja svet:i5ta pored ognjiSta,
gdje su im se odredenih dana prinosili darovi.
4) Kvinl Horacije Flak (65.-8. pr.n.e.) jedan je ad najznatajnijih pjesnika Rima. Si n je oslobadenog
roba, koji ga je rano doyen u Rim da mu omoguti prikladno i; kolovanje. OtiSao je u Atenu na daljnje
studije, gdje se pridrutio republikanskoj "ojsci Kasija i Bruta, koja je 42. g. pr.n.e. kod Filipa bila
potpuno porafena. Horacije se poslu1i amnestijom i vrati u Rim. U njegov tivot se sada nerazdvojivo
uplele velika li mosl tadaSnjeg Rima i sluf bene politike Oktavijana Augusta Gaj Cilnije Moeenal, koji
mu je osigurao pris toj nu egzis tenciju. Horacije se say pos vetio knji!evnosti i dao je vrlo znatajna
djela. Poznate su mu satire, podrugljive pjesme (epodc), lirika i iiterama pisma.
5) To je stari genitiv mj . familiae.
VJEZBA8.
NEPRAVILNE IMENICE 3. DEKLINACIJE
- HvlPERFEKT 2. KONJUGACIJE
U trecoj deklinaciji jedne i druge os nove ima imenica koje se dekliniraju po
dvjema osnovama, pa ih zovemo nepravi lnima. To su:
iter 11 (put) . Ta osnova vazi samo za nom., akuz. i vok. singulara, dok se ostali
padezi tvore na osnovu itiner-: gen. itineris, dat. itineri, abl. itinere itd.
senex m (starac). Svi ostali padezi tvore se na osnovi seni-: gen. senis, dat. seni
itd., plural senes, senurn ita.
ciiro f(meso). Svi ostali padezi tvore se na osnovi cami-: gen. carnis, dat. cami
itd., plural carnes, camiurn itd.
nix f (snijeg). Svi ostali padezi tvore se na osnovi nivi-: gen. nivis itd., plural
nives, niviurn itd.
vis f (sila, snaga) ima u singularu jos sarno dva padeza na istoj osnovi: akuz.
vim, abl. vi, - dok se plural pravi na osnovi viri-: vires, virium, viribus itd.
Iuppiter - vaZi sarno za nom. i vok., a svi ostali padezi tvore se na osnovi
Iovi-: gen. Iovis itd.
bos m if (govedo) dalje se deklinira na osnovi bovi-: gen. bovis itd., plural
boyes, bourn, bobus (iIi biibus) itd.
Imperfekt glagola druge konjugacije pravi se kao i kod glagola prve ko-
njugacije tako da se na prezentsku osnovu doda sufiks -ba i licni nastavci za
imperfekt. Osnovni je vokal pred -barn dug.
38
singular,
plural,
1. dele-bam
1. dele barn us,
2. delebas
2. delebatis,
3. delebat
3. delebant
V)rtsA 8
I - 1. Vim tantummodo vi repellere potis est. 2. In Capitolio antiquae urbis Romae
1
olim templa
lovis et lunonis erant. 3. Caesar2 per augusta et ardua itinera in Galliam cito 4. Cato
Maio(.l mores civium Romanorum corrigere stude bat.
II - 1. In regionibus nostns antiquis temponbus IIlyni' habitabant. 2. Naves Liburnae propter
magnam celeritatem Romanis valde periculosae erant. 3. Teuta, regina IIIynorum,5 cum Romanis
pro libertate patnae terrae pugnabat.
Iz gramatike:
1- 3: contendit - historijski prezent koji zamjenjuje perfekt.
II -1 : antiquis temporibus - ablativ vremena na pitanje Okada".
Pronadi u tekstu instrumentalne ablative! Instrumentalnim ablativom kao do pun om predikata
kazuje se i neko dusevno iii tjelesno svojstvo na pitanje "kakav·, dok se vnjeme kada se vrSi iii
kada se vrsila radnja u latinskom izraiava temporalnim ablativom, kao u ree. II - 1.
Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i s ablativom!
Pronadi apozicije! - Gdje nalazis posesivne genitive?
Prevedi : 1. Dubok (altus) snijeg pokriva mnoga brda Sosne i Hercegovi ne. 2. U stara vremena
IIiri bijahu neprijatelji Rimljanima.
Komentar.
1) Grad Rim je sagraden na sedam brezuljaka keji se zevu: Palatin, Kapi tetij, Aventin, Celij, Eskvilin,
Viminal i K virinal .
2) Gaj juJije Cezar (100.-44. pr.n.e.) bie je veli k dr!avnik, vejskeveda i pisac. U reku od sedam godina
esvejie je cijelu Galiju, u iste vrijerne zalazie je s vejskern u Gerrnaniju i Britaniju, a ed ged. 49.-45.
POMPEI
CEZAR
39
40
PRVA GODINA UCENJA
vodio je gradans ki fat protiv scnata na 5 Pompejem i proglasio se diktatorom. Sam je
opisao svoje ratove u djelill1il "Galski ral " i "Gradanski raf'. Protiv scbe jc imao gotovo cijcli senal,
izmedu ostalih i M. Tuli ja Ciccrona. G. 44. pr.n.c. 7..avjerenici su ga ubili u samom Senatu. Nakon
Cezarova uboj stva ponovno CO doci do gradans kog rata, najprije i7 .. modu republikanske vojske na
telu Brutom i i senats ke strankc na S Markom Antonij I'll i mJadim Oktavijanom.
posinkom Cezar ovim. Republikanska vojska jc hamctom g. 42. kod Fil ipa u Zatim
dolazi do novoggradanskog rata izmedu Marka Antonij. i egipatske kra lji ec Kleop. tres jednestr.ne
i Okt.vijana s druge. Pobjedom kod Akeija, na zapadnoj oba.li g. 31. Oktavijan izide potpunim
pobjednikom i sam zavlada u Rimu kao princeps, ali U suradnji sa senalom. Oktavij an, kasnijenazvan
"Augustus", u stvari je PRINCEPS SENATUS. 5 njime CARSKO RAZOOBLj E rimskog
imperij a.
3) L. Marcus Poreius Calo (234.-149.) zave se i Stariji (Maior) za raz li ku od Katona Mladeg. njegov.
praunuka i ljutog pronvnika Cezarova. Katon Stariji bie je pravi Rimljanin starog kova i zastupnik
nacionalnog pravca u Iil craturi , za razliku od kruga Sc:ipi ona, gdj c se uporno gajilo heleni s tiCko
obrazovanje. Katon je bio vojskovoda, drZavnik, govomik, i vrl o pl odan pisac.
4) rurska plemena, kako su konablim dolaskom rinlSke uprave na njihov teritorij g. 33.
pr.n.e., bila bi ova: H.istri u lstri, japodi premo Karlovcu, Liburni juznijedoZadra, Dalmate do Narone,
Vardei doSkadra, Desidi ati u eentralnoj Bosni , Mezi u sjeverozapadnoj Bosni , jasi i Breuci u Siavoniji,
Kolapijani uz rijeku Kupu sjevemo od Karlovca. - GradO\'i koji 50 spominju kod staril, historiograIa
bili su uglavnom ovi: Scodra (Skadar), Lissus (LjeS), Okinium (Ulcinj), Butua (Budva), Epidaurum
(Cavtat), Salonae (Solin), Tragurium (Trogir), Scardona (Skradin), jadera (Zadar), Seni a (Senj),
Pola (pula), Parentium Albona (Labin), Mursa (Osijek), Cibalae (Vinkovei), Segestiea iii Siseia
(Sisak), Narona, Delminium (Duvno), Vetus Bistue (Zenica).
ILi RSKA PL£MENA
VJEZBA 8.
5) U r::lzdoblju izmedu prvog i drugog punskog rata Rim pokazuje ambicije da svoju ekspanzio·
nisli l ku pol itiku 7.a pot ne i prema Isloku, kama mu jc bio olvorCI1 put sama prcko sjcveroistocne
obale Jadrana, gdjc SU obitavala ilirska plcmcna. Najmocniji SU tada medu njima bili ARDIEJCI ko;i
su hili pazna ti kao vjcSI"i pomorei. Cusareti napadali su ital ske trgovcc koji su plovi li Jad ranskim
morem. Rimljani su traf ili od njihovc kraJji cc TEUTE da prestanu sa gusarcnjcm. Teuta nc dade
odgovora, pa g. 229. pr.n. c. Rim posla jaku vojsku da kazni i Teutu i njczine g USc:'lTC. Teutina jc vojska
hi la porafcna, Ie Rimljani okupirak nekoliko ilirskih primorski h gradova. Teuta sc odrekne vlasti, a
naslijedi je DEMETRIJE, njezin vojskovoda, koji je za vrijemc ilirskog rata bi o na stranu
Rimljana. Demetrije je ad Rimljana dobio na upravu i olok Hvar, po temu je dobio nazi v Demetrije
Hvarski. Kad je Demetrije za vrijeme drugog punskog rata primijetio da rimska mot: slabi, poceo je
ruSiti mirovni ugovor, dopuiHao je ilirskim brzim ladama gusarenje po Jadranu i stao je pljatkati
ilirske gradove koji su bili pod rimskom vlasti. Zbog toga dade do noveg sukoba s rimskom vojskom.
Glavna se bi tka odigrala ked Starigrada na I-Ivaru. Demetrije je potuten i pobjete ma.kedonskom
kralju Filipu V. Rimljani se tako dokopaSc veceg dijela ilirskog teritorija.
Hl1Jatl"l
OIIIITI Os-.Q.J(""" .., DOlI" CAltS1YA
_ nlvtlM(UO OSVOJiNI ll",wf
__ f<.V41IAlOV 'VII I'QYI:Af ..... ,rt·101C
RIMSKE PROVINO/E
41
VJEZBA 9.
PRIDJEVI TRECE DEKLI ACIJE
- IMPERFEKT 3. i 4. KONJUGACI}E
Pridjevi trece deklinacije pripadaju i-osnovi, a poput imenica srednjeg roda u
ablativu singuJara imaju zavrsetak -i. Oijelimo ih u tri sku pine:
a) Pridjevi u nominativu singulara sa TRI ZAVRSETKA na -er, -ris, -re, iIi -er,
-eris, -ere, kao:
acer, acris, acre (zestok, ostar), -aliicer, alacris, alacre (zivahan), - celeber,
-bris, -bre (slavan), - saliiber, -bri s, -bre (zdrav), - celer, celeris, celere
(brz).
b) Pridjevi u nominativu singulara sa OVA ZAVRSETKA na -is (m. i i rod), -e
(sr. rod) :
42
fortis, forte Oak), - omrus, omne (sav, svaki), - commiinis, -e (zajednicki),
- duicis, -e (sladak), - facilis, -e (Iak), - difficilis, -e (tezak), - similis, -e
(slican).
c) Pridjevi u nominativu singulara 5 JEONIM ZA VRSETKOM za sva tri roda:
felix, feUcis (sretan), - audax, audacis (smlon), - sapiens, sapientis (mu-
dar), - cons tans, constantis (postojan).
Primjeri dekliniranja:
Tip a)
singular plural
N acer acris acre acres acres acriii
G acris acrium
0 acri acribus
A acrem acrem acre acres acres acriii
V acer acris acre acres acres acriii
Ab acri acribus
Tibb)
singular
plural
N fortis forte fortes fortia
G fortis
fortium
0 forti
forti bus
A fortem forte fortes fortia
V fortis forte fortes fortia
Ab forti
fortibus
VJEZllA 9.
Tip e)
singular
plural
N felix felices felicia
G felicis
felici um
D felici
felicibus
A felicem feli x felices felicia
V felix felices felicia
Ab felici felicibus
Nekoli ko pridjeva trete deklinacije s jednim zavrsetkom mijenja se po kon-
sonantskoj osnovi, a to znaCi da u ablati vu singulara imaju -e, u nom. , akuz. i
vok. plurala sr. roda imaju -a, a u geniti vu plurala za sva tri roda -urn. To su
pridjevi:
di ves, -His (bogat) divite - di vi tum
pauper, -'?ris (siromasan)
vetus, -eri s (star)
inops, inopis (oskudan)
paupere
vetere,
inope
•••
- pauperum
- veterum
- inopum
Glagoli trece konsonantske konjugacije prave imperfekt tako da ispred
nastavaka za imperfekt dobiju tematski vokal -e-, koji analogno prelazi i u
i-osnovu trece konjugaeij e i u cetvrtu konjugaciju:
singular plural
1.
legebam faci ebam audiebam 1. legebflmus faciebflmus audiebflmus
2.
legebas faciebas audiebas 2. legebfltis faciebfltis audiebfltis
3.
legebat faciebat audiebat 3. legebant faciebant audiebant
Prevodimo: Ci tah, citao sam; pravljah, pravio sam; slusah, slusao sam.
VJEZBE I ZADACI
f - 1. Antiquis temporibus Romani acria bella cum finitimis nationibus gerebant. 2. Romani etiam
in regionibus nostris firmas vias construe banI. ' 3. Ora maritima Dalmatiae iam antiquis temporibus
valde salubris et amoena erat.2 4. Homerus in carmine immortali lIiiidis clara opera fortium virorum
TrOianorum et Graecorum celebrabat.3 5. Audaces fortuna iuvat. 6. Vita brevis. ars longa. 7. Bonum
commune.
43
PRVA GODI NA UCENj A
II - 1. Omnes fere pauperes cives Lucii Catilinae coniuration favebant.' 2. Imperator Augustus
5
nocte parum dormiebat. 3. lunius Brutus terrae prout commOni matri omnium hominum osculum
dat.
6
4. In Illyrico magnus numerus urbium celebrium erat, prout: Sal 6nae, Narona, Jadera, Si scia,
Sirmium et SingidOnum. 5. Optimates in Italia contra populares saepe bellum gerebant.7 6. Praxi-
teles et Phidi as, celebres artifices Graeci , statu as e marmore faciedant.
8
III - 1. Naturalia non sunt turpia. 2. Vita brevis, ars longa. 3. Bonum commune. 4. Sol omnibus
IOcet. 5. Dul ce cum utili. 6. Omne principium grave. 7. Omnes una manet nox (Hor.). 8. FOgit
irreparabile tempus.
Odredi predikat u rec. 1-1 !
Dativ je u reeenici dopuna na pitanje ' komu' iii ' eemu' , ali cesto stoji uz neke glagole koji se kod
nas drukcije konstruiraju (ree. 11-1).
Kakav je to ablati v ' nocte' u ree. 11 -2? Sli cno bi bilo: die, vere, hieme, aestate. Kako je to kod nas?
Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i ablativom i posebno ih oznaei!
Pronadi u tekstu posesivne genitive i kaii koji element recenice dopunjuju!
Dekliniraj: acre bellum, carmen immortale, fortis vir, audax nauta.
U latinskom se pridjev moie upotrijebiti i samoslalno, Ij. bez imenice. Tada on stoji u pluralu sr.
roda, kao u izreci: Naluralia non sunt turpia. U nasem jeziku takva se funkcija pridjeva kazuje
singularom sr. rod a: Naravno nije ruino, iii: Naravne stvari. ..
Prevedi: 1. Starci noc:u malo spavaju. 2. Lailj ivu covjeku ne vjerujemo.
44
Komentar:
1) Rimljani su joS u 3. sl. pr.n.e. s osvajanjem i1irskih teritorija, a g. 33. pr.n.e. vee su sva ilirska
plemena bila pod njihovom vlasti i organizirana su kao jedinstvena provincija 5 nazivom fL-
LYRlCUM. U svrhu bolj eg komuniciranja rimskih vojnih posada, kao i u svrhu lakSegadministriranja
tog velikog prostora i razvijanja trgovine, rimska se vlas t pobrinuJa i za izgradnju cesta,
koje su ipak, u nekakvom stanju, zatekli vee kod ilirskih plemena. Saobrataj nice za nI yricum poonjale
su u Akvileji. Jedan pravac je vodio preko Tergesta (Trst), Tarsatica (SuSak), Senia, Salonae, Epida-
urum (Cavtat), i dalj e prema Albaniji . - Drugi je pravac spajao gradove: Emona (Ljublj ana),
Celeia (Celje), Poetovio (ptuj), Mursa (Osijek), Sirmium (SremskaMitrovica), Singidunum (Beograd),
prema Rumunjskoj . - Jufni dio te saobrataj nice iSao je od Ernone na: Siscia (Sisak),
Marsonia (Slav. Brod), Cibalae (Vinkovci), i dalje za Singidunurn.
- Iz daJmatinskog prirnorja bilo je nekoLiko veza s kao: Via Salaria (Solin - Tuzla), Via
Argentina (Solin - Srebrenica), zatim Senj - Sisal<, Solin - Sisak dolinom Une.
2) To dokazuje i Dioklecijanova u Splitu koju je, zbog zdrave klime, dao sagraditi car
Dioklecijan oko 300. g. jufnije od Salonae, a prema Sumovitom Marjanu. Ona je joS i danas veeim
dijelorn satuvana, a predstavlja najznatajniji spornenile rimskog graditeljstva na jadranskoj obali . U
tu car se povukao g. 305. kad je abdicirao. - Palata je izgradena u obliku vojnitkog tabora.
Centralni i jufni dio bio je namijenjen earu i njegovoj ohitelji, a sjeverni dio vDjna; slu.tbi i intendan-
tima. je imaJa dvije glavne ulice koje su je dijelile u jednake cjeline. Zidovi s kulama
opasivali su je sa tri strane, a jllfno procelje uz more imaLo je natkrit trijern za Setanje. lmala je tetvora
vrata: Porta Argentoa premo istoku, Porta Aurea prema sjeveru, Porta Ferrea prerna zapadu i Porta
Aenea, kroz koja se do pri. tani§ta brodova. - U palaa se do danas saruvao carey mauzolej (danas
KatedralaSv. Duja), hrarn, peri.tiI, vestibul i podrurni. Kroz stoljet. diozidina kaoi slambenih zgrada
bio je poruSen, a na llJihovu mjestu napravljene su nove kute iii jayne zgrade.
VJEZBA 9.
SM/EROVI GLAVN/H RIMSKlH PUn; vA KOD NAS
DIOKlEO/ANOVA (REKONSTRUKCI IA)
45
46
PRVA GODINA UCEN)A
3} Glavni trojanski junak je Heklor, sin kralja Prijama i Hekube. Njcgova iena je Andromaha, a sin
Astianakt. S njima se Heklor sastao kod Skcjskih vrala prije posljednjeg odlaska u boj (Ilij. 6. pj.). Brat
HeklOrOY je Aleksandar iii Paris, zbog kojeg jc i doSlo do lrojanskog rata. Paris je, naime, na
propulovanju kroz Grtku u Sparti oleo Manelajcvu ienu, lijepu Helenu, dok je Mcnclaj bio odsutan.
Nanesenu nepravdu Menclaju osvetuj e njegov bral Agamemnon, kralj u argolskoj Mikeni, koji je kao
glavni vojskovoda okupi o mnoge grtke junake: glavnog junaka Ahileja iz Tesalije, Odiseja sa Hake,
Nestora iz Pila, dva Ajanla i mnoge druge. Cijela radnja IIijade vrli se oko glavnc leme: srdi ba junaka
Ahileja, koji sc povlati iz boja zalo SIO mu je Agamemnon nepravedno oduzeo milu mu robinjicu
Briscjdu. Tek kada je u borbi s Heklorom pao Ahilejev prijalelj Patroklo (pj. 16.), Ahilej se vraca u
borbu i nakon snai nog i dugog dvoboja svlada Heklora. Otkupom Hekl orova tijela zavrSava !lijada.
4} Vrl o objekhvno, ali ipak s izvjesnom dozom simpalija, 0 uroti , koju je g. 63. pr.n.e. prohv legalne
vlasti organizirao Sergij e Kahlina zajedno s ui im krugom svojih povjerenika, piSe G. Salustije Kri spo
u djelu "De coniurati one Catilinae". Kati lina je u Rimu i u cijeloj Italiji bio sakupio vrl o veliki broj
svojih pri slaSa, ali su se nj egovoj strani bi li pridrui ili i roboyi. Prije nego Mo je u Rimu uspio izvesti
prevral, njegove pia nove razotkrio je u Senatu M. Tulije Ciceron, pa je Ka tilina bio prisiljen napustiti
Rim i na boj nom polju u Picenu ogledati vojnu sretu. Njegove su se eele vrlo hrabro bOrile, on li eno
posebno, ali je ipak bio poraten od mnogo brojnij e driavne vojske.
5} Gaj Oktavije potj ete iz plebejskog roda. Njega je u 18. godini i ivota posinio prauj ak Gaj julije
Cezar i uCinio ga naslj ednikom svoje baStine. Od tada Oklavije dobiva slui beni naziv Gaj juJije Cezar
Oktavijan, a kad je postao PRINCEPS SENATUS dobije joS i naziv i Augustus, pa ga obitno zovemo
STATliA AliGUSTll5A U PROC£Llll
CRKVE 5V DONAT - ZADAR
OCTAVIANUS AUGUSTUS. PobjeruvSi suparnika An-
tonija u bilci kod Akcija g. 31" postaje jedini nosilac vlasti .
To je ujedno i kraj Rimske Republike koja je bila na snazi
od g. 509. pr.n.e., uz funkciju dva konzula, senata i narod-
ne skupSline. Nakon Auguslove smrti g. 14. n.e. pocinje
era ri_mski h careva, ad kojih su upravo prvi bili pravi tirani
(liberije, Kaligula, Klaudije, Neron i Domicijan). Vrij eme
Auguslove vladavine bilo je razdoblje unu tamjeg mira,
restauracije i procvata svih vrs ti urnjetnosti, posebno knji-
tevnosti i graditeljs tva.
6} Posljednji rimski kralj Torkvinije Oholi poslao je svoje
sinove u Delfe, do se kod Apolona svjetuju 0 buducnosti
BRUT
- PRVI RIMSKI KONZlIL
VJEZBA 9.
njegova kraljcvstva. 5 njim3 krene i Junij e Brut kao prah1ja. sinove intercsiraio je,
medutim, tko tc vladati Rimom nakan oceve smrli . Apolon im prcko Pitije odvrati : Onaj koji prvi
poljubi zajedn.i&u majku. Kada se na povratku iskrcaju na itaJsko tlo, Junijc Brut se baci na zcmlju j
poljubi il-aJ sko tiD kao zajednitku majku. Brut cc stvarno kasnije zamijcniti Tarkvinija na vlas ti , aJi ne
kao kralj nego kao jedan od konz ula, nakon je zajcdno 5 Tarkvinijem Kolati.nom 5 v)ilsti
Tarkvinija Oholog.
7) Tri su znatajna gradanska rata u zadnj im decenijima Rimske Rcpublikc. Prvi je gradanski ra t
izmedu optimats kcstranke na telu 5 Lucijcm Sulom i putkc strankc na celu s Gajcm Marij em. - Drugi
gradanski rat buknuo je izmedu senatske aristokra tskc stranke na telu 5 Gnejem Pompejem i
autokratskog vojskovode G. JuLija Cezara. To je vet novi oblik grildanskog rata, koji ce nakon
Cczarove pobjede nad protivnici ma dovesti do Cezarove diktature u Rimu. - Treti i konarni
gradanski rat za vrijcme Republike buknuo je izmedu Marka Antonija i Oktavijana, inate drugova
u konzuJ atu. I ovaj je rat bio vrlo krvav i okrutan, a se pot-punom pobjedom Oktavijana g. 31.
pr.n.e. Ant onije je svoje pomorskesnage bio sjedinios fl otom egipatske kraljice Kleopatre, al i uzalud.
8) NajveCi kipar bi o je FIDIJA iz Atene, roden pocetkom 5. 51. pr.n.e. Od g. 447.-438. Fidi ja
predvocti radove na glasovit om Partenonu na Akropoli, ali je na koncu bio optuicn zbog krade
slonovc kosti i zlata. Umro je u grad u Olimpiji kao izgnanik. Radio je kipove bogova u njihovu
bo!anskom sjaju. Glavna su mu djel;) : Lemnia, Athena Par thenos, Zeus u hramu u Olimpi;i, Athena
Pr6machos. Od brojnih njegovih kipova sacuvali su se tek oskudni fragmenti . - Jedno stolj cee mJadi
je drug] vrl o znatajan grtki kipar PRAKSITEL, koji radi u vrij eme kada je sofi stika vee bila skinula
au rcolu s bofanskih l.ikova. Praksitel slogi) bogove predstavlja kao obi t ne Ijude sa svim Ij udskim
osobinama. Takav je njegov Hermes, koji Nim(ama predaje mladeg brata Dionisa, jedino njegovo
djel o satuvano u originaJ u, iIi okrutni Apolon Saur6ktonos, iii Satir, naj omiljenija statua antike, pa
se zato 5atuvaJa u vcUkom broju kopija. Najcuvenijc Praksitelovo djelo je "Arfodila s Knida ",
neobieno Iijepo nago fcnsko bite. .
LlBURNA - NA JBRttt LADA ONaGA VREMCNA
47
VJEZBAIO.
CETVRTA ili U-DEKLINACIJA
- FUTUR 1. i 2. KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE
Po cetvrtoj deklinaciji mijenjaju se imenice m u ~ k o g i srednjeg roda. Osnova
zavrsava na -u, koje ostaje u svim padezima osim u dativu i ablativu plurala
Imenice m u ~ k o g roda u nominativu singulara imaju nastavak - 5, dok imenice
srednjeg roda imaju Cistu osnovu. Padezni nastavci slicni su onima trece dekli-
nacije, osim ~ t o je dativ singulara sr. roda bez nastavka. Dakle:
sungular
,
plural
N fructus cornu fructus cornua
G fruct us cornus fructuum cornuum
D fructui cornu fructi bus cornibus
A fructum cornu fructus cornua
V fructus cornu fr uctus cornua
Ab fructu cornu fr uctibus cornibus
Imenice na -us izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su:
domus, -us f (kuca) - acus, -us f (igla) - manus, -us f (ruka) - porticus, -us
f (trijem) - tribus, -us f (kotar) - Idus, -uum f (Ide, 13. iii 15. dan u mjesecu)
- quercus, -us f (hrast).
Neke su imenice zadrzale osnovno -u i u dativu i ablativu plurala kao:
acus (igla) - acubus; arcus (Iuk) - arcubus; artus (ud) - artubus; lacus
Gezero) - lacubus; portus (Iuka) - portubus; quercus (hrast) - quercubus;
specus (spilja) - specubus; tribus (pleme) - tribubus.
Imenica domus, -us f ima neke oblike i po o-deklinaciji: abl. singulara domo,
10k. - domi, ak. plurala domos; gen. plurala domorum, ali i: domuum.
Futur I glagola prve i druge konjugacije pravi se tako da se na prezentsku
osnovu dodaju nastavci:
singular: 1. -bo, 2. -bis, 3. -bit; plural: 1. -bimus, 2. -bitis, 3. -bunt.
singular plural
1. laudabo delebo 1. laudabimus delebimus
2. laudabis delebis 2. laudabitis delebitis
3. laudabit delebit 3. laudabunt delebunt
48
VJEt BA 10.
Futur I gl. esse
singular plural
1. ero 1. erimus
2. eris 2. eriti s
3. erit 3. erunt
VJEZBE I ZADACI
I - 1. E fructibus arborem cognoscimus. 2. Lapsus linguae. Lapsus calami. Lapsus mentis. 3. In
publicis monumentis veteres Romani scribebant: SENATUS POPULUSQUE ROMAN US (SPQR)'
4. Exercitus Romanus in terris rem otis acria bella cum ingenti successO gerebat.2 5. Sal oni tani
libertatem contra exercitum Pompei magna vi defendebant.
3
11-1. Romani domos iuxta lacus saepe aedificabant. 2. Manus manum lavat. 3. Acre gelu fructibus
arborum nocet. 4. Magistratus antiquae Romae erant: quaestores, censores, praetores et con-
sules.
4
5. AcO rem tangere semper facile non esP 6. ManO propria. 7. Casus belli. 8. Natura non
facit saltus.
111-1. Domus divitum Romanorum habebat: porticum, atrium, compluvium et impluvium.6 2. Verum
amicum pecunia non parabis. 3. Civis bonus patriam semper amabit et omni modo' adiuvabit.
4. Omnia mala animo forti' superare studebimus.
Latinski sastavni veznik (et, ac, atque) moze biti i ' que' (ree. 1-3) koji se stavlja iza svoje imenice
i zajedno s njom pise se kao jedna rijec, a naglasak je kod te rijeci uvijek ispred ' -que'. Pronadi u
tekstu prijedlozne izraze i odredi im prilosku funkciju! Kakav je to ablativ ' pecunia' u rec. 11I-2?
Dekliniraj: exercitus Romanus, ingens success us, amoenus locus, acre gelu!
Prevedi: 1. Rimska vojska je eesto ratovala protiv ilirskih plemena. 2. Odvainom vojskovodi vojska
se rado pokorava. 3. Rodno mjesto uvijek 6e nam se svidati.
Komentar:
1) SPQR - je sluzbeni nazi\' Rimske Republike, u kojem se podrazumijeval o demokratsko uredenje
republike. NajviSe poli titko ti jelo biD jeSENAT, kOji je zajedno 5 na,rodom, preko narodnih skupStina,
odluavao 0 svim valnij im drtavni m poslovima. 5enatu je pripadalo: objavlji vanje rata i sklapanje
mira, vodenj e vanjske politike, nadzor nad vj erskim obredima, raspolaganje driavnim novcem i
potvrdivanje nekih zakljutaka narodne skupStine. Clanovi senata zvali SU se PATRES. Popi s clanova
senata pravili SU cenzori. lzglasana odluka senata zvala seSENATUS CONSVLTUM. Sjednice senata
dd.ale su se u zgradi na Forumu, koja se zvala CURIA HOSTIUA. - Senatori su nosili svoja obiljezja:
zlatan prsten, tuniku sa grimiznim obrubom i crvene t.izmice.
Drtavno ti jelo u kojem je u doba republike utestvovao narod, ali ipak onaj bolj e stojea i utj ecajniji ,
bila Je NARODNA SKUrSTINA, koia u latinskom ima naziv COMITIA (comiti a, -orum II). Comitium
u stvari znati "zboriSle". Od lTi oblika narodnih skup§tina naivaznija je COMITJ A CENTURlATA, tj .
koja se formirala na temelju centurija kojih je bila 193, a zbog glasovanja bile
su podij cljene u pet razreda. Ovu sazivali su sarno magistrati . se
odrtavaJa na Martovu polju, da bi se obavio izbor konzula, pre tora i cenzora, tj . magistrata, iii
da bi se domjcJc odluke u vafnijim dr!avnim pitanjima, koje bi dobil e snagu zakona nakon odobrenja
senata, iJi da bi se donosile odluke 0 ram i miru. Vrij eme odruvanja narodne objavljivaJo
49
I'RVA ,()DI NA U ENJA
FORUM ROMANUM
50
FORUM ROMANliM DANAS
se najrnanje sedamnaest dana ranij e.
Kroz to vrij eme oddaval i su se zborovi
gradana (contiones) u svrhu pripreme
rada
2) Prvim ratom koji su Rimljaru vodili
protiv drugih dr!ava mote se racunati
rat 5 epirskim kraljem PlROM od g. 282.-
-272., premda se on vodi o u juznoj lta-
liji . Uspjeh tog rata bio je u tome da je
Rim zavladao i juznom Italijom.
- Inate prva drZava 5 kojom je Rim
u sukob bi la je punska drZava
KARTAGA, koja je bila zavladala Si-
cilijom, Sardillijom, Balearskirn otoci-
rna i sredozemnom ohalom Hispanije.
Rim je 5 Kartagom vodio tri rata: prvi
ad g. 264. do 241., drugi od g. 218. do
202., treCi ad g. 149. do 146. Konaeno je
YJEZBA 10
Kartaga posve svladana i prikljutena Rimu kao numidska provincija.
- U razdobJju izmedu prvog i drugog punskog rata. a zbog tendencija Rima da krene u osvajanja
prcma Istoku. je do sukoha 5 ilirskim plemenima juinog Jadrana Ardiejcima i 5 njihovam
kraljicom Teut om. G. 229. Teutina je vojska poralena. Njezin nasljednik Demetrij e Hvarski slao je
krSi ti mirovni ugovor, koji jc bie potpisao 5 Rimam, kad ie vidio da u drugem punskom Tatu slabi
rimska moe, ali ga rirnska vojska napadne kod Starigrada na Hvaru i hametom ga potute. Usp. vj. 8,
b.5. U drugam makedanskam ratu ad g. 171. do 168. lIin su sc pod vad'tvam kralja Cencija bi li
pridrufili makedonskoj vojsci da hi stekli slobodu, ali su bili potuteni. G. 33. pr.n.c. vet su sva ilirska
plemena bila pod vla§Cu Rima abjedinjena u pravinciju ILLYRJCUM.
Od g.197. Rim vodi raleve protiv Makedonije, najprije protiv kralja Filipa V, pa zatim protiv njegova
sina Per.leja, a g. 148. Makedonija jc pripojcna rimskoj dnavi kao posebna provincija. God. 146. pr.n.c.
svoj u slobodu izgubila je i Grcka (Helada). Nakon osvaj'lnja Balkana, Rim te brzo krenuti na osvajanje
zemalja MaJe Azi jc.
Na Zapadu osvojcna jc najpri je Hispanija, za tim za vrijeme Cezara Helveci ja i GaJija. Za vrijemc
carstva Rim nastavlja 5 osvajanjima, a jc svoje granice z.a vrijeme cara Trajana
(117.-138.).
MACISTRAT PRlNOSI tRTvU RUSE VINE SALONE
3) U grad:mskom ratu i.lmt."'Ctu Cezara i Pompeja gradovi Dalmacije su pristali uz Pompeja, osi m
Isse i Epidaura. Pompej jc sloga poslao na Salonu M. Oktavija da je prisili na predaju. Salona
Je prll:tala vdiki otpor, pa JcOktavijeodustaood daljnjc borbc i krenuo u Drat. U p. Caes. Bcl1umcivile,
111,9
4) vlast u Rlmu 7..a vrijcmc Repubhkc vrSi h su magistrati (magistratus, -uum m). Medu viSe
ubrajali su KO ZULI . PRETORI i CENZORI, a rui i su bi li: cdili, putki tribuni i
- Konzuli (consult.'S) bill su vrhovni tinovnici naJvi:;om vojnil:kom, pohtitkom i upravnom
Om s.1/lvaJu scnat I predsJcdavaJu mu, njegov rad U ratu su whovni zapovjednici
Birali se svakc godinc. k..l0 I oSlaJ i maglstrali , i to po dvoj ica. Po kOillulima 5 U se u Ri mu
o/natavak godi nc
51
PRVA GODINA UCEN)A
- Pretari (praetores) imali su vrhovnu sudsku vlast. Po isteku slut.be dobi vali bi na upravu neku rimsku
provinciju 5 nazivom propraetor. - Cenzori (censores) su se biTaU svake pete godine, a sluz ba im je trajala
godinu i po. To su uglavnom bili odslufeni konzuli , a duznost im je bil a da sastavljaju popi se gradana i
UNUTRA$N/OST R/MSKE KUCE
52
njihovu imovinu, kao i vojne i poreske spiskove.
Vodili su nadzor nad moral nim ponaSanjem gra-
dana, a posebno senatora. - Ecli li (aedjles) su yrSili
nadzor nad javni.m zgradama, opCim redam u
gradu, nad opskrbom gradana vodom i hranom,
brinuli su se za priredivanj e javnih igara u cirkusu
i amfiteatru. - Pucki tribuni, ustanoyljeni g. 494.
pr.n.e. bili su predstavnici plebejaca i jedini bord
za njihova prava. Tu je funkdju mogao sarno
plebejac. BUi su nepovredivi i imali su pravo VE-
TA. - Kyestori (quaestores) su uprayljali drZav-
nom blagajnom i ruyali su drZavni arruv. U provin-
ciii su bili pomotnici magistrata. - U izvanrednim
prilikama rata iii unutamjih nemiTa birao se DU<·
TATOR na mjeseci . Imao je svu vlast U svojim
Tukama, a birao je i svog pomoCnika, koji se zvao
MAGISTER EQUITUM.
5) tj . nije lako pogoditi istinu.
6) Kuca imul'nij ih rirnskjh gradana bil a je gradena
od evrstog materijala i bez ikakvih olvora na u1icu,
osim ulaznih vrata. Centar cijele zgrade bio je
ATRI) (atrium), u koji se ulazilo kroz hodnik (ves-
tibulum) i oko kojeg su se nalazile sve glavne
prostorije. Atrij je na krovu.prema srediStu zgrade
.mao povee. ?lvor, .kroz kOJ' Je kuca dobivala svjet-
lost. kroz kOJl se shvala za dvoriSnu baScu.
Taj je sa sYe cetiri strane trijemom.
U atnlu Je b.la • goshnska soba i soba za dnevni
boravak. Tu jc patron primao svojc klijentc. U njem je gorjeJo kutno ognji.§ te i nalazili se kipovi kutnih
bogova Lara i Penata. Daljc oct atrija, a nasuprot vestibulu naJazio sa TAB UNUM, koji je s lufio kao
blagovaoni ca. Do tablinurna testa se kod imutnijih Ijudi gradio PERISTYLUM okruten trijemom na
stupovima. Okruf ivao je baMu sa cvijel:em, drvetem, vodoskokom i kipovima bogova. 5 desne i 5
lijeve strane atrija prema vanjs kim zidovima bil e su smjeStene spavaoruce z.a robove, kuhinja, ostave
i druge sporedne prostorijc.
7) To je ablativ naOna koji pokazuje na koji se naan mi neka radnja. kao ~ t o je to "magna vi " u reI!. 1-5.
VJEZBA 11.
PETA ili E-DEKLINACIJA
- FUTUR I 3. i 4. KONJUGACIJE
Petoj iii e-dekli naciji pripadaj u imenice zenskog rod a kojima as nova svrsava
na -e. lone u nominativu singulara dobivaju nastavak -s, a padezni su nastavci
kombinacija druge i trece dekl inacije. U genitivu i dativu singulara -e- se po
pravilu skracuje pred padeznim nastavkom: rei, fidei, ali ostaje dugo iza vokala
"i": diei, speciei, faciei.
singular plural
N res dies res dies
G rei die)
rerum dierum
D rei die) rebus diebus
A rem diem res dies
v res dies res dies
Ab re die rebus diebus
Izuzetno su muskog roda: dies (ater dies - crni dan) i njegova slozenica
meridies, -ei rn (podne). Ipak dies je zenskog roda aka oznacava odredeni
datum: die decima tertia Octiibris (trinaestog oktobra).
Sarno imenice res i dies imaju potpun plural, dok ga as tale iii uopce nemaju
ili imaj u sarno neke padeze.
• ••
Glagoli trece i cetvrte konjugacije prave futur I pomocu nastavaka:
singular: 1. -am, 2. -es, 3. -et, plural: 1. -emus, 2. -His, 3. -ent.
Medutim, glagoli trece konjugacije na - io dobi vaj u te nastavke na i-osnovi, pa
se ani stoga konjugiraju jednako kao glagoli cetvrte konjugacije.
53
I'RVA GODINA UCENjA
singular plural
1. leg-am ciipi· am audi·am 1. leg-emus capi·emus audi-emus
2. leg-es capi-es audi-es 2. leg-etis capi·elis aUdi-etis
3. leg·et capi·et audi-et 3. leg·ent capi-ent audi-ent
Prevodimo: citat eu, hvatat eu, cu.
VJEZBE I ZADACt
I - 1. Res non verba cives a magislrali bus exspeclant. 2. In medias res omnis oralio descendere
debet. 3. Lucius Sergius Catilina, acer optimatium adversanus, cupidus rerum novarum' erat.
4. Oiscordia civium rei publ icae nostrae nocebat et semper nocebit. 5. Res adversas semper
vitabimus, res autem secundas cupiemus. 6. Exempl ari a verae fidei rara sunt. 7. Ad perpetuam
rei memori am. 8. Bona fide.
11- 1. Meridies media pars diei est. 2. Post meri diem in silva seu prope flumen ambulabimus, seu
domi
2
manebimus et legemus. 3. Kalendae Maiae
3
di es festus operariorum sunt. 4. Amuli us
regnum occupat, Reae Silviae (dat. ) perpetua virginitate spem partus adimit.4 5. Pauperes cives
in urbe Roma habitationem in insuli s habebant.5
II I - 1. Frons, ocul i, aures, nasus, os et mentum partes faciei sunt. 2. E facie hominem cog-
noscemus. 3. Usus semper secunus magister rerum omnium
6
ent.
Koji je suprotan pojam od ' discordia?
U rec. lI - 4 izraz ' perpetua virginitate' je ablativ nacina (time sto ju je napravio djevicom), a ' partus'
je objektni genitiv uz imenicu ' spem" (nadu u).
Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze!
Kakvu razliku vidis izmedu latinskog izraza ' res publica' i nase njeci ' republika' iii franc. republique,
eng I. republic?
Oekliniraj: res novae, res publica, vera fides (singular),
Prevedi: 1. Losi gradani su zeljni prevrata. 2. Sarno sloga ce cuvati nasu driavu.
54
Komentar:
1) To je objektni geni ti v
2) [menica "domus" na pitanj e "gdje" stoji u geni tivu po o-deklinaciji (dorni). Na pi tanje "kamo"
stoj i u akuzativu (domum), a na pi tanje "odakle" stoji u abt ativu po o-deklinacij i (domo).
3) lj . 1. svibnja (maja). Rimtjani su osim Kalendae imalj dva odredena datuma u mjesecu: Nonae,
-arum - peti dan u mjesecu ofuj ku, svibnju, srpnju i listopadu, a u ostal ima je to sedrni dan; -Idus,
-uumfje trinaesti dan u ofujku, svibnju, srpnju i listopadu, a inate pemaesti . Ostale dane u mj esecu
oni su oznatavaJi oduzimanjem ad ta tri navedena datuma.
4) Prema historitaru TItu Li viju (59. pr.n.e. - 17. n.e.), koji se u opisivanju najstarije ri mske povij esti
stufi legendama, kralj A1be Longe, koju je osnovao Enejin sin Askanije ii i Jul o, bio je Numitor, ali je
njega svrgnuo s vlasti brat Amulije, a Nurnitorovu kcerku Reu Sil viju odredio je za sluf bu u hramu
kao vestalku, ti me je bila obavezna da ostane djevica. Rea Sitvija je ipak rodila bl izance, Romula i
Rema, koji novi grad Rim. - spem partus - nadu u porod, da ce roditi .
5) Srednji i ni 1i grlldanski stalef i stanovali su u Rimu u rev. insulama (insulae. -arum ft. To su bali
stambeni bl okavi na nekoliko katova, a stanovi su sc i7..najmljivali . U pri zemlju su bili dutani iii raLne
radi onice obrtnika. Zgrade su bile punc prozora, tcrasa i balkona. Hi gijenski su uvjcti hili vrl o IOS: L
Vade tlopte nijc bil o. pa su sc sbnari slu1ili vodom sa javnih tesmi. Ulke mcdu insu1ama bile ::t u
liske, a proJazak kroz njih bio je opasan, jer je testo padao pokoji crijep sa krova iii su sianari
kroz prozor bacali stare i razbijene prcdmete, kako nam kazuje Juvenal U svojim sati rama. U lakvim
stanovima testosu sc dogadaJe proville i krade. Kako su gamji katavi bili b'Tadcni ad matenjala,
lako jc dolazilo do iii do potara.
6) svih stvari , -iii : svega.
VJEZBA12.
OSOBITOSTI U DEKLINACIJI IMENICA
- IMPERATIV I i II
U lati nskom jeziku ima imenica koje se upotrebljavaju iii sarno u singularu, a
zovu se SINGULARlA TANTUM, ii i samo u pluralu, pa se zovu PLURALlA
TANTUM.
U SINGULARIA TANTUM svakako spadaju vlastita irnena i apstraktne ime-
nice, ali i imenica:
aes alienum, aeris alieni n - dugovi
Kao PLURALIA TANTUM pojavljuju se imenice svrstane po dekli nacijama:
I dekl. divitiae, -arum! - bogatstvo
II dekl.
III dekl.
feriae, -arum! - praznici
Kalendae, -arum! - prvi dan u mjesecu
Nonae, -arum! - 5. iii 7. dan u mjesecu
Athenae, -arum! - grad Atena (Atina)
Thebae, -arum! - grad Teba
Salonae, -arum! - Solin
liberi, -orum m
inferi, -orum III
superi, -orum III
arma, -orunt n
castra, -orum n
eiementa, -orum n
optimates, -iurn III
penates, -ium III
maiores, -urn 11/
moenia, -iurn n
- djeca
- donji svijet
- gornji svijet
- oruzje
- tabor
- osnovi, pocela
- plemici
- kucni bogovi, penati
- preci
- zidine
55
PRVA GODINA UCENj A
Sarno u pluralu upotrebljavaju se i neki pridjevi:
pauci, paucae, pauca - malo njih (pauci milites = malo vojnika)
ceteri, ceterae, cetera - ostali
pieri que, pleraeque, pleraque - vecina njih
Ako se uz ceteri i plerique nade neka zbirna irnenica (plebs, -i s f, iuventus),
onda se ti pridjevi upotrebljavaju takoder i u singularu, kao:
centera plebs = ostali puk; iuventus pleraque = veti di D omladine.
Neke imenice u singularu imaju jedno znacenj e, a u pluralu drugo. Odnosno
jedan dio tih imenica i u pluralu zadrzava isto znacenje:
littera - slovo, litterae - slova; finis - meda; fines - mede; pars - di o, partes
- dijelovi; aqua - voda, aquae - vode.
Ali kad se one upotrebljavaju kao PLURALIA TANTUM, onda dobivaju
drugo znacenje, kao:
copia, -ae f - obilje copiae, -arum - cete
littera, -ae f - slovo litterae, -arum - pismo, knjizevnost
auxilium, -i n - pomoc auxilia, -arum - pomocne cete
finis, -is f - kraj, meda fines, -ium - zemlja, dr'Zava
pars, -tis f - dio partes, -ium - stranka, uloga
aqua, -ae f - voda aquae, -arum - toplice, kupke
sal, salis m - so sales - dosjetka
Imamo dalje imenice koje nemaju sve padeze, pa ih izovemo DEFECTIVA
CASIBUS, kao:
venum - na prodaju; iussu - na zapovijed; iniussu - mimo zapovijedi;
natu - rodom; sponte f- po volji (mea sponte); mane - ujutro; foras - foris
- vani; forte - slucajno; fas - dozvoljeno; nefas - nedozvoljeno.
Neke se opet imenice mogu deklinirati po dvjema deklinacijama, pa ih zove-
mo NOMINA HETEROCLITA, kao:
materia, -ae f i: materies, -ei f - tvar
luxuria, -ae f i: luxuries, -ei f - raskos
vas, vasis n: i: vasa, -arum 11 - posuda, posude, sud (krvni)
plebs, plebis f i: plebes, -iH f - puk, narod
requies, -ei f i: requies, -etis f - pocinak
Neke imenice opet mijenjaju rod, pa ih zovemo NOMINA HETEROGENEA,
kao:
56
locus, -i m
iocus, -i m
caelum,-i 11
'Iartarus, -i m
- mjesto
- sala
-nebo
- Tartar
loci, -orum - mjesta u knjigama
loca, -orum n - mjesta na zemlji
ioci, -orum i: ioca, -orum 11 - sale
caeli, -arum m - nebesa
Tartara, -orum 11 - Tartar
VJEZBA 12.
Od prezentske os nove prave se INPERATIV I i IMPERATIV II. PRVI
IMPERATIV ima sarno dva lica: drugo lice singulara i drugo lice plurala. Drugo
liee singulara jednako je osnovi kod svih konjugacij a osirn kod trece, dakle:
lauda, dele, audi, (hvali,
Drugo liee plurala kod tih istih konjugacija na osnovu dobije nastavak -te:
lauda- te, dele-te, audi-te (hvalite,
Glagoli trece konjugaci-je obiju osnova dobiju za 2. lice singulara -e, a za 2.
lice plurala -ite ("e", "i" su tematski vokali):
lege cape (Citaj, hvataj) - leglte capite (citajte, hvatajte)
Glagoli trece konjugacij e:
dieD 3, dueo 3, fiicio 3, fero, ferre (nosim)
u 2. lieu singulara ne dobivaju tematski vokal -e-, pa glase: die (pI. dicHe),
duc (pI. dudte), fiie (pI. facite), fer (ferte).
Imp. glagola ESSE glasi: singular es - plural este
DRUGI IMPERATIV upotrebljava se u drugom i trecem lieu singulara i
plurala, a pravi se tako da se na prezentsku osnovu 1., 2., i 4. konjugacije dodaju
nastavci:
I singular. 2. -to, 3. -to - I plural 2. tote, 3. -nto. I
Jedino glagoli 4. konjugacij e dobiju u 3. I. plurala ispred nastavka "u":
I konj . II konj. IV konj .
singular
2.laudiito dleto audito
3. laudiito deleto audito
2. laudatote deletote auditote
plural
3. laudanto delento audi·u·nto
Glagoli trece konjugacije jedne i druge osnove prave imperativ II jednako.
Ispred imperativnih nastavaka dobiju tematski vokal -i- , a u 3. lieu plurala -u-:
singular
plural
2. legito I 3. legito 2. legitote I 3. legunto
2. capRo I 3. capito 2. capitote I 3. capiunto
Glagoli i-os nove u 3. lieu plurala zadrzavaju osnovno -i-.
Pred imperativnim nastaveirna osnovni vokali su dugi u 1., 2. i 4. konjugaciji,
a kratki su u 3. konjugaeiji .
Imperativ II gl. ESSE: 2. esto 3. esto - 2. estote 3. sunto
57
PRVA GODI A UCENjA
Dnl gi se imperahv u latinskom upotreblj ava uglavnom u pismima i u opo-
rukama, a prevodi se: hvali , neka hvali - hvalite, ncka lwale.
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Amor divitiarum 1 semper fons multorum malorum ent. 2. Romani penatium aras
2
coroni s
florum ornabant. 3. Prima elementa linguae Latinae a magistro accipimus. 4. Pauci Romani e pugna
Cannensi
3
effugiunt. 5. Pauca sed bona. 6. Ad Kalendas Graecas.
4
11-1 . Pluto et Proserplna dii inferorum
5
erant. 2. luventus pleraque Catilinae favebat. 3. Inter arma
silent MOsae. 4. Idibus Martiis
6
coniurati in senatu Caesarem interiiciunt. 5. Vice versaJ 6. Per fas
et nefas.
III - 1. Serva ordinem et ordo servabi t teo 2. Amicos semper secreta admone! 3. Societatem
malorum, disci pule, semper fOge! 4. Oiscipuli , mendacium fugite! 5. race, puer, tacete, pueri!
6. Audi multa, pauca ellge! 7. Festina lente! 8. Leges breves sunto! 9. Vale, mi liro, vale et salves
(Ci c.). 10. Nota bene! 11. Ignosciio semper aliis, tlbi numquam!
Kakav je to ablativ coronis u ree. 1-2?
Pronadi u tekstu sve prijedloge i kai i koji padez zahtijevaju!
Pronadi u tekstu sve genitive i odredi kakvi sui
Prevedi: 1. Bogatstvo je izvor mnogih zala. 2. Ueitelj ueenicima daje os nove latinskog jezika.
3. Ojevoj ke, pailjivo slusajte
l
58
Komentar.
1) To je geni ti" objektni : Ijubav, zednja prema bogatstvu.
2) Penates i Lares-v. vj. 7 b.3.
3) To je bila jedna od najporaznijih bitaka rimske vojske u drugom rimsko-punskom ratu (218. -202.)
kod mjesta Kane, juzno od Rima. Punsku vojsku vodio je vrlo sposoban vojskovoda Hanibal, sin
Hamilkarov, ali on je propustio priliku da nakon te sjaj ne pobjede krene na Rim (Hannibal ante
portas!), a to je propustio i zbog toga je iz Kartage primao sve slabiju pomoc, jer su se KartaZani
njegove strahovlade. Godine 203. morao je HanibaJ napustiti Italiju i kod Zame u Africi slj edece

---.- .... ..... --
. ,- .... -
D '_-.a
KARTA 2. PUN5KOG RATA
godine dozivio je potpuni poraz. Rin,-
sku vojsku je vodio P. Kornelij eSci pion,
nazvan AfriEki.
4) Grei nisu imali nazi v "Kalendae",
pa to znaci: nikada.
5) Kod veeine Rimljana postojala je
'1 era u prekogrobni zivot, odnosno u
podzemni svijet, kojim je vladao Plu-
ton iii Had s zenom Proserpinom iii
Persefonom, otetom kcerkom bogi nje
poljoprivrede Cerere iii Demetre.
pokojnika prevozio je za jedan novCic
preko erne rijeke Stiks bradar Haron.
Slavnim muzevima bilo je mj esto na
elizijskim poljanama (Usp. Homer, Odi-
seja Xl - i Vergilije, Enejida, pj. VI).
6) tj. 13. 01ujka g. 44 . To je ablaHv vremena. - Cezar jc g. 49. pr.l1 .c. prclao rijeku Rubikon, a 10 jc bio
potelak drugog gradanskog rata u ItaJ iji . SligavSi gOlovo bel.. borhe u Rim, dao se proglilsiti
diktalorom, a z.Hi m je krenuo za Pompcjcm, uz kojcg je bio pristao golovo djeli senaL Vet. sljed c
godine Cezar hametice Pompeja kod FarsaJa u Tesaliji i Ijeraj u i ga dade do same Alcksandrije,
gdje je pomogao li jepoj i sposobnoj Kleopatri da sjedne na cgipalsko prijestoljc. Zatim sc vratio u
Rim da vodi drtavu, ali njcgova se VOjSkil u Africi i dalje boril a protiv Pompcjcvaea. Protivnik Cezarov
bio jei M. Tulijc Ciceron, ali Cezar mu je velikodu;no oproslio. Ipak, kad su zavjerenici g.44. u scnatu
ubi li CC7..a.ra, Ciceron je rado prihvatio njihovc testi tke.
7) To je imenica koja ima samo tri padeta: g. vicis, ak. viccm i abl. vice. Vice versa - obramo.
8) M. Tulijc Ciceron (106. - 43. pro n.c.) bio je vrl o vjclt govomik, najveCi medu Itaki rna, vcli k pisae
i vrlo uvaicn druvni k, prcdstavnik oligarhijskog ali i dernokratskog urcdenja vlasti Medu njegovim
literarnim djcli ma znataj no mj esto zauzi maju i njegova pisma. Jcdna zbirka uputena je njegovoj utoj
porodid: !eni Tcrcncij i, premda se s nj om u svojoj 6O-toj godi ni rastavio, kterki Tuliji i sinu Marku.
Ovdjc Ciecron spominjc i svog roba TIrona, s kojim jc postupao vrl o pa!lj ivo, kao sa t ianom obitelji.
TI ron svakako bio obrazovan rob. - Vale, salve - su imperati vi ncpotpunih glagoJa koje cerno uti li
u vj . 29; mi - vok. ad Oleus 3 (maj)
VJEZBA13.
K01VlPARACijA PRIDJEVA
- PERFEKT NA - VI i -ill
Kao i u jeziku, pridjevi u latinskom imaju tri stupnja: POZITIV, KOM-
PARATN i SUPERLATN. - POZITN je osnovni stupanj u kojem se upoznajemo
s bilo koj im pridjevom, kao:
bonus 3, pulcher 3, acer 3, fortis 2, felix 1.
Od osnovnog stupnja tvore se pomocu formanata druga dva stupnja.
KOMPARATIV PRIDJEVA pravi se od pozitiva tako da se u genitivu singu-
lara m. roda odbaci -i iIi -is a doda for mant -ior za m. i z. rod i-ius za sr. rod.
Npr.:
clarus 3 gen. clar-i
clarior, clarius
pulcher 3 gen. pulchr-i pulchrior, pulchrius
liber3 gen. llber-i
IIberior, liberius
acer3 gen. acr-is acrior, acrius
fortis gen. fort-is
fortior, fortius
felix 1 gen. fellc-is felicior, feliclus
Komparati v pridjeva mijenja se po trecoj konsonantskoj deklinaciji, a to znaci
da u ablativu singulara imaju -e, u nominativu plulara sr. roda -a, a u genitivu
plurala -urn.
PRVA GODINA UCENjA
singular
plural
N clarior
clarius clari6res
G
clari6ris clari 6rum
0
clari6ri clari6ribus
A clari6rem clarius clari6res
V clarior clari us clari6res
Ab clari6re clari6ribus
Uz imenice: homo, femina i nomen to bi bi lo:
homo elarior, - femina elarior, - nomen elarius.
SUPERLATIV PRIDJEVA pravi se na tri nacina.
clari6ra
clari6ra
clari6ra
1) NajveCi broj pridjeva pravi superlativ tako da se u gerubvu singulara
muskog roda pozitiva odbaci -i iii -is, a dod a formant -issimus, -a, -urn. Npr.
eliirus 3 gen. elar-i elari ssimus 3
fortis 2 gen. fort-is fortisslmus 3
constans 1 gen. constant-is eonstantissimus 3
sapiens 1 gen. sapient-is sapientissimus 3
feli x 1 gen. felie-is felieissimus 3
2) Pridjevi na -er, -ra, -rum - iii na -er, -era, -erum prve i druge deklinacije, te
pridjevi na -er, -ris, -re iii na -er, -eris, -ere trece deklinacije tvore superlati v tako
da se na nominativ singulara m. roda doda formant -rimus 3. Npr.
pulcher - pulcherrimus 3 liber - liberrimus 3
acer - acerrimus 3 celer - celerrimus 3
3) Sest pridjeva na -ilis prave superlati v tako da se u nominati vu iii genitivu
singulara odbije zavrsetak -is, a doda formant -limus 3. - To su pridjevi:
fiieilis 2 faell-
facillimus3
dlfficilis 2 difficil-
difficililmus3
slmllis2 slmil-
slmllllmus3
dlsslmllis 2 dlsslmil-
dlsslmllllmus 3
gracilis 2 gracll-
gracillimus 3
hum Ills 2 humil-
humllllmus3
Superlati v pridjeva mijenja se pravilno po prvoj i drugoj deklinaciji pridjeva.
60
VJEZOA D .
Perfekt, pluskvarnperfekt i futur U prave se od perfektske os nove, a ona se
tvori od glagolske osnove pomocu formanata -v, -u, -s, iii bez ikakvog formanta
i uglavnom uz produzavanje osnovnog vokala, iii pak reduplikaci jom (udvos-
trucavanjem).
Licni nastavci za perfekt glase:
singular plural
1. -i 1. -i mus
2. -isti 2. -istis
3. -it 3. -erunt
1. Glagoli prve i cetvrte konj ugacij e imaju uglavnom perfekt na -vi, uz produ-
zenj e prethodnog vokala. Npr.
laudo 1 - laudavi; narro 1 - narravi
audio 4 - audivi; punio 4 - punivi
Perfekt na -vi imaju i neki glagoli 2. i 3. konjugacij e, kao:
deleo 2 - delevi; fleo 2 - flevi
peto 3 - petivi; cupio 3 - cupivi; quaero 3 - quaeslvl
2. Perfekt na -ui imaju n a j c e ~ c e glagoli druge konjugacij e, kao:
habeo 2 - habui; doceo 2 - docui; noceo 2 - nocui
Perfekt na -ui imaju i neki glagoli prve i trete konjugacije, kao:
domo 1 - domui; seco 1 - secui; increpo 1 - increpui
colo 3 - colui; gigno 3 - genui; pono 3 - posui;
rapio 3 - rapui itd.
Perfek! na -vi Perfekt na -ui
1. laudilvi 1. habui lui
singular
2. laudavisti 2. habuisti luisti
3. laudilvit 3. habuit fuit
1. laudilvimus 1. habuimus fuimus
plural
2. laudavistis 2. habuistis fuistis
3. laudaverunt 3. habuerunt fuerunt
- Perfekt glagola ESSE glasi: fui
Latinski perfekt odgovara n a ~ e m perfektu: hvalio sam, imao sam, bio sam.
- Od ove vjezbe pa dalje svakom latinskom glagolu navodimo obavezno i
oblik perfekta.
61
J' RVA GODI NA UCENj A
VJEZBE I ZADACI
1-1. lam dies ai1bi , illic nox omnibus noctibus' nigrior densiorque (Plin.). 2. Ex are Nestoris
2
, prout
Homerus affirmat, melle dulcior' fluebat oratio. 3. Animo forti etiam acerbissimos dolores corporis
vincemus. 4. Aestate sequenti legam celeberrima
3
carmina Homeri. 5. Amor et melle et felle
fecundissimus est.
II - 1. Fortes milites dux laudavit. 2. Hannibal cum magno exercitu Saguntum del evit. 4 3.
Demosthenes vitam veneno finivit.
5
4. Duces Romani multas gentes Europae, Asiae et Africae
domuerunt. 5. Antiquis temporibus Graeci multas insulas Dalmatiae incoluerunt. 6. Fuimus Troes.
6
7. Athenae sedes bonarum artium fuerunt.
111- Homo malae fidei? coram civibus Athenarum dicebat: "In insula Rhodo egregie saltavi, omnes
superavi. Universi Rhodif testes artis meae sunt. " Tum cives exclamaverunt: "Testes non sunt
necessarii. Hic Rhodus, hic salta!"
Kakvi su to albativi: animo forti (1-3) , aestate sequenti (1-4), veneno (11- 3) i antiquis temporibus
(II-5)?
Pronadi u tekstu sve priloge i oznaci im prilosku funkciju!
Nalazis Ii u tekstu umetnutu nacinsku recenicu?
Prevedi : 1. Sava je brza, Sosna bria, a Drina najbri a. 2. Dobre ucenike uCitelj je pohvalio.
62
Komentar.
1) To su ablati vi poredenj a uz komparative: nigrior, den-
sior.
2) Starac Nestor, kralj u Piru, naJazio se medu grckim
junacima u borbama kod Troje. Bio je na glasu po mudrim
savj etima.
3) Prevedi : vrl o slavna. To je "elativ", ~ . neMo ~ t o se kaZe
u vrl o veli kom stupnju.
4) To je bio pocetak drugog rimsko-punskog rata g. 218.
pr.n.e. Sagunt, rimski savezni cki grad, naJazio se na sre-
dozerrmoj obali Spanjolske.
5) Demosten (384.-322. pr.n. e. ) najveCi je grcki govomik i
veliki drtavnik, ljuti protivnik imperijalisticke politike Fi-
lipa Makedonca, proti v kojeg je odriao cetmacst izvanred-
nih Filipika, a kasnij e je naravno bi o protivnik i Alek andra
Mekedonca. Nakon smrti Al eksandra (g. 325.) pao je u
nemi lost i njegovih makedonskih satrapa. U bijegu pred
njima, skloni o se u hram s azilskim pravom, ali su ga
vojnici izvukli vani i sam je ispio arrov.
6) To je Vergilijev izraz 7.3 prezivjel Trojancc nakon pada
Troje (Eneida IJ 325) .
7) To Je genitiv svojstva, i "artis meae" genitiv je objektni.
DEMOSTEN
VJEZBA 14.
OSOBITOSTI U KOMPARACljl PRJDJEVA
- PERFEKT NA -S!, NA -r i S REDUPLlKACT)OM
Ne mozemo bez razlike sve pridjeve komparirati na neki od navedenih
naCi na.lzvjes tan broj pridjeva ima tzv. NEPRAVILNU KOMPARAClJU, tj. kom-
parativni i superlati vni formanti dodaju se na razli (' ite os nove pojedinog prid-
jeva. To je ovih pet pridjeva, koji se isto tako i u zivi m jezicima:
bonus 3 - dobar
malus 2 - zao
magnus 3 - velik
parvus 3 - malen
multus 3 - mnogi
melior, -ius - bolji
peior, -ius - gori
maior, maius - veCi
minor, -us - manji
plus, gen. pluris
pI. plures, plura
optimus - najbolji
pessimus - najgori
maimus - najveCi
minimus - najmanji
- plurimus
Spomenuti pridjevi u superlati vu pokazuju formant -imus iii -simus, a u
komparativu su neobicni obli ci minor i plus zato je kod njih oblik formanta
-or, -us.
I pridjev dives, -itis (bogat) ima takoder nepravilnu komparaciju:
dives ditior, -ius ditissimus 3.
Kod pridjeva prve i druge deklinacije koji ispred -us imaju vokal (e,
i, u) ne mogu se zbog fonetskih razloga dodavati formanti -ior i -issimus, pa
stoga imaju OPISNU KOMPARAClJU. Stoga za komparativ ispred pozitiva
dobivaju prilog MAGIS a za superlativ prilog MAXIME (najvge), su u
stvari komparativ i superlativ priloga tvoreni od pridjeva mag-nus 3. Npr.
idoneus 3 - prikladan, magis idoneus
vanus 3 - razlicit, magis varius
arduus 3 - strm, magis arduus
maxime idoneus
maxi me varius
maxime arduus
Ima pridjeva koji se pojavljuju samo u KOMPARATlVU I SUPERLATlVU, a
nemaju pozitiva. To su:
komparativ superlativ
citerior, ·ius - ovoslranski citisimus 3 - najbliii
ulterior, ·Ius - onostranski ultlmus 3 - posljednji
63
PRV/\ G DI N A UCENjA
komparativ superlativ
interior, -ius - unutarnji intimus 3 - najpouzdaniji, prisni
proplor, -Ius - blii i proximus 3 - najbliii
prior, -Ius - prvi (cd dvojice) primus 3 - prvi (od vise njih)
deterlor, -ius - gori deterrimus 3 - najgori
pcitior, -ius - preei potissimus 3 - najpreei
cicior, -ius - brii ocissimus 3 - najbrii
Neki opet od takvih pridjeva imaju za superl ativ dva oblika:
superior, -ius - gomji, visi
inferior-ius - donji, nizi
posterior, -ius - kasniji, potonji
supremus i sununus - najvisi, krajnji
inIimus i imus - najdonji, najnizi
postremus - poslj ednji
posrumus - posmrce
Pridjevi NOVUS, VETUS i SACER dopunjuju komparacij u pomocu drugi h
pridjeva slicnog znacenja:
navus - nov
vetus - star
saeer - svet
recentior, - ius novissimus - zadnji
recentissimus - najnoviji
vetustior, -ius veterrimus
sanctior, - ius saeerrimus
Latinski superlativ ima ponekad znacenje vrlo visokog a ne najviseg stupnja.
To je tzv. ELATIV. Prevodimo ga opisno:
celeberrimus 3 vrlo, veoma slavan
1. PERFEKT NA -51 prave glagoli trece konsonantske konjugacije uz fonetske
promjene:
traho 3 traxi; dieo 3 dixi; duco 3 duxi; scribo 3 scripsi
2. PERFEKT N A - I ~ . bez formanta, prave uglavnom glagoIi trece konjugacije
jedne i druge osnove, ali i neki glagoli druge i cetvrte konjugacije. Pri tome se u
veeine glagola produzuje osnovni vokal:
ago 3 egi; facio 3 feci; capio 3 cepi; fadio 3 fodi: defendo 3 defendi;
video 2 vidi; venio 4 veci
Neki glagoli s nazalom u prezentskoj osnovi gube u perfektu taj nazal:
vinco 3 vici; rumpo 3 rflpi
VJ EZBA 14.
3. PERFEKT S REDUPLIKACijOM prave glagoIi treee konjugacije.
Perfekt ne doblva rukakav formant, vee se prvi slog osnove red uplicira:
curro 3 cucurri; pungo 3 pupilgi; mordeo 2 momordi; di sco 3 didici . - Kod
nekih se glagola reduplicira sarno prvi konsonant i doda se "en:
dido 3 ceddi; caedo 3 cecidi; tango 3 tetigi; pario 3 peperi; do, dare, dedi
(slozenice mu idu po 3. konj .); sto, stare, steti.
VJEZBE I ZADACI
1-1. In melius, in peius.! 2. Usus est optimus magister omnium rerum. 3. Et optimum et pessimum
in homine est lingua. 4. Summum ius summa iniuria. 5. In rebus adversis semper meliora sperabo,
in rebus secundis peiora metuam. 6. Discipuli , maiores natO co lite! 7. Vis maior. 8. Ab imo pectore.
" - 1. Amicitia Masinissae
2
bona atque honesta nobis permansit (Sal.). 2. Tum se Plinius quieti
dedit et quievit verissimo quidem somno (Plin.)3. 3. Rem acO tetigisti. 4. Imperator TItus • saepe
dice bat: ' Amici , diem perdidi '. 5. Caesar olim scripsit: VEini , vidi, vici.
5
6. In antiquo sepulcro Iiigi:
Probe vixit, improbos vinxit, hostes vicil. 7. Vita nihil sine magno labore dedit mortalibus.
Prevedi: 1. Najbogatiji Ijudi nisu uvijek najsretniji. 2. Bolje je imati vjernog prijatelja nego najvete
bogatstvo.
Komentar.
1) To su sudski stavovi kada neki slutaj treba rumatiti na bolje, odnosno na gore.
2) Mazinisa je bi o kralj istoenc Numidije. U drugom rimsko-punskom ratu Mazinisa je biD na strani
Rimljana, pa je nakon rata g. 202. zauzvrat dobio cijclu Numidiju. Odnosi Numidana i Rimljana
kasnij e tc se za vrijeme Jugurte. samozvanog kralja. 5 njime te Rimljani dugo vojevati
(111.-105.) zato je jugurta znao podmitivati rimske senatore, ali konaenote sa svladati konzul Caj
Marije, (Vsp. Salustije, Rat protiv jugurte).
3) je 0 Pliniju Starijern (n.-79.), velikom rimskom znanstveniku, koji je sastavio veliko
encik1opedijsko djelo "NaturaJis historia". Nastradao je za provale Vezuva g. 79. n.c., gdje se upravo
nalazio u slutbenoj vojnoj misiji . - Verissimo somno - je ablativ naCina.
4) Rimski car lit Flavije (79.-81.), sin cara Vespazi jana, poznat je po svladanoj pobuni Hebreja g. 70.
jeruzalern je bio potpuno a hram spaljen. Narod je iz Palesti ne i tako je ostao bez
svoje domovine. Stekao ju je tek nakon Drugag svjetskog rata, ali time je doSaa u sukob s Arapima.
1idovskog ustanka ovjekovjeteno je
u Rimu podizanjem velifunstvenog litova sla-
voluka blizu Forum Romanum, gdje se nalaze
i trijumfaJni spomenici Septirnija Severa (193.-
211.) i Konstantina VeJikog (306.-337.). Car lit
je bi o dobroeudan vladar, radio je na dobrobit
rimskog naroda, pa odatle i gore navedena

5) Ta se retenica naJazi kod hi storiwa Sve-
tamja Trankvila, koji je tivio u vrij eme Trajana
i Hadrijana, u djelu "De vita CaesArum" Tom
je telegrafskom vijesti, navodno, Cezar nekom
prijatelju u Rim javio svoju brzu pobjedu nad
Mitridatovim sinom Famakom kod lele u M.
Aziji gA7.
nmv SLAVOLUK
65
VJEZBA 15.
PRILOZI I NJIHOVA KOMPARACIJA
- PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II
Prilozi (adverbia) su nesklonjive rijeci koje u recenici luze najviile kao dopu-
na predikatu kao priloilke oznake vremena, mjesta i nacina. Po svom postanku
oni su u svim jezicima nastali spontano, al i velik dio pri loga tvori se u latinskom
od pridjeva. .
1. Pridjevi prve i druge deklinacije na -us 3 i -er 3 tvore svoje priloge tako da
se u geni tivu singulara m. roda odbaci -i a doda -e:
clarus 3 gen. clar·i pri!. clare
pulcher 3 gen. pulchr·i pri!. pulchre
liber 3 gen. liber·i pri!.libere
Medutim, od bonus 3 prilog glasi: bene.
Neki se prilozi tvore od pridjeva dodavanjem -0, kao:
falsus 3 falso (kri vo); rarus 3 raro (rijetko); c1tus 3 cito (brzo); serus 3 sera
(kasno); subitus 3 subito (iznenada); creber 3 crebro (cesto); continuus 3
continuo (odmah) itd.
2. Pridjevi trece deklinacije sa tri, dva i jednim zavriletkom, osim onih na
-ans i-ens, tvore prilog tako da se u genitivu singulara odbije -is, a doda -iter:
acer3 gen. acr·is pri !. acriter
fortis 2 gen. fort·is pri!. fortiter
felix 1 gen. felic·is pri!. feliciter
Ipak u pridjevu audax ispada u prilogu -i-: audacter.
3. Pridjevi trece deklinacije s jednirn zavriletkorn na -ans i -ens, odnosno
pridjevi osnove na onto, tvore prilog tako da se u genitivu odbije -is, a doda -er:
Ponekad i srednji rod pridjeva sluzi kao prilog, kao:
multus 3 pri!. multum; facilis 2 pri!. facile
Prilozi izvedeni od pridjeva imaju dosljedno i svoju KOMPARACIJU. Korn-
parativ priloga odgovara srednjem rodu komparativa pridjeva, a superJativ
priloga pravi se na isti nacin kao i u pozitivu, tj. zamjenom genitivnog -i sa -e.
66
VJE:1:8A 15
pro
pozitiv komparativ superlativ
alte altius altissime
pulchre pulchrius pulcherrime
tuto tutius tutissime
acriter acrius acerrime
fortiter fortius fortissime
feliciter fel icius felicissime
sapienter sapientius sapientissime
facile facilius facilli me
bene melius optime
multum plus plurimum
Osim gore navedenih priloga na -e, -6, -Her i er, latinski jezik ima pri loga sa
zavrsetkom na -im i -itus, koji su uglavnom izvedeni od imenica, kao:
Na perfektskoj osnovi prave se jos PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II. PLUS-
KVAMPERFEKT na perfektsku osnovu dobi va nastavke:
singular plural
1.-eram 1. -eriimus
2. -eras 2. -eriitis
3. -erat 3. -erant
FUTUR II na perfektskoj osnovi dobiva nastavke:
singular
plural
1. -ero 1. -erimus
2. -eris 2. -eritis
3.
-erit 3. -erint
PLUSKVAMPERFEKT ce stoga glasiti:
singular
plural
1.
laudiiveram 1. laudaveriimus
2.
laudiiveras
2_ laudaveriitis
3.
laudiiverat
3. laudiiverant
67
PRVA GODINA UCEN)A
FUTUR II ee glasiti:
si ngular plural
1. laudavero 1. laudaverimus
2. laudaveris 2. laudaveritis
3. laudaverit 3. laudaverint
Latinski pluskvamperfekt odgovara nasem pluskvamperfektu, ali ga pone-
kad prevodimo i nasim perfektom: bijah hvaIi o - hvalio sam
Futur drugi oznacava radnju koja se ima desiti prij e druge buduee radnje, a
prevodimo ga nasim futurom drugim iIi prezentom svrsene radnje:
Dicam tibi, cum parentes venerint
Kazat eu ti kad budu dosli roditelji (kad dodu roditelji).
VJEZBE I ZADACI
1-1 . Caesar mores Gallorum, Germanorum et Britannorum docte et veraciter descripserat. 2. Non
privatim solum, sed etiam publice furimus
1
(Sen.). 3. PlEinus venter non studet libenter. 4. Mala
ultro veniunt. 5. Aliquando bonus etiam dormilat Homerus. 6. Hic et nunc. 7. Hic iacet lepus. 8. Nihil
dulcius patria
2
est.
11- 1. Citius, forti us, altius - dictum Olympici certaminis est. 2. Difficilius propria vitia quam aliena
videmus. 3. Avari semper miserrime
3
vivunt. 4. De coniuratione Lucii Catilinae C. Sallustius scribit
fideliter.4
III - 1. Poma non ciidunt procul ab arbore sua. 2. In epistula, quam amicus mihi scripserat, legi:
Cum venero domum (kuci), omnia vere et clare exponam. 3. Quem (kojeg) alienum fidum invenies,5
si (ako) tuis hostis fueris? (SaL) 4. Semel pro semper. 5. Nunc aut numquam. 6. Sursum oorda!
Pronadi u tekstu genitive kao dopunu subjektu, kao dopunu objektu, zatim kao dopunu pri·
jedloinom izrazu!
Prevedi : 1. Nasi vojnici se hrabro i odvaino bore za slobodu domovine. 2. Iz temelja moramo
mijenjati nase navade. 3. Samo si mi djelomicno kazao istinu.
68
Komentar:
1) To je napisao Lucij e Anej Seneka, rodom iz Kordobe u Spanjolskoj, filozof, knjiZevnik i odgojitelj
i n a ~ e okrutnog cara Nerona, sina jo§ okrutnije Agripine, koju je Neron g. 59. dao ubiti . God. 62.
razotarani Seneka povlaa se u privatni f ivot, ali nakon otkrivene zavjere g. 65., Neron naredi i Seneki
da se ubije. Sene.ka je napi sao vrlo mnogo moralno-filozofskih djeJa, govora, epigrama, tragedija,
jednu menipsku satiru i zbirku moralnih pisama.
2) To je ablativ poredenja: od domovine, nego domovina
3) To je elativ: vrlo bijedno
4) Gaj Salustije Krispo je Cezarov pristaSa i n a j z n a ~ a j n i j i historiograf Cezarova vremena. Ostavio je
tri monografije: Bellum Catilinae, Bellum Jugurthinum i Historiae. Zadnje se djelo tek fragmentamo
saruvalo.
5) Glagol "invenire" ovdje ima dva akuzativa: akuz. objekta (quem alienum - kog tudinca) i akuz.
predikata (fidum).
VJEZBA16.
PRIJEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONJUGAClJE
Prijedlozi (prae positiones) su nepromjenljive rij eci koje u recenici sluze da
skupa 5 imenicom tvore neku oznaku. U latinskom prijedlozi idu sarno
5 dva padeza: 5 AKUZATIVOM i ABLATIVOM.
1. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM
ante - pred, prije
post - iza, poslije
inter - izmedu, za vrijeme
intra - medu, za vrijeme, unutra
extra - izvan
supra - iznad, preko
infra - pod, ispod
apud - kod
iuxta - uz, kod
ad - k, kod, do, oko
circum, circa - oko
2. PRIJEDLOZI 5 ABLATIVOM
cis, citra - 5 ove strane
ultra - 5 one strane
trans - preko, 5 one strane
contra - nasuprot, protiv
secundum - prema
versus - prema (Romarn versus)
ob - pred, zbog
propter - zbog
praeter - mimo, osim
per - kroz, za, po
penes - kod
a (ab, abs) - od; e (ex) - iz, od; de - 0; cum - 5, sa;
sine - bez; pro - za; prae - pred, zbog
3. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM I ABLATIVOM:
U latinskom ima nekoliko prijedloga koji na pitanje: kamo, kuda? - traZe
akuzativ, a na pitanje: gdje? - ablativ. To suo
in - u, na; sub - pod; super - iznad, nad
Npr. Milites in urbem veniunt. - Cives in urbe vivunt
Vojnici dolaze u grad. Gradani Zive u gradu
Ventus folia sub arborem iacit. - Puer sub arbore ludit.
Vjetar baca pod stablo. - Dijete se igra pod stablom.
Video vultures super alta cacurnina fugere. - Aquila super altis montibus
v6lat.
Vidim jastrebe kako bjeZe na visoke gore. - Orao leti nad visokim brdima.
69
PRVA GODINA UCENjA
PASIV oznacava radnju koja se vrsi na subjekru. Objekt aktivne radnje u
pasivu postaje subjektom, a subjekt lati nske radnje u pasivu prelazi u ablativ s
prijedlogom a (ab, abs), ako je to neko lice, a bez prijedloga, ako je to neka stvar
ii i pojam. Npr.
Magister di scipulum laudat. - Di scipll ius a magistro lalldarur.
UCitelj Iwali ucenika. - Ucenik biva hvaljen od uCi telj a.
Conscientia opera nostra probat. - Opera nostra conscientiii probantur.
Savjest odobrava nasa djela. - Nasa djela bivaju odobravana od savjesti .
U nasem su jeziku sva pasivna vremena slozena, dok su II latinskom u
prezentskoj osnovi ona jednostavna. Licni nastavci za pasivna vremena pre-
zentske osnove glasi:
singular plural
1. -r 1. -mur
2. ori s 2. -mini
3.-tur 3. -ntur
PREZENT PASIVNI pravi se tako da se akti vni licni nastavci zamijene pasiv-
nim. Jedino se II prvom licu jednine na akti vni oblik doda jos pasivni nastavak.
Osnovni se vokalll prvoj, drugoj i cetvrtoj konjugaciji pred pasivnim nastavcima
od 2. lica pa dalj e produljuje, dok u 3. konjugaciji ostaje kratak. U 3. konjugaciji
pred pasivnirn nastavkom -ris tematski vokal je -e-.
Uonj. 2. konj. 4. konj . 3. konj. i-osnova
1. laudor moneor p u n i ~ r trahor capior
singular
2. laudiiris moneris puniris traheris caperis
3.laudiitur monetur punitur trahitur capitur
1. laudiimur monemur punimur trahimur capimur
plurural
2. laudiimini monemini punimi ni trahimini capimini
3. laudantur monentur puniuntur trahuntur capiuntur
Latinski jezik ima samo jedan nacin izrazavanja pasivne radnje, dok se mi
lako mozemo posluziti i refleksivnim glagolskim oblicima. Npr.:
Llber legi tllr - Knjiga biva citana - Knjiga se Cita. - Osim toga, latinskll
pasivnu radnju, koju Latini niposto ne izbjegavaju, mi najcesce prevodirno aktiv-
no: KNJfGU CITAMO. - U tom slucaju latinski pasivni subjekt u nas postaje
objekt, abl ativ lida postaje subjekt, a predikat se slaze s novim subjektom. Npr.
Discipulus laudarur a magistro - UCitelj hvali ucenika.
70
VJEZIlA 16.
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Pro ari s et focis dimicatur.l 2. De Ie fabula narratur (Hor.). 3. Romani mortuos non inlra sed
exi ra moenia, iuxla viam Flaminiam,2 sepeliebanl. 4. Pugna apud Cannas Romani s valde perni ci -
osa fuil. 5. Hannibal ante portas.
II - 1. In insula Rhodo celeberrimus rhetor Molo docebal.
3
2. Recentiorem hisloriam Romanam
Tacitus sine ira el studio descripsil.' - Cicero pro domo sua.
s
Ab ovo usque ad mala.
6
Deus ex
machina.
7
Cum grana salis.8 Condicio sine qua non. Post festum. Post nubila Phoebus.
9
De visu.
Ex privata diligentia. In margine.
'O
Sub rosa. 11 Primus inter pares. Pro bono pacis. Pro forma. Pro
memoria. Ad acta.
III - 1. Caesar a coni uratis in senalu iuxta statuam Pompei interficitur. 2. De facIo, non de iure
disseritur. 3. Probiias laudalur sed algel. 4. Avis e cantu, arbor e fruclibus, homo autem ex operibus
dig noscitur. 5. Caesar in munitione pro cas Iris considil. Eo duces Gallorum producuntur. Vercinge-
torix deditur, arma proiciuntur (Caes.)12. 6. Amicus certus in re incerta cernitur.
Prevedi: 1. Nasi vojnici bore se za dom i domovi nu. 2. Prijatelji se stjecu ne oruijem niti novcem
nego usluinoscu.
Komentar:
1) Focus - kuta, am - t rtvenik, koji Sli Rimljani podi7 .. ali u hramovima, na javni m mjcslima
i U svojim kutama. Dakle znatenje bi bila: Borba se vodi 7A vje.ru i dam. za kuru i La dam i
domovinu.
2) Via Flaminia jc vodi la od Rima u ju1nu
Italiju, a nazvana jc po konzulu Gaju Flami-
niju, koji je g. 217. pr.n.c. potuten od Hanibala
na Tranzi.menskom jezeru. - Od Rima prema
sjeveru je vodila Via Aemilio, 240 km duga. a
podigao ju Ie g. 187. M. Emilije Lepi d. Njczin
se nazi v i danas zadruo u nazivu pokrajinc
Emilija. - Najznatajnija i najstarija cesta jc Via
Appia, koj u je g. 312. pr.n.e. podi gao cenzor
Appius Claudius Caecus, a je cd Rima do
Kapue, Bencventa i Brundi zija. - U samorn
Rimu su bile cestc: Via lata, Sacra Via, Nova
Via.
3) je vrlo razvijen i otok prcd
obalorn M. Azi jc. Do
u doba, kada su sc tu (ormirale
rame retorske i (ilozo(ske
Na Rod bi dolazili mladi Rimljani nil studij e,
pa je taka i M. Tulije Ciceron t"U sluga pre-
davanja relora A polodora Molena.
VIA APIJA, STARA RlM5KA CESTA
4) To ka1c sam historitar Kornelij e Tacit (54.-114. n.e.) u svom djelu "Annales" (I -1).
5) nclito raditi u svoju koristi , Ciceron, osobito u svojim govorima proti v Katilinc i Marka
Antonija, govono u svoj u korist.
6) tj . od pot ctka do kraja. Rimljani su, nairne, rul:ak pocinjali jajima a votcm.
7) Machina jc nilprava u grfkom lcarru kaja bi se na pozamicu da sc ncki nerje.§ivi
,-"plet.
71
I'RVA GODINA UCEN)A
8) Treba oMroumno promotriti stvarl .
9) Phoebus meta(or. je za sunce.
10) ncku bilj E$ku napisa ti no rubu stranice, po "marginalia"
11) P0\1erljivo, skriveno iza grma rute.
12) To je Cezarova ratovanja u Galiji ad 57.-52. g. pr.n.e. Verci ngetorigje organizirao
posljednji ustanak Gala, ali je kod Alczije hametice (do nogu) potu fen (De bello Gallico VII 89).
VJEZBA 17.
LICNE I LICNO-POVRATNE ZAMJENICE
- IMPERFEKT PASIVNI i INFINITIV PREZENTA PASIVA
Licne zamjenice (pron6mina personalia) u latinskom jeziku glase:
singular plural
1. ego 1. nos
2. tu 2. vas
3. (nemaje) 3. (nemaje)
Latinski jezik ne pozna zamjenice 3. lica. Njihovu funkciju preuzimaju po-
kazne zamjenice: is, ea, id - ille, ilia, illud. (onaj, on a, ono).
Licne zamjenice imaju specificnu deklinaciju, kako je to uostalom i u nasem
jeziku Ga - mene, ti - tebe itd.)
N ego tu nos vas
G mei tui nostri, nostrum vestri, vestrum
D mihi tibi nObis vobis
A me te nos vas
Ab me te nObis vobis
Kao "tu" dekJinira se i LICNO-POVRATNA ZAMJENICA, koja vee po pri-
rodi nema nominativa niti pluraIa:
I gen. sui I dat. sibi I akuz. se I abl. se
Ako akuzativ "se" telimo naglasiti, onda ga podvostruCimo: sese.
Ako uz ablativne oblike liCnih zamjenica kao i uz povratne zamjenice stoji
prijedlog "cum", onda on stoji otraga i pise se zajedno sa zamjenickim oblikom:
mecum, tecum, secum, nobiscum, vobiscum.
72
VJEZSA 17.
Obliei genitiva plur. od NOS i VOS: nostri, vestri - stoje uz pridjeve u
znaeenju objekta, kao: memor sum vestri (sjeeam se vas), - dok se oblici : nos-
trum, vestrum upotrebljavaju u partitivnom znaeenju:
optimus ve trum - najbolji od vas
multi nostrum - mnogi od nas
Lieno-povratna zamjeniea: sui, sibi itd. u latinskom jeziku upotrebljava se
sarno onda ako se odnosi na 3. lice singulara iii plurala:
laudat se, laud ant se (hvaliti s be, hvale sebe).
U nas, naprotiv, ona se upotrebljava za sva tri liea singul ara i plurala ako se
radnja vraca na subjekt: hvalim sebe, hvalis sebe itd. U latinskom se jeziku u tim
slueajevima za prvo i drugo lice upotreblj avaju liene zamjenice:
laudo me, laudas te - laudiimus nos, laudiitis vos .
•••
IMPERFEKT PASIVNI pravi se tako da se i ovdje lieni aktivni nastavci
zamijene pasivnim nastavci ma:
11. -r I 2. -ri s I 3. -tur - 1. -mur I 2. -mini I 3. -ntur
Pred pasivnim nastavcima u svim se konjugaeijama produzuj e slog -ba-.
Dakle:
1. konj. 2. konj. 3. konj. 4.k. i i-osn. 3.konj.
1. laudiibar monebar trahebar puniebar
singular
2. laudabiiris monebiiris trahebiiris puniebiiris
3. laudabiitur monebiitur trahebiitur puniebiitur
1. laudabiimur monebiimur trahebiimur puniebiimur
plural
2. laudabiimini monebiimini trahebiimini puniebiimini
3. laudabantur monebantur trahebantur puniebantur
Discipulus puniebatur - prevodimo: Ueenik bijase katnjavan; Ueenika kat-
njavasmo.
INFINITIV PREZENTA PASIVA u 1., 2. i 4. konjugaciji dobijemo tako da se
aktivni infinitivni formant ore zamijeni pasivnim formantom -ri o U trecoj konju-
gaeiji, naprotiv, aktivni zavrsetak -ere zamijeni se pasivnim nastavkom -i, dakle:
Illaudiiri III deleri IIV puniri 1IIIIegi I capi
73
PRVA GODI NA UCEN) A
VJEZBE I ZADACI
1-1. Hodie mihi , cras tibLI 2. Imperare sibi maximum imperium est. 3. Inter nos.
2
4. Viri docti in se
divitias habent. 5. Discipuli , optimi vestrum magi stro carissimi sunt. 6. Vade mecum.
3
II - 1. Maxima bona in terra sunt: ab omnibus amari , prudens haberi , a liberi s coli et post mortem
rite sepelirL 2. Hippocrates' iam antiquis temporibus inventor medicinae existimabatur. 3. Agri
divitum Romanorum a servis colebantur.
5
Kakav je to ablativ ' antiquis temporibus u 11-2' 7
Kakvi su to genitivi ' divitum Romanorum' u 11-3, ' medicinae' u 11-2, i ' vestrum" u 1-57
Vidis Ii dva razlicita nominativa uz pasiv ' existimabatur' u 11-27 Uz aktivni oblik glagola tu bi stajala
dva akuzativa.
Prebaci u aktiv recenice: 11-2 i 11-3.
Prevedi: 1. Solestan i tuian prijatelj od nas ocekuje pomoc. 2. Robovi u Italiji cijenili su se vrlo
malo (minimi). 3. Veoma mi se svidas.
74
Komentar:
1) Cest natpis na s tarim rimskim grobnim spomenicima.
2) Nek 10 ostane tajnom!
3) To se redovit o odnosi na prirut nik koji lijeenik nasi sa scborn.
4) Hippocrales s otoka Kosa (460.-377. pr.n.e.) smarra se i danas zatetnikom medidne kao nauke.
5) Robovi su bili uglavnom ratrti zarobljenici . Njihov se broj u ItaJij i stoga povecavao neprestanim
osvajanjima drugi h zemalja U sredozemnom bazenu, te na zapad, sjever i istok Europe, kad nas prcko
Save, Drave i Dunav3, zatim u podruqima srednjeg istoka. Robovi su se nakan svakog osvajackog
rata prodavaJi na pijaci blizu Foruma. - Sudbina je robova zavisila a tome da Ii su hili odredeni za
rad u poIju iii u gradu. Najtete je bilo robovima na latifundijama, a tu ih je inate najviSe bivalo. Da
ne bi bjetali, stavljali su im lance, a naveter bi ih zatvarali u prave Takav su postupak
prema robovima Rimljani preuzeli s Istoka, ali od 1. stolj eta pr.n.e. vlasnici latilundija i ostal i vlasnici
robova nastojali su ubla1.iti takav odnos, kako bi se robovi zainteresirali za povjereni im posao i za
vodenje privatnog !ivota. Robovi zaposleni u gradovima bili su svakako u boljem polotaju, pa je za
nekog roba bila vee to kazna, ako bi ga gazda iz grada poslao na svoje imanje da radi o Obrazovani
robovi, a takvih je bilo dosta s Istoka, dobivali su kod gazde pristojnije poslove, bivali su tak i litni
sekretari, kakav je npr. bio kod Cicerona liron. Bilo je dosta robova koji su pripadali drtavi, a obavljali
su razne poslove oko uredenja, tuvanja i ti Stenja grada. - Robovi nisu u potetku imali nikakva prava.
Bili su roba 7.a prodaju i eksploataciju. Postepeno su kod gazda sticali sve viSe prava, a i zakoni su ih
Stitili . Za njihova prava zalagali su se mnogi italski kultumi radnid, kao npr. Juvenal u svojim
satirama, naglaSavajuti da je i rob tovjek. Na bolji polotaj robova mnogo je utjecalo novonastaJo
krSCanstvo, pa te postepeno doti do potpunog ukidanja robovlasnitkog sistema. - Gazda
je vjeme robove imao provo i osloboditi , iii su im dopuStaii da se otkupe novcem koji bi zaradili
napojnicama iii sitnom rrgovinom. Oslobodeni rob je i dalje bio vezan za matitnu kuru, ukoliko ne
bi naSao kakav samostalni posao. Carski oslobodenid postajali su tak i ministri, a znaIi su i z10rabiti
lako stetenu vlasl, pa i njih Juvenal u svojim satirarna testoko osuduje. Veliki broj oslobodenih robova
postao je problem za grad Rim, jer je na taj natin tudinaca s Istoka bilo viSe nego samih gradana.
VJEZBA 18.
PRlSVOJNE I POVRATNO-PRISVOJNE ZAMJENICE
- FUTUR I PASIVNI 1.-4. KONJUGACijE
Pri svojne zarnj enice tvore se na osnovi licnih za mjenica, kako je to i kod nas,
pa glase:
singul ar
pl ural
1. meus 3 1. nos1er 3
2. tiius 3 2. vester 3
3. (nemaje) 3. (nemaje)
Latinski jezik ne pozna ni ti prisvojne zamjenice za 3. lice (njegov, njezin,
njihov), vee ih nadoknaduje geniti vom pokaznih zamjenica ILLE i IS, 0 cemu ee
bi ti govora kod pokaznih zamjenica.
PRISVOJNO-POVRATNA ZAMJENICA glasi: suus 3.
Prisvojne se zamjenice dekliniraju kao pridjev prve i druge deklinacije.
Prisvojno-povratna zarnjenica se poput licno-povratne upotrebljava samo
onda ako se radnja odnosi na subjekt 3. lica:
fil e patrem suurn amat. Illi patres suos amant.
Ako se radnja odnosi na subjekt 1. iIi 2. lica, Latini tada upotrebljavaju
prisvojne zamjenice odgovarajueeg lica:
Ego pa trern meum laudo. Nos patres nostros laudamus.
Tu patrem tuum laudas. Vos patres vestros laudati s.
Prisvojne zamjenice stoje uvijek iza svoje imenice.
FUTUR I PASIYNI tvori se tako da se ponovno licni nastavci futura aktivnog
zamijene pasivnim licnim nastavcima:
singular 1. -r, 2. -ris, 3. -tur, plural 1. -mur, 2. -mini, 3.-ntur.
U prvoj i drugoj konjugaciji nastavak -r doda se na prvo lice akti va, a dalje ide
slicno kao u prezentu 3. konjugacije:
1. -bor, 2. -beris, 3. -bitur - 1. -bimur, 2. -bimini, 3. -buntur.
75
PRVA GODINA UCENj A
Kod trece i cetvrte konjugacij e zamj ena licnih nastavaka pasivnim jednostav-
na je, uz napomenu da se pred pasivnim nastavcima futurski formant a, odnosno
-e produzuje:
1. -ar, 2. -eris, 3. -etur - 1. -ernur, 2. ernini, 3. -entur
I konj. II konj . III konj . IV konj. i i·os. III konj .
1. laudabor monebor legar punlar capiar
singular
2. laudaberis moneberis legeris punieris capi eris
3. laudabitur monebitur legetur punietur capietur
1. laudabimur monebimur legemur puniemur capiemur
plural
2. laudabimini monebimini legemini puniemini capiemini
3. laudabuntur monebuntur legentur punientur capientur
Npr. Liller a nobis legetur. Knj igu cerno citati.
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Honestissime vi xi mus. Non vitium nostrum, sed virtus nostra nos adflixit' (Gic.). 2. Sapiens
omnia sua secum portal. 3. Omnia mea mecum porto. 4. Gives boni patriam suam omni modo
adiuvabunl. 5. Fructus omnium laborum nostrorum brevi tempore terribili et toedo bello diruentur.
2
6. Sua sponte.
II - 1. Nulla ra ab officio nostro deterrebimur.
2
2. Memoria tortium et impavidorum bellatorum
nostrorum numquam exstinguetur. 3. Glari et celebres scriptores a nobis semper legentur.2
4. Dolores corporis nostri medicamentis lenientur. 2
Kako jos moies kazati supstantivirani pridjev ' omnia sua' u ree. 1-2 i u 1-3?
Kakav je to ablativ ' brevi tempore' u 1-5, a kakav je genitiv "tortium et impavidorum bellatorum" u
11-2?
Prevedi: 1. Sve ptice najrevnije grade svoja gnijezda. 2. U domovinskom ratu sve svoje nade
postavljamo na hrabre vojnike. 3. Homerove pjesme uvijek 6e se eitati. - postaviti na = ponere in
s abl.
76
Komentar.
1) To je kazao Ciceron, svjestan da ga je nesreCa nedufuog zatelda. Nakon ubojstva Cezarova g. 44.
u Senatu, brzo je Ciceron uvidi o da republikanska stranka zavjerenika, uz koju je i on bio pristao,
nema velikih ~ i , jer se nasuprot nje ujedinjo gotovo ajeli Senat na telu s Markom Antonijern i
m1adim, vrto sposobnim dr1avnikom i vojskovodom Oktavijanom. Ciceron je dvaput poktBao da se
morem prebaa do republikanske vojske koja se okupljaJa u Grtkoj, ali srete nije imao, pa ce konaeno
paso u ruke svog Ijutog neprijatelja Antonija. To je bilo g. 43. pr.n.e.
2) Prevedi sve ~ e t i r i retenice aktivno: StraSan ce rat...; NiSta nas nete ... ; Mi cerno uvijek. .. , Lijekovi Ce ...
3) Pripazi nadva razli a ta ablativa u retenia 1-5. brevi tempore i terribili. .. bello! PoktBajovu reCenicu
prebaati u aktiv!
VJEZBA19.
POKAZNE ZAMJENICE
- PERFEKT PASIVNI
Pokazne zamjenice (pronomina dernonstrativa) neSto pokazuju. To su:
ovaj, ova, ova hic haec hoc
taj, ta, to, iste ista ista istud
onaj , ana, ana ille ilia iIIud
is ea id
isti, ista, isto idem eadem idem
sam, sama, samo ipse ipsa ipsum
Dok su u nasern jeziku, kako vidirno, rodovi pokaznih zarnjenica lako vidljivi,
osobito u zenskorn i srednjern rodu, u latinskorn su oni vidljivi sarno u zenskorn
rodu, i to ne uvijek. - U rnuskorn rodu neke zarnjenice zavrsavaju u norninativu
na -e: iste, ille i ipse. - Norninativno -s dobiva sarno zarnjenica IS. Neobican je
oblik prve pokazne zarnjenice HIC, HAEC, Hac. - Srednji rod uglavnorn svrsa-
va na -d: istud, illud, id, - a sarno jednorn na -urn: ipsurn.
Pokazne zamjenice, a isto tako i odnosne i upitne, irnaju posebnu deklinaciju,
a zoverno je PRONOMINALNA DEKLINACIJA. Kod nje su karakteristicni
padezi:
I genitiv na -Ius, dativ na -1.
U akuzativu i ablativu singulara i u cijelorn pluralu pronorninalna deklinacija
je jednaka deklinaciji pridjeva prve i druge deklinacije, uz neka odstupanja, kako
cerna upravo vidjeti:
1. ILLE, ILLA, ILLUD onaj ona, ono
singular
plural
N ille ilia illud illi illae ilia
G
ilfius iIIarum iIIarum illarum
D
illi illis
A ilium illam iIIud illas illas ilia
Ab ilia ilia ilia ilfis
Kao ILLE deklinira se jos: ISTE, ISTA, ISTUD; IPSE, IPSA, IPSUM.
Tl
I' RVA GODINA U ENJA
2. IS, Ea, TO onaj, ona, ono
si ngul ar plural
N is ea id ei (ii) eae ea
G eius eorum earum eorum
D ei eis (iis)
A eum eam id eos eas ea
Ab eo ea eo eis (iis)
U genitivu si ngulara nastavak -ius iza vokala prelazi u -jus, pa stoga citamo:
ejus -, a tako ce biti takoder i kod zamjeniee HIC, te kod odnosne i upitne
zamj eniee.
Od zamjeniee IS, EA, ID dodavanjem sufiksa -OEM nastala je zamjeniea:
IDEM, EAOEM, IDEM. Kod te zamjeniee deklinira se samo njezin prvi dio (is,
ea, id), ali pritom dolazi i do nekih fonetskih promjena:
singular plural
N idem eadem idem iidem eaedem eadem
G eiusdem eorundem earundem eorundem
D eidem eisdem
A eundem eandem idem eosdem easdem eadem
Ab eadem eadem eadem eisdem
3. Najneobii'nija je zamjeniea HIC, HAEC, HOC, jer je ona na osnovu dobila
demonstrativnu cestieu -CE (u skracenom obliku -C). Ta se cestiea pojavljuje u
svim padezima singulara, osim u genitivu, te u nominativu i akuzativu plurala
srednjeg roda:
si ngular plural
N hic haec hoc hi hae haec
G huius horum harum horum
D huic his
A hunc hanc hoc has has haec
Ab hoc hac hoc his
Zamjeniee ILLE, ILLA, ILLUD i IS, EA, ID imaju jos ove funkcije:
1. One zamjenjuju licne zamjeniee rreceg liea: ON - ONI.
ilIe seribit ea eantat ilIi ludunt ilIae legunt
2. Njihovi genitivi zamjenjuju prisvojne zamjeniee 3. liea: eiu5, illius pater
(njegov, njezin otae)
78
VJEZBA 19.
eius, ill1us parentes (njegovi, njezini roditelji),
eorum, illorum pater (nj ihov otac);
eorum, il10rum parentes (njihovi roditelji).
1i genitivni oblici u dekliniranju doticne imenice ostaju nepromjenljivi:
nom. eius pater, gen. eiu patri , dat. eius patri itd.
PASIVNA PERFEKTSKA VREMENA (perfekt, pluskvamperfekt i futur II)
prave se pomocu participa perfekta pasiva i oblika pomocnog glagola ESSE.
Moramo se stoga najprije upoznati s tvorbom glagolskog imena PARTICIPA
PERFEKTA PASIVA. - Latinski particip perfekta pasiva odgovara nasem pas iv-
nom glagolskom pridjevu, a pravi se od glagolske os nove i formanta -TUS
(-SUS).
Glagoli s perfektom na -VI tvore particip perfekta na -TUS;
laudavi - laudatus; delevi - deletus; punIvi - punitus.
Glagoli s perfektom na -UI prave particip perfekta na -ITUS iii na -TUS:
habui - habItus; monui - monItus; posui - positus; domui - domitus; rapui
- raptus; docui - doctus.
Glagoli s perfektom na -SI i -I prave particip perfekta na -TUS:
traxi - tractus; dixi - dictus; duxi - ductus; legi - lectus; vidi - visus
(vidtus); veni - ventus; cepi - captus: egi - actus. .
Glagoli s redupliciranim perfektorn imaju PPP na -tus iIi -sus:
cecidi - casus; pepiili - pulsus; dedi - datus; cecidi - caesus itd.
Particip perfekta pasiva navodi se redovito u srednjem rodu, a od ove vjezbe
pa dalje potrebno je za svaki glagol navesti i ovaj cetvrti njegov oblik, dakle:
lego, legere, legi, lectum; triiho, trahere, traxi, tractum itd.
Perfekt pasivni tvori se od participa perfekta pasiva i prezenta glagola ESSE.
singular plural
1. laudatus sum 1. laudati sumus
2. laudatus es 2. laudati estis
3. laudatus est 3. laudati sunt
Prevodimo: bio sam pohvaljen - iii: pohvaIili su me.
79
PRVA GODI NA UCENjA
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Fortuna inconstans modo huic, modo iIIi propensa est. 2. Lacaena in bello patrio fili o suo
scutum cum his verbis dedit: Redjl cum hoc aut in hoc. 3. Ipsa senectus morbus est. 4. Homines
non semper de eadem re idem iudicant. 5. Medice, cura te ipsum! 6. Plebs modo hoc, modo illud
amat. 7. Antiquis temporibus nomina Achillis et Odyssei2 clarissima erant: huius prudentia, iIIius
fortitudo laudabantur.
11-1. Bellum per S9 ipsum semper malum est. 2. Homo ipse faber fortunae suae est. 3. Dabit deus
his quoque linem. 4. Artifices ex operibus eorum cognoscimus.
111-1 . Hannibal3 inter anna educatus est. 2. Elephanti quatuor capti sunt, reliqui omnes interfecti
(Sail.). 3. Acriter utrimque usque ad vesperum pugnatum est (Caes.). 4. Alea iacta est.
4
Kakav je to ablativ ' antiquis temporibus' u 1-7?
Prevedi: 1. Udes je naklonjen dan as meni, sutra tebi. 2. Djeca moraju postovati svoje roditelje.
80
Komentar:
1) To je nepravi lan glagol red eo, redire (vrati ti se), kome imp. glasi: redi - redite: vrati se - vratite se.
2) To su g r ~ k i junaci u borbi pod Trojom. Ahilej je bio glavni junak, a Odisej je bio poznat po
razboritosti i lukavstvu.
3) KartaSki vojskovoda u II punskom ratu. Usp. 12/3 i 13/4.
4) To je kazao Cezar kad je iz Galije g. 49. preSao ri jeku Rubikon. To je bio pocetak gradanskog rata
izrnedu Cezara i Pompeja.
VJEZBA20.
ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE
- PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II PASIVNI
Odnosna iii relativna zamjenica (tko, sto, koji, koja, koje) u latinskom glasi:
QUI, QUAE, QUOD. - Ona nas u nominativu po svojim oblicima podsjeca na
pokaznu zamjenicu: hic, haec, hoc - , koja bi bez demonstrativne cestice glasila:
hi, hae, hod. I odnosna zamjenica deklinira se po prominalnoj deklinaciji, ali u
akuzativu singul ara, te u dativu i ablativu plurala ima nas tavke trece imenicke
deklinacije:
singular
plural
N qui quae quod qui quae quae
G cuius quorum quarum quorum
0 cui quibus
A quem quam quOd quos quas quae
Ab quo qua quo quibus
I ova se zamjenica, poput licnih, u ablativu veze s prijedlogom "cum": quo-
cum, quacum, quibuscum
Genitivi curus, QUORUM imaju i znacenje zamjenice "CijI": Magister, cuius
filius amicus meus est, saepe domum nostram frequentat - Ucitelj, ciji sin je moj
prijatelj , cesto posjecuje nasu kucu.
UPITNA III INTEROGATIVNA ZAMJENICA (tko - sto?) u latinskom glasi:
QUIS? QUID? - Upotrebljava se samostalno bez imenice, lj. to je upitna ime-
nicka zamjenica. Deklinira se slicno kao i relativna zamjenica, a ima sarno dva
oblika u nominativu i akuzativu i ima same singular:
N quis quid
G cuius
0 cui
A quem
quid
Ab quo
Genitiv curuS? ima i znacenje "ciji?":
Cuius pater ille est? Ciji je on otac?
Upitna zamjenica pridjevskog oblika, iii upitna pridjevska zamjenica (koji?
koja? koje?) jednaka je odnosnoj zamjenici :
81
PRVA GODINA UCENjA
QUI? QUAE? QUOD? a upotrebljava se sarno uz imenice:
Qui pater melior est? Quae pueIIae pulchriores sunt?
PLUSKVAMPERFEKT PASIVNI pravi se od participa perfekta i imperfekta
glagola ESSE, a FUTUR II PASIVNI pravi se od parti cipa perfekta i futura I
glagola ESSE:
Pluskvamperiekt Pas. Futur " pas.
t. laudatus eram laudatus era
singular
2. laudatus eras laudatus eris
3.laudatus erat laudatus erit
1.laudati eramus laudati erimus
plural
2. laudati eratis laudati eritis
3. laudati erant laudati erunt
Prevodimo: bijah pohvaljen, (ako) budem pohvaljen.
VJEZBE I ZADACI
1-1. Quis ergo sum aut quae est in me facultas? 2. Oenique, quid reliqu/1 habemus praeter miseram
an imam (SaIL)? 3. Nusquam est, qui ubique est (Sen.). 4. Ille qui plus cupit quam habet, vere
pauper est. 5. Terminus a quo. Terminus ad quem.
II - 1. Oppidum Aeneas condit, quod a nomine uxoris Lavinium appellat2 (Liv.). 2. Antiquissimae
Romanorum leges in aeratas tabulas incisae erant.3 3. Nemo accusatus erit, quem prius reum non
fecerunt. 4:Si bene eruditus eris, facile alios erudies.
4
111- 1. Non quis, sed quid. Quae nocent, docent. Qui pro quo. Status quo. Status quo ante.
Pronacli u tekstu sve prijedloge i reci s kOjim padeiem stoje!
Prevedi: 1. Oni koji vise i ele nego sto imaju stvarno su siromasni. 2. Bogati su oni koji su zadovoljni
i malim imetkom.
Komentar.
1) Gen. partitivni uz upitnu zamjenicu "quid".
2) Kralj Latin d.o je Eneji za !enu Laviniju.
3) To su bile vrlo ruvene LEGES DUODECIM TABULARUM. U pocetleu je u Rimu vatilo obit.jno
pravo koje su pomaval i sarno patriciji, i 5 kojima su 50 oni vrlo v j ~ I O slulili u borbi protiv plebej.ca.
Velika je .Gasluga plebej.ca u borbi proliv patricija ~ t o se g. 401. pr.n.e. (onnirao kolegij ad desel
strumjaka (decemvlri), koji su va!eCe propi5O sakupili i napisali ih na dvanaest bakrenih plata, po
temu su Ii .Gakoni i dobili naziv LEGES DUODEOM TABULA RUM. To je prvi rimski literami
spomenik. Tu se vet ocitavao istanton osjetaj Rimljana za pravo. TI su zakoni ostali na snazI cijelo
vrijeme Republike, a i kasnije su oni bili izvor i uzor cjelokupnog rimskog prava. NjihoY tebt je bU.
20
prva rimske ml .dot. Pnl ikom poW. u R1mu g. 387 pro n.c., koji jc buknuo kad su gahka
plemcna napaJa grad Ri m, nastradal • i i ' plot, ali sadrtaJ tih 7.akona poz na t j • po mnogobrojmm
citalima koj i su se ocuv.1li kod ri mski h pisnca.
4) Rimljani su vr) o mnago polagali pa1njc na odgoj djecc. kale su bile organ..izi ranc u Rimu I po
znatajni jim ccntrima u provinciji . Ip" k, one u Rimu su bile boljc orgamllra nc, jer su Ih vodi ll t-uveni
ual clji iz Crtkc, Male Azij iii it; Afrike. Zbog toga su imutnij i rodit Iji jz provincijc dovodi li svoj u
djecu u Ri m da bi im osigurali u naobraLbu. Taka .l namo da je I Horacijev olae
prescli o u Rim do bi sinu priuSti o odgol. Sam ga jc olae vodi o od do ut il 'Ija OJ ",a
su u sedmoj godi ni 1ivota, ali i 1cnska, aka su I'..a to
rodit elji bili zai nl ercsirani, pOCcla pohadati javncSkolc kad
ut il'clja koji sc zvao gramma ticus. To jc osnovno obra·
zovanje iz pisanj a i jC/Jtkog /. nanja. U 2. stoijl-tU pro n.e.
uvodi se u tu osnavnu naobrazbu i jczik sa grt kom
li tcrJ tu rom. Boga tijc obitelji imalc i pri vah, e ua leljc,
uglavnom ra bove. U d vanacsloj godini t ivola sa rno muSi ka
djcca su pohadala rctorske SkoJe da bi sickia znan)c kojc
im jc biJ o potrcbno i'..a dru:Hvcno i politi t ko djclovanjc.
Mnogi su mladi ti i7..3 toga pohadali poznat e rctorike
i fil o/.ofijc u Atcni i ii na otoku Rodu.
VOLUMCNI - RIMSKE KNI/G£ GRAMMATICUS - GRCKI UCIT£LI
R3
VJEZBA 21.
OPCE I NEODREDENE ZAMJENlCE
- KONJUNl(TIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA
OPCE ODNOSNE ZAMJENICE glase:
quicumque quaecumque
tko (ko) god, koji god koja god
Dekl inira se samo pm dio: qui, quae, quod.
qui squi s quidquid
tko (ko) god sto god
quodcumque
sto god, koje god
Ova zamjenica ima jos sarno ablativ u izrazu: quoquii modo = na koji god
nacin.
Neodredene zamjenice glase:
quis, quid netko (neko), nesto. - To je imenicka zamjenica.
qui, qua, quod neki, neka, neko - To je pridjevska zarnjenica.
One se upotrebljavaju sarno uz veznike: si, nisi, ne - i upitnu cesti cu unum":
Si quis venerit... Ako netko dode, iii: Ako tko dode.
Irnenicka se neodredena zamjenica deklinira kao upitna zamjenica, a prid-
jevska kao relativna.
aliquis, aliquid - netko (neko), nesto (irnenicka zamjenica)
aliqui, aliqua, aliquod - neki, neka, neko (pridjevska zarnj .)
Kod nje se deklinira sarno drugi dio: quis, quid, - qui, qua, quod
quidam, quiddam - netko (neko), nesto (irnenicka zarnj .)
quidam, quaedam, quoddam - neki, neka, neko (pridjevska zamj.) -
deklinira se sarno pm dio: quis - quid, qui - qua - quod.
Ostale neodredene zarnjenice navodirno sarno u irnenickom obliku, a prid-
jevski se dade lako izvesti:
quisque, quidque - svatko (svako), svasta
unusquisque, unumquidque
quisquam, quidquam
quispiam, quidpiam
quivis, quidvis
quilibet, quidlibet
- svatko (svako), svasta
- itko (iko), ista
- rna tko (ko), rna sto
- tko (ko) god, sto god
- tko (ko) rnu drago, sto rnu drago
•••
Latinski jezik irna osirn indikativnog naCina, a to su oblici svih onih vrernena
koja srno dosad ucili, takoder i KONJUNKTIV, ali sarno za prezent i imperfekt,
84
VJEZDA 21.
te za perfekt i pluskvarnperfekt, i to u aktivu i pasivu. Upotrebu konjunktiva
upoznat cerno terneljitije tek u si ntaksi recenica, a sada je dovoljno kazati da
latinski konjllktiv izrice: zelju, rnogucnost, surnnjll, kolebanj e i nestva rnost.
U prezentskoj osnovi konjunktiv irnaju sarno: prezent i irnperfekt.
KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 1. konjugacij e tvori se tako da se
indikativu prezenta odbiju -0, -as, -at itd., a doda se konjun. vokal -e- i
licni nastavci, dakle:
I-em -es -et· -emus -etis -ent I
' , I I I •
U pasivnom konjunktivu prezenta zarnijene se aktivni licni nastavci pasivnirn:
I -er, eris, ernr; -emur, -emini, -entur. I
KONJUNKTIV PREZENT A AKTIVNOG 2., 3. i 4. konj ll gacij e pravi se tako da
se na glagolsku osnovu doda konjunktivni vokal-a- i licni nastavci:
I-am, -as, -at; -amus, -atis, -ant I
U PASIVNOM KONJU1(TIVU PREZENTA glagola 2. do 4. konjugacije zarni-
jene se aktivni licni nastavci pasivni m:
I -aris, -arnr; -amur, -amini, -antur.
Aktiv 1. konj. 2. konj. 3. konj . 4. konj. i i-osn. 3.konj.
1. laud em deleam legam audiam capiam
singular
2. laudes deleas legas audias capias
3.laudet deleat legat audiat capiat
1. laudemus deleamus legamus audiamus capiamus
plural
2. laudetis deleatis legatis audiatis capiatis
3. laudent deleant legant audiant capiant
Pasiv 1. konj. 2. konj. 3. konj. 4. konj. i i-osn. 3.konj.
1. lauder delear legar audiar capiar
singular
2. lauderis deleilris legilris audiaris capiaris
3.laudetur deleatur legatur audiatur capiatur
1.laudemur deleamur legamur audiamur capiamur
plural
2. laudemini
deleamini legamini audiamini capiamini
3. laudentur deleantur legantur audiantur capiantur
85
PRVA GODINA UCENjA
Clagol "esse" ima u prezentu konjunktivni vokal "i", pa glasi:
singular, sim, sis, sit plural, si mus, sitis, sint.
VJEZBE I ZADACI
1-1 . Trahit sua quem que voluptas. 2. Servis Romani s difficillimum erat in quibusdam magnis fundis
divitum Italorum, praesertim in Sicilia. 1 3. Longe fLigit, quisque suos fUgit. 4. Suum cuique. 5. Suum
cuique placet.
11- 1. Quodcumque dixisti, falsum putatur. 2. Quidquid discis, tibi ipsP disci s. 3. Leges nostrae aut
iLibent aliquid aut viltant. 4. Nullum malum nobis sine aliquo bono accidit.
III - 1. Quidquid agis, prudenter agas
3
et respice linem! 2. Sit venia verbo! 3. Fremant
4
omnes,
dicam
5
quod sentio. 4. Vivat, crescat, floreat
S
schola nostra! 5. Patriam nostram semper amemus
et colamus!3 6. Magistri semper a pueris amentur!3 7. Quis stell as coeli enumeret?7 8. Ne quid
nimis!8
Prevedi: 1. Sto god radis, radi ne samo za sebe nego i za svoju domovinu. 2. Neki su vecma Ijudi
po imenu nego po ponasanju (po imenu, po ponasanju - to su ablativi obzira pa stoje u ablativu
bez prijedloga) . 3. Svoje roditelje postujmo i Ijubimo! (Pripazi: mi svoje!)
86
Komentar:
1) Latifundij e - Pred krai Republike i u doba Cars tva nastaja.li su veliki posjedi kao svojin.
pojedinaca. U prvom redu to su bili senatori , koji se prema zakonu od g. 218. pr.n.e. nisu smj eli baviti
trgovinom, ali su oni do velikill zarada dolazili podjelom ratnog pHjena iii 7..aradom za vrij eme
upravljanja rimskim provi ncijama. Tako steeeni kapital oni bi cesto ulotili u zemlju, pa su se na taj
naein pretvarali u stal ez latifundi sta. Bil o je i drugih nacina da se otkupe "eli ki kompleksi plodruh
polja, a osobito u doba Carstva. Latifundije su se forrn.iral e najprije na Siciliji i u jufnoj ltaliji.
Maloposjedni ci su bili pri siljeni da svoje imanje prodaju u bescijenj e, jer u konkurenciji s velikim
posjednicima oni su sve bjednij e zivj eli . Na la tifundijama su radili robovi, a njiho" je poloZaj ispocetka
bio vrl o bijedan, pa su se pobune robova organizirale upravo na latifundijama.
2) To je da ti v koristi .
3) To je konjunktiv poticanja.
4) To je konjwlktiv
Pa neka svi ..
5) Futur I
6) Konjunktiv zelje
7) Konjunkti v mogutnosti :
tko bi mogao ...
8) Pazi da ne mjeru!
POMPEII
VJE:lBA 22.
ZAMJE ICKI PRlDJ EVI
- KONJ. IMPERFEKTA AKTTVA i PASIVA
U latinskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji su i po funkcij i i po dcklinaci ji
srodni zamjenicama, pa se i zovu ZAMJENI KI PRIDJEV!. To su:
olus 3 - sam alter, -era, -erum - d rugi (od dvoji ce)
totus 3 - citav alius, -i a, -ud - drugi (od vise njih)
li nus 3 - jeda n, neki uter, -ra, -rum - koji od dvojice?
ullus 3 - ikoji neuter, -ra, -rum - nijedan od dvojice
null us 3 - nijedan uterque, utnlque, utrumque - jedan i drugi
Zamjenicki se pridjevi dekliniraju kao pridjevi prve i druge deklinacije, sarno
sto u geniti vu singulara imaju -ius, a u dati vu -i:
gen. soli us, totlus, unius, ullius, alterius
dat. soli, tOtl, lini ulli, alteri.
Zamjenica alius ima genitiv: alterius.
Ovdje mozemo spomenuti i odricne zamjenice: NEMO ni tko, NIHIL (niMa),
iIi NIL.
NEMO se u genitivu i ablati vu nadoknaduj e oblicima zamjenickog pridj eva
NULLUS, dakle:
nom. nemo, gen. nullius, dat. nemini, ak. neminem, abl. null o.
NIHI L ima sarno jos akuzativ, dok mu se ostali padezi nadoknaduju oblicima
izraza "null a res", dakle:
nom. nihil, gen. nullius rei, dat. nulli rei, ak. nihil, abl. nulla reo
Konjunktiv imperfekta aktiva i pasiva pravi se tako da se na infini ti v pre-
zenta aktiva doda' u licni nastavci:
Aktiv -
Pasiv - singular 1. -r, 2. -ris, 3. -tur; - pl ural 1. -mur, 2. -mini, 3. -ntur.
AKTIV I konj. II konj. III konj. IV konj.
1.Iaudarem delerem legerem audirem
singular
2. laudares deleres legeres audires
3.laudarel delere! legere! audire!
87
PRVA GODINA UCENjA
AKTIV I konj. II konj . III konj . IV konj .
1. laudaremus deleremus legeremus audiremus
plural
2. laudaretis deleretis legeretis audiretis
3. laudarent delerent lege rent audirent
Isto to vazi i za gl. ESSE: essem, esses, esset, essemus itd.
PASIV I konj. II konj. III konj . IV konj .
1.laudarer delerer legerer audirer
singular
2. laudareris delereri s legereris audireris
3. laudaretur deleretur legeretur audiretur
1. laudaremur deleremur legeremur audiremur
pl ural
2. laudaremini deleremini legeremini audiremini
3. laudarentur delerentur legerentur audirentur
Za navedene konjunktivne oblike ne mozemo kazati odredeno znacenje u
nasem jeziku. Oni se prevode na vise nacina, prema tome da Ii oznacuju neispun-
jivu zeIju, mogucnost u prosiosti i slicno.
VJEZBE I ZADACI .
1-1. Haec civitas longe plurimum totius Galliae
1
equitatu valet magnasque habet copias peditum,
Rhenumque tangit (Caesar). 2) Utrumque enim vitium est, et omnibus credere et nul Ii (Seneca).
3. Numquam aliud natura, aliud ratio a nobis quaerit. 4. Consuetudo est quasi aitera natura.
5. Lucrum unius saepe damnum alterius est. 6. Graeca fides, nulla fides.
11-1. Altera manus lapidem portet, altera panem ostentet!2 2 Utinam homines totius orbis terrarum
pro aequitate, Iratemitate et libertate omnium nostrum pugnarent!3 3. Quis crederet
4
istud? 4. Sine
amicis vita nobis tristis esset.
s
III - 1. Nemo ante mortem beatus. Nemo iudex in propria causa. Nemo prophEita in patria. Nihil
est ab omni parte beatum. Nihil humani
6
a me alienum puto. Nihil novF sub sole. Nil mortalibus
ardui
6
est. Nulla calamitas sola. Nulla dies sine linea. Vae soli.7
Prevedi: 1. Nijedno zlo (nije) bez nekog dobra. 2. Tko je od vas najbolji ueenik? 3. Nitko (ni)je u
zivotu potpuno (- u svakom pogledu) sretan. 4. Nicemu (- nijednoj stvari) veema (ne) vjerujmo
nego nasoj slozi.
Komentar:
1) To je partitivni genitiv uz superlativ "Ionge plurimum".
2) To je zapovjedni konjunktiv.
3) To je neispunjiva !elja za sadamjost, neispunjiva zbog toga ~ t o je uglavnom suprotna ruWm !eljama.
4) Konjunktiv moguenosti za pro§lost.
5) To je konjunktiv nestvamosti za sada§njost, a ustvari rni imamo prijatelja.
6) To su partitivni genitivi, ali u zadnjem sluaju to je dosta neobieno.
7) To je dativ od salus 3, a ne od: sol, solis.
88
VJEZBA23.
BROJEVI
- KON}UNKTIV PERF. i PLUSKVAMPERF. AKTIVA i PASIVA
Brojevi (nomina numeralia) dijele se na:
1. glavne (cardinalia), koji stoje na pitanje: koliko?
2. redne (ordinalia), koji stoje na pitanje: koji po redu?
3. dij elne (distributiva), koji stoje na pitanj e: po koli ko?
4. prilozne (adverbialia), koji stoje na pitanje: koliko puta?
GLA VN1 BROJEV!: REDNI BROJEVl:
1 I Cmus3 primus 3
2 II duo, duae, duo
secund us 3 i al ter 3
3 III tres, tria tertius 3
4IV quatuor quartus 3
5 V quinque quintus 3
5 VI sex sextus 3
7 VII septem septimus 3
8 VIII octo octavus 3
9IX novem n6nus3
lOX decem' decimus 3
Brojevi od 11 do 17 su slozenice od jedinice i desetice, a kod dvoznamenkastih
brojeva na 8 i 9 (18, 19; 28, 29 itd.) od sljedece desetice odbija se 2, odnosno 1.
Redni brojevi od 13. do 17. imaju redni oblik i za jedinicu i za deseticu:
11 XI undecim
undecimus
12 XII duodecim
duodecimus
13 XIII
tredecim
tertius decimus
14 XIV
quatuordecim
quartus decimus
15 XV
quindecim
quintus decimus
16 XVI sedecim
sextus decimus
17 XVII septemdecim septimus decimus
18 XVIII duodeviginti
duodevicesimus
19 XIX
undeviginti undevicesimus
20 XX
viginti vicesimus
89
PRVA GOD I A UCENJA
Brojevi 21 - 27, 31 - 37 itd., iii imaju na prvom mjestu jcdinicu povezanu s
deseticom veznikom "et", iii na prvo mjesto dode deseti ca pa neposredno slijcdi
jedinica: unus et viginti, duo et viginti itd. - iii :
viginti unus, viginti duo itd.
Redni brojevi 21- 27, 31- 37 itd. redovito imaju naprijed redni broj desctice:
vicesimus primus, vicesimus alter, vicesimus tertius, vicesimus quartus itd.
Desetice 30 - 90:
30 XXX tri gintii. tricesimus
40 XL quadraginta quadragesimus
50 L quinquaginta quinquagesimus
60 LX sexaginta sexagesimus
70 LXX septuaginta septuagesimus
80 LXXX octoginta octogesimus
90 XC nonagi nta nonagesimus
Stotice:
100 C centum centesimus
200 CC ducenti, -ae, -a ducentesimus
300 CCC trecenti, -ae, -a trecentesimus
400 CD quadringenti, -ae, -a quadringentesimus
500 0 quingenti 3 quingentesimus
600 DC sescenti 3 sescentesimus
700 DCC septingenti 3 septingentesimus
800 DCCC octingenti 3 octingentesimus
900 CM nongenti 3 nongentesimus
TisuCice i dalje:
1000 M mille miIlesimus
2000 rIM duo milia bis millesimus
3000 HIM tria milia ter miIlesimus
100.000 CM centum milia centies millesimus
1,000.000 decies centena milia decies centies millesimus
Od glavnih brojeva mijenjaju se u latinskom sarno: 1, 2, 3, a zatim stotice: 200
do 900, te plural milia.
90
Deklinacija broja iinus 3 ide po deklinaciji zamjenickih pridjeva, a to znaci:
nom. unus 3, gen. unius, dat. uni, akuz. unum 3 itd.
VJEZIlA 23 .
Duo i tres se dekliniraju u pluralu:
N duo duae duo Ires Iria
G duorum duarum duorum Irium
0 duobus duabus duobus Iribus
A duos duas duo Ires Iria
Ab duobus duabus duobus Iribus
Stotice od 200 do 900 mijenj aju se kao plural pridjeva prve i druge deklinacij e,
a "mili a" kao plural imeni ca sr. roda trece deklinacij e -i-osnove:
nom. milia, gen. milium, dat. rnilibus itd.
Latinski brojevi uz imenice smatraju se kao pridjevi, pa se u recenici s nj om
slazu, ako su promjenljivi, u rodu, broju i padezu.
Caesar tres (decem, quadraginta, sescentos) milites castris praesidio mittit.
- Cezar za zastitu tabora salj e tri itd. vojni ka.
Jedino uz "milia" (duo milia, tria milia itd.) imenica stoji, kao kod nas, u
genitivu plurala:
Decem milia mili tum in pugna didunt.
Deset tisuca vojni ka padne u borbi.
Svi se REDNI BROJEVI mijenjaju kao pridjevi prve i druge deklinacije i svi
elementi rednog broja su u latinskom redni, dakle, drukCije nego kod nas:
1945-ti: millesimus nongentesimus quadragesimus quintus.
Oznaka godine na pitanje "kada?" stoji u ablativu (vremena): Hoc accidit
anno millesimo nongentesimo nonagesimo primo.
To se desilo godine 1991.
Na pitanje: Quota hera est? (Koli ko je sati?) - odgovara se: Tertia, Sexta, Nona
itd.
DIJELNI I PRILOZNI BROJEVI znatno se manje upotrebljavaju, pa donosim
sarno neke od njih:
DlJELNI BROJEY!
PRILOZNl BROJEY!
singuli 3
- po jedan
semel - jedanput
bini 3 - po dva bis - dvaput
temi 3 (trini) - po tri
ter - triput
quatemi 3
- po cetiri quater - cetiri pu ta
quini 3
- po pet quinquies - pet puta
seni 3
- po sest sexies - sest puta
septeni 3
- po sedam septies - sedam puta
odeni 3
- po osam octies - osam puta
91
noveni3
deni 3
PRVA DINA UCENjA
- po devet
- po de et
novies
decies
- dcvet puta
- deset puta
Prilozni i dij elni brojevi kori ste e u mnozenj u, npr.:
4 x 8 = 32 - quater oetona sunt tri gi nta duo.
8 x 7 = 56 - oeti es septena sunt qui nquagi nta sex.
Na perfektskoj osnovi konjunkti v tvore samo perfekt i pluskvamperfekt.
Konj unktiv perfekta aktiva tvori se na perfektskoj osnovi za mjenom indika-
ti vni h konjunktivnim:
singul ar 1. -erim, 2. -eris, 3. -erit; pl ural 1. -erimus, 2. -eriti s, 3. -eri nt.
Konjunktiv pluskvarnperfekta aktiva tvori se takoder na perfektskoj osnovi
zamjenom indikativnih nastavaka konj unktivnim:
singular 1. -issem, 2. -isses, 3. -isset; plural 1. -issemus, 2. - isseti s, 3. -issent
Konj. perfekta Konj. pluskvamperfekta
1. dixerim legerim dixissem legissem
singular
2. dixeri s legeri s dixisses legisses
3. dixerit legerit dixisset legisset
1. dixerimus legerimus dixissemus legissemus
plural
2. dixeritis legeritis dixissetis legissetis
3. dixerint legerint dixissent legissent
Isto je to i kod drugih perfektskih osnova:
konj . perfekta: laudaveri m, - habuerim, - eeeiderim .. .
konj. pluskvamp.: laudavissem, - habuissem, - eeeidissem .. .
PASIVNI KONJUNKTIVI PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA tvore se kao
i pasivni indikativi pomocu participa perfekta pas iva (PPP) i konjunktivnih
oblika glagola ESSE, i to se za perfekt uzima konjunktiv prezenta, a za plus-
kvarnperfekt konj unkti v imperfekta glagola esse. Te smo oblike vidjeli u vj . 21.
i 22, a glase:
Konj. prezenta
Konjunktiv imperfekta
singular plural singular
plural
1. sim simus 1. essem
essemus
2. sis sitls 2. esses essetis
3. sit sint 3. esset
essent
92
VJEt llA 2) .
Konjunktiv periekta pasiva:
singular plural
1. laudatus si m 1. laudati simus
2. sis 2. sitis
3. sit 3. sint
Konjunkiv p luskvamperiekta pas iva:
singul ar plural
1. laudatus essem 1. laudati essemus
2. esses 2. essetis
3. esset 3. essent
Niti ovdje ne mozemo dati znacenje spomenutih konjunktivnih oblika zato
to ovisi 0 kontekstu. Konjunkti v per fekta u prostoj recenici oznacuje sadasnji
potencijal: Dixerit quis - Mogao bi tko reCi - Quis dubi taverit? Tko (ko) bi
posumnjao? - Tim se konjunktivom izraZava i stroga zabrana: Mendaci homini
ne credideris! - Da ni si povjerovao lazlji vu covjeku
l
- iii pak zelja: Utinam iam
Petrus venerit! 0 da je vee Petar
VJEZBE t ZADACI
I - 1. Una hirundo non facit ver. 2. Regnatum Romae
l
ab urbe condita ad liberatam
2
annos
ducentos quadraginta quatuor. Duo consules inde creati sunt: L. lunius Brutus et L. Tarquinius
Collatinus (Liv.). 3. Tertium non datur. 4. Testis Onus, testi s nullus. 5. Bis dat, qui cito dat.
11-1. Caesar in Italiam magnis itineribus
3
contend it, duasque ibi legiones conscribit, et tres, quae
circum Aquileiam hi emabant, ex hibernis edOcit, et qua proxi mum iter in ulteriorem Galliam per
Alpes erat, cum hi s quinque legionibus ire' contendit (Caes.). 2. Nec Hercules
5
contra duos.
III - 1. Ne di xeris istud nee ter nec quater! 2. Nemini iniuriam feceris!
Prevedi: 1. To se desilo godine 1941 .2. Triput devet je dvadeset sedam. 3. Koliko je sati? - Sest
i trideset.
Komentar:
1) Ablativ mj esta - u Rimu.
2) Od osnutka do oslobodenia Rima
3) Ablativ natina: ubrJ'..anim
4) To je ncpravilan glagol eo, ire· iti
5) To je poznati legcndarru junak.
93
DRUGA GODINA UCENJA
Multum puer sudavit et alsit.
VJEZBA24.
VERBA DEPONENTIA i SEMIDEPONENTIA
- SINTAKSA GENITIVA
1- Latinski jezik ima glagola kojima su obli ci u svim vremenima i naCinima
sarno pasivni, dok im je znacenje akti vno. Takvi se glagoli zovu VERBA DEPO-
NENTIA, iii deponentni glagoli, zato sto su navodno odlozili (depono 3) aktivne
obli ke, pa nj ihovu fu unkciju vrse pasivni oblici. Meduti m, oni imaju sva glagol-
ska imena akti vna i pasivna kao ostali parti cip prezenta i futura aktiva,
parti cip perfekta pasiva, gerund, gerundiv i supine. U znacenju se izmijenio
samo particip perfekta pasiva, pa npr. "hortatus" ne znaci "osokoljen" nego:
osokolio, osokoli vsi.
Tih glagola ima u sve cetiri konjugaeije, pa cemo navesti najpoznatij e, a
navodi mo ih u prvom lieu jed nine prezenta, u infinitivu prezenta pasiva i u
perfektu pasivnom.
I konj . imHor, imitari, imitatus sum
miror, mirari, miratus sum
horor, hortari, hortatus sum
II konj. vereor, vereri, verltus sum
tueror, tueri, tuHus sum
III konj. loquor, loqui, loeutus sum
sequor, sequi, seeutus sum
nascor, nasci, natus sum
marior, mori, mortuus sum
patior, pati, passus sum
oponasati
diviti se
sokoliti
postovati
promatrati
govoriti
slijediti
roditi se
umrijeti
trpjeti, dopustiti
IV konj. largior, largiri, largitus sum darivati
partior, partiri, partitus sum dijeliti
Ovdje cemo navesti samo INDIKA"YIV PREZENTA za sve konjugacije,' dok
se ostala vremena i oblici mogu lako izvesti prema navedenim pasivnim vre-
menima i nacinima obicnih aktivnih glagola.
I konj. II konj. IV konj. III konj. i-osn.
1. miror vereor largior loquor morior
singular
2. miraris vereris largiris loqueri s moreris
3. miratur veretur largitur loquitur moritur
1. miramur veremur largimur loquimur morimur
plural
2. miramini veremini largimini loquimini morimini
3. mirantur verentur largiuntur loquuntur moriuntur
97
ORUGA 001 A UCEN)A
Impferf.: mira bar ... , verebar ... , largiebar .. . , loquebar, moriebar.
Futur l: mirabor, verebor, largiar, loquar, moriar. ..
Konj. pr.: mirer, verear, largiar, loquar, moriar ...
Konj . imp.: mirarer, vererer, largirer, loquerer, morerer ...
Perfektska pasivna vremena pravi lno se prave pomocu participa perfekta i
obLika glagola ESSE:
miratus 3 sum .. . , miratus 3 eram .. . , miratus 3 ero ...
miratus 3 sim ... , miratus 3 essem .. .
Particip prezenta: mirans, -ntis; Particip fut.: miratiirus 3.
Gerundiv: mirandus 3 - Gerund: gen. mirandi
Supini: miratum i miratu.
Deponentni glagoli imaju sarno IMPERATIV I, a nastavci su:
I si ngular 2. 1. ore I plural 2. 1. -mini.
I konj. mirare - miramini divi S6 - divite se
II konj. verere - veremini postuj - postuje
III konj. loquere - Ioquimini govori - govorite
patere - patimini trpi - trpite
IV konj. largire - largimini daruj - darujte
II - VERBA SEMIDEPONENTIA, iii poluodlozeni glagoli, su oni glagoli koji
su u jednoj vremenskoj osnovi, redovito prezentskoj, aktivni i po oblicima i po
znacenju, dok su u drugoj, perfektskoj, po obliku pasivni, ali s aktivnim znacen-
jem. Evo nekoliko primjera:
s51eo 2, solltus sum
audeo 2, au sus sum
gaudeo 2, gavisus sum
fido 3, fisus sum
Obratno je to kod glagola:
obicavati
usuditi se
veseliti se
pouzdavati se - i njegove slozenice.
revertor 3, reverti (perf. akt.), reversum (PPP) vratiti se, premda ga poneg-
dje nademo kao deponentan glagol.
U SINTAKSI PADEZA govori se 0 pravilnoj upotrebi imena u funkciji sub-
jekta, objekta i raznih njihovih dopuna. To je vrlo siroko sintakticko podruCje, a
ovdje u pregledu bit ce dati sarno neki najkarakteristicniji slucajevi, u kojima
latinski pokazuje drukCije osob'ine nego nas jezik_ Govorit cerna 0 specificnoj
upotrebi padeZa: genitiva, dati va, akuzativa i ablativa.
98
vJE2BA 24.
CENITIV je orvenstveno padez kojim se poblize odreduj e neka rijec u rece-
nici. On je, dakle, po funkciji atri but:
ITher disci puIi, exercitus hostium, versus Vergilii,
ucenikova knji ga, . neprijatelj ska vojska, Vergilijevi stihovi.
Ovakav geniti v pokazuje kome sto pripada, pa se i zove PRISVOJNI CENI-
TIV, a prevodi se nasim pridjevom. - Ako geni ti v ima uza se dodatak, prevodi se
genitivom:
versus Vergilii poetae - stihovi pjesni ka VergiIija.
Prisvojni genitiv moze stajati i uz glagol ESSE iii FIERI kao predikat:
Hi versus sunt Vergilii - Ovo su Vergilij evi stihovi.
Ako uz geni tiv imenice stoj i glagol ESSE i INFINITIV NEKOC CLACOLA,
onda se tim geni tivom kazuje: kome je duznost, zadaca, znak, svojstvo, obicaj da
nesto uradi: .
Magistri est docere, discipulorum di scere.
Duznost je ucitelja da poucava, a uceni ka da uce.
Stulti est sine causa ridere. - Znak je ludaka da se bez razloga smije.
Ako bi u genitiv trebale doci licne zamjenice, onda se one zamjenjuju prisvoj-
nim zamjenicama u sr. rodu, - nesto je sIi eno i kod nas.
Meum est docere, vestrum autem discere.
Moja je duznost da poucavam, a vasa da ucite.
Ceniti vom se moze oznaciti i SUBJEKT RADNJE, kao npr. :
amor parentum (roditeljska Ijubav, tj roditelji Ijube djecu)
Ceniti vom se moze oznaciti i OBJEKT RADN]E, kao npr.:
Li beris amor parentum innatus est.
Djeci je usadena Ijubav prema roditelj ima (djeca Ijube roditelje).
Prvi se geniti v zove SUBJEKTNI, a drugi se zove OBJEKTNI. Ovaj je vise u
upotrebi, a stoji uz imenice i pridjeve, kao:
metus mortis
strah od smrti
spes victoriae
nada u pobjedu
cultus agrorum
obradivanje polja
cupid us rerum novarum
zeljan prevrata
peritus eloquentiae
vjest govornistvu
conscius culpae
svjestan krivice
memor amicorum
sjeeajuci se prijatelja
planus spei
pun nade
egenus amicorum
oskudan u prijateljima
veritatis diligens
onaj koji Ijubi istinu.
DRUGA GODINA
Genitivom se moze oznaciti i to da se od neke cjeline oduzirna dio, pa ga
zovemo DijELNI (PARTITIVNI) GENITIV. Stoj i uz irnenice koje oznacavaju: dio,
broj, mnostvo, mjeru i slicno:
pars, numerus, multitudo, copia, mili a i dr.
Npr.: pars corporis, magnus numerus hostium, duo milia militum.
Ovaj geniti v stoji takoder uz priloge, upitne i neodredene zamjenice, uz
komparative i superlati ve, kao:
multum argenti, satis eloquentiae, nihil mali;
quis vestrum, nemo Romanorum, alter consul um;
minor fratrum, urbs omnium pulcherrima.
VJEZBE I ZADACI
-1 . StOdes, an piscaris, an venaris, an simul omnia?! ( Plin.) 2. Dulce et decorum est pro patria
mori (Hor.). 3. Saxa loquuntur. 4. Video meliora prob6que, deteriora sequor (Ovid.). 5. Vin-
cere aut mari. 6. Inter vepres rosae nascuntur. 7. Concordia parvae res crescunt, discordia
1
maximae dilabuntur (SaiL). B. Parturiunt montes, nascitur mus. 9. Non omnis mori ar (Hor.).
-1. Pl ato philosaphus
3
in hortis suis cum discipulis disputare solitus est. 2. Caesar copiis sui s
diffisus4 cum hostibus confligere ausus non est. 3. Nescit vox reddita
5
reverti (Hor.). 4. Simili s
simili gaudet.
III -1. Magistratuum est imperare, civium autem oboedire. 2. Amicitia Antonii et Octaviani parum
firmitatis habuit.
6
3. Gallorum fortissimi erant Selgae. 4. Ignoti nulla cupido. 5. Aristoteles
doctissimus omnium antiquorum philosophorum putatur.
7
6. Semper memor ero meritorum
tuorum. 7. Egregius iIIe vir proditionis
8
accusatus est. B. Magni9 virtutem aestimamus. 9.
Homo sui generis.
Kako kod nas glasi poslovica 1-7 i I-B?
Kako prevodis "meliora" i "deteriora" u 1-4?
Kakav je to geniti v "ignoti" u 111-4?
Prevedi: 1. Gradani se praznikom rado bave ribolovom i lovom. 2. Veoma se divim tvojoj
odvainosti. 3. Prijatelju, tvojem pismu veoma sam S9 obradovao (gaud eo 2 ide s ablativom).
----------------------------------------------------------r----
100
Komentar.
1) To je rastavno upitna rel'enica s indikativno: da Ii .... iii. U latinskom je veznik u prvom dijelu
"utrum", a u drugom je "an". Medutim, veznik "utrum" moie u prvom dijelu pitanja izostali, ali je
u drugom dijelu iIi drugim dij elovima pitanja obavezan "an".
2) To su ablati vi koji zamjenjuju pogodbenu rel'enicu: Mi Wemo: slogom .... , neslogom (a nesloga .. . ).
3) Platon (427. - 347.), radom iz Atene, jedan je od najveCih grckih filozofa. Svoju filozofiju velikim
dijelom duguje Sokratu, svom ut itelju, s kojim se dosta rano upoznao. Sakrat nije niAta napisao zata
je sve svoje vrijeme posvelio pouci mladih Atenjana. Njegovu filozofiju nalazimo izloienu u vrlo
brojnim Platonovim djelima: Apologija Sakrata, Kriton, Protagona, Gorgija. Simpozion, Pedon itd.
Platonova djela prevedena su na sve europske jezike, a njegov jeutjecaj ogroman na srednjovjekovnu
i modemu filozofij u.
4) - jer se nije pouzdavao.
5) - izrel'ena rijel'.
VJEZDA 24
PLATON ARISTOTEL
6) Nakon ubojstva Cczara (44. g. pr.n.e.) urotn.ici Marko 1unije 'Br ut i Gaj Kasijc, inace ranij e vrlo
odani Cezaru, prebacili su se u M. Aziju i
fonniraii rcpubli kansku vojsku, kako bi 05VO-
jili vlast u Ri mu. Njin la se u Ateni bi e pridrufio
i pjesni k Horacije i Ciceronov sin Marko, a i
sam Cieeron se spremao njima pridruziti, ali je
u pokuSaju italskog tla uhvacen ad
Ant onij evih vojn.ika i ubijen, a glava mu je
(g. 43.). U Ri mu su, medutim, sklo-
pili triumvirat Oktavij an, Marko Ant onije i
Lcpid, koji su dobra obucenu vojsku prcbaci li
u Grcku i kad Fi li pa g. 42. pro !l .C. posve razbili
republikansku vojsku. Mnogi su ipak amnes-
tirani, medu niima i Horacij e. iz -
medu Oktavijana i Antonija nakan toga je sve
slabilo, pa ce konacno medu njima deti do
obrai'una g. 31. k od Akcija. Antonije je
svladan, 7..3jed no S egi patskom kralj icom Kleo-
patrorn, a Oktavijan je postao jedini vlada_r u
Rimu kao Princeps senatus.
7) Aris totel (384. - 322.) rodom je iz Stagira,
makcdonskog grad ita. Rano jc preselio u Ate-
nu i postao Platonovi m ucenikom. Tri godine
biD jc uti teljem Aleksandra Vclikog. U Ateni je
osnovao vlastitu u Liceju, koja se kasnije
nazvala Peripatetska . Nakon smrti Aleksandra
Veli kog, bio je optuten zbog i nasko-
TO je umro na Halkidi ci. Ari stot el je bio ucitelj
filozofije u svojoj ali je osim toga i vrl o
plod an pi sac fil ozofski h djel • .
8) Genitiv kri vnje.
9} Geni ti v c jene. RlMSKI NOVAe
101
VJEZBA25.
GLAGOL ESSE I NJEGOVE SLOZENICE
- SINTAKSA DATIVA
Latinski jezik irna nekoliko nepravilnih glagola, a njihova je nepravilnost u
tome da glagolske oblike tvore na razliCitim osnovama, a ima kod njih i drugih
nepravilnosti iIi osobi tosti, kako cemo vidjeti.
I a) - Na prvo mjesto nepravilnih glagola stavlj am glagol:
sum, esse, fui biti. - U svojoj konjugacij i taj glagol pokazuje tri osnove: So, es-
i fu-. Osim toga, kod ovog glagola u nekim oblicima ispada tematski vokal, kao
npr. u infinitivu:
es-se, gdje je karakteristican i iruini tivni format -se. Karakteristican je i vokal
-i- u konjunktivu prezenta: sim, sis itd.
Evo njegovih oblika u cjelini:
Prezent Imperfekt
Futur I
Indikativ Konjunktiv Indikativ Konjunktiv
1. sum sim eram essem ero
singular
2. es sis eras esses eris
3. est sit erat esset erit
1. siimus simus eramus essemus erimus
plural
2. estis sitis eratis essetis eritis
3. sunt sint erant essent erunt
Perfekt Pluskvamperfekt
Futur II
Indikativ Konjunktiv Indikativ Konjunktiv
1.fui fuerim fueram fuissem luero
singular
2. luisti fueris lueras luisses lueris
3.luit fuerit luerat luisset luerit
1. luimus luerimus lueramus luissemus luerimus
plural
2. luistis lueritis lueratis
luissetis lueritis
3. fuerunt luerint fuerant
fuissent ruerint
Imperativ I: singular 2. es - plural 2. este budi, budite
Imperativ II: singular 2. esta, 3. esta - plural 2. estate, 3. sunto
Particip prezenta: ens, entis -, ali se ne upotrebljava, osim kao pojam, "bice"
(usp. entitet).
102
V I E ~ B i \ 25
Particip f utura: futurus 3.
Infin. prez.: esse; Infin. perf.: fuisse; Infin. fut. : futUrum ese. iIi : fore.
b) Glagol esse ima i svoje slozenice koje se tvore pomocu prefiksa: ad, ab, in,
prae, inter, ob:
ads um, adesse, affui
absum, abesse, afui
insum, inesse, infui
praes um, praeesse, praefui
intersum, interesse, interfui
obsum, obesse, obfui
- biti prisutan
- biti odsutan
- nalaziti se u
- biti na celu (s dativom)
- ucestvovati, sudjelova ti
- skoditi
U konjugiranju ovih slozenica treba voditi racuna da se pravi lno mijenja
glagol esse, dok je prefiks na pocetku bez promjene:
adsum, ades, adest, - adsiimus, ades tis, adsunt;
absum, abes, abest, - absi:i mus, abestis, abs unt.
Dvije slozenice ipak imaju promjena u prefiksu. To su:
1. prosum, prodesse, profui - koristiti.
- Naime, ta sloZenica pred konsonantskim oblicima glagola esse ima obl ik
pro-, a pred voka lskim ima prod-:
prosum, prodes, prodest, - prosi:imus, prodestis, prosunt.
2. possum, posse, potui - moci.
- To je sloZenica glagola esse samo u oblicima prezentske osnove. Ispred
konsonantskih obLika glagola esse stoji oblik pos-, a ispred vokalskih pot-:
prez.
impf.
futur I:
- ind.:
konj.
- ind.:
konj .
possum, potes, potest, - possi:imus, potesti s, possunt
possim, possis, possit, - possimus, possitis, possint
poteram, poteras, poterat itd.
possem, posses, posset itd.
- potero, poteris, poterit itd.
Sam infinitiv prezenta kod ove slozenice je neobican. Ocekivali bisrno, nairne,
potesse (isp. prod-esse), a rnedutirn je: posse.
II - DATTY je padez neupravnog iii daljeg objekta, pa prvenstveno stoji uz
glagole. Ovdje cerno spornenuti slucajeve kada se dativ drukcije konstruira nego
kod nas. To je kod glagola:
103
DRUGA GODINA UCENj A
fido 3, confido 3 tibi
di ffido 3 tibi
medeor 2 rnorbo
parco 3 denariis
persuadeo 2 arni co
studeo Iibiris
studeo 2 rebus novis
faveo 2 Catilinae
praeficio 3 vinum aquae
praesurn exercitui
consii lo 3 rnihi
- uzdam se u te
- ne uzdam se u tebe
- lij ecim bolest
- stedim novae
- nagovaram prijatelja
- bavim se knji gom
- radim oko prevrata
- pristajem uz Katilinu
- dajem prednost vinu pred vodorn
- na celu sam vojske
- mi slim na svoj spas
Uz neke glagole do laze DVA DATIVA: jedan lica iii stvari, a drugi svrhe:
Tua salus mihi curae est - Tvoj spas mi je na brizi.
Quae ti bi laudi ducis, aliis ne vitio vertas!
Sto sebi upisujes u slavu, drugima ne upisuj u grij eh!
Caesar duas copias ponti praesidio reliquit.
Cezar je dvij e eete ostavio za zastitu mosta.
Dati v uz glagol ESSE pookazuje kome sto pripada, pa glagol ESSE prevo-
dimo: imati:
Croeso erant duo filii. - Krez je imao dva sina.
Uz izraz MlliI NOMEN EST lie no ime moze stajati u dativu iii u nominativu:
Mihi nomen Marco est. - Mihi nomen Marcus est.
VJEZBE I ZADACI
la -1. Cogno, ergo sum (Descartes). 2. Ita est. 3. Fui quod es, eris quod sum. 4. Neque animus
neque corpus a vobis aberit (SaiL). 5. Inopi desunt multa, avaro omnia.
Ib -1. Ego, qui te confirmo, ipse me non possum (Cic.). 2. Per risum multum potes cognoscere
stultum. 3. Faciam ea omnia, ut (kako) iam potuero. 4. Non omnes possumus omnia. 5. Quid
prod est homini, si totum orben terrarum imperio suo subegerit,
l
imperitare autem sibi nescit?
6. Neque litteras Graecas didici. Parum placebat eas discere, quippe quae Oer one) ad virtutem
doctoribus nihil profuerunt2 (Sail.).
11-1. Provinciae Caesar Quintum Cassium praeficit (Caes.). 2. Itiique sibl quisque consulebat
(Caes.). 3. Non scholae, sed vitae disvimus. 4. Quidquid discis, libi discis. 5. Caesar auxilioJ
cohorti venit cum legionibus duabus. 6. Sunt nobis multi amici. 7. Non est pax impiis. 8. Id mihi
curae erit.
104
VJEZBA 25.
Kako prevodis ' ea omnia' (lb-3)?
Kako glasi osnovni glagol predi kata ' praeficit' (1I -1) ?
Prevedi : 1. Uradit cemo sve one sto budemo mogli. 2. Tko je danas odsutan? 3. Ni sta (ne)
koriste rijeci bez djela.
Komentar:
1) Pogodbena potenc.ijal na s konjunktivom perf.: kad bi sebi podlo!io ...
2} To je kazao pucanin Gaj Marije koii svjesno nij e slijedi o primjer nadutih optima. Visoka nauka
Grka, mi sH Marije, nije ni njima samima pomogla. Nairne, izgubili su svoj u slobod u.
3) Dati v svrhe: doCi nekorne u pornot.
PRAZNICI i PREDSTAVE U TEATRU. - Rimljani su imali dosta vjerskih i civilnih praznika. Svaki
mjesec je imao svetanc dane aka Kalenda, Nona i Ida . Od davnine postojc svetanosti Luper-calia u
veJjaci, Parilia, Cere-alia j Vinalia u lTavnju, Vestalia i MatraJia u Ii pnju, Vulcanalia u kolovozu i
Saturnalia u prosincu. Bil o je osim toga dahJma predvidenih za razonodu, za trku, za pecanj e, 7...3
konj ske trke. Bil o jc praznika vczanih za datume vladajuccg cara. DrUlva je Opcl uvodil a praznikc u
svezi 5 posebnim dogadajima, a bili su u tast bogovima: Ludi Romani, Ludi Pl ebei, Apoll inares,
Cereales, Megalenses, Aoral es. Zatim su tu i dani sve6lnih ralni h trijumfa. - Praznici su bili dani
razonode. Za sloj koj i je traZio "panem el circenses", igre su bile rnjcsto na ka me
ce provesti svoje slobodno vrijcme. Sve nezaposlene hrani la je drUlva, odnosno patrorn, i ona mu je
pri redivala igre. lgre su se ispocetka davale pod vedrim nebom, a ad g, 145. pr.n.e, gradese veCsjcdi Sta
za publi ku. Plinije Stariji spominje natkrivcn tcatar oko 50. g.pr.n.c., a znamo sigumo da od tog
vrcmena posloji natkriven Pompejcv lealar. Novi je leatar poceo graditi Cezar, a ga August.
- Tea tar jc imao dio za (cavea) i dio za glumce, do kojeg je bila zgrada za potrebe glumaca,
Z3 refiju i za rekvizite, Na dnu koje je bi la slepenasto, nalaz. il a se je orchestra, namijenjena
senatorima i caru. - U potetku su se tu davaIe domace igre, a ad g. 240. pr,n.e., prikazuju se i
preradane grtke drame i komedij e. Kasnije se prikazuju i domace tragedije. Zlatni vijek rimskog
leatra traje dva i po stoljeca, do kraja stare ere. Tu su se izrcdali damaCi autori : Ncvij e, Ernje, a
osobito kamediografi Plaut i Terencije. Potetkom carstva predstavc u tcatru gube na znacenju, a
tragedije se piSu i dalje, ali sarno kao lil erama djela.
TRAIANOV FORUM KOLOSWM
105
VJEZBA26.
GLAGOL FERRE I N}EGOVE SLOZENICE
- SINTAKSA AKUZATIVA
I a) Glagol fero, ferre, tiili, liitum (nosi ti) u svojoj konjugaciji pokazuje tri
osnove: fer-, tul-, lato-. Osim toga, u nekim oblicima kod njega ispada tematski
vokal . Sve ostalo ide pravilno, po treeoj konsonantskoj konjugaciji.
PREZENT - indo al<t.: fero, fers, fert - ferimus, fertis, ferunt.
indo pas.: feror, ferris, fertur, ferirnur, ferimini, feruntur.
konj. akt.: feram, feras, ferat, feriw1us, feratis, ferant.
kon. pas. : ferar, feriiris, feratur, feramur ....
IMPERF. - indo akt. : ferebam, ferebas, ferebat...
indo pas.: ferebar, ferebaris, ferebiitur .. .
konj. ak.: ferrem, ferres, ferret, ferremus ....
konj. pas.: ferrer, ferreris, ferretur, ferremur .. .
FUTUR I - akt.: feram, feres, feret, feremus ...
pas.: ferar, fereris, feretur, feremur ...
IMPERATIV I: singular 2. fer - plural 2. ferte (nosi, nosite)
II: singular 2. ferto, 3. ferto - plural 2. fert6te, 3. ferunto.
INFINITIV PREZ. AKT.: ferre - PASIVA: ferri
PARTICIP PREZ. : ferens, -ntis - PARTICIP FUT. : lahirus 3
GERUND IV: ferendus 3 - GERUND: gen. ferendi .. .
SUPINI: latum, latu.
Perfektska aktivna vremena prave se pravilno od perfekta TULI, a pasivna
perfektska vremena prave se pomoeu participa perfekta pasiva LATUS 3 i
glagola ESSE.
b) - Slozenice ovog glagola sa vee poznatim prefiksima glase:
(ad) aifero, affere attiili allatum donijeti
(ab) aufero auferre abstiili ablatum odnijeti
infero inferre intiiIi illatum unijeti
efero eferre extiili elatum iznijeti
defero deferre detiili delatum donijeti
confero conferre contiili collatum skupiti
refero referre retiili relatum vracati
profero proferre protiili proliitum iznijeti
perfero perferre pertiili perliitum dojaviti
106
VJUZBA 26.
n - AKUZATIV je u prvom redu padez objekta, pa je uz nominativ najzastu-
pljeniji padez u latinskom. Akuzativ kao objekt dolazi uz prelazne glagole, od
kojih ce biti spomenuti slucajevi kad je to drukcije nego kod nas:
iuvo 1, adiuvo 1 amicum - pomazem prijatelju
fugio 3 patri am - bjezim iz domovine
spero 1 saJutem - nadam se spasu, u spas
sitio sanguinem - zedan sam krvi
id gaudeo - tome se veselim
Akuzativom se izri ce prostor na pitanje: koliko je visoko, duboko,
iIi dugo:
domus alta pedes viginti, lata pedes triginta.
Na pitanje: koliko vremena traje - dolazi u latinskom takoder akuzati v:
Pugnatum est continenter horas quinque. - Borilo se neprestano pet sati.
Akuzativom se kazuje i uzvikivanje:
Me miserum' Bijedna Ii mene! - Heu me infelicem! Nesretna Ii mene!
!rna prelaznih glagola koji craZe dva akuzativa: akuzativ lica i akuzativ stvari, kao:
doceo 2 al iquem aliquid - poucavam nekog u neeem
cE! lo 1 aliquem aliquid - krijem pred nekim
oro 1, rogo 1, intrrogo 1 aliquem aliquid - pitam nekoga
Magister gueros - UCi telj djecake poucava u glazbi.
Ova akuzativa: akuzativ objjekta i akuzativ predikata stoje uz glagole:
appello 1, nomlno 1, voco 1, dico 3
creo 1, ellgo 3, dellgo 3
puto 1, existlmo 1, iudko 1, diico 3
- nazivam koga Cim
- izabrati koga za
- smatrati koga cim
Ouco .!;3micum meum - Sma tram te mojim prijateljem.
Ako su ti glagoli u pasivu, uz njih stoje dva nominativa:
Cicero consul creatus (electus, effectus, reddltus) est.
Amicus me us duceris - se mojim prijateljem.
VJEZBE I ZADACI
I a -t . In silvam ligna fers. 2. Homo probus paupertatem et senectutem patienter fert . 3. Hostes
militum nostrorum impetum non tuterunt (Caes.). 4. Numidae caput Hiempsalis ... ad lugur-
tham' referunt (Sail.). 5. Belgae, Aquitani et Cellae lingua, institutis inter se differuntz (Caes.).
6. Nullam rem Cicero gravius tulit quam mortem filiae suae.
J
107
DRUG A GODI NA U(ENJA
b) -1 . Is labor utilis est, qui tibi laudem fert, civitati autem prodest. 2. Graecia capta ferum victorem
cepit et artes intulit agresti Lati0
4
(Hor.).
- 1. Te sapientem et appellant et existimant. 2. Centaurus Chiron
5
Achillem, filium Pelei et
Thetidis, musicam docuerat. 3. Exercitus Romanus Diocletianum imperatorem elegit.6 4. Nam et
secundas res splendidiores facit amicitia et adversas leviores (Cic.). 5. Vinum et (=eak)
sapientem facit dementem. 6. Cave canem.
Sto znades 0 junaku Ahi leju?
Kakva dva akuzativa vidis u ree. II-57
Kakva je to zamjenica "qui " u Ib-1 7
Prevedi: 1. Podnosite strpl jivo teret zivota. 2. Uvijek zahvaljujte svoji m roditeljima. 3. Rimske legije
su svog vojskovoclu obieavale izabrati (za) cara.
Komentar:
1) Miopsa, kraJj Numidije i saveznik Rima, imao je dva sina, HiempsaJ a i AdherbaJa, a je posinio
i svog bratiea jugurtu, koji je bio znatno i sposobniji od svoju, rodaka. Jugurta je svi m
sredstvima nastojao da se sam dokopa vlasti u Numi diji . Dao je ubiti Hicmpsala, a zeli a se i
AdherbaJa, koji je zatratio pomoe u Rimu. Rim je poslao vojsku prativ Jugurtc, i Ie su borbc traj aJe
godina, dok ga nij e svladao pucani n Gaj MaTije g.101. pr. n.e. Usp. vj. 14, b.2.
2) Glagol 3 stoji s ablativom - c.ime, u cemu se razlikovati.
GROB C. METELE
3) To je keerka Tulija, koju je Ciceron bi o poslao
u Libiju da bi oporavil a zdravlje.
4) Prvi sukobi Rimljana i grckih drwva desili
su se za vrijeme drugog punskog rata nakan
bilke kod Kane g. 216. Tada su Rimljani uspjeli
onemoguCi ti makedonskog kralja Filipa V da
ne spoji svoje trupc s HanibaJovom vojskom.
Nakon Hanibalova poraza kod Zame g. 202.
rimska vojska prodrla je u Makedoniju. U dvije
znacajne bilke (197. i 171.) Makedonci su bili
posve slomljcni, a g. 148. Makedonija je pripo-
jena rimskoj drwvi . Dvije godine kasnije rim-
ska je vojska kod Korinla porazila vojsku Ahej-
skog saveza, a time je GrCka definitivno izgu-
bila svoju slobodu. Usp. vj. 10. b.2. - Medutim,
Horaoje ovdje tvrdi da je Grcka svojom kul-
turom svladala krutog rimskog pobj ednika.
- Glagol "intulit " trati dativ: unijcti u ...
5) Centauri su clivlje tesalsko pleme. aJ i u priCi
to su dvolika biea, ozgo covjck a ozdo konj.
6) To je bilo g. 284., a na vlasti jc os tao Dioklccijan, inace \lirae i vrlo sposoban drUlvnik, do god. 305.,
kad sc zbog zdravlja povukao u svoju palacu kralj Solina. Danas je Dioklecijanova palaea
stragi ccntar grada Splita. Usp. vj . 9. b. 2. - Dioklecijan je postao carem u doba vclikog i
dubokc krizc ogromnog Rimskog carstva. Sve graniee tog silnog carstva snaZno nagrizaju plemena
Sarmata, Gota, Alemana, Pcr Markomana, Vandala i drugih. Dioklecijan se odrUlO na vlasti
dvadeset i jednu godinu zahvaljujuCi izuzetnom srnislu za upravljanje drwvom. Prvi je njegov
znaeajan korak je podijelio carstvo na istOCni i zapadni clio. Sam je izabrao istOCni dio sa
u Nikomediji. Zapadni dio povjerio je Maksirnilijanu sa sjedi§tem u Milanu. Osim toga obojica su
uzela po jcdnog zamjenika, a provine.je su podijelili u manjc administrativne jedinice. Na taj su naen
lak§e svladali poteSkate carstva.
________________________________________________ __
VJEZBA27.
GLAGOL IRE I NJEGOVE SLOZENICE
- SINTAKSA ABLATTVA I
I a) - Glagol eo, ire, ii, Hum (iei) tvori glagolske obI ike na osnovi e- i i-, kako
se vidi iz tabele:
PREZENT IMPERFEKT
FUTURI
indo konj. indo konj.
1. eo eam ibam irem ibo
singular
2. is
eas ibas ires ibi s
3. it eat ibat iret ibit
1. imus eilmus ibilmus iremus ibimus
plural
2. Hi s eilti s ibilti s ireti s ibTt is
3. eunt eant ibant iernt ibunt
Vremena perfektske osnove prave se na perfektu ii:
Perfekt -Ind.: ii, isti , it; imus, is tis, ierunt
Konj .: ierim, ieri s, ierit; ierimus, ieritis, ierint
Pluskv. -Ind.: ierarn, ieras, ierat; ieriunu5, ieratis, ierant
Konj .: issem, isses, isset; issemus, issetis, issent
Futur II: iero, ieris, ierit; ierimus, ieritis, ierint
Imperativ I: i - ite; Imperativ II: ito, ito; itote, eunto
lnfinitiv prez.: ire; lnfinitiv perfekta: isse; Infinitiv futura: i rurum esse.
Particip prez.: iens, euntis; Particip futura: irurus 3
Gerundiv: eundus 3; - Gerund: gen. eundi, dat. eundo ..
Supini: itum, 1tu.
Glagol ire je neprelazan glagol, nema pasivnih oblika. Ipak, pasivni oblici se
upotrebljavaju u 3. lieu sing. umjesto bezlicnih oblika: itur ide se; ibatur idase se;
ibitur iei ee se; itum est islo se je.
Isto tako postoji i infinitiv prezenta pasiva IRI, a upotrebljava se sarno za
tvorbu infinitiva futura pasiva koji se u latinskorn jeziku vrlo rijetko upotre-
bljava, a inate je predviden u konstrukeiji akuzativa 5 infinitivom. Taj infinitiv
glasi:
laudatum iri - eaptum iri - leetum iri .
109
DRUGA GODI A UCEN}A
b) Slozenice glagola IRE prave se pomocu poznatih prefiksa:
adeo, adire, ad'ii, aditum
abeo, abire, abu, abitum
ineo, illire, inri, inItum
exeo, erne, ex'ii, exl'tum
intereo, interire, interii, interltum
obeo, obire, obii, obitum
pereo, perire, perii, ---
red eo, red ire, redu, redi tum
transeo, transire, transii, transltum
doCi
otiCi
uci
izici
poginuti
obaviti, umrijeti
propasti
vrati ti se
prijeCi preko
II - LATINSKI ABLATIV sadrzi u sebi tri starija padez.a:
1. pravi ablativ na pitanje: cega?, od cega?
2. lokativ na pitanje: gdje? kada?
3. instrumental na pitanje: skim? cime? zaSto? kako?
U ovoj vjezbi obradujemo prva dva ablativa. 1. PRAVI ABLATIV oznacuje
stvar ili lice od koga se nesto odvaja, a stoji uz glagole:
liberare osloboditi cega
carere, egere, indigere biti bez
desistere odustati od ('ega
Ovaj ablativ stoji takoder uz pridjeve:
solvere, privare
prohibere, arcere
movere
tiber (metu) slobodan (od straha)
vacuus (sensibus)
orbus (parenti bus)
nlidus (libertate)
bez (osjeeaja)
lisen (roditelja)
liSen (slobode).
rijeSiti cega
Cuvati od cega
iskljuCiti iz cega
Pravim ablativom izrice se i porijeklo, a stoji uz participe: natus, prognatus,
ortus, gerutus, satus, editus (nobill bus parentibus, nobill loco, ~ u m i l i genere).
Pravim ablativom bez prijedloga oznacava se i lice ill stvar s kojom se neSto
poredi, a stoji uz komparative pridjeva ill priloga:
Tunica propior pallio est - Tunika je biWl od ogrtaa..
Exegi monumentum aere perennius - lzvedoh spomen trajniji od mjedi
Uce ill stvar s kojom se ne!lto poredi m o ~ stajati takoder u nominativu uz
prilog "quam" (nego):
Sol maior qu: _ -n terra est - Sunce je veO! nego Zemlja.
VJEZBA 27.
2. LOKATNNI i TEMPORALNI ABLATTV - Oznaka mjesta na kojem se
neka radnja stoji u ablativu s prijedlogom in, ali ako su u toj oznaci sadrzane
rijeci: locus, totus, - onda se upotrebljava ablativ bez prijedloga:
idoneo loco castra ponere postaviti tabor na prikladnom mjestu
Tota urbe clamor factus est - Nastade graja po cijelom gradu.
Isto se tako cistim ablativom kazuje oznaka mjesta uz glagole kretanja na
pitanje: kuda?
Exercitus Appia via profectus est. Vojska je krenula Apijevom cestom.
I oznaka vremena na pitanje KADA? stoji u cistom ablativu kod imenica koje
imaju vremensko znacenje, kao:
tempus, aetas, ver, hi ems. nox, dies, punctum itd.,
- zati m kod imenica: initium, principium, adventus, exitus,
- te kod imena svetkovina, igara i : Saturnali a, Floralia, comitia.
Hieme fu lmina rara sunt. - Caesar tertia vigi lia profectus est.
Zimi su munje rijetke. - Cezar je krenuo oko trece vigi lie.
Saturnalibus servi plus libertatis habebant.
Za Saturnalija robovi su imali vise slobode.
Sam ablati v imenica s vremenskim znacenjem stoji i na pitanje: za koli ko
vremena, kao:
Troia a Graecis decem annis expugnata est. - Grci su Troju osvojili za deset
godina.
VJEZBE I ZADACI
11. Eunt anni more fluentis aquae. 2. Ibis redibis numquam peribis in bello.' 3. Sic transit gloria
mundi. 4. lte, quo vos offici a vestra vocant. 5. It fama per urbem. 6. Anni tempora eunt et redeunt.
7. Cives Romani , cum (kada) foras exibant, togam ferre debebant.
2
8. Omnia mutantur, nihil
interit. 9. Numquam redibit illud tempus, quod semel praeteriit. 10. Caeser de quarta vigilia
J
eedem itinere, quo hostes ierant, ad eos contendit equitatumque omnem ante se mittit (Ceasar).
lIa) 1. Moveor enim tali amico orbatus, qual is, ut arbitror, nemo umquam erit et nemo eerte fuit
(Cic.). 2. Tunica pallio propior est. 3. Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fac
sapienter opus, fer patienter onus. 4. Brutus Romam dominatU regio liberavit.
4
5. Horatius poeta
humili parente ortus est
5
, Cicero autem nobili fami lia. 6. Neminem Lycurgo maiorem virum
Laoedaemon 7. Sunt isla, Laeli, nee enim melior Africano
7
quisquam nec darior (Cic.).
b) 1. Ceterum tama tanti tacinoris
8
per omnem Atricam brevi divulgatur (Sail.). 2. Caesar castra
sua semper idoneo loco ponere solebat. 3. Nemo Graecorum Demostheni par eloquentia.
9
4. Fructu non toliis arborem aestimapo 5. Neeessitas caret lege, venter auribus. 6. Prima luce.
7. Vere novo.
111
DRUGA GODINA UCENjA
Kakva je to imenica "itinere" (1-10) i kakav je to ablativ?
Kako prevodis ' ista' u II-a) 7 i koji je to oblik?
Kakav je to genitiv ' Graecorum' u II-b 3?
Prevedi: 1. Sve prolazi (pl.). 2. Kada ces se vratiti kuci? 3. Ode bogatstvo, odose i prijatelji. - ode,
odose (aorist) prevedi glagolom ' abeo' .
Komentar.
1) To je neodreden odgovor u Delfima. Nairne, ako zarez stavirno ispred "numquam", onda
znaa: n.ikada n poginuti u ratu. Aka ga pak stavimo iza "numquam", onda se vratiti
i poginut u rat-u.
2) Kut no odijel o rimskog bil a je tunika, vrsta duge s otvorom za glavu i ruke. Kod
1ena je tunika bil a dufa. Siobodni su gradani prcko tunike stavljaJi togu kad su izlaz.i1i vani, a osobito
za vriiemc javnih nastupa. Toga je bi la pravljena u jed nom komadu od bijele lkanine, a prebacivala
se preko lijevog ramena i na desnom, taka da je desna ruka bila slobodna. VB-j dri.avni
RIML/ANIN U mCI
cinovnici i slobodni dj etaci do sedarnnaeste godine ti-
vota nosili su togu pretekstu, sa grimi znim rubom. U
zimsko doba prcbacivao se preko ramena ogrtat ad vune
(Iacerna iii paenula) s - Zene nisu nosile
togu, ali su matrone preko tunike oblati le haliinu iii
stolu, koja je dopiraJa do nogu. Kada bi izlazi le vani,
RIML/ANKA U smu PREKO KOIE IE ZAOGRNULA PAW
VJEZBA 27
oblatil c bi iii palu. kojom su magic pokri tj glavu. - U kuti !) 1I svi na nogama nosili sandalc 5
rcmenima (solcac), a za izlazak su slu1ile kratke kat-nate ol.micc.
3) U "ajne vrhe, a zOOg smjene strata, Rimljanj su vrij cmc
noti podijelili 1I tctiri perioda, a zvali su ih vigiliac. Trajalc
su po tri sa ta. Prva vigilia bi la jc po pril ici od 185. do 215., a
zadnja iIi lctvrta od 03 do 065. ujutro. Dan se oznalavao
satima kao i danas polev oct 065., ujutro. pa prema tome
fl quarta hora" odgovara kod nas lOs. Dnevne sate Rim-
ljanima jc pokazivao suntani sat.
4) Ludjc Junijc Brut jc svrgnuo 5 vlasti posljcdnjeg il" lskog
kraJja Tarkvinijil Oholog i zajcdno s Tarkvinijem Kolatinom
g.5lO.{I) izabran jc za prvog konzuJa novoformiranc Rim-
skc Rcpublike. Njegovi su sinovi pokuSali raditi u prilog
svrgnutog Tarkvinij a, pa ih je on teSko kazni o. Pog"i nuo jc u
borbi sa sinom Tarkvinija Chalog.
5) Marko Tulijc Ciccron jc polj ccao od rimskc uglcdnc
familij e, aJi jc prvi ad njih stu pia u krug senatora (homo
novus). dok jc Kv. Haracije Flak iz siramaSne provi nd jske
familije.
6) Prema tradiciji Likurg poljctc od spartanskc kraljcvske
familije. Njcmu sc pripisuj e strogi spartanski zakonik 5
kraja 9. sl. pr.n.c., koji je u stvari reformirani stariji zakonik
s atoka Krctc. Spartanci su Likurgu bili padigH hram kaa
bogu.
7) To jc Publijc Komelijc Scipi on Afri t ki koji je g. 202. kod
Zamc u Africi svladaa Hanibala. U Rimu jc uii vaa vrlo
vcliki uglcd, a podsticao je gr&u kulturu. Cijcnili su ga kao
lit nost. ali jc stekao i neprijatcljc, pa sc povukao s
polotaja i g. 183 pr.n.e .. umro na svom imanju. 5 njim su
drugovali Lclijc i prvi rimski Lucilije.
8) To jc gcniti v objektni : glosine 0 !akvom ...
9) To je ablativ obzira: u govomilkoj vjcl:tini .
10) - po plodu, a nc po RIMSKl LEGIONAR
113
YJEZBA28.
GLAGOLI: YOLO, NOLO, MALO
- SINTAKSA ABLATIVA II
1- Glagol yolo, velie, volui (hocu) pravi obi ike na osnovama:
vol-, vel- i vul-, a u nekim obl ici ma indikativa prezenta ispada mu tematski
vokal . U konj unkti vu prezenta dobiva vokal -i-, kako smo to vidjeli kod glagola
'Iesse",
Od glagola yolo nastali su: nolo (-ne -yolo), nolle, nolui, (necu) i malo
(magis-volo), malle, malui (volim).
Prezent Indikat iv Konjunktiv
1. volo noto malo vet im noli m mal im
singular
2. vis non vis mavi s velis nolis mal is
3. vult non vult mavult velit nolit malit
1. volumus nolumus malumus velimus nolimus malimus
plural
2. vultis non vultis mavulti s velitis nolitis malitis
3. volunt nolunt malunt velint nolint malint
Imperfekt indikativ Konjunktiv
1. volebam nolebam male bam vellem nollem mallem
singular
2. volebas nolebas malebas velles nolles malles
3. volebat nolebat malebat vellet nollet mallet
Futur I: - volam, voles ... ; no lam, noles .... ; malam, males ...
Perfektska vremena prave se pravilno na perfektskim osnovama: volu-, nolu-,
malu-:
PERFEKT:- ind.: volui, voluisti ... : konj. voluerim, volueris .. .
Pluskv.: - ind.: voluerarn, volueras .. . : konj. voluissem, voluisses ...
Futur II: - voluero, volueris, voluerit...
Sarno glagol nolo ima imperativ: noli - noHte nemoj - nemojte; nolito -
noli tote nemoj - nemojte
•••
II - INSTRUMENTALNIM ABLATIVOM kazuje se sredstvo kojim se v r ~ i
glagolska radnja (kopati motikom, orati plugom). To je isto kao i u nailem jeziku,
pa 0 tim slucajevima neeemo govoriti. Ipak treba luCiti taj ablativ od ablativa
114
VJEZBA 28.
socijativnog, koji oznacuje d r u ~ t v o u kojem se nesto dogada iii radi (putujem s
prijatelj em) . Dok ablati v sredstva stoji bez prijedloga, ablativ drustva oznacava
se veznikom "cum" (proficiscor cum arnico).
Kao ablati v sredstva podrazumijeva se takoder imeni ca koja sluzi kao dopuna
nekoj radnji, i to uz glagole:
abundare (sil va) implere (vino) ornare (frondibus)
uti (gladio) frui (gaudio) fu ngi (officio)
vesci (carne)
- i uz pridjeve:
potiri (castris)
refertus donis - pun darova - praedltus virtute obdaren vrlinom - fertllis
frumento plod an zitom.
Ovaj ablativ stoji i uz izraz: opus est (treba)
Celeri auxilio opus est. - Mihi IThris opus est.
Potrebna mi je hitna pomoc. - Potrebne su mi knjige.
Ablativom se oznacava i UZROK zbog kojeg se nesto desava, osobito kod
izraza: amore (iz ljubavi), ira (iz mrZnje), metU (od straha), iussu (na zapovijed),
rogatu (na molbu):
Oderunt peccare boni virtu tis amore.
Dobri mrze grijesiti iz ljubavi prema kreposti.
Ablativ uzroka stoji natoCito uz glagole i pridjeve koji izraZavaju dusevno iii
tjelesno osjecanje, kao:
gaudeo victoria; doleo illius morte
maestus morte patris; contentus sorte sua.
Ablativom se oznacava takoder i NACIN RADNJE (ablativ naCina) kod izra-
za: modo, more suo, natUra sua, consuetudine, iure, merito, vi, dolo, conditione.
Ablativom se iskazuje i neko TJELESNO ILl DUSEVNO SVOJSTVO, kao:
excels a statUra; colore candido; nigris oculis
visokog stasa bijele puti crnih oCiju
Cistim ablativom kazuje se i CIJENA neke stvari uz glagole: vendere (pro-
dati), emere (kupiti), constare, stare, esse (posto je nesto) . - U takvom ablativu
cesto nalazimo izraze:
parvo Geftino), minimo (vrlo jeftino), magno (skupo) .
115
DRUGA GODINA UCEN)A
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Si vis amari, ama! (Seneka). 2. Si vis pacem, para bellum. 3. Rei publicae nostrae prodesse
volumus. 4. Multi homines malunt litteris quam bello glonam sibi assequi. 5. Alexander Magnus ab
Apelle
1
pingi voluit, et revera ab eo pictus erat. 6. Si quae vis semper dicis, saepe quae non vis
au dies. 7. Intentus formis, quas in pulvere conscripserat, Archimedes
2
militibus incautus dixit:
' Nolite turbare circulos meos! ' Milites autem eum necaverunt. 8. Socrates man maluit quam legem
violare.
3
9. Noli me tangere!
II a) 1. Via facti. 2. Tum est CatO" locutus, quo erat nemo fere senior temporibus iIIis, nemo
prudentior (Cic.).
b) 1. Res publica Romana avaritia et luxuna laborabat. 2. Diogenes
S
parvo contentus erat. 3.
Isocrates unam orationem viginti talEintis vendidit.
6
4. Quousque tandem abutere, Catil ina, patientia
nostra?7(Cic.).
Kakav je to ablativ ' litteris' u ree. 1-4?
Navedi izvedenice od korijena mor- (morior 3)!
Koji padez trali "abOtor" u II-b) 4?
Prevedi: 1. Skrtac ne zeli drugima koristiti. 2. Vise volim vrapca u ruci nego goluba na grani.
116
Komentar:
1) ApeHes (4.st.pr.n.e.) rodorn je iz jonskog Kolofon •. je grcki slikar, ali se cd njega nije
ni§ta sacuvalo.
2) Slavni rnatematicar, fiziear i mehanicar Arhimed rodio se oko 287. pr.n.e. u Sirakuzi na Sieiliji. U
drugom rimsko-punskorn ratu vrl o vj e§to je branio svoj grad protiv rimske vojske. Sirakuzu je ipak
osvojio vojskovoda Marcel, a vojnici su, mimo Marcelove naredbe, ubili Arhimeda.
SOKRAT
3) Fil ozofa Sokrata (469.-399. pr.n.e.) su atenski demokrati
osudili na smrt zbog njegova nijekanj. politeizma i zbog toga
je, navoclno, kvario m1ade1. Njegovi ucenici savj etovali su
rnu bijeg iz tarnnice, ali on se nije htio suprotstaviti druvnim
zakonima.
4) To je M. Porcije Katon Stariji (usp. vj . 8.b.3), zagovornik
domaceg smjera u literaturi, nasuprot helenistitkim tendend-
jama na dvoru Scipiona. Gaj Lelij e pripadao je krugu Scipiona
Mladeg. a ime mu je sacuvao Oceron u djelu "0 prijateljstvu".
5) Diogen iz Sinope, na Mrtvom moru, suvremenik je A1eksan-
dra Velikog. osnivac cinicke 0 njemu su krutile mnoge
anegdote, kao npr. kad je na trgu usred bijeloga dana SVijeCom
tra1io covjeka. PriCa se da je stanovao u baNi .
6) Isokrat (436.-338.) glasovit je aticki govornik. Ucitelj mu je
bi o i Sokrat. Vjerovao je da se m1ade1 mo1e pravilno odgojiti
samo kroz studij retorike. Bio je govomik bujnog stila ali
neuvjerljivih dokaza i nejasne logike, pa daleko zaostaje za
dosta m1adim Demostenom.
7) Tako Oceron zapocinje svoj prvi govor u Senatu protiv
Katiline. Oblik "abutere" stoji mj. abureris (fut. pas.)
VJEZBA29.
NEPOTPUNI I BEZLICNI GLAGOLI
- SINTAKSA IMENA MJESTA NA PITANJE:
KUDA?, GDJE?, ODAKLE?
I - A U latinskorn irna glagola koji nemaju svi h oblika. Spomenut cemo neke:
1. fio, fi eri, factus sum bivati, postati, dogoditi e. - To je ujedno i nepravilan
glagol, jer neocekivano irna infinitiv FIERI, a osim toga je i semideponentan, jer
u perfektskim vrernenima ima pasivne obi ike: factus sum, eram, ero ... , a "fac-
tus" je u stvari part. perfekta od glagola facio 3.
U indikativu prezenta glagol fio nema oblika za 1. i 2. lice pI. I.nace, irna sve
ostale obli ke, a konjugira e pravilno kao glagoli trece konjugacije na -io:
Prezent - ind.: fio, fis, fit, ........ , .. .. .... , fiunt
konj . fiam, fias, fiat itd.
Irnpf. - ind.: fiebam, fiebas, fi ebat .... .. .
konj.: fi erem, fieres, fi eret
Futur I : - fiam, fies, fiet... .... . .
Perfektska pasiva vremena, a spomenuo sam da je ovaj glagol semideponen-
tan, pravilno se prave pomoeu participa factus 3.
Infinitiv prez.: fieri; - Infinitiv perf. factum esse; Infinitiv futura: futUrum
esse, - iii: fore.
Glagol fio sluzi i kao pasiv glagolu facio 3, pa stoga slozenice: assuefacio 3
(privikavam) i certiorem facio 3 (obavjestavam) imaju pasiv: assuefio (privi-
kavam se), certior fio (bivam obavijesten).
Medutim, slozenice glagola facio 3 sa prefiksima, kao:
conficio 3, perficio 3, deficio 3, afficio 3 itd. imaju pasiv:
conficior 3, perficior 3, deficior 3, aIficior 3 itd.
2. Tri glagola imaju oblike sarno u perfektskoj osnovi, a to su:
coepi, coepisse poceo sam
memlni, meminisse sjeeam se
6di, odisse mrzim
Glagol coepi ima znacenje perfektskih vremena (poceo sam, bijah poceo,
budem poceo).
- Kod glagola memini i adi perfektska vremena imaju znacenje prezentskih
vremena:
6di = mrzim; oderam = mrzio sam; odero = rnrzit eu;
rnemini = sjeeam se; memineram = sjeeah se; meminero = sjeeat eu se.
117
DRUGA GOOINA U [NJA
Imperativ ima sarno "memini ": 2. sing. memento - 2. pI. mement6te.
3. Dalje su nepotpuni glagoli:
1. queo - queunt
2. nequeo - nequit
3. inquam - inquit
aiD - ait - aiunt
quaeso - quaesumus
salve! - salvete!
ave! - avete!
vale! - valete!
mogu
nemogu
katem, kate
kazem,kate, katu
moli m, molimo
zdravo! dobra
zdravo! budi pozdravlj en!
zdravo! (pri odlasku)
Drugih oblika spomenuti glagoli nemaju .
•••
B - U latinskom ima glagola koji se upotrebljavaju sarno u 3. lieu singulara
pojedinih vremena, pa se zovu BEZLICNI GLAGOLI, a oni su veCinom i kod nas
bezlicni. To su:
oportet 2 oportuit treba
deeet 2 decuit dolikuje
dedeeet 2 dedeeuit ne dolikuje
Heet 2 lieuit slobodno je
libet 2 libuit mili se, godi
Neki bezlicni glagoli idu s akuzativom liea, kao:
piget 2 me, piguit mrzi me
pudet 2 me, puduit stid me je
paenitet 2 me, paenituit kajem se (s gen.)
miseret 2 me zao mi je (koga)
U latinskom su bezlicni i neki glagoli koji oznacavaju neku prirodnu pojavu,
a oni kod nas nisu uvijek bezlicni:
tonat 1 tonuit grmi
pluit 3 pluit pad a
ningit 3, ninxit pad a snijeg, snijezi
grandinat 1 pad a grAd
fulminat 1 sijeva, grmi
U latinskom ima bezlifuih glagola koji se upotrebljavaju i kao lieni sa pone-
kad drukeijim znaeenjem, kao:
118
praestat 1, praestitit - bolje je
apparet 2, apparuit - oeito je
praesto 1 - odlikovati se
appareo 2 - doci na svjetJo, pojaviti se
VJEtBA 29,
placet 2, placuit - svida se
constat 1 constitit - poznato je
iuvat 1 me, iuvit - godi mi
placeo 2 - dopasti se
cons to 1 - ustrajati
iuvo 1 - pomaga ti
Il- lmena MJESTA, MANJlli OTOKA i POLUOTOKA, te imenice: DOMUS,
RUS i HUMUS kao dopune nekom glagolu stoje bez prijedloga:
a) na pitanje: kamo, kuda krecem? - u akuzativu:
Proficiscor Romam, Corinthum, Athenas, Delphos, domum, rus;
b) na pitanje: odakle dolazim? - u ablativu:
Redeo Roma, Corintho, Athenjs, Delphis, domo, rure, humo;
c) na pitanje: gdje stojim, ostajem? - u Iokativu, a to je jednako genitivu:
Maneo Romae, Corintru, Rhodi, domi, ruri , humi, - iii u izrazima: domi bellique,
domi militiaeque - u rrliru i u ratu, dok je kod imenjca PLURALIA TANTUM
prve i druge deklinacije, te kod imena mj esta 3. deklinacije jednako ablati vu:
maneo Atherus, Delphjs, Karthag'ine,
VJEZBE I ZADACI
I a) 1. Hoc Tdem reliquis fit diebus (Caes,). 2, Nemo ignavia immortalis factus est (SaiL), 3. Roma
e parvo et hum iii Romuli oppido pulcherrima et maxima urbs imperii Romani facta est. ' 4, Poeta
nascitur, orator fit. 5. Quidquid Midas tetigit, aurum fiebat.
2
b) 1. In rebus adversis semper meliora sperare memento! 2, Dimidi um facti, qui bene coepit, iam
habet. 3, Omnes homines natura sua servitutem odenunt.
c) 1, Amici auro parari nequeunt. 2. Ave, Caesar imperator!3 3, Quod ITcet lovi, non licet bovi.
4. Vim vi repellere licet.
11-1 , Domi militiaeque res publica venalis fuit (SaiL). 2, Reversus domum, quod reliquum temporis,
Plinius studiis reddebat (Plin.). 3, Caesar eo tempore Ravennae erat (Caes.), 4, Brundisio profecti
sumus ante diem secundam Kalendas Maias
4
(Cic,).
Kakav je to ablativ "reliquis die bus" u I-a 1, a kakav "ignavia" u I-a 2?
Odredi polozaj posesivnog genitiva "Romuli ' u I-a 3!
Kakav je to perfekt "tetigif u I-a 5 i od kog glagola?
Kakav je to ablativ "natura sua" u I-b 3?
Kako prevodis "reversus" u 11-2?
Prevedi: 1. Zii Ijudi mrze pravednost. 2. Iz Rima sam otputovao treceg svibnja. 3. Mecenat je u
Brundizij stigao sa Vergilijem i Horacijem.
L-____________________________________________________ 119
no
DRUG A GOOl A UeE JA
Komentar:
1) Rim e postepeno fu;o sa Palatina na ostalih bre!uljaka. Mocvama ravrtica do Kapitolija
isu'ena je i tu se smjestio FORUM ROM ANUM, na kojem se razvijao ojeli nvot grada. Tu
se je trgovalo, odnavale su se narodne skup tine (comilia), zasjedao je Senat. Vjerske s\'etanosti
obavljale su se u hramovima Jupitera, lu.
none i Minen'e na KaptOliju. Uz Forum
Romanurn, kroz koji je prolazila glavna
cesta Via Sacra. gradi se Basilica luli ..
hram Kastora i Poluksa, hram Veste, Basil.
ica Curia za sjedrtice Senata. Ta.
bulariurn, hrarn Sloge, Rostra (govornica).
Kasrtije se grade i novi Forumi, kao: Ceza-
rov, Augustov, ervin. Trajanov s pozna-
lim Trajanovim stupom i Forum Paos.
- Rimski su u znak velike pobjede
podizali u Rimu veliGinstvene slavoluke i
visoke stupove. Jedan od znaeajnih sla·
voluka bio je litov u blizirti Koloseuma
- Od rnnogih hramova grada Rima do da·
nas se Panteon. veliki oktog<>-
nalrti hrarn svih bogova, i malerti hram
Veste. Uz rijeku liber safuvao se monu·
mentalrti Hadrijev mauzolej, koji je danas
poznat kao Andeoska tvrdava.
2) [idas je mitski kralj Frigije. Apolon mu je zelju da se sve tega se dotakne pretvori u z1ato.
U z1ato se stoga pretvorila i njegova krerka kad ju je dotaknuo.
3) To je bio poklik kada je vojska svog ojskovodu imperatororn.lj. carem.
To znati: 29. travnja. - Latinski nazivi mjeseci imaju pridjevski oblik, jer se kod njih podrazumijeva
imertica -mensis": lanuarius, Februarius, Martius, Aprilis (-<!), Maius, Jurtiu , luliu , Augustus,
September 3, October 3, ovember 3, December 3. Zadnja cetiri naziva u treee deklinacije
na -her. -bris, -bre.
FORUM ROMA UAl
VJEZBA30.
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA
INFlNITIV - AKUZATIV S INFlNITIVOM
1- Latinski glagol ima u recenici vrlo razgranatu upotrebu ne samo odredenih
glagolskih oblika nego i neodredenih, i to u:
infinitivi, participi, gerund, gerundiv i supini .
- Najprije cemo govoriti 0 upotrebi infinitiva u latinskoj recenici. Latinski
jezik ima tri infiniti va: infinitiv prezenta, perfekta i futura, i to u aktivu i pasivu.
Infiniti ve prezenta smo vec vidjeli, a to su:
laudare - laudiiri, delere - deleri, legere - legi, audire - audi ri
Infinitiv perfekta aktiva pravi se na perfektskoj osnovi dodavanjem
ka -isse:
laudavisse, habuisse, legisse, cecidisse, di xisse.
Infinitiv perfekta pasiva pravi se pomocu partici pa perfekta pasiva i oblika
"esse": laudatum esse, lectum esse, dictum esse.
Infinitiv futura aktiva pravi se od partici pa fu tura akti va i oblika esse:
laudaturum 3 esse, lectururn 3 esse, dictururn 3 esse.
Infinitiv futura pasiva pravi se pomocu supina na -urn, koji cerno kasnije
vidj eti, i oblika "iri ", je pasivni infinitiv glagola eo, ire (iei): laudatum iri,
lectum iri.
Infinitiv prezenta pokazuj e istovrernenu radnju s radnjorn glavnog glagola,
pa se, prerna tome, moze upotrijebiti za i buducu radnju, ako se
ona istodobno s radnjorn nekog odredenog glagolskog oblika. - Infinitiv
perfekta pokazuj e radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola. - Infinitiv
futura kazuj e radnju koja se irna desiti poslije radnje glavnog glagola.
II - Infinitivi se u latinskorn jeziku cesto upotrebljavaju u dvije specificne kon-
strukcije, i to kao: AKUZATIV 5 lNFINITIVOM i NOMINATIV 5 INFlNITIVOM!
Akuzativ s infinitivom (ACI) u latinskorn jeziku je konstrukcija kada subjekt
neke zavisne reeenice, uglavnorn izjavne iii izricne, dolazi u akuzati v, a predi kat
u infini tiv. Takva je konstrukcija ovisna 0 nekom glagolu iii nekom
izrazu govorenja iii osjecanja. Npr.
Cujern kako djevojka pjeva.
Kazern da je ucenik rnarljiv.
Glas je da je Homer bio slijep.
Audio puellam cantare.
Dico discipulum diligentem esse.
Farna est Homerum caecum fuisse.
Kod nas su to zavisno-izricne recenice s veznicima: da, kako, gdje.
121
DRUGA GODINA UCENj A
U konstrukciji ACI mogu se upotrijebiti sva tri infinitiva u aktivu i u pasivu,
vee prema tome kada se odvija radnja u odnosu na radnju glavnoga glagola:
Audio puell am cantare, - iii: cantavisse, - iIi: ca ntaturam esse.
Cujem kako djevojka pjeva, da je pjevala, da ce pjevati .
Video domum dirui, - iii: diru tam esse, - iIi : dirutum iri .
Vidim da se kuca rusi, da se je srusila, da ce se srusiti.
Ako je predikat ACI imenski, onda se imenski dio predikata slaie sa svojim
subjektom u rodu, broju i padezu:
Seio Petrum prudentem esse. - Dico di scipulos diligentes esse.
U nasoj zavisno-izricnoj recenici ne navodimo subjekt ako je to li ena zamje-
nica, zato sto je ona oeita u glagolskom obliku. U latinskoj konstrukciji AC!,
naprotiv, treba istaknuti zamjenicu, jer ona ne moze biti vidlj iva iz infiniti va. Npr.
UCitelj kaze da sam (da si itd.) marlji v ucenik.
Magister dicit me (te, eum) diligentem discipulum esse.
Magister dicit nos (vos, eos) diligentes disci pulos esse.
Ako se liena zamjenica treceg lica ne odnosi na subjekt glavnoga glagola nego
na nekoga drugoga, onda se upotrebljava akuzativ zamjenica is iIi ille. Ako se
ona odnosi na subjekt glavnoga glagola (UCitelj kaze za sebe da je ... ), onda se
upotrebljava lieno - povratna zamjenica u akuzativu se. Npr.
Magister dicit eum (sc. discipulum) diligentem esse.
UCitelj kaie da je on (ueenik) marljiv.
Magister dicit se iustum esse.
Ueitelj kaie (za sebe) da je pravedan.
Na isti naem za prisvojne zarnjenice njegov, njezin, njihov uzet cemo geni-
tivne oblike pokaznih zarnjenica: eius, eorum, earum, -illius, illorum, illarum,
ako se one odnose na nekoga drugoga a ne na subjekt glavnog glagola. Ako se
one odnose na subjekt glavnoga glagola, onda cerno staviti povratno-prisvojnu
zamjenicu suus 3:
Ucitelj kaie da su njegovi ucenici dobri.
Magister dicit discipulos eius (petri) bonos esse.
Magister dicit discipulos suos bonos esse.
UCitelj kaie da su njegovi ueenici dobri (tj. uCiteljevi).
Latinsku konstrukciju ACI prevodimo najcesce naSom zavisno-izrienom reee-
nicorn s veznicima: da, sto, kako, gdje.
122
-Glagol glavne reeenice 0 kojem ovisi konstrukcija ACI jest neki iz grupe:
1. dicendi iii govorenja: dieo 3, loquor 3, nego 1, narro 1, trado 3,
nuntio 1, fateor 2, pollieeor 2 itd.
- . sentiendi Iii primjeCivanja: scnti o 4, audIo 4, git I, \'Ideo 2, SCIO 4,
putt I, arbitror I, re r 2, credo 3, spero I Ittl .
. l-.onstruk ija A I ·t ji i uz izraze i bezlicne glagole:
fama cst (glas jc), fa esl (pra\' je), ndas 'st (rtij dOI\'olj eno), IU tum '51
(pravedn jc);
La tim: apparet 2 Uasn je), onstat I (p mato je), deect (dolikuje), oportet
- (treba) itd. - premda LI svakom pojedin m sill aju t i nije 7a\' isno-
iui na re cnica nego £<l htj vna, b npr.:
porlet iLldic m iustum · sse - Treba da jc sLlda pravedan.
4. KonstrLlk ija A I st ji i LI Z glagole osjeca.nj a ako njima isticemo neku
k nstataciju a ne L1 zrok, kao:
gaudco 2, lact r 1, d Ie 2, iras or , miror 1, quer r ,i td.
aLldeo Iitteras meas tibi iLlcLlndas fuisse.
Radujem sc da ti je mojc pismo bi lo L1godn .
5. Konstrukcija ACI 5t ji i uz glagole htij enja, kao: v 10, n610, malo, cupio 3,
i tada na zamjenjLlje na e recenice, bo:
Hardianu fi nem imperi i oluit esse Euphratcm.
Il ardijan jc htio da ELl frat bude granica carst\'a.
O. kLl zati s infinitivom ide i uz glagole: iubeo 2, veto 1, sino 3, patior 3. Kod
nas SLI to vn reeenice:
aesar milites castra movere illS it.
Cezar je naredio da vojnici krenLl .
VJEZBE t ZADACI
1. Vivere est militare. 2. Errare humanum est. -
1. Sperat adulescens diu se victurum esse, quod sperare idem senex non potest (Cic.). 2.
Pisonem, ' ut scribis, spero fore2 semper nostrum (Cic.). 3. Ita fit verum amicitiam nisi inter
bonos esse non posse (Cic.). 4. Mittuntur de his rebus ad Caesarem legati. lubet arma tradi,
principes produci (Caes).
III 1. Te hominem esse memento! 2. Dignum laude virum Musa vetat mori. 3. Prima luce ex
superioribus locis, quae Caesans castris erant coniuncta, cemebatur novissimos eorum premi
vehementer (Caes.).
Pripazi na pasivnu rednju u ACI u ree. 11-4!
Kog je roda ' 1005' u 1II-3?
Prevedl: 1. Nadam sa da ces mi uvijek biti dobar prijatelj. 2. Cezar je doznao da je Sanat s velikim
dijelom vojske otputovao u Drac. 3. Poznato je da prijateljslvo moia biti sarno izmedu dobrih.
123
DRUGA GODINA UCENjA
Komentar.
1) Gaj KaJpumije Pizon bio jc Ciceronov zct i vjeran perijatelj.
2) fore = futurum esse.
3) Uz pasivni imperfekt glagola primjeavanja mote stajati konstrukcija ACI.
VJEZBA31.
NOMINATIV S INFINITIVOM
Kada neki od aktivnih glagola, spomenutih kod konstrukcije akuzativa s
infinitivom, stoje u pasivu, onda se zavisno-izri cna recenica, odnosno zavisno-
-zahtjevna recenica, u latinskom izraiava konstrukcijom NOMINATIVA 5 IN-
FINITIVOM. To je stoga konstrukcija u kojoj subjekt zavisne recenice stoji u
nominativu a njezin predikat u infinitivu. Pritom glavni glagol pasivnog oblika
stoji na kraju konstrukcije i slaie se stirn nominativom kao subjektom u licu i
broju. U nas, naprotiv, taj glagol stoji na samom pocetku u bezlicnom refleksiv-
nom obliku. Npr.
Prica se da je Homer bio slijep.
Homerus caecus fuisse traditur.
Smatra se da su Homer i Vergilije bili najveCi pjesnici.
Homerus et Vergilius maximi poetae fuisse putantur.
Prica se da su Gali i Germani vise puta bili pobjedivani od Cezara.
Galli et Germani pluries a Caesare victi esse narrantur.
Prica se da je pjesnik Lukrecije svojom rukom sebi zadao smrt.
Poeta Lucretius manu sua mortem sibi conscivisse narratur.
Imenski dijelovi predikata i dodaci subjekta slaiu se sa subjektom nominativa
s infinitivom (NCI) u rodu, broju i padezu, kako smo vidjeli u navedenim
primjerima.
Ako je subjekt NCI licna zamjenica, ona se ne navodi jer je vidljiva iz oblika
glavnog glagola. Npr.
Cini se da sam ja (ti, on) ucenik.
Discipulus esse videor (videris, videtur).
Cini se da smo mi (vi, oni) ucenici.
Discipuli esse videmur (videmini, videntur).
Konstrukcija NCI ne stoji uz sve pasivne oblike glagola koje smo Ilaveli kod
konstrukcije ACI. Tako ona ne stoji uz bezlicne glagole i izraze, te uz gIagole
124
VjEZllA 31
htijenja i osjecanja, jer oni i nemaju pasivnih oblika. Uz osta le glagole konstruk-
cij a Ncr dolazi uz ova ogranicenj a:
1. uz videor (cini se da ja) - u svim licima i vremenima;
2. uz iubeoT, vetoT, sinoT - u svim licima i vremenima;
3. uz dieor, existimor, iudieor, nuntior, audioT - u svim licima i vremenima
prezentske osnove;
4. uz fertur - feruntur, traclitur - traduntur (pripovij eda se da) - sarno u tim
obl icima.
VJEZBE I ZADACI
1. Multos scriptores rerum suarum Alexander Magnus secum habuisse tradi tur. 2. Romulus et
Remus, liberi Vestalis' Reae Silviae, conditores urbis Romae fuisse traduntur. 3. Qui tacet,
consenti re videtur. 4. Milites castra ponere iussi sunt (Vojnici ma je bilo naredeno ... ). 5. Rem haud,
Scipio et Laeli, 2 difficilem admirari videmini (Cic.). 6. Solem enim e mundo tollere videntur, qui
amicitiam e vita tollunt,3 qua nihil a dis immortalibus meli us habemus, nihil iucundius (Cic.).
Uz pasivne obli ke glagol a iLibeo 2 i veto 1 subjekt NCI u nasem jeziku stavljamo u dativ: bilo je
komu naredeno, zabranjeno.
Sto je subjekt NCI u ree. 6?
Kakav je to ablativ "qua" u ree. 6?
Prevedi: 1. Priea se da su Hipokrat i Galen bili vrlo vjesti lijeenici. 2. Rimskoj djeci (puer) je bilo
zabranjeno da se krecu na rimskom forumu bez oca.
Komentar:
1) Vestalka je svetenica u hramu bogi -
nj c Veste. Bilo ih je Sest, a brinule su se
z.a oganj u hramu i vriile su obredc.
2) U Ciceronovu djclu "Dc senectul e"
gJavna je limosl M. Porclus CaIO Ccn-
sorius (234. - 149.), a nj egovi su sugo-
vomici znatno mladi C Laclius Sapi -
ens i P. Cornelius Scipi o Ameli anus
(185. - 129.). U. p. vj . 8. b.3 Ciceron jc u
SVOjoj 61. godini posvctio ovo djclce 1itu
Ponponiju Atiku, 5vom prijatelju tri
godinc starijl'm
3) Subjckl NCI je djela relabvn. rete-
ni ca qui tollunt
HRAM 8<lCI Nj£ VESTE
125
126
DRUGA GODINA
KlIO\ VESTALINKI
Igre u cirkusu (ludi circenses)
Cirkus je predstavljao mj esto najraznovrsniji h igara, kao: borbi na ledim3 510nov3, akrobat-
ski h konjanika i u Clavne igre, ipak, su bile trke koCija, koje su nastupale
kao bigae, trigae iii quadrigae sa dva, tri ili konja) . Najznatajniji i najveti je bi o CIRKUs
MAXI MUS, podignut u dolini izmedu Palati-
na i Aventi na taka da mu je "cavea"
bi lo na obroncima samih brefuljaka. Uz ci rkus
je bi la sagradena i (carceres). Trke
su se u ci rkusu izvodile po s trogo utvrdenom
ritualu. Prvi dio igara sastojao se ad povorke
(pompa) koja bi krenula sa Kapitolija do ci rku-
sa. To je bil a vrl o sv&ana povorka sa svira6ma,
igracima, sveeenicima i priredivacima igara.
Do pune napetosti velikog broja gledalaca do-
lazil o je kada bi se uz zvuk truba podigao
magistrat, organizator igara, u ruci !ez-
10 od slonove kosti s krilatim arl om na vrhu, i
bacia bij elo pi a mo. To je bio znak iga-
ra. (auri gae) su na glavi nosili metalne
Kanji su bili posebno okiceni metal-
nim plocicama, biserima i hamajlijama. Cle-
dalaca je bi valo i do 200.000, a bili su podijelj eni
po poli titkim frakcijama, koje su se oznatavale
bojarna: bij ela, crvena, plava i zelena. Staza je
bila duga 80 m, a trebalo je na skretanjima aka
meta napraviti sedam krugova. Pobjednici su
bivali dobra nagradeni, pa su znali zgmuti
vrl o veli ka bogatstvo. ATLET/ o\R NA ODMORU
VJEZBA 32.
PARTICIPI - ABLATIV APSOLUTNI
U latinskom imamo tri participa: particip prezenta i futura u aktivu i perfekta
u pasivu . Vee smo upoznali tvorbu participa perfekta pasivnog, a sada eemo se
upoznati s tvorbom participa prezenta i futura.
PARTICIP PREZENTA tvori se na prezentskoj osnovi POmOell formanta -nt-
i padeznih nastavaka treee konsonantske deklinacije. U I i 11 konjllgacij i imamo
stoga: lall dans, -ntis, videns, -nti s, dok u III konjugaciji dodamo j o ~ tern. vokal
"e", koji prelazi i u IV konj.: leg. -e-ns, capi -e-ns, audi -e-ns: legentis, capientis
audientis. To prevodimo: hvaleci, videCi itd. iii : onaj koji hvali itd.
PARTICIP FUTURA AKTIVA tvori se tako da se participu perfekta odbije -us,
a doda -urus:
laudat(us) - laudarurus; vis(us) - visurus; lect(us) - lecrurus; capt(lls) -
caprurus; alldit(us) - audi turus.
To prevodimo: onaj koji ce hvaliti, koji ee vidjeti itd.
1- Partieipi su glagolski pridjevi, pa se u svemu slazu s imenicom. Kako smo
to vidjeli kod infinitiva, i particip prezenta oznacava istovremenu radnju. Par-
heip futura oznacava radnju koja ee se kasnije desiti, a partieip perfekta oznacava
pasivnu radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola.
U - Participi imaju u lahnskom dosta cestu samostalnu upotrebu kao dopune
imenicama u subjektu i objektu, ali je njihova upotreba vrlo specificna u kon-
strukciji ABLATIVA APSOLUTNOG. To je konstrukeija u kojoj subjekt neke
zavisne recenice stoji u ablativu, a predikat u ablativu participa prezenta iii
perfekta. Particip futura ovdje nema primjene.
Ablativ apsolutni ne odvajamo u receniei zarezom zato ~ t o se on smatra
dijelom recenice kao njezina priloska oznaka. Zamjenjuje ove recenice: vremen-
ske (najcesee), uzrocne, dopusne i pogodbene. Npr.:
Saguntum periit Roma deliberante.
Sagunt je pao dok je Rim vijeeao.
Troiii captii Graeci domum redierunt.
Kad je Troja bila zauzeta, Grci se vratise kuci.
Troiii captii Graeci in Asia non manserunt.
Mada je Troja bila osvojena, Grci ipak ne ostadose u Aziji.
Optimis viris urbem nostram regentibus dYes felices erunt.
Ako najbolji ljudi budu upravljaJj nasim grad om, gradani ce biti sretni.
121
DRUGA GODINA UCENjA
Po smislu se vidi koju zavisnu recenicu zamjenjuje ablativ apsolutni, ali
on ima i znacenje. Npr.:
Callia expugnata Caesar cum legionibus sui s in Itali am profectus est.
Nakon sto je Calija osvojena, Cezar je sa svojim legijarna krenuo prema
Italiji . - lli:
BuduCi da je Calija bila osvojena, Cezar je sa .....
Ako je u ablativu apsolutnom particip prezenta, prevodimo ga na nas jezik
nekom od spomenutih zavisnih recenica, vodeCi racuna 0 istovremenosti radnje.
- Ako je u njemu particip perfekta, prevodimo ga uglavnom aktivno, i to na vise
naCina. Njegov aktivni subjekt potraiit cemo u subjektu doticne recenice. Npr.:
Callia victa Caesar in Italiam rediit.
1. posto je Cezar svladao Caliju, vratio se u Italiju.
2. Osvojivsi Caliju Cezar se vratio u Italiju.
3. Cezar je osvojio Caliju, te se vratio u Italiju.
4. Nakon osvajanja Calije Cezar se vratio u Italiju.
III - Kada particip prezenta mora biti predstavljen pomocnim glagolom ESSE,
koji u tom slucaju ima neku imensku dopunu, dobiva se specifican ablativ
apsolutni, u kojem je predikat predstavljen sarno ablativom imenskog dijela
predikata. Izostavljen je ablativ participa prezenta zato sto ga glagol esse nema.
To se obicno naziva: ABLATIV APSOLUTNI BEZ PARTICIPA, a pravilnije bi bilo
kazati : krajnji iii elipticni ablativ apsolutni .
Takav se elipticni ablativ apsolutni upotrebljava, ako su u imenskoj dopuni
predikata imenice koje oznacavaju:
dob (puer, iuvenis, senex), - drZavnu sluzbu (consul, rex, dictator, praetor),
- iii neku djelatnost (dux, adiutor, auctor); - iii ako su tu pridjevi: vivus,
invitus (preko volje), salvus, plenus, ignarus (bez znanja). Npr.:
Romulo rege; - Cicerone consuIe; - M. Cicerone M. Antonio consulibus; -
Cicerone auctore; - Caesare dike; - Catone sene; - Me puero; - Me igniiro;
- salva re publica; - Invita Minerva.
Takvi se slucajevi u nas rijetko prevode zavisnim reeenicama, vee radije
prijedloznim izrazima:
128
za Romulova kraljevanja; za Ciceronova konzulovanja; za konzulovanja
Marka Cicerona i Marka Antonija; na Ciceronov prijedlog; pod Cezarovim
vodstvom; u Katonovoj starosti; za mog djetinjstva; bez moga znanja; dok
je drZava u snazi; protiv volje Minerve.
VJEZBA 32.
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Inteligenti sat. 2. Male parta male dilabuntur. 3. Quidquid id est, timeD Danaos et dona
ferent es' (Verg.). 4. Ave, Caesar, morituri te salutant.
2
5. Tabula rasa. 6. Vae victis! 7. Volenti
non fit iniuria. 8. Vox clamanti s in deserto. 9. Mendaci homini, ne verum quidem dicenti, credere
non solemus. 10. Viribus unitis. 11. Data occasione. 12. Errata corrige! 13. Sero venientibus
ossa.
11- 1. Roma locuta cusa finita. 2. Duobus litigantibus tertius gaudet. 3. Relict is pilis comminus
gladiis pugnatum est (Caes.) . 4. Mutato nomine de te fabula narratur.(Hor.).
111 - 1. Cicerone puero bellum inter Marium et Sui lam ortum est.
3
2. Hannibale dOce Carthaginienses
cum populo Romano bellum gesserunt.' 3. Natura dOce errare nullo modo possumus. 4.
Relinquebatur una per Sequanos via, qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant
(Caes.) . 5. Urbem Romam condiderunt atque habuerunt initi o Troiani, qui, Aenea dOce profOgi,
sedibus incertis
5
vagabantur (SaiL). 6. Invita Minerva.
Kakav je to ablativ ' initio', a kakav ' sedibus incerti s" u 111-5?
Prevedi: 1. Kad je grad bio zauzet, svi stanovnici potraie druge krajeve. 2. Odbaciviii koplja, voj nici
jedne i druge vojske borili su se macevima.
Komentar:
1) To je Vergilijev stih (Aeneis I1 49), a izrekao ga je Laokoont odvratajuCi Trojance da ne uvedu u
grad onu drvenu grdosiju od konja. Usp. 25/ 1
KOLOSEUM
DRUGA GODINA UeE JA
2) Tako su gladijatori pozdravljali cara, koji je sjedio na poCasnom mj .stu, kada bi u areni amfilealra
7.apoCi njali borbu.
3) To jc prvi, vrlo krvav gradanski ral izmcdu putana na telu s Cajem Marijem i optimala na telu s
LUcijem Komelijom Sulom. Vade putanske stranke bil i su ranije braea Crakni i kasnije Caj Juhj<!
Cezar.
4) To je drugi rimsko-punski rat ad g.218. do 202. pr.n.e.
5) - koji su se potucali po nesigurnim mjestima .. - iii: koji su se bez pravog cilja potucali ad mjesta
do mj esta.
Vespazijanovamfiteatar
Prvi rimski arnfiteatar nastao je u Cezarovo vrijeme izgradnjorn dvaju drvenih koji su na taj
naan okrutivali arenu eliptitnog oblika. Drugi savr:leniji arnfiteatar podigoul je g. 29. pr.n.e., ali j<!
on izgorio u pofaru Rima za vrijeme Nerona. Car Vespazijan je izmedu Velija, Celija i Eskvilina potoo
graditi novi i veO arnfi teatar od kame.ni h blokova, a zavrSio ga je car lil. Otvoren je g.80. n.e. Kasnije
je prozvan Colosseum. lmao je 45.000 sjcdiSta i 5.000 mjesta za stajanje. Arena je bila zaStieena
rnetalnom mreiorn, a imala je specijalni sis tern podzemnih kanala da bi se dovela voda za igre 5
Ispad arene bili su rasporedeni kavezi za xvijer;, Clavna je narnjena arnfiteatra bila barba
gladijatora i nji hove borbe s izgladnjelim
VJEZBA33.
GERUND I GERUNDIV
Gerund i gerundiv su u latinskom glagolska imena, od kojih je pm glagolska
imenica, a drugi glagolski pridjev. Tvorba im je jednaka. Na glagolsku osnavu,
nairne, dodaje se formant -nd- za prvu i drugu konjugaciju: laudand-, delend-.
U treCoj konsonantskoj konjungaciji osnova se nuzno prosiruje tematskim vaka-
lorn -e-, koji ostaje i kod glagola na -io:
leg-e-nd-, capi-e-nd-, fini-e-nd-.
GERUND kao glagolska imenica srednjeg roda deklinira se po 0 - deklinaciji
za srednji rod, sarno sto nema nominativa:
gen. laudandi, dat. laudando, ak. laudandum, abL laudando.
GERUNDN kao gJagolski pridjev 1. i 2 dekl. svclava na -us, -a. -um, pa
imamo prema konjugacijama:
1audaadus 3, delendus 3, legendus 3, capiendus 3, finiendus 3.
I -GERUNDimaaktivnoznaeenjeiodgovaranaAojglagoiskojimenicina-nje:
...... ;e .. , razaranje, CimRje itd. U nominativu se gerund izrahva infinitivom, pa
sIIafp "1audBIe" znaCi: hvaliti - i: hvaljenje .
..
VIEZBA 33.
Genitiv gerunda se upotrebljava uZ:
1. imenice: ars, potestas, facultas, copia, spes, causa;
2. pridjeve: cup'fdus, peritus;
3. izraze: causa, gratia (zbog)
Npr.: ars scribendi (vjesti na pisanja); potestas ri dendi (moe smijanja); -
cupidus legendi (zeljan citanja); pentus scribendi (vjest pi sanju); - prae-
dandi causa (zbog pljackanja), venandi gratia (radi lova, u svrhu lova).
Dativ gerunda stoj i uz glagole: ads urn, studeo, operam do. Npr. studeo
equitando, scribendo, venando (bavim se jahanjem, pisanjem, lovom), adsum
equitando (prisutan sam jahanj u), operam do colendo agros (radim oko obra-
divanj a polja).
Akuzativ gerunda stoji uz pridj eve: ad, inter. Npr. Obi ector inter ludendum
(zabavljam se za vrijeme igranja); homo ad agendum natus (covjek roden da
radi); - civis ad oboediendum paratus (gradanin spreman da slusa).
Ablativ gerunda stoj i uglavnom samostalno, i tada ima znacenje modalnog
ablati va. Prevodi se naji'esee nasim glagolskim prilogom na -Ci iii prijedloznim
izrazom iii glagolskom imenicom na -nje:
ridendo dicere verum (smijuee se kazati istinu, kroz smijeh kazati isti nu);
plangendo narrare eventum (kroz plac pricati 0 dogadaju) .
•••
II - Gerund je u svojoj primjeni uskraeen time Mo vrlo cesto ustupa mjesto
gerundivu, i to onda kada gerund ima uza se objekt u akuzativu. Tu jezii'ku
pojavu u latinskom zovemo ZAMJENA GERUNDA GERUNDIVOM. U tom
slucaju objektna imenica dolazi u padez gerund a, a gerund dobiva oblik ge-
rundi va, koji dolazi iza imenice i slaZe se s njom kao pridjev u rodu, broju i
paderu. Npr. :
cupidus legendi libros
- cupid us legendi librum
postaje: cupid us libr6rum legend6rum
- cupidus libre legendi
Dalje: Salonitani defendendo patriam magnam sibi gloriam pepererunt.
Salonitani patria defendenda magnarn sibi gloriam pepererunt.
Cicero scripsi t librum de contemnendo mortem.
Cicero scripsit librum de morte contemnenda.
Zamjenom gerunda gerundivom znacenje se nije ni u cern izmijenilo, pa mi
to prevodimo:
Salonitanci su braneCi domovinu sebi stekli veliku slavu.
Ciceron je napisao knjigu 0 preziranju smrti.
DRUGA GODINA UCENjA
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Et mihi discendi et tibi docendi facultatem otium praebet (Plin.). 2. Errando discimus. 3. Non
Yetis neque suppliciis muliebribus auxilia deorum parantur: vigilando, agendo, bene consulendo
prospera omnia cedunt1 (SaiL). 4. Legatis potestas Romam eundi fit. (Sail). 5. Gutta cavat
lapidem non vi sed saepe cadendo.
11-1. His rebus perficiendis
2
undecim dies tribuit Caesar dictaturaque se abdicat et ab urbe
proficiscitur Brundisiumque pervenit (Caes.). 2. Ita Numitori Albana rEi permissa, Romulum
Remumque cupido cepit in iis locis, ubi expositi ubique educati erant, urbis condendae
3
(Liv.).
3. Quibus rebus coacti Menapii legatos ad Caesarem pacis petendae causa mittunt (Caes.).
Koji glagol kretanja traii akuzativ "Romam" u 1-4?
Kakav je to ablativ "dictatura" u ree. 11-1?
Kako ces prevesti ' bene consulendo" u 1-3?
Prevedi: 1. Onaj divan poloiaj mog dvorca pruia mi pravu mogucnost pisanja. 2. Tvoje pismobilo
je uzrok da poiurim ovo putovanje.
132
Komentar:
1) Znati: sve kreee na dobro.
2) Dativ finalrti: da bi obavio ...
3) Starijeg brata Nurnitora zbaci s prijestolja u Albi Longi Amulije, ali kasrtije Romul i Rem ubiju
Amulija, a djeda Nurnitora vrate na prijestolje. Usp. vj. 11, b. 4., i vj. 7, b. 2; -ubi· gdje Albana re
permissa • kad su prepustili vlast u Albi Numitoru.
VJEZBA34.
PERIFRASTICNA KONJUGACI]A
AKTIVNA I PASIVNA
I - Particip futura aktiva ima svoju primjenu u tzv. PERIFRASTICNOJ iii
OPISNOJ KONJUGACI]I AKTIVNOJ, koja se pravi od participa futura i oblika
glagola ESSE, a oznacava radnju koju sam volj an iii spreman, koju hoeu iii
namjeravam raditi . Tako:
lecrurus sum librum - voljan sam Citati knjigu.
profecrurus erarn ex urbe - namjeravao sam krenuti iz grada
librurn lecturi fuimus - knjigu smo namjeravali citati .
parentes frequentarurus ero - roditelj e eu namjeravati posjetiti.
Perifrasticna konjugacija aktivna ima sva vremena prezentske i perfektske
osnove. Spomenute izraze: hoeu, narnjeravam, voljan sam - stavimo u one
vrijeme, lice i broj u kojem je glagol ESSE, a particip futura prevodi se infinitivom
odgovarajueeg glagola, kako smo gore vidjeli u primjerima.
II - Gerundiv ima svoju primjenu i u tzv. PERIFRASTICNOJ iIi OPISNOJ
KONJUGACIJI PASIVNOJ, koja se pravi od gerund iva i oblika glagola ESSE.
I ova konjugacija ima sva vremena prezentske i perfektske osnove, a prevodi se
aktivno pomocu izraza: valja, mora, treba, - i to u onom vremenu i licu u kojem
se nalazi glagol esse, te infinitivom glagola koji je u gerundivu. Negirani ge-
rundiv (non legend us) oznacava one se ne mora, ali i ono se ne smije
raditi. Latinski subjekt stoji kod nas kao objekt u akuzativu. Npr. :
Parentes colendi sunt - Roditelje treba
Pueri fiagellandi non sunt
- Djeca se ne smiju tuti.
Gerundiv se sa subjektom slaze u rodu, broju i padezu.
Ako je u recenici oznaceno lice koje radnju, one u latinskom stoji u dativu:
Liberis parentes colendi erant - Trebalo je da djeca roditelje.
Nobis patria semper amanda erit - Uvijek ee trebati da Ijubimo do-
movinu.
Ako gerundiv sa esse nema svog subjekta, onda on stoji bezlicno, u srednjem
rodu:
Colendum nobis est. - Treba da
Eundum est, quo nos officium vocat. - Treba iti kama nas zove duznost.
DRUGA GODINA UCEN) A
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Bellum scripturus sum, quod populus Romanus cum Jugurtha, rege Numidarum, gessi!. 1
(SaiL). 2. Aristonicus civitatem Solis conditurus eraF. 3. M. Messal<1 et C. Pi sone consulibus
Helvetii totius Galliae imperio potituri erant3 (Caes.). 4. Populi nostri palriam suam semper
defensuri erunt. 5. Oppida sua omnia et vicos et reliqua aedificia privata Helvetii incendunt,
frumentum omne, praeter quod secum portaturi erant, combOrunt (Caes.).
II -1 . Contra patriam, inquit Cicero, arma eivi sumenda non sunt. 2. Moriendum certe est, et
incertum an
4
hoc ipso die (Cic.). 3. Sunt igitur amici firmi et stabiles et constantes eligendi (Cic.).
4. De gustibus non est disputandum. 5. Parentes nobis semper colendi erunt. 6. E duobus malis
minus eligendum est. 7. In dubiis pars tutior est eligenda. 8. Tamdiu tibi discendum, quamdiu
s
vivis.
Kakva je to konstrukcija "M. Messala ... consulibus" i koji padei traii glagol 4" u ree. 1-37
Kakav je to ablativ ' hoc ipso die" u 11-27
Prevedi: 1. Za Ciceronova konzulovanja Lucije Katilina je namjeravao preuzeti vlast u Rimu. 2.
Siobodu nase zemlje uvijek smo spremni hrabro braniti. 3. Treba da uvijek biramo prave i iskrene
prijatelje.
134
Komentar:
1) To pge Salustije nakon poduljeg uvoda u dj elu "De coniuratione Catilinae". - Gaj Salustije Krispo
(86. - 35. pr.n. e.) vrlo je matajan historiograf Cezaxova vremena. Bio je Cezaxa, pa je nakon
zavrSenog rata kod Tapsa protiv Pompejanaca ostavlj en u Numidiji za prokonzula. Tu je
stekao ogromno bogatstvo. Ubojstvom Cezara g. 44. povlati se u privatan zivot i gradi raskoSne dvore
na KvirinaJu, koji ce kasnije postati carski dvori . Tu se bavio proufavanjem povijesti novijeg vremena
te sastavi o tri monografije: De coniuratione Catilinae, Bellum Jugurtrunum i Historiae. Zadnja se
monografija satuvaJa tek fragmentamo. Usp. vj. 15, b. 4.
2) Aristonik je organizirao ustanak robova u Pergamskoj ddavi g. 133.pr. n.e. Svojim borcima je
obecavao da ce osnovali drfavu Sunca, u kojoj ce vladati jednakost i sloboda svih gradana. Ustanak
je bio uguSen, a Aristonik je doveden u Rim i u tamnici zadavljen .
3) PokuSaj Helveeana da zavladaju cijelom Galijom bio je povod Cezaru da se umijeSa u prilike u
GaJiji i da zapome njezinim osvajanjem.
4) To je zavisno upitna reeenica uz "an" (da Ii), premda taj upitni veznik dolazi sarno u drugom tJanu
rastavnog pitanja.
5) Tamdiu ... quamdiu su korelativi.
VJEZBA35.
SUPINI
Latinski glagol ima jos dvij e imenice, a to su:
sUPIN na -urn i sUPIN na -u. Oni su po tvorbi jednaki participu pe.rfekta
pasiva, ali to su imenice cetvrte deklinacije s aktivnim znace.njem. Sup in na-urn
predstavlj a akuzativ cetvrte deklinacije:
iaudatum, i ectum, auditum,
a supin na -u je ablativ:
iaudatu, iectum, auditu.
I - SUPIN na -urn upotrebljava se uz glagole kretanja kao cilj iii svrha te
radnje, kao: eo, venio, proficiscor, mitto. - Prevodi se infinitivom iii namjemom
recenicom. Npr.:
Eo dormitum - Idem spavati.
Caesar legatos misit obsides postulatum. - Cezar je poslao poslanike da
traze taoce.
Ako supin na -urn prelaznog glagola ima objekt, on, kako smo vidjeli u
zadnjem primjeru, stoji u akuzativu.
11- SUPIN na -u upotrebljava se uz:
1) pridjeve koji znace ~ e l e s n o iii moralno svojstvo, kao:
pulcher, gravis, iueundus, foedus, optimus, turpis;
2) pridjeve: faellis, difficilis, mirabilis, horribllis, ineredibilis i slicne, - koji
stoje redovito u srednjem rodu:
Horribile visu est - Strasno je vidjeti, gledati .
lueundum frucru. - Ugodno jesti.
3) uz izraze: fas est pravo je; nefas est grijeh je; opus est treba:
Nefas est dieru. - Grijeh je kazati.
Supin na -u najcesce se upotrebljava od ovih glagola:
dico, facio, audio, video, cognosco, intelligo, memoro, rogo,
- dakle:
dictu, factu, auditu, visu, cognitu, intelleetu, memoratu, rogatu.
135
DRUGA GODINA UCENjA
V JEZBE I ZADACI
I - 1. Permulti cives Romani diebus festivis circos frequentabant IOdos spectatum
1
. 2. Haedui
legatos ad Caesarem millunt rogatum auxilium (Caes.). 3. Galli legalos ad Caesarem miserunt
pacem pelilum (Caes.). 4. Venatum dOcis invllas canes.
II -1. Ea cuncta Romanis ex tenebris et editioribus locis facilia visO magnoque hortament0
2
erant
(Sai L) . 2. In tanta tamque corrupta civitate Cati lina, id quod factu facillimum erat, omnium
flagitiorum atque facinorum
3
circum se catervas habebat (Sail.). 3. Quid uva
4
potest esse cum
fructO laetius, tum aspectO pulchrius (Cic.)? 4. Faciemus, quod optimum factO nobis videbitur.
Kakav je to abl ativ ' diebus aestivis' u 1-1 ?
Kako prevodis 'ea cuncta .... facilia' u 1I -1?
Kakva je to zamjenica ' id", a kakva "quod' u 1I-2?
Kakav je to superlativ ' optimum' u 11-4 i kako mu je pozitiv?
Ponovi nepravilnu komparaciju pridjeva!
Ponovi Ivorbu futura I glagola 3. i 4. konjugacije!
Prevedi: 1. Helvecani su Cezaru poslali prvake driave da mole prijateljslvo i saveznislvo. 2.
Strasno je bilo gledati. 3. Prijatelj mi je dao jabuku divnu na pogled, ali unutra truhlu.
136
Komentar.
1) Gradevine u Rimu za zabavu. - Jedno od najveeih zabavnih zdanja Rima je AMPHlTHEATRUM
FLAVTUM, poznati pod imenom COLOSSEUM, a podigli su ga Vespazijan i lito. Eliptit nog jeoblika.
57 m, dug 188 m. Imao je tetiri kata sa za gledaoce, a mogao je primiti do 45.000
gledalaca. U srcdini se nalazi la arena, gdje su sc odrZavale gladijatorske igre, borbe sa iivotinjama i
berbe brodovljem, u koj u svrhu hi se arena ispunila vodom. - Druga gradevi na namijenjena razonodi
bio je CIRCUS MAXIMUS, veliki stadion narnijenjen kolskim utrkarna. Dug je bio 600 a 100 m.
Naokolo na padinarna brezuljaka bili su podignuti redovi Mogao je prirniti oko 200.000
TERME KARAKALE
gledaJaca. Za cara i uzvBene uzvanike
bil e su loze. - U
Rimu su bile sagradene mnoge tenne,
drfavne i privatne. To su bila prven·
stveno javna ali su to bili
ujedno i centri kulture, zabave, odmo-
ra, sporta i lijetenja. U termarna je bilo
bezbroj soba, velikih dvorana, vrtova,
trijemova, kupaoruca, bazena, biblio-
teka i malih butika. Najpoznatije terme
su bile: Trajanove i Karakaline.
2) To je dativ svrhe: na veliki poticaj;
davaJo im je veliki poticaj.
3) Flagitia atque ladnora - to su ap-
straktne imenice, a stoje mj esto kon·
kretnih. Prevedi: imao je oko sebe go-
mile nevaljalaca i z1OCinaca.
4) To je ablativ poredenja uz: laetius i
pulchrius; - cum - tum: koliko, toliko
(korelativi); fructu ad fruor 3.
VJEZBA36.
SINTAKSA RECENICA
Upotreba konjuktivnih vremena u prostim recerucama
Latinskim konjunktivom u prostoj recenici izricemo:
zelj u, poticanje, naredbu, zabranu, mogucnost, sumnju,
dopustanje, te nesto nestvarno.
1-1. ISPUNJNA ZELJA izrazava se konjunktivom prezenta:
Sis felicior Augusto, melior Traiano! Vivat patria nostra!
2. NEISPUNJIVA ZELJA izrice se za sadasnjost konjunktivom imperfekta, a
za pros lost konjunktivom pluskvanperfekta:
Utinam pater meus viveret! Utinam in ea urbe numquam fuissem!
3. POTICANJE se izrice konjunktivom prvog lica prezenta u singularu iii u
pluralu:
Legamus! Eamus! Ne desperemus!
4. ZAPOVIJED iIi ZABRANA kazuje se konjunktivom 2. i 3.lica singulara i 3.
lica plurala prezenta:
- Videant consules! Nek se pobrinu konzuli! .
- Prudenter agas! Razborito radii
- Hoc ne facias! To nemoj uraditi!
Stroga zabrana kazuje se konjunktivom perfekta:
Mendaci hornini ne credideris! Da nisi povjerovao laZljivu covjeku!
II -1. MOGUCNOST ILl BLAGA TVRDNJAza sadaSnjost kazuje se konjunk-
ti vom prezenta, a za proslost konjunktivom imperfekta:
Dicat quis. Mogao bi tko kazati; - Crederes! Moglo se vjerovati.
2. SUMNJA, KOLEBANJE iii C:UDENJE za sadasnjost se izrice konjunktivom
prezenta, a za pro/Host konjunktivom imperfekta:
Cur non gaudeam? Zalito da se ne radujem?
Quid age rem ea tempestate? Sto sam imao raditi u onim prilikama?
137
DRUG" GODIN" UCENJ"
3. Dopustanje nei'ega za sadasnjost kazuje se konjunktivom prezenta:
Omnia possideat, non possidet aera Minos.
Nek posjeduje Minos sve, ali ne posjeduje zrak (zracni prostor) .
4. nestvamost i nezamislivost u sadasnjosti kazuje se konjunkti vom irnper-
fekta:
Sine amicis vita tristis esset. - Bez prijatelja zivot bi bio jadan.
Quid ego sine te essem? - Sto bih ja bio bez tebe?
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Sit tibi terra levis! 2. Vivat Academia,' vivant professores, vivat membrum quodlibet, semper
sint in flore! 3. Proficiscamur, amici, tempus enim iam eundi est. 4. In rebus adversis ne
desperemus, in rebus secundis superbi ne simus! 5. Quidquid agis, prudenter agas et respice
finem! 6. Quid tibi fieri non vis, alteri ne feceris! 7. Quod bonum, feli x, fauastum fortunatumque
sit! 8. Et sit humus non onerosa cineri tuo!
II -1. Dicat quis2 me felicem esse. 2. Cur non gaudeat iIIe, qui talem amicum assecutus est? 3.
Naturam expellas furcii , tamen usque recurret (Hor.) . 4. Fiat iustitia, pereat mundus! 5.
Praesenti ne credas fortunae! 6. Audiatur et altera pars!
Zalito stoji genitiv gerunda "eundi " u 1-3?
Kakva je to konstrukcija "me felicem esse" u 1I-1?
U rec. 1-7 "quod bonum .. : prevedi: A to neka bude .. ..
Prevedi: 1. Krenimo vee jednom! Nema vremena (nije vrijeme) za odlaganje. 2. Nesretan sam, a
netko bi me mogao smatrati sretnim.
- Za odlaganje = gen. ger. od moror iii gen. imenice ' mora".
138
Komentar:
1) To je bio gaj posveeen heroju Akademu, stadiona daleko od Atene. Tu je kasruje
Platon i njegovi slj edbenici, pa se ta nazvala Akademija. Ciceron je kao platonovac nadjenuo
ime "Akademija" jednoj od svojih vila na morskoj obali blizu Puteola i jed nom mjestancu na svom
tuskulskom dobru. Prema tome, akademik je u staro vrijeme Platonove filozofije.
2) quis • netko, tko
VJEZBA37.
CONSECUTIO TEMPO RUM
ZAVISNO-UPITNE RECENICE
U zavisno-slozenirn recenicama mogu stajati indi kativna i konjunktivna vre-
mena. Konjunkti vno vrijerne je uslovlj eno vrernenom glagola glavne recenice.
Takva upotreba konjunkti vnog vremena zove se relativna, za razliku ad nj egove
apsolutne upotrebe, kakva je u samostalnim recenicama. Relati vna upotreba
konjunktivnih vremena ide u latinskom po cvrsto odredenim principima, i to se
zove CONSECUTIO TEMPORUM.
Kod pravila CONSECUTIO TEMPO RUM treba najprije voditi racuna 0 vrsti
vremena u glavnoj recenici. Nairne, vremena za tu svrhu dijelimo u : 1. glavna i
2. sporedna vremena.
- U glavna vremena spadaju: prezent, futur I i nacin irnperativa.
- U spore dna ili historijska vremena spadaju: imperfekt, perfekt i plus-
kvanperfekt.
Za zavisnu recenicu pitamo: da Ii se njezina radnja u odnosu na glavnu
recenicu d e ~ a v a :
1. prije, - 2. istodobno - 3. poslije radnje glavne recenice.
U tu svrhu daju se dvije sheme:
I - Iza glavnog vremena u glavnoj recenici u zavisnoj stoji:
1. konjunktiv perfekta aka se radnja desila prije;
2. konjunktiv prezenta ako se radnja desava istodobno;
3. konjunktiv prezenta perifr. konjugacije aktivne (-iirus sim), aka ce se
radnja desiti poslije radnje glavne recenice.
II - Iza historijskog vremena u glavnoj recenici, u zavisnoj stoji:
1. konjunktiv pluskvamperfekta ako se radnja desila prije;
2. konjunktiv imperfekta aka se radnja desava istodobno;
3. konjunktiv imperfekta perifr. konjugacije aktivne (-tirus essem), aka ce
se radnja desiti poslije radnje glavne recenice.
Potpuna primjena pravila CONSECUTIO TEMPORUM dolazi samo u za-
visno-upitnim recenicama, pa ce se kod njih navesti primjeri za sve te slucajeve.
139
DRUG A GODI NA U(:ENJA
Zavisno-upitne recenice zavise od glagola iii izraza u znacenju: pitati, reCi,
znatizelj an sam, nesiguran sam i sl. , a pocinj u isto kao i nezavisna pitanja:
1. upitnim zamjenieama: quis?, ti ter?, quali s?, quantus?
2. upitnim prilozima: cur?, quomodo?, quo?, qua?, ubi?, unde?
3. upitnim cesticama: -ne (Ii), nonne (zar ne), num (zar)? -
Cesti ca -ne je enkliticna, pa se prislanja uz rijec na koju se odnosi pitanje:
Legistine Aesopi fabulas? - Jesi Ii citao Ezopove fabu le?
4. U slozenim pitanjima upitne cestice su: utrum - an:
Utrum Demosthenes an Cicero maior orator est? - Da Ii je Demosten iii
Ciceron veti govornik?
U slozenim upitni m pitanj ima upitne cestice mogu biti i: -ne -an, a u prvom
dijelu pitanja prva cestica moze potpuno izostati, ali je druga cestica obavezna,
a mi je prevodimo: iIi.
Evo sad a primjera za upotrebu svih sest gore navedenih slucajeva.
1- Nescio, Nesciam, Die, a) quid feceris
b) quid facias
e) quid factUrus sis.
II - Rogabam, Rogavi, Rogaveram, a) quid fecisses.
b) quid faceres.
c) quid factUrus esses.
Npr.:
Quaeretis, quae ista sint. - Trazit cete sto je to.
Considera, qui sis et quid facere possis. - Promotri tko si i sto mozes
uraditi.
Non satis constat, quo anno Titus Plautus natus sit. Nije dovoljno pozna-
to koje se godine rodio Tit Plaut.
VJJEZBE I ZADACI
1- 1. Quo quid em in casu simus, vides (Cic.). 2. Nunc vos existimate, utrum facta an dicta pluris
sint (Sail.). 3. Quid sit futurum cras, fUge quaerere
1
• 4. Quid vesper ferat, incertum est.
11-1 . Croesus, Lydiae rex, Solonem, unum ex septem sapientibus
2
et poetam, Athenis natum,
interrogavil, quem hominem omnium beatissimum existimaret. ' Dic mihi clare, processit
Croesus, quid de mea felicitate iudices!" Solo respondit: "De nullo homine vivo dicere possum,
utrum beatus sit necne". 2. Alcibiades,3 demiratus intemperias Xantippes in maritum. interro-
gavil Socratem, quae ratio esset cur mulierem tam acerbam domo non exigeret. ' Quoniam'
inquit Socrates, ' cum (kad) iIIam domi talem perpelior, insuesco et exerceor. ut (kako bih)
ceterorum quoque foris petulenliam et iniuriam facilius feram' (Gellius).
140
Koliko apozicija nalazis u pasusu II ?
Na koje pitanje stoji a na koje ' domi ' u 11-2?
U pasusu 11 -1: utrum .... necne = da Ii je .... iii nije.
Prevedi : 1. Pogledaj kakvo mi je zlo nanijela tvoja lai! 2. Ne znam da Ii nesto radis iii trazis same
zabave. 3. Reci mi tko je od vas najsretniji.
Komentar:
1) Prevedi : uopee nc istrazuj ....
2) Medu sedam mudraca U starini smatrali su npr. Atenjanina Solana, pjesnika i zakonodavca, te
TaJeta Mileta, mnogo i odlikovao se veli kim znanjem, a prvi je navijestio
pomrtlnu zaam BIJanta lZ mal oazlJ ske Prijenc, koji je proljeran iz svoje zemlje, kazao: Sve svoje
sa soborn n OSlnl . -,
3) Alci bijad je Atenja nin, odgojen u kuCi PerikJa. dru! io se sa Sokratom, ali na nj ega su
sofisti:. Bio jc jedan od voda atenske ekspcdicije na Siciliju, ali osumnji ten, pa jc pobiegao u
Spartu. KasruJe mu Je dozvolJen povratak u Atenu, ali jc ponovno pao u nemilost, pa se povukao na
svoje imanje na trat kom Kerzonezu. - Oblik "Xantippes" grtki je genitiv.
VJEZBA38.
NAMJERNE RECENICE - ZAHTJEVNE RECENICE
I RECENICE UZ GLAGOLE SPRJECAVANJA I BOJAZNI
1- Namjernom recenicom se izrice namjera subjekta glavne recenice, pa je u
njoj shvatljiva upotreba konjunktiva. Namjema recenica lako se prepoznaje po
smislu, a osobito ako se u glavnoj recenici nalaze izrazi: eo, ideo, idcirco, prop-
terea, ea mente, eo consilio, ea conditione. - Iza nekih od tih izraza mogla bi se
ocekivati i uzrocna recenica, pa u tom slucaju treba pripaziti na veznik, jer nam
on rijesava sumnju.
Veznici namjernih recenica suo ut (da), ne (da ne). U namjernim recenicama
prema pravilu cr stoje sarno dva konjunktiva: KONJUNl(TIV PREZENTA i
KONJUNl(TIV IMPERFEKTA, sto znaCi da se shvaca kao da se radnja zavisne
recenice desava istodobno 5 radnjom glavne reeenice. Pitanje je sarno kakva je vrsta
vremena u glavnoj recenici, da Ii je naime glavno iIi historijsko vrijeme. Npr. :
Scholas propterea frequentamus, ut patriae prodesse possimus.
Skole stoga posjecujemo da bi domovini mogli koristiti .
Caesar pontem trans Rhenum ideo fecit, ut exercitum traiceret.
Cezar je stoga sagradio most preko Rajne da prebaci vojsku.
Veznik namjernih recenica moze biti i quo (ut eo), ako je u njima komparativ:
141
DRU A GODI NA UCENjA
Pontem trans Rhenum Caesar fecit, quo faci lius exercitum traiceret.
Most je preko Rajne Cezar napravio da bi sto lakse prebacio vojsku.
IT - Sarno ta ista dva konjunktiva, tj ., prezenta i imperfekta, stoje i u ZAH-
TJEVNIM RECENICAMA, koje ovise 0 glagolima:
postulare, imperare, monere, hortari, persuadere, orare; -
impellere (poticati), concedere, permittere (dopustati); -
curare, consulere, videre (brinuti se), impetrare (postiCi).
Npr.:
Moneo vos, ut grarnmaticam Latinam bene discatis.
Opominjem vas da latinsku gramatiku dobro ui' ite.
Caesar militibus permisit, ut castra hostium fundims delerent.
Cezar je dopustio vojnicima da neprijateljski tabor do temelj a poruse.
r kod zahtj evnih rei'enica veznici su: ut, ne.
ill - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji i u rei'enicama uz glagole sprje-
cavanja, a to su:
impedlre, prohibere (sprjecavati); - obstare, resistere (protiviti se); - deter-
rere, dissuadere (odvraeati).
Veznici su: ne, quominus. Npr.:
Nemo me deterrebit, quominus arnico auxilium praebeam.
Nitko me neee sprijeCiti da prijatelju ne pruzim pomoe.
Quid obstat, quominus foedus arnicitiae faciamus?
~ t o smeta da sklopimo savez prijateljstva?
IV - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji takoder u recenicama koje zavise
od GLAGOLA BOJAZNI. Veznici su:
ut, - ako je oi'ita zelja da nesto bude, a toga se bojimo;
ne - ako je vidljiva Zelja da se neSto ne dogodi, a bojimo se da Ce se dogoditi. Npr.:
Timeo ut examina vestra cum successu fiant.
Bojim se da ee vaSi ispiti biti uspjesni (a zelja mi je da budu).
Memo, ne pater veniat. bojim se da ee otac doCi (a to ne Zelim).
U recenici uz glagole bojazni mOZemo izraziti i radnju koja se desila prije
radnje glavne rei'enice, pa u tom slucaju stoji konjunktiv perfekta. Npr.:
142
v JE2BA 38.
Pater veretur, ne filius suus revera aliquid mali feeerit.
Otae se plasi da je njegov si n stvarno nesto lose uradio.
VJEZBE I ZADACI
1_ 1. Gaesar in Rheno pontem fecit, ut in Germaniam transire posset. ' 2. Micipsa
1
paucis post
diebus moritur. Postquam
2
illi (dat.) more regio iusta magnifice feceranl , reguli in unum
convenenunt, ut inter se de cunctis disceptarent (SaiL). 3. Divitiae tibi sunt, ut illis ulari s, opes
ul colaris, honores ut lauderis voluptates ut gaudeas, valetudo ut dolore careas, ami citia vero
res plurimas continet (Gic.).
11-1 . Tu me hortaris, ut animo sim magno et spem habeam recuperandae salutis
3
(Gic.). ' 2. Nunc,
quoniam' mihi natura finem vitae facit, per hanc dexteram, per regni fidem moneo te, uti (ut)
hos, qui tibi genere propinqui sunt, caros habeas (SaiL) . 3. Dux suos milites hortatur, ut spem
omnem in virtute rep6nant (Gaes.). '4. Omnes optant, ul senectutem adipiscantur, cumS autem
eam adepti sunt, eandem accusant (Gic.). 5. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sana
(luvenalis).6
111-1 . Navis nostra vento retenta est, quominus in portum veniret. 2. Nihil me deterrebit, quominus
pro re publica nostra omnes labores suscipiam. 3. Ira saepe hominem impedit, ne verum
cernere possit.
IV-1 . TImor de in de patres incessit, ne civilatem sine imperio, exercitum sine dike vis aliqua
externa adoriretur (Liv.). 2. Metuere certe debemus, ne frustra laborem hunc suscipiamus. 3.
Vereor, ne cui de te plus credas quam tibi ipsi.
Kakav je to ablativ ' dol ore" u 1-3, a kakav je ' animo magno' (hrabra duha) u 1I-1? Da Ii je 'post' u
1-2 prijedlog iii prilog?
Prevedi : 1. Poslao sam ti pismo da te 0 tome obavijestim. 2. Posjedujes bogatstvo da se njime
sluzis za sebe i za svoje. 3. Molim te da mi 0 svemu pises sto vjernije.
- Sto vjernije = quam sa superlativom priloga.
Komentar.
1) Numidski kralj Mjdpsa, sin Masinise, imao je dva sina, Adherbala i HicmpsaJa. a posimo je i
Jugurtu, sina svog brata Mastambala. Vrlo lukavo i postepeno, Jugurta CC se osloboditi svojih
supamika i sam tc zavladati Numidijom, ali to t:e ga uvuti u rat 5 Ri mom. Usp. vj . 26, b.-l . - paucis
post diebus .. oakan mal o dana.
2) Vremenski Ve7..ni k 5 indikati vom.
3) Pri pa7i; spem ... recuperandi salutem.
4) Uzroeni veznik 5 indikativom; genere je abl. obzira; po radu.
S} Vremenski veznik 5 indikativom • kad.
6) Misao se nalazi u Juvenal ovoj satiri X 356, a obit-no se citira sarno: Mens sana in corpore sana.
Juvenal (aka 60. - 140.) najznalajniji je rimski satiritar i veliki prijatelj starijeg Marcijala, pisca
cpigrama. Napisao je satira, od kojih je najznatajnija u kojoj najcmjim bojama
likove rimskih matrona. Prva satira je uglavnom uvod u njegov literami rad. Ne smije, svjestan je,
pisat.i 0 suvremen.i m dogadajima, jer ce na lomati, pa radije uzima prim jere iz ranije generadje,
iz vrcmena Nerona i Domicijana.
143
VJEZBA 39.
POSLJEDICNE RECENICE
I - U zavisno posljedicnim recenicama stoji takoder konjunktiv, ali je ovdje
njegova upotreba uglavnom apsolutna, tj . konjunktivno vrijeme odreduje se
prema smislu zavisne recenice, bez obzira na vrijeme glavne recenice.
Zavisno-poslj edicnim recenicama kazuje se radnja iii stanje kao poslj edica
radnje glavne recenice, a pocinju veznicima:
ut (da), ut non (da ne).
Posljedicne recenice prepoznat cemo po tome sto se u glavnoj recenici nalaze
rijeCi, odnosno prilozi i zamjenice:
ideo, sic, adeo, tam (tako), tantopere (tako jako), tantus, talis.
Npr.:
Verres Siciliam ita perdidit, ut ea restitui in antiquum statum nullo modo
possit.
Ver je tako upropastio Siciliju, da se ona nikako ne moze povratiti u staro
stanje.
Vibienus ad eo est muicatus, ut vitam amiserit.
Vibijen je tako premlacen da je izgubio zivot.
II - Posljedicne recenice stoje i iza izraza:
a) fit, acddit, evenit ut
contingit ut
fieri potest ut
b) sequItur ut, restat ut, relinqultur ut
mos est ut, consuetUdo est ut
dogada se da
polazi za rukom da
moguce je da;
preostaje da
obicajjeda
lza spomenutih izraza konjunktivno vrijeme ravna se po pravilu consecutio
temporum.
144
Ita evenit, ut omnes una nocte interirent.
Tako se desilo da su svi jedne noci izginuli.
Mos Latinorum erat, ut quotannis duos consules eligerenl
Obi('aj je bio kod Latina da su svake godine birali dva konzula.
Sequitur ut duro labori operam demus.
Preostaje da se latimo mUCnog posla.
VJEZBA 39.
III - Posljedicne recenice mogu pocinjati i veznikom QUIN (qui + ne), ako jo'
prethode ovi nega ti vni izrazi: J
a) non multum abest quin ne treba mnogo da
nihi l praetermitto quin nista ne propustam da
retineri non possum quin ne mogu se uzdrzati da ne
vix me contineo quin jedva se uzdrzavam da ne
fieri non potest quin ne moze biti da ne
b) non dubito quin ne sumnjam da
non est dubium quin nema sumnje da
quis dubitat quin tko sumnja da?
c) nemo est quin nema nikoga koji ne (da ne)
nihil est quin nema nicega sto ne (da ne)
nulla res est quin nema stvari koja ne
quis est quin ima Ii tko da ne
Nihi l praetermisimus, quin saluti urbis consuleremus.
Nista nismo propustili da se ne pobrinemo za spas grada.
Vix retineor, quin veri tatem dicam.
Jedva se uzdrzavam da ne reknem istinu.
Quis dubitat, qui n viribus propriis hostes superaverimus?
Tko sumnja da smo vlasti tim snagama svladali neprijatelje?
Nemo est, quin hoc sciat.
Nikoga nema da ne bi to znao.
Nihi l tarn diffici le est, quin edisci possit.
Nista nije tako tesko da se ne moze nauciti .
Kod poslj edicni h recenica sa QUIN konjunktivno vrijeme se udesava po
pravilu "consecuti o temporum".
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Erat summa inopia pabuli adeo, ut loliis ex arboribus et teneris harundinum radicibus equos
alerent (Caes. ). * 2. Habet senectus honorata praesertim tantam auctoritatem, ut ea pluris
1
sit,
quam omnes adulescentiae voluptates (Cic.). *3. Accidit etiam repentinum incommodum. Tanta
enim tempestas cooritur, ut numquam iIIis locis maiores aquas luisse constareF (Caes.). 4.
Alexander tanti Homeri carmina laciebat, ut ea in omnibus bellis secum porta ret.
11- *1. Relinquebatur Caesari nihil, nisi ut equitatii agmen adversariorum male habereP. (Caes.).
111-1 . Quo edicto tota provincia
4
promulgato nulla luit civitas, quin ad id tempus partem senatus
Cordiibam mitteret (Caes.). 2. Quae enim domus tam stabilis, quae tam firma civitas est, quae
nonS odiis et discidiis luncfilus possit everti?
145
DRUGA GODINA U ENJA
Kakvi su to abl ativi "toliis" i "teneris radi cibus' u 1- 1?
Kakav je to genitiv ' tanti ' u 1-4?
Kakvi su to abl ativi 'odi is' i "discidii s' u 11I· 2?
Kakvu konstrukci ju vidis na poeetku ree. 11I· 1?
Prevedi : 1. Toli ki se najednom iz oblaka srusi o pljusak, da na ulici nisi nikoga mogao vidjeli. 2.
Toli ka ga je zalost bila zahvatila, da nije mogao niti hranu uzimati niti nocu spavati. 3. Kadsto se
dog ada da prijatelj i postanu zestoki neprijatelji.
Komentar.
1) Geni tiv vrijednosti iii cijene = da viSe vrijecli.
2) Ovdje je obli k "constaret" bezlitan glagol, a mi prevodimo: da su se svi slagal i u tom. "Slijedi ACI.
3) Prevedi: da ometa.
4) To je ablativ mj esta unutar ablabva apsolutnog: Kad je ta naredba razglaSena po ci jeloj provinciji.
5) quae non = quin.
VJEZBA40.
DOPUSNE RECENICE
Konjunktivno vrijerne ocekivali bisrno i u zavisno-dopusnim recenicarna zato
sto se njirna ne istice cinjenica vee se sarno nesto dopusta. U stvari, radnje zavisne
i glavne recenice naoko se sarno iskljucuju, one se obje vrse. Dopusne recenice
Latini stoga izraiavaju i indikativorn i konjunktivom, zavisno od veznika.
146
I. Veznici s konjunktivom:
quamvis rna kako; licet pa rna, rnakar; ut makar, pa neka;
cum (concessivum) prernda.
Konjunktivno vrijerne ravna se prerna pravilu consecutio temporum.
Quamvis hoc difficile sit, tamen fadam.
Makar je ovo tesko, ipak eu uraditi.
Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas.
Makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti volju.
VJEt BA 40.
II. Vezruci s indikativom:
quamquam premda; etsi, tametsi, etiamsi - iako, mada.
Hanni bal, quamquam Romanos multoti es vici t, postremo ipse superatus est.
Premda je Hanibal Rimlj ane mnogo puta pobijedio, ipak je konacno i sam
svladan.
Ako je u latinskom subj ekt isti za zavisnu i glavnu reeenicu, a prva je zavisna,
onda se na pocetak stavlj a taj zajednicki subjekt, odvaja zarezom, pa slijedi
zavisna recenica. Kod nas, naproti v, na prvo mjesto stavljamo veznik pa subjekt.
Caesar, licet Gallos iam vici sset, tamem in !taliam statim profectus non est.
Premda je Cezar vee bio svladao Gale, ipak nije odmah krenuo za !taliju.
VJEZBE I ZADACI
1-1. Ut illis desint vires, tamen voluntas eorum laudanda est. 2. Socrates, cum e custodia auxilio
amicorum suorum facile edOci posset, tamen noluit et venenum sibi praescriptum manibus suis
ori apposuit hausitque. 3. Turpia et inhonesta gesta, quamvis occultentur, honesta et aequa
numquam fieri possunt.
11-1. Quamquam animus meminisse horret, incipiam ex ordine omnia vobis exponere'. 2. Adher·
bal , tametsi legatos miserat, qui senatum docerent
2
de caede fratris
3
et fortunis suis, tamen
fretus multitudi ne militum, parabat anmis cum Jugurtha contendere (SaiL). 3. Vergilius Home·
rum, etsi cum magno successu imitatus est, tamen vi poeticil assecutus non est.' 4. Nostri,
tametsi ab dOce et a fortuna deserti sunt, tamen omnem spem salutis in virtute ponebant
(Caes.).
Kakav je to ablativ "manibus suis' u 1-2 i ' armis" u 1I-2?
Kakav je to genitiv "salutis' u 1I-4?
Kakva je to konstrukcija "voluntas eorum laudanda est' ?
Ponovi glagol ' fio, fieri'!
Prevedi: 1. Makar se cesto neeasna djela skriveno rade (para 1), ipak brzo izidu na vidjelo.
2. premda me je napustila sreca, ipak necu odustati od zapocetog djela.
Komentar.
1) Prvi dio r&enice naJazi se u Vergilij evoj Enejidi (11, 12)
2) Relativno-namjema rcrcnica s konjunknvom: da obavijeste.
3) Hiempsala je Jugurta smaknuo, a sada se zeli rij.siti i drugog brata. Usp. vj. 14, b. 2 i vj.26, b. 1.
4) Vergi lilcva Enejida, koja u prvih ~ s t pjevanja oponM<! Odiseju, a u drugih Sesl kompoziciju Ilijade,
nc smalTa se ravnom Homerovim epoviroa.
147
VJEZBA41.
VREMENSKE RECENICE
I - Zavisnim vremenskim recenicama kazujemo vrijeme kada se dogada
radnj a glavne recenice, a ona se moze dogadati u isto vrijeme s radnjom glavne
recenice, prije iii poslij e nje. Ako je odnos izmedu glavne i zavisne recenice sarno
vremenski, u zavisnim receni cama stoji indikati vno vrijeme prema smislu. Tada
su veznici:
a) eum (temporale) kad - za radnju prethodnu, istovremenu i naknadnu:
Cum Caesar in Galliam venit, duae ibi factiones erant.
Kad je Cezar dosao u Galiju, tu su bile dvij e stranke.
Cum ver incipit, hirundines redeunt.
Kad poCi nje proljece, vracaju se lastavice.
b) postquam posto
ut, ut primum; ubi, ubi primum Cim, kako, kad
simuI, simulae, simulatque cim, kako, kad.
Ti se veznici upotrebljavaju za radnju koja se desila prije, ali je u objema
recenicama u latinskom perfekt, zato sto im se radnje dogadaju u blisko vrijeme.
Hostes, ubi primum Romanorum equites conspexerunt, impetum feee-
runt. - Cim su neprijatelji primijetili rimske konjanike, navalise.
c) dum, donee, quoad dok, dok god.
1i veznici oznacuju istovremenost radnje u proslosti, sadasnjosti i buducnosti.
Dum haec Romae geruntur, bellum in Asia ortum est.
Dok se to desava u Rimu, u Aziji bukne rat.
Istim se veznicima moze izraziti i radnja koja se zbiva odmah poslije radnje
glavne recenice, a tad a znace: dok ne, dok god ne:
Opperior dum redis. - Cekam dok se ne vratis.
Equites hostium impetum sustinuerunt, donec dux ipse cum exercitu
access it. - Konjanici su napadu neprijatelja odolijevali, dok sam vojskovo-
da nije stigao s vojskom.
Ako je uz iste veznike osim vremenskog odnosa izraiena i NAMJERA iIi
OCEKlV ANJE subjekta glavne recenice: tada stoji u zavisnoj recenici konjunktiv
prezenta iii imperfekta prema pravilu "consecutio temporum". Npr.:
148
Rusticus exspectat, dum defluat amnis.
Zemljoradnik ceka dok rijeka ne spadne.
VJEtBA 41
d) antequam, prije nego. Ti se veznici upotrebljavaju za radn.u
koja se zblva poshJ e radnJ e glavne recenice. J
Npr.:
Nunc, antequam ad causam redeo, de me pauca dicarn.
A sada, prije nego se vratim na stvar, malo eu kazati 0 sebi.
Ako je glavna recenica negirana, ti se veznici odvojeno:
Non prius ex urbe proficiscar, quam te certiorem fecero.
Neeu prije otputovati iz grada nego te obavijestim.
IT - Ako se vremenskom recenicom s nekim historijski m vremenom kazu·e
i UZROK RADNJE glavne recenice, tada se upotrebljava konjunkJv
Imperfekta Iii pluskvamperfekta prerna pravilu CT, a veznik je sarno: CUM
(historicum) . - se ipak ta konjunktivna vrernena upotrebljavaj u i za
obicno pricanje dogadaja.
Npr.:
Cicero, cum quaestor in Sicilia esset, Archimedis sepulcrum repperi t.
Kad je Ciceron bio kvestororn u Sicilij i, je grob Arhimeda.
Xerxes, cum Thermopylas expugnavisset, Athenas delevit.
Kad je Kserkso bio osvojio Termopi le, je grad Atenu.
Cum tridui viam Caesar processisset, nuntiatum est ei Ariovistum cum
omnibus copiis suis ad Vesontionem contendere.
Kad je Cezar presao put od tri dana, javljeno mu je da Ariovist sa svim
svojim cetama kreee k Vezoncionu.
Ovdje treba spomenuti ono sam vee ranije kazao: Ako je subjekt u zavisnoj
i glavnoj recenici isti, onda se on stavlja na pocetak, a iza njega dolazi veznik sa
zavisnom recenicorn. Mi se, naprotiv, u nasem jeziku drukcij e lj .
takvu zavisno slozenu recenicu pocinjemo zavisnirn veznikorn iza kojeg slijedi
subjekt i tako dalje, pa onda glavna recenica bez ponavlj anja subjekta.
Usporedi gore navedene primjere: Hostes, ubi, .... ; Cicero, cum .... ; Xerxes, cum ....
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Ubi ea Romae eomperta sunt,1 metus atque maeror eivitatem invaserunt (Sall.). 2. Gaius
Tiberiusque Gracchus tamdiu laudabuntur, dum memoria rerum Romanarum manebit. 3. His
rebus celeriter administratis,2 ipse, eum primum per anni tempus potuH, ad exereitum contendH
(Caes.). 4. Donee eris sospes, multos numerabis amicos. 5. Dum spiro, spero.
II -1 . Nome aliis imperare, antequam maioribus natu oboedire didlceritis.
3
2. Ubi satis explorata
sunt quae voluit, in unum omnes convOcat, quibus maxima necessitudo et plurimum audaciae4
inerat (Sall.).
149
DRUGA GODINA UCENJA
111-1. Caesar, cum inter coniuratos M. Brutum vidisset, exclamavil: "Etiam tu, mi fili?"5 2. Nero,6
cum moreretur, di xisse traditur: "Qualis poeta perea!' 3. Cum tridui vi am processisset, nunti-
atum est Caesari Ariovistum
7
cum omnibus copiis suis ad occupandum Vesontionem,8 conten-
dere (Caes.).
Kako prevodis "ea comperta sunt" u 1-1?
Kakvu konstrukciju vidis u 111-2 uz "traditur", a kakvu uz ' nuntiatum est" u 11I-3?
Prevedi: 1. Horacijeve pjesme ce toliko dugo biti na snazi, dokle god se veliki svecenik bude penjao
na Kapitolij. 2. tim mi godisnje doba dopusti, posjetit cu tvoje roditelje.
150
Komentar:
1) ]ugurta je vrl o podlo opkoli o rimsku vojsku i prisilio ih na predaju, a to je vrl o odjeknul o
u Rimu. Usp. vj. 14, b.2.
2) Ablativ apsolutni.
3) Futur II.
4) Partitivni genitiv uz "plurimum".
5) G. ]ulije Cezar biD je posini o Marka Bruta, a neki misle da mu je biD i otae. Usp. vj . 8. bilj. 2.
6) Neron je stupiD na carski prijesto g. 54. n.e. nakon smaknuca cara Klaudija. U pocetku je vladao
prema savjetima filozofa Seneke, koji mu je biD odgojiteljem, ali se brzo osamostaJio i pocinio mnoga
zvjerstva. DaD je, nairne, otrovati Britanika, sina cara Klaudija, daD je ubiti majku Agripinu, a g. 65.
zbog planiranc urote mnogima je naredio da se ubiju, kao Seneki i Lukanu. Neron je biD da
je veliki pjesnik i glumae. DaD je izazvati pofar u Rimu, tako se naime smatra, do bi scbi docarao
pofar Troje.
7) To je voda Germana koji je 5 velikim brojem vOj nika preko Rajne prclao u Galiju s namjerom da
tu ostane. Gali su zbog toga potrafili pomoc kod Cezara, koji je upravo sretno rat 5
Hc!vecanima.
8) To je danas grad
III1DRI/IINOV MIIUlOLI:/- DIINIIS'IINDEOSKA TVRDIIVII
VJEZBA42.
UZROCNE RECENICE
I - a) Zavisno-uzrocnom recenicom izrice se uzrok zbog kojeg se radnja
glavne recenice. Uzrocni su veznici:
quia, quoniarn, quandoquidem, quod - jer, kako, buduci da, - uz koje
redovito stoji indikativ. Zavisno-uzrocnu recenicu poznajemo po smislu,
ali i po tome se cesto u glavnoj recenici nalaze izrazi : propterea, idcirco,
ideo, ob earn causarn i sl.
Npr.:
Scipio Africanus Appellatus est, quia Africam domuerat.
Scipion je nazvan Africki, jer je pokorio Afriku.
Quoni arn de genere belli di xi, nunc de magnitudine pauca dicam.
BuduCi da sam kazao 0 vrsti rata, sada eu kazati neSto malo 0 velici ni
(rata).
Omi tto dicere, quandoquidem vobis ita placet.
kazati, buduei da yam se tako svida.
Coni uriiti Caesarem necaverunt, quod regnum appetebat.
Zavjerenici su ubi Ii Cezara zato je ceznuo za kraljevskom vlasti .
b) Uzrocni veznik QUOD ima dosta primjenu. On se upotrebljava i
onda ako se zavisnom recenicom iznosi neka cinjenica kojom se poblite tumaci
glavna recenica, kao npr. :
Homines hoc uno a bestiis differunt, quod colloquuntur.
Ljudi se ovim jedinim razlikuju od zivotinja medusobno razgovaraju.
Bene mihi evenit, quod mittor ad mortem.
Dobro mi dolazi me u smrt.
c) Veznik QUOD stoji dalje uz glagole osjecanj a (affectuum), ako se njima
kazuje uzrok radnje glavne recenice. Ako se, naprotiv, njima istice same cinjeni-
ca, onda iza njih stoji, kako sarno vee vidjeli, konstrukcija ACt To su glagoli :
gaudeo 2, laetor 1, doleo 2, irascor 3. Npr.:
Dolebam, quod ad me heri non venisti.
Bilo mi je tao nisi jucer k meni.
d) Veznik QUOD s indikati vom stoji i uz glagole:
laudare, vituperare, reprehendere (koriti), accusare, reum facere (tuziti),
queror 3 (tut iti se), gratulari, gratias agere. Npr.:
DRUGA GODINA UCENjA
Demetrius Pericl m vituperavit, quod tantam pecuniam in propylaea co-
niecerat.
Demetrije je prekorio Perikla ~ t o je toliki novae utrosio u propileje.
II a) U zadnjem primjeru (Demetrius ... ) mogli bismo staviti i konjunktiv
pluskvamperfekta po pravilu CT, ako zavisnu recenicu zelimo uze povezati sa
subjektom glavne recenice. Za takve uzrocne recenice kaze Se da su IZNUTRA
ZAVISNE, tj., one izricu misljenje iii uvjerenje subjekta glavne recenice. Stoga:
Demetrius Periclem vituperavit, quod tantam pecuniam in propyl aea co-
niecisset.
Isto tako i gore spomenutu recenicu: Coniurati ... . ~ o z e m o prebaciti u ko-
njunktiv prema pravilu CT:
Coniurati Caesarem necaverunt, quod regnum appeteret.
b) Konjunktivno vrijeme po pravilu CT stoji kod uzrocnih recenica uz veznik
CUM (causal e) - buduCi da. Npr.:
Haedui, cum se suaque defendere non possent, legatos ad Caesarem
miserunt.
BuduCi da Heduanci nisu mogU obraniti sebe niti svoje, posalju Cezaru
legate.
Sociorum est nos adiuvare, praesertim cum pro iis bellum susceperimus.
Duznost je saveznika da nam pomazu, osobito jer smo za njih poduzeli rat.
VJEZBE I ZADACI
1- 1. Caesar, conventibus Galliae citerioris peractis, in Illyricum proficiscitur, quod a Pirustis
finitimam partem provinciae incursionibus vastari1 audierat (Caes.). 2. Legationes
2
Caesar,
quod in Italiam IIlyricumque properabat, initio proximae aestatis ad se reverti iussit (Caes.). 3.
Lycurgus usum pecuniae sustulit, quod illud causa omnium malorum est.
3
4. Valde gavisus
sum, quod tandem domum redis.
II -1. CatQ4 mirabatur, quod non ride ret haruspex, haruspicem cum videret. 2. Domi manere debeo,
cum aegrotus sim. 3. Cum ille vicus in duas partes fiumine divideretur, alteram partem Gallis
concessit, alteram ... cohortibus ad hiemandum
5
attribuit (Caes.).
Kakva je to konstrukcija 'conventibus ... peractis' u 1-1?
Kakav je to ablativ ' initio' u 1-2?
Kakav je to akuzativ ' domum' u 1-4?
Preyed!: 1. Buduci da sam vas u mnogim prilikama upoznao (kao) vjeme, predlaiem za vas
nagradu. 2. Buduci da skupstinu grada Salone Oktavije, Pompejev poslanlk, nlje mogao obaCa·
njima pridobiti, odluCio je napasli grad.
152
VJE28A 42.
Komentar.
1) KonstTUkcija ACI uz glagol "audierat". - Pirusti su pl eme llira.
2) To je subjckt konstrukcijc ACI uz glagol "iussit". U pi t. nju su poslanstva sa stranc plcmena prcko
Rajne.
3) 0 Likurgu usp. vj . 27, bilj . 6. - Sustul it je od toll o 3.
4) To je M. Cato Porcius Censori nus (234. -149. pr.n.e.). On se n. rocito zalagao da sc Kartaga razori,
ali to mjc sam dof ivio, jer jc umro tri godine prije pada Kartage. Usp. vj . 8, b.3. i vj. 28, b.4.
5) Gerundi v uz prijedlog "ad" pokazuj e svrhu radnje.
SLAVOLUK CAM KONSTANTI NA
153
VJEZBA43.
00 OSNE ILl RELATIVNE RECE ICE
I - Odnosnom recenicom se izrazava nesto sto se odnosi na neku rij ec u
glavnoj recenici, a pocinje:
1. relativnim zamjenicama: qui, quae, quod; qualis 2, quantus 3.
2. relati vnim prilozima: ubi, unde, quo, qua, quare.
Ako se relati vnom recenicom kazuje nesto stvarno, u njoj stoji indi ka tivno
vrijeme prema smi slu. Npr.:
Athenienses, qui pro patri a ceciderant, publice sepeliebantur.
Atenjani koji bijahu pali za domovinu pokopavahu se na drzavni trosak.
Ubi sunt amici, ibi opes. - gdje ima prijatelja, tu je i bogatstvo.
II - a) Ako relativna recenica zavi si od konjunktivne recenice iIi od kon-
strukcije ACI, u njoj stoji konjunktivno vrijeme prema pravilu CT. Npr.:
Nemo aviirus adhuc inventus est, cui siltis esset, quod haberet.
Jos se nije nasao nijedan lakomac kome bi bilo dovoljno sto ima.
- cui sa tis esset: to je posljedicna recenica.
b) U relativnoj recenici stoji konjunktiv, ako ona sadrzi neku NAMJERU iii
UZROK, a u tom slucaju veznik je: qui, quae, quod.
Npr.:
Dareus in Graeciam legatos misit, qui aquam et terram pete rent.
Darej je u Grcku poslao poslanike da traze vodu i zemlju.
Hornini natura rationem dedit, qua anirni appetitus regeret.
Covjeku je narav dala razum da njime upravlja proh*ve duha.
Caninius fuit mirifica vigilantia, qui toto consulatu suo somnum non
viderit.
Kaninije je bio covjek izvanredne budnosti, koji (=jer) za Citavog svog
konzulata nije vidio sna.
(Kasnije je naime istog dana i umro kad je izabran za konzula).
c) U relativnim reeenicama stoji konjunktiv i onda ako one iZraZavaju neku
posIjedicu. U glavnoj recenici se tada nalaze izrazi:
154
1) tam, sic, adeo, is, tllis
Nihil tam arduum est, quod consequi non possimus.
Nista nije tako nedostizno da to ne mozemo postici.
VJEZSA 4J
2) est qui; sunt, inveniuntur, reperiuntur qui - ima ih kOji .
Sunt qui Latine loqui sci ant.
Ima onih koji znaju govorit i latinski.
Inveniuntur qui censeant Homerum numquam vixisse.
lma ih koj i smah'aju da Homer nije ni kada zivio.
3) dignus, indignus, idoneus, aptus, qui
dostojan, nedostojan, prikladan, zgodan da .
Dignus est cui fides habeatur.
Dostojan je da mu se povjeruje.
4) iza komparati va sa "quam":
Ma ior sum, quam cui for tuna possit nocere.
Yeci Gaci) sam da bi mi udes mogao naskoditi .
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Quod Ilcet levi , non ITcet bevi. 2. Quod scripsi , scripsi. 3. Libenter homines id, quod volunt,
credunt. 4. Versare' saepe cum his, qui te meliorem lacere
2
possunt. 5. Qui prior est tempore,
potior est iure. 6. Reliqui se in castra recipiunt, unde erant egressi (Caes.). 7. lusta sunt ea bella,
quae libertatis causa oriuntur.
11-1 . Germani multum ab hacconsuetudine differunt. Nam neque druides
3
habent, qui rebus divinis
praesint, neque sacrificiis student (Caes.). 2. 0 miserum senem, qui mortem contemnendam esse
in tam longa aetate non viderit!' (Cic.). 3. Quid non adeptus est Scipio
5
, quod homini las esset
6
optare (Cic.)?
Koji padei zahtijevaju glagoli "praesum' i "studeo' u 1I·1?
Prevedi: 1. U Napulj smjesta putujem da posjetim prijatelja koji je vrlo bolestan. 2. Mnogi hramovi
koji su jednom bili na ukras (dat. linalni) Rimu danas vise ne postoje.
Komentar:
1) lmperativ I glagola veror 1 "" druziti se.
2) Glagal f3cio 3 5 dva akuzatlva: Ie i meiiorcm.
3) To su bili gal ski sveteruci koji su U svom plemenu imali vrl o veliki uglcd i vlast.
4) Konj unktiv perfekl a, a u konstrukciji ACI vidimo infini ti v pcrifras ti t ne konjugacije pasivne.
5) To je P. Cornelius ScipiO Amelianus Mladi, posinj enik Scipiona Starijeg. Usp. vj. 27, b. 7.
6) Prevedi : slO bi bila dozvoljeno ...
Gtadijatorske igre (munera gladiatorum)
U amfiteatru su se davaJe igrc gladi jatora 5 pripitomljeni m t ivotinjarna: panterama, lavovima,
tigrovima, slonovima i bikovima. Glavnc priredbe su ipak bi le borbe samih gladijatora orufjem.
Postojaie su i za obutavanje gladijalora, koji su bili uglavnom robovi iii osudeni na srnrt iii
mladiti iz krugova, koji su sanjali 0 stjecanju velikog bogalstva. Uoci borbc priredivala
155
DRUGA GODINA UCENj A
se gozba za gladijal ore, kako bi se opustili . Prij e borbe gladijatori bi prolazi li arenom i
zaustavljali se pred glavnom lo1om da pozdrave eara: Ave, Caesar, morituri te salutant. U borbi su
neki imali mre1u i trozubae, pa su tako povol jan momena t da protivniku baee mre1u preko
glave. Drugi su u barbu s macem i Svrha je barbe bila ubiti protivnika a ostati nepovrijcden.
Borbe su dugo trajaJe, a ne pres tano s u ul azili novi i svjezi gladijatori da se bore 5 anima koji su
pobjedivaJi . Car i publi ka ceslo su odlutivali da Ii da posustali borae bude dotucen iii
Nagrade pobj edniku bivale su vrlo vel ike, pa su tako neki dolazili do silnog bogatstva, a mogli su i
kupiti svoju slobodu. Tada so gladijator mogao POVllti i 1ivjeJi od svoje rente, ali Sll njihovi vlasnici
(Ianistae) testo 5 njima sklapaJi nove ugovore. - U amfiteatru su se i smrtne kazne osudenjh
"ad bes ti as", je kasnije bio cest natin pogublj enja - Igre gladijatora i barbe sa zvjerima
ukinute su tek padom moti earstva i pobj edam 1I 4. stoljeeu n.e.
VJEZBA44.
PORED BENE RECENICE
I - U poredbenoj reeenici stavljamo u poredbeni odnos radnju iii stanje
zavisne reeenice s radnjom iii stanjem glavne reeenice. Ako je ta poredba stvama,
zavisna reeenica stoji u indikativu vee prema smislu. Poredbeni odnos izrazava
se pomoeu komparativnih iii poredbenih veznika u zavisnoj reeenici i demon-
strativnih rijeCi u glavnoj reeenici, kao sto su:
156
qualis - talis kakav - takav
quantus - tantus
quot - tot
quam-tam
quo-eo
kolik - tolik
koliko - toliko
kako - tako
sto - to
ut, uti, sicut - sic, ita item
quasi, quemadmodum - sic, ita, item
aeque - ac
similis - ac, atque
idem - ac, atque
alius - ac, atque
aliter - ac, atque
Npr.:
jednako - kao
sliean - kao
isti - kao
drukCiji - nego
drukeije - nego
kako - tako.
kako, kao sto - tako
Qualis liibor, talis merces. - Kakav posao, takva placa.
Tantum scimus, quantum memoria tenemus.
Toliko znamo, koliko drtimo u sjeeanju.
Vj EZll A 44 .
Ea res tibi aeque nota est ac mihi .
Tebi je ta stvar jednako poznata kao i meni .
II - Ako komparati vne iIi pored bene recenice izricu neku POMlSLJENU
RADN}U, one stoJe u konJunkhvu prema pravilu CT U torn sl • . . .
quasi, proinde quasi kao da
tamquam, tamquam si
veiut, veiut si
kao da
kao da.
. uLaJu su veZlllCl:
Semper sic v1ve, quasi omnes homines te videant.
Uvijek tako zivi kao da te svi Ijudi gledaju.
Tantus metus Romanos cepit, velut si Hannibal iam ad portas esset.
Takav je strah zahvatio Rimljane, kao da je Hanibal vee pred vratima
(Rima).
VJEZBE I ZADACI
1-1. Qualis pater, talis filius. 2. Litore' quot conchae, tot in amore dolores (Ovid). 3. Quot capita,
tot sententiae. 4. Narratio, quo brevior, eo facilior est intellectu.
2
5. Ut populo magistratus, ita
magistratibus leges praesunt. 6. Ut sementem feceris,3 ita et metes. 7. Et quasi perna ex arboribus,
cruda si' sunt, vix evelluntur, si matura, decidunt, sic vitam adulescentis vis aufert, senibus
maturitas (Cic.).
II - Ex infimo specu Delphis vox reddita est filiis Tarquinii et Bruto: "Imperium summum Romae
habebit, qui vestrum primus osculum matri tulerit5". Tum Brutus, velut si prolapsus cecidisset,
terram osculo contigit, scilicet quod ea communis mater omnium mortalium esset
6
(Liv.)
Kakav je to ablativ ' Delphis", kakav je genitiv "Romae' , a kakav genitiv "vestrum' u pasusu II?
Prevedi: Koliko cijenis prijatelja, toliko ce i on tebe cijeniti. 2. Cini mi se da starci tako umiru kao
vatra koja se sarna od sebe gasi. - cijeniti koliko .... toliko = quanti ... tanti facere.
Komentar.
1) Pravilnije bi bilo: quot in litore ....
2) Supin na -u uz "(acilis est".
3) To je lutur ll.
4) Pogodbeni veznik s indikativorn: ako.
5) To je lutur 11. _ Delph.i (-orum) su najznatajnije stare Grtke s kultom boga Apol"r ••
je svoju volju zai nteresiranima izricao preko prorooce Pitij.e. se u
sredini. koja je doista pobudivala na Tu su se ,zvodde , vehtanstvene Piblske ' gre. ?ko
A polonova hrarna redal e su se bogate riznice. spomenici i mnogobrojne statue. Vee u 3 .. ' 2.
pr.n.e .• pod grtke filozofije. gubi na znatenlu. a .. m znataj
potpuno opada. Od onog sjaja danas se tu Vide lek neznatru ostaCl.
6) Konjunkti v uz U2.Totno "quod". jer je to Brutovo (Usp. vj . 42. lla).
VJEZBA45.
POGODBENE RECENICE
Zavisno-pogodbene recenice kazuju pogoCfbu pod kojom se vrsi radnja glav-
ne recenice. Npr.:
Ako uCis, znades. - Ako si radio, imao si. - Ako dodem kuCi, javit eu ti. -
Kad bih znao, kazao bih ti . - Da si me pitao, bio bih ti dao.
Radnj a glavne recenice je neka vrsta poslj edice te pogodbe, pa je stoga re-
dovi to pogodbena recenica na prvom mjestu. One zajedno tvore rupoteticki iii
pogodbeni period. Zavisna se recenica zove PROTAZA, a glavna APODOZA
tog hipotetickog perioda. Protaza pocinje veznicima:
si ako, nisi ako ne.
Prema znacenju hipoteti cki period moze biti: realan, potencijalan i irealan.
1- REALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se hipotetickim periodom izrice
nesto sto je stvamo iIi se zamislja kao stvarno iii istinito, u obje recenice dolazi
indikativno vrijeme prema smislu. Npr.
Si discimus, scimus. - Ako ucimo, znamo.
Si didicerimus, sciemus. - Ako budemo uCili, znat cemo.
Si fortiter pugnavisti, ab imperatore laudatus es.
Ako si se junacki borio, zapovjednik te je pohvalio.
Nisi fortiter pugnabitis, vincemini.
Ako se ne budete junacki borili, bit cete svladani.
II - POTENCl}ALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica
hipotetickog perioda zarrusljaju kao moguce, u obje recenice stoji konjunktiv
prezenta iii perfekta. Npr.:
Si discamus, sciamus. - Kad bismo uCili, znali bismo.
Si quis id fecerit, impudentem eum dixerim.
Ako bi tko to uradio, nazvao bih ga bezocnim.
Si velim Hannibalis proelia omnia describere, dies me deficiat.
Ako bih htio opisati sve Hanibalove bitke, niti dan mi ne bi bio dosta.
Kadsto u apodozi potencijalnog hipotetickog perioda stoji indikativ, dok je
konjunktiv sarno u protazi. Npr.:
158
Memoria minuitur, nisi earn exerceas.
Pamcenje se umanjuje, ako ga ne bi vjezbao.
VJE:1.IlA 45
Sapiens non dubitat, si ita melius it, mi grare de vita.
Mudrac ne oklijeva (ne bi oklijevao) odijeliti e od zivota, ako bi tako bilo
bolje.
Ill- IREALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica hipo-
tetickog perioda izri cu kao nestvarno iIi nezamisli vo, to se u obje recenice
izraiava konjunktivom imperfekta za sadasnjost i konjunktivom pluskva mper-
fekta za proslost. Kod nas stoji : a) za sadasnjost u protazi : da s prezentom, iIi kad
s kondicionalom I -, a u apodozi: kondicionall. Npr.:
Si disceres, scires. - Da ucis, znao bi . Kad bi ui' io, znao bi.
b) za u protazi DA s perfektom, a u apodozi kondicional II. Npr.:
Si didicisses, scivisses. - Da si uCio, bio bi znao.
Si medici omnibus morbis mederi possent, quis in Tartara descenderet?
Kad bi lijecnici mogli lijeciti sve bolesti, tko bi u Tartar?
Plures cecidissent, nisi nox intervenisset.
Mnogi bi bili pali, da nije nastupila noc.
Radnja protaze i apodoze irealnog hipotetickog perioda ne moraju se uvijek
istovremeno, pa su onda i konjunktivna vremena razlicita, kao:
Ratio nisi esset in senibus, non summum consilium maiores nostri appe-
llavissent senatum.
Kada kod staraca ne bi bilo razuma, nasi preci ne bi bili najvise vijece
nazvali senatom.
Has inimicitias Roscius si cavere potuisset, viveret.
Da se je Roscij e mogao cuvati tih neprijateljstava, bio bi ziv.
IV - Ako je realni ili potencijalni hipotetii'ki period zavisan od glagola 01-
CENDI iii SENTIENDI, iIi ako se nalazi u neupravnom govoru, i realna i poten-
cijalna protaza dolazi u konjunktiv prema pravi lu CT, a apodoza se nalazi u
konstrukciji ACI. Prema tome, recenice:
a) Si hoc facies, errabis. - b) Si hoc facias, erres. - u ovisnosti od glagola
OICENDI iIi SENTIENOI bile bi ovakve:
a) Scio, si hoc facias, te erraturum esse.
Znam, ako ovo uradis, da ces pogrijesiti .
Sciebam, si hoc face res, te erraturum esse.
Znao sam, ako ovo uradis, da pogrijesiti.
b) Scio, si hoc facias, te erraturum esse.
Znam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio.
Sciebam, si hoc faceres, te erraturum esse.
Znao sam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio.
159
DRUGA GODI NA UCENjA
Ako se irealni hipoteticki period nal azi u takvoj ovisnosti, onda protaza
ostaje nepromijenjena, a u apodozi je ponovno konstrukcija Aer, ali s infini ti vom
perfekta perifrasticne konjugacije aktiva. Prema tome receni ca:
Si hoc fecisses, erravisses. Da si to uradio, bio bi pogrijesio.
U ovakvoj ovisnosti bi la bi:
Dico, si hoc feci sses, te erraturum fuisse.
Kaiem, da si to uradio, bio bi pogrijesio.
Prema tome, kod neupravnih govora, koji su dosta cesti kod nekih latinskih
klasika, treba biti osobito priseban u ocjeni nekog hipotetickog perioda. Primjere
za ovakvu upotrebu hi potetickog perioda ne navodim u Vj ezbama, jer to spada
u visi stupanj nastave latinskog jezika.
VJEZBE I ZADACI
I - 1. Si amico prodes, etiam iIIe tibi proderit. 2. Parvil sunt foris arma, nisi est consilium diimi.
3. Nemo vos servabit, nisi ipsi vos servabitis. 4. Si haec relinquere vultis, audacia opus est.
Nemo nisi
2
victor pace bellum mutavit (SaiL). 5. Si duo faciunt idem, non est idem.
II -1 . Tempus me deficiat, si Alexandri Magni omnia proelia describere velim. 2. Si legibus
oboedias, a legibus custodiaris et tegaris.
3
111-1 . Si velles, posses. 2. Si laborem sperneres, errares. 3. lacerent in tenebris omnia, nisi
litterarum lux accederet. 4. Si tacuisses, philosiiphus mansisses. 5. Nisi Catilina maturavisset
signum sociis dare, eo die post conditam urbem Romam pessimum facinus patratum foret'
(SaiL).
Kakav je to genitiv "domi" u 1-2?
Koji padei traii "opus est" u 1-4?
Kakav je to ablativ "eo die" u 111-5?
Prevedi: 1. Ako ovo ielite posti6i, potrebna yam je velika odvainost. 2. Kad bi upoznao pravog
prijatelja, lako bi to uradio. 3. Oa se brinete za slobodu (kad biste se ... ), ne bi sad a nasa zemlja
ratom bila pustosena.
Komentar:
1) To je genitiv vrijednosti: mal o vrijede ...
2) Nemo nisi ~ amo.
3) Prevedi aktivno: Cuvali bi te ...
4) foret • esset; dakle, konjun. p)uskv. pasivnog.
160
PREGLED POVJESNIH ZBIVANJA I KULTURNIH DOGADANJA
U DOBA REPUBLIKE 753.-31. pro n.e.
Godina Drustveni i politicki dogadaji
Vojni dogadaji
Kulturni dogadaji
753 Osnivanje Rima
753·509 Sedam rimski h kraljeva
509 Protjerivanje Tarkvi nija
Gradnja prvog hrama
Oholog i osnivanje
Jupiteru, Junoni i Minervi
republike
na Kapitoliju
497 Bitka kod Regilskog jezera
494 Pobuna plebej aca
450 Zakoni XII ploea
396 Osvajanje Veja
390 Gali opsjedaju Rim
362 Uvodenje prvih scenski h
igara
343·291 Ratovi sa Samnieanima
281·272 Rat s Pirom
272
Osvajanje Tarenta
Rimljani stupaju u tjesnju
vew s grCkom kulturom
270·265 Osvajanje cijele Italije osim
Cisalpinske Galije
264-241 Prvi pun ski rat
264 Prve gladijatorske borbe u
Rimu
254
Komediograf Plaut
(254·184)
241 Osvajanje Sicilije
231 Sardinija i Korzika postaju
rimske provincije
229·228
Rat s llirima. Teuta.
219
Rat s Demetrijem
Hvarskim. Hanibal osvaja
Sagunt
218·202
Drugi punski rat
216
Bitka kod Kane
215·205
Prvi makedonski rat
202
Bitka kod Zame
200-196
Drugi makedonski rat
161
DODATAK
Godina Drustveni i politicki dogadaji Vojni dogadaji Kulturni dogadaji
197
Bitka kod Kinoskefala
190
Komediograf Terencije
(190-159)
189 Bitka kod Magnezije
171 -168 Treci makedonski rat
149-146 Treci punski rat
148 Makedonija postaje rimska
provincija
146 Afrika postaje rimska Razorenje Kartage
provincija Razorenje Korinta
133-121 Djelovanje brace Grakha
112-105 Rat s Jugurtom
106
Ciceron (106-43)
102 Marije pobjeduje Teutonce
101 Marije pobjeduje Cimbre
98 Pjesnik Lukrecije (98-55)
87 PovjesniCar Salustije
(87-35)
84 Pjesnik Katul (84-54)
82-79 Sulina diktatura
73-71 Spartakov ustanak
63 Katilinina urota
60 Prvi trijumvirat
58-50 Galski rat
55 Pompej gradi prvo kameno
kazali ste u Rimu
51 Galija postaje rimska
provincij a
49-44 Gradanski rat izmedu
Cezara i Pompeja
48 Bitka kod Farsala
46
Cezarova reforma
kalendara
44 Ubojstvo Cezara
43 Drugi trijumvirat
42
Bitka kod Filipa
31 Oktavijan postaje prvi
Bitka ked Akeija
rimski car
162
Mjere za duzinu
digitus (palac)
pes (stopa)
cubitus (lakat)
gradus (korak)
passus (dvostruki korak)
stadium (stadij)
mille (milja)
Mjere za povciinu
RlMSKE MJERE
1,85 cm
29,63 cm (16 palaca)
44,43 cm (1% stope)
74,07 cm (2% stope)
1,48m
oko 180 m
1,481 km (1 000 dvostr. koraka)
pes quadratus (cetvoma stopa)
iugerum Uutre)
88cm
2
2523 m
2
(pravokutnik 240x120 stopa)
200 jutara centuria (centurija)
Mjere za tezinu
uncia 27,28 g
sextans 54,56 g (2 uncije)
triens 109,12 g (4 uncije)
semis 163,68 g (6 uncija)
libra 327,36 g (12 uncija)
Mjere za tekucinu
cyathus
sextarius
uma
amphora
0,46 dl
0,541
13,131
26,261
Mjere za rasute terete
sextarius 0,541
semodius = 4,371
modius - 8,75 1
163
LATINSKA IMENA I KRATICE
Svaki Italac imao je tri imena: 1. licno ime (praenomen); 2. prezime (nomen
gentis); 3. nadimak (cognomen).
LICNA IMENA pisaJa su se kraticama, kao:
A. (Au Ius), App. (Appius), C. (Gaius), Cn. (Gnaeus), D. (Decimus), K. (Kaeso),
L. (Lucius), M. (Marcus), P. (publius), Q, (Quintus), S. (Sextus), Ser, (Servius), T.
(fitus), Ti . (fiberius).
LATINSKA PREZIMENA (nomina gentis): Annaeus, Caeci lius, Claudius,
Cornelius, Em1ius, Fabius, Gellius, Gracchus, Horatius, Iulius, Junius, Livius,
Lucilius, Lucretius, Maccius, Naevius, Ovid ius, Papini us, Persi us, Petronius,
Porcius, Propertius, SaJlustius, Suetonius, Terentius, Tibullus, Tull ius, Valerius,
Vergilius.
LATINSKI NADIMCI (cognomina): Afer, Brutus, Caesar, Carus, Cato, Catul-
Ius, Cethegus, Cicero, Crisp us, Flaccus, Gallus, Juveniilis, Lentulus, Longus,
Luciinus, Maro, MartiiiJis, Naso, Nepos, Plautus, Quintilianus, Scipio, Seneca,
Statius, SuLla, Tacitus, Varo itd.
Zenska djeca su se obicno zvaJa same po svom rodu (nomen gentis): Caecili a,
Claudia, Cornelia, Juli a, Livia, Terentia, Tullia, Valeria itd. Ako je bilo vise kceri,
dobivale su nadimak: Maior, Minor, - ili: Prima, Secunda, Tertia itd. - Zene su uz
svoje ime dobivale i ime muza u genitivu: Terentia Ciceronis, Livia Augusti itd.
- Oslobodeni robovi dobivali su praenomen i nomen gentis svoga bivseg gospo-
dara. Tako se Ciceronov oslobodenik Tiro zvao: Marcus Tullius Tiro.
Neke ceste kratice u latinskom jeziku
a) u strucnoj literaturi :
c. - caput (poglavlje)
etc. - et ceterii (i tako dalje)
1. - llber (knjiga)
N. B. - ,nota bene! (dobro pripazi!)
p. - pagfna (stranica)
sc. - scilfcet (podrazumijeva se, naime)
s.v. - sub voce (pod rijeCju)
M.S. - manu scriptus-liber (rukom pisana knjiga)
b) u dokumentima:
p.t. - pleno titUlO (punim naslovom)
I. s. - locus sigilili (mjesto pecata)
164
DODATAK
a. - allllO (godine)
s. - sahitem (salje pozdrav)
c) Naziv za sluzbe:
Aed. - aedllis
Cos.
- cOll sul
Coss. - cOllsules
Imp. - imperator
Leg. -Iegatus
d) Oznake za vrijeme:
Id. - Idus
K. iIi KaI.- Kalendae
Non. - Nonae
A.D. - ante diem
Pro - praetor
Praef. - praefectus
Proc. - proconsul
Tr. pI. - triblJnus plebis
GRAMATICKI DODATAK
DEKLINACIJA lMENICA
1. deklinaclja 2. deklinacija
N rosa nidus puer ager donum
G rosae nidi pueri agri doni
0 rosae nido puero agro dono
A rosam nidum puerum agrum donum
V rosa nide puer ager donum
Ab rosa nido puero a9
r
o
dono
n rosae nidi pueri agri dona
9
rosarum nidorum puerorum agrorum donorum
d rosis nidis pueris agris donis
a rosas nidos pueros agros dona
v rosae nidi pueri agri dona
ab rosi s nidis pueris agris donis
3. deklinacija
4. 5.
kons.osnove i-osnove
deklinacija deklinacija
N consul opus civis mare manus cornu res
G consuITs operis civis maris manus cornus rei
0 consuli operi civi mari manui cornu rei
A consulem opus civem mare manum cornu rem
V consul opus civis mare manus cornO res
Ab consule opere cive mari manu cornu re
n consules opera cives maria manus cornua res
9
consulum operum civium marium manuum cornuum
rerum
d consuITbus operilius civibus marilius manibus cornibus
rebus
a consules opera cives maria manus cornua
res
v consules opera cives maria
manus cornua res
ab consuITbus operilius civibus marilius manibus cornibus
rebus
166
DODATAK
DEKLINACIJA PRIDJEVA
Pridjevi 0- i a-dekllnacije
N
bonus bona bonum
pulcher pulchra pulchrum
G boni bonae boni pulchri pulchrae pulchri
0 bono bonae bono pulchro pulchrae pulchro
A bonum bonam bonum pulchrum pulchram pulchrum
V bone bona bonum pulcher pulchra pulchrum
Ab bono bona bono pulchro pulchra pulchro
n boni bonae bona pulchri pulchrae pulchra
g bonorum bonarum bonorum pulchrorum pulchrarum pulchrorum
d bonis bonis bonis pulchris pulchris pulchris
a bonos bonas bona pulchros pulchras pulchra
v boni bonae bona pulchri pulchrae pulchra
ab bonis bonis bonis pulchris pulchris pulchris
Pridjevi 3. dekli nacije
Sa 3 zavrsetka Sa 2 zavrsetka S 1 zavrsetkom
N acer acris acre gravis grave velox
G acris gravis
velocis
0 acri
gravi
veloci
A acrem acre gravem grave velocem
velox
V acer acris acre gravis
grave
velox
Ab acri
gravi
veloci
n acres acria graves
gravia veloces
veloda
g acrium
gravium
velocium
d acribus
gravibus
velocibus
a acres acria graves
gravia veloces
velocia
v acres acria graves
gravia veloces
velocia
ab acribus
gravibus
velocibus
167
DODATAK
DEKLINACIJA ZAMJENICA
Licne i povratna zamjenlea
' ja' 'ti' 'mi ' ' vi' 'se'
N ego to n n6s v6s N -
G mei lUi
9
nostri vestri G sui
(nostrum) (vestrum)
D milli libi d n6bis v6bis D sibi
A me te a n6s v6s A se
Ab me te ab n6bis v6bis A se
Pokazne zamj eni ce
'ovai' ' tai' 'onai'
N hie haec h6c iste ista istud ille ilia iIIud
G hOius istius Hilus
D huic isti illl
A hunc hanc hoc istum istam istud ili um ill am ill ud
Ab h6c hac h6c ist6 ista ist6 i116 ilia ill6
n hi hae haec isti istae ista illl iIIae ilia
9
h6rum harum h6rum ist6rum istarum ist6rum i116rum iIIarum i116rum
d his istis illis
a h6s has haec ist6s istas ista ill6s iII as ilia
ab his istis illis
'onaj, on' ' isti'
N is la id idem eadem idem
G ei us ei usdem
D ei eidem
A eum eam id eundem eandem idem
Ab e6 ea e6 e6dem eadem e6dem
n Ii (ei) eae ea idem eaedem eadem
9
e6rum earum e6rum eorundem earundem eorundem
d iis (eis)
eisdem Osdem)
a eos eas ea eosdem easdem eadem
ab iis (eis)
eisdem Osdem)
168
o DATAK
Odnosne i upitne zamJenlce
'koji, koja, koje' ' tko, sto'
N qui quae quOd quis quid
G cuius cuius
0 cui cui
A quem quam quod quem quid
Ab quo qua quo quo
n qui quae quae
9
quorum quarum quorum
d quibus
a quos quas quae
ab
quibus
Neodredene zamjenice
' nitko'
' ni sta'
N nemo nihil
G nullius
nulITus rei
0 namini nulli rei
A
naminem nThil
Ab nutlo
nutla ra
169
DODATAK
BROJEVI
Glavni Redni Dijelni Priloini
I unus 3
primus 3 singOli 3 semel
11
duo, -ae, -o secundus 3 bini 3 bis
111 tres, tria
teritius 3 terni 3 ter
IV quattuor quartus 3 quaterni 3 quater
V quinque quintus 3 quini 3 quinquies
VI sex sextus 3 seni 3 sexies
VII septem septimus 3 septeni 3 septies
VIII octo octavus 3 octani 3 octies
IX novem nonus 3 noveni 3 novies
X decem decimus 3 deni 3 decies
XI undecim undecimus 3 undeni 3 undecies
XII duodecim duodecimus 3 duodeni 3 duodecies
XI II tredecim tertius decimus terni deni ter decies
XIV quatluordecim quartus decimus quaterni deni quater decies
XV quindecim quintus decimus quini deni quindecies
XVI sedecim sextus decimus seni deni sedecies
XVII septendecim septimus decimus septeni deni septies decies
XVIII duodeviginti duodevicesimus duodeviceni duodevicies
XIX undeviginti undevicesimus undeviceni undevicies
XX viginti vicesimus viceni vicies
XXX triginta tricesimus triceni tricies
XL quadraginta quadragesimus quadrageni quadragies
L quinquaginta quinquagesimus quinquageni quinquagies
LX sexaginta sexagesimus sexageni sexagies
LXX septuaginta septuagesimus septuageni septuagies
LXXX octoginta octogesimus
octogeni octogies
XC nonaginta nonagesimus
nonageni nonagies
C centum centesimus
centeni centies
CC ducenti, -ae, -a ducentesimus
duceni ducenties
CCC trecenti 3 trecentesimus
treceni trecenties
CD quadringenti 3 quadringentesimus quadringeni quadringenties
0 quingenti 3 quingentesimus
quingeni quingenties
DC sescenti 3 sescentesimus
sesceni sescenties
DCC septingenti 3 septingentesimus
septingeni septingenties
DCCC octingenti 3 octingentesimus
octingeni octingenties
CM nongenti 3 nongentesimus
nongeni nongenties
M mille millesimus
singilla miITa milies
MM duo milia bis millesimus
bina milia bis milies
170
DODATAK
GLAGOLSKI SISTEM
Glagol "bin"
Prez. Impl. Ful.l Imp. I Imp. II
1. sum eram era - -
Indikativ
2. es eras eris eslo
Inl. prez. esse
es
3. est erat erit
- esto
1. sumus eramus erimus - -
Inl. luI. luturus 3 esse (fore)
2. estis eratis eritis este estate
Par. luI. futurus 3
3. sunt erant erunt - sunto
1. sim essem
2. sis esses
Konjunktiv
3. sit esset
1. simus essemus
2. sitis essetis
3. sint essent
Perf. Pipl. Ful. II Perf. Plpl. Inl. perf.
L fui lueram fuero fuerim fuissem fuisse
Indikativ
2. fuisti fueras fueris Konjunktiv fueris fuisses
3. fuit fuerat fuerit fuerit fuisset
1. fuimus fueramus fuerimus fuerimus fuissemus
2. fuistis fueratis fueritis fueritis fuissetis
3. fuerunt fuerant fuerint fuerint fuissent
OBLICI PREZENTSKE OSNOVE - AKTIV
Indikativ prezenla
1. konj . 2. konj. 3. konj.
glag. na-io 4. konj.
1. amo moneo lego
capio audio
2. amas manes legis capis audis
3. amal monel legit
capit audil
1. amamus monemus legimus
capimus audimus
2. amatis monelis
legitls capitis auditls
3. amanl monent leglinl
capiunl audiunt
171
DODATAK
Indikativ imperfekla
1. amabam monebam lege bam capiebam audiebam,
2. amabas monebas legebas capiebas audiebas
3. amabat monebat legebat capiebat audlebat
1. amabamus monebamus legebamus capiebamus audiebamus
2. amabatis monebatis legebatis capiebatis audiebatis
3. amabant monebant legebent capiebant audiebant
Indi kativ futura I
1. amabo monebo legiim capiiim audiiim
2. amabis monebis leges capies audies
3. amablt monebit leget capiet audiet
1. amabimus monebimus legemus capiemus audiemus
2. amabitis monebitis legetis capietis audi etis
3. amabunt monebunt legent capient audient
Imperativ I
2. ama mone lege cape audi
2. amate monete legite capite audite
Imperativ II
2. amato moneta legito capito audita
3. amato moneta legito capito audito
2. amatote monetote legitote capitote auditote
3. amanto monento legunto capiunto audiunto
Konjunkliv prezenta
1. amem moneiim legiim capiiim audiiim
2. ames moneas legas capias audias
3. amet moneiit legiil capiat audiat
1. amemus moneamus legamus capiamus audiamus
2. ametis moneatis legalis caplalis audialis
3. ament moneant legant caplanl audiant
Konjunktiv imperfekla
1. amarem monerem legerem caperem audirem
2. amares
moneres legeres cape res audires
3. amarel
monerel
legeret caperet audirel
172
DODATAK
1-
amaremus moneremus legeremus caperemus audi remus
2. amaretis moneretis legeretis caperetis audlretis
3.
amiirent monerent legerent caperent audirent
Infinitiv prezenta
amiire monere legere capere au di re
Particip prezenta
amans, -ntis monens, -ntis legens, -ntis capiens, -ntis audiens, -ntis
Gerund
G amandi monendi legendi capiendi audlendi
OBLler PREZENTSKE OSNOVE - PASIV
Indikativ prezenta
1. amor moneor legor capTor audlor
2. amiiris moneris legeris caperis audiris
3. amiitur monetur legTtur capTtur audTtur
1. amiimur monemur legTmur capTmur audimur
2. amii mini monemini legTmini capimTni audimini
3. amantur monentur leguntur capiuntur audiuntur
Indikativ imperfekta
1. amii bar monebar lege bar capiebar audiebar
2. amabiiris monebiiris legebiiris capiebiiris
audiebiiris
3. amabiitur monebiitur legebiitur
capiebiitur audiebiitur
1. amabiimur monebiimur legebiimur
capiebiimur audiebiimur
2. amabiimini monebiimini
legebiiminl
caplebiimTni audiebiimTnl
3. amabantur
monebantur legebantur
caplebantur
audlebantur
Indikativ fu1ura I
1. amiibor
monebor
legiir
capliir
audiiir
2. amabiiris
moneberis
legerls
capleris
audierls
3. amabitur monebTtur
legetur
capletur
audletur
1. amabTmur
monebTmur
legemur
capiemur
audiemur
2. amabimTnl
monebimTnl
legemini
capieminl
audlemTnl
3. amabuntur
monebuntur
legentur
caplentur
audientur
173
DODATAK
Imperativ
2. amare monere leg ere capere au dire
2. amamini monemini legimini capiminl audimi ni
Konjunktiv prezenta
1. amer monear legar capiar audiar
2. ameris monearis legaris capiaris audiaris
3. ametur moneatur legatur capiatur audiatur
1. amemur moneamur legamur capiamur audiamur
2. amemini moneamini legamini capiamini audiamini
3. amentur moneantur legantur capiantur audiantur
Konjunktiv imperfekta
1. amarer monerer legerer caperer audirer
2. amareris monereris legereris capereris audireris
3. amaretur moneretur legeretur caperetur audiretur
1. amaremur moneremur legeremur caperemur audiremur
2. amaremini moneremini leg ere mini caperemini audi remini
3. amarentur monerentur legerentur caperentur audirentur
Infinitiv prezenta
amari moneri legi capi audiri
OBLICI PERFEKTNE OSNOVE - AKTIV
Indikativ Konjunktiv
Perfekt Pluskv. Futur II Perfekt Pluskv.
1. amavi amaveram amavero amaverim amavissem
2. amavisti amaveras amaveris amaveris
amavisses
3. amavit amaverat amaverit amaverit
amavisset
1. amavimus amaveramus amaverimus amaverimus
amavissemus
2. amavistis amaveratis amaveritis amaveritis
amavissetis
3. amaverunt amaverant amaverint amaverint
amavissent
Imf. perl. amavisse
174
DODATA K
OBLICI PERFEKTNE (pARTICIPSKE) OSNOVE - PASIV
Ind. perf. Ind. plpl. Fut.1I
1. sum eram ero
2. amatus 3 es amatus 3 eras amatus 3 eris
3. est erat erlt
1. sumus enimus erimus
2. amati 3 estis amati 3 eratis amati 3 eritis
3. sunt erant erunt
Konj. perf. Konj. plpl.
1. sim essem Int. perf. amatus 3 ese
2. amatus 3 sis amatus 3 esses Part. perf. amatus 3
3. sit esset Part. lut. akl amaturus 3
1. simus essemus Inl. fut. akl amaturus 3 esse
2. amati 3 sitis amati3 essetis Supini amatum, amatu
3. sint essent In!. fut. pas. amatum iri
175
STUDENTSKA HIMNA
Gaudeamus igi tur,
iuvenes dum sumus.
GAUDEAMUS
Post iucundam iuventutem,
post molestam senectutem
nos habebit humus.
Vivat Academia,
vivant professores!
Vita nostra brevis est,
brevi fbinietur.
Veni t mor velociter,
rapit nos atroci ter,
nemini parcetur.
Vivat membrum quodli bet,
vivant membra quaelibet,
semper sint in flore.
Studentska pjesma "Gaudeamus" sastavljena je u sedam strofa. Prva, treca i
cetvrta strofa prihvacene su kao himna svih studenata svijeta.
176
- Bilj . habebit (1. strofa) = prekrit ce; iuventus • m1adost; molestus 3· dosadan; humus, -i f = zemlja;
veloci ter · brzo; rapio 3 = grabiti; atrociter = okrutno; parco 3 = (pasiv!); membrum, -i /I =
clan; quodli bet = bil o koji; sint in fl ore - neka cvjetaju!
LATINSKO - BOSANSKO, HRVATSKI
RJECNIK
Rj C ' NIK
APOME A UZ RJECNIK
Kako je u ovom prirucniku fond rijeCi povecan zbog dobrog dijela tek tova
koji su preuzeti direktno iz latinskih klasika, sma tram potrebnim dati neka
uputstva, kako bi i profesori i uceni ci shvati li pojed ine rijcci. Fond je
Rj ecnika povecan time ima dos ta slozenica, a 0 njima bih htio dati
neka Slozenica ima kod imenica i pri djeva, ali kod glagola.
- Kao prvi dio glagolske slozenice redovi to sluze prijedlozi kao prefiksi, a to su
a (ab, abs), ad, e (ex), de, cum, pro, prae, per, in, sub, praeter, ob, circum,
trans, inter, intro. Prijedlog "cum" dolazi u obliku: con, com, col - vee prema
pravilu asimilacij e, a s asimilacij om treba racunati i kod drugih prefiksa. lmajuCi
u vidu znacenje prijedloga, odnosno prefi ksa, lako cemo se snaci kod svake
pojedine slozenice, ako znademo znacenje proste rijeci. Tako: eo, ire - iCi; exeo,
exire izici; adeo, adire doci; abeo, abire otiCi.
Prefiks "in" je kod imenskih slozenica takoder i negativan prefiks, a to je isto
tako i prefiks "ne", kao: amicus: inimicus, amicitia: inimicitia, somnium: insom-
nium, mortalis: immortalis, paratus: imparatus, certus: incertus, fidus: infidus,
prudens: imprudens, opportunus: inopportunus, plger: implger, probus: im-
probus, ops: inops itd.; fiis: nefas, queo: nequeo, scio: nescio, uter: neuter.
Kao prefiks dolazi i cestica za ponavljanje radnje re- (red-): eo, ire: redeo,
redire; do 1: reddo 3; capio: recipio: creo 1: recreo 1; fero 3: refero 3; maneD 2:
remiineo; mitto 3: remitto 3; teneo 2: retlneo 2; pello 3: repello 3; quies: requies;
pario 3: reperio 4; pono 3: repono 3; verto 3: revertor 3 itd.
Kada prosta rijec u prvom slogu ima kratko "a", u slozenici redovi to slabi
u kratko "i": amicus: inimicus, dido 3: inddo 3, conddo 3, acddo 3; facio 3: infkio
3, conficio 3, interficio 3; ago 3: adlgo 3, eXlgo 3, ali: perago 3; iacio 3: conicio 3,
ekio 3 itd. - Kod glagola to slabljenje vokala vazi sarno za vremena prezentske
osnove: ago 3: adlgo 3, adegi, adactum; conkio 3: conieci, coniectum itd.
Pojedine rijeCi, a pogotovo glagoli, prosti iIi slozeni, imaju i po nekoliko
znacenja, pa stoga prema kontekstu treba izabrati onaj izraz koji upravo tu
odgovara. Napominjem da je u udzbeniku dan izvjestan broj rijeci sarno kao
pasivna recepcija, pa ne treba forsirati njihovo usvajanje. U Rjecniku navodim
rijeci koje se nalaze u vjezbama, u latinskom tekstu.
179
Rj ECNIK
A
a (ab, abs) prijedL s abL - od
abdico 1 - odreti se (s abl. )
absum, abesse, afui - biti odsutan
abutor 3, -usus sum (s abl.) - zlorabiti
Academia, -ae f - Akademija
accedo 3, -cessi, -cessum - pristupiti, doci
accendo 3, -ndi , -nsum - zapali ti, potpaliti,
razdraiiti
accidit 3 (bezL) - dogada se, zbi va se da
accipio 3, -cepi, -ceptum - primiti, osjetiti;
animis accipere - prihvatiti,
accuso 1, - tuZiti, osuditi, proglasiti krivim
acer, acris, acre - zestok, hrabar
acerbus 3 - opor, gorak, ljut, osoran
Achilles, ·is - Ahilej, glavrti junak u grckoj
vojsei za vrij eme opsjedanja Troje
acta, -orum 11 - Cin, djelo, uspjeh
acus, -us f - igla
ad (prijedL s akuz.) - do, k, oko, kod
adeo (prll.) - toliko, tako
adfligo 3 (affligo), -flixi, -flictum - oboriti,
tetiti
Adherbal, -alis III - Adnerbal
adhuc (priL) - doyle, dosad, uvijek
adimo 3, -emi, emptum - oduzeti, oteti
adipiscor 3, adeptus sum - postiti
adiuvo 1, -iuvi, iutum - pomagati, podupirati
administro 1 - sluZiti, obavi ti
admiror 1, -miratus sum - diviti se
admodum (pril.) - sasma, veoma, vrlo
admoneo 2, -ui, -itum - opomenuti, sjetiti, pri-
nuditi
adopto 1 - izabrati, uzeti u svoju obitelj, po-
siniti
adorior 4, -ortus sum (prezent]e po 3. kon].) -
navalitina, nasrnuti
adsum, adesse, affui - biti prisutan
adulescens, -ntis 11/ - mladic
adulescentia, ·ae f - ml adost
ad vento 1 - dolaziti, primieati se
adversarlus, -i III - protivnik
adversus 3 - nepovoljan, proti van
res adversae - nesreca
aedificlum, -1 11 - zgrada, gradevina
aedifico 1 - graditi, podizati
aeger 3 - bolestan
aeger, '9ri m - bolesnik
aegriitus 3 - bolestan
Aenaeas, ·ae m - Aneja
aequitas, oatis f - jednakost, pravednost
aequus 3 - jednak, ravan, pravedan, pra-
vican
aeratus 3 - bakrom okovan, mjeden, bakren
aes, aeris n - mjed, bakar, bakreni novae
aes alienum, aeris alieni 11 - dugovi
aestas, oatis f - lj eto, godina, lj etna vrucma
aest/mo 1 - cijeniti, suditi, prosuditi
aetas, oatis f - dob, doba starosti
aff/rmo 1 - tvrditi, potvrditi
Africa, -ae f - Afrika, Africanus -Africki
ager, agri m - polje, njiva
agger, -eris m - nasip
agmen, -inis n - skup, povorka, vojska na
putu, u
ago 3, egi, actum - goniti, tjerati, voziti, raditi;
vitam agere - provoditi f ivot
agrestis, -e - poljski, divlji, smrov
agricola, -ae m - zemljoradnik
Alba, Alba longa - grad u Laeiju
Alcibiades, -is III - Alcibiad
alea, -ae f - koeka
Alexander, -del m - Aleksandar
algeo 2, alsit - zepsti
alibi (pril.) - drugdje
alienus 3 - tud, stran;
alienus, -i In - stranae, tudinac
181
Rj ECNIK
aliquando (pri!.) - jed anput, jednom
ali us 3 - drugi od njih;
ali us alium - jedan drugoga;
alii alio loco - jedrti na jed nom drugi na dru-
gommjestu
alo 3, alui - hraniti, gojiti
Alpes, -ium f - Alpe
alter, -era, -erum - drugi od d vojice
altus 3 - visok, dubok (za vodu i srtij eg)
ambulo 1 - setah
amica, -ae f - prij ateljica
amicltla, -ae f - prijatelj stvo
amicus, -i 111 - prijatelj
amo 1 - voljeti, Ijubiti
amor, -oris 111 - lj ubav
angustlae, -arum f - tj esnac, k1anac
angustus 3 - uzak, tijesan
anima, -ae f - dusa, DVOt
animus, -I 111 - duh, um
annus, -I m - godina
ante (prljed!' s akuz.) - pred, prije; (antea)
(pril.) ranije
antequam (vezn.) - prije nego
antlquus 3 - star, drevan
Antonius, -Ii 111 - Antortije
aperlo 4, -rui, -rtum - otkriti, obznaniti, otvo-
riti
appello 1 - nazvati, imenovati koga za
Apollonla, -ae f - Apolortija, grad na juznoj
ilirskoj obali
appono 3, -sui, situm - dodati, pristaviti
apud (prljed!' s akuz.) - kod
aqua, -ae f - voda;
aquae, -arum f - toplice, kupke,
aquila, -ae f - orao
Aquilela, -ae f - Akvileja, grad u sjeverois-
toenoj ltaliji
Aqultanl, -orum 111 - Akvi tanci, jugozapadna
plemena negdasnje Galije
aquor 1 aquatus sum - ia po vodu
ara, -ae f - zrtvenik
arbitror 1, -tratus sum - rrtisliti, smatrati
arbor, .oris f - drvo, stable
Archimedes, -Is III - Arhimed
182
arduus 3 - strm, muean, teZak
Arlovlstus, -j 111 - Ariovist
Arlstonlcus, -I 111 - Aristonik
Aristoteles, -Is III Aristotel
arma, -orum 11 - oruzje, orude, oprema
ars, art is f - umjetnost, lijepa umjetnost,
tina
artifex, -icis 1/'1 - umjetrtik
Ascanius, -II 111 - Askani je
Asia, -ae f - Azij a
aslatlcus 3 - azij ski
asper, -era, ..erum, - stem, opor, krut
asplcio 3, -spexl, -spectum - pogledati, gledati
assequor 3, -secutus sum - pos tia, poluCi ti,
stiei, dostiCi
astrum, -I n - zvij ezda
at (vezn.) - a, ali, nego
Athenae, -arum f - Atena (Atina), glavru grad
Atike
atque (vezn.) - i
atrium, -I n - atrij, sredgnja prostorija rim-
ske kuee
attrlbuo 3, -bul, -butum - d ati, doznaciti, do-
dijeliti
auctorltas, -atls f - ugled, u pliv
audacla, -ae f - odvaZnost, srrtionost
audax, -acis - srrtion, odvaz.an, srean;
audacter (prl!.) - srrtiono
audeo 2, ausus sum - usuditi se
audio 4 - cuti
aurls, -Is f - uho
aurora, -ae f - zora
aurum, -I n - zlato, novac, zlatnik
aut - ili
autem (prl!.) - a, pak
auxilium, -I n - pornoI';
auxilia, -orum 11 - pomoene cete
avarltla, -ae f - lakomost, skrtost
avarus 3 - lakom;
avarus, -I 111 - lakomac, skrtac
ave - avete - zdravo
avis, -is f - ptica
axis, -Is f - os, osovina
RjECNIK
B
Bacchus, -I - Bakho, bog vina
beatus 3, - blazen, sretan
Belgae, -arum m - Belgijanci, sjeverna ple-
mena negdaSnj e Galij e
bellator, -oris m - bojnik, ra tnik
bellum, -i II - rat
bene (pril.) - dobro
bibo 3 - piti
biduum, -ui II - dva dana;
eo biduo - kroz ta dva dana;
bis - dvaput
bOnum, -i II - dobro, imanje
bonus 3 (melior, optimus) - dobar, sposoban,
vrstan, cestit
bos, bOvis In if - govedo, vol
Bosnia, -ae f; Bosna, -ae f - Bosna
brevis, -e - kra tak, uzak, kra tkotrajan;
brevi - za kratko vrijeme
Britanni, -orum m - Britanci
Brundisini, -orum III - stanovnici grada ita!-
skog Brundizija
Brundisium, -Ii II - Brundizij
Brutus, -i m - Brut
c
C = Caius, Gaius - Gaj
cacumen, -inis II - vrh, glavica
cado 3, cecidi, casum - pasti, padati
caedes, -is f - pokolj, ubistvo
caelum, -i II - svod, nebo, nebesa (caell,
-orumm)
Caesar, -aris m - Cezar, rimski nadimak. Naj-
poznatiji je G. Julius Caesar
calamitas, -atls f - ~ t e t a , nesreea
calamus, -i III - pisaca trska, pero
calcar, -arls II - ostruga, mamuza
campus, -I III - polje
canis, -is In if - pas
Cannae, -arum f - Kama, grad u A puliji
Cannensls, -e - kanski
cantus, -us III - pjevanje
caplo 3, cepi; captum - uzeti, osvojiti, uhva-
titi
Capitolium -i II - Kapitolij, jedno od sedam
brezulj aka Rima
caput, -itls tl - glava
ciireo 2, -ul, - biti bez, nemati, oskudijevati
(s abl.)
carmen, -inls II - pjesma
183
RJECNIK
carpo 3, -psi, -plum - brati, slabiti, napadati
carthagi nienses, -ium f - kartaiani
carus 3 - drag, mio, skup,
Cassius, -ii III - Kasija
caslra, .orum II - tabor, logor
casus, -us m - slu aj, stanj e
calerva, -ae f - gomi la
Catilina, -ae III - Lucius Sergius Catilina, vo-
da neupjeJog prevrata u Rimu g. 63.
Calo, -onis m - Katon
causa, -ae f - uzrok, razlog, stvar, parnica
diveD 2, cavi, caulum - cuvati se (s akuz.)
cavo 1 - d upsti
cedo 3, cessi , cessum, - iei, micati se, uspi-
jevati
celeber, -bris, -bre - vrlo naselj en, Cuven, gla-
sovit
celebro 1 - slaviti, velicati, svetkovati
celer, -eris, -ere - brz, hi tar
celerilas, -alis f - brzina, hitrost
Cellae, -arum m - Kelti, plemena
Calije
cena, -ae f - rueak
censor, -oris m - cenzor, sluibeni procjeni-
telj imetka i nadzornik morala
Cenlaurus, -i m - mitska dvolika grdosija
cerno 3, crevi , crelum - lutiti, raspoznati, ra-
zlutiti, primjjetiti
certamen, -inis II - borba, natj ecanje
certus 3 - siguran, pouzdan
celeri, -ae, -a - os tali
ceterum (priL) - uostaiom, inace
Chi ron, -onis - Hiron, centaur koji je pozna-
vao glazbu i Ijekovi te trave, utiteJj Ahileja
cibus, -i m - hrana
cinis, -eris m - prah, pepeo
circulus, -i m - krug
circum (prijedl . s akuz.) - oko, okolo
circus, -i m - krug, cirkus
citerior, -ius (s. citimus 3) - ovostranski, bliti
cito (pril.) - brzo, hitro
civis, -is m - gradanin
civitas, -atls f - driava, grad, driavljanstvo
clamo 1 - vikati
184
clamor, .oris 111 - vika, graja, buka
clarus 3 - slavan, glasovit, jasan, bjelodan
claudo 3, -si, -sum - zatvoriti
coepi, coepisse - poceo sam
cogito 1 - misliti, razmg lj ati
cognomen, -inis - prezime, porodicno ime
cognosco 3, -novi , -nitum - poznati, spoznati
cogo 3, coegi , coactum - sku piti, sabrati, pri-
siliti, natj erati , steCi
cohors, ortis f - kohorta, deseti dio legij e
colJoquor 3, -Iocut us -um - razgovarati
colo 3, colui , cultum - goj iti, vrsiti, postovati ,
castiti, obradivati (polj e)
color, -oris m - boje
comburo 3, -ussi, -uslum - spaliti
comminus (priL) - izbliza
committo 3, -misi, -missum - zapocinjati, skri-
vi ti, povjeriti
commiiror 1, -moratus sum - boraviti, zaus-
taviti se
communis, -e - zajednicki, opC!
comperio 4, -peri, -pertum - sazvati, doznati
complures, -ium m - velik dio
compluvium, -i n - otvor u sredistu rimske
kuee za prihvat
concedo 3, -cessi , -cessum - pre-
pustiti, preC! u neciju vlast
concha, -ae f -
concordia, -ae f - sloga
condicio, -onis f - nagodba, prijedlog, uvj et,
poloiaj
conditor, -oris m - utemeljitelj
condo 3, -didi, -ditum - sastaviti, sazidati, ute-
meljiti, osnovati
confirmo 1, - krijepiti, hrabriti
confligo 3, flixi , -flictum - sukobiti se
coniunctus 3 - povezan
coniungo 3, -iunxi, -iunctum - spojiti, zdruiiti
coniurati, -orum m - urotnici, zavjerenici
coniuratio, .onis f - urota, zavjera
conquiesco 3, -evi, -etum - pocivati, odmo-
riti se
conscribo 3, -psi, -ptum - napisati, nacrtati,
sazvati, sakupiti
RjECNIK
consentio 4, -sensi, -sensum - s lagati se
consequor 3, -secutus sum - s lij editi, dostiCi,
stic;
considero 1 - promatTati
consido 3, -sedi , -sessum - sjesti
consilium, -i /I - savjet, vijecanje, mudro up-
ravlj anje, vijece, odluka
consisto 3, -stiti, -stitum - stati, ustaviti se,
zavisiti od (in)
constans, -ntis - postojan, cvrst, pouzdan
constat 1, -stitit, - poznato je
constituo 3, -ui, -ut um - odrediti;
die constituta - u odredeni da n
construo 3, -struxi , -structum - sagraditi, gra-
diti, zgrtati
consuetudo, -dinis f - obicaj, navika
consul, -ulis III - konzul, vrhovni drzavni za-
povjednik u miru i u ratu (zajedno s kole-
gom)
consulo 3, -lui , -ultum (s dat.) - davati savjete,
brinuti se za
consumo 3, -sum pSi, -sumptum - tro-
Mi, spiskati
contemno 3, -tempsi, -temptum - prezirati
contendo 3, -tendi, -tentum - nategnuti, zuriti
se, krenuti na put, sukobiti se
contentus 3 - zadovoljan cime (s abl. )
contineo 2, -tenui, -tentum - vezati, zadrhti,
sadrhvati
contingo 3, -tigi, -tactum - dotaCi se
contra (prijedl. s akuz.) - protiv; (pril.) na-
protiv
conventus, -us m - sastanak,
c. agere - obavlj ati sudske poslove
convoco 1 - sazvati
copia, -ae f - bilje, zaliha, namirnice, po-
5 gen. gerunda prilika za
coplae, -arum f - cete
cor, cordis /I - srce
coram (pril. i prijedL s abL) - pred Iicem, pred
Corduba, -ae f - Kordoba (Kordova), grad u
Hispaniji
corona, -ae f - vijenac
corono 1 - krasiti
corpus, -oris /I - tij elo
corrigo 3, -rexi, -rectum - ispraviti, popravi ti
corrumpo 3, -rupi, -ruptum - upropas titi, po-
kvariti
eras (priL) - sutra
credo 3, -didi, -dilum - povjeriti, uzajrni ti, uz-
dati se, vjerovati
creo 1 - stvoriti, izabrati
cresco 3, -{;revi, cretum - rasti, mnoziti se, po-
vecati se
crimen, -inis /I - osuda, ukor, zloCin
Croesus, -i 111 - Krezo, bogati kralj Lidije (6.
st. pro n.e.)
crud us 3 - tvrd
cum (prijedL s akuz.) -sa, s; vezn. - kada, kad;
buduCi da; premda,
cum - tum - koliko - toliko
cunctus 3 - say, savkolik
cupido, -dinls f - zelj a za, fudnja
cupidus 3 5 gen. - zeljan ('ega, pohlepan
cupio 3, -ivi, -itum - zeljeti, zudjeti
cur -
cura, -ae f - briga, skrb
curo 1 - brinuti se, lije(,iti
custodia, ·ae f - strah, zatvor, tarnnica
custodio 4 - Cuvati
R) ECNI K
D
Dalmatia, -ae f - Dalmacija
damnum, -i /I -
de (prijedl. s abl.)-o
dea, -ae f - bozica, boginja
debeo 2, -ui, -Ttum - duzan biti, dugovati,
mora ti
decido 3, -cidi , - spasti, odluciti
decorus 3 - castan
dedo 3, -didi, -ditum - predati, izruciti
defendo 3, -ndi , -nsum - braniti, obraniti
defensio, -<mis f - obrana
deficio 3, -feci , -fectum - gubiti se, nestati,
odnijeti, malaksati, nedostajati,
cati; sol def. zalazi u pomrcinu
dein (dei nde) pril. - zatim
deleo 2, - razoriti, satrti, razvaliti
demens, -ntis - Iud, bezuman, mahrtit
demiror, 1 -miratus sum - zacuditi se
demonstro 1 - pokazati, oznaciti, dokazati,
navesti
Demosthenes, -is 111 - Demosten
denique (pril.) - napokon, najposlije, najzad
densus 3 - gust, zbijen
descendo 3, -ndi, -nsum - sici, silaziti
describo 3, -psi, -ptum - opisati, prikazati,
predoCiti
desero 3, -rui, -rtum - ostaviti na cjedilu, i2-
dati
desertum, -i /1 - pustinja
despero 1 - izgubiti nadu u Mo
desum, -esse, -lui, - biti nenazocan, nedo-
stajati; non defui - snMao sam se u
deterior, -ius - gori, niZi,
deterreo 2, -ui, -itum odvratiti
deus, -i III bog
dextera, -ae f - desnica
Diana, -ae f - Dijana
186
dico 3, di xi, dictum - govOli ti, lvrditi , odre-
diti, izabrati , imenovati
dictatura, -ae f - d iktatura, apsolutna vlas t
dictum, -i /I - rij ec, zgodna rij ec, geslo
dies, -iH III - dan;
in dies - iz dana u dan
differo, -ferre, distuli , dilatum - razlikovati se
difficilis, -e - tezak, mucan, neprijatan
diffido 3, -fisus sum - ne uzdati se, ocajavati
(s dat.)
dignosco 3, novi , ·notum - raspoznati
dignus 3 - dostojan
dilabor 3, -Iapsus sum - raspasti se, nestati
diligens, -ntis - brizljiv, marljiv
diligentia, -ae f - marlj ivost, bri zljivost
diligo 3, -Iexi, -Iectum - ljubiti
dimico 1 - boriti se, vojevati
dimidium, -i n - pol a, polovina
Diocletianus, -i 111 - Dioklecijan
Diogenes, -is m Diogen
diruo 3, -rui, -rutum - razvaliti
discepto 1 - raspravljati
discidium, -i n - razdor
disci pula, -ae f - ucenica
discipulus, -i 111 - ucenik
disco 3, didici, - uci ti se, uCiti
discordia, -ae f - nesloga, radzor
disputo 1 - raspravljati
dissero 3, -serui, -sertum - razlagati, razma-
trati
diu (pril.) - d ugo
dives, -itis (ditior, ditissimus) - bogat, bogatM
divido 3, -visl, -visum - dij eliti
divinus 3 - bozanski, boZji
divitiae, -arum f - bogatslvo
divulgo 1 - razglasiti
divum, -i n - vedro nebo;
sub divo - pod vedrim nebom
Rjr(NIK
do, diire, dedi, datum - dati
doceo 2, -cui, -ctum - poucavati, u iti, pre-
dava ti, obavijestiti 0 emu
doctor, -oris 111 - uCi telj
doctrina, -ae f - nallka, nallk
doctus 3 - ucen, obrazovan, vjest
dolor, -oris 1/1 - bol, tuga, Zalos t
dolus, -I 111 - va rka, lu kavs tvo
domlnatus, -us 1/1 - vlast, neograni cena vlast,
des potizam
dominor 1, -natus sum - vladati, gospoda riti
dominus, -I 111 - gospodin, gospodar
domo 1, -ul, -itum - pripitomiti, ukrotiti, po-
kori ti, osvoji ti
domus, -us f - kuca, dom, ukucani
donec - dok god, dokle god
dono 1 - darlvati
donum, -I II - dar
dormlo 4 - spav8 tl
dorm Ito 1 - drijema li
druldes, -dum III - druidi, gal ki ve enici
dublus 3 - sumnjiv;
dublum, -I II - umnj a
dueenti, -ae, -a - dvj esto
dueo 3, duxl, duetum - vodlti, doves ti , po-
ves ti , cijeniti, biti na celu, smatrati
dulcis, -e - sladak, prij atan, Ijubak
dum (vezn.) - dok
duo, duae, duo - d va
durus 3 - tvrd, cvr t, oporan
dux, duels III - voda, vojskovoda, zapovjednik
E
e, ex (prljedl. s abl.) - iz
edlctum, -I n - naredba, propis
edlseo 3, -dldiel, - nauciti
editus 3 - uzvgen
edueo 1 - odgajati
edueo 3, -duxl, -duetum - izvesti, izvuCi
effuglo 3, -Iugl, - pobjeCi, umael
ego - ja
egedlor 3, -gressus sum - iziCi, izlaziti
egreglus 3 - izvrstan, odlican
elementum, -I n - os nova, pocelo, temelj
elementa, -arum II - slova, prvi nauk, poce-
tak, izvor
elephantus, -I m slon, bjelokost
eligo 3, -Iegl, -Ieetum - izabrati, odabrati
eloquentla, -ae f - govornicka vjestina
enltor 3, enlsus sum - truditi se
enumero 1 - izbrojiti, izracunati
eo (prIL) - tamo, tu; zbog toga (vj. 42, 15)
eo, ire, II, itum - iei
eplstula, -ae f - pismo
eques, -itls m - konjanik, vitez
equltatus, -us III - konjica
equus, -I 111 - konj
ergo - dakle
erro 1 - grijesiti, lutati;
errata - pogresno, greska
error, -oris m - greska, lutanje
erudlo 4 - poul'avati, obrazovati
et (vezn.) - I
etiam (pril.) - takoder
etlamsi - premda
etsl (vezn.) - iako, premda
Europa, -ae f - Europa
187
RjECNIK
eyelID 3, -velli, -vulsum - istrgnuti, otrgnuti
eventus, -us 111 - ishod
everto 3, -verti, -versum - izvmuti, razoriti
exclamo 1 - povikati
exemplar, -aris II - primjer, prilika, uzor
exemplum, -i II - primjer, uzor, model
exeo, exire, -n, -itum - iziti
exerceor 2, -dtus sum - vj ezbati se
exercitus, -us m - vojska, uvj ezbana momead
exigo 3, -egi, -actum - izvesti, istj erati
existimo 1 - smatrati, cijeniti, drzati za
expello 3, -pull, -pulsum - istjerati
exploro 1 - istrazivati
expano 3, -posui , -positum - izlagati, izloziti,
isticati, pripovijedati
expugno 1 - osvoj iti
exspecto 1 - oeekivati, nadati se, slu titi
exstinguo 3, -stlnxl, -stlnctum - ugasi ti
exlernus 3 - izvanjski, vanjski
exlra (prljed!' s akuz.) - izvan
F
faber, -bri m - radniK, obrtnik, kovae
fabula, -ae f - priea, pripovijest
facies, -ei f - lice, obraz, izgled
facilis, -e - lak, usrdan, blag
facinus, -oris n - djelo, ein, nedjelo, zlocin
facio 3, feci , factum - raditi, einiti;
tanti facio - toliko cijenim
factum, -i II - ein, djelo
facultas, -atis f - mogucnost, prilika,
na, sposobnost
falsus 3 - laZan, kriv, neiskren;
pri!. falso - krivo
fama, -ae f - glas, glasine, prica
fama est - glas je da
familia, -ae f - kucanstvo, kuca, porodica,
sluge i robovi
fas n - pravo, usud, zakon;
fas est - je
faustus 3 - povoljan, blagosloven
faveo 2, favi , fautum - zelj eti, sklon biti, pri-
stajati uz
facundus 3 - plodan, bogat
188
fel , fellis II - zue
fellci tas, -atls f - sreca
feli x, -leis - sretan
fere (pril.) - otprilike, gotovo
fero, ferre, tuli, latum - nositi , podnositi
ferus 3 - divlji, neukrocen
festino 1 - zuri ti, hi tjeti, pospjesiti
festivus 3 - sveean, neradni dan
festus 3 - svecan;
dies festus - praznik
festum, -I n - svecanost
fldells, -e - vjeran, pouzdan
fides, -el f - vjemost, vjera, pouzdanje
fidus 3 - vjeran, pouzdan,
filla, -ae f - kti, kcerka
filiola, ·ae f - kcerkica
filius, ·i m - sin
flnio 4 - omediti, ograniciti,
finis, ·is m - kraj, meda, cilj;
fines, ·Ium m - zemlj a, drZava
finltimus 3 - granicni, susjedan
fio, fieri , factus sum - bivati, postati
RjECNl1-.
firmitas, oatis I - toca
fi rmus 3 - tvrd
flagiti um, -1111 - sramota, sramotno dj elo
Flaminius 3 - Aaminijski,
- via Flaminia - Aaminijska cesta
floreo 2, -rui - cvasti, cvjetati, sjati
fl os, fl oris 111 - cvijet
flumen, -inis II - rijeka
fl uo 3, fluxi, fluxum - teCi, curiti, preticati
focus , -i 111 - kuca, oganj
fodio 3, fodi , fossum - kopati
foedus 3 - gadan, gnusan, sramotan
folium, -i i 11 - lis t biljke, li§ce
fons, fontis 111 - izvor
foras, foris (prilozi) - vani, napolje, napolju
forma, -ae I -Iii<, oblik, figura, crtez
forsitan - mozda
fortis , -e - jak, snaZan
fortitudo, -dinis I - jakost, hrabrost
fortuna, -ae I - sudbina, sreea, udes
fortunatus 3 - sretan, spasonosan
fossa, -ae 1- jarak, prokop
frater, -tris 111 - brat
fraternitas, oatis 1- bratstvo, bratimstvo
fremo 3, -ui , -it um - rikati, vikati, mrmljati
frequento 1 - posjeCivati
fret us 3 - uzdajuCi se u (s abl.)
frons, front is f - eelo, li ce
fr uctus, -us m - plod, rod, uzitak, dobitak
frumentor 1 - nabavljati zito, hranu
frumentum, -i n - zito
fruor 3, -fructum - uzivati (s abl.)
frustra (pril.) - uzaJud
fugax, -aeis - hi tar, bez
fugio 3, fugi, fugiturus - bjezati, pobjeCi
funditus (pril.) - iz temelja
fundus, -i In - dno, pod; imanje, zemlja
furea, -ae f - vile
furo 3, - bje§njeti, mahnitati
G
Gades, -iuml - Gad, grad u Hispaniji
Gaius, -i 111 - Gaj, ime
Galli, -arum 111 - Gali
Gallia, -ae 1- Galija, danas Francuska
gaudeo 2, gavisus sum - radovati se, veseliti
se
gelu, -us 11 - mraz, led, zima
gens, -ntls, 1 - pleme, puk, narod
genus, -eris 11 - vrsta, rod, pleme
Germani, -arum 111 - Germani
Germania, -ae 1- Germanija
gero 3, gessl, gestum - nositi,
se gerere - se
bellum ger. - ratovati
gesta, -arum n - dj ela
gladlus, -i 111 - mac, sablja
gloria, -ae 1- slava
Graechus, oj - italsko prezime; TIberius i Ga-
ius Gr.
Graecia, -ae 1- Greka
Graecus 3 - greki
granum, -i n - zmo, jezgra
gratus 3 - mi o, drag
gravis, -e - tezak, tegoban,
gustus, -us - ukus
gutta, -ae I - kap (vode)
189
KJE(NIK
H
hiibeo 2, -ul, -itum - imati , drzari, posjcdova-
ri, smatrari
habitatio, -onis f - stan
habito 1 - nas tavati, stanovari, boraviri u
Haedul, -orum In - Heduanci
Hannibal, -ails 11/ - Hanibal, vojskovoda Pa-
njana
harundo, -dinls f - trsrika
haruspex, -spiels III -
haud (pril.) - ne
haurlo 4, hausl, haustum - crpsti, piri, popiri
Helvetll, -6rum 111 - Halvecani
Hercules, -Is 111 - Herkul
hi berna, -orum II - zimovnik
hie, haec, hoc - ovaj, ova, ovo
hie (pril.) - ovdje
hiemo 1 - zimovari
Hippocrates, -Is 111 - Hipokrat
hlrundo, -dinls f - lastavica
laeeo 2, -cui, -etum - leza ri
laelo 3, !tiel,laetum - bacili
ladera, -ae - Zadar
lam (pril.) - vet;
lam lamque - svaki
Ibl (pril.) - tu
idem, eidem, idem - Ista, isto
Ideo - stoga, zbog toga, tako
1'10
I
hl storla, -ae f - povij st, historij a
hodle (priL) - danas
Homerus, -I - Hom r, autor llijadc i Odiscje
homo, -Inis TIl - ovjek
honestus 3 - ugledan, §tovan, po§ten
honor, -oris TIl (honos) -
honoriitus 3 - ca§ en,
Horatlus, -i - Horacij e (itaJ. prezimc)
horreo 2, - jeziri se, drhtari od straha
horrlblils, -e - grozan
hortamentum, -I n - poricanje, poricaj
hortor 1, -iitus sum - sokoliri, poricati
hortus, -I m - vrt, perivoj
hostls, -is 111 tudinac, neprij atelj,
humiinus 3 - ljudski,
humills, -e - ni zak, mal en, neugledan
humus, -i f - zemlja, tIo
Idoneus 3 - prikladan, zgodan, sposoban,
sprctan
Idus, -uum f - Ide, trinaesti, odnosno petna-
esti dan u mjese u
Ignavla, -ae f - lij nost
Ignorantia, -ae f - neznanje
Ignoseo 3, -6vl, -6tum - oprostiti
Ignotus 3 - nepoznat
lilas, -adls f - llijada, Homerov ep
RjECNIK
ille, ilia, iIIud - onaj, ona, ono
illic (priL) - ondje, tu
Illyricum, -i II -llirik, ilirska plemena koja su
u predrirnsko vrij eme naselj avala da-
niiSnju Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu,
dio Srbije, e mu Goru i Albaniju.
IIl yricus 3 - ilirski
Ill yrii, -orum III - lliri
imago, -ginis f - slika, kip, poprsje
imitor 1, -atus sum - odrZavati
immortalis, -e - besmrtan
impavidus 3 -
impedio 4 - sprij eeiti
imperator, -oris III - zapovjednik, vrhovni za-
povjednik vojske, car
imperito 1 - zapovij edati
imperi um, -i "/ - zapovijed, vlast, vlada, dr-
'lava, carstvo
impero 1 - zapovijedati
impetus, -us III - navala
impius 3 - bezbozan, opak
impluvium, -i II - prihvat u s redini
rimske kuce, a odatl e se odvodila u cis-
tem u
impossibilis, -e - nemoguc
improbus 3 - zao, opak
in (prijedl. s akuz. i abL) - u, na
inc aut us 3 - bezbriZan, bezazlen, neoprezan
incedo 3, -cessi , -cessum - spopasti, obuzeti
(timor), nastati
incendo 3, -cendi, -censum - upaliti, uZeci,
spaliti
incertus 3 - nesiguran, sumnjiv, nestalan,
incido 3, -cidi , -cisum (od caedo) - urezati,
udupsti
incipio 3, -cepi, -ceptum - poduzeti,
incito 1 - poticati, potaknuti, podbosti
incognitus 3 - nepoznat
incola, -ae III if - stanovnik
incolo 3, -colul, -cultum - nastavati
incommodum, -i n - nep rilika, nezgoda
inconstans, -antis - nepostojan, promjenlj iv
incredibilis, -e - nevjeroja tan
incursio, -onis f - navala, napadaj
inde (priL) - zatim, odalle, odanle
infelix, -icis - ne relan
inferi , -6rum III - donji svijct
inferior, -ius (infimus, imus) - donji, IUzi
infero, inferre, -tuli, -Iatum - unijeti (s dat.)
ingens, -entis - golem, ogroman, ilan
inhonestus 3 - netudoredan, sra-
motan
inimicilia, -ae f - neprijateljstvo
inimicus, -i m - neprija telj
ini lium, -jj n - potetak
ini iiria, -ae,f - nepravda
innatus 3 - uroden, priroden
inopia, -ae f - oskudica, nevolja
inops, -pis - ubog, siromasan, jadan
inquam - kaiem
insidior 1, -alus s um - zasjedati, raditi 0 gJavi
instilulum, -i n - naredba,
ins uesco 3, -evi, -elum - se
insula, -ae f - otok, ostrvo
insum, -esse, -fui, - nalaziti se u, biti kod
inlelligo 3, -Iexi , -Ieclum - shvatiti, razumj eti
intemperiae, -arum f - bijes, rnahnitanje, su-
rovo
inlenlus 3 - napet, zabavlj en
inler (prijedl. s akuz.) - izmedu, rnedu, usred
inlercipio 3, -cepi , -ceplum - uhvatiti
inlereo, -ire, -ii, -Hum - poginuti, propasti
inlerficio 3, -feci, -feclum - ubiti, srnaknuti,
klati
interior, -ius (s. inlimus) - unutamji
interrogo 1 - pi tati
intra (prijedl. s akuz.) - medu, za vrijeme,
unutra
invado 3, -vasi, -vasum - navaliti, obu zeti,
spopasti
is, ea, id - onaj, ona,
Isocrales, -is III - Isokrat
isle, isla, islud - taj, ta, to
ita (pril.) - tako
iliique (pril.) - tako, dakle;
Itaque - i tako
invenio 4, -veni, -ventum - naci, nalaziti
inventor, -Oris III - izumitelj
191
RJI:(NIK
Invitus 3 - nerado, preko volje
Ipse, ipsa, ipsum - sam, sama, sarno
ira, -ae f - srd t ba, mrtnja
iter, itinerls /I - put. putovanje;
iter habere ad - kretati ka
lubec 2, lussl, lussum - zapovijedati, narediti;
lussus sum - naredeno mi je
lucundus 3 - ugodan
ludex, -icls m - sudac
ludico 1 - s uditi, presuditi, misliti
lugurtha, -ae m - Jugurta
lunius, -11 m - Junij e
limo, ..onl s f - Junona, suprugaJ upitera, bo-
ginj a ku anstva i braka
luppiter, lovls 11/ - Jupiter, glavrti ital ki bog
Ius, -Iurls II - pravo;
Ius dicere - dijeliti pravdu, suditi
iusta, ..orum II - obred (pogrebrti)
lustltla, -ae f - praved nos t
lustus 3 - pravedan
luvat me 1 - godi mi
luventus, -utls f - omJad ina, mJadet
ilivo 1, luvl, llitum - podupirati, pomagati
iuxta (prljedl. s akuz.) - tik do, kraj, uz, po
K
Kalendae, -arum f - kalende, prvi dan u mj e-
secu, odatle naziv kalendar
L
labor, -oris m - trud, napor
labor 3, lapsus sum - klizati se, se, teti
laboro 1 - raditi, muCiti se, bolovati od cega
(s abl.)
lac, lactls II - mlijeko
Lacaena, -ae f - Lakonka, tena iz Lakede-
mona
Lacedaemon, ..onls f - Lakedemon iii Sparta
lacus, -us m - jezero, bazen
Laelius, -ii m - Lelije
192
laetus 3 - veseo, radostan
languidus 3 - mlitav, malaksao, nehajan
lapis, -idls m - kamen, kamen
lapsus, -us m - posrtanje,
Lar, Larls - obicno pI.
Lares, -Ium m - Lari, kut ni bogovi
Latium, -ii II - Lacij, srediSnja pokrajina Ita-
lije gdje je podignut Rim i po kojoj se
pleme zove Latini.
laudo 1 - hvaliti, slaviti
R)CCNIK
laus, laudis f - slava, pohvala
Lavinium, -ii - Lavinij (grad)
lavo 1 lavi , lavatum - prati, umiti, kupati
legatio, -i'mis f - poslanstvo
legatus, -i m - poslanik, namj esnik
legio, -<mis f -Iegij a, odjel riI11Ske vojske od
deset kohorti, a oko 4.200 do 6.000 voj-
nika
lego 3, legi, lectum - (' itati
lenio 4 - blazi ti, taiiti, umiriti
lente (priL) - polako
lepus, -oris /Il - zec
levis, -e - lak, lagan, neznatan
lex, legiS f - zakon
libenter (priL) - rado
liber, -bri m - knji ga
liberi, -orum m - djeca
libero 1 - osloboditi
libertas, oatis f - sloboda
Liburnus 3 - liburnski; Liburnae, -arum f - li-
burnske lade koje su bile poznate po br-
zini kretanja
licet 2, licuit - slobodno je
lignum -i 1/ - drvo (kao grada iii gorivo)
lilium, -i 1/ - Ijiljan
linea, -ae f - crta, potez
lingua, -ae f - jezik, govor
litigo 1 - svadat·i se
littera, -ae if - slovo
litterae, -arum f - pismo, knjizevnost
litus, -oris " - oba la, primorje
locus, -i m - mjesto
(loci , -orum /Il ); loca, -orum - mjesta na zemlji
longus 3 - dug, udalj en, dalek
loquor 3, locutus sum - govoriti, razgovarati
o cemu
luceo 2 - svj etli ti
Lucia, -ae f - Lucij a
lucrum, -i " - korist, dobitak
luna, -ae f - Mj esec (neb. tij elo)
lupus, -i //I - vuk
lux, lucis f - svjetlo, osvit dana, dan
luxuria, -ae f (luxuries, -ei f) - r a s k o ~ , obilnost
Lycurgus, -i //I - Likurg
Lydia, -ae f - Lidija, pokrajina u M. Aziji
M
machina, -ae f - stroj, naprava
Maecenas, -atls III - Mecenat, Augustov sa-
vjetnik i pokrovitelj knji zevnika
maeror, -Oris m - tuga, zalosl, bol
magister, -trl In - uCitelj
maglstra, -ae f - utiteljica
magistratus, -us m - poglavarstvo, poglavar,
vlast
magnlflcus 3 - velitanstven, obilan
magnus 3 (maior, maxim us) - velik, prostraJl,
znatan
maior natu - stariji
malores, -arum /Il - preci, predi
Malus, -I (mensls) - svibanj
malitia, -ae f - zloba, pakOS!
malo, malle, malul - vi§e volj eti, zeljeti
malum, -I " - zlo
malum, -I tl - jabuka (plod)
193
RJE( I K
malus 3 - zao, opak;
male habere - ometati
maneo 2, mansi, mansurus - ostati, cekati
manus, -us f - ru ka, mol', ceta, vojska
mare, -is /I - more
margarita, -ae f - biser
margo, -ginis III if - kraj, rub
Maria, -ae f - Marij a
maritimus 3, - morski, primorski
maritus, -i 1/'1 - muz
marmor, -oris /I - mramor
Mars, Martis III - Mars, bog rata
Masinissa, -ae III - Masinisa
Martius (mensis) - ozuj ak, mjesec mart
mater, -tris f - majka, mati;
mater familias - gazdarica
maturitas, oatis f - zrelost
m a t u r ~ 1 - zreti, pospjesiti, pozuriti
maturus 3 - zreo, sazreo, rani
matutinus 3 - jutarnji
medicamentum, -i n - lijek, melem
medicina, -ae f - ljekarstvo, lijek
medicus, -i 111 - lij ecnik, lj ekar
medius 3 - srednji;
media nox - sredina n06;
in medias res - u srz stvari
mel, mellis '1 - med
membrum, -i '" - ud, clan
memini, meminisse - sjecam se
memor, .oris sum - pamtiti, sjecati se
memoria, -ae f - sjecanje, spomen, uspome-
na, pamcenj e
memoro 1 - spomenuti
Menapii, -orum - Menapljani, pleme u belgij-
skoj Galiji
mendacium, -i tI - laz.
mendax, -acis - laz.ljiv, obmanjiv
mens, mentis f - dusa, duh, um, srce
mensis, -is n - mjesec (dio godine)
mentum, -i /'I - brada
meridies, -i!! - podne
meritum, -i It - plata, zasluga, vrijednost
Messala, -ae III - Mesala
meto 3, messui, messum - kositi, zeti
194
metuo 3, -tui, - bojati se, cuvati e cega
metus, -us m - strah
meus 3 - moj, moj a, moje
Micipsa, -ae III - Micipsa
Midas, -ae III - Mida
migro 1 - seliti, otseliti, otiti
miles, -itis m - vojnik
militia, -ae f - vojnicka sluz.ba, ratovanje, rat
minto 1 - boriti se
miror 1, -atus sum - diviti se, cuditi se
miser, -era, -erum - bijedan, jadan, nesretan
miseret me 2 - zao mi je
mitto 3, misi , missum - slati , poslati
modo - modo - sad - sad
modus, -i m - mjera, pravilo, nacin
moenia, -ium n - zidine, bedemi
moneo 2, -ui, -Hum - opomenuti
mons, montis m - brdo
monumentum, -i n - spomenik
mora, -ae f - cekanje, ustezanje
morbus, -i m - bolest
morior 3, mortuus sum - umrijeti
moresus 3 - eudlj iv, mrzovoljan
mors, mortis f - smrt
mortalis, -e - smrtan, smrtnik, covjek
mortuus, -i m - mrtvac
mes, meris m - obicaj, cud, navada, natin;
mere - poput (5 gen.)
moveo 2, mevi, metum - pokrenuti, potak-
nuti, ganuti, ukloniti 5 mj esta, iskljuCiti
(iz senata)
muliebris, -e - zenski, bablji
mulier, -eris f - zena
multitudo, -dinis f - mnostvo, obilje
multus 3 (plus, plurimus) - mnogi
mundus, -i III - svijet
munitio, -enis f - utvrda, bedemi, utvrdenje
mus, muris m - mis
Musa, -ae f - Muza (Zeusove kceri, ima ih
devet)
musca, -ae f - muha
muslca, -ae f - glazba, muzika
muto 1 - mijenjati, promijeniti
HjECNIK
N
narrat io, - onis f - pricanj e, pripovijes t
narro 1 - pricali, kaz ivati
naseor 3 natus sum - roditi se, postati, is-

nasus, -i 111 - nos
natio, -onis f - narod
nato 1 - plivati
natu - rodom;
maior natu - stari ji
natura, -ae f - priroda, narav
natural is, -e - prirodan, naravan
nauta, -ae li Z - mornar
navigo 1 - ploviti
navis, -is f - lada, brod
ne (vezn.) - da ne;
-ne (up. cestiea) - da Ii
ne ... .. quidem - ni, i ne, niti
Neapolis, -is f - Napulj
nee (vezn.) - niti
neeessarius 3 - potreban, nuzan , neop-
hodan
neeessitas, -atis f - nuzda, potreba
neeessitudo, -dinis f - potreba, sil a
neene (vezn.) - iii ne
neeo 1, neeui - ubiti
netas est - nij e dozvolj eno, grijeh je;
netas - grijeh
negligentia, -ae f - nemar, bezbriga, nehaj,
nehat
nego 1 - nijekati, zanijekati , uskratiti
nemo - nitko
neque (vezn.) - niti
neselo 4 - ne znati
Nestor, -oris /II - Nestor
nidus, -i m - gnij ezdo
niger, ·gra, ·grum - ern, mrk, tmast
nihil , nill -
nimi s - odvec,
nisi, ni (vezn. i priLl - ako ne, osim, sarno
nix, nivis f - snij eg
nobilis, -e - poznat, s lavan, glasovi t, odlican
noeeo 2, -cui - nauditi
noelli - noeu, obnot
nolo, noll e, nolui - ne
nomen, ·inis 11 - ime
non - ne
Nonae, ·arum f - None - 5. iii 7. dan u mje-
seeu
nos - mi
noseo 3 novi , notum - poznavati, upoznavati
noster, -tra, -trum -
noto 1 - oznaCiti, biljeziti
novus 3 - nov;
novissimum agmen -zadnja ceta;
novissimus - zadnji
nox, noetis f - noe;
noete, noelli - noeu, onoe
nubilum, -i n (nubes, -is) - oblak
nullus 3 - nij edan
num - zar, da li
numero 1 - brojiti
numerus, -i III - broj
Numidae, -arum m - Numidani
Numitor, -oris 111 - Numitor, kraJj u Albi
Longi
numquam (priL) - nikada
nunc (pril.) - sada
nuntio 1 - javiti, dojaviti
nusquam (priL) - ni gdje
195
oboedio 4 - koga, pokoravati c
obviam (pri!.) - nasll prot;
obviam ire - usproti vi ti se
occasio, -onis f - zgoda, prilika
occulto 1 - sakrivati
occupo 1 - zauzeti, osvojiti
Octavianus, -i 111 - Oktavijan
oculus, -i 111 - oko
odi, odisse - mrziti
odiosus 3 - mrzak
odium, -ii n - mrznja
odor, -ori s III - mi ris, vonj
Odyssea, -ae f - Odiseja
Odysseus, -ei m - Odisej
l( jLCNIK
o
ops, opis f - moe, snaga, sila;
opes, -um f - bogatstvo
optimates, -ium III - optimati, aristokrati
opto 1 - zelj eti
opus, -eris II - djelo, posao, nas ip, utvrda;
opus est (s ab!') - treba
ora, -ae f - kraj, obaJa
oratio, -onis f - govor
orator, -ori s III - govonUk
orbis, -is III - krug;
orbis terra rum - svijet
orbo 1 - sirotom uciniti, liSiti cega (s abl.)
ordo, dinis III - red
officium, -Ii n - sluzba, dllznost, pokornost,
orior 4, ortus sum - dizati se, izlazi ti , rodi ti
se (prezent se mijenja po treeoj -io kon-
jugaciji) lIs1uga, uljudnos t
olim (pri!.) - jednom, nekada, negda
Olympicus 3 - olimpijski
omnino (pri!.) - sasvim, posve, uopce
omnis, -e - say, svaki
onerosus 3 - tezak
onus, -eris n - teret
operarius, -i i 111 - radrUk, nadnicar
oppidum, -i 11 - utvrda, grad,
P. = Publius, -i 111 - Publije
pabulum, -i II - krma, luana
pallidus 3 - blijed
pallium, -Ii II - ogrtac
par, paris - jednak, ravan u <"emu (5 abl. )
parens, -ntis III if - rodj telj
196
ornamentum, -i II - ukras, ures
orno 1 - resiti, kj titi cime
os, oris II - usta
osculum, -i /'I - poljllbac, cjelov
ostento 1 - pokazivati, pruziti, nuditi
otium, -ii II - dokolica, slobodno vrijeme
ovis, -is f - ovca
ovum, -i n - jaje
p
pario 3, peperi , partum - rod iti, tvori ti, steCi,
podati
paro 1 - spremati, nabaviti, steci
pars, partis f - dio;
partes, -ium f - stranka, ul oga
parturio 4 - radati, tresti se
RJELNIK
partus, ·us 1/1 - porod, porodaj
parum (priL) - malo
parvus 3 (minor, minimus) - mal en, ml ad, ne·
znatan
pater, ·tris 1/1 - otae;
pater tamilias - domaCin
palienter (priL) - s trplji vo
patientia, ·ae / - strplji vos t
patria, ·ae / - domovina, otadzbina, rod ni
kraj
pat rius 3 - ocins ki, zavicaj ni, rodni, domo·
vinski
patra 1 - svrsiti, dovrsiti, obaviti
pauci , ·ae, ·a - malo njm (pauci homines)
Paulus, ·i /'II - Pavao
pauper, ·eris 1/1 - s iromah
paupertas, ·atis / - siromastvo, oskudiea
pax, pacis / - mir
pectus, ·oris 11 - sree
ab imo pectore - iz dna srea
pecunia, ·ae / - novae, blago, irnovina
pedes, ·ilis 1/1 - pjesak
pelagus, ·i II - more, morska pucina
Peleus, ·ei - Pelej, kralj u Tesaliji, otae Ahi·
lejev
penates, ·ium 111 - penati, kucni bogovi
penuria, ·ae / - oskudi ea
per (prijedL s akuz.) - kroz, preko, po
perago 3, ·egi , ·actum - svrsiti, dovrsiti
perdo 3, ·didi, -<litum - izgubiti, upropasti ti
peregrinus 3 - tud, stran; stranae
pereo, ·ire, ·n - propasti
periectus 3 - savrsen
pertero 3, ·terre, ·!iili , ·Iatum - donij eti, do·
javin
perficio 3, ·teci , ·tectum - dovrsiti, uciniti
periculosus 3 - opasan, pogibeljan
periculum, ·i II - opasnost, pogibelj
permaneo 2, ·mansi, ·mansurum - ostati, trajati
permitto 3, 'misi, ·missum - pustin, pre pus·
titi, dopusta ti
permultus 3 - premnogi, veoma mnogi
perniciosus 3 - poguban, vrlo stetan, smr-
tonosan
perpetior 3, ·pessus sum - lrpjcli, podnosil i
perpetuus 3 - neprckinut , ncprcslan, vje an
perscribo 3, ' psi, · ptum - opsirno pisati
persona, ·ae / - osoba, lienost
pervenio 4, ,veni , ·ventum - sti i, doei
pes, pedis 1/1 - noga;
stante pede - odmah, smj es ta
peto 3, ·ivi, ·itum - traziti, zeljeti , moliti, plo-
viti prema
Petrus, · i III - Peta r
petulentia, -ae / - obijest
philosophus, ·i 1/1 - fi lozof
Phoebus, ·i - Febo, Apolon, sunee
piger, ·gra, ·grum - I ijen
pilum ·i II - koplje
pilus, ·i II I - dl aka
pingo 3, · nxi , ·ctum - slikati, naslikan
Pirustae, ·arum 111 - Pirusti, ilirsko pleme
piscis, ·is m - riba
piscor 1 - ribariti, baviti se ribolovom
pius 3 - skroman
pl aceo 2, ·ui - svadati se, dopasti se, biti po
volji
Plato, ·onis III - Platon
plebs, ·is /i plebes, ·ei / - puk, narod
plenus 3 (s gen.) - pun cega
plerique, pleraeque, pleraque - vecina njm
(plerique discipuli)
Pluto, ·onis III - Pluton, bog podzemlj a, muz
Prozerpine, Cererine kcerke
poema, oatis II - pjesma, ep
poena, ·ae / - kazna
poeta, ·ae III - pj esnik
poeticus 3 - pjesnicki
Pompeius, ·i 1/1 - Pompej Gnej, Cezarov ko·
lega u konzulatu, a zatim zestoki pro-
ti vnik
pomum, ·i 17 - voce
pono 3, posui, positum - postaviti, stavljati
pons, pontis In - 010 t
populares, ·ium III - pui'ka stranka, demokrati
populus, ·i m - na.rod, puk
pOpulus, -i / - to pol a, jablan
porcus, ·i m - svinja
197
KjECNIK
porta, -ae f - vrata
porticus, -i 111 - trijem, galerija
porto 1 - nositi
portus, -us III - luka, pristani te
possum, posse, potui - moti
post (prijed!' s akuz.) - po lij e; pril. kasnije
postea (pril.) - poslij e
postremo (pril.) - napokonn, konacno
potestas, oatis f - vlas t, moe, prilika
pOtior, -ius - preei, izvrsniji;
potius (pri!.) - radij e
potio, -onis f - pice
potior 4, plotitus sum (s ab!') - domoci se ce-
ga, postiCi to, pri grabili
potis (pri!.) - moguee;
potis est - moguce je;
praebeo 2, -ui - pruzati, dati
praeficio 3, -feci, -fectum (s da!.) - staviti koga
na celo
praescribo 3, -psi, -ptum - propisati, narediti
praesens, -ntis - prisutan, nazocan, sadaSnji
praesertim (pri!.) - osobito
praesum, -esse, -fui (s da!.) - biti na celu,
predvoditi, upravljati
praeter (prijed!' s akuz.) - mirno, osim
praetereo, -ire, on, -itum - proCi, proteCi
praetor, -oris m - pretor, sluzbenik
pravosuda
prandium, -Ii n - dorucak
Praxiteles, -is m - Praksitel
premo 3, pressi, pressum - pritisnuti, tiskati
Priamus, -i - Prijam
primus 3 - prvi
princeps, -ipis m - pm, najugledniji, po-
glavica
principium, -ii " - pocetak
prior, prius - pm od dvojice
privatim (pri!.) - licno, pojedinacno
privatus 3 - li cni, privatan
pro (prljed!' s ab!.) - za, pred, mjesto
probitas, oatis f -
probo 1 - priznati, priznavati, ugoditi komu
probus 3 - cestit, vaJjamn
procedo 3, -cessi, -cessum - izaci, naprijed
iei, naslaviti
procul - daleko
proditio, -onis f - izdaja
produco 3, -duxi, -ductum - izv sti
proelium, -ii 11 - boj, bitka,
profecto (pril.) - zaista, vakako
professor, -oris III - javni ucitelj
proficiscor 3, -fectus sum - otputovati, krenu-
ti na put
profiigus, -i III - prebjeg, izbjeglica, izgnanik
proiclo 3, -i eci, -Iectum - bacitl pred koga,
poloziti,odbaciti
prolabor 3, -Iapsus sum - okli znuti se, opuz-
nuti se
promulgo 1 - oglasiti, razglasiti
prope (prljed!' s akuz.) - pored, blizu, uz
propensus3 - skl on
propero 1 - zuriti
propheta, -ae III - prorok
propior, -Ius (proxlmus) - bl lzi, preCi. miliji
proplnquus, -I III - susjed, bliznji
proprius 3 - vlaslit, svoj
propter (prljed!' s akuz.) - zbog
Proserpina, -ae - Prozerpina
prosper, -era, -erum - povoljan
prosum, prod esse, proful - koristi ti
prout (prl!.) - kao, kako
provincia, -ae f - pokrajina
prudens, -entls - razborit, mudar
prudentla, -ae f - razboritost, iskustvo, mu-
drost
publicus 3 - narodni, drzavni, opeinski;
publice (prl!.) - javno, na javni, drZavni
pudet me 2, -ult - slid me je
puella, -ae f - djevojka
puer, -erl m - djecak
pugna, -ae f - borba, bitka
pug no 1 - borili se
pulcher, ora, -rum - lij ep, vrstan, plemenit
pulso 1 - udariti po, ruCi po, kucali
pulvls, -erls III - prah,
puto 1 - smatrati, misliti
RJECNIK
Q
Q. = Quintus - Kvinto
quii (pri!. ) - kuda
quadragintii - cetrdeset
quaero 3, quaesivi , quaesitum - traZiti, misli li
o cemu, pitali, ispiti vati
quaestor, -oris 111 - kvestor, poreski cinov-
nik, blagajnik
qualis, -e - kakav
quam - kako; uz nego; uz superl.
(prije)
quamdiu - dokle, koliko dugo
quamquam (vezn.) - premda
quantus 3 - kolik
quasi (pri!.) - kao
quater - celiri pu ta
quatuor - celiri
-que (vezn.) i; populusque = et populus
qui, quae, quod - koji, koja, koje (sto)
quicumque, quaecumque, quodcumque - tko
god, koja god, sto god
quidam, quiddam - netko, nesto
quies, -etis f - odmor, poeinak, san, spavanje
quiesco 3, -evi, -etum - odmarali se, pocinu ti
quietus 3 - miran, staloZen
quilibet, qui dli bet - tko rnu drago, rnu
drago
quin (vezn.) - da ne
quinque - pet
Quintus, -i m - Kvinto
quippe (pri!.) - dakako, naravno
quis, quid (upi t.) - tko, sto;
neodr. quis, quid - netko,
qui squam, quidquam - itko,
quisque, quidque - svatko, svasto
quisquis, quidquid - tko god, sto god
quo (pri!.) - kamo
quod (vezn.) - jer,
quominus (vezn.) - da ne
quoniam (vezn.) - buduci da, jer
quoque (pril.) - takoder
quot - koliko
quousque - dokl e, sve dokle
R
radix, -icis f - korijen
nido 3, -si, sum - brisati
ramus, -i 111 - grana
rarus 3 - rijedak;
pril. raro - rijetko
ratio, -onis f - razum, urn
Ravenna, -ae f - Ravena, grad u sjeverois-
toenoj Italiji
Rea Silvia - kCi Numitora, mati Romula i
Rema
199

recens, -entis - nov, ml ad
recipio 3, -cepi, -ceptum - primiti;
se recipere - vratiti se, povuCi se
recupero 1 - natrag zadobiti , povratili
recurro 3, -curri , -cursum - trcati natrag, vra-
cati se
reddo 3, -<fidi , -<fitum - vra ti li, povratiti, po-
svetiti, uciniti t im
redeo, red ire, -n, -itum - vrati ti se, doti
refero, referre, -Hili, -Iat um - donij eti
refert (bezL) - vamo je;
non refert - nije vazno, ne radi se 0 tom
regina, -ae f - kralj ica
regio, -onis f - kraj, pokraj ina, region
reg ius 3 - kraljevski
regno 1 - vlada ti
regnum, -i n - kralj evstvo
regulus, -i In - kralj evic
rel inquo 3, -liqui, -Iictum - ostaviti, na pus ti -
ti, baciti
reJiquus 3 - ostali, preos tali;
reJiqui, -ae, -a (pI. I.) - os tali
remissus 3 - miran, mlitav
remotus 3 - udalj en, dal ek
Remus, -i 11/ - Rem, Romulov brat, sin Ree
Sil vi je
repelJo 3, -puli, -pulsum - oti snuti, otkloniti,
odbiti
repentinus 3 - iznenadan, neocekivan
repetitio, -onis f - ponavljanje
repono 3, -sui , -itum - pos taviti
res, rei f - s tvar, prilika
res adversae - nesreca, nezgoda
200
res novae - prcvrat
res publica - ur'ava, re publika
res secundae - reCa
respicio 3, -pexi , -pectum - obzirali se, mis liti
na, brinuti se
respondeo 2, -ndi , -nsum - odgovoriti, od-
vraliti
retineo 2, -tinui, -tentum - zaus taviti, zadrza-
ti,odrzati
reus, -i 11/ - kri vac;
reum facere - tuziti , okri viti
revera (priL) - dois ta
3, reverti, reversum - vratiti se
rex, regis 11/ - kralj
Rhenus, -i I II - Rajna
rhetor, -oris In - retor, uCi telj
Rhodus, -i f - Rod (otok)
Rhodii , -iorum - Rod ani
rideo 2, risi , risum - s rnij ati se
risus, -us 11/ - srnij eh
rite (priL) - pravo, valjano, po obredu, po
zakonu
rivus, -i m - potok
rogo 1 - moliti, traZiti
Roma, -ae f - Rim
Romanus, -i In - Rimljanin
Romulus, -i 11/ - Romul, brat Remov, sin Ree
Silvije
rosa, -ae f - ruza
rotundus 3 - okrugao
rupes, -is f -li tica, stijena, greben
rusticus 3 - seoski;
rusticus, -i III - zemJjoradruk, seljak
RjECNIK
s
Sabinus 3 sabins ki - Sabinjani su staro ital-
sko, pleme koje je granicil o 5 Latinima
sacrificium, -ii /I - zrtva, zrtveni obred
saepe (pril .) - i'esto
Saguntum, -i II - Sagunt
sal, salis m - sol;
sales - dosjetka
Sallustius, -ii m - Salus tij e
Salonae, -arum f - Salona, Solin
Salonitani, -Orum In - stanovnici Salone
saito 1 - skakati, igrati, plesati
saliiber, -bris, -bre - zdrav, zdravlju povo-
ljan, koristan
salus, -iitis f - zdravlje, spas
saliito 1 - pozdravljati
salve, -salvete - zdravo, zbogom
salvus 3 - zdrav
sana 1 - lijei'iti, vidati
san us 3 - zdrav
sapiens, -entis - mudar, pametan, urnan,
mudrac
sapor, -Oris 111 - ukus, tek
satis, sat (priL) - dosta, dovoljno
saxum, -i n - kamen
scelus, -eris n - zlocin
schola, -ae f - uceno razglabanje, nauk
scilicet (priL) - dakako
scio 4 - znati
Scipio, -onis m - Scipion
scribo 3, -psi, -ptum - pisati, risati, zapisati
scriptor, -oris 11/ - pisac
scriptum, -i n - slovo, pisana rij ec
scutum, -i II -
secreto (pril.) - potajno
secundum (prljed. 5 akuz.) - prema, po
sed (vezn.) - vee, nego, ali
sedeo 2, sedl, sessum - sjediti
sedes, -Is f - mjesto, zavieaj
semel - jedanput, jed nom
sementis, -is f - sjetva;
sementem facere - posij ati
semper (priL) - uvij ek
senatus, -us III - senat, vij ece, senats ka

senectus, -iitis f - starost
senex, senis In - starac; pridj . star (komp.
senior)
sententia, -ae f - misao
sentio 4, sensi, sensum - osjecati, primijetiti
sepelio 4, -pelivi, -pultum - pokopati, sahra-
niti
septem - sedam
sepulcrum, -I 11 - grob, grobnica
Sequani, -arum 11/ - Sekvanci, galsko pleme
sequens, -entis - sljedeCi
sequor 2, seciitus sum - slijediti, pratiti, pri-
staj ati uz
Sergius, -ii m - Sergije
sero (priL) - kasno
servitus, -iitis f - ropstvo
servo 1 - cuvati
servus, -i III - rob, sluga
seu - iii
si (vezn.) - ako
sic (prilog) - tako
Sicilia, -ae f - SiciIija
signum, -i /I - znak, barjak
sileo 2, -ul -
silva, -ae f -
similis, -e - sliean, nali k na
Silvius, -i m - Silvije
slmul (pril.) - ujedno
sine (prljedl. s abl.) - bez
Singldunum, -I /I - Beograd
Sirmium, -ii /I - Sremska Mitrovica
Siscla, -ae f - Sisak
201
R}EtNIK
situs 3 -
societas, oatis f - savez,
socius, -i i III - drug. drugar, saveznik; pI. sa-
vezn.icke cete
Socrates, -is III - Sokrat
sol, sol is III - sunce
sol eo 2, solitus sum - obicavati
Solon, -onis III - Solon, atensk.i zakonoda-
vac iz 6. st. pr.n.e., jed an od sedam mu-
d raca, pjesnik.
solum (pril.) - samo
solus 3 - sam, samcat
somnus, -i 111 - san, spavanje
sospes, -ilis - zdrav, sretan, (itav
Spartacus, -i 111 - Spartak
specto 1 - gledati, rnotriti
specus, -us m - pecina, spilj a
sperno 3, sprevi, spretum - odbij ati, prezira-
ti, ne hajati za
spero 1 - nadati se, ocekivati, uzdati se
spes, spei f - nada, ufanj e
spiro - d isati,
splendidus 3 - sjajan, krasan, izvrstan
sponte (pril.) - po volji;
sua sponte - po svojoj volji, od sebe
stabil is, -e - postojan, (vrstog znacenj a
statu a, -ae f - k.i P
status, -us til - stanje,
stella, -ae f - zvij ezda
stimulus, -i III - policaj
struo 3, struxi, structum - slagati, graditi
stud eo 2, -ui - truditi se, nastojati oko cega,
uciti, 6tati i pisati
studium, -Ii /I - revnost, Ijubav, pri-
stranost, naucni posao
stultus 3 - Iud;
stultus, -i m - ludak, budala
sub (prij edl. s akuz. i abl.) - pod, is pod
subigo 3, -egi, -actum - podlozi ti
successus, -us m - napredak, uspjeh
sudo 1 - znoji ti se
sui , si bi, se, se - sebe
Sulla, -ae m - Sula
sum, esse, lui - biti
sumo 3, sum psi, sumptum - uzeti, uzirnati
superbus 3 - ponosit, ohol, obij estan
superior, -ius (s. supremus i summus) -
gornji, krajnji
supero 1 - d izati se, nadilaziti, nadvisiti,
nadvl adati, pobijediti
supplicium, -Ii '/ - rnoli tva, rnolba
supra (prijedl. s akuz.) - iznad, preko
sursum (pril.) - gore
sus, suis f - svinja
suscipio 3, -cepi , -ceptum - poduzeti, prih-
vatiti
suus 3 - svoj, svoja, svoje
T
tabula, -ae f - slika, tablica, ploca taiis, -e - takav
taceo 2, -cui, -citum - tam - tako
Tacitus, -I m _ Tacit tamdiu (pril.) - tako dugo
talentum, -i '1 _ talenat, atick.i novae velike tamen (pri!.) - pak, ipak
vrijednosti tametsi (vezn.) - rna da
202
RJE NIK
tamquam (vezn.) - premda, kao da;
tamquam sl - kao da
tandem (prIL) - najpo lije, napokon
tango 3, tetigl, tactum - dirati, taknuti
tantummodo (prIL) - jedino, samo
tantus 3 - takav, tolik;
tanto opere - toliko
Tarqulnlus, -II III - Tarkvinije
technlcus 3 - strucan;
terminus technlcus - strucan izraz
tectus 3 (tego 3) - pokrlven
tego 3, texl, tectum - pokriti , sakriti
tempestas, -atls f - vrijeme, zlo vrijeme, ne-
vrijeme, oluja
tempi urn, -I " - hram
tempus, -oris " - vrijeme
tenebrae, -arum f - tama, tmica
tener, -era, -erum - nj ezan
ter - triput
terminus, -I m - kraj, meda, izraz
terra, -ae f - zemlja
terreo 2, -ul, -itum - strasiti
terrlbnis, -e - strasan, strahotan, ilZasan,
grozan
tertius 3 - treCi
testis, -Is m If - svjedok
Teuta, -ae f - Teuta
Thetis, -Idls f - Tetida
TIberls, -Is - Tiber (rij eka)
TIberlus, -I I III - Tiberij e
timeD 2, -ul - (5 akuz.) bojati se
timor, -Oris III - strah
TItus, -I III - Tito
toga, -ae f - toga, dio rimske odjeee koji se
nosio preko tunike
tolero 1 - podnositi, trpjeti
tollo 3, sustUll, sublatum - dlzati, oduzeti ,
ukloniti, zabraniti
tot (prIL) - toli ko
totus 3 - ci tav, sav
trado 3, -didl , -ditum - predati, pricati
Iniho 3, traxl, tractum - vuei, odvuCi
transeo, -ire, -ii , -ilum - preJaziti, preei
tres, tria - tri
trlbuo 3, -ul, -utum - podavati, podijeliti,
odrediti
trlstls, -e - tuzan, zaJostan
trlumpho 1 - slavlje slavi ti, iCi u povorci kroz
grad
Troia, -ae f - Troja
TrOiani, -Orum m (Troes, -urn) - Trojanci, sta-
novnici grada Troje
tu - ti
tum (prIL) - tad a
tunica, -ae f - duga kosulja kod Rllnljana
turbo 1 - uznerniriti, smetati, poremetiti
turpis, -e - tuZan, sramotan
tutus 3 - siguran, zasticen
tuus 3 - Ivoj, tvoja, Ivoje
u
ubi (vezn. I prll.) - gdje;
ubi prlmum - eim, kad
ubique (prll.) - svagdje, suda
ulterior, -Ius (ullimus) - onostranski, dalji
ultro (prll.) - na drugu stranu, od svoje volje,
bez izazova
umbra, -ae f - sjena, hIadovina
umquam (prll.) - ikada
203
unde (priL) - odakle
undique (priL) - od.lSvud, 5.1 svih s tr<lna
unitus 3 (poklasicno) - ujedinj n, zd ruz(' n
universus 3 - a,,; svekolik
un us 3 - jed an, neki
urbanus 3 - gradski
urbs, urbis f - grad
usque - nepres tano, stalno;
usque ad - sve do
usus, -us 1/1 - upotreba, praksa, iskustvo
RJI
ut (uti) vezn. - da; kako, kdO makar;
ut, ut primum - im, k"d;
ut - ita - kako - tako
uterque, utnique, utrumque - Jedan I drugi
utilis, -e - koristan, prikladan
utinam - 0 da, kamo s rece
utor 3, us us sum (s abL) - sluL.iti SC, pos luL.ilt
se, is kori titi
utrimque (priL) - s obje slranc
uva, -ae f - grozd, grozde
uxor, -ori s f - zen a, s upruga
v
vacuus 3 - prazan, s lobodan, biti bez (sabl.)
vado 3, -si - id, poci
vae (priL) - jao
vag or 1 -lutati, skitati e
valde (priL) - veoma, jako, vrlo
vale - valete - zdravo, zbogom
valetudo, -dinis f - zdravlje
vasto 1 - is prazniti, opusto iti
vehementer (pri!.) - silno, zestoko
vel - ill, pace, cak
velut (priL) - kao, poput, kao da;
velut si - kao da
venalis, -e - na prodaju (biti), potk upljiv
venda 3, -didi, -ditum - prodati, prodavati
venenum, -i 17 - otrov
venia, -ae f - blagost, oprost
venio 4, veni , venum - dol aziti, doti
yenor 1 - loviti, id u loy
venter, -tris m - trbuh, stomak
ventus, -i 1/1 - vjetar
Venus, -eris f - Venera, boginja ljubavi
vepres, -is f - trn, draca
ver, veris 11 - proljece
204
verax, -acis - istinit;
veraciter pril. - istinito
verbum, -i II - rij ec, iz raz, glagol
Vercingetorix, -igis 1/1 - Vercingetorig
vere (pril.) - dois ta, ui s tinu, zbilja
veror 2, veritus sum - bojati se
Vergilius, -i - Vergilije Maron, pjesnik Enejide
veritas, oatis f - istina
versor 1 - druZiti se, opdti
verum (pril.) - doista, ali, vee, nego
verus 3 - istinit, istinski , pray
vesper, -eri m - vecer, vecemica
Vestalis, -is f - ves talka, sveceni ca u hramu
Ves te, boginje sloge i sigurnosti
vester, -tra, -trum -
veto 1, -tui, -titum - zabraniti, ne dopustiti
vetus, -eris - star, drevan
via, -ae f - put, cesta, ulica
viceversa (priL) - iz mj enicno, obratno
vicis (gen.), -vicem, -vice - izmjena
victor, -oris m - pobjednik
victoria, -ae f - pobjeda
vicus, -i ttl - selo, mjestance, dvorac
RjECNIK
video 2, vidi , visum - vidjeti, gledati, brinuti se
vi gilia, -ae f - vigilija, straia; noe su Rimljani
u voj ne svrhe d ijelili u cetiri vigi lij e
vigilo 1 - bdjeti, ne spavati, radin biti, veei
dio n06 provesti urad u
viginti - dvadeset
vincio 4, vinxi, vinctum - vezati, sapeti, baci ti
u okove
vi nco 3, vici , vlctum - pobijediti, svladati
vlndico 1 - sud bene trazi ti svoje;
v. in libertatem - pribaviti slobodu
vinea, -ae f - vinograd
vlnum, -I II - vino, piCe
vlolo 1 - povrijediti, okaljati
vir, virl 11/ - muz, covjek
virglnltas, oatis f - djevicanstvo
virtus, -(itls f - krepost, hrabrost
vis, vim, vi ; vires, -Ium f
vi sus , -us 11/ - videnj e;
de vlsu - po videnju
vita, -ae f - zivot
vitium, -i i II - mana, pogreska
vito 1 - izbjegavati, kloniti se
vivo 3, vi xi, victurus - zivjeti
vi x (pril.) - jedva
voco 1 - zvati, pozivati, dozivati
volo 1 - letjeti
volo, velie, volui - htjeti, zahtijevati
voluntas, oatis f - volja
ves - vi
vetum, -i II - zavjet
vox, vecis f - glas, r ijeC, razgovor
vulnus, -eris II - rana
vulpes, -is f - lisica
BOSANSKO, HRVATSKO - LATINSKI
RJECNIK
RjC ,'.11K
a (vezn.) - autem (stoji na drugom mjcstu)
akcijski - Actiacus 3
ali (vezn.) - sed
Atena (grad) - Athenae, -arumJ
baviti se lovom - venor 1
baviti se ribolovom - piscor 1
bez (prij.) - sine (s abl.)
bijedan - miser 3
birati - eIrgo 3, -leg;, -lectum
biti - sum, esse, fu i
bogat - dives, -itis
bogatstvo - divitiae, -w:um J
bolestan - aegrotus 3
boriti se - dimko 1
Bosna (zemlja) - Bosnia, -ae J
Bosna (rijeka) - Basanius, -ii 111
braniti - defendo 3, -ndi, -nsum
brati - carpo 3, psi, -ptum
brinuti se - curam habere alicuius
Brut - Brutus, -i
brz - rapidus 3, celer 3
Cezar - Caesar, oatis
Ciceron - Cicero, -onis
cijeniti (koliko) - facio 3, (s gen.), aestimo 1
cvijet - flos, floris m
cesto - saepe
ciniti se - videor 2, visus sum
citati - l ~ g o 3, leg;, lectum
covjek - homo, -inis 111; vir, viri 111
cuvati - servo 1; custodio 4
Dalmacija - Dalmatia, -ae J
dan as - hodie
darovati - do, dare, d ~ d i , datum; dono 1
dati, davati - do 1; dana u = datum (s gen.
mjesta)
desiti se - acddo 3, -ddi
dijete - puer, -eri m
dio - pars, partis J
divan - mIrus 3; rnirabilis; -e, pulcher 3
diviti se - adntiror 1
djeca - li beri, -orum 111
djecak - puer, -en 111
djelo - pus, - ri s 1/
djelomicno - partim
djevojka - puella, -ae f
doba, godisnjje doba - anni tempus, -oris
dobar - bonus 3;
dobro - bene
doci - venio 4, veni, ventum
doista - vere
dokopati se, domoci se - potior 4, potitussum
dolaziti - advento 1; venio 4
dom - iira, -ae f
domovina - patria, -ae J; focus, -i m
domovinski - pa Iri us 3
dopustiti - pennitto 3, -misi, -missum
doznati, saznati - reperio 4, reperi, repertum
Drac - Dyrrachium, -i II
Drina - Drinus, -i 111
drugi (od vise njih) - alius 3
driava - res publica, rei publicae J; civitas,
-ati sf
dubok (za snijeg) - altus 3
dvorac - villa, -ae f
Galen - Galenus, -i
glava - caput, -itis n
gledati - vi deo 2, vidi, visum
gnijezdo - nidus, -i 111
godina - annus, -i 111
golub - columba, -ae J
grad - urbs, urbis J
graditi - struo 3, struxi, structum; aedifico 1
gradanin - dvis, -is 111
grana - ramus, -i III
Grcka - Graecia, -ae J
Helvecani - Helvetii, -orum 111
Hercegovina - Hercegovina, -ae f
Hipokrat - Hippocrates, -is
Homer - Homerus, -i
Horacije - Horatius, -ii
hrabro - forti ter
hram - templum, -i II
R)ECNIK
hrana - dbus, -i 111
hvatati - capto 1
i (vezn.) - et, ac, atque
lIiri - Ulyrii, -orum
ilirski - IlJyricus 3
imati - habeo 2, -ui, -ttum
ime - nomen, -inis n
imetak - res familiaris f
iskren - sincerus 3
iskustvo - usus, -us m
istina - veritas, -atis f
Italija - Italia, -ae f
iz (prij.) - e, ex (s abl.)
izabrati - elIgo 3, -legi, -lectum (s dva akuz.)
izici - prod eo, -ire; exeo, -ire
izmedu - inter (s akuz.)
izvor - fons, fontis In
jabuka - malum, -i n (plod)
javiti - nuntio 1
jedan - iinus 3
jedan i drugi , oba - uterque, utraque,
utrumque
jednom - aliquando, olirn
jezik - lmgua, -ae f
kad, kada? - quando?
kakav - quantus 3
kao - ut, sicu t
Kapitolij - Capitolium, -u n
katedra - catMdra, -ae f
Katilina - Catilina. -ae f
kazati - dico 3. doo. dictum
kisa - imber, -bris m
knjiga - llber, -bri In
kOji , -a -e; sto - qui, quae, quod
koliki - quantus 3
konzul - consul, -ulis 111
koplje - pilum, -i ,.,
koristsn - u tills, -e
koristiti - prosum, prod esse, profW
kovac - faber, -bri /1/
kraj - regio. -orus f
, 0
krasiti - orno 1
krenuti - proficiscor 3, profectus sum
kretati se - versor 1
kruh - parus, -is III
kuca - domus, -us f
latinski - Latinus 3
lai - mendacium, -i 11
lailjiv - mend ax, -acis
legija - legio, -orus f
lijecnik, Ijekar - medkus, -i In
lijep - pulcher 3
lisiti - orbo 1 (5 abl.)
Lueija - Lucia, -ae f
Lueije - Lucius, -u
Ijiljan - !ilium, -U 11
Ijubiti - arno 1; dillgo 3, -lexi, -lectum
mac - glad ius, -u In
malen - parvus 3
malo - piirum
Marija - Maria, -ae
Meeenat - Maecenas, -atis
mijenjati - muto 1
mir - pax, pacis f
mjesee (dio godine) - mensis, -is In
mjesto - locus, -i 111; oppidum, -i 11 (utvr-
dena mjesto)
mlijeko - lac, lactis II
mnogi - multus 3
moci - possum, posse, potui
mogucnost, prilika - facultas, -atis f
moliti - rogo 1, oro 1
morati, trebati - debeo 2, -bui, -bitum
more - mare, -is 11
mornar - nauta, -ae In
mreia - rete, -is 11
mrziti - contemno 3, -tempsi, -temptum; odi,
odisse
mrinja, srdiba - ira, -ae t odium, -i ,.,
na (prij.) - in (a aku z. i abl.); ad (s akuz.)
nada - spes, spei f
RjECNIK
nadati se - s pero 1
nagrada - praemi um, -ii /I
najednom - sublto
naklonjen biti - faveo 2, favi, fautum
nanijeti - affero, afIerre, arril li, allii tum
napasti - oppugno 1
Napulj - Neapolis, -is
napustiti - desero 3, -serui, -sertum
narod - populus, -i I'll
nastati, desiti se - acddo 3, -cIdi
naueiti - di sco 3, di dki
nauka - docrrina, -ae f
navada - mos, moris 11/
ne - non
neeastan - inhonestus 3
nego - quam (prilog uz komp. ), sed (vezn.)
ne htjeti - nolo, nolle, no lui
neki , -a, -0 - aliqui, -a, -od
neprijatelj - inimicus, , -i 1'11; hostis, -is m
nesretan - infelix, -icis
netko - nesto - qui darn, quiddarn;
aliqui s, -id .
nijedan - nullus 3
nikad - numquarn
niti -nee, neque
nitko - nista nemo - nihil
noe - nox, noctis f;
noeu - nocre, noctu
nos - nasus, -i m
novae - pecunia, -ae f
njegov - eius, illius (parer)
njihov - eorum (earurn), illorum (illarum)
marer
o (prij.) - de (s ab!')
obala - ora, -ae f; litus, -oris 11
obavijestiti - certiorem facere aliquem
obeeanje - pollicitatio, -onis f
obicavati - soleo 2, soUtus sum
oblak - nubes, -is f
obradovatl se - gaudeo 2, gavisus sum;
laetor 1
odbaciti - relinquo 3, -liqui, -lictum
odlaganje - m ra, -3 f
odlagati - moror ]
odlueiti - ins rih.lo 3, -tui, - lil lUlll
odsutan - absens, -nris
odustati - de is to 3, -strti
odvaian - audax, -acis
odvai nost - audacia, -ae f
oklijevanje - mora, -ae f
oko - ocul us, -i m
Oktavijan - Octavianus, -i
Oktavije - Octavius, -i
on, ona, one - ill e ... , is ..
onaj, ona, one - ille, ili a, ill ud; is, es, id
oruije - arma, -orum 11
osnova, temelj - elementa, -orum 11
osvojiti - occil po 1
otiCi - abeo, -ire, -ii, -ltum
otputovati - proficiscor 3, -fectus sum
ovaj, ova, ovo - hic, haec, hoc
pasti - dido 3, cecIdi, casum
Pavao - Paulus, -i
pailjivo - a tten te
penjati se, popeti se - ascend 0 3, -ndi, -nsum
pisati - scribo 3, -psi, -ptum
pismo - epistul a, -ae f litterae, -arum f
pjesma - carmen, -inis f; poema, -atis n
pleme - gens, -ntis f
pljusak - imbres, -iurn m
podnositi - fero, ferre, hili, latum
pogledati - aspicio 3, -spexi, -spec tum;
video 2
pohadati - frequento 1
pohvaliti - laudo 1
pokolj - clades, -is f
pokoravati se - pareo 2, -ui; oboedio 4-
pokriti - tego 3, texi, tectum
poloiaj - situs, -us m
pokliznuti se - prolabor 3, -lapsus sum
poljubiti - osculo contingo 3, -tigi, -tactum
Pompej - Pompei us, -i
ponasanje - mores, -urn m
poprsje - imago, -ginis f
posjedovatl - possideo 2, -sedi, -sessum
211
R)LL NIK
posjetiti - viso 3, visi, vi u In (video 2)
poslanik - legatus, -i 11/
poslati - m.itt03, -si, -s um (ad aliquem)
poslavljali , postaviti - pono , -sui, -itum
poslojati - existo 3, -stiti
posliei - assequor 3, assecutus s um
postovali , stovatl - colo 3, col uj, cultum
polpuno - plene, onm.i ex parte
potraiili - quaero 3, quaesivi, quaesitum
pOlrcali - CWTO 3, cucurri, curs um
potreban - necessarius 3; opus est (s abl.)
poucavali - doceo 2, -ui, -ctum
povijesl - historia, -ae f
poznalo je - constat 1; notum est
poiurili - matUro 1
pravda, pravednost - iustitia, -ae f
pravi - verus 3
praznik - dies festus
pred, ispred - ante (s aku z.)
predloiili - propono 3, -posuj, -situm
predvorje - atrium, -ii n
preuzeli (vlast), domoei se - potior 4, potitus
sum (s abl.)
prevrat - res novae, rerum novarum f
prica - fabuJa, -ae f
pricati - narro 1; trado 3, -didi, -dltum
pridobiti, privuei - perrnoveo 2, -movi,
-motwn
prijatelj - amicus, -i m
prijateljica - amica, -ae f
prijateljstvo - amicitia, -ae f
prilika, vrijeme - tempestas, -a tis f
pristajati uz - faveo 2, -favi, fautum (s dat.)
proia ziti - transeo, -ire, -Ii, -ltum
pronaei - reperio 4, reperj, repertum
propasti - pereo, -ire, -u
protiv - contra (s akuz.)
pruiali - praebeo 2, -ui, -itum
prvak - princeps, -pis m
prvi - prior, -ius; primus 3
ptica - avis, -is f
pun - pl enus 3 (s gen.)
pustositi - vasto 1
putovanje, put - iter, i tineris II
212
pulovati - profiscor 3, -fectus sum;
raditi, baviti se - ago 3, egi, actum; fa io 3,
feci, factum
rado - libenter
ral - bellum, -j II
ralovali - bellu m gerere; dirnlco 1
ravan - par, paris
razni - di versus 3
reCi , kazat i - dico 3, di xj, dictum
revan - tudjosus 3
riba - piscjs, -is 111
rijec - verbum, -j 11
Rim - Rama, -ae f
Rimljanin - Romanus, -i m
rimski - Romanus 3
rjecil - eloquens, -ntis
rob - servus, -i, III
rodilelj -parens, -ntis
rodni - nativus 3
ropstvo - serv'itus, -litis f
ruka - manus, -us f
ruia - rosa, -ae f
s, sa - cum (prij. s abl. )
Salona, Solin - SaIonae, -arumf
sam - salus 3; ipse, ipsa, ipsum;
sam od sebe - sua s ponte
sarno - solum;
nesamo .... nego i: -non solum ... sed etiam
sal, ura, cas - hora, -ae f
say, svi - omn.is, -e
Sava - Savus, -j 111
saveznistvo - societas, -a tis f; foedus, -eris n
Sekvanci - Sequaru, -orum 111
senal - sena tus, -us m
silno, veoma - vaIde
siromasan - pauper, -eris
skriven - oceul tus 3
skupslina - conventus, -us 111
slava - gloria, -ae f
slavan - darus 3, celeber 3
sloboda -li bertas, -atis f
sloga - concordia, -ae f
HJE NIK
slusati - aud io 4; oboedio 4 ( dat.)
sluziti se - ulor 3, usus sum (s abL)
smatrati - pula 1 (s dva akuz.) koga za ~ t o
smjesla - s tatim, stante pede
smjesten - situs 3
snaga, bi li na snazi - valeo 2
snijeg - nix, ni vis f
spavati - dormio 4
spreman - promptus 3
sreea - fortUna, -ae f
srelan - felix, -icis
srusiti se na - irrumpo 3, -rii pi, - ruptum
stablo - arbor, -ilris f
stanovnik - incola, -ae 111
star - antiquus 3; vetus -eris
starac - senex, senis 1/1
stavljati , staviti - pono 3, posui, posTtum
sticati - pari a 3, paperi, partum
stiei, doei - venia 4, veni, ventum
strasan - horribilis, -e
stvarno - vere
sudac - iudex, -;cis 11/
sutra - cras
sveeenik, veliki sveeenik - Pontifex Maximus
svibanj - Maius 3 (mensis)
svidati se - placeo 2, -cui, -citum
svjetlo - lux, lucis f; lumen, -inis 1/
svoj - s uus 3, (samo za oba treea tical
skrtac - avarus, -i III
sto god - quidquid
stovati - cillo 3, co lui, cultum
taj , ta, to - iste, -a, -ud
tako - sic
temelj, iz temelja - radidtus (priL)
teret - onus, -eris 1/
tezak - gravis, -e; difficilis, -e
tko - sto quis - quid
tollk - lantus 3
toliko dugo - tamdiu
travanj - Aprilis, -e (mensis)
traiitl (mlr) - peto 3, -ivi, -itum; quaere 3
trebati, morati - debeo 2, -ui, -itum
trg - f rum, -i 1/
t r u ~ - putridus 3
u (prJj.) - in (s akuz. i abL)
ucenJk - di cipulu , -i 1/1
ucitelj - magis ter, -stri 11/
udes, sudbina, sreea, - fortuna, -ae f
ugasiti - exs nnguo 3, -stinxi, -stinctum
uho - auri s, -is f
ukras - omam ntum, -i 1/
ulica, put - via, -ae f
umrijet i, umirati - milnor 3, mortuus sum
unutra - intus
upoznati - cognosco 3, -novi, -rutum
uraditi - facio 3, feci, factum; perficio 3
urota - coniuratio, -onis f
usluinost - officium, -u 1/
usta - as, oris rI
ustrpljivo - patienter
uvijek - semper
uzeti , uzimati - sumo 3, sumpsi, sumptum
uzrok - ca usa, -ae f
vatra - ignis, -is 111
vaiiti, biti na snazi - vii leo 2, valui
vee - iam
veema - magis
velik - magnus 3
veoma - valde
Vergilije - Vergilius, -Ii
vestalka - Ves talis, -is f
vidjelo - lux, lucis f;
izaei na vidjelo - in lucem prod ire
vidjeti, zapaziti - video 2, viru, visum; cerno 3
vise - plus, iam (vee)
vino - vinum, -i n
vjeran - fide tis, -e
vjerovati - credo 3, -dIdi, -dTtum (s dat.)
vjest - peritus 3
vlast - imperium, -u 1/; potestas, -atis f
vojnik - miles, -itis 11/
vojska - exercitus, -us 11/
vojskovoda - dux, ducis III
voljetl, vise voljetl - maJo, malle, maJui
213
RjECNIK
vrabac - passer, In
vratiti se - redeo, -ire, -Ii, -ltum; revertor 3
vrhovni - summus 3
vrijeme - tempus, -oris /1
vrt - hortus, -i III
za - pro (s abl.)
zabava, iudnja - voluptas, -atis f
zabraniti - 1, vetui, ventum
zadovoljan - contentus 3
zahvaliti - gratiam referre, gratias agere
zahvatiti - ell-pio 3; afficio 3
zao - millus 3
zapoeet - inceptus 3, (incipio 3)
zauzeti - ell-pio 3, cepi, cap tum
zavrsiti - perficio 3, -feci, -fectum (bellum)
214
zbog - propter (s akuz.)
zemlja - terra, -ae f
zl o - malum, -i II; calarnJtas, -a tis f
zlotin - scelus, -eris 11
znati - scio 4;
ne znati - nescio 4
i alostan - dolor, -oris In
ieljan - cupldus 3 (s gen.)
i eljeti - cupio 3, -lvi, -ltum; volo, velie, voluj
iestok - acer, acris, acre; acerbus 3
iito - frurnenturn, -i, n
iivjeti - vivo 3, vixi, victurus
iivot - vita, -ae f

M. Divkovic:
M. Zepic:
Zv. Doroghy:
VI. Vratovic:
M. Budirnir-M.
l. Tronskij:
S. Sonje:
Srejovic-Cermanovic:

OSNOVNA LITERATURA
"Latinskn grnmntikn ", Zagreb 1954.
"Latinsko-hrvntski rjecnik", Zagreb 1900.
"Lati,,,ko-hrvnlskosrpski rjd nik", Zagreb
,. Bingo Intinskog jezikn", Zagreb 1966.
"Rilll ska knjiievnosl ", u 2. knji zi "Povijesl svjelske knjiievnosli", Za-
greb1977.
"Pregled rilll ske knjiievnosli ", Beograd 1962.
"Povijes l nntiCke knjiievllosti ", preveo M. Kravar, Zagreb 1951.
"Pregled Intinske knjiievnosti rilllskog rnzdoblj. " (Skripta Filozofskog
fakulteta), Sarajevo 1980.
,. Rdnik gre'e i rimske milologije", Beograd 1979.
"Povijesl slarog Rima ", prijevod 5 ruskoga, Beograd
SADRZAJ
PREDGOVOfl
rRVA GOD I NA U ENjA
VjElBA 1. NAUKA 0 GLASOVIMA III F
ETlKA ............................................................. _ .••• _.
11
VjEZBA 2. A KAO OBLIOMA III MORFOLOGljA
IMFNA - i GLAGOLI - VERBA
PRVA i ll A-DEKLI AClj A - PREZENT PINE KO JUGAOJE I GLAGOLA . ESS". . 14
VjElBA 3. DRUGA III O-DEKLlNAOJA - PREZE IT DRUGE KONjUGA IJE 20
VjUBA-l . TRE ADEKLlNAOJA-A. KO SO ANTSKAOSNOVA
IMENICE MU5KOG RODA - PREZENTTRECE KONJUGACIJ E .. 24
VJElBA 5. IMENICE lENSKOG RODA - PREZENT TRECE KONJUG. GLAGOLA NA -10 . 28
VjElBA 6. IME ICE SREDNJEG RODA - PREZENT CETVRTE KONJUGACIJ E
VJElBA 7. TRECA DEKLlNAOJA B -I-OSNOVA
IMENICE MU5KOG, ZENSKOG I SREDNJEGA RODA
I Ml'ERFEKT KONJUGACIJE I GLAGOLA . ESSE . .......................... .
30
34
VjEZBA8. NEPRAVILNE IME ICE 3. DEKLl NAOJE- IMPERFEKT2. KONJUGAOJE .. 38
VJEZBA 9. PRIDJEVI TRECE DEKLlNAOJE - IMrERFEKT 3. i 4. KONjUGAOjE ..... 42
VjElBA 10. CHVRTA iIi U· DEKLINACIJA - FUTUR 1. i 2. KONJUGAOJE I GLAGOLA . ESSE. ..... 48
VjUBA 11. PETA iIi E-DEKLl NAOJA - FUTUR 13. i 4. KONjUGAOJE.. 53
VJEZBA 12 OSOBITOSTI U DEKLlNAOj l lMENICA -IMPERATIV I i ll ......... 55
VjEZBA 13. KOMPARACIJA PRIDJEVA - rERFEKT NA - VI i -UI 59
VjEZBA 14. OSOllrrosTl U KOMPARACIJI PRIDjEVA
- PERFEKT A -51, A -II S REDUPLIKACljOM .....
VjEZBA 15. PRI LOZII NJIHOVA KOMPARACIJA - PLUSKVAMPERFEKT I FUTUR 11 .
VJEZBA 16. rRl jEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONj UGACIJ E .
Vj EZBA 17. Ll CNE I Ll CNO- POVRATNE ZAMjENICE
_ IMPERFEKT PASIVNI i I NFI mv PREZENTA PASIVA
VjElBA 18 PRI5VOj NE I PQVRATNO-PRISVOJNE ZAMjENICE
- FUTUR I rASIVNll.-4. KONjUGACIJ E ..
VjUBA 19. POKAZNE ZAMjENICE - PERFEKT PASIVNI ..
63
66
69
72
75
77
VJElBA 20. ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE - PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR 11 PASIVNI 81
VJ ElBA 21. OPCE I NEODREDENE ZAMj ENICE - KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA .. 84
VjEZBA 22 ZMl jENICKI PRIDJEVI- KONJ. 1 MPERFEKTA AKTIVA i PASIVA .. .. ........... 87
VJEZBA 23. BROjEVI- KONjUNKTIV PERF. I PLUSKVAMrERF. AKTIVA i PASIVA ..................... _... 89
SAIlR1AI
D R GA GOD I N A E JA
VJEt.BA 24. VERIlA DEPONENTIA i E:\"-IA - SI NTAKSA CE ITIVA ....................... .
VJEt. BA 25. GLAG L . ESSE. I JEGOVE SLOZE ICE - I AKSA DATI VA 102
VjEt.BA 26. GLAGOL . FERRE. I NjEGOVE SLOZENI E- SIl'."-AKSA A KUZATI VA . 101\
Vj EZ.BA 27. GLA OL . tHE. 1 Nj EGOVE SLOZENICE - SI TAKSA ABLATIVA I .... . 109
VjEZBA28. GLAGOLb VOL , ' LO, MALO. - SI TAKSAABLATI VA II ........ 114
VjEZBA 29. NEPOTPUNII BEZLI NI GLAGOLI - SI TAKSA IMENA A PI]A j E:
KUDA?, GDjE?, ODAKLE? ... ... .......... .. .. ................ ....... ............... .... ...... 117
Vj EZBA 30. SIl'."-AKSA GLAGOI KIH IMENA INFINITIV - AKUZATIV S INri ITI VOM 121
Vj ElBA 31. NO lINATIV I NFI ITIVOM ...
Vj EZ.BA 32. rARTICIPI- ABLATIV APSOLUTNI
Vj ElBA 33. GEIW ·D I
VjEZBA 34. rERIFRASTIC, A KO, j UGACl j A AKTIV ' A I PASIVNA ...
Vj E2: BA 35. SUPINI .... ... .. ....... ... ...... .. ............. .
VjEZBA 36. SI NTAKSA RECENICA
VjEZ.BA 37. CONSECUTIO TEMPORUM - ZAVISNO-UPITNE RECENICE ..
VjElBA 38. NAMjERNE RECENICE - ZAHTjEVNE ICE
I RECENICE UZ GLAGOLE SPRjECAVANjA I BOjAZNI .
VjEZBA 39. POSLjEDICNE RECENICE
VJEZBA 40. DOPUSNE RECENICE ...... .
VjEZBA41. VREMENSKE RECE ICE ......... .
VjEZBA 42. UZROCNE RECENICE ..
VjElBA 43. ODNOSNE III RELATI VNE RECENICE
VjEZBA 44. POREDBENE RECENICE
Vj EZBA 45. POGODBENE RECENICE
PREGLED POVjESNI H ZBIVANjA I KULTURNIH DOGADANj A
U DOBA REPUBLIKE 753.-31. pro n.c. .. . . .............................. .
RIMSKE MjERE ....
LATI NSKA I MENA I KRATICE ......................... .
GRAMATI CKI OODATAK .................. ...... .
STUDENTSKA HIMNA: GAUDEAMUS
LATI NSKO - BOSANSKO, HRVATSKI Rj ECNIK
BOSANSKO, HRVATSKO- LATI NSKI RjECNTK
OSNOVNA LlTERATURA
. .... •• 124
127
...... 130
133
135
137
139
141
144
146
148
151
154
156
158
161
163
164
166
.. ... ............ .... 176
177
207
215
SADRZAj ...................... .. ......... .................................................................... ................................. .
217
218

Fetleracija BosIII! i Hercegovine Mi"istarslv o obra:ova uja, uallke, kulhlre i sporta

211 izrilwnC tl: Rednkcijn:

i rof dr Fnl!rudill Rizvallbegouit Prof dr Azrn Jagnlljllc Abdulnl! Jabu t'ar Ctw rilo CrnllOvac Azra wjo- Hajro Tidi a Mckie
hal1et K",it

Uredllik:
Snvje llli~:

If:11Iet K",ic

Gavrilo Grnlzovac Vel ida Maslo Halid Su ljkallooic Azra Karabdic Sabilln Devic Azra Dizdarevit

Recellzellti:

Leklor:

Koreklor: Likool/(rgrajii'ko oblikoonllje: DTP, leimii'ko llredenje:
~Inmpn:

B COllcepl, Sarajevo

B COllcepl, Fuad Muslit "Grill ", Grneanicn Moliu sa slei'ka 10.000 primjeraka

llllstracija na nas/ovlloj stratli: Tirni:

CIP - Katalogizaciia u publikaciii Nat.:iona lna i univcrzitciska hibliolt:k:.l Bosnc i Hcrt.:cgovi nc, Sarajevo UDK R07.1 (075.3)

ISONIE, Si munl
Lalinski iczik: I fazred gim n:.!zijc / Simun Sonic . . I. izd . . Sarajevo: MinislarSIVO oh r:.!7.ovan j:.!, n;Juke. kullurc i sport:.!, 19YO.· 219 sir.; 2-' t.:m

Ministarsroo obra%ovanja, "auke, kulhlre i sporta Vlade Federadje Bosne i Hercegovine RJdenjem braJ UP1-03-65-5555196, odobrilo je ovaj udibenik % upotrebu u §kolskoJ 1996./97. godi"i. a

Udibe"ik je ~tampan iz STedstava Svjetske banke.

SIMUNSONJE

LATINSKI JEZIK
1. RAZRED GIMN AZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVlNE MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
SARA J EVO. 1 996 .

PREDGOVOR
Ovaj udzbenik za dvogodiSnju nastavu latinskog jezika izradio sa m prema uputstvima koja su stizala iz RPZ-a tame od g. 1990. a posebno prema programu za lali.nski jezik predviden za I i IT razred gimnazije, koji je isti Zavod dao na uvid prilikom raspisivanja konkursa za izradu ud zbenika potetkom listopada god. 1994. Zelja rni je bila da, koliko to mogu, udovoljim svim zahtjevima koji se baziraju na tome da se i nastava latinskog jezika uklopi u sistem modernog humanistickog obrazovanja. U skladu sa za htjevima da se nastava latinskog jezika Mo viSe modernizira, posebnu sam pamju posvetio iz laganju gramatit kog materijala. Osnova je ipak ostala ona stara: sistematsko izlaganje granlatike, ali sam tu uveo neke novine. Nainle, odmah od pocetka ud zbenika paralelno idem s obradom imena i glagola, od nosno s obradom dekJinacija inlenica i pridjeva i s obradom konjugacija glagola, a zbog toga Sto nam je za formiranje retenica jednako vaZno upoznati se s promjenom imenica, koje dolaze u sferi subjekta, objekta i raznih dodataka, naravno i s njima usko povezanih pridjeva, i s promjenom gla gola koji do laze u sferi predikata. Neophodno potreban glagol ESE, premda spada u nepraviJne glagole, pratim od samog potetka u svin1 njegovin1 oblicin1a. Dakle, vjezbe iii lekcije teku paralelno na dva kolosijeka, na kolosij eku imena i na kolosijeku glagola, odnosno dekJinacija i konjugacija, Sto nije slucaj npr. u standard nom zagrebackom udzbeniku "Elementa Latina". Na taj nacin vjezbe su dosta opSirne, a konstruirane su tako da prvi dio pred stavlj a grama ticku obradu imena, a drugi obradu glagola. Tako to teee do vjezbe 23, gdje su obradeni brojevi i zavrSni konjunktivni glagolski oblici. Prelaskom na obradu speciiicnosti latinskog glagola, na verba deponenlia i sernideponentia, na nepravilne i nepotpune glagole, kao dru gi dio vjezbi, unosim sintaksu padeza, a upravo zbog toga Sto te glagolske osobitosti kao i sintaksa padeza ucenicin1a cesto ne predstavljaju interesantnu materiju. Pojedini slucajevi iz sintakse padeza pojavljuju se u latinskinl tekstovima i znatno ranije, a to svaki put pratim komentarom. Tek onda kada smo kod vj. 30 stigli do sintakse glagolskih in1ena, neobicno vame i w lo interesantne partije latinskog jezika i za same utenike, vjezbe teku dalje na jed nom kolosijeku, odnosno svaka nova metodska jed inica in1a samo jedan naslov. Prema slobodno formiranim ili pronad enim recenicama kod latinskih klasika tu se pruza idealna prilika da se provjeri cijeli ranije predeni materijal. Takvom raspodjelom gramaticke i jezitne materije broj vjezbi ili lekcija kod mene je dosta skroman. Usve ih je 45. lpak, neka se nastavnici ne plaSe da nece in1ati cin1e ispuniti sve satove predvidene za dvije god ine utenja latinskog jezika. Vjezbe su dosta opSirne, pa se na pojed inoj treba zadrZati dva a mozda i do tri puta. Predvidam da se u prvoj godini utenja moze lako doci do vjezbe 23, u kojoj obradujem sarno zacelje dugog imenskog i glagolskog morfoloSkog marSa, tj. brojeve i konjunktive. Tako nam za drugu god inu ostaje stvarno viSi i zanimljiviji stupanj nastave latinskog jezika, koliko je to vee potrebno na nivou novih humanistieki usmjerenih gimnazija. Novost je ovog ud zbenika i u tom Sto latinske tekstove ili reeenice kao prin1jere za protumaeenu gramaticku materiju povezujem neposredno s tim gramatiekim dijelom, tako da u jednom nizu teee cijela obrada ovog udzbenika, osin1, naravno, samog Rjecnika, tj . u svakoj vjetbi donosim najprije gramaticka objaSnjenja, a zatim slijede latinski tekstovi kao vjezbanja i zadaci, te komentar.

gospodo. ali sam tada nastojao nastavnicima i ucenicima pruziti svoj u pomoe u biljd kama. Ali boljom analizom danih tekstova kao i sistema obrade gramaticke materije lako dodemo do zakljucka da to nije niti svrsishodno. koje inace kroz vjezbe obradujemo sistematski. ali pitam one koji su to napisali ili savjetova li da se uvrsti kao conditio sine qua non prilikom sastavljanja novog latinskog ud zbenika . kao §to to redovi to biva u fazi svladavanja osnovnili jezickih pravila i laganog nae ina izrazavanja 1I neko m stranom jeziku. Taj ud zbenik. Na principu vezanih tekstova. za kojirn i mi posezemo ako nemanlO svog udzbenika. Naravno. 6 . da su nam iz njegove bogate kultume ba~ tine. pa i jezik starih Latina. u prvi mah djeluje kao ne~ to izvrsno i originalno. Zagreb 1982. kako se to inace radi u nastavi zivih jezika. Kasnije. a dijelom ih vad im iz la tinskih autora. sacuvana nmoga knjizevna.. Upravo zbog toga i broj J"ij eci je kod mene dosta velik. u obradi sintakse padeza. glago lskih imena i recenica. vee se ispod prasine opet izvukao i u pogon pustio ud zbenik cetrdeset. koji je prilikom raspisivanja konkursa autorirna ponuden na uvid za obradll ud zbenika latinskog jezika. odnosno kao vjezbe i zadaci.Lalinski tek t koj i sluzi kao ilustracija gramaticke materije. pomoeu kojih jedino mozemo dolaziti u kontakt 5 nekad~njim zivim latinskim jezikom. ali treba imati na umu da nisu sve upotrij eblj ene rij eei namijcnjene produktivnom usvajanju. a Zagreb jo~ niMa prikladnije ne daje. kada se nude uvjeti za slobod nije i okretnije fomliranje reeenica. a kod mene je to u ne~ to vecem obimu. Takvi su se izvodi iz latinskih autora i ranije pojavljivali u ~ ko l skim ud zbenicima. ti su primjeri na prvi pogled i pone§to te~ki. kako bi nastavnici bili u stanju praviti izbor prema vlasti tom nah odenju. niti mu ikada dolaze pod ruku takvi tekstovi. te izrekama koje Sll j o~ uvijek 1I praks i. 0 obito one u gramatickom dijelu. jer tu u isti mall uCimo i povijest i civilizaciju i kulturu. Tu sam se dosta posluzio i lalinskim poslovicama. donosim prilicno obinmo. To je vrlo lijepo reeeno. nai~ao sam na prvi pogled na vrlo shvatljiv zalltjev da se tekstovni materijal koji se donosi u svrhu uvjezbavanja gramatickih partija mora sastojati od jednostavnih i zanimljivih vezanih tekstova.gdje su kod nas pron~ li upravo takav latinski udzbenik? Ne smijemo. Velika se pra ~ ina oko tog ud zbenika slegla. zaboraviti da je latinski od konca starog vijeka prakticno postao mrtav jezik. predviden za nastavu u osmogodisnjoj klasicnoj gimnaziji u Zagrebu. te su receruene cj eline slozenije. u tome sam se stalno vodio principom da odaberem one tekstove koji su ucenicima pristupacni Originalnog latinskog teksta upotrijebio sam najviSe u drugom dijelu ud zbenika. Kako se u tom originalnom latinskom tekstu isprep licu razne jezicne specificnosti. U tim sacuvanim knjizevnim spomenicima ne mozemo ni u kom slucaju naCi one tekstove na temelju kojih bismo ucenicima u prvom i drugom razredu opee obrazovne gimnazije poku ~ali ilustrirati obradenu gramaticku materiju. jer smo i u gram atickom znanju zna tno napredovali i dobrano smo pro ~ irili fo nd la tinskih rijeCi i izraza. U kratkom programu. Sastavljac latinskog udzbenika taj posao ne moze sam uraditi. U prvom dijelu izlaganja gra maticke materije lalinske se reeenice sastoje od kratko i jed nostavno formiranih recenicnih jedinki. tj . povijesna i razna strucna djela. niti modemo. ]ednim dijelom ih donosim u slobod no formiranim recenicama.petogodi~njak "Elementa Latina". jer on niti govori niti pi~e latinskim knjiZevnim jezikom. a sve je to popraeeno izvanrednom grafickom tehnikom i obiljem ilustracija. vee su tu neke cisto zbog ilustracije. poku~ali su taj pocetni studij latinskog jezika prezentirati autori ud zbenika Orbis Romanus. stvarno. niti prikladno. srecom.

pr mda nema narod a koji latinski govori. koji nan1 je suvise malo poznat. Italsku civilizaciju i kulturu. danim u svrhu uvjezbavanja gran1atitke materije. Rims ki broj vi kod latinskil1 tekstova preds tavljaju pomoe nastavrucima kako ee prema potrebi od pojedine vjezbe formirati do dvije metod ke jedinice. Na toj se materiji u udzbeniku tek djelomicno zaustavljam. tj . Dakle. kako ee kolege lako uvidjeti. kroz leksiku. Sve je to. lit nosti i dogadaji iz starog antitkog svijeta. a tu su i podaci o civilizaciji starog italskog svijeta. kod poj dinil1 vjezbi slu zim se rimskim i a. da izborom latinskih tekstova. a koji je ostavio neizbrisivi petat u povijesti razvoja vereg dijela tovjecanstva. kao i dio povijesti tog znatajnog rimskog in1perija nastojao sam predstaviti izborom adekvatnih ilustracija. fonetiku. Ako se ipak u dogledno vrijeme netko pojavi tko ee upravo to dati. pa i na nasim bosanskohercegovackin1. a tu je i dobar broj poslovica i izreka. potrebni za bolje shvaeanje danog teksta. a ~ to kao kontrolni zadaci. morfologiju i sintaksu latinskog jezika pruza nam se mogurnost da UPUtin10 ucenike na veze koje latinski jezik in1a 5 moderrum zivim jezicin1a zapadne hemisfere. napravim mozaik-sliku italskog zivota kroz njegovu povijest i kroz svakidaSnji zivot. upeta tljivo prisutno na vim prostorima negdasnjeg Rimskog Cars tva. Moja je namjera bila. isKAPITOLIISKA VUCICA to tako nije mrtva ni povijest italskog naroda niti njegova kultura i civili zacija.i svoj prostor i svoje vrijeme. svjestan da taj vid nase nastave traz. bujrum! Rad i boljeg snalazenja u prvom dijelu udzbenika. Ali tu su prokomentirani i razni pojmovi. rimskim brojevima povezujem gramatitka obj a~njenja s latinskim prin1jerima. kroz njegovu knjizevnost i umjetnost. odnosno kako ce odrediti ~ to im je potrebno za uvjezbavanje gran1atit ke materije i usvajanje leksika.Prema principu sta ndardnog zagrebatkog ud zberuka "Elem nta Latina" pravljeni su latinski ud zbenici i kod nas u BiH tam e od g. Petra Pejon oviea za dvije god ine . pa sa m to oznaCio arapskim broj virna. Simuna Sonje i prof. kao i kroz one ~ to je kod njrn bilo jednako kao i kod nas. Osim toga. od vjezbe 24. Sve sam to . 1970. To je bio naprije ud zbenik prof. a zatim "Osnovi lalinskog jezika" prof.!tenja lati nskog jezika. da rujedan nije vje~to i prekriveno prepisivao ili prerad ivao ranije udzbenike. Ucenje latinskog jezika kroz ovako izlozenu koncepciju ima za cilj ne samo svladavanje jezika kao jezika. U dru go m dijelu ud zbenika. a na raspolaganju imamo samo dvije godine ucenja sa dva sala tjedno. Kako za nas u nekom smislu ruje mrtav ru sam latinski jezik. U pryom redu. to su gramatitki komentari. Vjezbe sam popratio dosta op~ irrum komentarima za pojedinu rijec iii pojam u teks tu. nego i upoznavanje s ku lturom i civilizacijom naroda koji je jednom latinski govorio. aravno da je svaki od tm ud zbenika imao svoju fizionomiju . kroz njegovo polititko previranje.rapskim brojevima. Zelj ka Puratica za jed nu godinu ucenja latinskog jezika. odgovo rno tvrdim da je nemoguee latinski jezik prezcntirati u nastav i kroz t itanje jed nostavnih i zanimljivih latinskil1 tekstova. nain1e.

. dobiva svoju realizaciju tek kroz individualni rad samog nastavnika. Naravno. bilo u latinskom tekstu bilo u leksici bilo u komentaru. Ako sam d ao v i ~e materijala nego sto se to nekom nastavniku cini. sarno u glavnirn crtama. Allfor Sarajevo. tim vi~e ~to je nekima prvi glavni predmet francuski jezik. studeni godine 1994. Kroz obradu ovog udzbenika imao sam na umu da su individualne sklonosti nastavnika vrlo razliCite. svjestan da latinski jezik nije glavni predmet dana~njih opceobrazovnih gimnazija. na nas tavniku je da pravi izbor prema vlasti tom nahodenju. treCima povijest. svaki pa i ovaj. Udzbenik.nastojao prezentirati i kao daleku pro~lost i kao na~u sadasnjost. drugima njemacki.

PRVA GODINA UC:ENJA Pars fvit illyrici. quam l1ul1e vocat {l1cola B6sl1am (lleksmnelnr) Bjese flirski dio. sto dallas se l1aziva Bosl1om .

kao: sanguis. aera). I latinski konsonanti su u izgovoru uglavnom isto sto i nasi konsonanti. kao: tyrannus. ani su. 0. AUKA 0 GLASOVIMA III FO ETIKA Latinskim se govo rom slu zilo jedno od ita lskih plemena koje je prema pokrajini LATIUM na zva no LATINI. a to su: ABC D E FG H IK LM N 0 PQ R 5 TU V X Y Z a bcdefghiklmnopqrstuvxyz Znakove Y i Z upotrebljavali su Latini samo u posud enim grckim rijecima. Npr. Suetonius. Znak "i" ima funkciju konsonanta "j" na pocetku rijeCi ispred vokala i u sredini rijeCi izmedu dva vokala. ekvus. amicus. coegi. ius. Znak q je gutura lni (grleni) bezvucni glas. od 6.V}EZBA 1. oe) vee u prvim stoljecima nase ere u izgovoru su postala dugo "e". koji su po prirodi dugi. aera (cit. preu zeli su pismo od svojih istocnih susjeda Grka. koji u izgovoru potpuno odgova raju nasim vokalima: a. Svaki vokal u bilo kojem slogu mogao je biti dug iIi kratak. poema. Konsonant "s" odgovara nasem adekvatnom glasu "5". Medutim.i su. 11 . po glavno m gradu ROMA (R im). poeta (Cit. jus. mater. sto ljeca st. y. a pojavljuje se uvijek u pratnji znaka "u". kao: iam. e. iIi Rimljani. u. eu. i. do 3. Nova italska zajednica. Nama je jedino nepoznat znak X. Latini. pejor). ali ako se nade u sred ini rijeCi izmedu dva vokala. Ali to ne vazi za slozenice: de-sino 3. Rim ljani. onda se izgovara kao "Z": rosa (cit. domInus. poesis. La tinsk i alfabet sastoji se od 24'slova. pater. poeta). 0. au. orato r. odnosno znakom kratkoce (a). aqua (cit. jam. ere ujedinili sva ita lska plemena Apeninskog polu otoka. akva).a posudeni znak Y Latini su izgovarali kao "i". i. peior (cit. ali kod rijeci u kojima to nisu diftonzi. a u izgovoru je to dvojni konsonant "ks".pred vokalom se izgovaraju -ngv-. sto se oznacava povrh samog voka la znakom duzine (a). desiderium. kod Latina su se vokali raz li kovali u kvantiteti. Vokali su: a. zephyrus. prilagodi vsi ga svojim govornim pOh·ebama. Latinski jezik posjeduje i diftonge iii dvoglase: ae. e. Prva dva diftonga (ae. Latinsk i se glasovni sustav sastoji od sest vokala i osamnaest konsonanata. dobil a je jedi nstveni na ziv ROMANI. vita lno i kulturno najznacajniji. poetic us. . npr. roza). to oznacavamo znakom duzine iii dijereze nad drugim vokalom. sto se izgovara kv: equus. lingua. sv-. Isto tako i skupine -ngu. zo na. oe. u.

PRVA CODINA U ' ENJA Znak "t" jc isto sto i nas adekvatni znak. sarno je p itanje da Ii je u njoj samoglasni k kratak iii d ug. Vergi lija i Horaeija. Slog je dug a ko je u njemu du g voka l iii d iftong. Viseslozn e rijeCi zad rzavaju nag lasak na pretposljednjem slogu a ko je on po naravi iii po polozaju d ug: orato r. dictiire . ipak se prakticno z nak " k" sac uvao samo u nekim rij eCima. sto treba u izgovoru i oznaciti. oe izgovarali : aj. classis. Ispred svijetlih iii prednjih vokala (a. fiI6zofus). amicitia. ako iza njega s lijedi samo jed an konsonant: a-rni-d -n-a. Takav izgovo r latinskog zove mo TRADICIONALNIM za to s to se on temelji na du goj tradicji. i. Kalendae (prvi dan u mjeseeu). Prcmda se U latinsko m a lfa bctu nalaze dva znaka za bezvucni gutural (e. potrebno je u poznati se s pravilima 0 naglasku latinskih rijeCi. Tako su se diftonzi ae. kor. diktare. pulker iii pulher). philosophus = filoz6fia. coepi . Za nase prilike ja pred lazem trad icionalni izgovor. Medu tim. jer za njeg nalazim vrlo mnogo opravdanja. Takav izgovor zovemo KLASICNIM. ter-ra. klas is. fe r-re. y) taj znak u izgo voru odgovara nasem "e". Da bismo ovladal i Citanjern la tinskog teksta. al-tus. kao : Kaeso (Iicno ime). teatrum). a ona su usko povezana s kvanti tetom latinskog sloga. To bi bila pravi la latinskog izgovo ra onakva kakva su u praksi od prvih stoljeca n. Znak "h" se izgova ra isto kao i kod nas. Svaka latinska rijec. ee ku s.citaj: Cicero. ra-mus. ehirurgia. oj. poe-na. tj. fl6s. k). ph izgovara se f (philosophia. oracio. eae-cus. a mikus. znak e je u sva kom slucaju bio bezvucni g utural. dok se u sv im os tali m s lucajevima upotrebIjava znak "e". o ratio Ci t. dok je th u izgovoru sa mo t (theo ria. Slog latinske rijeCi po nacinu izgovo ra m oze biti kratak iii dug. a znak s je bio dentalni frikat iv s. theatrum = te6 ria. u klas icno doba latinskog jezika. co r. : m1cio. amiCUS. Stoga: Cicero. Kratak je ond a ako je u njern u kratak voka l i ako je taj slog otvoren.onda se eh izgovara k iii h (chorus. mater. . a micfcia. d efenso r. pulcher = korus iii ho ru s.a li rijcc tOtlUS Citaj: tOtIUS. 0. pa i jednoslozna. Taj znak u izgovo ru oznacava bezvucni g utural "k" samo ako se nalazi ispred tamnih iIi straznjih vokala (a. izgovo r neki h znakova bio je znatno drukCiji. cepi. ho-rni-nis. eaec us. ima svoj naglasak. th. u) i isp red konsonanta. Stoga: ca nis. iIi ako se kra tak vokal nalazi u zatvorenom slogu : vi-num. ali ako se taj znak nade kao drugi dio u dvojnirn suglasnieima eh. ph. kirurgia iii hirurgia. puella. 12 . ho-mo. vi r-tus. onda jc to \l izgovo ru "e": na tio. . Dvoslowe ri jeci imaju naglasak na pretposljednjem slogu bilo d a je on kra ta k iii dug: pa ter. znak t je uvijek bio bezvucni den tal. a li ako se iza njega nade kratko "in -a jos nekim vokalom. a to je u vrijeme Cieerona. amicus. a danas je on u praksi i kod nas i u nekim sredinama vani .citaj: kan is.e.

-poeta. aurora. Dugi slog: de. legatio. natio. iacio. aiTbi.eTta. philosoph us. VJEZBE Vjeibe za citanje: ceteri. avis. frater. aurora. cur. bcz obzira d a Ii je on kratak iii du g: Cicero. casus. impedTo -impedis. foedus. chirurgTa. p6pu lu s. pater. dedecus. dece!. ARENA U PULl . iaceo. luna. theatrum. aer. dissimilis. auctor. lingua. domus. coetus. corvus. antequam. luppiter. gero. chorus. impeto. e. pono. decem. iussu. despero. aurum. iuxta. Vjezbe za naglasak kod viseslozica: orator. eques. examen. cum. cogo. ago. astrum. . equus. diphthongus. Claudius. ius. cis. talis. anTmus. mil'ftes. caecus. pro. res. excedo. cado. a. Kratak slog: at. mater. utTIis. usus. bTs.custodis. discipula. potis. pulcher. antiquus. prae. quisque. Latium. de-super. amTci. vinum. caelum. spes. Augustus. caro. Europa. amicitTa. poema. de-sino. Arsia. ars. depon~ . theorTa. Caesar. civTtas. iudTco. coegi. sanguis. Gaius. vitium. clam. assequor. Suetonius. potentia. oratio. CysTcus. alienus. poeticus. arripTo . bas. desiderium. vita. naglasak prelazi na treCi slog od kraja. flos. audeo. audio. de-sum. thorax. DyrrhachTum. potentes. fero. amicus. coeptum. custodTo . impetus. -coepi. rosa. caedes.Ako je kod visesloznc rijeci pretposljednji slog kratak. iam. dico. claudo. taceo. anTmal. libertas. poena. caedo. iocus. desum. equno. amoenus.arrTpis.de-sera. . poesis. aqua. postea. pueri. aes.

14 . U la tinskom abla tivu sadrzana su donekle nasa dva padeza.. broju i padezu . U nominativu sing. Dakle. Usporedi kod nas: zemlja. i dat. To isto je i u vokativu sing. a sest padeza: nominativ. padezni se nastavak stopio s vokalom osnove u -is: terris.Osnovu inace dobijemo ako od genitiva plur. koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom: terras. vokativ i a blativ . Kod mijenjanja imenica latinski jezik ima pet deklinacija. kod svi h deklenacija dobiva na osnovu padezni nas tavak -m s kratkim vokalom: terram. kao i kod nas. U nominativu i vokativu pI. terra-rum. vee smo kazali da je padezni nastavak -rum. Akuzativ sing. a mijenj aju se iii dekliniraju po rodu. U genitivu i dativu sing. AUKA 0 OBLlCIMA III MORFOLOGI] A IMENA . koji se pozna iii po znacenju i prirodi doticne rijeci (prirodni rod). Padezni nastavak za akuzativ pI. uciteljica.VERBA PRVA iIi A-DEKLlNACIJ A . genitiv. voda. sing. zvijezda. iii po nas tavku (gramaticki rod). u veCini padeza os nova nije vidljiva za to sto se osnovno "a" stapa 5 vokalom nastavka. -Latinska imena imaju. odbijemo padezni nastavak koji je u ovoj deklinaciji -rum. U imena spadaju: imenice. padezni nastavak se stopio s vokalom osnove u "ae": terrae. dva broja: singular i plura l. akuzativ. stella (zvijezda). dativ. Za genitiv plur.NOMINA i GLAGOLl . koja se zove jos i a-deklinacija. zamjenice i donekle brojevi. stella-rum. Ta se os nova vid i vee u nomina tivu sing. imamo isti zavrsetak kao i u gen. za to sto os nova ovih imenica zav rsava na -a. ove deklinacije nem a nikakvog padeznog nas tavka. zenski (fem ininum) i srednji (neutrum) rod.: terrae .PREZENT PRYE KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE La tinske promjenljive rijeCi dij elimo u d vije sku pine: imena i glagoli.: terra (zemlja). U dativu i ablativu pI. kao i u ablativu sing. ali je tu vokal dug: terra. magistra (uciteljica). Kod imena raz likujemo: m us ki (masculinum). : terra. Ime nice ove deklinacije su po pravilu zenskog roda. koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom: terrarurn. pridjevi. . odnosno nominativ je jednak Cistoj osnovi s kratkim voka lom: terra.VJEZBA2. Medutim. U ovoj vjezbi obradujemo prvu deklinaciju. kao inace kod svih deklinacija. lokativ i instrumenta l.. jest -s.

te vise glagolskih imena: infinitiv prezenta. a to su one koje oznacavaju musko lice. latinski g lago l ima tri !ica. particip prezenta. -ae Ill. terra terrae terrae terram terra terra A. Poput imenica zenskog rod a deklinira se i jedan dio pridjeva zenskog rod a a-dekl inacije: cla ra = slavna N singular plural ciani cia rae G D clarae claris A claram claras V clara clarae Ab clara claris clarae clararum Po a. nauta. broju. -ae m (pjesni k). pa konacno: gerund. perfekt i pluskvamperfekt. Glagoli se mijenjaju iii konju gi raju po lieu. IMPERFEKT i FUTUR 1. konju nktiv i impe rati v. Imenice a-d eklinacije navode se u nominativu i ge nitivu uz oznaku roda: terra. Imen ice a-d eklinacije preuzete iz grckog jezika mogu se dekli rurati i po grckoj dekli naciji. nacinu i vrsH radnje. musicae . poeta. musice .A. dva broja (singu la r i p lural) i dvije vrste radnje (aktiv i pasiv). Kao i kod nas. Ars ia.deklinaciji izuzetno se d ekl iniraju i neke imeruce muskoga roda. gerundiv i supine. musices . latinski glagoli imaju tri nacina: ind ikativ.b) perfektske akHvne.BA 2 Evo cijele deklinacije: singular plural terrae terrarum terris terras terrae terris N.VJ[2. Ab. osim u da tivu sing.D. G. -ae 111. vremenu. verna. Osim toga. V . -ae m (ratar). imperfekt. futur I i futur II. D. terrae f = zem lja.za tim sest vremena: prezent.i c) pomocu participa perfekta pasiva. D aImiita. . perfe kta i futura. musice. -ae 111 (rob). Vremena se prave od osnova: a) prezentske.G. -ae 111 (mom ar). . te imena n aroda i rij eka: agricola. .: N . Na prezentskoj se osnovi pravi: PREZENT. -ae m (rijeka Rasa). Croata. Licni nastavci prezentske os nove su: 15 . musicen .Ab. perfekta i futura.

2. . .I'RVA GODINA UCEN)A singular 1. 3. 16 sum es esl sam jesi jesloe) 2. -0.doceo 2.audio 4. . 1. sumus eslis sunl smo oesmo) sle oesle) su oesu) .facere ce tvrta iii i-konjugaeija: audio . pjeva itd .laudare druga iIi e-konjugaeija: doeeo . Glagole navodimo u prvom lieu singulara prezenta i u infinitivu: dono donare. Ovdje obradujemo i prezent nepravilnog g lagola "ESSE". Ovdje obradujemo indikativ prezenta aJdiva glagola prve iii a-konjugaeije. 1. -s -lis 3. 3. -0 2. koja u infinitivu prezenta zavrsava na -are. Licni su nastavei: -m. plural darujem donamus donatis donanl darujemo 2.facio 3. zato sto je on vrlo cesto u upotrebi.audire Konjugaeije se oznacavaju arapskim brojem: laudo 1. 3. . dono donas donal Usp. .narraTe. 3. kod nas: pjevam .legere b) i-osnova: facio . -t itd. singular plural 1. plural -mus -lis -nl -m 2. 2. -I -nl -mus U prvom lieu singular "0" je u stvari nastalo stapanjem vokala osnove "a" i licnog nastavka " 0 ". 3. Prema tome: singular 1. narro .lego 3.docere treca konjugaeija: a) konsonantska osnova: lego . pjevas.5. -s -I U prezentskoj osnovi razlikujemo ce tiri konjugaeije: prva iii a-konjugaeija: laude . Licni nastavei su: singular plural 1.

VJlLB ..\ 2

n a~eg je

Pronadite sli nosti u osnovi i nastavcima latinskog prcz nta "sum" itd . i am ( am) itd .

VJEZBE I ZADACI

I - Magistra narrat. Magislra fabulas narrat. Magistra discipulis fabulas narrat. Magistra puellas educat. Magistra Mariae tabulam donat. Lucia in silva ambulat. Patria mea pulchra et clara est. T rotunda est. erra Insulas Dalmatiae 1 libenter frequentamus. Agricolae in vineis laborant, nautae navigant, Poetae vitam rusticam celebrant. Antiquam Graeciam2 patriam doctrinae appellamus. Antiqua Romal plena gloriae est. 111- Aurora Musis' amica. Persona grata, Ubi concordia, ibi victoria. RIJECI: Imenice magistra, -ae- f - ueiteljica; fabula, -ae f - priea, pripovijest; discipula, -ae f - ueenica; puella, -aef - djevojka: Lucia, -ae f - Lucija; Maria, -ae f Marija; tabula, -ae f slika, tablica; silva, -ae f suma; patria, -ae f domovina; terra, -ae f - zemlja; insula, -ae f - otok; Dalmatia, -ae f Dalmacija; agricola, -ae m - zemljoradnik; vineae, -ae f - vinograd; nauta, -ae m - mornar; poeta, -ae m pjesnik; vita, -ae f - zivot, Graecia, -ae f - Greka; doctrina, -ae f nauk, nauka; Roma, -ae f Rim; gloria, -ae f slava; aurora, -ae f - zora; MOsa, -ae f - Muza; amica, -ae f - prijateljica; persona, -ae f - osoba, lienost; concordia, -ae f - sloga; victoria, -ae f - pobjeda Pridjevi i zamjenice: rotunda - okrugla; rustica - seoska; antiqua - stara; plena (s gen.) - puna eega; clara - slavna; pulchra - lijepa; mea - moja; grata - draga; Glagoli: narro I - prieati; educo I - odgajati; dono I - darivati; ambiJlo I - setati; frequento I - posjecivati; laboro 1- raditi; navigo 1- ploviti; celebro 1- slaviti; appello 1 (5 dva akuz.) - nazivati koga eim; Prilozi, prijedlozi i veznici: in (prij. 5 abl. na pitanje ' gdje' ) u, na; libenter - rado; ubi - gdje; ibi - tu. Reeenica kao misaona jedinica ima baremdva bitna elementa: subjekt i predikat (magistra narrat), ali je eesto tu i treCi bitni dio reeenice: objekt (magistra fabulas narrat). Subjekt reeenice moze biti imenica, zamjenica iii lieno ime. Liena zamjenica kao subjekt moze se izostaviti, kao i u nasem jeziku, ako je ona vidljiva u glagolskom obliku. Subjekt i objekt mogu dobiti svoja prosirenja pomocu pridjeva, pridjevskih zamjenica iii neke druge imenice: antiqua Graecia, pat ria mea. Predikat moze biti glagolski (narrat, cantat) iii imenski (pulchra est, rotunda est). lmenski se predikat sastoji od pomocnog glagola ' sum' i njegove dopune imenicom, pridjevom iii zamjenicom. Glagol moze biti prelazan (narrat, educat) iii neprelazan (ambulat, cantat, navigat, laborat) , Pomocni glagol 'sum' moze biti i samoslalan, tj, bez imenskog dijela kao dopune, kao: Multae... in schola... sunt; ibi victoria est. Mi to kazemo: Mnoge su djevojke... iii: mnogo djevojaka ima, - Predikat se u latinskom redovito nalazi na kraju recenice i svakako iza objekta, Kod imenskog predikata na kraju redovito dolazi pomocni glagol: clara est; plena gloriae
17

I'RVA GODI NA U(LNJA

est. Pomocni se glagol moie kadsto izostaviti, osobito u poslovicama. Predikat moie biti dopunjen i imenicom na pitanje ' komu' (disci pulis narrat), na pitanje ' cega' (plena gloriae est), zatim prilozima i prijedloinim izrazima: libenter am bulat, in schola sunt, in silva, ambulat, in vineis laborant. Prelazni glagol moie kadsto imati i predikatnu dopunu u akuzativu: Graeciam appellamus patriam doctrinae - gdje predikatna dopuna ima novu dopunu u genitivu. Rodovi rijeei su eesto razlieiti u latinskom i u nasem jeziku. Tako: vineae f - vinograd m, vita f iivot m, Roma f - Rim m, insula f - otok m. 0 tom treba voditi raeuna osobito ako je imenica prosirena pridjevom iii pridjevskom zamjenicom, jer se pridjev s imenicom mora slagati u rodu. Pridjev se redovito nalazi ispred imenice, ali prisvojne zamjenice kao i pridjevi napravljeni od imena naroda stoje na drugom mjestu: patria mea, vita Romana. Prevedi na latinski: 1. Greka je domovina nauke. 2. Siava starog Rima je velika. 3. Rado prieamo price (pripazi ovdje na raspored rijeei!). - velika = magna. Pronadi u latinskim recenicama prelazne i neprelazne glagole! Kakve sve dopune nalazis u latinskim reeenicama? Pronadi medu latinskim rijecima one koje su postale internacionalne, npr. navigare, educare, vita, nauta, agricola. Koje od navedenih latinskih rijeei nalazis u iivom jeziku koji ueis?

/CARTA DAlMACII£ 11 RlMSKO nORA

VJEZIIA 2

Kome ntar:
1) Pril110rska ob l~st na~cgsu~jcdJ d obiia jc naz.iv po ilin.. kom piemcilu DALMATAE (-a rum), kojc sc III Lld d ..:-d o do dolnska Slnvcna . U D~lim aciji s u jo~ stnri rei o511ovali svajc klllon ijc kojc su sc ka<; nijc r.1Zvilc u vclikc da lmati n:.kc ce nt re. kao: Epidaurul11 (Cav ia! ), Pharos (0 1. H va r), SaJO nac (Solin), J3dera (Za d ar). Pok rJj o lina, nn juf noj oba li do :l umovit og Marjana, rims ki ca r Diuklccijtl.1l g. 305. pr.ll.c. dade s.lgrJ diti palil ~ u u kojoj jcs tanovao nakon dt:!l11i sijc. ralat~l jc i da na::. vrl o dobra oc uva na. a posjcd ujc mall/.o lej (d.:m as kalcdra la), tTiJcm. I'idinc i podrulllc. Dal m acija S os talim ilirskim plcmcnima n a~ ih krajcva closla rano pada pod vias! Rima i ostajc pod njnm ~vc do pada Zapad nog Rimskog Ca rstv;) (476. n .c .) s lll.tcti se I ~tins kim jC/.i ko m. Crcka, hclcni s ticka i rimska kultura i civili zacija os tavi le Sli 1I Oa lmaciji vrl o mn ago t'ragova. 2) To je latins ki naziv 7..a s taru Hcladu (Hc ll as, . Iad os), koje u starom la tinsko m govorn im a i podrugljivo 7 .nacc njc (C r.1cc u li - C rciti). U s taroj Crcknj le:!i pocctak cijclc ka sn ije europskc ku lturc, poscbno fil ozofijc (Pi tagora, okr.:lI, Dcmakr it, Pla ton, Aristo td), knl i.tevn os li (Home r i liri cari), Ie razn ih umjctnos ti , zna ll os ti 1 1Il11ijcta. Svc jc 10 u Eu ropu srcd njcg i novog vijcka p rcn ijclo Rimsko Cars tvo. - Stara jt: G rc ka bil a pod ijeljcna u viSe s<lmos tal nih drtavica, ad koj ih s u najpoznatijc bile: Atika s gbvnil11 g rad um Atcnam, Lako nija iii Laecdac mon s glavnim g radem Spart a m ; Bcotija s glavnim g radom Tcbolll. Slara je Grcka ima la vrlo mn ogo ko lo nija u Mal o; Azij i. u sjcvcrnoj Afri e;, u ze mljama Srcd oze mlja, · ka o ina na Soj oba li . Povijcst s trlre Grcke i njczi n ih dr i...wica "..•w rSava s Alcksandrom Makedon5kim (336. - 323. pr.n .e.). Vet je Aleksa ndrov atae Fili p p occo s osvaja njcm grckih drt..:wica, a osvajanjc cijclc Grcke za vT~ i o je Aleksandar Veliki, koji jc 7..a tim krenu o u osvajanje Orijc nta i Egipta, ali je vrl o mlad, na povratku sa Ind a, umro u Babi lonu od ma la rij c. Njcgovo kra ljcvs t-vo, na kon krvavih obracuna , raspade se u glavn om na l:ctiri kraljc vstva, a 10 je bi o potcta k nove, hcleni sti ckc kul tu re i avilizacij c, koja sc razgra nal a u Sirokim prostorima Sredozcmlj a, i i zv r~ il <l ogroman utjecaj na razvoj m l.Jde italskc d r!avc na Ape ninskom POlu OIOku . Sta ri Rim du guje vrl o mnogo hcle nisti l:koj kulturi i civiJizaciji. Osvajanj em go tovo ciielog heJe n is li tkog prostrans lva. s tan je Rim pri hvati o tckovine helen izma, a li je njcmu uti snuo i svoj petal. Konccm ce tvrtogs loljeca n .c. s t\la raju sc dva vrlo razlit ita svijeta: Zap adno Rims ko Cars lvo sa sj edi ~ t e m u Milanu i Is tacno Cars lvo sa sjedi ~ t cm u BiZc."u'Itu . 3) Rim je g lavni grad s tare Ita lij e koja je bi la ujcdinj ena vcC u 2. s to ljeeu pr.n.e. Rim je u 3. i 2. stolj ctu p r.n.e. ~ iro m o tvo rio vrat a hele ni s ti ckoj kulturi , na tem elju tega se i taka brzo, gotovo m unjevi to razv ijao, a tu je ku lturu prcnasio u sve kraieve ka je je os vajao prcko Scipi ona, Cezara, A ugus ta, Hadrija na, Trajana i Dio klecijana. Pado m Rima i sam og Zapa dnog Rimskog Carstva g. 476. pred najczd o m divlji h ple m e na, za veei di o Europe d olil Zi d o kataklizmc, a tck u 10. st. dolaz i postcpena d o (ormi ra nia novih e urops kih tcrito rijalnih i elnit kih cjelina. 4) Premil g rckoj i rimskoj mito logiii Mu ze 5Us ta n ovni ceneba, Ze usove kterkei pratilje boga Apolona. Bilo ih je deve t: C lio, Eute rpe, Thalia, Melpomene, Tcrpsicho ra, Erato, Po ly hymnia, Urania i Calliope. Bile su 7..a~tit-nicesvih vrs ta umjctnos ti . Mnogi g r&i i rimski piesnici u svojim djclim il tra1enadahnuce od Mu z.a , kao H om e r, Vc rgilije, Horacije i drugi .

VJEZB A 3. DRUGA ILl O-DEKLlNACIJA - PREZENT DRUGE KO JUGACIJE
Imenicama druge de klinacije osnova zav rsava na -0, a ona se do bije ako se geniti vu plur. odbije p adezni nastavak -rum: populo-rum. Medutim, ta se osnova u ovoj deklinaciji slabo sacuvaJ a. Imenice ove dek li nacije s u muskog i srednjeg roda. Imenice muskog roda u nominativu singulara zavrsavaju na -us, a srednjeg roda na -urn. Njihova je deklinacija potpuno ista u ovim padezim a: sing ula r - G -I, D-a, Ab -0 p lural - G -aru m, 0 i Ab -is Imenice srednjeg roda imaju isti zavrseta k za nominativ, akuzativ i vokativ, a taj je u sing ula ru -urn, a u pluralu -a. Us poredi kod nas: selo - sela. Imenice muskog'roda u nominativu sing ulara zavrsavaju na -us, u akuza tivu na -urn, a u voka tiv u na -e. U p luralu one imaju za nomativ i voka tiv zavrseta k -i, a za akuzativ -os. Dakle, dek linacija bi bila ova kva:
Imenice muskag rada singular N
G

Imenice srednjeg rada singular astrum astri astro astrum astrum astro zvijezda plural astra astrorum astris astra astra astris

plural campi camporum campis campos campi campis

campus campi campo campum campi! campo

palje

D
A V Ab

lmenice o-deklinacije navod imo: campus, -i m; astrum, -i n. Na isti nacin dekliniraju se i pridjevi u muskom i s rednjem rodu, ukoliko spadaju u o-deklinaciju : Kako na m je d eklinacija pridjeva z. r. vee poznata, evo njihove kompletne deklinacije:
singular m N clarus clari claro sr clarum plural

i clara
clarae clarae

m clari clarorum claris

sr clara

i clarae
clararum claris

G
D
20

-i f Gabuka). -i f. generi (zet). gener. Deklinacija ovih imenica bila bi: singular N G puer pueri puero puerum puer puero djeeak plural 0 -=-:-agn r--=-:-~ ager njiva pueri puerorum pueris pueros pueri pueris agri agrorum agris agros agri agris In A V Ab ~ ~ agro Nominativni zavr~etak ispao je i kod imenice: vir. agri (njiva). Imenice na -us izuzetno mogu biti i zenskog roda.Aegyputs. kao: fagus. lIber. viri. !ibri (knjiga). misera. miserum (bijedan). covjek). tener. lmenice i pridjevi mu ~kog roda kojima korijen zav r~ava na -er gube u nom inativu sing ul ara -us. aspera. mu~ki i srednji po o-dek linaciji. asperum (mui:an). kao: puer. . clarum . tenerum (njeZan). . Kod drugih se imenica i pridjeva to -e. vesperi (veeer). socer. pulchrum (lijep).zadrzava u sv im ostalim padezima i oblicima. asper. a navodimo ih uvijek u nominativu singula ra za sva tri roda: cla ru s. viri Deklinira se kao i puer. clara. kod neki h se imenica i pridjeva -e. soceri (svekar). magistri (ueitelj). gradova i otoka. magister.pulcher. . Rhodus. ukoliko pripadaju ai o-deklinaciji . (muz. viro itd. -i f (bukva). vir. koje u kosi m padezima na taj oblik dobivaju padezne zav r~etke. a to su imena stabala.gubi: ager.\' JEZIlA J singular m sr clarum clarum claro plural i claram clara clara claros clari m sr clara clara i claras clarae claris A V Ab clarum clare claris Tako nam je poznata dek linacija pridjeva za sva tri roda. -i f . pulchra.ilus. tenera. pa su tako na tale imenice na -er. vesper. zemaJja. Zen ki se rod mijenja po a-dek linaciji. m. Medutim. 21 MiJetus. -i f.miser. pueri (djecak).

-ei us. III . ager. Pompei.pa zatim meu s (moj) i f ilius (sin) imaju u vokativu ingulara -i: Gai. -i m .Petar. . -i n . ~tri m . Glagoli druge iii e-konjugacije zav rsavaju na -eo. II . -i f (zemlja. -ae f . tlo) . 5. puer. virus. -i m . -i m . Vlastita imena na -aius.Drum. mi.vrt. RIJECI. discipulus. gri m . -i n . 3 Oculos habent et non vident. diphthongus. -ae f . amicus.ruia.Imenice: Petrus.vuk.Pavao.slovo. . . hortus. 6. linum. scriptum. docere). Magister discipulos et discipulas docet. -i f. Geniti v plurala katkad je u ovoj deklinaciji -urn mjesto . -i n . . natura sanat. Verba volant. Exempla docent. njiva.1. plural doce-mus dace-tis doce-nt d6ce-o doce-s doce-t poucavam 2. scripta manent. Pueris et puellis pulchrae fabulae placent. -i m . Petrus et Paulus amici sunt. periculum. verbum. ornamentum. cena. VJEZBE I ZADACI I -1. Indikativ prezenta glas i: singular 1. a tako ce to biti i u cetvrtoj konju gaciji .Ijiljan. Veri amici rari. Paulus. Lupus in fabula. -ae f.pokazuju u svim licima i vremenima prezentske osnove. pisana rijec. lupus. -i n . astrum.rucak (poslije 15 s. rosa. -ius. -ii n . Patriam amare debemus. -eri m . -i m .prijatelj. Fortunae filius. 22 .primjer.ukras. Vergili us.polje. -i m . Medicus curat. pelagus. Post prandium ambulamus. 4. magister. Modij je mjera za zi to. -i II (puk). post cenam in horto sedemus.ucenik. 8. 3. mora. fi li. exemplum.dorucak (pred podne). Rosae et lilia ornamentum hortorum sunt. 3.opasnost. Osnovno -e. -i III (bog) ima vok. -i n . -i f.cekanje.).Imenica deus.a srednjeg su roda imenice: vulgus. kao: Gai us.1 Per aspera2 ad astra. quatuor milia mod ium (cetiri ti suce modija). Vergi li. Terminus technicus. prandium. Pompeius. singu la ra: deus . kao i pred li cnim nastavcima -mus i -tis.PRVA GODI A UCENJA Zen kog su roda jo imenice: paragraphus.zvijezda. 0 obito kod pjesn ika: tria m ilia ses terti iim (lri tisuce sestercija).G lagole druge konjugacije navodimo: doceo. -ii n . 2. -ere (doceo. P rimijetili smo da je u prvoj i drugoj ko njugaciji slog dug pred infinitivnim nas tavko m -re.' 7. docere. 2. -i n . -i II (more).djecak.rijec. In agris multi agricolae laborant.uCitelj. humus. Periculum in mora. -i II (otrov).

Pronadi u tekstu rijeti koje su istog korijena kod nas i u latinskom. zatim rijeti koje su postale internacionalne iii su njihove izvedenice! Prevedi na latinski: 1.lijeciti.fiber. technicus 3 .rijedak. doceo 2 . kao u 1-1 . habeo 2 .. natura. -i m -lijecnik. maneo 2 . . sedeo 2 . placeo 2 .struean Glagoli: volo 1 -Ietjeti.. Pridjevi: asper. 2) Ovdjc je pridjcv uzet u pluralu Sf. -ii m . sa no 1 . a protc7.a struen e i znanstvcnc razgovorc 5 prijateljima.u koris tili 7. meda.sin. terminus.poueavati.aka. opor.kraj.krasiti . curo 1 -lijeciti. .narav. Ijekar.strm.) 3) Opasno je svako oklijovanje. -bri m. fortuna. -ae ( . Komentar: 1) Stari Rimljani su im ali dva g lavna obro ka: prandium -u glavnorn suha jela prije podne. verus 3 .orno 1.I'JEZ II A 1 oklijevanje.morati. per . Te su vetere bivale ces ta vrlo raskoSno prirt>de nc. debeo 2 . 23 . -era. knjiga .ostati. . multi agricolae! Imenski dio predikata slaie se sa subjektom u rodu.svidati se. a m01erno preves ti: strmim pulem (sti:te so do .do Kako glasi kod nas poslovica 1-2? Pronadi u tekstu sva prosirenja u genitivu i reci da Ii genitiv ostaje i kod nasi Pronadi u tekstu sve imenske predikate i analiziraj ih! Navedi u tekstu neprelazne glagole! Oekliniraj: clarus poeta. amo 1 -Ijubiti. medicus. izraz. . istinski. broju i padeiu.kroz. -i m . RaskoSnu vete ru opi suje satirien o rimski pi sac Pelron ije Arb iter u djdu "Cena Trimalchionis". 3.. Utitelj dobrom ut eniku daruje knjigu. Marija i Pavao su prijatelji.c:1.istinit. roda kao substantiv.sreca.lc su sc do kasno u noC.imati. vidati (rane). Prijedlozi s akuzativom: post . -erum .sjediti. lapla jela poslijc podne aka lS s. oculus. Ljudi od pera vel-ere ::. -ae ( .poslije. rarus 3 .d~na. -i m . Boga tiji grada ni su na lui rucak iii veceru (cena) pozivali gasle. trebati. ad . Ruie i Ijiljani krase vrtove. preko. 2. filius.

-His. a to su: -or.VJEZBA4. koje se lako prepoznaju po zavrsecima u nominativu i genitivu singulara. -os. -oris. f. kojoj osnova sv rsava na neki konsonant. akuzativu i vokativu. iudex. -er. TRECA DEKLI ACIJ A . -u!is.A. U ovoj vjezbi obradujemo samo imenice muskog roda konsonantske 05nove. -His m (vojnik). dok kod osta lih tipova nominativ iIi pokazuje cistu osnovu iIi je dozivio neke fonetske promjene. -oris (rad). -es. -onis m (govor). = N =N ·e Imenice sred njeg roda imaju i ovdje isti oblik u nominativu . m (konzul). miles. a u pluralu je i ovdje u tim padezima nastavak -a.j plural ·ils.·a ·ils. i-skupina. -icis). -eris. -eris In (nasip). agger. se rmo. f. r. -itis i -ex. labor. r. -ex. KO SO A TSKA OS OVA Imenice muskog roda . Dijeli se na dv ije glavne skupi ne: 1. Sf. Sf. -oris m (cvijet). Sf. -finis. consul. -kis In (sudac). -oris. N G D A V Ab 24 labor laboris labori laborem labor labore miles militis militi militem miles milite labores laborum laboribus labores labores laboribus milites militum militibus milites milites militibus . kojoj osnova svrsava na voka l -i.·a ·ibus G D A V Ab ·em. -icis i drugi. Sf. ·a ·um ·ibus ·es. Imenice konsonantske os nove imaju ove padezne nastavke: singular N ·s iii nista ·is .Prezent trece konjugacije Po trecoj deklinaciji mijenjaju se imenice muskog. od kojih nominativni nastavak-s pokazuju sarno dva zadnja tipa (-es. konsonantska skupina. 2. flos. -0. zenskog i srednjeg roda.

a glago li i-osnove sv r~avaju na -io. ossis II (kost). veris II (pro ljcce). gdje je pred infiniti vnil11 for mantol11 ume mut tema tski voka l -e-: legere. sermoni s: mil'itis. -lnfiniti v jedne i d ruge os nove sv r~ava se na -ere. G lagoli ko nsonantske os nove svr~avaju u 1. VokaJ pred infiniti vnim nastavko m -re kra ta k je jedino u ovoj konju gaciji. plural leg·j·mus leg·j·tis leg·u·nt leg·o leg·i·s leg·i·t govorim 2. Zenskog roda je il11cnica: arbor.capece. licu singul ara na -0. os.. scri b-. diico (vod im) . oris 11 (usta). marmor. fodio (kopa m). 1. cor. singular 1. 25 . -os i -0 u ko im pad zima imaju p retposljcd nji slog dug. a isto ta ko i pred nas tavcima -mus i -tis: legere. -oris II (mra l11o r). iudicis. kao: capio (hvatam). fache . scribo (pi ~e l11) .corda. legitis. na: konsonantsku i i-osnovu . dic-) pred licnim nas tavcima od drugog Iica pa d alje d obi vaju tema tski vokal -i-. a u 3. cordis II (srce). -oris f (stablo). Glagoli trece ko nju gacije d ijele se. consulis. corda. kao: iego (cita m).VI[lUA' Imenic na -or. Na ime. dok jc kod ostali h lipova taj slog kratak: la boris. honoris. os. dico (govorim). legimu s. scribere . cord a. cor . O ne stoga il11 aju nomi na ti v. ve r. facio (Cinim). akuzativ i voka ti v singu lara i plura la po prav ilu kao il11enice srednjeg roda: cor. 3. lzuzehlo su srednj eg roda imenicc: cor. pluralu -u-. G lagoli konsonantske osnove (Ieg-. na osnovu -es bez tematskog vokal a dodan je stariji oblik infinitivnog formanta -se. lnfinitiv glago la "sum " g lasi: es-se. poput trece de klinacije.

nidus. floris m . (Zbirnu imenicu "cvijeee" prevedi pluralom od "flos'!) Komentar: 1) Acne. 2. -oris m greska. koja ga je htjela za drfa ti /. 2. pono 3 .poticaj. Amor patriae homini innatus est. In historia nostra multa exempla amoris patriaeJ sunt.i 0. iustitiam servare debetis. muto 1.covjek.brati.poticati. olae Ju la iii Askan ija. cibus. exempla Irahunt. -oris i scriptor. Pueliae pulchros flores in campis carpunt.Ijubav. -trum . arbor. sumo 3 . Cor homini stimulus vitae est. historija. -i m . -tra. sed . ali.Cast.cnu.uzimati.gnijezdo.vuCi. Verba movenl. error. moris m . 3. Pronadi imenice koje su drukCijeg roda nego kod nas! S kojim su glagolom u vezi imenice: amor. oralan. U Italiji sc moran boriti 5 kcerku bin obccao Turnu..mijenjati.cvijet. cordis n . Na polju rado beremo cvijeee. Dekliniraj stoga: multi labores. Na p utu prcma JtaJiji Encja je na jprijc s brodovljen baten na obalu AfTlke. 3. stimulus. lutanje. -oris m . Pripazi na pridjeve uz imenice treee deklinacije. Taka nas tade novi narod od trojanske i latinske krvi . njcgov sin Julo iii Askan ije Albu Longu. honor.obicaj.postaviti. pulcher flos. 5. vremena i nacina)! Da Ii mozes pronaei u tekstu rijeci koje su u vezi s internacionalnim rijecima: human. 4. -i m . Errores Aeneae ' describit poeta Vergilius. s. 4. aquTIa. Povijest naseg naroda puna je primjera pravednosti. Honores mutant mores. innatus 3 . sin Ankiza i boginje Venero. oris n . 3. Bogov i se tome u s pro ti v i ~e. historia.I'RVA GOD INA UCENJA VJEZBE IZADACI 1-1.a mufa. 0 padu Trojo i 0 bijcgu Encje s dru govima prema Italiji piSe pjesni k Vcrgd l)c Maron u cpu Enejidi. stavljati Veznici i prijedlozi: non -ne." -ae (kombinaeija grtke i latinske a-deklinacije) = Eneja .nas. -oris f . os. ali 0 njima ee biti govora tek u devetoj vjezbi.vee. -ae f . 2.povijest. nego. carpo 3 . flora. a kasnije ce blizanci Romul i Rem osnovah grad Rim . -oris m . 5.uroden. pa Eneja napusti Didonu a ona sc ubi. Suci cuvaju pravdu. jer je latinski kralj Latin svoju 26 . Cibum per os sumimus. bonus scriptor. cum (prij. Glagoli: moveD 2 . c trur~kim kraljcm Tumom. iudex. servo 1 . cor. describe 3 . -oris? Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze i odredi njihovu prilosku funkciju (mjesta. Eneja izide pobjcdnikom i dob! kraljevu kccrku Laviniju :t.Pridjevi se u latinskom dekliniraju i po treeoj deklinaciji. -i m .) sa. ludices. -ae f . deskripcija? Prevedi: 1. mos.deklinaciji. 2 II . To je trojanski juna. Aquilae in arbore alta nidos ponunt. noster. -icis m . u k raljevstvo Didonc. Entia os n O\'3 grad Lavinij.stablo. flos. -inis m . alta arbor.srce. durum os.pravednost. 6. -ae f . RIJECI: -Imenice hOmo.cuvati.Draa. iustitia.visok. traho 3 . amor.hrana.1.sudac. Pridjevi i prilozi: altus 3 . privlaciti.a i.usta. Iskrca se Italiji kad grada Kumc. Homo homini non lupus sed amicus debet esse.. s abl. prejudicirati. jer se oni dekliniraju po a.opisati. .

n. Subjcktni i poscsivni ge nitiv prcvod i sc iii genitivom iii pridjcvskim oblikom imenice: knjige dobri h pisaca.. Ovaj se geniti v mote shva titi i kao po~vojni . .oru na g rtkog pjes-nika Tf. . pastirske pjes mc kojc sastavlja po UL. pr.-di u tctiri knjigt!..1 T liku od genitiva subj ek tn og.Druga su mu ZIla~ajnija djclo: Gcorgikc.VjcZBA • 2) Vcrgi lijc Maron (70. TlTOV SLWOLl/k 1I RIMlI 27 .-19.) spada med u najvete latin' ~c pjc'>nikc Auguslova zlalnog do"". Prcvodimo: Ijubav prema domovini. 3) Amor patriae . l... Ii bri bonorum scriptorum. erro res Aeneac.ovdjc geniti v "patriae" oznatava objckt imcnici "arnoT". Encjina lut. u kojcm st:' vrlo mnogo uglL~ao no Homcro\'c epave Ili jadu i Odisej u."Okrita sa Sicil ijc. vojnici pi~ u. /. pjesmc 0 poljoprivn. kada je genitiv u a7 stvari subjckt imcnici u nominativu: arnOT mi o Turn (sinovs ka Ijubav). iii: Epistulac miii lu rn.a tim Buko li kc.:mj a. ...nairne.. Naj/nabjnije InU it! epsko djdo Enejida sa dvanacs i pjcvanja.Taj se geni ti v stoga zovc objek t-ni .e.

-tHis. -as i-us imaju taj slog du g: fortitudTni s. -a tis. -us. d ok su u ostalim licima jednaki. laudis f (slava). krepos t). . -aus.VJEZBAS. singular 1. -utis f (hrabrost. -as. licu singulara (i6) i u 3. dobivaju padezni nastavak . -gInis. lME ICE ZENSKOG ROD A .lmenice na -do. -ia ni s. -gis. -go imaju u kosim padezima pretposljed nji slog kratak. plural capimus capitis capiunt capio capis cap it 2. natio. pac is f (mi r). imaglnis: nati6nis. Primjeri deklinacije: singular N imago imagTn is imagini imaginem imago imagine virtus virtiitis virtuti virtutem virtus virtute imagines imaginum imaginibus imagines imagines imaginibus plural virtutes virtutum virtutibus virtutes virtutes virtutibus 111 G D A V Ab Izuze tno su muskog roda ove imenice: dux. regis 111 U tvorb i indikativa p rezenta gla go li trece ko njugacije na -io razlikuju se od glago la konsonantske os nove samo u 1. -dIni .PREZE T TRECE KONJUG. -io. virtus. -ginis f(s li ka). palus. -cis. Np r. osim u prva tri tipa.5 . 2b . v irtutis. fortitudo. -audis. paludis. laus. 3. pax. libertiitis. GLAGOLA A -ro lmenice zenskog roda trece konsonantske deklinacije sv rsavaj u u nominativu i geniti vu sing ul ara na: -do. oatis f (sloboda). imeni ce zenskog roda u nomi nativu sing ul ara. lex. -dlnis m (red). -dinis f Ua kost). -go. -udis f (mocvara). libertas. imago. rex. ducis (kralj). -x. I ovdje je vokal pred nastavci ma -mus i -tis kratak. -us. -x. (voda). ordo. -6nis f (narod). a imeni ce na -io. -udis. legis f (zako n). licu plurala (-i unt). Kako vidimo.

pax. libertas.vino.grcki. a zovemo ga ablativ nacina (modi). f . a mogu dopuniti i pridjev. ora.1.traiiti.na prijevaru.pak (stoji na drugom mjestu). Neke imenice za oznaku vremena na pitanje ' kada' stoje u ablativu. umbra.narod. 3. -ae f .velik. -at is f . veris n . dolus.proljece.pocetkom proljeca. valde .po prirodi. -utis f ropstvo. regio nostra. pokrajina. iudjeti.promptus 3.veoma. cOpio 3 . 2. Vere novo .Milites Graeci Troiam. Gloria umbra virtOtis est.U latinskom naim~ stoji cisti ablativ. ver.iivjeti. Prilozi i priloske oznake redovito dopunjuju glagolsku radnju. pelagus.) . a zovemo ga ablativ vremena. Pridjevi: necessarius 3 . regis m . 3. 6. asiaticus 3 .sjena. nuian. 2 RIJECI-Imenice: populus. obala. 4.kralj. IOcis f .regio. lex necessaria.varka. quaero 3 . 111 . .tada. Leges hominibus necessariae sunt.prezirati.defendo 3. vocis f .nov. lex.narod.more. kao: Troiam.kraj.azijski. 2. 5. Glagoli: vivo 3 . oppidum. Prilozi i veznici: autem a. To je ablativ nacina. Troia. legis f . Graecus 3 . Multae regiones Bosniae valde pulchrae sunt. veritas. Prevedi: 1. vox. Vox populi. -i n . contemno 3 . servitus. tum .zbog. -i m . Subjekt iii objekt moie se prosiriti i apozicijom. a ropstvo preziremo. Imenski izrazi: natura . cado 3 pasti. Siobodu Ijubimo. vinum. -i n . servitutem contemnunt.drug. causa (s gen. Vere novo hirundines regiones nostras frequentant. -onis f . In vin~ verilas '. deus. natio. rex. nacija. -i n . Nasi narodi su spremni braniti slobodu .VJEZIlA S VJEZBE I ZADACI 1.1. II .bog. -dinis flastavica.utvrda. odredi im prilosku funkciju! Pronadi u tekstu prisvojne genitive! Pronadi sve prelazne glagole i odredi kojoj konjugaciji pripadaju! Dekliniraj: multae virgines. -ii m . pacis f .istina. magnum oppidum orae Asiaticae .bjeiati. magnum oppidum orae Asiaticae. osvojiti. Nationes patriae nostrae in piice vivere cupiunt. 2. magnus 3 . . Aeneas autem cum filio Ascanio et sociis per pelagus fOg it et novam patriam in Italia quaerit.ieljeti.zakon. -ae.spreman . Lijepi krajevi nase zemlje mnogim se Ijudima svidaju. Potraii u tekstu prijedloine izraze.svjeUo. lux.mir. vrlo. . 4. capio 3 . 3. -i m . poginuti. hirundo.kraj. dolo .potreban.glas. vox dei. 29 . virtus. kao: valde pulchrae.novus 3 .krepost. -i m .braniti . grad. drugar. fOgio 3 . -onis f . socius.uzeti.sloboda. Tum rex Priamus cum filiis cadit.stari grad u Maloj Aziji. -ae f . -Otis f . Homines natura propria libertatem cupiunt. Bosnia patria multarum nationum est. dolo capiunt. oatis f . Historia est lux veritatis.

Jkon deset godina bcZU~PJl'~n(lb rato\'J. z. Primjeri deklinacije singular plural nomen nominis nomini nomen nomen nomine corpora corporum corporibus corpora corpora corporibus nomina nomin um nominibus nomina nomina nominibus N G corpus corporis corpori corpus corpus corpore D A V Ab Izuzetno su muskog roda imenice: mus. -eris f (Venera).. a TroJ<1 l1cc . 30 .1k Ahilcj. -ur.nja pod lidmam. salis In (so l). -uris /1 (mrmor. -oris /1 (snaga). -oris. Zenskog foda as je ime: Venus. mel. -uris. -uris II (munja).aSt itnici Troje. -oris II (vrijeme). lA.riva istinu 2} N. : corpus -oris 111 tijelo. it ll' . mrmljanje). II. pj. kao: lac.PREZE T CETVRTE KO JUGACijE Imenice sred njega roda konsonantske deklinacije sv rsavaju u nominati vu i genitivu singul ara na: -u s. gdje su bili glavni Gr~ki jun. a osnovno -i pokazuje u svim Iic ima prezenta. -oris /11 (zec). Srednjeg su roda i imenice na : -c.' sr ~tan p(~vratak II domo\'inll.1U N. lME ICE SRED JEG ROD A . robur. G rd su konoltno \'arkom o~nlJlh gr. vultur.1ime. Vcrgilijc.. Kao u prvoj i drugoj konjugaciji i ovdje je slog dug pred nastavcima: -re. vumus. u prcvari li dil jc to njihov pol-.. lactis /1 (mlijeko). -us.lon boginji Ateni. -uris /1 (grlo). -inis /1 (ime).l111INA UCENJA Komentar: 1) Pripit to\1ck rada atl-. pa ncs pn. solis 111 (sunce). guttur. Trojanci su SC' dali prcvilriti i konja u vukli u grild liZ velika . -mus i -tis.. mellis II (med).1 Troje.. -ur. -e ri s. VJEZBA 6. 1. murmur. Enejida.l\'uko':'c II konJa. -His II (glava). Isp. caput. Glago li cetvrte ko njugacije svrsavaju u infinitivu na -ire. i trojanskl Hcktor. -oris. tempus. -t. napravili su !>Il nog konja (Trojanski kanj) i u nj smjcstili do tristo VOjlllka. -uris.PR\'A (. uspavall II snu i vi nu. -Uris m O treb).!ll1illl grad.('Seljc. npr. -us. fulgur. popa li ~ i po ru ~i ~. a lIlsto vrijcmc s m ora doplovi djela grtka no ta. -eris II (rana). iuris /1 (pravo). muns III (mis). -n.0 oS\'oji~c.. lepus.11-. nomen. -1. otu 5(' \'uJllIci I. sol. ius. sal.

poloien. tot .djelo PRIDJEVI: situs 3 . sentire. primus 3 . quot . iITas.sunce.skoditi Prijedlozi i prilozi: apud (s akuz. -inis n .bol.4 RIJEC! -Imenice: tempus. III . certamen . venire.bez. -ae f mjesec (nebesko tijelo). 3. misao. noceo 2 . corpus. ignorantia.prijatan. broju i padeiu! U recenici moiemo imati vise subjekta i objekta povezanih sastavnim veznikom.misljenje. Plena iure. dux.Quot capita.) . veni o. flumen .VJEZI3A 6 singular 1. 3. nasus. Glagoli: fluo 3 . Potraii sve glagole u tekstu i odredi kojoj konjugaciji pripadaju! Pronadi u tekstu apozicije! Pronadi u tekstu imenske predikate i prekontroliraj da Ii se njihovi pridjevi.toliko. musca. ius. Cibus post opus iucundus.Venera.3 magni ducis servorum. Nomina sunt odiosa.koliko. -oris n . -eris f .pjesma.duh.iuc. sol. Nomen Spartaci. audire (i ii: audio 4). iucundus 3 . audi-o audios audi-t U trecem lieu plura la tematski vokal " u" pre ao je ovamo iz trece konju gacije.glava.borba. servus. fel. mellis n .prvi (redni broj).pravo. .rijeka.teei. Tempus vulnera corporis et dolores animi sanat. animus. sententia.) . Mel in ore. Primum carmen certamina Graecorum et Troianorum apud Troiam oppidum describit. mel. protjecati.1. luna.kod. Apollo deus solis. nasus et oculi in capite siti sunt. -ae f . ugodan. iuris n . tot sententiae. -inis n . carmen. Aquila non capit muscas. -oris n .nos. ducis m . Multa et magna flumina per terram nostram fluunt. capio 3 . nomen.boginja. Os. sentio. Venus dea amoris. solis m . fellis n . -His n .Carmina Hameri' sunt: lITas et Odyssea. -ae f muha. -ae f . Diana dea lunae est. 2 2. 4. VJEZBE IZADACI I -1 . 2. vulnus -eris n .med. clarum est. -i m .neznanje. opus -eris n . IV . post (s akuz.Glagole ove konjugacij e navod imo: audi o.rob.poslije.lIijada. deae f .vrijeme. fel in corde.) . sine (s abl. Pronadi ih u tekstu l 31 . dea.voda. Venus. 3. -inis n . odnosno imenice slaiu sa subjektom u rodu. dolor. -inis n .tijelo. Ignorantia iuris nocet. -oris m . -i m . caput. -i m . neugodan (ne treba imena spominjati).hvatati. -iidis f . plural cujem audi-mus audi-tis audi-u-nt 2. In Odyssea Homerus errores Odyssei narrat.mrzak. odiosus 3 .ime. 11.rana.

a njegovoj uzoj domovini. ra zvija se homerska rel igija. vafi kao najranija europska reIigija. Home rsko pitanje. nin Platon (427.0 Home ru z nad emo vrlo malo.n.e. Usta su smjestena na glavL 2. Zagreb 1987. 2) Cijela grtka literatura. iii 9. Vidis Ii razliku izmedu nase rijeci "usta" i latinske ' os"? Komentar: 1) Homer je autor dvaju naj zna~ajnijih epova svjetske literature. a time i vrijemc even tualn og z ivota Homera s la vlj a sc u 10.PRVA GODI~A l·(E.e. Mlijeko js djeci (puer -pl.pr. pr.n. 1882.e. lIijad e i Odiseje.n. koja nam jc vrlo dobra poznata po Homerovim spjevovima i po sp isima "Djela i da ni " i "Teogonija" pje nika Hesioda iz Askre u Beotiji (7. . 'JA Pronadi priloske oznake i odredi im funkciju! Pronadi nekoliko imenica koje su u latinskom drukcijeg roda nego kod nas.n. Prvi kompletan prijevod obaju epova dao je kod nas Torno Marene u adaptiranom heksametru g. st.n. pr. pr.). st. clara Venus. Prevedi: 1.).c.-347.n. koja ce zajcdno sa grtkom okoS. 0 11 se kao plod AT£NA ILl M INERVA ZEUS ILlllIPITER 32 . Nc§to kasnije na apeninskom poluotoku datira se errurScanska religija. 3. Prcmda su grtki fil ozofi go tovo svi redo m pobijaJi poiiteizam. Rado pohadamo lijepu obalu Dalmacije.e. album (bijel) lac.rc iz 2. 0 vrcmenu Homerova t ivota. sto ljete pr. Grtka rcligija kretsko-mikenske kultu. Na vjerskom poimanju kretsko mikenske re ligij e potetkolll prvog milenija pr.e. 0 tom: Zdeslav Dukat. Vrijeme nastanka tih epova. kojima je \1erojahlo autor Homer. st. i 1883. prazeta je politeizmom. Danas zna mo sarno taliko da postoje e povi lIijada i Odiseja. kao opcenito 0 njegovoj literamoj djelatno ti mnogo se pisaJo ad najstarijih vremena pa sve do na~ih dana. a vi~e ad nas nisu zna li ni grtki historitar Herodot (5. mileniia pr. vr!ii ti utjecaj na formiranje itaJske re li gije. Dekliniraj: magnum flumen.e.n. a taj se prijevod do u na~ dane izdajc u modcrniziritmi~ke ranom ob liku s i jez itke s trall C..).) vrlo potrebno. kOji se vee odavna n a~em pre ode na sv svjetskc jezike.) niti rilozef Aristotcl (4. Usp. pulchrum carmen. a osobi to epska djela. st.

i 7. Atena (Mmerva). Hermes (Merkun)e). 73. VEZUV . Herest (VuJkan). Us tanak robova jo~ je neko vrijeme trajao na Siciliji .SREDISrE SPA RTAKOVA USTANKA 3) Spartak je bio voda robovskog ustanka u Italiji g. a vjerojatno je bio ~ ) an tratkog kraJjevskog roda. koji su bili pos)ani da ga sv)adaju . a njegov u~ecaj je sna!an i u italskoj narodnoj rel1g'jl. Apolon (Febo). Licinija Krasa. Za tim se vratio u juznu Italiju i tu je bio svladan blizu Krotona od pretora M. njegova !ella Hera Uunona). pobjegao je iz Rima i okosebeokupi o velik broj robova s italskih latifundija i g)adija torskih udru~e nja. kao 1 kad latmskih PJ csruka. kao i podzcmnim svijet0r:" Bogovi gomjeg svijeta bili su: Zeus Uupiter). pu ~k". Ares (Mart).akoni u svrhu za§ tite robova.e.. Rodo m je iz Trakije. Spartakov neuspjeli ustanak imao je ipak snatan od ick. Neskoro su donden. Afrod ita (Venera).ao u Rim kao gladija tor. Demeter (Cerera).n. i pjesnit ke maSteod r!ao u G r~koj vrlo d ugo. premda ani tes ta izrafavaju sumnju u cijcli taj nad grobni svijct.Prema homerskoj reUgiji. Sio je zarobljen i kao rob doi.73. U zagradama su stavlj eni ri mski nazi vi za bogove. ali je i tu konaeno u ga~en . . Bog podze mlja je Hades iii Pluton (Orcus) i njegova :!cna Perzefona (proscrpina). 5 vojs kom je prodro do podno~ja Alpa. Taka je Ciceron sa svojim robom li rono m postupao kao prcma clan u vlasti te obitelji. po tukao jc veCi braj rimskih vajnih odreda. 4) Ablativ nan na: punim pravom. vladaju zcmljom i morima. HesD)a (Ves ta). bogovi vladaju gomjim svijetom s Olintpa. a biloje u Rimu dos ta patricija koji su prema o brazovanim ro bovima dosta humane postupali. . Art emida (Oijana). Pomoeu dosta brajne vojskc robova okupirao je Vezuv. pr. God .-71. gdje su mu se pridMila mnoga ga lska plcmena.VJEZBA 6.

-is m (mjesec kao dio god ine). akuza tiv u i vokativu pI. -tris 111 (trbuh). odnosno Cistu osnovu: animali. animali-urn. 2. -is f (brodovlje). fons. montis 111 (brdo). panis. gens. Primjeri deklinac ije: Singular N vulpes vulpis vulpi vulpem vulpes vulpe ars artis arti artem ars arte mare maris mari mare mare mari vulpes vulplum vulpibus vulpes vulpes vulpibus Plural artes artium artibus artes artes artibus maria marium maribus maria maria maribus G D A V Ab 34 . dens. orbis. avis. -ntis. vulner-e). Osim toga imenice sr. -is m (brezuljak). animali-a. -is m (kruh). -ans n (primjer). ropes. imber. -is f( litica). a uglavnom su zenskog rod a. -is III (gradanin). -is n (more). za sva tri roda. -is f (lisica). -ar i -e. imbris m (kisa). koje u kos im padezima isp red nastavka imaju dva iIi vise konsonanata. U geni tivu plur. retia. exemplar. -is n (mreza) . zenskog i srednjega roda Imperfekt prve konjugacije i glagola "esse" U drugu skupinu trece deklinacije spadaju imenice sva tri roda kojima se osnova zav rsava na vo kal -i. TRECA DEKLINACIJA B -I-OSNOVA Imenice muskog. mari (usporedi: corpor-e. Imenice sred nj eg roda na: -al. -is f(po raz). kao: animal. -is n (riba). (usporedi corpor-a). sto je vidlji vo osobi to u genitivu plurala: navi-um.svije t). fontis 111 (izvor). imbri-urn. pa imamo: navi-urn. rete. venter. imbri-urn. mari-urn. den tis 111 (zub). ciassis. vulpes. -is f (lada). a to su: mons.VJEZBA 7. partis f (dio). orbi s terrarum . -ntis f (celo). urbi-urn. -is f (ptica). urbis f (grad). kao: cHides. Ipak su neke imenice na . frons. 3. pa u nominativu. -aIis n (z ivotinja). -is m (krug. pars. U ovu sk upinu spadaju: 1. ali treba uoCiti neke razlike. f (pleme). piscis. roda nastavak dobivaju na Cistu osnovu. navis. urbs. linter. sr. Imenice zenskog roda na -s i m uskog roda na -er. Imenice na -es i-is 5 is tim brojem slogova u nominativu i ge nitivu singulara. roda u ablativu singu lara imaju -I. animal i-urn (usporedi corpor-urn). finis. pontis 111 (most). mare. kao: ars. medal. -tris 111 if (camac). artis f(umjetnos t). collis. mensis. -is m (kraj. lmenice i-osnove dekliniraju se kao i imenice konsonantske osnove. muskog su roda imenice: elvis. Ipak.5 m uskog roda. mari-a. pons.

fauces. -is f Tiberis. -is f puppis. -is f axis. Ish ce lieni nastavei vaz ih za sve osta le konjugaeije. febris. -s. -hum /11 (kucni bogovi). 2. kao: carus. neke imeniee konsonantske osnove u genihvu plura la imaju -ium. singular t. -m. patrum. 2. -is j (sj ed i ~ te). iiivenum. -t. -is f groznica krma lade sjekira zeda kula kasalj os. 3. plural 1. Latinski imperfekt prevodimo na ~im imperfektom: hvaljah. miis. -is f sTIis. faucium j(zd rijelo). mater. Neke imeniee na -is za d d ale su osnovno -i takoder u akuzativu i ablahvu singulara . 3. lis. 3. eram eras erat eramus eralis eranl 35 2. Imperfekt glagola ESSE glasi: singular 1. izuzetno imaju -urn. -tris III (brat).murium (mi ~). -nt. Na prohv.i lieni nastavei: singular 1. -is f tussis. -hum III (ophmati). iii tom trajne radnje: hvalio sam.VjE 2 BA 7. 2. Neke imenice i-osnove u genihvu plur. pater. matrum. optimates. p lural 1. 3. -is f lurris. dinum. iiivenis. miiris /11. -is m Neapolis. 3. -tis. sedum. fratrum. -m us. frater. sedes. . osovina rijeka Napulj febrim puppim securim silim turrim tussim febri puppi securi siti turri tussi axi Tiberi Neapoli Tiberim Neapolim lndikativ imperfekta prve konjugaeije pravi se tako da se na prezentsku o novu doda sufiks -ba. -is f secOris. -tris III (otae). -is /11 (mladic). 2. -is III (pas). perfek- plural 1. laudabam laudabas laudabat laudabamus laudabatis laudabant na~ im 2. kao: penates. -tris j (majka). 3. litis j litium (svada).

non mores. 2.) obra ta zemljoradnji i religiji . 4. to je stara grcka sloienica. pa ga zovemo "ablativus instrumentalis". SHim aqua ex puro fonte exstinguimus. Eques equum calcaribus. Antiqua Graecia patria multarum artium erat. Penates et Lares 3 apud Romanos dei familiae erant. Filozofija kao nauka 0 svijetu izmedu 600. 11·4.Piscem natare doces. Potraii ga u tekstu. ali ga cesto nalazimo i uz prijedloge. Anaksimander. uspinju do njena vrhunca Eshil.P RVA G OD INA UCEN)A VJEZBE IZADACI 1-1. Kaii da Ii naziv klinike "otorinolaringologija'.pr. 3. 3. III . Potraii ga u tekstu! Akuzativ imenice redovito ima funkciju objekta.e.1. Zatim i his toriografija dobiva nezaobiJazna imena Herodota i Tukidida. Dekliniraj: multae artes. klinika za bolesti uha. a oznacuje sredstvo kojim se vrsi glagolska radnja. epovina s tematikom rata kad Troje. Rnis coronat opus. Sokral. Komentar: 1) Sta ra ertka je dala vrlo mnogo na polju litera ture. More obiluje mnogim vrstama riba. Graeci Romanos artibus superabant. U sedmom stoIjetu do zavidnog stupnja razvija se lirika. Poeta Horatius cum Maecenate4 saepe iuxta Tiberim ambulabat. 3. 5. Ostaci 36 PITAGORA . junat ka pjesma ima ne nadmaS ive uzore u Homerovoj Ilijadi i Odiseji. oculis videmus. caliida (Iukava) vulpes. Pueri et pueliae patn et matri oboedire debent. Sofoklo i Euripid. Nastaju glasovite fil ozofske ~kol e: Akademjja i Peripatetika. Naves IIlyricae per maria in terras remotas navigabant. Ius et Remus filii vestal is Reae Silviae et dei Martis erant. Hesiod se U svojim epima (7. naso odorem accipimus. g. eovorni~tvu slavu kroz poznija stoljeta poneso~ Demosten i Isokrat. Akuzativ i ablativ su jedini padeii u latinskom koji stoje s prijedlogom. kao u rec. homo hominem exemplis incitat. Multa genera piscium in mari Dalmatiae vivunt. 51. Vulpes pnum mOtat. IV . Platon i Aristotel. 111-3. Prevedi: 1. nosa i grla ima latinsko porijeklo! Ne. mare nostrum.n.1. I 450. Ovim ablativom se kazuje i obzirom na sto se vrsi glagoslka radnja. ima velika imena. nauke i filozofije. umjetnosti. tj. 2. Empedoklo i Anaksagora. 2 II . Pater familias. kako to vidimo u recenicama 1·1 . Ablativ je u recenici cesto popracen nekim pnjedlogom. Heraklit. kao ~ t o suoThales. Demokrit. 1-4.5 Ovem committis lupo. U staroj Grckoj cvjetahu mnoge umjetnosti. erci su u poeziji i prozi dali najvete literarne vrste za padnog svijeta. Repetitio est mater studiorum. Anaksimen. ! 4. a ne$to kasnije komediju usavr§ava Aristofan.e.pr n. Auribus audimus. 4. 2. Romu. Od ove vjeibe pa dalje rijeci traii u Rjecniku na kraju knjige! Latinski ablativ bez prijedloga cesto odgovara nasem instrumentalu. st. Tragediju od 6. 2. ertka Iiteratura je genijal na tvorevina grtkog duha.

e.VJEtBA 7. Sin je oslobadenog roba. svakako ni1ega reda. za za!ti tu vlas tite ku ce i ognji ~ ta. 5) To je stari genitiv mj. koja je 42. kojima je navodno otae bog ESHIN . kojima su se u centru grada aka faruma podizaJi velicans tve ni hramovi. Oni s u U s vakoj imuenijoj ku ti imali svoja svet:i5ta po red ognjiSta. OtiSao je u Atenu na daljnje studije. 2) Prema italskoj priti. lirika i iiterama pisma. Nairne. U njegov tivot se sada nerazdvojivo uplele velika li mos l tadaSnjeg Rima i sluf bene politike Oktavijana Augusta Gaj Cilnije Moee nal. Ho racije se say pos vetio knji!evnosti i dao je vrlo znatajna djela. PERISTIL grCkog kiparstva. g. koji mu je osigurao pris toj nu egzis tenciju . gdje su im se odredenih dana prin osili darovi.n . spomenici i kipovi. Fidija.e. izabere posebna ni ta botans tva: Pe na te. koji ga je ran o d oyen u Rim da mu o moguti prikladno i. pr. familiae. osim slu !benih i drZavni h botanstava. p r. Medutim. Pozna te su mu sa tire. domati n kuce je ima o pravo da. Lare i Geniie. Silvija je na sv ije t dala blizance Romu la i Rema.-8. 4) Kvin l Horacije Flak (65. a njegovu kt erk'u Reu Sil viju uci ni o vesta· linko m da ne bi imaJa poreda. gdje se pridrutio republikanskoj "ojsci Kasija i Bruta. Amulijc jc SVTgnuO 5 prijcslolja brata N umitora.n.ko lovanje. 3) Pena ti i Lari su rims ki kutni bogovi. podrugljive pjes me (epodc). graditeJj s tva i raznih umijeta jo ~ i d anas nam govore 0 o5tvarenjima kojima ce se tovjek uvij ek divinoTu su imena: Praks itel.) jeda n je ad najznatajnijih pjesnika Rima. Horacije se poslu 1i amn estijo m i vrati u Rim . . kod Filipa bila potpuno porafena . Poliklct i Miron.FILOWF rata Mars.

senis. plural senes. Iuppiter . Svi ostali padezi tvore se na osnovi seni-: gen. delebatis. snaga) ima u singularu jos sarno dva padeza na istoj osnovi: akuz.VJEZBA8. cami itd. Iovis itd. Imperfekt glagola druge konjugacije pravi se kao i kod glagola prve konjugacije tako da se na prezentsku osnovu doda sufiks -ba i licni nastavci za imperfekt. . plural boyes. Svi ostali padezi tvore se na osnovi nivi-: gen. singular. dok se os tali padezi tvore na osnovu itiner-: gen. delebat 3. plural carnes.vaZi sarno za nom. Svi ostali padezi tvore se na osnovi cami-: gen. plural nives. carnis. a svi ostali padezi tvore se na osnovi Iovi-: gen. vim. 1. senex m (starac).. KONJUGACIJE U trecoj deklinaciji jedne i druge os nove ima imenica koje se dekliniraju po dvjema osnovama. dele barn us. bobus (iIi biibus) itd. dele-bam 1. NEPRAVILNE IMENICE 3. DEKLINACIJE . To su: iter 11 (put) . 3. singulara. itineri. bos m if (govedo) dalje se deklinira na osnovi bovi-: gen. itinere itd.dok se plural pravi na osnovi viri-: vires. ciiro f(meso). vi. akuz.. 2.HvlPERFEKT 2. virium. dat. delebas 2. nivis itd.. vis f (sila. bovis itd . niviurn itd. Ta osnova vazi samo za nom. i vok. Osnovni je vokal pred -barn dug. delebant 38 . pa ih zovemo nepravilnima. itineris.. bourn. seni itd. dat. i vok... viribus itd. senurn ita . nix f (snijeg). plural. abl. dat. abl. camiurn itd.

-44.3: contendit . In Capitolio antiquae urbis Romae 1 olim templa lovis et lunonis erant. 2. Naves Liburnae propter magnam celeritatem Romanis valde periculosae erant. Komentar.) bie je veli k dr!avnik. U stara vremena IIiri bijahu neprijatelji Rimljanima. II .Gdje nalazis posesivne genitive? Prevedi: 1. 49.1.5 cum Romanis pro libertate patnae terrae pugnabat. 4. Eskvilin. Iz gramatike: 1. 3. Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i s ablativom! Pronadi apozicije! . Vim tantummodo vi repellere potis est. POMPEI CEZA R 39 . II -1 : antiquis temporibus . dok se vnjeme kada se vrSi iii kada se vrsila radnja u latinskom izraiava temporalnim ablativom.V)rtsA 8 I . a ed ged. Kapi tetij.l mores civium Romanorum corrigere stude bat. 1) Grad Rim je sagraden na sedam brezuljaka keji se zevu: Palatin.e. vejskeveda i pisac. II .1. regina IIIynorum. U reku od sedam godina esvejie je cijelu Galiju. Celij. Viminal i Kvirinal . pr. Caesar2 per augusta et ardua itinera in Galliam cito contend~.1. Cato Maio(. Aventin. Pronadi u tekstu instrumentalne ablative! Instrumentalnim ablativom kao do pun om predikata kazuje se i neko dusevno iii tjelesno svojstvo na pitanje "kakav·. In regionibus nostns antiquis temponbus IIlyni' habitabant.historijski prezent koji zamjenjuje perfekt. Teuta. kao u ree. u iste vrijerne zalazie je s vejskern u Gerrnaniju i Britaniju. 2) Gaj juJije Cezar (100. 3.n.ablativ vremena na pitanje Okada". 2.-45. Dubok (altus) snijeg pokriva mnoga brda Sosne i Hercegovine. 2.

pr. 7. 42. govomik. ILi RSKA PL£MENA 40 . na za pad noj oba. bila bi ova: H.ne i Okt. Tu lija Ciccrona. Marcus Poreiu s Ca lo (234. Scardona (Skradin). Nakon Cezarova ubojstva ponovn o CO doci do gradans kog rata. Kolapijani uz rijeku Kupu sjevemo od Karlovca .vijana s dru ge. Mezi u sjeveroza padnoj Bosni. Katon je bio vojskovod a. Okinium (Ulcinj). Lissus (LjeS). 3) L.e. 33. 44 . Desidia ti u eentralnoj Bosni.avjerenici su ga ubili u samom Senatu. 4) rurska plemena.G radO\'i koji 50 spominju kod s taril. Trag urium (Trogir).n. telu Brutom i K~sijem i senats ke strankc na ~c l u S Markom Anton ij I'll i mJad im Oktav ijan om. izmedu ostalih i M.) zave se i Stariji (Maio r) za raz li ku od Katona Mladeg. Salonae (So lin).istri u ls tri. 5 njime po~inj e CARSKO RAZOOB Lj E rimskog imperija. his t o rj ~ar i vrl o plodan pisac.. gdj c se uporno gajilo helenis tiCko obrazovanje. his toriograIa bili su uglavnom ovi: Scodra (Skadar). g. Butua (Budva). drZavnik. japodi premo Karlovcu.n. Pobjedom kod Akeija. 31.. Oktavij an. Mursa (Osijek). Vetus Bistue (Zenica). praunuka i ljutog pronvnika Cezarova. Dalmate do Narone. Republikanska vojska jc hamctom potu ~en a g. jasi i Breuci u Siavoniji. Parentium (po r~). ali U surad nji sa sena lom. jade ra (Zadar).tres jedn estr. kod Fil ipa u Gr~koj. njegov. Zatim dolazi do novoggradanskog rata izmedu Marka Antonij. Vardei doSkadra. Oktavijan izide potpunim pobjednikom i sam zav lada u Rimu kao princeps. kasnijenazvan "Augustus". G. Katon Stariji bie je pravi Rimljanin starog kova i zas tupnik nacionalnog pravca u Iilc ratu ri . Liburni juznijedoZadra. Seni a (Senj). Cibalae (Vinkovei). Protiv scbe jc imao go tovo cijcli sena l.PRVA GOD INA UCENJA vodio je u spj ~n o grada ns ki fat protiv scnata na ~e lu 5 Pompejem i proglasio se diktatorom. i egipats ke kra ljiec Kleop.li Gr~ke. Narona. . pr. u stvari je PRINCEPS SENATUS. Delminium (Duvno). najp rije i7modu republikans ke vojske na . posinkom Cezar ovim .c.. Sam je opisao svoje ratove u djelill1il "Ga lski ral " i "Gradanski raf'. Epidaurum (Cavtat).-149. Pola (pula). za razliku od kruga Sc:ipi ona. Albona (Labin). Segestiea iii Siseia (Sisak). kako s u za t~ena konablim dolaskom rinlSke uprave na njihov teritorij g.

.. 5) U r::lzdoblju izmedu prvog i drugog punskog rata Rim pokazuje ambicije da svoju ekspanzio· nisli l ku pol itiku 7.wf _ _ f<.. gdjc S U obitavala ilirska plcmcna. Teuta nc dad e odgovora. kama mu jc bio o lvorCI1 put sama prcko sjcveroistoc ne obale Jadrana. Najmocniji SU tada med u njima bili ARDIEJCI ko.rt·101C RIMSKE PROVINO/E 41 .i su hili pazna ti kao vjcSI"i pomorei. DOlI" nlvtlM(UO OSVOJiNI ll". ~ :~~~I.~A Hl1Jatl"l CAltS1YA OIIIITI _ Os-. Rim posla jaku vojsku da kaz ni i Teutu i njczine g USc:'lTC. Teuta sc odrekne vlas ti.Q. Cusareti napadali su italske trgovcc koji su plovi li Jad ranskim morem . Glavna se bi tka odigrala ked Starigrada na I-Ivaru. Zbog toga dade do noveg sukoba s rims kom vojskom.a pot ne i prema Islok u.J(""" . njezin biv~ i vojskovoda. po temu je dobio nazi v Demetrije Hvarski.V41IAlOV 'VII I'QYI:Af. poceo je ruSiti mirovni ugovor.kedonskom kralju Filipu V. Rimljani se tako dokopaSc veceg dijela ilirskog teritorija. a na slijedi je DEMETRIJE.VJEZBA 8. pa g. Teutina jc vojska hi la porafc na.. pr. Kad je Demetrije za vrijeme drugog punskog rata primijetio da rims ka mot: slabi. koji je za vrijemc ilirs kog rata bi o pr ~o na s tranu Rimljana. Demetrije je ad Rimljana dobio na upravu i olok Hvar. Demetrije je potuten i pobjete ma. Ie Rimljani okupirak nekoliko ilirskih primo rs ki h gradova. 229. Rimljani su tra f ili od njih ovc kraJji cc TEUTE da prestanu sa gusarcnjcm. c.n. .. do pu iHao je ilirskim brzim ladama gusarenje po Jadranu i stao je pljatkati ilirske gradove koji s u bili pod rimskom vlasti..

-e (sr. -aliicer.cons tans. acris. . a poput imenica srednjeg roda u ablativu singuJara imaju zavrsetak -i. celere (brz). acre (zestok.commiinis. ostar). -e (Iak). .omrus. -re. -eris.duicis. KONJUGACI}E Pridjev i trece d eklinacije pripad aju i-osnovi. svaki). c) Pridjevi u nominativu singulara 5 JEONIM ZAVRSETKOM za sva tri roda: felix. . -e (slican).audax. . -e (zajednicki). -bre (slavan). .similis. -bris. alacris.celeber. rod) : fortis.facilis.saliiber. . . -ere.difficilis. -ris. sap ientis (mu dar). kao: acer. Primjeri dekliniranja: Tip a) singular plural acre acres acres acrium acribus acre acre acres acres acres acres acribus acriii acriii acriii N G acer acris acris acri 0 A V acrem acer acrem acris acri Ab Tibb) singular N plural forte fortes fortium forti bus forte forte fortes fortes fortibus fortia fortia fortia fortis fortis forti fortem fortis forti G 0 A V Ab 42 . audacis (smlon). feUcis (sretan). PRIDJEVI TRECE DEKLI ACIJE . -bris. . -e (sladak). .IMPERFEKT 3. omne (sav. -bre (zdrav). forte Oak). i 4. .VJEZBA 9. celeris. alacre (z ivahan). . -e (tezak). b) Pridjevi u nominativu singu la ra sa OVA ZAVRSETKA na -is (m. Oijelimo ih u tri sku pine: a) Pridjevi u nominativu singulara sa TRI ZAVRSETKA na -er. . i i rod).celer. constantis (postojan).sapiens. iIi -er.

3. citao sam. legebam faciebam faciebas faciebat legebflmus legebfltis legebant faciebflmus faciebfltis faciebant audiebflmus audiebfltis audiebant 2. To su pridjevi: dives. Vita brevis.pauperum pa uper. slusao sam. slusah. plural audiebam audiebas audiebat 1. Homerus in carmine immortali lIiiidis clara opera fortium virorum TrOianorum et Graecorum celebrabat. -e ris (star) ve tere.veterum inops. a to znaCi da u a bla tiv u singulara imaju -e. Audaces fortuna iuvat. -'?ris (siromasan) vetus. Romani etiam in regionibus nostris firmas vias construe banI. 2. akuz. inopis (oskuda n) . pravlja h. 7. Ora maritima Dalmatiae iam antiquis temporibus valde salubris et amoena erat. pravio sa m. legebat 3.. u nom. roda imaju -a. -His (boga t) d ivite .VJEZ llA 9 . Prevodimo: Citah. VJEZBE I ZADACI f . a u genitivu plurala za sva tri roda -urn. ars longa. Bonum commune. Antiquis temporibus Romani acria bella cum finitimis nationibus gerebant.2 4.divi tum pa upere . plurala sr.1.inopum ino pe ••• Glagoli trece konsonantske konjugacije prave imperfekt tako da ispred nastavaka za imperfekt dobiju tema tski vo kal -e-. 6. Tip e) N singular felix felicis felici felicem felix felici felix felices felices felices plural felicia felicium felicibus felicia felicia felicibus G D A V Ab Neko liko pridjeva trete de klinacije s jednim zavrsetkom mijenja se po konsonantskoj osnovi. koji analogno prelazi i u i-osnovu trece konjugaeij e i u ce tvrtu konjugaciju: singular 1. ' 3. 43 .3 5. . i vok. legebas 2.

Porta Aurea prema sjeveru. prema dan~njoj Rumunjskoj. Odredi predikat u rec.tiI. i dalje za Singidunurn. Marsonia (Slav. vere.n. 44 . Praxiteles et Phidias. kao: Via Salaria (Solin . Zidovi s kulama opasivali su je sa tri strane. Poetovio (ptuj). peri. lunius Brutus terrae prout commOni matri omnium hominum osculum dat. Naturalia non sunt turpia. Kako je to kod nas? Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i ablativom i posebno ih oznaei! Pronadi u tekstu posesivne genitive i kaii koji element recenice dopunjuju! Dekliniraj: acre bellum. . lmala je tetvora vrata: Porta Argentoa premo istoku. kao u izreci: Naluralia non sunt turpia. 3. vee su sva ilirska plemena bila pod njihovom vlasti i organizirana su kao jedinstvena provincija 5 nazivom fLLYRlCUM. g. rod a: Naravno nije ruino. 305. Via Argentina (Solin . . carmen immortale. Vita brevis. Sol omnibus IOcet. aestate.). U latinskom se pridjev moie upotrijebiti i samoslalno. Narona. Celeia (Celje). a jllfno procelje uz more imaLo je natkrit trijern za Setanje. 8 III . za tekli vee kod ilirskih plemena.n. 6 4. 5. iii: Naravne stvari.e. kad je abdicirao.' 2. . Ij. Kroz stoljet. Epidaurum (Cavtat). hrarn. Duja). audax nauta. jufnije od Salonae. 4. Tarsatica (SuSak). Bonum commune. Siscia. Porta Ferrea prerna zapadu i Porta Aenea. Sirmium (SremskaMitrovica). Brod). Solin . Cibalae (Vinkovci). Jedan pravac je vodio preko Terges ta (Trst). U tu pala~u car se povukao g. Singidunum (Beograd). Omne principium grave. Starci noc:u malo spavaju. Imperator Augustus5 nocte parum dormiebat. statu as e marmore faciedant. pr. ali cesto stoji uz neke glagole koji se kod nas drukcije konstruiraju (ree. Saobratajnice za nI yricum poonjale su u Akvileji. 2) To dokazuje i Dioklecijanova pala~a u Splitu koju je.Palata je izgradena u obliku vojnitkog tabora. Komentar: 1) Rimljani su joS u 3. Tada on stoji u pluralu sr. kao i u svrhu lakSegadministriranja tog velikog prostora i us pj ~nijeg razvijanja trgovine. 33. u nekakvom stanju. Omnes una manet nox (Hor. rimska se vlas t pobrinuJa i za izgradnju cesta. bez imenice. FO git irreparabile tempus. a na llJihovu mjestu napravljene su nove kute iii jayne zgrade.Sisal<. U nasem jeziku takva se funkcija pridjeva kazuje singularom sr. a sjeverni dio vDjna. Salonae. U svrhu boljeg komuniciranja rimskih vojnih posada. .U palaa se do danas saruvao carey mauzolej (danas KatedralaSv.Srebrenica). 1-1 ! Dativ je u reeenici dopuna na pitanje ' komu' iii ' eemu' . 11-1). koje su ipak. Ona je joS i danas veeim dijelorn satuvana. . prout: Sal6nae. 6. 8. Omnes fere pauperes cives Lucii Catilinae coniuration favebant.Tuzla).tbi i intendantima. Jadera .e. . celebres artifices Graeci.1.1. 5. Sirmium et SingidOnum. 7. a g..Sisak dolinom Une. Lailjivu covjeku ne vjerujemo. vestibul i podrurni. a prema Sumovitom Marjanu. tani§ta brodova. kroz koja se i~lo do pri.PRVA GO DI NA UC ENj A II . diozidina kaoi slambenih zgrada bio je poruSen. 2.Iz daJmatinskog prirnorja bilo je nekoLiko veza s unutr~njosti.Jufni dio te saobratajnice iSao je od Ernone na: Siscia (Sisak). Dulce cum utili. Prevedi: 1. dao sagraditi car Dioklecijan oko 300. 3. Centralni i jufni dio bio je namijenjen earu i njegovoj ohitelji. pr. In Illyrico magnus numerus urbium celebrium erat. a predstavlja najznatajniji spornenile rimskog graditeljstva na jadranskoj obali. zbog zdrave klime. fortis vir. s l. Senia. Kakav je to ablativ ' nocte' u ree. slu. hieme. ars longa.7 6. Mursa (Osijek). roda. PaJa~a je imaJa dvije glavne ulice koje su je dijelile u ~etiri jednake cjeline. 2.Drugi je pravac spajao gradove: Emona (Ljubljana). za tim Senj . i dalje prema dan~njoj Albaniji . po~eli s osvajanjem i1irskih teritorija. 11-2? Slicno bi bilo: die. Optimates in Italia contra populares saepe bellum gerebant.

VJEZBA 9. SM/EROVI GLAVN /H RIMSKlH PUn. vA KOD NAS DIOKlEO/ANOVA PAIJ\(~" (REKONSTRUKCIIA) 45 .

senata i narodne skupSline. Njegove su se eele vrlo hrabro bOrile. S njima se Heklor sastao kod Skcjskih vrala prije posljednjeg odlaska u boj (Ilij. lijepu Helenu. a sin Astianakt. 6} Posljednji rimski kralj Torkvinije Oholi poslao je svoje sinove u Delfe. Otkupom Heklorova tijela zavrSava !lijada.n. on lieno posebno. godini i ivota posinio praujak Gaj julije Cezar i uCinio ga nasljednikom svoje baStine. PobjeruvSi suparnika Antonija u bilci kod Akcija g. Kaligu la. na propulovanju kroz Grtku u Sparti oleo Manelajcvu ienu. piSe G. koji je kao glavni vojskovoda okupio mnoge grtke junake: glavnog junaka Ahileja iz Tesalije. pr. 31" postaje jed ini nosilac vlasti. naime. Paris je. 14. Nakon Auguslove smrti g. sin kralja Prijama i Hekube. Njega je u 18. dok je Mcnclaj bio odsutan.). Nanesenu nepravdu Menclaju osvetuje njegov bral Agamemnon. ali ipak s izvjesnom dozo m simpalija. ali su se njegovoj strani bi li pridrui ili i roboyi. njegove pia nove razo tkrio je u Senatu M. d o se kod Apolona svjetuju 0 buducnosti STATliA AliGUSTll5A U PROC£Llll CRKVE 5V DONAT . res tauracije i procva ta svih vrs ti urnjetnosti. dva Ajanla i mnoge druge. Salustije Krispo u d jelu "De coniuratione Ca tilinae". 6.ZADAR BRUT . koju je g. koji sc povlati iz boja zalo SIO mu je Agamemnon nepravedno oduzeo milu mu robinjicu Briscjd u. ali je ipak bio poraten od mnogo brojnij e driavne vojske. Cijela radnja IIijade vrli se oko glavnc leme: srdi ba junaka Ahileja. 5} Gaj Oktavije potjete iz plebejskog roda.e. posebno knjitevnosti i grad iteljs tva. prohv legalne vlasti organizirao Sergije Kahlina zajedno s ui im kru gom svojih povjerenika. zbog kojeg jc i d oSlo do lrojanskog rata. Njcgova iena je Andromaha.PRVA GODINA UCEN)A 3} Glavni trojanski junak je Heklor. To je ujedno i kraj Rimske Republike koja je bila na snazi od g. pa je Ka tilina bio prisiljen napustiti Rim i na boj nom polju u Picenu ogledati vojnu sretu. ad kojih su upravo prvi bili pravi tirani (liberije.n . Tulije Ciceron. pj.). Brat HeklOrOY je Aleksandar iii Paris. 16. Klaud ije. Od tada Oklavije dobiva slu i beni naziv Gaj juJije Cezar Oktavijan. 0 uroti. pr. 4} Vrl o objekhvno. Kati lina je u Rimu i u cijeloj Italiji bio sakupio vrl o veliki broj svojih prislaSa.e. a kad je postao PRINCEPS SENATUS dobije joS i naziv i Augustus.PRVI RIMSKI KONZlIL 46 . Tek kada je u borbi s Heklorom pao Ahilejev prijalelj Patroklo (pj. Nestora iz Pila. 509. 63.e. Neron i Domicijan). pocinje era ri_mski h careva. pa ga obitno zovemo OCTAVIANUS AUGUSTUS. Ahilej se vraca u borbu i nakon snai nog i dugog dvoboja svlada Heklora. Prije nego Mo je u Rimu uspio izvesti prevral. Vrijeme Auguslove vladavine bilo je razd oblje unu tamjeg mira.. Odiseja sa Hake. n. uz funkciju dva konzula. kralj u argolskoj Mikeni.

31. njegova kra ljcvstva.ikova. a zav r ~ io se po t-punom pobjedom Oktavijan a g. Brut cc s tvarno kasnije zamijcniti Tarkv inija na vlas ti . Najcuvenijc Praksitelovo djelo je "Arfod ila s Knida ". iIi ok rutni Apo lon Saur6ktonos. . neobieno Iijepo nago fcnsko bite.): Lemnia. pr. Praks itel slogi) bogove predstavlja kao obi t ne Ijude sa svim Ij uds kim oso bina ma. Apolo n im prcko Pitije odvrati: Onaj koji prvi po ljubi zajedn. Prvi je gradanski ra t izmedu optima ts kcs tra nke na telu 5 Lucijcm Su lo m i putkc s trankc na celu s Gajc m Marij em. Athena Par thenos. Tar~"\linijevc sin ove intercsiraio je. I ovaj je ra t bio vrlo krvav i okrutan.-438. aJi ne a kao kralj nego kao jedan od konz ula. . 51. Kada se na povra tku iskrcaju na itaJsko tlo.J sko tiD kao zajednitku majku.n. koji radi u vrij eme kada je sofi stika vee bila skin ula au rcolu s bofanskih l.e.i&u majku .NA J BRttt LADA ONaGA VREMCNA 47 . Od brojnih njegovih kipova sacuva li s u se tek oskudni fragmenti. tko tc vlada ti Rimom nakan oceve s mrli . jedino njegovo djel o satuvano u originaJ u.no m pro~erao 5 v)ilsti Tarkvinija Oho log. Fidija predvocti radove na glasovitom Partenonu na Akropoli. 5 njim 3 krene i Junij e Brut kao p rah1ja.Treti i konarni grada nski rat za vrijcme Republike buknuo je izmedu Marka Antonija i Ok tav ijana.Drugi g radanski ra t buknuo je izmed u se natske aristokra tskc stranke na telu 5 Gnejem Pompejem i au tokratskog vojskovode G. al i uzalud . med utim . naj omiljenija statua antike. pr. nakon ~to je zajcd no 5 Tarkvinijem Kolati. koji ce nakon Cczarove pobjede nad protivnici ma doves ti do Cezarove diktature u Rimu. Radio je kipove bogova u njihovu bo!anskom sjaju .VJEZBA 9. Od g. Athena Pr6machos. ali je na koncu bio optuicn zbog krade slonovc kos ti i zlata. roden pocetkom 5. Junijc Brut se baci na zcm lju j poljubi il. Umro je u grad u Olimpiji kao izgna nik. JuLija Ceza ra. Zeus u hramu u Olim pi. . pa se za to 5atuvaJa u vcUko m broju kop ija. G lavna su mu djel.n. koji Nim(ama predaje mladeg brata Dionisa. To je vet novi oblik grildanskog rata.e. iii Sa tir. 7) Tri s u znatajna grada ns ka rata u zadnj im dece nijima Rim ske Rcpublikc. inate drugova u konz uJ a tu. 447.Jedno stolj cee mJadi je drug] vrl o znatajan grtki kipar PRAKSITEL. 8) NajveCi gr~ki kipar bio je FIDIJA iz Atene. .i. Ant on ije je svoje pomorskesnage bio sjedinios fl o tom egipatske kraljice Kleopa tre. LlBURNA . Takav je njegov Hermes.

a to su: domus. 3.specubus. koje ostaje u svim padezima osim u d a tivu i a bla tivu plurala Imenice mu~kog roda u nominativu singula ra imaju nastavak .quercus. laudabimus laudabitis laudabunt delebimus delebitis delebunt 2.m anus.quercu bus. iii 15. -uum f (Ide.domi. dok imenice srednjeg roda imaju Cistu osnovu.arcubus. 13.tribus. a rcus (Iuk) . Imenica domus. laudabo laudabis laudabit delebo delebis delebit 1. . -bimus. 3. Dakle: sungular N fructus fructus fructui fructum fructus fructu cornu cornus cornu cornu cornu cornu . 2. -us f (kuca) . Padezni nastavci slicni su onima trece deklinacije. gen. 3. -us f (trijem) . CETVRTA ili U-DEKLINACIJA .Idus.VJEZBAIO. i 2. -us f (ko tar) . -us f (igla) . -bis. -b itis.p orticus. specus (spilja) .acubus.tribubus. 1 .FUTUR 1. fructus fructuum fructi bus fructus fructus fructibus plural cornua cornuum cornibus cornua cornua cornibus G D A V Ab Imenice na -u s izuzetno mogu biti i zenskog roda. 0k.artubus.acus. 48 2. -us f ima neke oblike i po o-deklinaciji: a bl. tribu s (pleme) . portus (Iuka) . roda bez nas tavka. singular plural: 1. -bit. ali i: domuum. lacus Gezero) . osim ~ to je dativ singu lara sr. KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE Po cetvrtoj deklinaciji mijenjaju se imenice mu~kog i srednjeg roda. -bunt. Neke su imenice zad rzale osnovno -u i u dativu i abla tivu plurala kao: acus (igla) . plural 1.5. 3.lacubus. q uercus (hrast) . Osnova zavrsava na -u . -u s f (hrast).portubus. artus (ud) . 2. ak. dan u mjesecu) . -bo. singulara domo. Futur I glagola p rve i d ruge konjugacije pravi se tako da se na prezentsku osnovu dodaju nastavci: singular: 1. p lurala domorum. -us f (ruka) . p lu rala dom os.

Lapsus calami. koia u la tinskom ima naziv COMITIA (comiti a. Skup~ tin a se odrtavaJa na Martov u po lju. kO je zajedno 5 na. Exercitus Romanus in terris rem otis acria bella cum ingenti successO gerebat. . 3. 11I-2? Dekliniraj: exercitus Romanus. koje bi d obile snagu zakona nakon odobrenja c senata. atque) moze biti i ' que' (ree. NajviSe poli titko tijelo biD jeSENAT. plural 1. VJEZBE I ZADACI ero eris erit 2. preko narodnih skupStina. 3.Senatori su nosili svoja obiljezja: zlatan prsten. Rodno mjesto uvijek 6e nam se svidati. Lapsus linguae. 8. ingens success us.ale s u se u zgradi na Forumu. Latinski sastavni veznik (et. lzglasana odlu ka senata zvala seSEN ATUS CONSVLTUM. Manus manum lavat.izmice. Casus belli.VJE t BA 10. nadzor nad vj erskim obredima. Clanovi senata zvali SU se PATRES. amoenus locus. 3. Acre gelu fructibus arborum nocet.je sluz beni nazi\' Rimske Republike. Verum amicum pecunia non parabis. ras polaganje driavnim novcem i po tvrd ivanje nekih zakljutaka narodne sk upStine. a naglasak je kod te rijeci uvijek ispred ' -que'. 5enatu je pripadalo: objavlji vanje rata i sklapanje mira. Romani domos iuxta lacus saepe aedificabant. Lapsus mentis. 2. Natura non facit saltus. Komentar: 1) SPQR . ji odluavao 0 svim valnijim drtavni m poslovima. compluvium et impluvium. vodenj e vanjs ke politike. 1-3) koji se stavlja iza svoje imenice i zajedno s njom pise se kao jedna rijec. koja se zvala CURIA HOSTIUA.1. Comitium u stvari znati "zboriSle". censores. iJi da bi se donosile odluke 0 ram i miru . atrium. bila Je NARODNA SKUrSTINA. pre tora i cenzora. Salonitani libertatem contra exercitum Pompei magna vi defendebant. 4. 3 11-1. Futur I gl. sk u p~ ti na koja se formirala na temelju centurija kojih je bila 193. 3. v i ~ ih magistrata. Vrij eme od ruvanja narod ne s kup ~ tin e objavljivaJ o 49 . E fructibus arborem cognoscimus. u kojem se pod razumijeval o demokra ts ko uredenje republike. Odvainom vojskovodi vojska se rado pokorava. ManO propria.rodom. tj .62. 2.2 5. da bi se obavio izbor konzula. 3. ac. a zbog u s pj e~ nij eg glasovanja bile su pod ij cljene u pe t razreda . esse singular 1. iii da bi se domjc J odluke u vafnijim d r!avnim pitanjima. Drtavno tijelo u kojem je u do ba republike utestvovao narod. 2. 7. Od lTi oblika narodnih s ku p§tina naivaznija je COM ITJ A CENTU RlATA. 4. 2. erimus eritis erunt I . Rimska vojska je eesto ratovala protiv ilirskih plemena. Ovu s kup ~ tinu sazivali su sarno n a j v i ~ i magistrati . 111-1. Popis clanova sena ta prav ili S U cenzori. Sjednice senata dd. -orum II). Domus divitum Romanorum habebat: porticum. tuniku sa ~i ro k o m grimiznim obrubom i crvene t. Civis bonus patriam semper amabit et omni modo' adiuvabit. praetores et consules.4 5. AcO rem tangere semper facile non esP 6. Pronadi u tekstu prijedlozne izraze i odredi im prilosku funkciju! Kakav je to ablativ ' pecunia' u rec. 3. In publicis monumentis veteres Romani scribebant: SENATUS POPULUSQUE ROMAN US (SPQR)' 4. tj. ali ipak onaj bolj e s tojea i utj ecajniji. Magistratus antiquae Romae erant: quaestores. acre gelu! Prevedi: 1. Omnia mala animo forti' superare studebimus.

149.. Uspje h tog rata bio je u tome da je Rim zavladao i juznom Italijom. 2) Prvim ratom koji su Rimljaru vodili protiv drugih dr!ava mote se racunati rat 5 epirskim kraljem PlROM od g.Inate prva drZava 5 kojom je Rim do~o u sukob bila je punska drZava KARTAGA. Balearskirn otocirna i sredozemnom ohalom Hispanije. premda se on vodi o u juznoj ltaliji .. . 264..I'RVA . Konaeno je 50 .-272. treCi ad g. 218. Sardillijom. 282.()D I NA U ENJA FORUM ROMANUM FORUM ROMANliM DANAS se najrnanje sedamnaes t dana ranije. Kroz to vrij eme oddaval i su se zborovi gradana (contiones) u svrhu pripreme rada s kup~ tine . do 241. drugi od g. do 146. Rim je 5 Kartagom vodio tri rata: prvi ad g. koja je bila zavladala Sicilijom. do 202.

a zbog tendencija Rima da krene u osvajanja prcma Is tok u. 146. Po kOillulima 5U se u Ri mu 51 . vet su sva ilirska plemena bila pod vla§Cu Rima abjedinjena u p ravinciju ILLYRJCUM. a naj v i ~e jc pro~ iri o svoje granice z. Od g. 111. Usp. Isse i Epidaura. Rim vodi raleve protiv Makedonije. . do~lo je do sukoha 5 ilirskim plemenima juinog Jadrana Ardiejcima i 5 njihovam kraljicom Teut om.leja.om vojnil:kom. osi m Salon~.a vrijcmc Repubhkc vrSi h su ma gistrati (magistratus.197.9 4) I /vr~nll vlas t u Rlmu 7. pa zatim protiv njegova sina Per.c.YJEZBA 10 Kartaga posve svladana i prikljutena Rimu kao numidska provincija. 33.-138. a g.n. Na Zapadu osvojcna jc najpri je Hispanija. Ok tavija da je prisili na predaju . Makedonija jc pripojcna rimskoj dnavi kao posebna provincija. svoj u slobodu izgubila je i Grcka (Helada). -uum m).n.5. Za vrijemc cars tva Rim nastavlja 5 osvajanjima. Bcl1umcivile.. pr. ali su bili potuteni. Njezin nasljednik De metrij e Hvarski slao je krSi ti mirovni ugovor.'S) bill su vrhovni tinovnici ~ naJvi:. 148. koji jc bie potpisao 5 Rimam. do 168. Pompej jc sloga poslao na Salonu M.1/lvaJu scna t I predsJcdavaJ u mu.' Bira li ~u se svakc godinc.).. G. Salona Je prll:tala vdiki otpor.c. putki tribuni i kV~lori \'la~tJ . a ru i i su bili: cdili. pr. lIin su sc pod vad'tvam kralja Ce ncija bili pridrufili makedonskoj vojsci da hi stekli slobod u. KO ZU LI . Caes. 8.Konzuli (consult. Teutina je vojska po ralena. vj. b.l0 I Om s. najprije protiv kralja Filipa V. Nakon osvaj'lnja Balkana. U p. za tim za vrijeme Cezara Helvecija i GaJija. God.U razdobJju izmedu prvog i drugog punskog rata. pohtitkom i upravn om k. i to po dvojica. MACISTRAT PRlNOSI tRTvU RUSE VINE SALONE 3) U grad:mskom ratu i. kad ie vidio da u drugem pu nskom Tatu slabi rimska moe. 229.a vrijeme cara Trajana (117. o/natavak godi nc oSlaJ i maglstrali.lmt. u~micravalu njegov rad U ratu su whovni zapovjednici \'oj~k\. Medu viSe magt~ITalc ubrajali su ~e. 171. Rim te brzo krenuti na osvajanje zemalja MaJe Azijc."'Ctu Cezara i Pompeja gradovi Dalmacije su pris tali uz Pompeja. U drugam makedanskam ratu ad g. ali ga rirnska vojska napadne kod Starigrada na Hvaru i ham etom ga potute. pa JcOktavijeod ustaood daljnjc bo rbc i krenuo u Drat. G. PRETORI i CENZORI.

a s luz ba im je trajala godinu i po. . . Atrij je na krovu. a d uznost im je bila da sastavljaju po pise gradana i njihovu imovinu. ustanoyljeni g. 5) tj.be do bi vali bi na upravu neku rimsku provinciju 5 nazivom pro praetor.Kyestori (quaestores) su uprayljali drZavnom blagajnom i ruyali su drZavni arruv. a posebno sena tora. Imao je svu vlast U s vojim Tukama.m zgra dama. Vodili su nadzor nad moral nim ponaSanjem gradana. 494. nije lako pogoditi istinu. pr. opCim red am u gradu. bili su predstavnici plebejaca i jedini bord za njihova prava. U atnlu Je b. BUi su nepovredivi i imali s u pravo VETA. u koji se ulazilo kroz hodnik (vestibulum) i oko kojeg su se nalazile sve glavne prostorije. osim ulaznih vrata.U izvanrednim prilikama rata iii unutamjih nemiTa birao se DU<· TATOR na ~est mjeseci . Taj je ~iobiook. 6) Kuca imul'nijih rirnskjh gradana bila je gradena od evrstog materijala i bez ikakvih olvora na u1icu. .Pucki tribuni.Pretari (praeto res) imali su vrhovnu sudsku vlast.la • goshnska soba i soba za dnevni UNUTRA$N/OST R/MSKE KUCE 52 . koji se z vao MAGISTER EQUITUM.PRVA GOD INA UCEN)A . To su uglavn om bili odslufe ni konz uli.:. a birao je i svog pomoCnika.Cenzori (censores) s u se biTaU svake pete godine. kao i vojne i poreske spiskove. nad opskrbom gradana vodom i hranom. . Po is teku s lut.mao povee.kroz kOJ' Je kuca dobivala svjetlost. Centar cijele zgrade bio je ATRI) (atrium). kroz kOJl se shvala kj~ruca za dvoriSnu baScu.Eclili (aedjles) su yrSili nad zor nad javni.fen sa sYe cetiri strane trijemom.e. brinuli su s e za prire divanj e javnih igara u cirkusu i amfiteatru.n. Tu je funkdju mogao vr~iti sarno plebejac. ?lvor. . U provinciii su bili pomotnici magis trata. .prema srediStu zgrade .

vodoskokom i kipovima bogova. ali ostaje dugo iza vokala "i": diei. plural: 1. glagoli trece konjugacije na .§ te i na lazili se kipovi kutnih bogova Lara i Pe nata . i 4.a robove. 1-5. dok ga as tale iii uopce nemaju ili imaju sarno neke padeze.crni dan) i njegova slozenica meridies. -am. a padezni su nastavci kombinacija druge i trece dekl inacije. Tu jc patron p rimao svojc klijentc. -ent. fid ei. os tave i druge sporedn e prostorijc. Do tablinurna testa se kod imutnijih Ijudi gradio PERISTYLUM okruten trijemom na stupovima . 3. speciei. -emus. kuhinja. Okruf ivao je baMu sa cvijel:em. PETA ili E-DEKLINACIJA . kao ~ to je to "magna vi" u reI!. 3. Ipak dies je zenskog roda aka oznacava odredeni datum: die decima tertia Octiibris (trinaestog oktobra). 2.FUTUR I 3. singular N plural dies die) die) diem res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus res rei rei rem res re G D A v Ab dies die Izuzetno su muskog roda: dies (ater dies . faciei. VJEZBA 11. koji je s lufio kao blagovaoni ca. 5 desne i 5 lijeve strane atrija pre ma vanjs kim zidovima bil e su smjeStene spavaoruce z. KONJUGACIJE Petoj iii e-deklinaciji pripadaju imenice zenskog rod a kojima as nova svrsava na -e. Sarno imenice res i dies imaju potpun plural. a nasuprot vestibulu naJazio sa TAB UNUM. 7) To je ablativ naOna koji pokazuje na koji se naan mi neka radnja. Daljc oct atrija. drvetem. -His. -et. lone u nominativu singulara dobivaju nastavak -s.se po pravilu skracuje pred padeznim nastavkom: rei. U genitivu i dativu singu lara -e. • •• Glagoli trece i cetvrte konjugacije prave futur I pomocu nastavaka: singular: 1.io dobi vaju te nastavke na i-osnovi. Medutim. 53 . pa se ani stoga konjugiraju jednako kao glagoli cetvrte konjugacije. U njem je gorjeJ o kutno ognji. 2.boravak . -ei rn (podne). -es.

a na pitanje "odakle" stoji u abtativu po o-deklinaciji (domo). Frons. 5. koji se u opisivanju najstarije ri mske povijesti stufi legendama. -Idus. In medias res omnis oralio descendere debet. Rea Sitvija je ipak rodila blizance. oculi. E facie hominem cognoscemus. 4) Prema historitaru TItu Li viju (59. Koji je suprotan pojam od ' discordia? Urec. Reae Silviae (dat. Komentar: 1) To je objektni geni ti v 2) [menica "domus" na pitanje "gdje" stoji u geni tivu po o-deklinaciji (dorni). Romula i Rema. 7. 3. Usus semper secunus magister rerum omnium 6 ent. -arum .1.4 izraz ' perpetua virginitate' je ablativ nacina (time sto ju je napravio djevicom). res publica. ti me je bila obavezna da ostane djevica. res autem secundas cupiemus. da ce roditi. 1.I'RVA GO DINA UC ENjA singular 1. ali je njega svrgnuo s vlasti brat Amulije. seu domi 2 manebimus et legemus.spem partus .). Ad perpetuam rei memoriam.n. bio je Numitor.) perpetua virginitate spem partus adimit. Exemplaria verae fidei rara sunt.1. lI . a u ostalima je to sedrni dan. 3. Res non verba cives a magislralibus exspeclant.4 5. srpnju i listopadu. 3. 54 . 3. a inate pemaesti. os et mentum partes faciei sunt. Lucius Sergius Catilina. nasus. kralj A1be Longe. I . a Nurnitorovu kcerku Reu Sil viju odredio je za sluf bu u hramu kao vestalku.17. svibnju. Rimtjani su osim Kalendae imalj j o~ dva odredena datuma u mjesecu: Nonae. republique. cupidus rerum novarum' erat. Oiscordia civiu m rei publicae nostrae nocebat et semper nocebit. 3) lj . Prevodimo : citat eu. a ' partus' je objektni genitiv uz imenicu ' spem " (nadu u).5 III . 8.e. vera fides (singular). Prevedi: 1. 2. 2. Sarno sloga ce cuvati nasu driavu. . n. pr. Kalendae Maiae3 dies festus operariorum sunt. Bona fide.1. 4. acer optimatiu m adversanus. VJEZBE I ZADACt s lu ~ a t cu . . republic? Oekliniraj: res novae. Meridies media pars diei est. Pauperes cives in urbe Roma habitationem in insulis habebant. 4. Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze! Kakvu razliku vidis izmedu latinskog izraza ' res publica' i nase njeci ' republika' iii franc. eng I. Post meridiem in silva seu prope flumen ambulabimus. Amulius regnum occupat. Res adversas semper vitabimus. 2. Ostale dane u mjesecu oni su oznatavaJi oduzimanjem ad ta tri navedena datuma. 11.e. svibnja (maja). Na pi tanje "kamo" stoji u ak uzativu (d omum). plural audi·am audi-es audi-et 1. koju je osnovao Enejin sin Askanije iii Julo. Losi gradani su zeljni prevrata. leg-am ciipi·am leg-es leg·et capi-es capi·et leg-emus leg-etis leg·ent capi·emus capi·elis capi-ent audi-emus aUdi-etis audi-ent 2. -uu mfje trinaesti dan u ofujku. 3. 6. hva ta t eu. aures.nadu u porod. 2. svibnju. koji os no~ novi grad Rim. 2.peti dan u mjesecu ofuj ku. srpnju i listopadu.

a stanovi su sc i7. ali i imenica: aes alienum. a zovu se SINGULARlA TANTUM. U SINGULARIA TANTUM svakako spadaju vlastita irnena i apstraktne imenice. -ium III maiores. insulama (ins ulae.grad Teba .zidine 55 . -arum! feriae. -orum III superi.IMPERATIV I i II U lati nskom jeziku ima imenica koje se upotrebljavaju iii sarno u singu laru. pocela II dekl. Zgrade s u bile pu nc prozora. -iii : s vega . -arum! Nonae. III dekl. tcrasa i balkona. -a rum ft. -orum n eiementa. -orunt n castra. divitiae. pa s u sc s bnari slu1ili vodom sa javnih tesmi.bogatstvo . pa se zovu PLURALlA TANTUM. Ulke mcdu insu1ama bile ::tu liske. OSOBITOSTI U DEKLINACIJI IMENICA .preci .prvi dan u mjesecu . Hi gijenski s u uvjc ti hili vrl o IOS:L Vade tlopte nijc bil o. jer je tes to padao pokoji crijep sa tro~nog krova iii su sianari kroz prozor baca li stare i razbijene prcdmete. aeris alieni n .najmljivali . -iurn n . 6) svih stvari . . lako jc dolazilo do ru ~nja iii do potara. iii 7.grad Atena (Atina) . -orum n optimates.5.kucni bogovi. -arum ! Kalendae. -arum! Salonae. -arum! Athenae. -urn 11/ moenia.dugovi Kao PLURALIA TANTUM pojavljuju se imenice svrstane po deklinacijama: I d ekl. To su bali s tambeni blokavi na nekoliko katova. Kako su ga mji katavi bili b e 'Tadcni ad lo~g matenjala. dan u mjesecu . kako nam kazuje Ju venal U svojim sati rama . penati . -arum! liberi. -iurn III penates.5) Srednji i ni1i grlldans ki stalef i s tanovali su u Rimu u rev. -orum m inferi. -orum III arma. a proJaza k kroz njih bio je opasan. -arum! Thebae.plemici .. ii i samo u pluralu.Solin djeca donji svijet gornji svijet oruzje tabor osnovi. U lakvim stanovima tes tos u sc dogada J proville i krade.praznici . U pri zem lju su bili du tani iii raLne radi onice obrtnika. VJEZBA12.

stranka.pomoc auxilia.zemlja. -arum .voda aquae.na zapovijed.kraj. -i m loci.pocinak Neke imenice opet mijenjaju rod.ostali = malo vojnika) pieri que.po volji (mea sponte).meda. -ei f . forte .vode. salis m . natu .toplice.puk. -arum . -tis f . -is f.rodom.pomocne cete finis. -arum . meda fines. -ae f i: materies. kao: centera plebs = ostali puk.nedozvoljeno. litterae . ond a se ti pridjevi upotrebljavaju takoder i u singularu. dr'Zava pars.sale iocus. -orum 11 .Tartar 56 . paucae.d osjetka Imamo dalje imenice koje nemaju sve padeze.so sales . narod requies.slovo. -i m . iniussu . pleraeque.na prodaju.mede. pa ih zovemo NOMINA HETEROGENEA. pa ih zovemo NOMINA HETEROCLITA.dio partes. -ium .raskos vas. kao: copia.mjesta u knjigama .mjesto loca. -i m . -arum m . finis . Neke se opet imenice mogu deklinirati po dvjema deklinacijama.pismo.slova. fines . cetera .slucajno. nefas . -i n .slovo litterae. -ium . pars . ond a dobivaju drugo znacenje.nebesa caelum. -orum . aqua .vani.mimo zapovijedi. -etis f . vasis n: i: vasa. fas . iussu . partes . knjizevnost auxilium.obilje copiae. foras .tvar luxuria. -orum 11 .di o. pleraque . sud (krvni) plebs. iuventus pleraque = veti di Dom ladine. uloga aqua. -ae f i: luxuries.vecina njih Ako se uz ceteri i plerique nad e neka zbirna irnenica (plebs. sponte f. Ali kad se one upotrebljavaju kao PLURALIA TANTUM.dijelovi. Odnosno jedan dio tih imenica i u pluralu zadrzava isto znacenje: littera .dozvoljeno. pa ih izovemo DEFECTIVA CASIBUS. -orum i: ioca. iuventus). aquae .ujutro.posuda. -arum . kao: materia.foris . kao: venum .voda. -orum n .sala caeli. a u pluralu dru go.mjesta na zemlji ioci. -ei f i: requies. kao: locus.Tartar 'Iartarus.PR VA GOD INA UCEN j A Sarno u pluralu upotrebljavaju se i neki pridjevi: pauci. plebis f i: plebes. -ae f . -is f . Neke imenice u singularu imaju jedno znacenj e. -ei f . -ae f . kupke sal. mane .-i 11 -nebo Tartara. -ae f . ceterae. posude. -iH f . -arum 11 . pauca .cete littera.malo njih (pauci milites ceteri.

capito I 3. I. PRVI IMPERATIV ima sarno dva lica: drugo lice singulara i drugo lice plura la. audi. dicHe). Od prezentske os nove prave se jo ~ INPERATIV I i IMPERATIV II. lice singulara -e. estote 3. dudte). dele-te. ru ~i. 2. a u 3. 3. laudiito 2. -to. fiicio 3.. legito 2. lieu plurala zadrzavaju osnovno -i-. a pravi se tako da se na prezentsku osnovu 1. konjugacije dodaju nastavci: I singular. lice plurala -ite ("e". esto . a za 2. glagola ESSE glasi: singular es .laudiito 3.plural este DRUGI IMPERATIV upotrebljava se u drugom i trecem lieu singulara i plurala. plurala ispred nastavka "u ": II konj. i 4. I Jedino glagoli 4. ferre (nosim) u 2. facite).leglte capite (citajte. capRo plural 2. hvataj) . 2. konjugaciji. duc (pI. dele. esto 3. fero. fiie (pI. legitote 2. ESSE: 2. legunto I 3. konjugacije dobiju u 3. 3. tote. legito I 3..te. dakle: lauda. laudanto plural 2. 2. lieu plurala -u-: singular 2. pa glase: die (pI. fer (ferte). laudatote 3. dueo 3. au di-te (hvalite.I I konj.. "i" su tema tski vokali): lege cape (Citaj. s l u~aj) Drugo liee plurala kod tih istih konjugacija na osnovu dobije nastavak -te: lauda.. Imperativ II gl. Drugo liee singulara jednako je osnovi kod svih konjugacija osirn kod trece. sunto 57 . -nto. hvatajte) Glagoli trece konjugacije: dieD 3. ru ~ ite. i 4. (hvali. a kra tki su u 3. capiunto Glagoli i-os nove u 3.VJEZBA 12. Pred im perativnim nastaveirna osnovni vokali su dugi u 1. Ispred imperativnih nastavaka dobiju jo~ tematski vokal -i. dleto deleto deletote delento IV konj. Imp. lieu singulara ne dobivaju tematski voka l -e-.2. konjugaeiji. -to . audito audito auditote audi·u·nto Glagoli trece konjugacije jedne i druge osnove prave imperativ II jednako. s l u~ajte) Glagoli trece konjugaci-je obiju osnova dobiju za 2. singular plural 2. capitote I 3.

. a prevod i se: hvali. 5) Kod veeine Rimljana postojala je '1 era u prekogrobni zivot. puer.sku vojsku je vodio P. Idibus Martiis6 coniurati in senatu Caesarem interiiciunt. Enejida. 4. ncka lwale. jer su se KartaZani pl~li njegove strahovlade. zednja prema bogatstvu . nazvan AfriEki.a . VJEZBE IZADACI I . morao je HanibaJ napustiti Italiju i kod Zame u Africi sljedece god ine dozivio je potpuni poraz. Odiseja Xl .i Vergilije. Ueitelj ueenicima daje os nove latinskog jezika. 3. Leges breves sunto! 9. disci pule.4 11-1 . pj. Rin. semper fOge! 4.. sin Hamilkarov. Amicos semper secreta admone! 3. Societatem malorum. 3) To je bila jed na od najporaznijih bitaka rimske vojske u drugom rimsko-punskom ratu (218. 3.-~ .-202. vale et salves (Cic. tlbi numquam! Kakav je to ablativ coronis u ree.1. ~ '_-. Audi multa. Punsku vojsku vodio je vrlo sposoban vojskovoda Hanibal. luventus pleraque Catilinae favebat. Per fas et nefas. juzno od Rima. race. ali on je propustio priliku da nakon te sjaj ne pobjede krene na Rim (Hanniba l ante portas!). pauca ellge! 7.. III . 2. Romani penatium aras2 coronis florum ornabant. a to je propustio i zbog toga ~ to je iz Kartage primao sve slabiju pomoc. 4. 7 b. kojim je vladao Pluton iii Had s zenom Proserpinom iii Persefonom. tacete. Pluto et Proserplna dii inferorum 5 erant. Vice versaJ 6.3. VI).. 1) To je geni ti" objektni : Ijubav. 2. 2) Penates i Lares-v. Prima elementa linguae Latinae a magistro accipimus. Vale.) kod mjesta Kane. Nota bene! 11. pailjivo slusajte l Komentar. Homer. mi liro. 5.. Pauci Romani e pugna Cannensi 3 effugiunt. Du ~e pokojnika prevozio je za jedan novCic preko erne rijeke Stiks bradar Haron.. 1-2? Pronadi u tekstu sve prijedloge i kaii koji padez zahtijevaju! Pronadi u tekstu sve genitive i odredi kakvi sui Prevedi: 1. 4) Grei nisu ima li naziv "Kalendae". Serva ordinem et ordo servabit te o2. vj. odnosno u podzemni svijet. Pauca sed bona.. 10. Ojevojke. Amor divitiarum 1 semper fons multorum malorum ent. Godine 203. -. Inter arma silent MOsae.1. Festina lente! 8..). mendacium fugite! 5. PUN5KOG RATA 58 . Bogatstvo je izvor mnogih zala. 6... pueri! 6.PRVA GODI A UCENjA Dnlgi se imperahv u latinsko m upotreb ljava uglavnom u pismima i u oporukam a.. 5.-KARTA 2. 2. pa to znaci: nikada. 3. D . Ad Kalendas Graecas. Ignosciio semper aliis. Oiscipuli. KornelijeScipion. neka hva li .hva lite. Slavnim muzevima bilo je mjesto na elizijskim poljanama (Usp. ote tom kcerkom boginje poljoprivrede Cerere iii Demetre... ---..

To je ablaHv vremena. pulcher 3. SligavSi gO lovo bel. kao: bonus 3. 8) M. TI ron j ~ sva kako bio obrazovan rob. kterki Tuliji i sinu Marku. najveCi med u Itaki rna. roda odbaci -i iIi -is a doda for mant -ior za m. fortius felicior. a to znaci da u ablativu singulara imaju -e. clarius pulchrior. 13. Tulijc Ciceron (106.6) tj. acrius fortior.no oproslio.Hi m je kren uo za Po mpcjcm. 29. prcdstavnik oligarhijskog ali i dern okratskog urcdenja vlas ti Med u njegovim litera rnim djcli ma znataj no mj es to zauzi maju i njegova pisma.c. K01VlPARACijA PRIDJEVA . pron. 49. Vice versa .c. ali njcgova se VOjSkil u Africi i dalje borila protiv Pompcjcvaea. KOMPARATN i SUPERLATN. . Protivnik Cezarov bio jei M.) bio je vrl o vjclt govo m ik. vcli k pisae i vrlo uvaicn druv ni k.su impera ti vi ncpotpunih glagoJa koje cerno uti li u vj. s kojim jc postupao vrl o pa!lj ivo. . borhe u Rim.: clarus 3 pulcher 3 liber3 acer3 fortis felix 1 gen.PERFEKT NA . Ciceron je rado prihvatio njihovc testi tke. clar-i gen. rod. pr.obramo. uz kojcg je bio pristao go lovo djeli senaL Vet. mi . felix 1. fortis 2. premda se s nj om u svojoj 6O-toj godi ni rastavio. . 44 .VI i -ill Kao i u na ~em jeziku. sljed c godine Cezar hametice potu~e Pompeja kod FarsaJa u Tesaliji i Ijeraju i ga dade do same Alcksandrije. Tulijc Ciceron. acr-is gen. vicis. KOMPARATIV PRIDJEVA pravi se od pozitiva tako da se u genitivu singulara m. viccm i abl. dao se proglilsiti dikta lorom. pulchrius IIberior.Cezar jc g. fort-is gen.. ak.a. kad su zavjerenici g. llber-i gen. Od osnovnog stu pnja tvore se pomocu formana ta d ruga d va stupnja.ra.POZITN je osnovni stupanj u kojem se upoznajemo s bilo koj im pridjevom. Npr.. 7) To je imenica koja ima samo tri padeta: g. u scnatu ubili CC7. Ovd jc Ciecron spominjc i svog roba TIrona.43.l1 . . feliclus Komparati v pridjeva mijenja se po trecoj konsonantskoj deklinaciji. 01ujka g.44. Zatim sc vratio u Rim da vodi drtavu. ali Cezar mu je velikodu. pulchr-i gen. i z. rod i-ius za sr. gdje je pomogao lijepoj i sposobnoj Kleopatri da sjedne na cgipalsko prijestoljc. pridjevi u la tinskom imaju tri stupnja: POZITIV.vok. kao sa t ianom obitelji. a 1 jc bio 0 potelak d rugog gradanskog rata u ItaJ iji . salve . Jcd na zbirka uputena je njegovoj utoj porodid: !eni Tcrc ncij i. acer 3. a u genitivu plura la -urn. vice. Ipak. . u nominativu plula ra sr. a d Oleus 3 (maj) VJEZBA13. roda -a. prclao rijek u Rubikon. a z.Vale. liberius acrior. fellc-is clarior.

1) NajveCi broj pridjeva pravi superlativ tako da se u gerubvu singu lara muskog roda pozitiva odbaci -i iii -is. . SUPERLATIV PRIDJEVA pravi se na tri nacina. sapient-is gen. Npr. roda do da fo rmant -rimus 3. felie-is ela rissimus 3 fortisslmus 3 eonstantissimus 3 sapientissimus 3 felieissimus 3 2) Pridjevi na -er.PRVA GO DINA UCENjA singular N plural clarius clari6res clari6rum clari6ribus clarius clarius clari6res clari6res clari6ribus clari6ra clari6ra clari6ra clarior clari6ris clari6ri clari6rem clarior clari6re G 0 A V Ab Uz imenice: h omo. -rum . eliirus 3 fortis 2 constans 1 sapiens 1 feli x 1 gen. . fort-is gen.nomen elarius.liberrimus 3 celer . 60 . a dod a fo rmant -limus 3. -ra. -urn. Npr. -ere trece deklinacije tvore superla tiv tako da se n a nominativ singulara m . -re iii na -er. -a. pulcher . a dod a formant -issimu s. -era. elar-i gen. -ris.pulcherrimus 3 acer .To su pridjevi: fiieilis 2 dlfficilis 2 slmllis2 dlsslmllis 2 gracilis 2 hum Ills 2 faelldifficilslmildlsslmilgracllhumilfacillimus3 difficililmus3 slmllllmus3 dlsslmllllmus 3 gracillimus 3 humllllmus3 Superlativ pridjeva mijenja se pravilno po prvoj i drugoj d eklinaciji p ridjeva. femina i n omen to bi bilo: homo elarior.celerrimus 3 3) Sest p ridjeva na -ilis prave su perlativ tako da se u nominativu iii genitivu singulara odbije zavrsetak -is. -erum prve i druge deklinacije.acerrimus 3 liber . -eris. .femina elarior. te pridjevi na -er.iii na -er. constant-is gen.

kao : domo 1 . punio 4 . iii bez ikakvog formanta i ug lavno m uz pro d uzavanje osn ovnog vokala. kao: deleo 2 . Perfek! na -vi 1. rapio 3 . doceo 2 . laudavistis 3.Perfekt glagola ESSE glasi: fui La tins ki perfekt odgovara na~em perfektu: hvalio sam. imao sa m. kao: habeo 2 .genui. .flevi peto 3 . Licni nastavci za perfe kt g lase: singular 1. laudilvimus 2.petivi. N pr. -i 2.Od ove vjezbe pa dalje svakom latinskom glagolu navodimo obavezno i o blik perfekta. habui singular plural 2.laudavi. habuit 1. i 3. 61 . narro 1 . pono 3 . a ona se tvori od g lago lske osnove pomocu formanata -v.audivi.cupiv i. quaero 3 .VJEZOA D .increpui colo 3 . iii pak redu plikaci jom (udvostrucavanjem). laudavisti 3.posui. laudo 1 . -erunt 1. konjugacije.domui. laudaverunt 2. habuerunt lui luisti fuit fuimus fuistis fuerunt . laudilvit 1. gigno 3 . habuisti 3.punivi Perfekt na -vi imaju i ne ki glago li 2. habuistis 3. cupio 3 .nocui Perfekt na -ui imaju i neki g lagoli prve i trete konjugacije. noceo 2 . u z produzenj e p reth odnog vo ka la. seco 1 . pluskvarnperfekt i futur U prave se od perfektske os nove.secui. -u. increpo 1 . -s. habuimus 2. -isti 3. -istis 3. Perfekt na -ui imaju naj ce~ce g lagoli druge konjugacije.colui.quaeslvl 2. laudilvi Perfekt na -ui 1.docui.rapui itd. -imus 2. Perfekt. fleo 2 .delevi. -it plural 1.narravi audio 4 . Glagoli p rve i cetvrte konj ugacije im aju u g lavn om perfekt na -vi.habui. bio sam .

3) Prevedi : vrlo slavna. Universi Rhodif testes artis meae sunt. To je "elativ". 3.n. prout Homerus affirmat. 6. 4. 5. ~ .) najveCi je grcki govomik i veliki drtavnik. 7) To Je genitiv svojstva. Hic Rhodus. 325. Athenae sedes bonarum artium fuerunt. itelj Komentar. illic nox omnibus noctibus ' nigrior densiorque (Plin. Antiquis temporibus Graeci multas insulas Dalmatiae incoluerunt. Bio je na glasu po mudrim savj etima. melle dulcior' fluebat oratio. densior. lam dies ai1bi. veneno (11-3) i antiquis temporibus (II-5)? Pronadi u tekstu sve priloge i oznaci im prilosku funkciju! Nalazis Ii u tekstu umetnutu nacinsku recenicu ? Prevedi : 1. Amor et melle et felle fecundissimus est. 5 4.e. II . i "artis meae" genitiv je objektni. naJazio se na sredozerrmoj obali Spanjolske.Homo malae fidei? coram civibus Athenarum dicebat: "In insula Rhodo egregie saltavi. " Tum cives exclamaverunt: "Testes non sunt necessarii. 5. ljuti protivnik imperijalisticke politike Filipa Maked onca. Sava je brza. pr. 2. ali su ga vojnici izvukli vani i sam je is pio arrov. hic salta!" Kakvi su to albativi: animo forti (1-3). 111. naJazio se medu grckim junacima u borbama kod Troje. aestate sequenti (1-4). Sagunt.1. rimski saveznicki grad. proti v kojeg je odriao cetmacst izvanrednih Filipika.J' RVA GO DI NA UC EN j A VJEZBE I ZADACI 1-1 . 6) To je Vergilijev izraz 7.-322. Animo forti etiam acerbissimos dolores corporis vincemus. U bijegu pred njima. Demosthenes vitam veneno finivit. Dobre ucenike uC je pohvalio.). Duces Romani multas gentes Europae.n. pr. 2. Hannibal cum magno exercitu Saguntum delevit. Asiae et Africae domuerunt. a Drina najbri a.4 3. a kas nije je naravno bio p rotivnik i Alek andra Meked onca. sklonio se u hram s azilskim pravom. kralj u Piru.e. DEMOSTEN 62 . omnes superavi.3 prezivjel Trojancc nakon pada Troje (Eneida IJ 325) .) pao je u nemi lost i njegovih makedonskih satrapa. 218. Nakon smrti Aleksandra (g. 5) Demosten (384. Ex are Nestoris 2. 4) To je bio pocetak drugog rimsko-punskog rata g. Aestate sequenti legam celeberrima3 carmina Homeri. Sosna bria. neMo ~ to se kaZe u vrlo velikom stupnju. 2) Starac Nes tor.6 7. Fuimus Troes. 1) To su abla ti vi poredenja uz komparative: nigrior. Fortes milites dux laudavit. 2.

plurimus najvi ~e Spomenuti pridjev i u supe rlativu pokazuju formant -imus iii -simus.male n multus 3 . Npr. plures. Stoga za komparativ ispred pozitiva dobivaju prilog MAGIS (vi ~e). a za superlativ prilog MAXIME (najvge). magis arduus maxime idoneus maxi me varius maxime arduus Ima pridjeva koji se pojavljuju samo u KOMPARATlVU I SUPERLATlVU. -ius .najbliii ultlmus 3 . NA -r i S REDUPLlKACT)OM Ne moze mo bez razlike sve prid jeve komparira ti na neki od navedenih naCi na. -ius .bolji peior.najbolji pessimus .ovoslranski ulterior.razlicit.velik parvus 3 .lzvjes tan broj pridjeva ima tzv.VJEZBA 14. magis varius arduus 3 .veCi minor. OSOBITOSTI U KOMPARACljl PRJDJEVA . idoneus 3 .mnog i melior.najmanji . Kod pridjeva prve i druge deklinacije koji ispred zav r~e tka -us imaju vokal (e.strm. koji se isto tako pona ~aju i u zivi m jezic ima: bonus 3 .najveCi minimus .posljednji 63 . i. -ius ditissimus 3. plura optimus .prikladan. -us . -itis (bogat) ima takoder nepravilnu komparaciju: dives ditior. komparativni i superla ti vni formanti dodaju se na razli ('ite os nove pojedinog pridjeva. gen. maius .manji plus. NEPRAV ILNU KOMPARAClJU. pa stoga imaju OPISNU KOMPARAClJU.najgori maimus . pluris pI. To su: komparativ citerior. ·ius . tj. ~ to su u stva ri komparativ i superlativ priloga tvoreni od pridjeva mag-nus 3. -us. ·Ius . To je ovih pet pridjeva. I pridjev dives.dobar malus 2 . a nemaju pozitiva.zao magnus 3 . a u komparativu su neo bicni oblici minor i plus za to ~ to je kod njih oblik formanta -or.onostranski superlativ citisimus 3 .PERFEKT NA -S!. u) ne mogu se zbog fonetskih razloga dodavati formanti -ior i -issimus. magis idoneus vanus 3 .go ri maior.

unutarnji proplor.nov vetus . Pri tome se u veeine glagola produzuje osnovni vokal: ago 3 egi. PERFEKT NA-I~ .najgori potissimus 3 . To je tzv. ali i neki glagoli druge i cetvrte konjugacije.ius novissimus . prisni proximus 3 . venio 4 veci Neki glagoli s naza lom u prezentskoj osnovi gube u perfektu taj nazal: vinco 3 vici. scribo 3 scripsi 2. fadio 3 fodi: defendo 3 defendi.pos ljednji posrumus . veoma slavan 1.brii superlativ intimus 3 .prvi (od vise njih) deterrimus 3 . -ius .preei cicior.donji.kasniji. .bliii prior. -ius .najpreei ocissimus 3 . -ius sanctior.posmrce Pridjevi NOVUS.najdonji. bez formanta.najvisi. video 2 vidi. -ius . visi inferior-ius . ELATIV. Prevodimo ga opisno: celeberrimus 3 vrlo.star saeer .najbliii primus 3 . -Ius .najbrii Neki opet od takv ih pridjeva imaju za superl ativ d va oblika: superior. capio 3 cepi. duco 3 duxi.najpouzdaniji. -Ius . najnizi postremus .najnoviji veterrimus saeerrimus Latinski superlativ ima ponekad znacenje vrlo visokog a ne najviseg stupnja. -ius . facio 3 feci. PERFEKT NA -51 prave glagoli trece konsonantske konjugacije uz fonetske promjene: traho 3 traxi.gori pcitior. -ius . rumpo 3 rflpi . VETUS i SACER dopunjuju ko mparaciju pomocu drugih pridjeva slicnog znacenja: navus .prvi (cd dvojice) deterlor. prave uglavnom glagoIi trece konjugacije jedne i druge osnove. potonji supremus i sununus .ius vetustior. dieo 3 dixi. krajnji inIimus i imus . -ius . nizi posterior.zadnji recentissimus . .gomji.svet recentior.PRV/\ G D I N A UCENjA komparativ interior.

4) Rimski car lit Flavije (79. zauzvrat dobio cijclu Numidiju. pario 3 peperi. 2.c. konj . Car lit je bio dobroeudan vladar.1. in peius. 5 6. pa je nako n rata g. 7. Najbogatiji Ijudi nisu uvijek najsretniji. a hram spaljen. steti. Imperator TItus • saepe dice bat: ' Amici. " .Verissimo somno . ali konaenote sa svladati konzul Caj Marije. Vita nihil sine magno labore dedit mortalibus.-81. vici.-105. d are. Perfekt ne doblva rukakav formant. 2. radio je na dobrobit rimskog naroda. Stekao ju je tek nako n Drugag svjetskog rata. Odnosi Numidana i Rimljana kasnij e tc se pogor~ti za vrijeme Ju gurte. maiores natO co lite! 7. pungo 3 pupilgi. Usus est optimus magister omnium rerum. Amicitia Masinissae 2 bona atque honesta nobis permansit (Sal. U drugom rimsko-punskom ratu Mazinisa je biD na strani Rimljana. Tum se Plinius quieti dedit et quievit verissimo quidem somno (Plin. (Vsp.). Rat protiv jugurte).211. stare. tango 3 tetigi. u djelu "De vita CaesArum" Tom je telegrafskom vijesti. 202. in rebus secundis peiora metuam. diem perdidi'. 70. pu ~nin. sto. Prevedi: 1.VJ EZBA 14 . d edi (slozenice mu idu po 3.Kod nekih se g lagola redu plicira sarno prvi konsonant i doda se "en: dido 3 ceddi. Bolje je imati vjernog prijatelja nego najvete bogatstvo. Caesar olim scripsit: VEini. 3. 6. 2) Mazinisa je bio kralj is toenc Numidije. .)3.je ablativ naCina. Discipuli. Cezar nekom prijatelju u Rim javio svoju brzu pobjedu nad Mitridatovim sinom Famakom kod lele u M. Narod je ras ~eran iz Palesti ne i tako je ostao bez svoje domovine . Salustije. In antiquo sepulcro Iiigi: Probe vixit. caedo 3 cecidi. vee se prvi slog os nove red uplicira: curro 3 cucu rri. Rem acO tetigisti. 3. gdje se upravo nalazio u s lutbenoj vojnoj misiji .! 2.) zato ~to je jugurta znao podmitivati rimske sena tore. poznat je po svladanoj pobuni Hebreja g.).-79. 3) Cov~r je 0 Pliniju Starijern (n.. 5. Summum ius summa iniuria. mordeo 2 momordi. 4. vidi. ali tim e je d oSaa u sukob s Arapima. velikom rimskom znanstveniku. 5 njime te Rimljani dugo vojevati (111. pa odatle i gore naved ena r~eni ca. gdje se nalaze i trijumfaJni spomenici Septirnija Severa (193. do. sin cara Vespazijana. Komentar. koji je tivio u vrij eme Trajana i Hadrijana. navodno. Vis maior. Et optimum et pessimum in homine est lingua.). hostes vicil. 5) Ta se retenica naJazi kod historiwa Svetamja Trankvila. improbos vinxit. PERFEKT S REDUPLIKACijOM prave najvi~e glagoIi treee konjugacije.-337. 79. Ugu~ nj e 1idovskog ustanka ovjekovjeteno je u Rimu podizanjem velifunstvenog litova slavoluka blizu Fo rum Romanum. 8. 1) To su s udski stavovi kada neki slutaj treba rumatiti na bolje.). koji je sastavio veliko encik1opedijsko djelo "NaturaJis historia". samozvanog kralja. In melius. . odnosno na go re.) i Konstantina VeJikog (306. 4. jeruzalern je bio potpuno uni~ten. di sco 3 didici . In rebus adversis semper meliora sperabo. Aziji gA7. 5.). VJEZBE I ZADACI 1-1 . n. 3. nmv SLAVOLUK 65 . Nastradao je za prova le Vezuva g. Ab imo pectore .

pulchre pri!. fort·is gen. Pridjevi prve i druge deklinacije na -us 3 i -er 3 tvore svoje priloge tako da se u geni tivu singulara m. tvore prilog tako da se u genitivu odbije -is. 2. facilis 2 pri!. acriter pri!. multum. 1. Pridjevi trece deklinacije sa tri. tj. kao: fals us 3 falso (krivo). clare pri!. a doda -iter: acer3 fortis 2 felix 1 gen. creber 3 crebro (cesto). kao: multus 3 pri!. facile Prilozi izvedeni od pridjeva imaju dosljedno i svoju KOMPARACIJU. subitus 3 subito (iznenada). odnosno pridjevi osnove na onto. Kornparativ priloga odgovara srednjem rodu komparativa pridjeva. PRILOZI I NJIHOVA KOMPARACIJA . c1tus 3 cito (brzo). 66 . se rus 3 sera (kasno). a superJativ priloga pravi se na isti nacin kao i u pozitivu. clar·i gen. Neki se prilozi tvore od pridjeva dodavanjem -0. fortiter pri!. roda odbaci -i a doda -e: clarus 3 pulcher 3 liber 3 gen. tvore prilog tako da se u genitivu singulara odbije -is. feliciter Ipak u pridjevu audax ispada u prilogu -i-: audacter. continuus 3 continuo (odmah) itd . osim onih na -ans i-ens.VJEZBA 15. felic·is pri!. dva i jednim zavriletkom. a doda -er: Ponekad i srednji rod pridjeva sluzi kao prilog. acr·is gen. zamjenom genitivnog -i sa -e. 3. . Po svom postanku oni su u svim jezicima nastali spontano. Pridjevi trece deklinacije s jednirn zavriletkorn na -ans i -ens. od bonus 3 prilog g lasi: b ene.libere Medutim. al i velik dio pri loga tvori se u latinskom od pridjeva. mjesta i nacina. ra rus 3 raro (rijetko). liber·i pri!.PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II Prilozi (adverbia) su nesklonjive rijeci koje u recenici lu ze najviile kao dopuna predikatu kao priloilke oznake vremena. pulchr·i gen.

laudiiveram laudiiveras laudiiverat . 2. -Her i er. -eriimus 2. latinski jezik ima pri loga sa zavrsetkom na -im i -itus. PLUSKVAMPERFEKT na perfektsku osnovu dobiva nastavke: singular 1. 3.-eram 2. plural laudaveriimus 2_ laudaveriitis 3. -eras 3. koji su uglavn om izvedeni od imenica. -6. -eriitis 3. 67 2. -ero -eris -erit 1. laudiiverant 1. 3. -erant FUTUR II na perfektskoj osnovi dobiva nastavke: singular 1. 3. -erat plural 1. plural -erimus -eritis -erint PLUSKVAMPERFEKT ce stoga glasiti: singular 1.V JE:1:8A 15 pro pozitiv alte pulchre tuto acriter fortiter feliciter sapienter facile bene multum komparativ altius pulchrius tutius acrius fortius felicius sapientius facilius melius plus superlativ altissime pulcherrime tutissime acerrime fortissime felicissime sapientissime facillime optime plurimum Osim gore navedenih priloga na -e. kao: Na perfektskoj osnovi prave se jos PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II. 2.

rodom iz Kordobe u Spanjolskoj. laudaveris 3.5 si (ako) tuis hostis fueris? (SaL) 4.1. Sene. Aliquando bonus etiam dormilat Homerus. Ostavio je tri monografije: Bellum Catilinae. Avari semper miserrime 3 vivunt. 2) To je ablativ poredenja: od domovine. koju je Neron g. jednu menipsku satiru i zbirku moralnih pisama. objekta (quem alienum . Difficilius propria vitia quam aliena videmus. plural laudaverimus laudaveritis laudaverint Latinski p luskvamperfekt odgovara nasem pluskvamperfektu. 4. 3. 7. God. dao ubiti. predikata (fidum). Quem (kojeg) alienum fidum invenies.kog tudinca) i akuz. 2. 6. Neron naredi i Seneki da se ubije. cum parentes venerint Kazat eu ti kad budu dosli roditelji (kad dodu rodite lji). 11. kao dopunu objektu. 2. knjiZevnik i odgojitelj ina~e okrutnog cara Nerona. filozof. sed etiam publice furimus 1 (Sen. 5. nego domovina 3) To je elativ: vrlo bijedno 4) Gaj Salustije Krispo je Cezarov pristaSa i najzna~ajniji historiograf Cezarova vremena. Poma non ciidunt procul ab arbore sua. laudaverit 1. 2.hvalio sa m Futur drugi oznacava radnju koja se ima desiti prije dru ge buduee radnje. Citius. Nasi vojnici se hrabro i odvaino bore za slobodu domovine. PlEinus venter non studet libenter. De coniuratione Lucii Catilinae C. Hic et nunc. 59. zatim kao dopunu pri· jedloinom izrazu! Prevedi: 1. Nunc aut numquam. Nihil dulcius patria 2 est. sina jo§ okrutnije Agripine.4 III . Iz temelja moramo mijenjati nase navade. 1. 6. Sursum oorda! Pronadi u tekstu genitive kao dopunu subjektu. razotarani Seneka povlaa se u privatni f ivot. Komentar: 1) To je napisao Lucije Anej Seneka. 2. epigrama. 68 . ali nakon otkrivene zavjere g. a prevodimo ga nasim futurom drugim iIi prezentom svrsene radnje: Dicam tibi. omnia vere et clare exponam. Bellum Jugurthinum i Historiae. 65. forti us.dictum Olympici certaminis est.. legi: Cum venero domum (kuci). altius . In epistula. 3.1. 3. 3. 5. 5) Glagol "invenire" ovdje ima dva akuzativa: akuz. 8.ka je napisao vrlo mnogo moralno-filozofskih djeJa. Mala ultro veniunt. Hic iacet lepus. Non privatim solum.). Samo si mi djelomicno kazao istinu. Germanorum et Britannorum docte et veraciter descripserat.PRVA GOD INA UCEN)A FUTUR II ee glasiti: singular laudavero 2. 62. 2. Sallustius scribit fideliter. Caesar mores Gallorum. ali ga ponekad prevodimo i nasim perfektom: bijah hvaIi o . Semel pro semper. tragedija. quam amicus mihi scripserat. govora. 3. Zadnje se djelo tek fragmentamo saruvalo. 4. VJEZBE I ZADACI 1-1 .

kod iuxta .pred. 1 .bez. .kroz.prema versus .k. Milites in urbem veniunt.Cives in urbe vivunt Vojnici dolaze u grad.PREZENT PAS.prema (Romarn versus) ob . To suo in . prije post . prae . od. pro . oko circum.za.u.pred.Puer sub arbore ludit. zbog 3. abs) . kod. citra u ltra 5 5 ove strane one strane trans . circa . cis.iza. unutra extra . sa.kod cum - 5. preko infra .iznad. . poslije inter . Gradani Zive u gradu Ventus folia sub arborem iacit.mimo. 1. protiv secundum . .izvan su pra . Vidim jastrebe kako bjeZe na visoke gore. PRIJEDLOZI 5 ABLATIVOM a (ab.pod. Video vultures super alta cacurnina fugere.Aquila su per altis montibus v6lat. kuda? .od.Dijete se igra pod stablom. . PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM ante . PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM I ABLATIVOM: U latinskom ima nekoliko prijedloga koji na pitanje: kamo. kod ad . 5 one stra ne contra . e (ex) .Orao leti nad visokim brdima. super .4 KONJUGAClJE Prijedlozi (prae positiones) su nepromjenljive rijeci koje u recenici slu ze da skupa 5 imenicom tvore neku prilo ~ ku oznaku. . 0. za vrijeme intra .nasuprot. de sine .pod. PRIJEDLOZI . nad Npr. U latinskom prijedlozi idu sarno 5 dva padeza: 5 AKUZATIVOM i ABLATIVOM. sub .preko. Vjetar li~le baca pod stablo.izmedu. za vrijeme. 69 .medu. a na pitanje: gdje? .iznad. ispod apud .pred. do.zbog praeter .iz. osim per .oko 2.ablativ. zbog propter . za.uz.traZe akuzativ. na. po penes .VJEZBA16.

moneor moneris monetur monemur monemini monentur 4. Conscientia opera nostra p roba t. . konj. laudor singular 2.Osim toga.: Llber legi tllr . Magister di scipulum laudat.laudiitur 1. konju gac iji pred pasivnirn nastavkom -ris tematski vokal je -e-. puni~r 3. Npr. Savjes t odo brava nasa djela. a bez p rijedloga. laudiiris 3. Jedino se II prvom licu jednine na ak tivni oblik dod a jos pasivni nastavak. Uonj. UCitelj Iwali ucenika. ako je to neko lice.U tom slucaju latinski pasivni subjekt u nas postaje objekt. -ntur PREZENT PASIVNI pravi se tako da se akti vni licni nastavci zamijene pasivnim. . koju Latini niposto ne izbjegavaju.PRVA GOD INA UCENjA PASIV oznacava radnju koja se vrsi na subjek ru. .Knjiga se Cita.Ucenik biva hvaljen od uCi telj a. -r 2. dok u 3. laudantur 2. a predikat se slaze s novim subjektom. dok su II latinsko m u prezentskoj osnovi ona jednostavna. U nasem su jeziku sva pasivna vremena sloze na. lica pa dalje prod uljuje. konj. Npr. laudiimini 3. Objekt aktivne radnje u pasivu postaje subjektom. . laudiimur plurural 2.-tur plural 1.Opera nostra conscientiii proban tur. Licni nastavci za pasivna vremena prezentske osnove glasi: singular 1. konj. konjugaciji os taje kratak.Nasa dje la b ivaju odobravana od savjesti . a subjekt lati nske radnje u pasivu prelazi u ablativ s prijedlogo m a (ab. -mini 3. latinskll pasivnu radnju. drugoj i cetvrtoj konjugaciji pred pasivnim nas tavcima od 2. . Npr. mi najcesce prevodirno aktivno: KNJfGU CITAMO.UCitelj hvali ucenika. -mur 2. Osnovni se vo kalll prvoj.Knjiga biva citana . 1. . 70 . ako je to neka stvar ii i pojam.Discipll ius a magistro lalldarur. abl ativ lida postaje subjekt. dok se mi lako mozemo posluz iti i refleksivnim glagolskim oblicima. oris 3. trahor traheris trahitur trahimur trahimini trahuntur i-osnova capior caperis capitur capimur capimini capiuntur puniris punitur punimur punimini puniuntur Latinski jezik ima samo jedan nacin izrazavanja pasivne radnje. U 3. abs). Discipulus laudarur a magistro .

Pugna apud Cannas Romanis valde perniciosa fuil. Pro aris et focis dimicatur. Dakle znatenje bi bila: Borba se vodi 7A vje. II . .n. VJEZBE I ZADACI 1. Nasi vojnici bore se za dom i domovinu. 312.s Ab ovo usque ad mala. ognj i ~ t e. Hannibal ante portas. Pro memoria. pr.Najznatajnija i najstarija cesta jc Via Appia. Azijc.ru i dam. .) u svom djelu "Annales" (I -1).§ivi . 3.kuta.-114. In insula Rhodo celeberrimus rhetor Molo docebal. Pro forma. retorske i (ilozo(ske ~kole.6 Deus ex machina. 187. govono u svoj u korist. osobito u svojim govorim a pro ti v Katilinc i Marka Anto nija. Romani mortuos non inlra sed exira moenia. VIA A PIJA .1.7 Cum grana salis. STARA RlM5KA CESTA Na Rod bi dola zili mladi Rim ljani nil s tudij e.Cicero pro domo sua. a nazvana jc po konz ulu Gaju Flaminiju. Komentar: 1) Focus . Vercingetorix deditur. koji Sli Rimljani podi7. 5. . pa je taka i M.l 2. Nova Via. Prevedi: 1. pr.)12. nclito raditi u svoju ko risti . De Ie fabula narratur (Hor. 7) Machina jc nilprava u grfkom lcarru kaja bi se s pu~ taJa na pozamicu da sc razrije~i ncki nerje.1. n.. Ex privata diligentia. Amicus certus in re incerta cernitur. od pot ctka do kraja . 5) ~ . Recentiorem hisloriam Romanam Tacitus sine ira el studio descripsil.-"plet.1. 240 km duga. Avis e cantu. 4. 71 .8 Condicio sine qua non. III . 5. Eo duces Gallorum producuntur. non de iure disseritur. a i ~la je cd Rima do Ka pu e. Post festum . rul:ak pocinja li jajima a zavr~vali votcm.Od Rima prema sjeveru je vodila Via Aemilio. Sacra Via. potu te n od Hanibala na Tranzi. Ad acta. koji je g. Caesar in munitione pro cas Iris considil. 4) To ka1c sa m historitar Kornelije Tacit (54 . Tu lije Ciceron t"U s luga predavanja re lora A polodo ra Molena . 3) Rh ~du s je vrlo razvijen i z n a~aja n o tok prcd o balorn M.9 De visu.t rtvenik. nairn e. Bencventa i Brundi zija .menskom jezeru .e. Probiias laudalur sed algel.n. In margine. 4.). Njczin se nazi v i danas zadruo u nazivu pokrajinc Emilija. arma proiciuntur (Caes. Caesar a coniuratis in senalu iuxta statuam Pompei interficitur. La dam i domovinu.VJE ZIlA 16. 2. 3. homo autem ex operibus dig noscitur.' . 3 2.U sam o rn Rimu su bile cestc: Via lata. kada s u sc tu (ormirale rame umietni~kc.c. 6) tj . a podigao ju Ie g. koj u je g. 2.e.'O Sub rosa. Pro bono pacis. arbor e fruclibus. Post nubila Phoebus. kao ~laje Ciceron. 2) Via Flaminia jc vodi la od Rim a u ju 1nu Italiju. M. Rim ljani su. za kuru i ognji ~ tc.a li u hramovim a. 6. Do n ajv i ~cg razv itkajcdo~o u h el cnj sti ~ko doba. na javnim mjcs lima i U s vojim kutam a. am.11 Primus inter pares. iuxla viam Flaminiam. Prijatelji se stjecu ne oruijem niti novcem nego usluinoscu. De facIo.2 sepeliebanl. Emilije Lepid. podi gao cenzor A ppius Claudius Caecus. 217.

(onaj.) N G ego mei mihi me me tu tui tibi te te nos nostri.ille. ilia. VJEZBA 17.mene. ea. Verci nge torig je organizirao posljed nji ustanak Gala. po "marginalia" zna~i : bilj e~ka. se Ako akuzativ "se" telimo naglasiti. LICNE I LICNO-POVRATNE ZAMJENICE . vobiscum. on a. je za sunce. skriveno iza grma rute. nostrum nObis nos nObis vas vestri.IMPERFEKT PASIVNI i INFINITIV PREZENTA PASIVA Licne zamjenice (pron6mina personalia) u latinskom jeziku glase: singular 1. vas 3. vestrum vobis vas vobis D A Ab Kao "tu " dekJinira se i LICNO-POVRATNA ZAMJENICA. 72 . se Iabl. sibi Iakuz. tecum. id . secum.e. 10) ~ .tebe itd.n. sui Idat. g. ali je kod Alczije hametice (d o nogu) potu fen (De bello Gallico VII 89). tu 3. ono). 9) Phoebus meta(or. Njihovu funkciju preuzimaju pokazne zamjenice: is.-52. onda on stoji otraga i pise se zajedno sa zamjenickim oblikom: mecum. illud. onda ga podvostruCimo: sese. Ako uz ablativne oblike liCnih zamjenica kao i uz povratne zamjenice stoji prijedlog "cum". 11) P0\1erljivo. 12) To je u pravozavr~tak Cezarova ratovanja u Galiji ad 57. ego plural 1. nos 2. (nemaje) 2.I'RVA GODINA UCEN)A 8) Treba oMroumno promotriti stvarl. ti . kako je to uostalom i u nasem jeziku Ga . ncku bilj E$ku nap isa ti no rubu stranice. pr. Licne zamjenice imaju specificnu deklinaciju. (nemaje) Latinski jezik ne pozna zamjenice 3. nobiscum. lica. koja vee po prirodi nema nominativa niti pluraIa: I gen.

sibi itd .. naprotiv. laudabiimur 2. -mur I 2. konj. -tur .VJE Z SA 17. . -ntur Pred pasivnim nastavcima u svim se konjugaeijama prod uzuje slog -ba-. singular 1.laudiimus nos. 3. trahebar trahebiiris trahebiitur trahebiimur trahebiimini trahebantur 4. ••• IMPERFEKT PASIVNI pravi se tako da se i ovdje lieni aktivni nastavci zamijene pasivnim nastavcima: 11 . laudabiitur 1. i 4. vestrum upotrebljavaju u partitivnom znaeenju: op timus ve trum . INFINITIV PREZENTA PASIVA u 1. Obliei genitiva plur.prevodimo: Ueenik bijase katnjavan. laudabantur Discipulus puniebatur .1. Ueenika katnjavasmo. ona se upotrebljava za sva tri liea singul ara i plura la ako se radnja vraca na subjekt: hvalim sebe. konj. dakle: Illaudiiri III deleri IIV puniri 1IIIIegi I capi 73 .stoje uz pridjeve u znaeenju objekta. puniebar puniebiiris puniebiitur puniebiimur puniebiimini puniebantur plural 2. U latinsko m se jeziku u tim slueajevima za prvo i drugo lice upotrebljavaju liene zamjenice: laudo me. laudiitis vos . U nas. monebar monebiiris monebiitur monebiimur monebiimini monebantur 3. laudas te . kao: memor sum vestri (sjeeam se vas). lice sing ulara iii plurala: lauda t se. naprotiv. od NOS i VOS: nostri. hvale sebe).dok se oblici: nostrum. -r I 2.k. vestri . -mini I 3.konj. i i-osn. laudabiiris 3. Dakle: 1.najbolji od vas multi nostrum . aktivni zavrsetak -ere zamijeni se pasivnim nastavkom -i. 2. laudiibar 2. laud ant se (hva liti s be.mnog i od nas Lieno-povratna za mjeniea: sui. -ris I 3. hvalis sebe itd. u latinskom jeziku upotre bljava se sarno onda ako se od nos i na 3. konj. konjugaciji dobijemo tako da se aktivni infinitivni formant ore zamijeni pasivnim formantom -ri oU trecoj konjugaeiji. laudabiimini 3.

Bilo je dosta robova koji su pripadali drtavi. a naveter bi ih zatvarali u prave rob ij~nice. pr. Za njihova prava zalagali su se mnogi italski kultumi radnid. tuvanja i tiStenja grada. vlasnici latilundija i ostali vlasnici robova nastojali s u ubla1. a takvih je bilo dosta s Istoka. Viri docti in se divitias habent.1. Na bolji polotaj robova mnogo je utjecalo novonastaJo krSCanstvo. cras tibL I 2. 5 Kakav je to ablativ ' antiquis temporibus u 11-2' 7 Kakvi su to genitivi ' divitum Romanorum ' u 11-3. sjever i is to k Europe. te na zapad. Vade mecum. Juvenal u svojim satirama. Bili su roba 7. Imperare sibi maximum imperium est.PRVA GODI NA UCEN) A VJEZBE I ZADACI 1-1 . Najtete je bilo robovima na latifundijama. 4) Hippocrales s otoka Kosa (460. a i zakoni su ih Stitili. 3. Robovi zaposleni u gradovima bili su svakako u boljem polotaju. zatim u podruqima srednjeg istoka .-377. 5) Robovi su bili uglavnom ratrti zarobljenici . Hodie mihi. ka d nas prcko Save. kao npr. Carski oslobodenid postajali su tak i ministri. Drave i Dunav3. bio kod Cicerona liron. Solestan i tuian prijatelj od nas ocekuje pomoc. Prevedi: 1. Robovi u Italiji cijenili su se vrlo malo (minimi). pa te postepeno doti do potpunog ukidanja robovlasnitkog dru~tvenog sistema. 74 . . pruden s haberi. stavljali su im lance. kako bi se robovi zain teresirali za povjereni im posao i za vodenje privatnog !ivota.e. Discipuli. 6. .Gazda je vjeme robove imao provo i oslobod iti. Maxima bona in terra sunt: ab omnibus amari .) smarra se i dan as zatetnikom medidne kao nauke.n. pa je za nekog roba bila vee to kazna. Prebaci u aktiv recenice: 11-2 i 11-3. ' medicinae' u 11-2.Sudbina je ro bova zavisila a tome da Ii su hili odredeni za rad u poIju iii u gradu. Njihov se broj u ItaJiji stoga povecavao neprestanim osvajanjima dru gi h zemalja U s redozemnom bazenu. a liberis coli et post mortem rite sepelirL 2. Ro bovi s u se naka n s vakog osvajackog rata prodavaJi na pijaci blizu Foruma. i ' vestrum" u 1-57 Vidis Ii dva razlicita nominativa uz pasiv ' existimabatur' u 11-27 Uz aktivni oblik glagola tu bi stajala dva akuzativa.e. 2) Nek 1 ostane 0 n~ om tajnom! 3) To se redovit o odnos i na prirut nik koji lijeenik nasi sa scborn. ukoliko ne bi naSao kakav samostalni posao. naglaSavajuti da je i rob tovjek.2 4. a znaIi su i z10rabiti lako stetenu vlasl. a tu ih je inate najviSe bivalo. Veliki broj oslobodenih robova postao je problem za grad Rim. ali od 1. dobivali su kod gazde pristojnije poslove. kakav je npr.Robovi nisu u potetku imali nikakva prava. optimi vestrum magistro carissimi sunt. bivali su tak i litni sekretari.n. 2. a obavljali su razne poslove oko uredenja. stoljeta pr. iii su im dopuStaii da se otkupe novcem koji bi zaradili napojnicama iii sitnom rrgovinom. 3. Hippocrates' iam antiquis temporibus inventor medicinae existimabatur. Da ne bi bjetali. .3 II . Veoma mi se svidas. 3. Takav su postupak prema robovima Rimljani preuzeli s Is toka.iti takav odnos. 5. Komentar: 1) Cest natpis na s tarim rims kim grobnim spomenicima. pa i njih Juvenal u svojim satirarna tes toko osuduje. Agri divitum Romanorum a servis colebantur. Postepeno s u kod gazda sticali sve viSe prava.a prodaju i eksploataciju. jer je na taj natin tudinaca s Istoka bilo viSe nego samih gradana. Oslobodeni rob je i dalje bio vezan za matitnu kuru. Inter nos. ako bi ga gazda iz grada poslao na svoje imanje da radi oObrazovani robovi.

meus 3 2. KONJUGACijE Prisvojne zarnj enice tvore se na osnovi licnih za mjenica. -mini. U p rvoj i dru goj konjugaciji nastavak -r doda se na prvo lice aktiva. vee ih nadoknaduje genitivom pokaznih zamjenica ILLE i IS. 3. Nos patres nostros laud amus. 3.-ntur. njihov). 2. kako je to i kod nas. lice (njegov. 0 cemu ee bi ti govora kod pokaznih zamjenica. Ako se radnja odnosi na subjekt 1. FUTUR I PASIYNI tvori se tako d a se ponovno licni nastavci futura aktivnog zamijene pasivnim licnim nastavcima: singular 1. lica. tiius 3 3. -mur. -bor. vester 3 3. Vos patres ves tros lauda tis. Latini tada upotrebljavaju prisvojne zamjen ice od gova rajueeg lica: Ego pa trern meum laudo. pa g lase: singular 1. iIi 2.-4. Illi patres suos amant.FUTUR I PASIVNI 1. Prisvojno-povratna zarnjenica se poput licno-povratne upotrebljava sam o onda ako se radnja odnosi na subjekt 3. -bimini. (nemaje) plural 1. -buntur.1. -beris. -ris. Prisvojne se za mjen ice d ekliniraju kao pridjev prve i druge d eklinacije. 2. plura l 1. -bitur .VJEZBA 18. Tu pa trem tuum la udas. PRlSVOJN E I POVRATNO-PRISVOJNE ZAMJENICE . (nemaje) Latinski jezik ne pozna niti prisvojne za mjenice za 3. 2. 2. -r. konjugacije: 1. Prisvojne za mjenice stoje uvijek iza svoje imenice. 3. nos1er 3 2. PRISVOJNO-POVRATNA ZAMJEN ICA glasi: suus 3. 3. -tur. 75 . njezin. -bimur. lica: fil e pa trem suurn am at. a dalje ide slicno kao u p rezentu 3.

Sua sponte. . monebor moneberis monebitur monebimur monebimini monebuntur III konj. Liller a nobis legetur. -entur I konj. laudabimini 3. Fructus omnium laborum nostrorum brevi tempore terribili et toedo bello diruentur. svjestan da ga je nesreCa nedufuog za telda. 2. 43. jer se nasuprot nje ujedinjo gotovo ajeli Senat na telu s Markom Antonijern i m1adim. Non vitium nostrum. II . 2.. -ar.2 Kako jos moies kazati supstantivirani pridjev 'omnia sua' u ree. -etur . ernini. . Glari et celebres scriptores a nobis semper legentur. 3. III konj. Omnia mea mecum porto.1. .1.. Sapiens omnia sua secum portal. bello! PoktBajovu reCenicu -5. a kakav je genitiv "tortium et impavidorum bellatorum" u 11-2? Prevedi: 1. pa ce konaeno paso u ruke svog Ijutog neprijatelja Antonija.2 2. Honestissime viximus. NiSta nas nete. Gives boni patriam suam omni modo adiuvabunl.. To je bilo g. legar legeris legetur legemur legemini legentur IV konj.. 3. 1-2 i u 1-3? Kakav je to ablativ ' brevi tempore' u 1-5.. odnosno -e produ zuje: 1. u Senatu. -eris. ali srete nije imao. punlar punieris punietur capiar capieris capietur puniemur capiemur puniemini capie mini punientur capientur Npr. singular 1. Homerove pjesme uvijek 6e se eitati. uz koju je i on bio pristao. Lijekovi Ce.. -ernur. Mi cerno uvijek. 4.1. Nulla ra ab officio nostro deterrebimur.. 3. laudabor 2. 2. Dolores corporis nostri medicamentis lenientur. laudabuntur II konj. 5.postaviti na =ponere in s abl.n.2 6. laudabitur 1. i i·os. nema velikih ~i . 2. vrto sposobnim dr1avnikom i vojskovodom Oktavijanom. prebaati u aktiv! 76 .).. Knj ig u cerno citati. 44. sed virtus nostra nos adflixit' (Gic. laudaberis 3. Sve ptice najrevnije grade svoja gnijezda.. Nakon u bojstva Cezarova g. Memoria tortium et impavidorum bellatorum nostrorum numquam exstinguetur. pr. brzo je Ciceron uvidi o da republikanska stranka zavjerenika.P RVA GOD INA UC ENj A Kod trece i cetvrte konjugacije zamj ena licnih nastavaka pasivnim jednostavna je. 3. Komentar. 2) Prevedi sve ~etiri retenice aktivno: StraSan ce rat.2 4. VJEZBE I ZADACI I . 3. laudabimur plural 2. . Ciceron je dvaput poktBao da se morem prebaa do republikanske vojske koja se okupljaJa u Grtkoj. uz napomenu da se pred pasivnim nas tavcima futurski forma nt a. U domovinskom ratu sve svoje nade postavljamo na hrabre vojnike. . 3) Pripazi nadva razli a ta ablativa u retenia 1 brevi tempore i terribili. 1) To je kazao Ciceron.e.

uz neka odstupanja. IPSA.U rnuskorn rodu neke zarnjenice zavrsavaju u norninativu na -e: iste. i to ne uvijek. ista. ta.Srednji rod uglavnorn svrsava na -d: istud. rodovi pokaznih zarnjenica lako vidljivi. ana. id. U akuzativu i ablativu singulara i u cijelorn pluralu pronorninalna deklinacija je jednaka deklinaciji pridjeva prve i druge deklinacije. ille i ipse. to. samo hic ista ille is idem ipse haec ista ilia ea eadem ipsa hoc istud iIIud id idem ipsum Dok su u nasern jeziku.Norninativno -s dobiva sarno zarnjenica IS. kako cerna upravo vidjeti: 1.PERFEKT PASIVNI Pokazne zamjenice (pronomina dernonstra tiva) neSto pokazuju. a isto tako i odnosne i upitne. ILLE. irnaju posebnu deklinaciju. . . Neobican je oblik prve pokazne zarnjenice HIC. ISTA.VJEZBA19. ILLA. Hac. POKAZNE ZAMJENICE . illud. ana isti. ILLUD onaj ona. IPSUM. dativ na -1. Tl . isto sam. . kako vidirno. a zoverno je PRONOMINALNA DEKLINACIJA. ono singular N ille ilia ilfius illi ilium ilia illam ilia iIIud ilia illas illud illi iIIarum plural illae iIIarum illis illas ilfis ilia ilia illarum G D A Ab Kao ILLE deklinira se jos: ISTE. sama. . ova. To su: ovaj. u latinskorn su oni vidljivi sarno u zenskorn rodu.a sarno jednorn na -urn: ipsurn. osobito u zenskorn i srednjern rodu. HAEC. Pokazne zamjenice. iste onaj. ova taj. ISTUD. IPSE. Kod nje su karakteristicni padezi: I genitiv na -Ius.

Od zamjeniee IS. EA. Ta se cestiea pojavljuje u svim padezima singulara. te u nominativu i akuzativu plurala srednjeg roda: singular N hic haec huius huic hunc hoc hanc hac hoc hoc has hoc hi horum plural hae harum his has his haec haec horum G D A Ab Zamjeniee ILLE. HOC. Njihovi genitivi zamjenjuju prisvojne zamjeniee 3.I' RVA GOD INA U ENJA 2. ea. liea: eiu5. Kod te za mjeniee deklinira se sa mo njezin prv i dio (is. IDEM. One zamjenjuju licne zamjeniee rreceg liea: ON . ali pritom dolazi i do nekih fonetskih promjena: singular N G plural idem iidem eorundem idem eadem eosdem eaedem earundem eisdem easdem eisdem eadem eadem eorundem idem eadem eiusdem eidem eandem eadem D A eundem Ab eadem 3. te kod odnosne i upitne zamj eniee. jer je ona na osnovu dobila demonstrativnu cestieu -CE (u skracenom obliku -C). ID dodavanjem sufiksa -OEM nastala je zamjeniea: IDEM. EAOEM. ono singular N G D is ea eius ei eam ea id eo eos id ei (ii) eorum plural eae earum eis (iis) eas eis (iis) ea ea eorum A eum Ab eo U genitivu si ngulara nas tavak -ius iza voka la prelaz i u -jus. TO onaj. ID imaju jos ove funkcije: 1.ONI. Najneobii'nija je zamjeniea HIC. ILLA. o na. HAEC. IS. id). osim u genitivu. a ta ko ce biti ta koder i kod zamjeniee HIC. njezin otae) 78 . ilIe seribit ea eantat ilIi ludunt ilIae legunt 2. ILLUD i IS. illius pater (njegov. Ea. EA. pa stoga citamo: ejus -.

laudati estis 3.dictus. Glagoli s perfektom na -SI i -I prave particip perfekta na -TUS: traxi .datus.raptus. a od ove vjezbe pa dalje potrebno je za svaki glagol navesti i ovaj cetvrti njegov oblik. eius pater. laudatus es 3. laudatus est plural 1. trahere. . Glagoli s perfektom na -UI prave particip perfekta na -ITUS iii na -TUS: habu i . eorum. 79 . dat.habItus.deletus. cecidi .captus: egi . vidi . p luskvamperfekt i futur II) prave se pomocu participa perfekta pasiva i oblika pomocnog glagola ESSE. pepiili . d ixi . eorum. monui .La tinski particip perfekta pasiva odgova ra nase m pas ivnom glago lskom pridjevu.ventus.visus (vidtus). delevi .laudatus. tractum itd. legi . punIvi . posui . PASIVNA PERFEKTSKA VREMENA (pe rfekt.d octus. dedi . legi.positus. docui .tractus. duxi . laudati sunt Prevodimo: bio sam pohvaljen . rapui . il10rum parentes (njihovi roditelji). laudati sumus 2. eius patri itd.caesus itd. illorum pate r (nj ihov otac).lectus. legere. laudatus sum 2. lectum. ill1us parentes (njegovi.iii: pohvaIili su me. eiu patri . a pravi se od glago lske os nove i formanta -TUS (-SUS). traxi. cepi .domitus.ductus. d akle: lego. eius. Glagoli s redupliciranim perfektorn imaju PPP na -tus iIi -sus: cecidi . Particip perfekta pasiva navodi se redovito u srednjem rodu. njezini roditelji). gen. laud avi .actus.monItus. triiho. Moramo se stoga najprije upoznati s tvorbom glagolskog imena PARTICIPA PERFEKTA PASIVA.pulsus. veni .casus. 1i genitivni ob lici u deklinira nju doticne imenice ostaju nepromjenljivi: nom. Perfekt pasivni tvori se od participa perfekta pasiva i prezenta glagola ESSE.VJEZBA 19. Glagoli s perfektom na -VI tvore pa rticip perfekta na -TUS. .punitus. singular 1. domui .

a Odisej je bio poznat po razboritosti i lukavstvu. 2. 3. redire (vrati ti se). Homines non semper de eadem re idem iudicant. Plebs modo hoc.). 111-1 . Djeca moraju postovati svoje roditelje. 3. Ahilej je bio glavni junak. Fortuna inconstans modo huic. modo illud amat. 4. Antiquis temporibus nomina Achillis et Odyssei2clarissima erant: huius prudentia.). reliqui omnes interfecti (Sail. 80 . 4. Medice. Ipsa senectus morbus est. 5. 49. cura te ipsum! 6. 12/3 i 13/4. 2. 2) To su gr~ki junaci u borbi pod Trojom. Dabit deus his quoque linem.PRVA GOD I NA UCE NjA VJEZBE I ZADACI I . glasi: redi . Komentar: 1) To je nepravi lan glagol red eo. preSao ri jeku Rubikon. 2. 2. Acriter utrimque usque ad vesperum pugnatum est (Caes.redite: vra ti se . 3.vratite se. Usp. Artifices ex operibus eorum cognoscimus. Homo ipse faber fortunae suae est. Bellum per S9 ipsum semper malum est.1. Hannibal3 inter anna educatus est. kome imp. modo iIIi propensa est. Lacaena in bello patrio filio suo scutum cum his verbis dedit: Redjl cum hoc aut in hoc. 7. 11-1. To je bio pocetak gradanskog rata izrnedu Cezara i Pompeja. Alea iacta est. Elephanti quatuor capti sunt. sutra tebi. 4. iIIius fortitudo laudabantur. 4) To je kazao Cezar kad je iz Galije g. 4 Kakav je to ablativ 'antiquis temporibus' u 1-7? Prevedi: 1. Udes je naklonjen dan as meni. 3) KartaSki vojskovoda u II punskom ratu.

lj.Upotrebljava se samostalno bez imenice. hod. haec. cuius filius amicus meus est. koja. koje) u latinskom glasi: QUI. hae.Ucitelj. koja bi bez demons trativne cestice glasila: hi.Ona nas u nominativu po svojim oblicima podsjeca na pokaznu za mjenicu: hic. Deklinira se slicno kao i relativna zamjenica. QUORUM imaju i znacenje zamjenice "CijI": Magister. poput licnih. u ablativu veze s prijedlogom "cum": quocum. cesto posjecuje nasu kucu. saepe domum nostram frequentat .sto?) u latinskom glasi: QUIS? QUID? .PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II PASIVNI Odnosna iii rela tivna zamjenica (tko. iii upitna pridjevska zamjenica (koji? koja? koje?) jednaka je odnosnoj zamjenici: 81 . quibuscum Genitivi curus. koji. ciji sin je moj prijatelj. a ima sarno dva oblika u nominativu i akuzativu i ima same singular: N quis cuius cui quem quo quid G 0 A quid Ab Genitiv curuS? ima i znacenje "ciji?": Cuius pater ille est? Ciji je on otac? Upitna zamjenica pridjevskog oblika. QUOD. .. QUAE. UPITNA III INTEROGATIVNA ZAMJENICA (tko . ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE . sto. quacum. I od nosna zamjenica d eklinira se po prominalnoj deklinaciji. to je upitna imenicka zamjenica. te u dativu i ablativu plurala ima nas tavke trece imen icke deklinacije: singular N G plural quod qui quorum quOd quo quos quae quarum quibus quas quibus quae quae quorum qui quae cuius cui 0 A Ab quem quo quam qua I ova se zamjenica.VJEZBA20. ali u akuzativu singul ara. hoc .

Oni koji vise i ele nego sto imaju stvarno su siromasni. Antiquissimae Romanorum leges in aeratas tabulas incisae erant. TI su zakoni ostali na snazI cijelo vrije me Republike. quid reliqu/1 habemus praeter miseram animam (SaIL)? 3. Terminus ad quem. 2. II . Oppidum Aeneas condit. koji su va!eCe propi5O sakupili i napisali ih na d vanaest bakrenih plata. 3) To su bile vrlo ruvene LEGES DUODECIM TA BULARUM.P RVA GOD INA UCENjA QUI? QUAE? QUOD? a upotrebljava se sarno uz imenice: Qui pater melior est? Quae pueIIae pulchriores sunt? PLUSKVAMPERFEKT PASIVNI pravi se od participa perfekta i imperfekta glago la ESSE.Gasluga plebej. qui ubique est (Sen. VJEZBE I ZADACI 1-1. a FUTUR II PASIVNI pravi se od parti cipa perfekta i futura I glagola ESSE: Pluskvamperiekt Pas.jno pravo koje su pomavali sarno patriciji.4 111. sed quid. Nusquam est. Ille qui plus cupit quam habet. 4:Si bene eruditus eris. vere pauper est. pr.o je Eneji za !enu Laviniju. To je prvi rimski literami spomenik. (ako) budem po hvaljen.Gakoni i dobili naziv LEGES DUODEOM TABULA RUM. Tu se vet ocitavao istanton osjetaj Rimljana za pravo. Terminus a quo.laudatus 1. partitivni uz upitn u zamjenicu "quid". Komentar. Quae nocent. 2.laudati 2. laudati 3.ca u borbi proliv patricija ~to se g.). 401. Bogati su oni koji su zadovoljni i malim imetkom. 1) Gen. quem prius reum non fecerunt. .ca. Nemo accusatus erit.1.). Velika je . docent. laudati plural eram eras erat eramus eratis erant Futur " pas. a i kasnije su oni bili izvor i uzor cjelokupnog rimskog p rava. po temu su Ii . Quis ergo sum aut quae est in me facultas? 2. Status quo ante. 4. quod a nomine uxoris Lavinium appellat2 (Liv. Non quis. i 5 kojima su 50 oni vrlo vj~IO slulili u borbi protiv plebej. Status quo.n. NjihoY tebt je bU. Oenique. t. laudatus 3. facile alios erudies. 2) Kralj Latin d. U pocetleu je u Rimu vatilo obit. laudatus era laudatus eris laudatus erit laudati erimus laudati eritis laudati erunt Prevodimo: bijah pohvaljen. 5.e. Pronacli u tekstu sve prijedloge i reci s kOjim padeiem stoje! Prevedi: 1.1.3 3. (onnirao kolegij ad d esel strumjaka (decemvlri). laudatus singular 2. Qui pro quo.

ali sadrtaJ tih 7.ofijc u A tcni iii na o toku Rodu.. Ip" k. jer su Ih vodi ll t-uveni ua lclji iz Crtkc.a VOLUMCNI . To jc osnovno obra· zovanje iz pisa nj a i jC/Jtkog /.a dru:Hvcno i politi t ko djc lovanjc. Sam ga jc olae vodi o od su u sedm oj godi ni 1ivota. Male Azij iii it. Mnogi su m ladi ti i7.dot. mu ~ ka a li i 1cnska.c..VJ~2BA 20 prva ~kola rimske ml.1li kod ri mski h pisnca..izi ranc u Rimu I po znatajni jim ccntrim a u provinciji . one u Rimu s u bile boljc orgam llra nc. kale su bile organ. n odgol. e ua leljc.RIMSKE KNI/G£ GRAMMATICUS . nas trad a l • ~ u i i ' plot. koji jc buknuo kad su gahka plemcna napaJa grad Ri m.lna mo da je I presclio u Rim do bi sinu priuSti o doli ~. u vodi se u tu os navnu naobrazbu i g r~ ki jczik sa grt ko m li tcrJ tu rom.nanja. U d van acs loj godini t ivola sa rn o mu Sika djcca s u po had ala rctorske SkoJe da bi s ickia z nan)c kojc im jc biJ o p otrcbno i'.akona poz na t j • po m nogobrojmm cita lima koji su se ocu v. Boga tijc ~ u obitelji imalc i pri vah. stoijl-tU pro n. u R1mu g. a ka su I'.a to rod it elji bili zai nl ercsirani. uglavnom ra bove. s iro ma~ ni u ~ilc lj a Horacijev olae do ut il 'Ija OJ ". Zbog toga su imutniji rodit Iji jz provincijc dovodi li svoj u djecu u Ri m da bi im osigurali u pi ~ nu nao braLbu. 4) Rim ljani su vr) o m nago polaga li pa1njc na odgoj djecc.GRCKI UCIT£LI R3 . pOCcla poha d ati javncSkolc kad ut il'clja koji sc zvao gramma ticus...3 toga pohadali poznat e ~ k o l c rctorike i filo/. U 2.e. Pnl iko m poW. Afrike. 387 pro n. Taka .

quidque .rna tko (ko). quod. quiddam .neki.quod. nesto (irnenicka zarnj. neka.) Kod nje se deklinira sarno drugi dio: quis. sto rnu drago ••• Latinski jezik irna osirn indikativnog naCina. quidvis quilibet.) deklinira se sarno pm dio: quis . svasta unusquisque. qui . Ostale neodredene zarnjenice navodirno sarno u irnenickom obliku. neka.tko (ko) god. neko . ista . qua. quoddam . OPCE I NEODREDENE ZAMJENlCE . 84 . aliquis.. nesto (irnenicka zamjenica) aliqui. takoder i KONJUNKTIV. quidlibet .qui. quod quidam.quid. ne . sto god .KONJUNl(TIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA OPCE ODNOSNE ZAMJENICE glase: quicumque quaecumque quodcumque sto god.tko (ko) rnu drago. a pridjevska kao relativna.VJEZBA 21. qui. quod neki. aliquod .itko (iko).. koji god koja god Deklinira se samo pm dio: qui. nisi. quisquis quidquid tko (ko) god sto god Ova zamjenica ima jos sarno ablativ u izrazu: quoquii modo = na koji god nacin. qua. Ako netko dode. . aliqua.svatko (svako). neka.netko (neko). a pridjevski se dade lako izvesti: quisque. One se upotrebljavaju sarno uz veznike: si. quaedam. koje god tko (ko) god. Neodredene zamjenice glase: quis. iii: Ako tko dode. nesto. . Irnenicka se neodredena zamjenica deklinira kao upitna zamjenica. a to su oblici svih onih vrernena koja srno dosad ucili. neko (pridjevska zarnj.) quidam. quidpiam quivis. neko (pridjevska zamj. quid. quid netko (neko).qua . quidquam quispiam.To je pridjevska zarnjenica.To je imenicka za mjenica. aliquid .neki. ali sarno za prezent i imperfekt. svasta quisquam.netko (neko).i upitnu ces ticu unum": Si quis venerit. unumquidque .svatko (svako). rna sto . quae.

lauder 2.i licni nastavci.laudet 1. lauderis 3. i to u aktivu i pasivu. -as. konj. laudentur 2.konj. 3. laudent Pasiv singular 1. U prezentskoj osnovi konjunktiv irnaju sarno: prezent i irnperfekt. do 4. I I I • U pasivnom konjunktivu prezenta zarnijene se aktivni licni nastavci pasivnirn: I -er. delear deleilris deleatur deleamur deleamini deleantur 3. legar legilris legatur legamur legamini legantur 4.konj. konj. a doda se konjun. eris.i licni nastavci: I-am. -amini.. dakle: I-em -es -et· -emus -etis -ent I ' . ko lebanje i nestva rnost. a sad a je dovoljno kazati da latinski konjllktiv izrice: ze lju. laudemini 3. i i-osn. -entur. I KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 2.. laud em 2. -ant I U PASIVNOM KONJU1(TIVU PREZENTA glagola 2. -emini. audiar audiaris audiatur audiamur audiamini audiantur capiar capiaris capiatur capiamur capiamini capiantur 85 . -antur. Upotrebu konjunktiva upoznat cerno terneljitije tek u si ntaksi recenica.VJEZDA 21. rnogucnos t. konj ll gacij e pravi se tako da se na glago lsku osnovu doda konjunktivni vokal-a. i i-osn. -emur. -amur.laudetur 1. laudetis 3. -arnr. konjugacije tvori se tako da se indikativu prezenta odbiju zav r~ec i : -0. konjugacije zarnijene se aktivni licni nastavci pasivni m: I ~ar. deleam deleas deleat deleamus deleatis deleant 2. surnnjll. 3. -at itd. laudemus plural 2. -atis. -as. 1. legam legas legat legamus legatis legant 3.laudemur plural 2. 3. laudes 3. konj. vokal -e. konj. i 4. -amus. 1. te za perfekt i p luskvarnperfekt. KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 1. -at. konj. konj. konj. A ktiv singular 1. ernr. audiam audias audiat audiamus audiatis audiant capiam capias capiat capiamus capiatis capiant 4. konj. -aris.

Neki su vecma Ijudi po imenu nego po ponasanju (po imenu. 3) To je konjunktiv poticanja.PRVA GODINA UCENjA C lago l "esse " ima u prezentu konjunktivni vokal "i". 1-1 . 11.iral e najprije na Siciliji i u jufnoj ltaliji. Magistri semper a pueris amentur!3 7.. pa su se pobune robova organizirale upravo na la tifundijama. Tako steeeni kapital oni bi cesto ulotili u zemlju.to su ablativi obzira pa stoje u ablativu bez prijedloga) . Leges nostrae aut iLibent aliquid aut viltant. 4. prudenter agas3 et respice linem! 2. pa su se na taj naein pretvarali u stalez la tifundista. Latifundije su se forrn. Fremant4 omnes. radi ne samo za sebe nego i za svoju domovinu. 2. Ne quid nimis!8 Prevedi: 1. 218. 2. falsum putatur. tibi ipsP discis. U prvom redu to su bili senatori. pojedinaca. Trahit sua quem que voluptas. a osobito u doba Carstva. Sit venia verbo! 3. Maloposjedni ci su bili prisiljeni da svoje imanje prodaju u bescijenje. sim. 3. Vivat.Pred krai Republike i u d oba Cars tva nastaja. pr.1 3. a njiho" je poloZaj ispoce tka bio vrl o bijedan.arado m za vrijeme upravljanja rimskim provincijama. Quis stell as coeli enumeret?7 8. 2) To je da ti v koristi . 8) Pazi da ne prevr~i~ mjeru! POMPEII 86 . sit VJEZBE I ZADACI plural. 3.1. Patriam nostram semper amemus et colamus!3 6. 2..li su veliki zemlji ~ni posjedi kao svojin. si mus. koji se prema zakonu od g. jer u konkurenciji s velikim posjednicima oni su sve bjednije zivjeli .n. Suum cuique placet. Quidquid discis. Suum cuique.e.. Sto god radis. Nullum malum nobis sine aliquo bono accidit. quisque suos fUgit. Longe fLigit. III . 4. ali su oni do velikill zarada d olazili podjelom ratnog pHjena iii 7. 5. Quodcumque dixisti. Svoje roditelje postujmo i Ijubimo! (Pripazi: mi svoje!) Komentar: 1) Latifundije . praesertim in Sicilia. 4) To je konjwlktiv dopu~tanja : Pa neka svi. pa g las i: singular. dicam 5 quod sentio. po ponasanju . nisu smjeli baviti trgovinom. 5) Futur I 6) Konjun ktiv zelje 7) Konjunkti v mogutnosti : tko bi mogao . Quidquid agis. Na la tifundijama su radili robovi. 4..1. sitis. crescat. Servis Romanis difficillimum erat in quibusdam magnis fundis divitum Italorum. Bilo je i dru gih nacina da se otkupe "eliki komp leksi plodruh polja. sis. floreat S schola nostra! 5. sint.

gen. nemini. sarno sto u geniti vu s ing ula ra imaju -ius. NEMO se u genitivu i ablati vu nad oknad uje oblicima zamjenickog p ridj eva NULLUS. -ra.citav alius.drugi (od vise njih) linu s 3 . nulla reo Konjunktiv imperfekta aktiva i pasiva pravi se tako da se na infinitiv prezenta ak tiva d oda' u licni nastavci: Aktiv Pasiv s ingu lar 1. so li. delerem deleres delere! III konj. Zamjenica a lius ima genitiv: alterius.jeda n. -rum . 2. a u d ati vu -i: gen. a lteriu s d a t. n ull o. nullius. AKTIV singular I konj. gen. soli us. ak.VJE:lBA 22. iIi N IL. u llius. dat.sam a lter. -mur. NIHI L ima sarno jos aku zativ. dat. NIHIL (niMa). pa se i zovu ZAMJEN I K I PRIDJEV!. -ris. -erum . abl. . u tnlque. -era. 3. ak. -mini.ikoji neu ter. -ud .nijedan uterque. -ia. legerem legeres legere! IV konj. To su: olus 3 .d rugi (od d vojice) totus 3 . nulli rei.nijedan od dvojice n u ll us 3 . utrumqu e . ZAMJE ICKI PRlDJ EVI . d akle: nom .koji od d vojice? ullus 3 . u nius. 2. -tur. totlu s. Ovdje mozemo s pomenuti i odricne zamjenice: NEMO ni tko.pl ura l 1. 3. alteri. -ra. lini ulli. nullius rei. laudares 3. -ntur. IMPERFEKTA AKTTVA i PASIVA U latinsko m jeziku ima nekoliko pridjeva koji su i po funkcij i i po dcklinaci ji srod ni zamjenica ma. n ihil.laudarel II konj. nihil.jed an i drugi Zamjenick i se p ridjev i d ekliniraju kao pridjevi prve i druge d ek linacije.KONJ. nemo. neminem. tOtl. nek i uter.Iaudarem 2. d akle: nom. -ru m . d ok mu se ostali padezi nad oknaduju oblicima iz raza "null a res". audirem audires audire! 87 . a bl. -r. 1.

88 . 2.u svakom pogledu) sretan. prema tome da Ii oznacuju neispunjivu zeIju. 6) To s u partitivni genitivi. Nil mortalibus ardui 6 est. legeremus legeretis lege rent IV konj. Komentar: 1) To je partitivni genitiv uz superlativ "Ionge plurimum". Rhenumque tangit (Caesar). essemus itd . Tko je od vas najbolji ueenik? 3. laudaremus 2. altera panem ostentet!22 Utinam homines totius orbis terrarum pro aequitate. neispunjiva zbog toga ~to je uglavnom suprotna ruWm !eljama. Graeca fides. legerer legereris legeretur legeremur legeremini legerentur IV konj. 11-1. a ne od: sol. laudaremur plural 2. mogucnost u prosiosti i slicno. 3. Iratemitate et libertate omnium nostrum pugnarent!33. Altera manus lapidem portet. Haec civitas longe plurimum totius Galliae 1 equitatu valet magnasque habet copias peditum. Nijedno zlo (nije) bez nekog dobra. Numquam aliud natura. deleremus deleretis delerent III konj. 1. Lucrum unius saepe damnum alterius est. 6. Nulla dies sine linea. nulla fides. Nihil est ab omni parte beatum. laudarent II konj. VJEZBE I ZADACI . Sine amicis vita nobis tristis esset. Nemo prophEita in patria. 7) To je dativ od salus 3. esses. Nemo ante mortem beatus. laudarentur II konj. Nemo iudex in propria causa. s III . Nicemu (. 2) To je zapovjedni konjunktiv. laudaremini 3. laudaretur 1. 4.nijednoj stvari) veema (ne) vjerujmo nego nasoj slozi. Nihil novF sub sole. 1-1 .7 Prevedi: 1. PASIV singular I konj. laudaretis 3. Consuetudo est quasi aitera natura. esset. 5. 1. Nihil humani 6 a me alienum puto.laudarer 2. Quis crederet4 istud? 4. 4. et omnibus credere et nul Ii (Seneca). Nitko (ni)je u zivotu potpuno (. Oni se prevode na vise nacina. ESSE: essem. solis. 2) Utrumque enim vitium est. 3) To je neispunjiva !elja za sadamjost. delerer delereris deleretur deleremur deleremini delerentur III konj. Vae soli.1. 4) Konjunktiv moguenosti za pro§lost. Nulla calamitas sola. 5) To je konjunktiv nestvamosti za sada§njost. audirer audireris audiretur audiremur audiremini audirentur Za navedene konjunk tivne oblike ne mozemo kazati odredeno z nacenje u nasem jeziku. ali u zadnjem sluaju to je dosta neobieno.PRVA GOD INA UCENjA AKTIV plural I konj. audiremus audiretis audirent Isto to vazi i za gl. aliud ratio a nobis quaerit. a ustvari rni imamo prijatelja . laudareris 3.

koji stoje na pitanje: koji po redu? 3. prilozne (adverbialia). do 17.) od sljedece desetice odbija se 2. i PLUSKVAMPERF. 19. dij elne (distributiva). a kod dvoznamenkastih brojeva na 8 i 9 (18. duae. tria quatuor quinque sex septem novem decem ' 5 V 5 VI 7 VII 9IX lOX 8 VIII octo Brojevi od 11 do 17 su slozenice od jedinice i desetice. AKTIVA i PASIVA Brojevi (nomina numeralia) dijele se na: 1.VJEZBA23. BROJEVI . 29 itd. duo tres. koji stoje na pitanj e: po koli ko? 4. 28.KON}UNKTIV PERF. glavne (cardinalia). koji stoje na pitanje: koliko puta? GLAVN1 BROJEV!: 1 I C mus3 2 II 3 III 4IV REDNI BROJEVl: primus 3 secund us 3 i al ter 3 tertius 3 quartus 3 quintus 3 sextus 3 septimus 3 octavus 3 n6nus3 decimus 3 duo. koji stoje na pitanje: koliko? 2. redne (ordinalia). imaju redni oblik i za jedinicu i za deseticu: 11 XI 12 XII undecim duodecim undecimus duodecimus tertius d ecimus quartus decimus quintus decimus sextus decimus septimus decimus duodevicesimus undevicesimus vicesimus 89 13 XIII tredecim 14 XIV quatuordecim 15 XV quindecim 16 XVI sedecim 17 XVII septemdecim 18 XVIII duodeviginti 19 XIX undeviginti 20 XX viginti . Redni brojevi od 13. odnosno 1.

-a quadringenti. 31 . viginti duo itd. dat. unius. -ae. -a quingenti 3 sescenti 3 septingenti 3 nongenti 3 mille duo milia tria milia centum milia tricesimu s quadrages imus quinquages imus sexagesimus septuages imus oc togesimus nonagesimu s centesimus ducentesimus trecentesimus quadringentesimus quingentesimus sescentesimus septingentesimus octingentesimus nongentesimus miIlesimus bis millesimus ter miIlesimus centies millesimus decies centies millesimus LXXX octoginta DCCC octingenti 3 900 CM TisuCice i dalje: 1000 M 2000 3000 rIM HIM 100.27. vicesimus alter.37 itd. uni. quad ragin ta quinq uaginta sexaginta septuaginta nonaginta centum ducenti.37 itd .000 CM 1. -ae. iii na prvo mjesto dode desetica pa neposredno slijcdi jed inica: unus et viginti.PRVA GOD I A UCENJA Brojevi 21 . gen. Desetice 30 ..iii : viginti unus. 90 . vicesimus tertius. vicesimus quartus itd. 31. iii imaju na prvom mjestu jcdinicu povezanu s deseticom veznikom "et".000 decies centena milia Od glavnih brojeva mijenjaju se u latinskom sarno: 1. -ae. unus 3. Redni brojevi 21. . akuz. a to znaci: nom. -a trecenti. Deklinacija broja iinus 3 ide po deklinaciji zamjenickih pridjeva. 3. te plural milia. redovito imaju naprijed redni broj desctice: vicesimus primus. duo et viginti itd. 2.27. unum 3 itd.90: 30 XXX 40 50 60 70 80 90 Stotice: 100 200 300 400 500 600 700 800 XL L LX LXX XC C CC CCC CD 0 DC DCC tri gintii. a zatim stotice: 200 do 900.000.

triput quater . Caesar tres (decem. Duo i tres se dekliniraju u pluralu: N G duo duorum duobus duos duobus duae duarum duabus du as duabus duo duorum duobus duo duobus Ires Iribus Ires Irium Iribus Iria Iria 0 A Ab Stotice od 200 do 900 mijenj aju se kao plural pridjeva prve i druge dek linac ije. tria milia itd.po pet . roda trece dek linacije -i-osnove: nom. d akle. pa donosim sarno neke od njih: DlJELNI BROJEY! . vojnika.po dva .ses t puta septies .sedam puta octies .po jedan .po tri .po sest . Sexta.dvaput bis ter . Oznaka godine na pitanje "kada?" stoji u ablativu (vremena): Hoc accidit anno millesimo nongentes imo nonagesimo primo. kao kod nas.Cezar za zastitu ta bora sa lje tri itd. sescentos) milites castris praesidio mittit. Latinski brojevi u z imenice s matraju se kao pridjevi. milium. u genitivu plurala: Decem milia mili tum in pugna did unt. broju i padezu. rnilibus itd. DIJELNI I PRILOZNI BROJEVI znatno se manje upotrebljavaju.VJEZIlA 23 .po sedam . u rodu . Svi se REDNI BROJEVI mijenjaju kao pridjevi prve i druge deklinacije i svi elementi rednog broja su u latinskom redni. pa se u recenici s njom slazu. ako su promjenljivi. .jedanput .po osam PRILOZN l BROJEY! semel . Na pitanje: Quota hera est? (Ko li ko je sati?) . To se desilo godine 1991. gen.osam puta 91 sing uli 3 bini 3 temi 3 (trini) quatemi 3 quini 3 seni 3 septeni 3 odeni 3 . Deset tisuca vojnika padne u borbi. drukCije nego kod nas: 1945-ti: millesimus nongentesimus quad ragesimus quintus. Nona itd . a "mili a" kao plural ime ni ca sr.odgovara se: Tertia. dat. milia. quad raginta.po ce tiri .) imenica stoji. Jedino uz "milia" (duo milia.cetiri pu ta quinquies .pet puta sex ies .

2. pl u ra l 1.po devet . -eris. sit 92 . -erit. -issem. PASIVNI KONJUNKTIVI PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA tvore se kao i pasivni indikativi pomocu participa perfe kta pas iva (PPP) i konjunktivnih oblika glagola ESSE. pluskvamp. i 22.isse tis. -e ritis. esses 3. 2. perfekta 1.dcvet puta . 3. npr.dese t puta Prilozni i dij elni brojevi ko ri ste e u m nozenj u. 21. 2. i to se za perfekt u zima konjunktiv prezenta. .: laud averim.eeeid erim . . -e rint. 8 x 7 = 56 . -erimus. -isses. -isse t. -isse mus. perfekta: konj. pluskvamperfekta legerim legeris legerit legerimus legeritis legerint dixissem dixisses dixisset dixissemus dixissetis dixissent legissem legisses legisset legissemus legissetis legissent singular 2. Na perfektskoj osnovi konjunkti v tvore samo perfek t i pluskvamperfekt.habuissem. Te smo oblike vidjeli u vj. 2.PRVA D IN A UCENjA noveni3 deni 3 .habuerim. laudavissem. . -issent Konj. . a glase: Konj.. dixerimus plural 2. dixerint Isto je to i kod drugih perfektskih osnova: konj. dixerit 1. -e rim. dixeris 3.. essem 2. esset plural essemus essetis essent plural simus sitls sint 2. dixerim plural 1. .: 4 x 8 = 32 . 3. Konj.qua ter oe tona sunt tri gi n ta duo . prezenta singular 1. Konj unktiv perfekta aktiva tvori se na perfek tskoj osnovi za mjenom ind ikativni h zav r~e tak a konjunktiv nim: singul ar 1. Kon junktiv pluskvarnperfekta aktiva tvori se takoder na perfektskoj osnovi zamjenom ind ikativnih nas tavaka konj unktivn im: singular 1. 3. sim Konjunktiv imperfekta singular 1. dixeritis 3..po de et novies d ecies .eeeidissem . 3. a za pluskvarnperfekt konju nkti v imperfekta glagola esse.oe ti es septena sun t qui nquagi n ta sex.. sis 3.

Duo consules inde creati sunt: L. 2. Ne dixeris istud nee ter nec quater! 2.Da ni si p ovje rovao lazljiv u covjeku l . Testis Onus. Caesar in Italiam magnis itineribus3 contend it. 2. laudati simus sitis sint laudatus 2.anim mad~em. Konjunktiv periekta pasiva: singular 1. Regnatum Romae l ab urbe condita ad liberatam 2 annos ducentos quadraginta quatuor. 2. 3. 5. Bis dat.1.). plural sim 1. 4) To je ncpravilan glagol eo. Komentar: 1) Ablativ mjesta . Konjunkiv p luskvamperiekta pas iva: singular 1. plural essem esses esset 1.1. quae circum Aquileiam hiemabant.u Rimu. Triput devet je dvadeset sedam. duasque ibi legiones conscribit. lunius Brutus et L. Nec Hercules5 contra duos. Ko njunkti v pe r fekta u p rostoj recenici oznacuje sad asnji potencijal: Dixe rit q uis . sis 2. ex hibernis edOcit. essemus essetis essent ~to Niti ovdje ne mozem o da ti z nacenje spomenutih konju nktivnih oblika zato to ovisi 0 kontekstu.2. Koliko je sati? . 4. 93 . et qua proximum iter in ulteriorem Galliam per Alpes erat. qui cito dat. Tertium non datur.).Mogao bi tko reCi .VJ Et llA 2) . 3. 2) Od osnutka do oslobodenia Rima 3) Ab lativ natina: ubrJ'. testis nullus. 3.iii pak zelja: Utinam iam Pe trus venerit! 0 d a je vee Pe tar do ~ao ! VJEZBE t ZADACI I . Una hirundo non facit ver. laudatus laudati 2.Quis dubi taverit? Tko (ko) bi posumnjao? . 11-1 .Sest i trideset. 3. Nemini iniuriam feceris! Prevedi: 1.Tim se konjunktivom izraZava i stroga zabrana: Mendaci hom ini ne cred ideris! . Tarquinius Collatinus (Liv.. III . To se desilo godine 1941 . sit 3. cum his quinque legionibus ire' contendit (Caes. ire· iti 5) To je poznati legcndarru junak. et tres. 3.

.DRUGA GODINA UCENJA Multum puer sudavit et alsit.

natus sum mario r. do pustiti darivati dijeliti II konj. I konj. particip prezen ta i futu ra aktiva. iii deponentni glago li. u infinitivu prezenta pasiva i u perfe ktu pas ivnom . Tih glagola ima u sve cetiri konjugaeije. pa npr. III konj. loeutus sum sequor. hortari. p a cemo navesti najpoznatije.'dok se ostala vremena i oblici mogu lako izvesti prema navedenim pasivnim vremenima i nacinima o bicnih aktivnih glagola. partiri. pa nj ih ovu fu unkciju vrse pas ivni oblici. dok im je znacenje a ktivno.VJEZ BA24. miramini 3. oni imaju sva glagolska imena a ktivn a i pasivna kao ostali gl ago li . largior. osokolivsi. mirantur II konj.Latinski jezik ima glagola kojima su obli ci u svim vremenima i naCinima sarno pasivni. pati. hortatus sum vereor. partitus sum Ovdje cemo n aves ti samo INDIKA"YIV PREZENTA za sve konjugacije. verltus su m tueror. loquor. passus sum IV konj. imitari. imitatus sum miror. miratus sum horor. seeutus sum nascor. largitus sum partior. miratur 1. ~ . VERBA DEPONENTIA i SEMIDEPONENTIA . vereri. Med uti m. I konj . gerund.SINTAKSA GENITIVA 1. U znacenju se izmijenio samo particip perfekta pasiva. a navodi mo ih u prvo m lieu jed nine prezenta. loquor loqueris loquitur loquimur loquimini loquuntur i-osn. 1. gerund iv i supine. loqui. mori. nasci. imHor. zato sto su navodn o od lozili (depono 3) aktivne obli ke. mirari. "hortatus " ne znaci "osokoljen " nego: osoko lio. sequi. tuHus sum opo nasa ti diviti se so koliti postovati p romatrati govo riti slijediti roditi se umrijeti trpjeti. largior largiris largitur largimur largimini largiuntur III konj. vereor vereris veretur veremur veremini verentur IV konj. Takvi se glagoli zovu VERBA DEPONENTIA. morior moreris moritur morimur morimini moriuntur 97 . miraris 3. largiri. tueri. miror singular 2. mortuus sum patior. miramur plural 2. particip perfek ta pas iva.

pr. . fisus sum Obratno je to kod glagola: revertor 3..VERBA SEMIDEPONENTIA.. I konj. u kojima latinski pokazuje drukCije osob'ine nego nas jezik_ Govorit cerna 0 specificnoj upotrebi padeZa: genitiva. .Gerund: gen. 1.. vererer.: mira bar... miratus 3 essem . objekta i raznih njihovih dopuna.. iii poluodlozeni glagoli. reversum (PPP) vratiti se. miratus 3 ero . akt. redovito prezentskoj. IV konj.darujte II . III konj. mira tus 3 sim .. verear. su oni glagoli koji su u jednoj vremenskoj osnovi..largimini divi S6 .. largiar. morerer. Deponentni glagoli imaju sarno IMPERATIV I.. Gerundiv: mirandus 3 ..veremini loquere . aktivni i po oblicima i po znacenju.. premda ga ponegdje nademo kao deponentan glagol. Evo nekoliko primjera: s51eo 2.. Particip prezenta: mirans.. a ovdje u pregledu bit ce dati sarno neki najkarakteristicniji slucajevi. largirer. reverti (perf.: miratiirus 3.: mirarer. loquebar.i njegove slozenice. po obliku pasivni. moriar. U SINTAKSI PADEZA govori se 0 pravilnoj upotrebi imena u funkciji subjekta. moriar. dati va. To je vrlo siroko sintakticko podruCje. a nastavci su: I singular 2. largiar. Particip fut.. loquar. 98 . imp. Perfektska pasivna vremena pravi lno se prave pomocu participa perfekta i obLika glagola ESSE: miratus 3 sum . obicavati usuditi se veseliti se pouzdavati se . akuzativa i ablativa. gavisus sum fido 3. .miramini verere . loquar.: mirer. mirandi Supini: miratum i miratu.divite se postuj .. dok su u drugoj.patimini largire . au sus sum gaudeo 2. perfektskoj. miratus 3 eram .. verebar. Futur l: m irabor. largiebar.ORUGA 001 A UCEN)A Impferf. ore Iplural 2. ali s aktivnim znacenjem. .Ioquimini patere .. moriebar. -mini. mirare . . Konj.. loq uerer. .postuje govori . ..trpite daruj .govorite trpi . -ntis. 1. solltus sum audeo 2.. Konj . II konj. verebor.).

obicaj da nesto uradi: . d a kle.: Li beris amor parentum innatus est. kao: metus mortis spes victoriae cultus agrorum cupid us rerum novarum peritus eloquentiae conscius culpae memor amicorum planus spei egenus amicorum veritatis diligens strah od smrti nada u pobjedu obradivanje polja zeljan prevrata vjest govornistvu svjestan krivice sjeeajuci se prijatelja pun nade oskudan u prijateljima onaj koji Ijubi istinu.Ako geni tiv ima u za se dodatak. svojstvo. d iscipulorum di scere. a p revod i se nasim pridjevom. . Magistri est docere. Ovaj je vise u upotrebi. Du znost je ucitelja da poucava. kao npr. onda se one zamjenjuju prisvojnim zamjenicama u sr. neprijateljska vojska.Ovo su Vergilij ev i stihovi. . a vasa d a ucite. znak. . Prisvojni genitiv moze stajati i u z glago l ESSE iii FIERI kao pred ikat: H i versus su nt Vergilii . Ceniti vom se moze oznaciti i SUBJEKT RADNJE.nesto je sIieno i kod nas. ucenikova knji ga. p revodi se genitivo m: ve rsus Vergilii poetae . Vergilijevi stihovi.Znak je ludaka da se bez razloga smije. a stoji uz imenice i pridjeve. Stulti est sine causa ridere.vJE2BA 24. Moja je duznos t da poucavam. Meu m es t d ocere. onda se tim geni tivom kazuje: ko me je du znos t. kao npr. tj roditelji Ijube djecu) Cenitivom se moze oznaciti i OBJEKT RADN]E. Ako uz geni tiv imenice stoj i glagol ESSE i INFINITIV NEKOC CLACOLA. On je. . Ovakav gen itiv pokazuje kome s to pripad a. . vestrum autem discere. pa se i zove PRISVOJNI CENITIV. CEN ITIV je orvens tveno padez kojim se poblize odred uje neka rijec u recenici. po funkc iji atribut: ITher disci puIi. ve rsus Vergilii. Prvi se geniti v zove SUBJEKTNI. zad aca. rod u. a drugi se zove OBJEKTNI. a ucenika da uce. Ako bi u genitiv trebale d oci licne zamjenice.stihov i pjesni ka Ve rgiIija. exercitus hos tium. Djeci je usadena Ijubav prema roditelj ima (djeca Ijube roditelje). : amor parentum (roditeljska Ijubav.

Semper memor ero meritorum tuorum. Vincere aut mari. B. nascitur mus. Ovaj geniti v stoji takoder uz priloge. Plato philosaphus 3 in hortis suis cum discipulis disputare solitus est. Platonova djela prevedena su na sve europske jezike. III -1. 3. ali je u drugom dijelu iIi drugim dijelovima pitanja obavezan "an". iii. 6 3. 2. VJEZBE I ZADACI -1 .7 6. 7. Pedon itd. Kako kod nas glasi poslovica 1-7 i I-B? Kako prevodis "meliora" i "deteriora" u 1-4? Kakav je to genitiv "ignoti" u 111-4? Prevedi: 1. Npr. 7. Homo sui generis. an piscaris. magnus numerus hos tium. -1. Prijatelju. civium autem oboedire. Gallorum fortissimi erant Selgae. alter consul um. uz komparative i superlative. Dulce et decorum est pro patria mori (Hor. Gradani se praznikom rado bave ribolovom i lovom.jer se nije pouzdavao. tvojem pismu veoma sam S9 obradovao (gaud eo 2 ide s ablativom). 9. mnos tvo. 1) To je rastavno upitna rel'enica s indika tivno: da Ii . multitudo. a u drugom je "an". urbs omnium pulcherrima. kao: mu ltum argenti... Sakrat nije niAta napisao zata ~to je sve svoje vrijeme posvelio pouci mladih Atenjana. Kriton. 2. StOdes. neslogom (a nesloga. an simul omnia?! ( Plin. Veoma se divim tvojoj odvainosti. sa tis eloquentiae. 5. minor fratrum. U latinskom je veznik u prvom dijelu "utrum". Parturiunt montes. duo milia militum.: pars corporis. 4.) 2. Magistratuum est imperare. nemo Romanorum.. quis vestrum. nihil mali.. s kojim se d osta rano upoznao. mjeru i slicno: pars. Similis simili gaudet..DRUGA GOD INA U~ENJA Genitivom se moze oznaciti i to da se od neke cjeline odu zirna dio. Ignoti nulla cupido. discordia1 maximae dilabuntur (SaiL). 6. radom iz Atene.). copia. 4) . 3) Platon (427. Non omnis moriar (Hor. ----------------------------------------------------------r---Komentar. mili a i dr.. . Inter vepres rosae nascuntur. Amicitia Antonii et Octaviani parum firmitatis habuit. 4. Njegovu filozofiju nalazimo izloienu u vrlo brojnim Platonovim djelima: Apologija Sakrata. jedan je od najveCih grckih filozofa. svom ut itelju. 3. Gorgija. a njegov jeutjecaj ogroman na srednjovjekovnu i modemu filozofij u. an venaris. 9. Caesar copiis suis diffisus4 cum hostibus confligere ausus non est. 2) To su ablativi koji zamjenjuju pogodbenu rel'enicu: Mi Wemo: slogom.izrel'ena rijel'. Saxa loquuntur.. Aristoteles doctissimus omnium antiquorum philosophorum putatur. pa ga zovemo DijELNI (PARTITIVNI) GENITIV. 5) .). Stoji uz irnenice koje oznacavaju: dio. veznik "utrum" moie u prvom dijelu pitanja izostali. numerus.347. 4. upitne i neodredene zamjenice. Med utim. 5. 100 . B.). broj. Egregius iIIe vir proditionis8 accusatus est. 2.).). Concordia parvae res crescunt. Magni9 virtutem aestimamus.. 3. . deteriora sequor (Ovid. Svoju filozofiju velikim dijelom duguje Sokratu. Protagona. Nescit vox reddita 5 reverti (Hor.). Video meliora prob6que. Simpozion.

ma kcd onskog grad ita. g. kako bi 05VOjili vlas t u Ri mu. k od Akcija . Savez ni ~ t vo iz med u Oktavijana i Antonija nakan toga je sve v i ~e slabilo. Na ko n s mrti Aleksandra Ve li kog. Anto nije je svlada n. koja se kas nije nazvala Peripa tetska . sklopili trium virat Oktav ijan.322. U Ateni je osnovao vlastitu ~ ko l u u Liceju.ika i ubijen. 7) Aris totel (384. RlMSKI NO VAe 101 . Ma rko Ant onije i Lcpid. Ran o jc preselio u Atenu i postao Platonovi m ucenikom. 9} Geni ti v c jene. koji s u d obra o bucenu vojsku p rcbaci li u Grcku i kad Fili pa g. m edu tim. a Ok tavijan je pos tao jedini vlada_r u Rimu kao Princeps senatus. Mnogi su ipak amnestirani. U Ri mu su . posve razbili republikansku vojsku. Njin la se u Ateni bie pridrufio i pjesnik Horacije i Ciceronov sin Marko. prebacili su se u M.) rodom je iz Sta gira. a i sam Cieero n se s p remao njima pridru ziti. inace ra nij e vrlo odani Cezaru.3jed no S egi pa tsko m kralj icom Kleopa tro rn. medu niim a i Horacije. 42. pa ce ko nacno medu njima d eti do te~k og obrai'u na g.C.n. bio je optu ten zbog b czb o~tva i naskoTO je umro na Ha lkidi ci. ali je osim toga i vrl o plod a n pisac filozofski h d jel• ..) uro tn. Ari stotel je bio ucitelj filozofije u svojoj ~ko l i .ici Marko 1unije 'B r ut i Gaj Kasijc.).VJEZDA 24 PLATON ARISTOTEL 6) Nakon u bojs tva Cczara (44. ali je u pokuSaju na p ~tanj a italskog tla uh vacen ad Ant onij evih vojn. . Tri god ine biDjc uti teljem Aleksand ra Vclikog. 43. 31.e. pro!l . pr. 7. 8) Genitiv kri vnje. Aziju i fo nniraii rcpubli kansku vojsku. a glava mu je od sj ~e n a (g.

gdje je karakteristican i iruini tivni format -se. esse. kao npr.u konjunktivu prezenta: sim. GLAGOL ESSE I NJEGOVE SLOZENICE . entis -. luimus plural 2. es . estis 3. sunt Perfekt Indikativ 1. sunto Particip prezenta: ens. fui biti.fui singular 2. este budi. es 3. a njihova je nepravilnost u tome da glagolske oblike tvore na razliCitim osnovama.Na prvo mjesto nepravilnih glagola stavljam glagol: sum. 3.SINTAKSA DATIVA Latinski jezik irna nekoliko nepravilnih glagola. "bice" (usp.plural 2. est 1. sum Imperfekt Indikativ eram eras erat eramus eratis erant Konjunktiv essem esses esset essemus essetis essent Futur I ero eris erit erimus eritis erunt Konjunktiv sim sis sit simus sitis sint singular 2. esta. sis itd. u infinitivu: es-se. 102 . luistis 3. osim kao pojam.VJEZBA25. esi fu-. 3. siimus plural 2.luit 1. budite Imperativ II: singular 2. kod ovog glagola u nekim oblicima ispada tematski voka l. a ima kod njih i drugih nepravilnosti iIi osobi tosti. Osim toga. fuerunt Konjunktiv fuerim fueris fuerit luerimus lueritis luerint Pluskvamperfekt Indikativ fueram lueras luerat lueramus lueratis fuerant Konjunktiv fuissem luisses luisset luissemus luissetis fuissent Futur II luero lueris luerit luerimus lueritis ruerint Imperativ I: singular 2. estate. esta .U svojoj konjugaciji taj glagol pokazuje tri osnove: So. kako cemo vidjeti. ali se ne upotrebljava. Karakteristican je i vokal -i.plural 2. luisti 3. I a) . . entitet). Evo njegovih oblika u cjelini: Prezent Indikativ 1.

VIE~Bi\ 25 Particip f utura: futuru s 3. poteras. obesse. ta sloZenica pred konsonantskim ob licima g lago la esse ima obl ik pro-. interesse. adest. possit. possem. prosunt. Ispred konsonantskih obLika glagola esse stoji oblik pos-. To je kod glago la: 103 . ab. prodesse. adsunt. in. poss int poteram. prez.: fu isse. abs unt. fut. futur I: .adsiimus. prodes. Ocekivali bisrno. afui insum.: konj . Infin. perf.possimus.DATTY je padez neupravnog iii da ljeg objekta. prodes t. prod-esse).ind . possum. adesse. prosum. poterit itd. . To su: 1. potest. possis. posse. a ispred vokalskih pot-: prez. posses. potestis. praeesse.absi:i mu s.moci. possitis. obfui biti prisutan biti odsutan nalaziti se u biti na celu (s dativom) ucestvova ti. poteris.ind. abestis. abes. Infin. inter. ades. . inesse.koristiti. interfui obsum.Naime. b) Glago l esse ima i svoje slozenice koje se tvore pomocu prefiksa: ad. . a pred voka lsk im ima prod-: prosum. dok je prefiks na pocetku bez promjene: adsu m.: kon j. potui . prae. 2. ades tis. .potero. posset itd. . potes. possunt possim. a rnedutirn je: posse. Ovdje cerno spo rnenuti slucajeve kada se dativ drukcije konstruira nego kod nas. Sam infinitiv prezenta kod ove slozenice je neobican. praefui intersum. . absu m. pa prvenstveno stoji uz glagole. infui praes um. affui absum. prodestis.prosi:imus.possi:imus. . potera t itd . Infin. iIi: fore. : futUrum ese. nairne.: esse. abest.To je sloZenica glagola esse samo u oblicima prezentske osnove. profui . impf. . . II . ob: ads um. potesse (isp. possum. abesse. Dvije slozenice ipak imaju promjena u prefiksu. sudjelova ti skod iti U konjugiranju ovih slozenica treba voditi racuna da se pravi lno mijenja glago l esse.

). drugima ne upisuj u grijeh! Caesar duas copias ponti praes id io reliquit. Id mihi curae erit.). 4.DRUGA GOD INA UCEN j A fido 3. Quae tibi laudi ducis. 3. Neque animus neque corpus a vobis aberit (SaiL). Fui quod es. Non scholae. 11-1.). . Ib -1. Parum placebat eas discere.). pa glagol ESSE prevodimo: imati: Croeso erant d uo filii. Faciam ea omnia.Krez je imao d va sina. Neque litteras Graecas didici. Cogno. Non omnes possumus omnia. Caesar auxilioJ cohorti venit cum legionibus duabus. VJEZBE I ZADACI la -1. ipse me non possum (Cic. 5. ergo sum (Descartes). Cezar je dvije eete os tavio za zastitu mosta . 2. Ita est.Tvoj spas m i je na brizi. sed vitae disvimus. l imperitare autem sibi nescit? 6. Inopi desunt multa. Provinciae Caesar Quintum Cassium praeficit (Caes. 7. . 3. 3. 5. eris quod sum. Dativ uz glago l ESSE pookazuje kom e sto pripad a. 5. 8. 4. 4. Uz izraz MlliI NOMEN EST lie no im e m oze stajati u d ativu iii u nom in ativu: Mihi nomen Marco es t. Quid prod est homini. a drugi svrhe: Tua salus m ihi curae est . 2. ut (kako) iam potuero. Non est pax impiis. Sunt nobis multi amici. 104 . avaro omnia. Ego. aliis ne vitio vertas! Sto sebi upisujes u slavu. co nfido 3 tibi di ffido 3 tibi medeor 2 rnorbo parco 3 denariis persuadeo 2 arni co stud eo Iibiris studeo 2 rebus novis faveo 2 Ca tilinae praeficio 3 vinum aquae praes urn exercitui consiilo 3 rnihi - uzda m se u te ne uzdam se u te be lijecim bolest sted im novae nagovara m prijatelja bavim se knji gom rad im oko prevra ta pristajem uz Katilinu dajem prednos t vinu pred vodorn na celu sa m vojske mi slim na svoj spas Uz neke glago le do laze DVA D ATIVA: jedan lica iii stvari. si totum orben terrarum imperio suo subegerit. Per risum multum potes cognoscere stultum. Quidquid discis. 2. libi discis. Itiique sibl quisque consulebat (Caes. qui te confirmo. 6. quippe quae Oer one) ad virtutem doctoribus nihil profuerunt2 (Sail.M ihi nom en Marcus est.

: kad bi sebi pod lo!io . Ao ral es. ali sarno kao lilerama djela... Plinije Stariji spominje natkrivcn tcatar oko 50.3 konj ske trke. Zatim s u tu i dani s ve6lnih ralni h trijumfa. a osobito kamed iografi Plaut i Terencije.VJEZBA 25 . Kasnije se prikazuju i domace traged ije. Potetkom carstva p redstavc u tcatru gube na znacenju. nalaz. il a se je orches tra. Nona i Ida . Cereales. za trku . pr.. Parilia. g. Tko je danas odsutan? 3.Praznici su bili da ni razonode. Nov i je leatar poceo grad iti Cezar. Bilo jc praznika vczanih za datume vladajuccg cara. DrUlva je Opcl uvod il a praznikc u svezi 5 posebnim dogadajima. i ona mu je pri red ivala igre. pr. izgubili su svoj u slobod u. Z3 refiju i za rekviz ite. Uradit cemo sve one sto budemo mogli. ~ .. Komentar: 1) Pogodbena potenc. Svaki mjesec je imao svetanc dane aka Kalenda. a bili su u tas t bogovima: Lu di Roman i. koj i je traZio "panem el circenses". 145. Lu di Plebe i. Na dnu gl edaJj ~ ta . Nista (ne) koriste rijeci bez djela.c. gradese veCsjcdi Sta za publi k u.pr. Vulcanalia u kolovozu i Saturnalia u prosincu. mi sH Marije.e.Tea tar jc imao dio za g l e d ali ~ t e (cavea) i d io za glumce. do kojeg je bila zgrada za potrebe glumaca. Ernje. 2.e. za peca nj e. 3) Dati v svrh e: doCi nekorne u pornot. Sve neza poslene hrani la je drUlva. Tu su se izrcdali damaCi autori: Ncvij e. Megalenses. 2} To je kazao puca nin Gaj Marije koii svjesno nij e slijedi o primjer nadutih op tima. Visoka nauka G rka. a a d g. . Nairne.Rim ljani su imali dosta vjerskih i civilnih praznika. Za naj~iri sloj sta n avni ~ tva. a a d g.. n ije ni njim a samima po m ogla. koje je bila slepenasto. . Od davnine postojc svetanosti Luper-calia u veJjac i. . do kraja s tare ere. a traged ije se piSu i dalje.ijal na re~enica s konjunktivom perf. Zlatni vijek rimskog leatra traje d va i po s toljeca.n. Vesta lia i Ma traJia u Iipnju. 7. .n. Bilo je osim toga dahJma predvidenih za razonodu. PRAZNICI i PREDSTAVE U TEATRU. od nos no patrorn.U pote tku su se tu davaIe domace ~jiv e igre. Kako prevodis ' ea omnia' (lb-3)? Kako glasi osnovni glagol predikata 'praeficit' (1I-1) ? Prevedi: 1. Cere-alia j Vinalia u lTavnju. TRAIANOV FORUM KOLOSWM 105 . a zav r ~ j o ga Augu s t. a znamo sigumo da od tog vrcme na posloji natkriven Pompejcv lealar. namijenjena senato rima i caru .n. 240. lgre su se ispocetka davale pod vedrim nebom. prikazuju se i preradan e grtke dram e i komedij e. igre su bile rnjcs to na ka me ce provesti svoje slobodno vrijcme. Apoll inares..

.indo al<t.akt. ferre. feramur. ferunto.PARTICIP FUT. ferretur.. ferebat. ferto.: ferar.plural 2. feret. ferreris. GLAGOL FERRE I N}EGOVE SLOZENICE . IMPERF. tiili..ferimu s. . ferebiitur . : ferar. ferirnur. feratis. ferremus .PASIVA: ferri PARTICIP PREZ.SINTAKSA AKUZATIVA I a) Glago l fero.plural 2. ferebaris.VJEZBA26. . ferremur.: ferrer. latu. feremur . feras. fertis. feriiris. fers. -ntis . ferret.. : ferens. . akt.. 3. ferte (nosi. po treeoj konsonantskoj konjugaciji..: ferre . u nekim oblicima kod njega ispada tematski vokal.. konj....indo akt. ferunt. : ferebam. indo pas. ferebas. (ab) aufero infero efero defero confero refero profero perfero 106 affere auferre inferre eferre deferre conferre referre proferre perferre attiili abstiili intiiIi extiili detiili contiili retiili protiili pertiili allatum ablatum illatum elatum delatum collatum relatum proliitum perliitum donijeti odnijeti unijeti iznijeti donijeti skupiti vracati iznijeti dojaviti . b) . Perfektska aktivna vremena prave se pravilno od perfekta TULI. lato-. Osim toga. fereris. PREZENT . ferris. ferant. konj.: feram.. pas.: fero. INFINITIV PREZ.: feram. IMPERATIV I: singular 2. a pasivna perfektska vremena prave se pomoeu participa perfekta pasiva LATUS 3 i glagola ESSE. indo pas. 3. feremus .. feriw1us.: ferebar. fert .GERUND: gen. konj. feretur.. ak. tul-. feres.: ferrem.Slozenice ovog glagola sa vee poznatim prefiksima glase: (ad) aifero. fert6te. feratur. ferendi . pas.: feror. kon. AKT. . pas. ferat. liitum (nosi ti) u svojoj konju gaciji pokazuje tri osnove: fer-. fertur. : lahirus 3 GERUND IV: ferendus 3 .. ferres. Sve ostalo ide pravilno. ferimini. FUTUR I . SUPINI: latum.. nosite) II: singular 2. ferto . feruntur. fer .

rogo 1. ne~ to visoko.pitam nekoga ne~ to Magister gueros doc~ . dico 3 creo 1.poucavam nekog u neeem cE!lo 1 aliquem aliquid . Numidae caput Hiempsalis.nadam se spasu.). ellgo 3.smatra~ se mojim prijateljem. 2. Ova akuzativa: akuzativ objjek ta i akuzativ predikata stoje uz glagole: appello 1..Borilo se neprestano pet sati. Nullam rem Cicero gravius tulit quam mortem filiae suae. 4. uz njih stoje dva nominativa: Cicero consul creatus (electus. nomlno 1.3micum meum . Hostes militum nostrorum impetum non tuterunt (Caes. diico 3 Ouco .Heu me infelicem! Nesretna Ii mene! !rna prelaznih glagola koji craZe dva akuzativa: akuzativ lica i akuzativ stvari. Aquitani et Cellae lingua. Akuza tiv kao objekt dolazi uz prelazne glagole. institutis inter se differuntz (Caes. ad lugurtham ' referunt (Sail.smatrati koga cim mojim prijateljem.AKUZATIV je u prvom redu padez objekta. intrrogo 1 aliquem aliquid . ex istlmo 1. 3. pa je uz nominativ najzas tupljeniji padez u latins kom.!.naziva m koga Cim . od kojih ce biti spomenuti s lucajevi kad je to drukcije nego kod nas: iuvo 1. adiuvo 1 amicum . Akuza tivom se kazuje i uzvikivanje: Me miserum' Bijedna Ii mene! . 5. voco 1. iudko 1. dellgo 3 puto 1. VJEZBE I ZADACI I a -t . n .).krijem pred nekim ne~ to oro 1. Na pitanje: koliko vremena ne~to traje .pomazem prija telju fu gio 3 pa tri am .tome se veselim id gaudeo ~ iro ko Akuzativom se izrice prostor na pitanje: koliko je iIi dugo: domus alta ped es viginti. reddltus) est. effectus. . Homo probus paupertatem et senectutem patienter fert.VJUZBA 26 .zedan sam krvi sitio sanguinem . 6. kao: doceo 2 al iquem aliq uid . lata pedes trig inta. Amicus me us duceris .). d uboko. J 107 . In silvam ligna fers.dolazi u latinskom takoder akuzati v: Pugnatum est continenter horas quinque.bjezim iz domovine spero 1 saJutem . Ako su ti glagoli u pasivu. Belgae.Sma tram te ..UCitelj djeca ke poucava u glazbi.izabrati koga za ~to . u spas .

Osim toga obojica su uzela po jcdnog zamjenika.Medutim. Dioklecijan se odrUlO na vlasti dvadeset i jednu godinu zahvaljujuCi izuzetnom srnislu za upravljanje drwvom. 4) Prvi s ukobi Rimljana i grckih drwva desili su se za vrijeme drugog punskog rata nakan bilke kod Kane g. a g. ozgo covjck a ozdo konj.). 1~ __________________________________________________ .2. vj.n. Usp. 2. Vandala i drugih.). Nakon Hanibalova poraza kod Zame g.1. a zelia se rij e~iti i AdherbaJa. Sve graniee tog silnog carstva snaZno nagrizaju plemena Sarmata.) Makedonci su bili posve slomljcni. II-57 Kakva je to zamjenica "qui" u Ib-1 7 Prevedi: 1. Markomana. u cemu se razlikovati. 10. Exercitus Romanus Diocletianum imperatorem elegit.101. i 171. Dvije godine kasnije rimska je vojska kod Korinla porazila vojsku Ahejskog saveza. Te sapientem et appellant et existimant. pr. 9. kraJj Numidije i saveznik Rim a. Sto znades 0 junaku Ahileju? Kakva dva akuzativa vidis u ree. Vinum et (=eak) sapientem facit dementem.e. 14.Glagol "intulit" trati da tiv: unijcti u . Cave canem. dok ga nije svladao pucanin Gaj MaTije g.. Jugurta je svim sredstvima nastojao da se sam dokopa vlasti u Numidiji . U dvije znacajne bilke (197. a na vlas ti jc os tao Dioklccijan. rodaka.. a provine. Prvi je njegov znaeajan korak ~to je podijelio carstvo na istOCni i zapadni clio.c. inace \lirae i vrlo sposoban drUlvnik. Tada su Rimljani uspjeli onemoguCi ti makedonskog kralja Filipa V da ne spoji svoje trupc s HanibaJovom vojskom. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Lati0 4 (Hor.2. koju je Ciceron bio poslao u Libiju da bi oporavila naru ~ no zdravlje. . . 2) Glago l diff~ ro 3 s toji s ablativom . Horaoje ovdje tvrdi da je Grcka svojom kulturom svladala krutog rimskog pobjednika. Uvijek zahvaljujte svojim roditeljima. Zapadni dio povjerio je Maksirnilijanu sa sjedi§tem u Milanu. Sam je izabrao istOCni dio sa sjed~ tcm u Nikomediji. Rimske legije su svog vojskovoclu obieavale izabrati (za) cara. METELE to su dvolika biea. 6. civitati autem prodest.6 4. kad sc zbog naru~enog zdravlja povukao u svoju palacu kralj Solina. musicam docuerat. a j o~ je posinio i svog bratiea jugurtu. 3. 5) Centauri su clivlje tesalsko p leme. . 148. Pcr~ijanaea. b. do god. vj.. 3. b. 284. 2. 305. Podnosite strpljivo teret zivota. rimska vojs ka prodrla je u Makedoniju .je su podijelili u manjc administrativne jedinice. . koji je zatratio pomoe u Rimu . Namet secundas res splendidiores facit amicitia et adversas leviores (Cic. 6) To je bilo g. i Ie su borbc traj aJe ~es t godina. Rim je poslao vojsku prativ Jugurtc. filium Pelei et Thetidis. a time je GrCka definitivno izgubila svoju slobodu.Dioklecijan je postao carem u doba vclikog bezvl~ca i dubokc krizc ogromnog Rimskog carstva. Usp . Danas je Dioklecijanova palaea stragi ccntar grada Splita. Centaurus Chiron 5 Achillem . Na taj su naen lak§e svladali poteSkate carstva. HiempsaJa i AdherbaJa. koji je bio zna tno o~ tro umniji i sposobniji od svoju. 2. imao je dva sina. Is labor utilis est. Makedonija je pripojena rimskoj drwvi . Gota.ime. Alemana. 216. b. 5. Dao je ubiti Hicmpsala.DRUG A GODI NA U(ENJA b) -1 .. qui tibi laudem fert. vj. 202. Usp. 3) To je keerka Tulija. 2. Ko m entar: 1) Miopsa. aJ i u priCi GROB C.

: Konj . ii.: iero.leetum iri. umjes to bezlicnih oblika: itur ide se. issent ierint ierit. issem. ieri s. ieriun u5. Konj .SINTAKSA ABLATTVA I I a) . G lagol ire je neprelazan glagol. a upotrebljava se sarno za tvorbu infinitiva futura p asiva koji se u latinskorn jeziku vrlo rijetko upotrebljava. ierat. lieu sing. Pluskv. pasivni oblici se upotrebljavaju u 3.: ire. euntis. imus.eaptum iri . ire. eundi. ie ris. GLAGOL IRE I NJEGOVE SLOZENICE . d at. it 1.: isti. . Supini: itum. eunto lnfinitiv prez. Particip futura: irurus 3 Gerundiv: eundus 3. eund o . it. imus plural 2. ierit. irem ires iret iremus iretis iernt konj. ieratis.Gerund: gen. itote. ierant issetis. ii. ieritis. ierunt ierint ie rarn. Particip prez. Infinitiv futura: i rurum esse. itum est islo se je. isset. ieritis.: iens. issemus.Glagol eo.i i-. ibitur iei ee se.VJEZBA27. is tis. eo IM PERFEKT indo ibam ibas ibat ibilmus ibiltis ibant konj. lnfinitiv perfekta: isse. Taj infinitiv glasi: laudatum iri . Hum (iei) tvori glagolske obIike na osnovi e. ibatur idase se. isses. is 3. 109 . ierimus.ite. kako se vidi iz tabele: PREZENT indo 1. ierim. Isto tako postoji i infinitiv prezenta pasiva IRI. ito. eunt Vremena perfektske osn ove prave se na perfek tu ii: Perfekt -Ind. 1tu. nema pasivnih o blika. Imperativ II: ito.: ierimus.. ieras. His 3. a inate je predviden u konstrukeiji akuzativa 5 infinitivom. Ipak. Futur II: -Ind. Imperativ I: i . eam eas eat eilmus eiltis eant FUTURI ibo ibis ibit ibimus ibTtis ibunt singular 2.

Tunika je biWl od ogrtaa. od cega? 2. erne. a stoji uz komparative pridjeva ill priloga: Tunica propior pallio est . a stoji uz glagole: liberare osloboditi cega solvere. abu. a stoji uz participe: natus. 1. prohibere.lzvedoh spomen trajniji od mjedi Uce ill stvar s kojom se ne!lto poredi mo~ stajati takoder u nominativu uz prilog "quam" (nego): Sol maior qu: _-n terra est . umrijeti propasti v rati ti se prijeCi preko II . ex'ii. abitum ineo. lokativ na pitanje: gdje? kada? 3.Sunce je veO! nego Zemlja.DRUGA GODI A UCEN}A b) Slozenice glagola IRE prave se po mocu poznatih prefiksa: adeo. perire. ~umili genere). Pravim ablativom izrice se i porijeklo. prognatus. interltum obeo. interii. transii. egere. transltum d oCi o tiCi uci izici poginuti obaviti. aditum abeo. satus. arcere Cuvati od cega desistere odustati od ('ega iskljuCiti iz cega movere Ovaj ablativ stoji takoder uz pridjeve: tiber (metu) vacuus (sensibus) orbus (parenti bus) slobodan (od straha) bez (osjeeaja) lisen (roditelja) nlidus (libertate) liSen (slobode). PRAVI ABLATIV oznacuje stvar ili lice od koga se nesto odvaja. obire.a: 1. interire. obitum pereo. . reditum transeo. inri. exl'tum intereo. illire. ortus. adire. transire. gerutus. red ire. Exegi monumentum aere perennius . inItum exeo.LATINSKI ABLATIV sadrzi u sebi tri starija padez.red eo. abire. perii. Pravim ablativom bez prijedloga oznacava se i lice ill stvar s kojom se neSto poredi. ad'ii.. obii. privare rijeSiti cega indigere biti bez carere. redu. . editus (nobill bus parentibus.. nobill loco. instrumental na pitanje: skim? cime? zaSto? kako? U ovoj vjezbi obradujemo prva d va ablativa. pravi ablativ na pitanje: cega?.

Ceterum tama tanti tacinoris8 per omnem Atricam brevi divulgatur (Sail. 111 . 6. togam ferre debebant. ut arbitror. 2. totus. Numquam redibit illud tempus. fer patienter onus. 10. Cives Romani. Omnia mutantur. 2. 2.). qual is. vacuam duc crimine vitam.zati m kod imenica: initium. 5. nee enim melior virfu~ Africano7 quisquam nec darior (Cic. 6. Vojs ka je krenula Apijevom cestom. nox.Cezar je krenuo oko trece vigi lie. Nemo Graecorum Demostheni par tu~ eloquentia. a li ako su u toj oznac i sad rza ne rijeci: locus. 2. Cicero autem nobili familia. Horatius poeta humili parente ortus est5..4 5. cum (kada) foras exibant. Flora lia. 3. b) 1. 7. 4. . ver. 9 4. principium. Neminem Lycurgo maiorem virum Laoedaemon tul~. lIa) 1. hi ems. kao: tempus. Tunica pallio propior est. quo hostes ierant. quo vos offici avestra vocant.Caesar tertia vigi lia profectus est.' 3. Hieme fu lmina rara sunt. Sunt isla. Prima luce. aetas. Caesar castra sua semper idoneo loco ponere solebat. quod semel praeteriit. LOKATNNI i TEMPORALNI ABLATTV . punctum itd . Neeessitas caret lege. Moveor enim tali amico orbatus. VJEZBE I ZADACI 11. lte.VJEZBA 27. Sam abla tiv imenica s vremenskim znacenjem stoji i na pitanje: za ko li ko vremena. nemo umquam erit et nemo eerte fuit (Cic. Eunt anni more fluentis aquae. Zimi su munje rijetke. Anni tempora eunt et redeunt. igara i s k u p ~ tina : Saturnali a. venter auribus. 7. 9. dies. 2 8.Grci su Troju osvojili za deset god ina. Saturnalibus servi plus libertatis habebant. comitia. .6 7. Isto se tako cis tim ablativom kazuje oznaka mjesta uz g lagole kretanja na pitanje: kuda? Exercitus Appia via profectus est. 6. Caeser de quarta vigiliaJ eedem itinere.onda se upotrebljava ablativ bez prijedloga: idoneo loco castra ponere postaviti tabor na prikladnom mjestu Tota urbe clamor factus est . fac sapienter opus.Nastade graja po cijelom gradu. I oznaka vremena n a pitanje KADA? stoji u cistom ablativu kod imen ica koje imaju vremensko znacenje. 4. Fructu non toliis arborem aestimapo5. . . adventus.Oznaka mjes ta na kojem se vr~i neka radnja stoji u ab la tivu s prijedlogom in. Semper dic verum. kao: Troia a G raecis decem annis expugnata est. . It fama per urbem.).). Za Saturnalija robov i su ima li vise slobode. nihil interit. Vere novo. Sic transit gloria mundi. Laeli. ad eos contendit equitatumque omnem ante se mittit (Ceasar). Ibis redibis numquam peribis in bello. 3. ex itus. Brutus Romam dominatU regio liberavit. .te kod imena svetkovina.

DRUGA GODINA UCENjA

Kakva je to imenica "itinere" (1-10) i kakav je to ablativ? Kako prevodis ' ista' u II-a) 7 i koji je to oblik? Kakav je to genitiv ' Graecorum' u II-b 3? Prevedi: 1. Sve prolazi (pl.). 2. Kada ces se vratiti kuci? 3. Ode bogatstvo, odose i prijatelji. - ode, odose (aorist) prevedi glagolom ' abeo' .
Komentar.
1) To je neodreden odgovor proroCi~ta u Delfima. Nairne, ako zarez stavirno ispred "numquam", onda znaa: n.ikada n e~ poginuti u ra tu . Aka ga pak stavimo iza "numquam ", onda zn a~ i : n et~ se vratiti

i poginut ce~ u rat-u . 2) Kut no odijelo rimskog ~0\1eka bila je tunika, vrsta duge ko~ulj e s otvorom za glavu i ruke. Kod 1ena je tunika bila dufa. Siobodni su g radani prcko tunike s tavljaJi togu kad su izlaz.i1i vani, a osobito za vriiemc javnih nastupa. Toga je bila pravljena u jed nom komadu od bijele lkanine, a prebacivala se preko lijevog ramena i kop~a1a na desnom, taka da je desna ruka bila s lobodna. VB-j dri.avni cinovnici i slobodni djetaci do sedarnnaeste godine tivota nosili su togu pretekstu , ~ . sa grimi znim ru bom. U zim sko doba prcbacivao se preko ramena ogrtat ad vune (Iacerna iii paenula) s ka pulja~om . - Zene nisu nosile togu, ali su matrone preko tunike oblati le haliinu iii stolu, koja je dopiraJa do nogu. Kada bi izlazi le vani,

RIML/ANIN U mCI

RIML/ANKA U smu PREKO KOIE IE ZAOGRNULA PAW

VJEZBA 27

oblatil c bi p l a~t iii palu. kojom su magic pokri tj g lavu. - U kuti !) 1I svi na nogama nos ili sandalc 5 rcmenima (solcac), a za izlazak su slu1ile kratke kat-na te ol.micc.

3) U "ajne vrhe, a zOOg smjene strata, Rimlja nj su vrijcmc
noti podijelili 1I tctiri perioda, a zva li su ih vigiliac. Trajalc su po tri sa ta. Prva vigilia bila jc po pril ici od 185. do 215., a zad nja iIi lctv rta od 03 do 065. ujutro. Dan se oznalavao sa tima kao i danas polev oct 065., ujutro. pa prema to me flquarta hora" odgovara ko d nas lOs. Dnevne sa te Rimljanima jc pokaz ivao suntani sa t. 4) Ludjc Junijc Brut jc sv rgn uo 5 vlasti posljcd njeg il" lskog kraJja Tarkvinijil O holog i zajcdno s Tarkvinijem Kolatinom g.5lO.{I) izabran jc za prvog konzuJa novoformiranc Rim skc Rcpublike . Njegovi su sin ovi pokuSa li rad iti u prilog
svrgnutog Tarkvinija, pa ih je on teSko kaznio. Pog"i nuo jc u borbi sa sino m Tarkvinija Chalog.
5) Marko Tulijc Ciccron jc poljccao od rimskc uglcdnc

familij e, aJi jc prvi ad njih stu pia u krug senatora (homo novus). dok jc Kv. Haracije Flak iz siramaSne provind jske familije. 6) Prema tradiciji Likurg poljctc od spartanskc kraljcvske familije. Njcmu sc pripisuj e strogi spartanski zakonik 5 kraja 9. sl. pr.n.c., koji je u stvari reformirani stariji zakonik s atoka Krctc. Spartanci su Likurgu bili padigH hram kaa bogu .

7) To jc Publijc Kom elijc Scipion Afri t ki koji je g. 202. kod Zamc u Africi sv ladaa Hanibala. U Rimu jc uii vaa vrlo vcliki uglcd , a podsticao je gr&u kulturu. Cijcnili su ga kao z na ~ajnu lit nost. ali jc stekao i neprijatcljc, pa sc povukao s polotaja i g. 183 pr.n.e .. umro na svom imanju . 5 njim su drugovali Lclijc i prvi rimski sa tiri ~ar Lucilije.

8) To jc gcniti v objektni : glosine 0 !akvom ... 9) To je ablativ obzira: u govomilkoj vjcl:tini. 10) - po plodu, a nc po
Ii ~ru .

RIMSKl LEGIONAR

113

YJEZBA28. GLAGOLI: YOLO, NOLO, MALO - SINTAKSA ABLATIVA II
1- G lago l yolo, velie, volui (hocu) pravi obi ike na osnovama: vol-, vel- i vul-, a u nekim obl ici ma indika tiva prezenta ispada mu tematski vokal . U konj unkti vu prezenta dobiva vokal -i-, kako smo to vidjeli ko d glagola 'Iesse", Od glago la yolo nas tali su: nolo (-ne -yolo), nolle, nolui, (necu) i malo (magis-volo), malle, malui (volim).
Prezent Indikativ noto non vis non vult nolumus non vultis nolunt malo mavis mavult malumus mavultis malunt indikativ nolebam nolebas nolebat male bam malebas malebat vellem velles vellet vetim velis velit velimus velitis velint Konjunktiv nolim nolis nolit nolimus nolitis nolint Konjunktiv nollem nolles nollet mallem malles mallet malim malis malit malimus malitis malint

1. volo
singular 2. vis 3. vult 1. volumus plural 2. vultis 3. volunt Imperfekt

1. volebam
singular 2. volebas 3. volebat

Futur I:

- volam, voles ... ; no lam, noles ....; malam, males ...

Perfektska vremena prave se pravilno na perfektskim osnovama: volu-, nolu-, malu-: PERFEKT:- ind.: volui, voluisti ... : konj. voluerim, volueris ... Pluskv.: Futur II: - ind.: voluerarn, volueras .. .: konj. voluissem, voluisses ... - voluero, volueris, voluerit...

Sarno glagol nolo ima imperativ: noli - noHte nemoj - nemojte; nolito noli tote nemoj - nemojte

•••

II - INSTRUMENTALNIM ABLATIVOM kazuje se sredstvo kojim se vr~i glagolska radnja (kopati motikom, orati plugom). To je isto kao i u nailem jeziku, pa 0 tim slucajevima neeemo govoriti. Ipak treba luCiti taj ablativ od ablativa
114

VJEZBA 28 .

socijativnog, koji oznacuje dru ~ tvo u kojem se nesto dogada iii rad i (pu tujem s prijateljem) . Dok a blativ sred stva stoji bez prijedloga, a bla tiv d rustva oznacava se veznikom "cum" (proficisco r cum a rnico). Kao abla ti v sreds tva podrazumijeva se takoder imeni ca koja slu zi kao dopu na nekoj radnji, i to uz glagole: abundare (sil va) implere (vino) orna re (frondibu s) u ti (g ladio) vesci (carne) - i uz pridjeve: refertus donis - pun darova - praedltus virtute obdaren vrlinom - fertllis frumento plod an zitom. Ovaj abla tiv stoji i uz izraz: opus est (treba) Celeri aux ilio opus est. - Mihi IThris opu s est. Potrebna mi je hitna pomoc. - Potrebne su mi knjige. Ablativom se oznacava i UZROK zbog kojeg se nesto desava, osobito kod izraza: amore (iz ljubavi), ira (iz mrZnje), metU (od straha), iussu (na zapovijed), rogatu (na molbu): Oderunt peccare boni virtu tis amore. Dobri mrze grijesiti iz ljubavi prema kreposti. Ablativ uzroka stoji natoCito uz glagole i pridjeve koji izraZavaju dusevno iii tjelesno osjecanje, kao: gaudeo victoria; doleo illius morte maestus morte patris; contentus sorte sua. Ablativom se oznacava takoder i NACIN RADNJE (ablativ naCina) kod izraza: modo, more suo, natUra sua, consuetudine, iure, merito, vi, dolo, conditione. Ablativom se iskazuje i neko TJELESNO ILl DUSEVNO SVOJSTVO, kao: excels a statUra; visokog stasa colore candido; bijele puti nigris oculis crnih oCiju frui (gaudio) potiri (castris) fu ngi (officio)

Cistim ablativom kazuje se i CIJENA neke stvari uz glagole: vendere (prodati), emere (kupiti), constare, stare, esse (posto je nesto) . - U takvom ablativu cesto nalazimo izraze: parvo Geftino), minimo (vrlo jeftino), magno (skupo) .

115

) glasovit je aticki govornik. vj.-399. mimo Marcelove naredbe. Via facti. Isocrates unam orationem viginti talEintis vendidit.n. 3. 7. fiziear i mehanicar Arhimed rodio se oko 287. Si quae vis semper dicis.e. 2) Slavni rnatematicar. nasuprot helenistitkim tendendjama na dvoru Scipiona.n. osnivac cinicke ~kol e . Multi homines malunt litteris quam bello glonam sibi assequi. 6) Isokrat (436. para bellum. Bio je govomik bujnog stila ali neuvjerljivih dokaza i nejasne logike. Socrates man maluit quam legem violare.) SOKRAT 116 . Komentar: 1) ApeHes (4. saepe quae non vis au dies. b) 1. kvario m1ade1. pr.6 4. patientia nostra?7(Cic. 0 njemu su krutile mnoge anegdote. navoclno. nemo prudentior (Cic. quas in pulvere conscripserat. u Sirakuzi na Sieiliji. pas. Ucitelj mu je bio i Sokrat.-338. 8. a ime mu je sacuvao Oceron u djelu "0 prijateljstvu".b. 5) Diogen iz Sinope.3). Catilina. suvremenik je A1eksandra Velikog. 5. 3. kao npr. Tum est CatO" locutus. quo erat nemo fere senior temporibus iIIis. 6. 2. zagovornik domaceg smjera u literaturi. pa daleko zaostaje za dosta m1adim Demostenom. ali on se nije htio suprotstaviti druvnim zakonima. et revera ab eo pictus erat. Si vis amari.st.DRUGA GODINA UCEN)A VJEZBE I ZADACI 1. Vise volim vrapca u ruci nego goluba na grani. Intentus formis.).e.1. kad je na trgu usred bijeloga dana SVijeCom tra1io covjeka. abureris (fut. Noli me tangere! II a) 1. 2.). 3) Filozofa Sokrata (469. Porcije Katon Stariji (usp. Alexander Magnus ab Apelle 1 pingi voluit. ama! (Seneka).e . 4) To je M. Njegovi ucenici savjetovali su rnu bijeg iz tarnnice. ubili Arhimeda.pr.) rod orn je iz jonskog Kolofon •. 7) Tako Oceron zapocinje svoj prvi govor u Senatu protiv Katiline. Najzna~ajniji je grcki slikar. Sirakuzu je ipak osvojio vojskovoda Marcel. Si vis pacem. pr. na Mrtvom moru.3 9. 2. ali se cd njega nije ni§ta sacuvalo. Skrtac ne zeli drugima koristiti. Res publica Romana avaritia et luxuna laborabat. Gaj Lelije pripadao je krugu Scipiona Mladeg. Archimedes 2 militibus incautus dixit: ' Nolite turbare circulos meos!' Milites autem eum necaverunt. 2. a vojnici su. DiogenesS parvo contentus erat.) su a tenski demokrati osudili na smrt zbog njegova nijekanj. U drugom rimsko-punskorn ratu vrl o vje§to je branio svoj grad protiv rimske vojske. Quousque tandem abutere. Vjerovao je da se m1ade1 mo1e pravilno odgojiti samo kroz studij retorike. 4. 8.(m orior 3)! Koji padez trali "abOtor" u II-b) 4? Prevedi: 1. Oblik "abutere" stoji mj. Rei publicae nostrae prodesse volumus.n. politeizma i zbog toga ~to je. Kakav je to ablativ ' litteris' u ree. PriCa se da je stanovao u baNi . 1-4? Navedi izvedenice od korijena mor.

. fac tus sum bivati. . factum esse. ..ind. . fis. perfekta od glago la facio 3. konj .Kod glagola memini i adi perfektska vremena imaju znacenje prezentskih vremena: 6di = mrzim.SINTAKSA IMENA MJESTA NA PITANJE: KUDA?.ind. . . fi ebat ... rnemini = sjeeam se. NEPOTPUNI I BEZLICNI GLAGOLI . a "factus " je u stva ri part. memineram = sjeeah se. a to su: poceo sam coepi.. fi eri. Tri glagola imaju oblike sarno u perfektskoj osnovi. fio. jer u perfektskim vrernenima ima pasivne obiike: factus sum... . kao: conficio 3.. fiebas. fies.. pos tati. pravilno se prave pomoeu participa factus 3. fieret Futur I : . imaju pasiv: conficior 3. . irna sve os ta le obli ke. oderam = mrzio sam. Irnpf. . Perfektska pasiva vremena.. afficio 3 itd. perficio 3. U indikativu prezenta glagol fio nema oblika za 1.VJEZBA29. . Infinitiv prez. pa stoga slozenice: assuefacio 3 (privikavam) i certiorem facio 3 (obavjestavam) imaju pasiv: assuefio (privikavam se). . lice pI.. . fiet. a konjugira e pravilno kao glagoli trece konjugacije na -io: Prezent .. GDJE?. meminisse sjeeam se 6di. coepisse memlni. perficior 3. fieres. I. meminero = sjeeat eu se.. fiat itd . 117 . fit..nace. Spomenut cemo neke: 1.A U latinskorn irna glagola koji nemaju svi h oblika.To je ujedno i nepravilan glagol. 2. odero = rnrzit eu...Infinitiv perf.. deficior 3... slozenice glagola facio 3 sa prefiksima. . ero .: konj. Glagol fio sluzi i kao pasiv glagolu facio 3.fiam. . Infinitiv futura: futUrum esse. i 2. ODAKLE? I .. fia s.. Medutim. .. bijah poceo...: fieri. jer neocekivano irna infinitiv FIERI. fi erem. certior fio (bivam obavijesten). budem poceo). a spomenuo sam da je ovaj glagol semideponentan. eram. fiunt fiam. a osim toga je i semideponentan. dogod iti e..: fio. odisse mrzim Glagol coepi ima znacenje perfektskih vremena (poceo sam..: fiebam. deficio 3. aIficior 3 itd.iii: fore.

nequeo . 3. a oni su veCinom i kod nas bezlicni. pa se zovu BEZLICNI GLAGOLI. ninxit grandinat 1 fulminat 1 grmi pad a ki~a.odlikovati se appareo 2 . praestitit . inquam . ki~i pad a snijeg.bolje je apparet 2. godi Neki bezlicni glagoli idu s akuzativom liea. molimo zdravo! dobra do~ li! zdravo! budi pozdravljen! zdravo ! (pri odlasku) Drugih oblika spomenuti glagoli nemaju . lieu singulara pojedinih vremena.inquit aiD . pI. grmi U latinskom ima bezlifuih glagola koji se upotrebljavaju i kao lieni sa ponekad drukeijim znaeenjem. sing.doci na svjetJo. pojaviti se .oeito je 118 praesto 1 . mement6te. kao: piget 2 me.aiunt quaeso . kate kazem. katu mo li m. To su: oportet 2 oportuit deeet 2 decuit dedeeet 2 dedeeuit Heet 2 lieuit libet 2 libuit treba dolikuje ne dolikuje slobodno je mili se. paenituit kajem se (s gen. ••• B .va lete! mogu nemogu katem. snijezi pad a grAd sijeva.) miseret 2 me zao mi je (koga) U latinskom su bezlicni i neki glagoli koji oznacavaju neku prirodnu pojavu. apparuit . Dalje su nepotpuni glagoli: 1. piguit mrzi me pudet 2 me.kate.salvete! ave! . queo .quaesumus salve! .ait .U latinskom ima glagola koji se upotrebljavaju sarno u 3. a oni kod nas nisu uvijek bezlicni: tonat 1 tonuit pluit 3 pluit ningit 3.ave te! vale! .queunt 2. memento .nequit 3.DRUGA GOO INA U [NJA Imperativ ima sarno "memini": 2.2. puduit stid me je paenitet 2 me. kao: praestat 1.

Iz Rima sam otputovao treceg svibnja. 11-1 .lmena MJESTA. Caesar imperator!3 3.). domi. Mecenat je u Brundizij stigao sa Vergilijem i Horacijem.u Iokativu. d eklinacije jednako ablati vu : maneo Atherus. Caesar eo tempore Ravennae erat (Caes. Kakav je to ablativ "reliquis die bus" u I-a 1. Ave.iii u izrazima: domi bellique. Corin tru. te imenice: DOMUS. 3. . Zii Ijudi mrze pravednost.pomaga ti Il. Delphos. Omnes homines natura sua servitutem odenunt.' 4. domo. Domi militiaeque res publica venalis fuit (SaiL).). 3. 2. quod reliquum temporis.poznato je iuvat 1 me. 119 L -____________________________________________________ . 2. domum. 3. Rhodi. In rebus adversis semper meliora sperare memento! 2. humi. 2. Athenjs. VJEZBE I ZADACI I a) 1. Quidquid Midas tetigit.VJEtBA 29. iu vit .). Dimidium facti. humo. te kod imena mj esta 3. Hoc Tdem reliquis fit diebus (Caes. Reversus domum. Karthag'ine. rus. iam habet. Athenas. Nemo ignavia immortalis factus est (SaiL). Vim vi repellere licet. 2. c) na pitanje: gdje s tojim. Brundisio profecti sumus ante diem secundam Kalendas Maias4 (Cic. b) na pitanje: odakle dolazim? . Roma e parvo et hum iii Romuli oppido pulcherrima et maxima urbs imperii Romani facta est. dok je kod imenjca PLURALIA TANTUM prve i druge deklinacije. a to je jednako gen itivu: Maneo Romae. 4. RUS i HUMUS kao dopune nekom g lagolu stoje bez prijedloga: a) na pitanje: kamo.u akuzativu : Proficiscor Romam.ustraja ti iuvo 1 . c) 1. kuda krecem? . rure. non licet bovi. Delphjs. Poeta nascitur. ostajem? . 2 b) 1.u rrliru i u ra tu.). orator fit. 4.go di mi placeo 2 . Delphis. placuit . a kakav "ignavia" u I-a 2? Odredi polozaj posesivnog genitiva "Romuli' u I-a 3! Kakav je to perfekt "tetigif u I-a 5 i od kog glagola? Kakav je to ablativ "natura sua" u I-b 3? Kako prevodis "reversus" u 11-2? Prevedi: 1. placet 2. ruri . Amici auro parari nequeunt. 3. Co rintho. Plinius studiis reddebat (Plin.d opasti se cons to 1 . qui bene coepit. aurum fiebat. MANJlli OTOKA i POLUOTOKA. Quod ITcet lovi. 5.u a blativu: Redeo Roma. domi militiaeque . Corinthum.sv ida se constat 1 co nstitit .

hram Kastora i Poluksa. zasjedao je Senat. Jedan od znaeajnih sla· voluka bio je litov u blizirti Koloseuma . Zadnja cetiri naziva u pridje\~ treee deklinacije na -her. -bre. Curia za sjedrtice Senata. 2) [idas je mitski kralj Frigije. Basil. Trajanov s poznalim Trajanovim stupom i Forum Paos. FORUM ROMA UAl no . na kojem se razvijao ojeli dru~tverti nvot grada. carem.o sa Palatina na ostalih ~t bre!uljaka.Rimski su care\~ u znak velike pobjede podizali u Rimu veliGinstvene slavoluke i visoke stupove. veliki oktog<>nalrti hrarn svih bogova. Apolon mu je usli~o zelju da se sve tega se dotakne pretvori u z1ato.DRUG A GOOl A UeE JA Komentar: 1) Rim e postepeno fu. Tu se je trgovalo. ervin. 3) To je bio poklik kada je vojska svog ojskovodu progl~vala imperatororn. Vjerske s\'etanosti obavljale su se u hramovima Jupitera. Maius.lj. ica Ae~ilia. Ta. Augustov. Februarius. Augustus. gradi se Basilica luli. i malerti hram Veste. Aprilis (-<!). hrarn Sloge. . jer se kod njih podrazumijeva imertica -mensis": lanuarius.Od rnnogih hramova grada Rima do da· nas se sa~uvao Panteon. luliu . Rostra (govornica). none i Minen'e na KaptOliju. Martius. bulariurn. lu. Uz rijeku liber safuvao se monu· mentalrti Hadrijev mauzolej. -bris. kao: Cezarov. odnavale su se narodne skup tine (comilia). . ~) To znati: 29. travnja.Latinski nazivi mjeseci imaju pridjevski oblik. hram Veste. U z1ato se stoga pretvorila i njegova krerka kad ju je dotaknuo. koji je danas pozna t kao Andeoska tvrdava. Kasrtije se grade i novi Forumi.. ovem ber 3. Uz Forum Romanurn. Jurtiu . December 3. October 3. kroz koji je prolazila glavna cesta Via Sacra. September 3. Mocvama ravrtica do Kapitolija isu'ena je i tu se smjestio FORUM ROM ANUM.

~ to je pasivni infinitiv glagola eo. lectum iri. legisse. i to u aktivu i pasivu. Infinitiv futura aktiva pravi se od partici pa fu tu ra aktiva i oblika esse: laudaturum 3 esse. delere . participi. Takva je konstrukcija najce~ce ovisna 0 nekom glagolu iii nekom izrazu govorenja iii osjecanja. moze upotrijebiti za sad a~nju. Infinitiv futura pasiva pravi se pomocu su p ina na -urn. gerund iv i supini .laud iiri.Najprije cemo govoriti 0 upotrebi infinitiva u latinskoj recenici. perfekta i futura. habu isse. dixisse. Infinitive prezenta smo vec vidjeli.audiri Infinitiv perfekta aktiva p ravi se na perfektskoj osnovi dodavanjem zav r~e t­ ka -isse: laud avisse. koji ce rno kasnije vidj eti. lectum esse. SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA INFlNITIV . i to kao: AKUZATIV 5 lNFINITIVOM i NOMINATIV 5 INFlNITIVOM! Akuzativ s infinitivom (ACI) u latinskorn jeziku je konstrukcija kada subjekt neke zavisne reeenice. lectururn 3 esse. kako. Audio puellam cantare. a predi kat u infini tiv.AKUZATIV S INFlNITIVOM 1. Latinski jezik ima tri infinitiva: infinitiv prezenta. . Npr. Kazern da je ucenik rnarljiv. uglavnorn izjavne iii izricne. Infinitiv perfekta pasiva pravi se pomocu partici pa perfekta pasiva i oblika "esse": laudatum esse. i to u: infinitivi.VJEZBA30. a to su: la ud are . .Infinitiv futura kazuje radnju koja se irna d esiti poslije radnje glavnog glagola. Fa rna est Homerum caecum fuisse. i oblika "iri". legere . dolazi u akuzativ. gdje. audire . Glas je da je Homer bio slijep.legi.La tinski glagol ima u recenici vrlo razgranatu upotrebu ne sa mo odredenih glago lskih oblika nego i neod reden ih.deleri. ako se ona d e~ava istodobno s radnjorn nekog odredenog glagolskog oblika.Infinitiv perfekta pokazuje radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola. gerund. 121 . Infinitiv prezenta pokazuje istovrernenu radnju s radnjorn glavnog glagola. ire (iei): laudatum iri. Kod nas su to zavisno-iz ricne recenice s veznicima: d a.Infinitivi se u latinskorn jeziku cesto upotrebljavaju u dvije specificne konstrukcije. pro~lu i buducu radnju. Cujern kako djevojka pjeva . Dico discipulum diligentem esse. dictum esse. cecidisse. . II . pa se. prerna tome. dictururn 3 esse.

eum) diligentem discipulum esse. za to sto je ona oeita u glagolskom obliku. UCitelj kaie da su njegovi ueenici dobri (tj. da ce pjeva ti . eorum. treba istaknuti zamjenicu. illorum.iIi: dirutum iri . onda cerno staviti povratno-prisvojnu zamjenicu suus 3: Ucitelj kaie da su njegovi ucenici dobri. gdje. Magister dicit se iustum esse. Ueitelj kaie (za sebe) da je pravedan. kako. illarum. onda se upotrebljava lieno . nego 1. onda se upotrebljava akuzativ zamjenica is iIi ille. Magister dicit discipulos eius (petri) bonos esse. jer ona ne moze biti vid lj iva iz infiniti va. Magister dicit eum (sc.DRUGA GODINA UCENj A U konstrukciji ACI mogu se upotrijebiti sva tri infinitiva u aktivu i u pasivu. Latinsku konstrukciju ACI prevodimo najcesce naSom zavisno-izrienom reeenicorn s veznicima: da. eos) diligentes disci pulos esse. sto. Npr. Magister dicit nos (vos. onda se imenski dio predikata slaie sa svojim subjektom u rodu. narro 1. Video domum d irui. uCiteljevi). da je pjevala. Magister dicit discipulos suos bonos esse. Vidim da se kuca rusi. Cujem kako djevojka pjeva.Dico di scipulos diligentes esse. Ako se liena zamjenica treceg lica ne odnosi na subjekt glavnoga glagola nego na nekoga drugoga. nuntio 1. pollieeor 2 itd. Na isti naem za prisvojne zarnjenice njegov.iii: diru tam esse. Npr. naprotiv. UCitelj kaze da sam (da si itd . . -illius. -Glagol glavne reeenice 0 kojem ovisi konstrukcija ACI jest neki iz grupe: 1. ako se one odnose na nekoga drugoga a ne na subjekt glavnog glagola. . loquor 3. Ako se one odnose na subjekt glavnoga glagola. fateor 2. ). 122 . da ce se srusiti. UCitelj kaie da je on (ueenik) marljiv. Ako je predikat ACI imenski. da se je srusila. dicendi iii govorenja: dieo 3. U nasoj zavisno-izricnoj recenici ne navodimo subjekt ako je to liena zamjenica.. Ako se ona odnosi na subjekt glavnoga glago la (UCitelj kaze za sebe da je . Magister dicit me (te.povratna zamjenica u akuzativu se. njezin. . earum.iIi: ca ntaturam esse. njihov uzet cemo genitivne oblike pokaznih zarnjenica: eius. U latinskoj konstru kciji AC!.. .iii: cantavisse.) ma rljiv ucenik. discipulum) diligentem esse. . vee prema tome kada se odvija radnja u odnosu na radnju glavnoga glagola: Audio puellam can tare. broju i padezu: Seio Petrum prudentem esse. trado 3.

Cezar je naredio da vojnici krenLl . Pisonem. O.Treba da jc sLlda praved a n. ndas 'st (rtij dOI\'o ljeno). 4. Dignum laude virum Musa vetat mori. spero fore2 semper nostrum (Cic. Mittuntur de his rebus ad Caesarem legati. La tim: apparet 2 Uasn je). ' ut scribis. Il ardijan jc htio d a ELl frat bude g ranica carst\'a. quod sperare idem senex non potest (Cic.). audIo 4. Kod to zah ~ vn reeenice: aesar milites cas tra movere illS it.nj a ako njima isticemo neku gaudco 2. n610. deect (dolikuje). miror 1. b npr. .premda LI svako m pojedin m sill aju t vi ~ i nije 7a\' isnoiui na re cnica nego £<l htj vna.). cupio 3. III 1.. pa tior 3. Vivere est militare. Errare humanum est. IU tum '51 (pravedn jc). malo. Poznato je da prijateljslvo moia biti sarno izmedu dobrih. 3.i td . Ita fit verum amicitiam nisi inter bonos esse non posse (Cic. nas SLI kLl za ti s infinitivom ide i uz glago le: iubeo 2. lubet arma tradi. credo 3. i tada na za mjenjLlje na e zah~evne recenice. Pripazi na pasivnu rednju u ACI u ree. Sperat adulescens diu se victurum esse. sino 3. bo: Hardianu fi nem impe ri i o luit esse Euphratcm. quae Caesans castris erant coniuncta. iras or . 3. l-. principes produci (Caes). \'Ideo 2. Cezar je doznao da je Sanat s velikim dijelom vojske otputovao u Drac. lac t r 1.: porlet iLldic m iustum · sse . 1. 5. re r 2. kao: v 10.. 2.onstru k ija A I ·t ji i uz izraze i bezlicne g lagole: fama cst (glas jc). aLldeo Iitteras meas tibi iLlcLlndas fuisse. spero I Ittl . se ntiendi Iii primjeCivan ja: scn tio 4. 11-4! Kog je roda '1005' u 1II-3? Prevedl: 1. 4. veto 1. ons ta t I (p mato je). oportet . SCIO 4.). kao: LI Z glago le osjeca. d Ie 2. cemebatur novissimos eorum premi vehementer (Caes. Ko nstrukcija ACI 5t ji i uz g lagole htij e nja. KonstrLlk ija A I st ji i k nstataciju a ne L1zrok. Te hominem esse memento! 2. quer r . Prima luce ex superioribus locis. 2. 3. arbitror I. Radujem sc da ti je mojc pismo bi lo L1god n . VJEZBE t ZADACI 1.(treba) itd . git I. putt I. fa esl (pra\' je). 2. . Nadam sa da ces mi uvijek biti dobar prijatelj. 123 .).

NOMINATIV S INFINITIVOM Kada neki od aktivnih glagola. U nas. Homerus caecus fuisse traditur. Prica se da je pjesnik Lukrecije svojom rukom sebi zadao smrt. u la tinskom izraiava konstrukcijom NOMINATIVA 5 INFINITIVOM. odnosno zavisno-zahtjevna recenica. kako smo vidjeli u navedenim primjerima. Imenski dijelovi predikata i dodaci subjekta slaiu se sa subjektom nominativa s infinitivom (NCI) u rodu. Npr. Galli et Germani pluries a Caesare victi esse narrantur. Poeta Lucretius manu sua mortem sibi conscivisse narratur. 3) Uz pasivni imperfekt glagola primjeavanja mote stajati konstrukcija ACI. Cini se da sam ja (ti. onda se zavisno-iz ri cna recenica. Tako ona ne stoji uz bezlicne glagole i izraze. Homerus et Vergilius maximi poetae fuis se putantur. Ako je subjekt NCI licna zamjenica. te uz gIagole 124 . 2) fore = futurum esse. To je stoga konstrukcija u kojoj subjekt zavisne recenice stoji u nominativu a njezin predikat u infinitivu. Prica se da je Homer bio slijep. spomenutih kod konstru kcije akuzativa s infinitivom. Discipulus esse videor (videris. broju i padezu. naprotiv. videtur). 1) Gaj KaJpumije Pizon bio jc Ciceronov zct i vjeran perijatelj. Pritom glavni glagol pasivnog oblika stoji na kraju konstrukcije i slaie se stirn nominativom kao subjektom u licu i broju. stoje u pasivu. Cini se da smo mi (vi. ona se ne navodi jer je vidljiva iz oblika glavnog glagola. videntur). Discipuli esse videmur (videmini. on) ucenik. taj glagol stoji na samom pocetku u bezlicnom refleksivnom obliku. Konstrukcija NCI ne stoji uz sve pasivne oblike glagola koje smo Ilaveli kod konstrukcije ACI. VJEZBA31. Prica se da su Gali i Germani vise puta bili pobjedivani od Cezara.DRUGA GOD INA UCENjA Komentar. Npr. oni) ucenici. Smatra se da su Homer i Vergilije bili najveCi pjesnici.

p. Rem haud. 4. conditores urbis Romae fuisse traduntur.. 8. jer oni i nemaju pasivnih ob lika. Scipio et Laeli. iudieor.149.). traclitur . existimor.129. audioT . Komentar: 1) Vestalka je s vetenica u hramu bogi- nj c Veste. nuntior. 2.VjEZ llA 31 htijenja i osjeca nja.u sv im licima i vremenima. 3. . Uz pasivne oblike glagola iLibeo 2 i veto 1 subjekt NCI u nasem jeziku stavljamo u dativ: bilo je komu naredeno.u sv im licima i vremenima prezentske osnove. 4. a nj egovi su sugovom ici znatno mladi C Laclius Sapi ens i P Corn elius Scipi o Ameli an us .traduntur (pripov ijeda se da) .a oganj u hramu i vriile su obredc. 3. 6? Prevedi: 1. godini posvctio ovo djclce 1itu Ponponiju A tiku. uz dieor.3 Ciceron jc u SVOjoj 61. (185. b. 2.2 difficilem admirari videmini (Cic.). Romulus et Remus. nihil iucundius (Cic.. sinoT . uz vid eor (cini se d a ja) . 2) U Ciceronovu djclu "Dc senec tul e" gJavna je limosl M . Milites castra ponere iussi sunt (Vojnicima je bilo naredeno . Po rclus CaIO Ccnsorius (234 . a brinu le s u se z. vj.u svim licima i vremenima. .sa rno u tim obl icima. uz fertur . Multos scriptores rerum suarum Alexander Magnus secum habuisse traditur. Qui tacet.feruntur. consentire videtur. reteni ca qui tollunt HRAM 8<lCI Nj£ VESTE 125 .). VJEZBE I ZADACI 1. vetoT. 2. 5. zabranjeno. 6. qui amicitiam evita tollunt. Bilo ih je Sest. Sto je subjekt NCI u ree.3 qua nihil a dis immortalibus melius habemus. 5vom p rijatelju tri godinc starijl'm 3) Subjckl NCI je djela relabvn.). Solem enim e mundo tollere videntur. Uz osta le glagole konstru kcija Ncr dolazi uz ova ogranicenja: 1. Rimskoj djeci (puer) je bilo zabranjeno da se krecu na rimskom forumu bez oca. liberi Vestalis' Reae Silviae. U. uz iub eoT.). 6? Kakav je to ablativ "qua" u ree. Priea se da su Hipokrat i Galen bili vrlo vjesti lijeenici.

sa dva. C lavne igre. Kocija~i (a urigae) su na glavi nosili metalne ~Ijemove. tri ili ~e tiri konja) . podignut u do lini izmedu Palatina i Aventina taka da mu je "cavea" (gledali~te) bi lo na obroncima samih brefuljaka. a bili su podijeljeni po poli titkim frakcijama. Trke su se u ci rkusu izvod ile po s trogo utvrdenom ritualu . 126 ATLET/ o\R NA ODMORU . su bile trke koCija. Uz ci rkus je bila sagradena i konju ~nica (carceres). p lava i zelena. ipak. a trebalo je na skretanjima aka meta napraviti sedam krugova. C ledalaca je bivalo i do 200. Prvi dio igara sastojao se ad povorke (pompa) koja bi krenula sa Kapitolija do ci rkusa. Kanji su bili posebno okiceni me talnim plocicama. sveeenicima i priredivacima igara. akrobat0 skih vj ~tina konjanika i takmi ~enja u tr ~a nju . crvena. trigae iii q uadrigae (~ . biserima i hamajlijama. igracima. Pobjednici su bivali dobra nagradeni. Do pune napetosti velikog broja gledalaca dolazilo je kada bi se uz zvuk truba podigao magistrat. To je bila vrlo sv&ana povorka sa svira6ma. Staza je bila duga 80 m. pa su znali zgmuti vrlo velika bogatstvo. koje su se oznatavale bojarna: bijela.DRUGA GODINA U~ENJA KlIO\ VESTA LIN KI Igre u cirkusu (ludi circenses) Cirkus je predstavljao mjesto najraznovrsniji h igara. koje su nastupale kao bigae. To je bio znak po~etka igara. kao: vHc~kih borbi na ledim3 51 nov3. i 0 bacia bijelo pia mo. organizator igara. dr~eci u ruci !ez1 od slonove kos ti s krilatim arl om na vrhu .000. Najznatajniji i najveti je bio CIRKUs MAXI MUS.

audi turus. lect(us) . Particip futura ovdje nema primjene. -e-ns. iii: onaj koji hvali itd. Kako smo to vidjeli kod infinitiva.lecrurus. Sagunt je pao dok je Rim vijeeao.visurus. Ako najbolji ljudi budu upravljaJj nasim grad om. dok u III konjugaciji dodamo j o~ tern . koji ee vidjeti itd. capt(lls) ca prurus. a predikat u ablativu participa prezenta iii perfekta. Mada je Troja bila osvojena.VJEZBA 32. Npr. PARTICIP PREZENTA tvori se na prezentskoj osnovi POmOell formanta -nti padeznih nastavaka treee konsonantske deklinacije. alldit(us) . gradani ce biti sretni.laudarurus. a doda -urus: laudat(us) . videns. ca pi -e-ns. Troiii captii Graeci domum redierunt. uzrocne. Ablativ apsolutni ne odvajamo u receniei zarezom zato ~to se on smatra dijelom recenice kao njezina priloska oznaka.: Saguntum periit Roma deliberante.ABLATIV APSOLUTNI U latinskom imamo tri participa: particip prezenta i futura u aktivu i perfekta u pasivu . vis(us) . Grci ipak ne ostadose u Aziji. vokal "e". capientis audientis. U I i 11 konjllgacij i im amo stoga: lall dans. Troiii captii Graeci in Asia non manserunt. To prevodimo: hvaleci. 121 . koji prelazi i u IV konj. U . videCi itd. -ntis.Partieipi su glagolski pridjevi. a partieip perfekta oznacava pasivnu radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola. 1. audi -e-ns: legentis. Vee smo upoznali tvorbu participa perfekta pasivnog. To prevodimo: onaj koji ce hvaliti. dopusne i pogodbene.Participi imaju u lahnskom dosta cestu samostalnu upotrebu kao dopune imenicama u subjektu i objektu. Optimis viris urbem nostram regentibus dYes felices erunt. ali je njihova upotreba vrlo specificna u konstrukciji ABLATIVA APSOLUTNOG. Parheip futura oznacava radnju koja ee se kasnije desiti. Kad je Troja bila zauzeta. pa se u svemu slazu s imenicom. -ntis.: leg. a sada eemo se upoznati s tvorbom participa prezenta i futura. To je konstrukeija u kojoj subjekt neke zavisne recenice stoji u ablativu. PARTICIP FUTURA AKTIVA tvori se tako da se participu perfekta odbije -us. PARTICIPI . i particip prezenta oznacava istovremenu radnju. Grci se vratise kuci. Zamjenjuje ove recenice: vremenske (najcesee).

Osvojivsi C aliju Cezar se vratio u Ita liju.: Romulo rege. Antonio consulibus. Npr. pod Cezarovim vodstvom.drZavnu sluzbu (consul. .salva re publica. dictator. Takav se elipticni ablativ apsolutni upotrebljava. prijedloznim izrazima: vee radije za Romulova kraljevanja. Cicerone auctore. Cezar je osvojio Caliju. Takvi se slucajevi u nas rijetko prevode zavisnim reeenicama.Me puero. na Ciceronov prijedlog. ali on ima i vi~estruko znacenje. protiv volje Minerve. Cezar je sa . Nakon sto je Calija osvojena. koji u tom slucaju ima neku imensku dopunu.: Callia victa Caesar in Italiam rediit. .Cicerone consuIe. invitus (preko volje). . ignarus (bez znanja). .M . . vratio se u Italiju. . dok je drZava u snazi. Izostavljen je ablativ participa prezenta zato sto ga glagol esse nema.iii ako su tu pridjevi: vivus.. 4. praetor).Me igniiro. u Katonovoj starosti. za mog djetinjstva..iii neku djelatnost (dux. posto je Cezar svladao Caliju. prevodimo ga na nas jezik nekom od spomenutih zavisnih recenica. . bez moga znanja. Njegov aktivni subjekt potraiit cemo u subjektu doticne recenice. Npr. ako su u imenskoj dopuni predikata imenice koje oznacavaju: dob (puer. III . . adiutor. Nakon osvajanja Calije Cezar se vratio u Italiju . . 128 . rex. 3. za konzulovanja Marka Cicerona i Marka Antonija..Kada particip prezenta mora biti predstavljen pomocnim glagolom ESSE. . 2. senex). To se obicno naziva: ABLATIV APSOLUTNI BEZ PARTICIPA. plenus. prevodimo ga uglavnom aktivno. auctor). Npr.lli: BuduCi da je Calija bila osvojena.Caesare dike.DRUGA GODINA UCENjA kad ~ to Po smislu se vidi koju zavis nu recenicu zamjenjuje ablativ apsolutni.Catone sene. 1. a pravilnije bi bilo kazati: krajnji iii elipticni ablativ apsolutni. dobiva se specifican ablativ apsolutni. Ako je u ablativu apso lutnom particip prezenta. za Ciceronova konzulovanja.Ako je u njemu particip perfekta. iuvenis. te se vratio u Italiju. . Cezar je sa svojim legijarna krenuo prema Italiji. .Invita Minerva. . vodeCi racuna 0 istovremenosti radnje. u kojem je predikat predstavljen sarno ablativom imenskog dijela predikata. salvus.: Callia exp ugnata Caesar cum legionibus suis in Italiam profectus est.. i to na vise naCina. Cicerone M.

Komentar: 1) To je Vergilijev stih (Aeneis I1 49). Aenea dOce profOgi. Male parta male dilabuntur. 3 2. Cicerone puero bellum inter Marium et Sui lam ortum est. vojnici jedne i druge vojske borili su se macevima.). Viribus unitis. a izrekao ga je Laokoon t odvratajuCi Trojance da ne uvedu u grad onu drvenu grdosiju od konja. Kakav je to ablativ ' initio'. qui.(Hor. Caesar. 4.1. qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant (Caes. 2. sedibus incertis 5 vagabantur (SaiL). 4.). timeD Danaos et dona ferentes' (Verg. Urbem Romam condiderunt atque habuerunt initio Troiani. Hannibale dOce Carthaginienses cum populo Romano bellum gesserunt. Kad je grad bio zauzet. 11. 4. Mendaci homini.1. 5. 8.VJEZBA 32 . 3. ne verum quidem dicenti. Ave. Volenti non fit iniuria. 2. 6. credere non solemus. 2. Relictis pilis comminus gladiis pugnatum est (Caes. 10. Relinquebatur una per Sequanos via. Quidquid id est. Duobus litigantibus tertius gaudet.). Roma locuta cusa finita.' 3. svi stanovnici potraie druge krajeve. Vox clamantis in deserto. 111. Vae victis! 7. 2 5. a kakav ' sedibus incertis" u 111-5? Prevedi: 1. 9. Odbaciviii koplja. Errata corrige! 13. Mutato nomine de te fabula narratur. morituri te salutant. 25/ 1 KOLOSEUM . Usp. 6. Inteligenti sat. Natura dOce errare nullo modo possumus. VJEZBE I ZADACI 1. 12. Tabula rasa. Sero venientibus ossa. Invita Minerva. 11. Data occasione. 3.1.).

Otvoren je g. koji ostaje i kod glagola na -io: leg-e-nd-. a zavrSio ga je car lil.ni h blokova. razaranje. do 202. legendus 3.000 sjcdiSta i 5.e... lmao je 45. 5) . finiendus 3. delend-..80. laudandum. pa imamo prema konjugacijama: 1audaadus 3. Ispad arene bili su rasporedeni kavezi za xvijer. I -GERUNDimaaktivnoznaeenjeiodgovaranaAojglagoiskojimenicina-nje: . U nominativu se gerund izrahva infinitivom. delendus 3. od kojih je pm glagolska imenica. pa .000 mjesta za stajanje.apoCi njali borbu. GERUND kao glagolska imenica srednjeg roda deklinira se po 0 za srednji rod..e. laudandi. . a drugi glagolski pridjev..n. Vespazijanovamfiteatar Prvi rimski arnfiteatar nastao je u Cezarovo vrijeme izgradnjorn dvaju drvenih le~tara. 29. capiendus 3. sarno sto nema nominativa: - deklinaciji gen. abL laudando. nairne.DRUGA GODINA UeE JA 2) Tako su gladijatori pozdravljali cara..218. GERUNDN kao gJagolski pridjev 1. pr.. ak. ali j<! on izgorio u pofaru Rima za vrijeme Nerona. a imala je specijalni sis tern podzemnih kanala da bi se dovela voda za igre 5 b rodO\~ ma. kada bi u areni amfilealra 7. GERUND I GERUNDIV Gerund i gerundiv su u latinskom glagolska imena. VJEZBA33. Clavna je narnjena arnfiteatra bila barba gladijatora i nji hove borbe s izgladnjelim z\~jerima.. capi-e-nd-.i: hvaljenje. vrlo krvav gradanski ral izmcdu putana na telu s Cajem Marijem i optimala na telu s LUcijem Komelijom Sulom. dodaje se formant -nd. -a.za prvu i drugu konjugaciju: laudand-. . 3) To jc prvi.stu. i 2 dekl. Celija i Eskvilina potoo graditi novi i veO arnfi teatar od kame. dat.iii: koji su se bez pravog cilja potucali ad mjesta do mjesta. Vade putanske stranke bil i su ranije braea Crakni i kasnije Caj Juhj<! Cezar. laudando.n. Na glagolsku osnavu. .koji su se potucali po nesigurnim mjestima . sIIafp "1audBIe" znaCi: hvaliti . Arena je bila zaStieena rneta lnom mreio rn. koji je sjedio na poCasnom mj. Kasnije je prozvan Colosseum.. n. Car Vespazijan je izmedu Velija.. svclava na -us. koji su na taj naan okrutivali arenu eliptitnog oblika. CimRje itd. 4) To je dru gi rimsko-punski rat ad g.e. U treCoj konsonantskoj konjungaciji osnova se nuzno prosiruje tematskim vakalorn -e-.e. fini-e-nd-. -um. Drugi savr:leniji arnfiteatar podigoul je g.. pr. Tvorba im je jednaka.

studeo equitando. 3. Obi ector inter ludendum (zabavljam se za vrijeme igranja). koji dolazi iza imenice i slaZe se s njom kao pridjev u rodu. peritus. lovom). i tada ima znacenje modalnog ablativa. ••• II . pisanjem.: . . broju i paderu. Tu jezii'ku pojavu u latinskom zovemo ZAMJENA GERUNDA GERUNDIVOM. Ciceron je napisao knjigu 0 preziranju smrti. venando (bavim se jahanjem. kroz smijeh kazati isti nu). facultas. Np r. potestas. Salonitani patria defendenda magnarn sibi gloriam pepererunt. U tom slucaju objektna imenica dolazi u padez gerund a. venand i gratia (radi lova. studeo. operam do .Gerund je u svojoj primjeni uskraeen time Mo vrlo cesto ustupa mjesto gerundivu. a gerund dobiva oblik gerundi va. Npr.praedandi causa (zbog pljackanja). . o peram do co lendo agros (radim oko obradivanj a polja).: ars scribendi (vjesti na pisa nja). Akuzativ gerunda stoji uz pridjeve: ad.cupidus libre legendi Dalje: Salonitani defendendo patriam magnam sibi g loriam pepererunt. causa. cupidu s legendi (zeljan citanja). . imenice: a rs. Npr. 2. spes. Ablativ gerunda stoj i uglavnom samostalno. pa mi to prevodimo: Salonitanci su braneCi domovinu sebi stekli veliku slavu.VIEZBA 33. i to onda kada gerund ima uza se objekt u akuzativu. homo ad agendum natus (covjek rod en da rad i). gratia (zbog) Npr. pentus scribendi (vjest pisa nju). copia. Cicero scripsi t librum de contemnendo mortem. inter. scribend o. Dativ gerunda stoj i uz g lagole: ad s urn. Prevodi se naji'esee nasim g lagolskim prilogom na -Ci iii prijedloznim izrazo m iii glago lsko m imenicom na -nje: ridendo dicere verum (smijuee se kazati istinu. potestas ri dendi (moe smijanja). adsum eq uitando (prisutan sam jahanju). u svrhu lova).civis ad oboediendum pa ra tus (gradanin spreman da slusa). izraze: causa. Cicero scripsit librum de morte contemnenda. pridjeve: cup'fd us. Zamjenom gerunda gerundivom znacenje se nije ni u cern izmijenilo.cupid us legendi librum cupidus legendi libros postaje: cupid us libr6rum legend6rum . plangendo narra re eventum (kroz plac pricati 0 dogadaju) . Genitiv gerunda se upotrebljava uZ: 1.

DRUGA GOD INA UCENjA VJEZBE IZADACI 1. Legatis potestas Romam eundi fit. i vj. Romulum Remumque cupido cepit in iis locis. Quibus rebus coacti Menapii legatos ad Caesarem pacis petendae causa mittunt (Caes. 2. 3) Starijeg brata Nurnitora zbaci s prijestolja u Albi Longi Amulije. 2. (Sail). 4. 2) Dativ finalrti: da bi obavio .). 11-1? Kako ces prevesti ' bene consulendo" u 1-3? Prevedi: 1.). 5. b. ubi expositi ubique educati erant. 3.. 3. 11. Usp.1. 132 .. -ubi· gdje Albana re permissa • kad su prepustili vlast u Albi Numitoru. b. 2. His rebus perficiendis2 undecim dies tribuit Caesar dictaturaque se abdicat et ab urbe proficiscitur Brundisiumque pervenit (Caes. Onaj divan poloiaj mog dvorca pruia mi pravu mogucnost pisanja. 7. 11-1. Koji glagol kretanja traii akuzativ "Romam" u 1-4? Kakav je to ablativ "dictatura" u ree. Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. urbis condendae 3 (Liv. Tvoje pismobilo je uzrok da poiurim ovo putovanje.. agendo. ali kasrtije Romul i Rem ubiju Amulija.). Et mihi discendi et tibi docendi facultatem otium praebet (Plin. Komentar: 1) Znati: sve kreee na dobro. 4. a djeda Nurnitora vrate na prijestolje. bene consulendo prospera omnia cedunt1 (SaiL). vj. Non Yetis neque suppliciis muliebribus auxilia deorum parantur: vigilando. 2.). Errando discimus. Ita Numitori Albana rEi permissa.

PERIFRASTICNOJ iii OPISNOJ KONJUGACI]I AKTIVNOJ. Negirani gerundiv (non legend us) oznacava one ~to se ne mora. . voljan sa m . Latinski su bjekt stoji kod nas kao objekt u akuzativu. kako smo gore vidjeli u primjerima.Roditelje treba po~ tova ti ~ ibo m . Ako je u recenici oznaceno lice koje vr~i radnju. .i to u onom vremenu i licu u kojem se nalazi glagol esse. koja se pravi od gerund iva i oblika glagola ESSE.voljan sam Citati knjigu. koja se pravi od participa futura i oblika glago la ESSE. koju hoeu iii namjeravam raditi.Gerundiv ima svoju primjenu i u tzv. one u la tinskom stoji u dativu: Liberis parentes colendi erant . narnjeravam.Uvijek ee trebati da Ijubimo domovinu.Djeca se ne smiju tuti.namjeravao sam krenuti iz grada . Spomenute izraze: hoeu.Treba iti kama nas zove duznost. I ova konjugacija ima sva vremena prezentske i perfektske osnove. Tako: lecrurus sum librum profecrurus erarn ex urbe librurn lecturi fuimus parentes frequentarurus ero . . broju i padezu.Treba da ~tujemo. treba.roditelje eu namjerava ti posjetiti. Ako gerundiv sa esse nema svog subjekta. quo nos officium vocat.stavimo u one vrijeme. Eundum est. mora. Npr. a particip futura prevodi se infinitivom odgovarajueeg glagola.knjigu smo namjerava li cita ti. lice i broj u kojem je glagol ESSE. Geru ndiv se sa subjektom slaze u rodu. . a oznacava rad nju koju sam vo ljan iii spreman. a prevodi se aktivno pomocu izraza: valja. . II . u srednjem rodu: Colend um nobis est. PERIFRASTICNA KONJUGACI]A AKTIVNA I PASIVNA I .VJEZBA34. onda on stoji bezlicno. . : Parentes colendi sunt Pueri fiagellandi non sunt . Perifrasticna konjugacija aktivna ima sva vremena prezentske i perfektske osnove.Particip futura aktiva ima svoju primjenu u tzv. PERIFRASTICNOJ iIi OPISNOJ KONJUGACIJI PASIVNOJ.Trebalo je da djeca ~ tuju roditelje. te infinitivom glagola koji je u gerundivu. ali i ono ~ta se ne smije raditi. Nobis patria semper amanda erit .

1 (SaiL). pr. Contra patriam. Ubojstvom Cezara g. 44. frumentum omne. u kojoj ce vladati jednakost i sloboda svih gradana. Za Ciceronova konzulovanja Lucije Katilina je namjeravao preuzeti vlast u Rimu.Gaj Salustije Krispo (86. Messala . Bellum scripturus sum. Kakva je to konstrukcija "M. Svojim borcima je obecavao da ce osnovali drfavu Sunca. II -1 . 133. E duobusmalis minus eligendum est. 7. b. De gustibus non est disputandum.). . gessi!.. a Aristonik je doveden u Rim i u tamnici zadavljen . 1-37 Kakav je to ablativ ' hoc ipso die" u 11-27 Prevedi: 1. Oppida sua omnia et vicos et reliqua aedificia privata Helvetii incendunt. arma eivi sumenda non sunt. praeter quod secum portaturi erant. consulibus" i koji padei traii glagol "poti~r 4" u ree. Messal<1 et C. Aristonicus civitatem Solis conditurus eraF. Komentar: 1) To pge Salustije nakon poduljeg uvoda u djelu "De coniuratio ne Catilinae". 6. 2) Aristonik je organizirao ustanak robova u Pergamskoj ddavi g. 3. 134 .1.DRUGA GODINA UCEN ) A VJEZBE I ZADACI 1. 3) PokuSaj Helveeana da zavladaju cijelom Galijom bio je povod Cezaru da se umijeSa u prilike u GaJiji i da zapome njezinim osvajanjem. Tu je stekao ogromno bogatstvo. Sunt igitur amici firmi et stabiles et constantes eligendi (Cic. premda taj upitni veznik dolazi sarno u drugom tJanu rastavnog pitanja.n. Ustanak je bio uguSen. . 15.). 5. quamdiu s vivis.. 5) Tamdiu . Siobodu nase zemlje uvijek smo spremni hrabro braniti. p ovlati se u privatan zivot i gradi raskoSne dvore na KvirinaJu.35.. quod populus Romanus cum Jugurtha. 2. M.. Pisone consulibus Helvetii totius Galliae imperio potituri erant3 (Caes.). vj. Zadnja se monografija satuvaJa tek fragmentamo. 4. Tu se bavio proufavanjem povijesti novijeg vremena te sastavio tri monografije: De coniuratione Catilinae. 5. pa je nakon uspj ~ no zavrSenog rata kod Tapsa protiv Pompejanaca ostavljen u Numidiji za prokonzula. Tamdiu tibi discendum. inquit Cicero. 3. Bio je prist~ Cezaxa. Parentes nobis semper colendi erunt. 2. 3. n. Bellum Jugurtrunum i Historiae. 4. quamdiu su korelativi. et incertum an 4 hoc ipso die (Cic. Usp. 2. 4. koji ce kasnije pos tati carski dvori.e. Populi nostri palriam suam semper defensuri erunt. rege Numidarum. Treba da uvijek biramo prave i iskrene prijatelje.) vrlo je matajan his toriograf Cezaxova vremena.e. combOrunt (Caes. 4) To je zavisno upitna reeenica uz "an" (da Ii). Moriendum certe est. In dubiis pars tutior est eligenda.).pr. 8.

memoro. iectum. factu. . nefas est grijeh je.rfekta pasiva. a to su: sUPIN na -urn i sUPIN na -u.njem.Prevodi se infinitivom iii namjemom recenicom.VJEZBA35. memoratu. 3) uz izraze: fas est pravo je. intelleetu. turpis. audio. proficiscor.koji stoje redovito u srednjem rodu: Horribile visu es t . rogo.Idem spavati. gleda ti. . kao: eo.Grijeh je kazati. iueundus. opus est treba: Nefas est dieru. on.Cezar je poslao poslanike da traze taoce. Sup in na-urn predstavlja akuzativ cetvrte deklinacije: iaudatum. Caesar legatos misit obsides postulatum. ineredibilis i slicne. iectum. venio. 11. a supin na -u je ablativ: iaudatu. . difficilis. 135 . horribllis. lueundum frucru. 2) pridjeve: faellis. . kao: pulcher.dakle: dictu.Ugodno jesti.SUPIN na -u upotrebljava se uz: 1) pridjeve koji znace ~elesno iii moralno svojstvo. facio. kako smo vidjeli u zadnjem primjeru. mirabilis. auditu. Supin na -u najcesce se upotrebljava od ovih glagola: dico. stoji u akuzativu. visu. Oni su po tvorbi jednaki participu pe.: Eo dormitum .Strasno je vidjeti. Npr. intelligo. ali to su imenice cetvrte deklinacije s aktivnim znace. I . foedus. cognosco. auditum. Ako supin na -urn prelaznog glagola ima objekt. auditu. rogatu. video. . . SUPINI Latinski glago l ima jos dvij e imenice. mitto. gravis. optimus.SUPIN na -urn upotrebljava se uz glagole kretanja kao cilj iii svrha te radnje. cognitu.

Naokolo na padinarna brezuljaka bili su podignuti redovi sjedi~ta. ~ irok 57 m.DRUGA GOD INA UCENjA VJEZBE I ZADACI I . Dug je bio 600 a ~irok 100 m. poznati pod imenom COLOSSEUM. veliki stadion narnijenjen kolskim utrkarna. 4. .Druga gradevi na namijenjena razonodi bio je CIRCUS MAXIMUS. Venatum dOcis invllas canes. 3. 3. biblio- teka i malih butika. Faciemus. .tum: koliko. In tanta tamque corrupta civitate Catilina. od mora.000 gledalaca. 4) To je ablativ poredenja uz: laetius i pulchrius.. Za cara i uzvBene uzvanike bile su rasko~no ukra~enc loze.)? 4. Ea cuncta Romanis ex tenebris et editioribus locis facilia visO magnoque hortament0 2 erant (SaiL).. Kakav je to ablativ 'diebus aestivis' u 1-1 ? Kako prevodis 'ea cuncta . borbe sa iivo tinjama i berbe brodovljem. Prijatelj mi je dao jabuku divnu na pogled.1. facilia' u 1I-1? Kakva je to zamjenica ' id". velikih dvorana. 2) To je dativ svrhe: na veliki poticaj. Helvecani su Cezaru poslali prvake driave da mole prijateljslvo i saveznislvo. omnium flagitiorum atque facinorum 3 circum se catervas habebat (Sail. 3. u koj u svrhu hi se arena ispunila vodom. U termarna je bilo bezbroj soba. Imao je tetiri kata sa sjed. konjugacije! Prevedi: 1. ali su to bili ujedno i centri kulture. Haedui legatos ad Caesarem millunt rogatum auxilium (Caes. a mogao je primiti do 45. a kakva "quod' u 1I-2? Kakav je to superlativ ' optimum' u 11-4 i kako mu je pozitiv? Ponovi nepravilnu komparaciju pridjeva! Ponovi Ivorbu futura I glagola 3. TERME KARAKALE 136 . gdje su sc odrZavale gladijatorske igre. sporta i lijetenja.i ~ tima za gledaoce. kupaoruca. id quod factu facillimum erat. 3) Flagitia atque ladnora . U srcdini se nalazila arena.000 gledaJaca. davaJo im je veliki poticaj. 2.Jedno od najveeih zabavnih zdanja Rima je AMPHlTHEATRUM FLAVTUM. Strasno je bilo gledati. Prevedi: imao je oko sebe gomile nevaljalaca i z1OCinaca. a stoje mjesto kon· kretnih. bazena. vrtova. Komentar.to su apstraktne imenice. 2. dug 188 m. To su bila prven· stveno javna kupali~ta. quod optimum factO nobis videbitur. Najpoznatije terme su bile: Trajanove i Karakaline. drfavne i privatne.U Rimu su bile sagradene mnoge tenne. Galli legalos ad Caesarem miserunt pacem pelilum (Caes. fructu ad fruor 3. 2. zabave..). . Quid uva4 potest esse cum fructO laetius. tum aspectO pulchrius (Cic. Mogao je prirniti oko 200. i 4. . trijemova. 1) Gradevine u Rimu za zabavu.). a podigli su ga Vespazijan i lito. Eliptit nog jeoblika. II -1.cum . Permulti cives Romani diebus festivis circos frequentabant IOdos spectatum 1.). ali unutra truhlu. toliko (korelativi).

Prudenter agas! Razborito radii . poticanje. ZAPOVIJED iIi ZABRANA kazuje se konjunktivom 2. NEISPUNJIVA ZELJA izrice se za sadasnjost konjunktivom imperfekta. sumnju. te nesto nes tvarno. a za pros lost konjunktivom pluskvanperfekta: Utinam pater meus viveret! Utinam in ea urbe numquam fuissem! 3. mogucnost. POTICANJE se izrice konjunktivom prvog lica prezenta u singularu iii u pluralu: Legamus! Eamus! Ne desperemus! 4. . KOLEBANJE iii C:UDENJE za sadasnjost se izrice konjunktivom prezenta. 1-1. dopustanje. lica plurala prezenta: . SINTAKSA RECENICA Upotreba konjuktivnih vremena u prostim recerucama Latinskim konju nktivom u prostoj recenici izricemo: ze lju. SUMNJA. MOGUCNOST ILl BLAGA TVRDNJAza sadaSnjost kazuje se konjunktivo m prezenta.Hoc ne facias! To nemoj uraditi! Stroga zabrana kazuje se konjunktivom perfekta: Mendaci hornini ne credideris! Da nisi povjerovao laZljivu covjeku! II -1. ISPUNJNA ZELJA izrazava se konjunktivom prezenta: Sis felicior Augusto. . a za pro/Host konjunktivom imperfekta: Cur non gaudeam? Zalito da se ne radujem? Quid age rem ea tempestate? Sto sam imao raditi u onim prilikama? 137 .lica singulara i 3. i 3. a za proslost konjunktivom imperfekta: Dicat quis. naredbu.Crederes! Moglo se vjerovati.Videant consules! Nek se pobrinu konzuli! . zabranu.VJEZBA36. 2. melior Traiano! Vivat patria nostra! 2. Mogao bi tko kazati.

Bez prijatelja zivot bi bio jadan. Quid ego sine te essem? . ~es t stadiona daleko od Atene.. prudenter agas et respice finem! 6. 1-7 "quod bonum . Prema tome. Quid tibi fieri non vis. 4.Sto bih ja bio bez tebe? VJEZBE I ZADACI I . amici. Vivat Academia. In rebus adversis ne desperemus. qui talem amicum assecutus est? 3.).DRUG" GOD IN" UCENJ" 3. Tu je kasruje pou~avao Platon i njegovi sljedbenici. Cur non gaudeat iIIe. a li ne posjeduje zrak (zracni prostor) . 4.. tamen usque recurret (Hor. semper sint in flore! 3. Dicat quis2me felicem esse. Et sit humus non onerosa cineri tuo! II -1. Krenimo vee jednom! Nema vremena (nije vrijeme) za odlaganje. Nesretan sam. 2. imenice ' mora". nestvamost i nezamislivost u sadasnjosti kazuje se konjunkti vom irnperfekta: Sine amicis vita tristis esset. alteri ne feceris! 7. Proficiscamur. od moror iii gen. tko 138 . in rebus secundis superbi ne simus! 5. vivat membrum quodlibet. Ciceron je kao platonovac nadjenuo ime "Akademija" jednoj od svojih vila na morskoj obali blizu Puteola i jed nom mjestancu na svom tuskulskom dobru . 4. pa se ta ~kol a nazvala Akademija. Nek posjeduje Minos sve. . . Dopustanje nei'ega za sadasnjost kazuje se ko njunktivom prezenta: Omnia possideat.' vivant professores. non possidet aera Minos. Sit tibi terra levis! 2. : prevedi: A to neka bude . tempus enim iam eundi est. felix. 2.1. Naturam expellas furcii. akademik je u staro vrijeme ozna~avao prista~u Platonove filozofije. Praesenti ne credas fortunae! 6... 2) quis • netko. fauastum fortunatumque sit! 8. a netko bi me mogao smatrati sretnim. ger.Za odlaganje = gen. Komentar: 1) To je bio gaj posveeen heroju Akademu. pereat mundus! 5. Quidquid agis. Quod bonum. Fiat iustitia. Audiatur et altera pars! Zalito stoji genitiv gerunda "eundi" u 1-3? Kakva je to konstrukcija "me felicem esse" u 1I-1? U rec. Prevedi: 1.

3. 3. Potpuna primjena pravila CONSECUTIO TEMPORUM dolazi samo u zavisno-upitnim recenicama. konjunktiv pluskvamperfekta ako se radnja desila prije.Iza glavnog vremena u glavnoj recenici u zavisnoj stoji: 1. i to se zove CONSECUTIO TEMPORUM. . konjunktiv imperfekta aka se radnja desava istodobno. konjunktiv prezenta ako se radnja desava istodobno. Rela ti vna u potreba konjunktivnih vremena ide u latinskom po cvrsto od reden im principima. prije. konjunktiv imperfekta perifr. Konjunkti vn o vrijerne je uslovljeno vrernenom glagola glavne recenice. istodobno . ka kva je u samos talnim recenica ma. Kod pravila CONSECUTIO TEMPO RUM treba najprije voditi racuna 0 vrsti vremena u glavnoj recenici. perfekt i pluskvanperfekt. aka ce se radnja desiti poslije radnje glavne recenice. Takva upotreba konjunkti vnog vremena zove se relativna. konjugacije aktivne (-iirus sim). 139 . . 2. aka ce se radnja desiti poslije radnje glavne recenice.Iza historijskog vremena u glavnoj recenici. Nairne.VJEZBA37. za razliku ad njegove apsolutne upotrebe. futur I i nacin irnperativa. konjunktiv prezenta perifr. konjugacije aktivne (-tirus essem). U tu svrhu daju se dvije sheme: I . sporedna vremena. konjunktiv perfekta aka se radnja desila prije. Za zavisnu recenicu pitamo: da Ii se njezina radnja u odnosu na glavnu recenicu de~ ava: 1.U glavna vremena spadaju : prezent.2. u zavisnoj stoji: 1.3. II . glavna i 2. poslije radnje glavne recenice. . 2.U spore dna ili historijska vremena spadaju: imperfekt. CO NSECUTIO TEMPO RUM ZAVISNO-UPITNE RECENICE U zav isno-slozenirn recenicama mogu stajati indi ka tivna i konjunktivna vremena. pa ce se kod njih navesti primjeri za sve te slucajeve. vremena za tu svrhu dijelimo u : 1.

insuesco et exerceor.Nescio.Rogabam.an: Utrum Demosthenes an Cicero maior orator es t? . Solonem.Da Ii je Demosten iii Ciceron veti govornik? U slozenim upitnim pitanjima u pitne cestice m ogu biti i: -ne -an. fUge quaerere 1• 4. interrogavil Socratem. qua?.). 140 . 1. a) quid feceris b) quid facias e) quid fac tUrus sis. Nije dovoljno poznato koje se godine rodio Tit Plaut. unde? 3. Rogaveram. ali je druga cestica obavezna. a) quid fecisses. ubi?. quantus? 2. incertum est. qui sis et quid facere possis.DRUG A GODI NA U(:ENJA Zavisno-upitne recenice zavise od glagola iii izraza u znacenju: pitati. num (zar)? Ces tica -ne je enkliticna. zna tize ljan sam. nes iguran sam i sl. 3. Alcibiades. . Nesciam.. quid de mea felicitate iudices!" Solo respondit: "De nullo homine vivo dicere possum. Quid vesper ferat. Athenis natum.). . quae ratio esset cur mulierem tam acerbam domo non exigeret. Considera. qua lis?. quo anno Titus Plautus natus sit. quae ista sint. upitnim zamjenieama: quis?. VJJEZBE I ZADACI 1.Jes i Ii citao Ezopove fabu le? 4.Trazit cete sto je to. 'Quoniam' inquit Socrates. utrum beatus sit necne". Die. 11-1 . quem hominem omnium beatissimum existimaret. c) quid fac tUrus esses. upitnim prilozima: cur?. Evo sad a primjera za upotrebu svih sest gore navedenih slucajeva. utrum facta an dicta pluris sint (Sail. pa se prislanja uz rijec na koju se odnosi pitanje: Legistine Aesopi fabulas? . Lydiae rex. 2. Non satis constat. processit Croesus. nonne (zar ne). quo?. ut (kako bih) ceterorum quoque foris petulenliam et iniuriam facilius feram' (Gellius). Quid sit futurum cras. unum ex septem sapientibus2 et poetam. Quo quid em in casu simus. N pr. quomodo?. a u prvom dijelu pitanja p rva ces tica moze potpuno izos tati. Croesus.Promotri tko si i sto mozes uraditi. ti ter?. Rogavi. interrogavil. b) q uid face res. II . U slozenim pitanjima upitne cestice su: utrum . a pocinj u isto kao i nezav isna p itanja: 1. vides (Cic. reCi.3 demiratus intemperias Xantippes in maritum. upitnim cesticama: -ne (Ii). a mi je prevodimo: iIi. 2. ' cum (kad) iIIam domi talem perpelior. ' Dic mihi clare.1. Nunc vos existimate.: Quaeretis.

pa u tom slucaju treba pripaziti na veznik. . Caesar pontem trans Rhenum ideo fecit... 3) Alci bijad je Atenja nin.Koliko apozicija nalazis u pasusu II? Na koje pitanje stoji 'dom~ ' a na koje ' domi' u 11-2? U pasusu 11-1: utrum .ZAHTJEVNE RECENICE I RECENICE UZ GLAGOLE SPRJECAVANJA I BOJAZNI 1.Namjernom recenicom se izrice namjera subjekta glavne recenice. propterea. odgojen u kuCi PerikJa. ako je u njima komparativ: 141 . 3.. VJEZBA38. te TaJeta ~z Mile ta..: Scholas propterea frequentamus.. ea mente. Cezar je stoga sagradio most preko Rajne da prebaci vojsku. Pogledaj kakvo mi je zlo nanijela tvoja lai! 2. Veznici namjernih recenica suo ut (da). sto znaCi da se shvaca kao da se radnja zavisne recenice desava istodobno 5 radnjom glavne reeenice. da Ii je naime glavno iIi historijsko vrijeme. 2) Medu sedam mudraca U starini smatrali su npr. iii nije. . Atenjanina Sola na. dru! io se sa Sokratom. Namjema recenica lako se prepoznaje po smislu. koji je proljeran iz svoje zemlje. pa se povukao na svoje imanje na trat kom Kerzonezu. pa jc pobiegao u Spartu. za am BIJanta lZ maloazlJske Prijenc. -. a prvi je navijestio pomrtlnu su~ca. necne = da Ii je .. Pitanje je sarno kakva je vrsta vremena u glavnoj recenici. ea conditione. ut exercitum traiceret. Veznik namjernih recenica moze biti i quo (ut eo). ali os umnji ten. Prevedi: 1. Reci mi tko je od vas najsretniji. pjesnika i zakonodavca.. Ne znam da Ii nesto rad is iii trazis same zabave.. Npr. Skole stoga posjecujemo da bi domovini mogli koristiti.Oblik "Xantippes" grtki je genitiv. ut patriae prodesse possimus. a osobito ako se u glavnoj recenici nalaze izrazi: eo. trg~vca . ali na njega su vi~e vr~ili u~ecaj sofisti:. ideo.~oji j~ mnogo ~~ tovao i od likovao se veli kim znanjem. kazao: Sve svoje sa soborn n OSlnl . U namjernim recenicama prema pravilu cr stoje sarno dva konjunktiva: KONJUNl(TIV PREZENTA i KONJUNl(TIV IMPERFEKTA. pa je u njoj shvatljiva upotreba konjunktiva. Komentar: 1) Prevedi : uopee nc istrazuj .. Bio jc jedan od voda atenske ekspcdicije na Siciliju. ali jc ponovno pao u nemilost. eo consilio. jer nam on rijesava sumnju .Iza nekih od tih izraza mogla bi se ocekivati i uzrocna recenica. ne (da ne). NAMJERNE RECENICE . KasruJe mu Je dozvolJen povratak u Atenu. idcirco.

DRU

A GODI NA UCENjA

Pontem trans Rhenum Caesar fecit, quo faci lius exercitum traiceret. Mos t je preko Rajne Cezar napravio da bi s to lakse prebac io vojsku.

IT - Sarno ta ista d va konjunktiva, tj., prezenta i imperfekta, stoje i u ZAHTJEVNIM RECENICAMA, koje ovise 0 glagolima: postu lare, imperare, monere, hortari, persuadere, orare; impellere (poticati), concedere, permittere (dopusta ti); curare, consulere, videre (brinuti se), impetrare (postiCi). Npr.: Moneo vos, ut grarnmaticam Latinam bene discatis. Opominjem vas da latinsku gram atiku dobro ui'ite. Caesar militibus permisit, ut castra hostium fundims delerent. Ceza r je dopustio vojnicima da neprijateljski tabo r d o temelj a poruse. r kod zahtjevnih rei'enica veznici su: ut, ne.

ill - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji i u rei'enicama uz glagole sprjecavanja, a to su :

impedlre, prohibere (sprjecavati); - obstare, resistere (protiviti se); - deterrere, dissuadere (odvraeati). Veznici su: ne, quominus. Npr.: Nemo me deterrebit, quominus arnico auxilium praebeam. Nitko me neee sprijeCiti da prijatelju ne pruzim pomoe. Quid obstat, quominus foedus arnicitiae faciamus? ~to smeta da sklopimo savez prijateljstva?

IV - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji takoder u recenicama koje zavise od GLAGOLA BOJAZNI. Veznici su: ut, - ako je oi'ita zelja da nesto bude, a toga se bojimo; ne - ako je vidljiva Zelja da se neSto ne dogodi, a bojimo se da Ce se dogoditi. Npr.: Timeo ut examina vestra cum successu fiant. Bojim se da ee vaSi ispiti biti uspjesni (a zelja mi je da budu). Memo, ne pater veniat. bojim se da ee otac doCi (a to ne Zelim). U recenici uz glagole bojazni mOZemo izraziti i radnju koja se desila prije radnje glavne rei'enice, pa u tom slucaju stoji konjunktiv perfekta. Npr.:
142

v JE 2BA 38.

Pater veretur, ne filiu s suu s revera aliqu id mali feeerit. Otae se p lasi da je njegov si n stva rno nesto lose urad io.
VJEZBE I ZADACI

1_ 1. Gaesar in Rheno pontem fecit, ut in Germaniam transire posset.' 2. Micipsa 1 paucis post diebus moritur. Postquam 2 illi (dat.) more regio iusta magnifice feceranl, reguli in unum convenenunt, ut inter se de cunctis disceptarent (SaiL). 3. Divitiae tibi sunt, ut illis ularis, opes ul colaris, honores ut lauderis voluptates ut gaudeas, valetudo ut dolore careas, amicitia vero res plurimas continet (Gic.). 11-1 . Tu me hortaris, ut animo sim magno et spem habeam recuperandae salutis 3 (Gic.). ' 2. Nunc, quoniam' mihi natura finem vitae facit, per hanc dexteram, per regni fidem moneo te, uti (ut) hos, qui tibi genere propinqui sunt, caros habeas (SaiL). 3. Dux suos milites hortatur, ut spem omnem in virtute rep6nant (Gaes.). '4. Omnes optant, ul senectutem adipiscantur, cumSautem eam adepti sunt, eandem accusant (Gic.). 5. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sana (luvenalis).6 111-1 . Navis nostra vento retenta est, quominus in portum veniret. 2. Nihil me deterrebit, quominus pro re publica nostra omnes labores suscipiam. 3. Ira saepe hominem impedit, ne verum cernere possit. IV-1 . TImor de in de patres incessit, ne civilatem sine imperio, exercitum sine dike vis aliqua externa adoriretur (Liv.). 2. Metuere certe debemus, ne frustra laborem hunc suscipiamus. 3. Vereor, ne cui de te plus credas quam tibi ipsi. Kakav je to ablativ ' dol ore" u 1-3, a kakav je ' animo magno' (hrabra duha) u 1I-1? Da Ii je 'post' u 1-2 prijedlog iii prilog? Prevedi: 1. Poslao sam ti pismo da te 0 tome obavijestim. 2. Posjedujes bogatstvo da se njime sluzis za sebe i za svoje. 3. Molim te da mi 0 svemu pises sto vjernije. - Sto vjernije = quam sa superlativom priloga.
Komentar.
1) Num idski kralj Mjdpsa, sin Masinise, imao je d va sina, Adherbala i HicmpsaJa. a posimo je i Ju gur tu, sina svog brata Mastam bala. Vrlo lukavo i postepeno, Jugurta CC se osloboditi svojih supamika i sam tc zavladati Numidijom, ali to t:e ga uvuti u rat 5 Ri mom. Usp. vj. 26, b.-l . - paucis post d iebus .. oakan mal o dana.
2) Vre menski Ve7 k 5 indikati vom . ..ni

3) Pri pa7i; spem ... recuperandi salutem .
4) Uzroen i veznik 5 indikativom; genere je abl. obzira; po radu . S} Vremenski veznik 5 indikativo m • kad . 6) Misao se nalazi u Juvenal ovoj satiri X 356, a obit-no se citira sarno: Mens sana in corpore sana.

Ju venal (aka 60. - 140.) najznalajniji je rimski sa tiritar i veliki prija telj starijeg Marcijala, pisca cpigrama. Napisao je ~esnaes t sa tira, od kojih je najznatajnija ~esta, u kojoj najcmjim bojama ri~e likove rimskih matrona. Prva sa tira je uglavnom uvod u njegov literami rad. Ne smije, svjestan je, pisa t.i 0 suvremen.i m dogadajima, jer ce s v ~iti na lomati, pa radije uz ima prim jere iz ranije generadje,
iz vrcmena N erona i Domicijana.

143

VJEZBA 39.

POSLJEDICNE RECENICE
I - U zavisno posljed icnim recenicama stoji takoder konjunktiv, ali je ovdje njegova u potreba uglavnom apso lutna, tj . konjunktivno vrijeme odreduje se prem a smislu zavisne recenice, bez obzira na vrijeme glavne recenice. Zavisno-posljedicnim recenicama kazuje se radnja iii stanje kao posljedica radnje glavne recenice, a pocinju veznicima: ut (da), ut non (da ne). Posljedicne recenice prepozna t cemo po tome sto se u glavnoj recenici nalaze rijeCi, odnosno prilozi i za mjenice: ideo, sic, adeo, tam (tako), tantopere (tako jako), tantus, talis. N pr.: Verres Siciliam ita perdidit, ut ea restitui in antiquu m statum nullo modo possit. Ver je tako upropastio Siciliju, da se ona nikako ne moze povratiti u staro stanje. Vibienus ad eo est muicatus, ut vitam amiserit. Vibijen je tako premlacen da je izgubio zivot. II - Posljedicne recenice stoje i iza izraza: a) fit, acddit, evenit ut contingit ut fieri potest ut b) sequItur ut, restat ut, relinqultur ut mos est ut, consuetUdo est ut dogada se da polazi za rukom da moguce je da; preostaje da obicajjeda

lza spomenutih izraza konjunktivno vrijeme ravna se po pravilu consecutio temporum. Ita evenit, ut omnes una nocte interirent. Tako se desilo da su svi jedne noci izginuli. Mos Latinorum erat, ut quotannis duos consules eligerenl Obi('aj je bio kod Latina da su svake godine birali dva konzula. Sequitur ut duro labori operam demus. Preostaje da se latimo mUCnog posla.
144

VJE ZBA 39.

III - Posljedicne recenice mogu pocinjati i veznikom QUIN (qui + ne), ako jo' prethode ovi nega ti vni izrazi: J a) non multum abes t quin nihi l prae termitto quin retineri non possum quin vix me contineo quin fieri non potest quin b) non dubito quin non es t dubium quin quis d u bita t quin c) nemo es t quin nihil est q u in nulla res est qu in quis es t quin ne treba mnogo da n ista ne p ropustam da ne mogu se uzdrzati da ne jedva se uzdrzava m da ne ne moze biti d a ne ne sumnjam d a nema sumnje d a tko sumnja da? nema nikoga koji ne (d a ne) nema nicega sto ne (da ne) nema stvari koja ne ima Ii tko da ne

Nihi l praetermis im us, quin sa luti urbis consuleremus. Nista nismo propustili da se ne pobrinemo za spas grada. Vix retineo r, quin veri tatem dicam . Jedva se uzdrzavam da ne reknem istinu. Quis dubitat, quin v iribus p ropriis hos tes superaverim us? Tko sumnja da smo vlasti tim snagama svladali neprijatelje? Nemo est, quin hoc sciat. Nikoga nema da ne bi to znao. Nihi l tarn d iffici le est, quin edisci possit. Nista nije tako tesko d a se ne moze nauciti. Kod posljed icnih recenica sa QUIN konjunktivno vrijeme se udesava po pravilu "consecuti o temporum ".
VJEZBE I ZADACI

I - 1. Erat summa inopia pabuli adeo, ut loliis ex arboribus et teneris harundinum radicibus equos alerent (Caes.).* 2. Habet senectus honorata praesertim tantam auctoritatem, ut ea pluris1 sit, quam omnes adulescentiae voluptates (Cic.). *3. Accidit etiam repentinum incommodum. Tanta enim tempestas cooritur, ut numquam iIIis locis maiores aquas luisse constareF (Caes.). 4. Alexander tanti Homeri carmina laciebat, ut ea in omnibus bellis secum porta ret. 11- *1. Relinquebatur Caesari nihil, nisi ut equitatii agmen adversariorum male habereP. (Caes.).

111-1 . Quo edicto tota provincia4 promulgato nulla luit civitas, quin ad id tempus partem senatus Cordiibam mitteret (Caes.). 2. Quae enim domus tam stabilis, quae tam firma civitas est, quae nonSodiis et discidiis luncfilus possit everti?
145

DRUGA GOD INA U ENJA

Kakvi su to ablativi "toliis" i "teneris radicibus' u 1-1? Kakav je to genitiv 'tanti' u 1-4? Kakvi su to ablativi 'odiis' i "discidiis' u 11I·2? Kakvu konstrukciju vidis na poeetku ree. 11I·1? Prevedi: 1. Toliki se najednom iz oblaka srusio pljusak, da na ulici nisi nikoga mogao vidjeli. 2. T olika ga je zalost bila zahvatila, da nije mogao niti hranu uzimati niti nocu spavati. 3. Kadsto se dog ada da prijatelji postanu zestoki neprijatelji.

Komentar.
1) Geni tiv vrijednosti iii cijene = da viSe vrijecli. 2) Ovdje je oblik "cons taret" bezlitan glagol, a mi prevodimo: da su se svi slagali u tom. "Slijed i ACI. 3) Prevedi: da ometa. 4) To je ablativ mjesta unutar a bla b va apsolutnog: Kad je ta naredba razglaSena po ci jeloj provinciji. 5) quae non = q uin.

VJEZBA40.

DOPUSNE RECENICE
Konjunktivno vrijerne ocekivali bisrno i u zavisno-dopusnim recenicarna zato sto se njirna ne istice cinjenica vee se sarno nesto dopusta. U stvari, radnje zavisne i glavne recenice naoko se sarno iskljucuju, one se obje vrse. Dopusne recenice Latini stoga izraiavaju i indikativorn i konjunktivom, zavisno od veznika. I. Veznici s konjunktivom: quamvis rna kako; licet pa rna, rnakar; ut makar, pa neka; cum (concessivum) prernda. Konjunktivno vrijerne ravna se prerna pravilu consecutio temporum. Quamvis hoc difficile sit, tamen fadam. Makar je ovo tesko, ipak eu uraditi. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. Makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti volju.
146

2 i vj. tamem in !taliam statim profectus non es t. Usp. quamvis occultentur. postremo ipse superatus est. 147 . Makar se cesto neeasna djela skriveno rade (para 1). tametsi. incipiam ex ordine omnia vobis exponere'. premda me je napustila sreca. 1) Prvi dio r&enice naJ azi se u Vergilijevoj Enejidi (11. parabat anmis cum Jugurtha contendere (SaiL). 3. nc smalTa se ravnom Homerovim epoviroa. 4) Vergi lilcva Enejida. Nostri. Ut illis desint vires. II. tamen voluntas eorum laudanda est. Premda je Hanibal Rimlj ane mnogo puta pobijedio. Vergilius Home· rum. Kod nas. napro tiv. 2. Caesar. tamen noluit et venenumsibi praescriptum manibus suis ori apposuit hausitque. Komentar. koja u prvih ~st pjevanja oponM<! Odiseju.VJE t BA 40.siti i drugog brata. fieri'! Prevedi: 1.' 4. a sada se zeli rij. 1. ipak necu odustati od zapocetog djela. 3. odvaja zarezo m. 2. Quamquam animus meminisse horret. 12) 2) Relativno-namjema rcrcnica s konjunknvom: da obavijeste. onda se na pocetak stavlja taj zajednicki subjekt. qui senatum docerent2 de caede fratris3 et fortunis suis. ipak nije odmah krenuo za !taliju. 3) Hiempsala je Jugurta smaknuo. 14. Adher· bal. mada.26. Ako je u la tinskom subjekt is ti za zavisnu i glavnu reeenicu. tamen omnem spem salutis in virtute ponebant (Caes. a u drugih Sesl kompoziciju Ilijade. licet Gallos iam vicisset. cum ecustodia auxilio amicorum suorum facile edOci posset. a prva je zavisna. honesta et aequa numquam fieri possunt. vj. Kakav je to ablativ "manibus suis' u 1-2 i ' armis" u 1I-2? Kakav je to genitiv "salutis' u 1I-4? Kakva je to konstrukcija "voluntas eorum laudanda est' ? Ponovi glagol 'fio. b. 11-1. 2. Socrates. ipak je konacno i sam svladan. etsi. etiamsi . VJEZBE I ZADACI 1-1 .). Turpia et inhonesta gesta. pa slijedi zav isna recenica. b. tametsi ab dOce et a fortuna deserti sunt. etsi cum magno successu imitatus est. qua mqua m Romanos multoties vici t. Hannibal. na prvo mjesto stavljamo veznik pa su bjekt. Pre mda je Cezar vee bio svladao Ga le. tametsi legatos miserat. tamen fretus multitudi ne militum. Vezruci s indikativom: quamquam pre md a. tamen vi poeticil assecutus non est.iako. ipak brzo izidu na vidjelo.

u Aziji bukne rat.VJEZBA41. Hostes.Cekam dok se ne vratis. c) dum. dok god ne: Opperior dum redis. vracaju se lastavice.Konjanici su napadu neprijatelja odolijevali.Zavisnim vremenskim recenicama kazujemo vrijeme kada se dogada radnj a glavne rece nice. b) postquam posto ut.Cim su neprijatelji primijetili rimske konjanike. ut primum. tu su bile dvije stranke. Cum ver incipit. Dum haec Romae geruntur. simulae. . Istim se veznicima moze izraziti i radnja koja se zbiva odmah poslije radnje glavne recenice. 1i veznici oznacuju istovremenost radnje u proslosti. Npr. a tad a znace: dok ne. simulatque cim. u zavisnim recenicama stoji indikati vno vrijeme prema smislu. ubi primum Romanorum equites conspexerunt. Equites hostium impetum sustinuerunt. dum defluat amnis. quoad dok. hirundines redeunt. kako. donec dux ipse cum exercitu access it. Kad je Cezar dosao u Galiju. duae ibi factiones erant.za radnju prethodnu. Kad poCi nje proljece. VREMENSKE RECENICE I . 148 . donee. navalise. dok god. kad simuI.: Rusticus exspectat. zato sto im se radnje dogadaju u blisko vrijeme. kad. ali je u objema recenicama u latinskom perfekt. Dok se to desava u Rimu. . sadasnjosti i buducnosti. istovremenu i naknadnu: Cum Caesar in Galliam venit. Ako je odnos izmedu glavne i zavisne recenice sarno vremenski. Ako je uz iste veznike osim vremenskog odnosa izraiena i NAMJERA iIi OCEKlVANJE subjekta glavne recenice: tada stoji u zavisnoj recenici konjunktiv prezenta iii imperfekta prema pravilu "consecutio temporum". Zemljoradnik ceka dok rijeka ne spadne. kako. ubi primum Cim. ubi. prije iii poslije nje. Ti se veznici upotrebljavaju za radnju koja se desila prije. dok sam vojskovoda nije stigao s vojskom. a ona se moze dogada ti u isto vrijeme s radnjom glavne recenice. impetum feeerunt. Tada su veznici: a) eum (temporale) kad . . bellum in Asia ortum est.

Gaius Tiberiusque Gracchus tamdiu laudabuntur. dum memoria rerum Romanarum manebit. cum Thermopylas expugnavisset. prije nego se vratim na stvar. eum primum per anni tempus potuH. 4.VJEtBA 41 d) antequam. His rebus celeriter administratis.. Usporedi gore navedene primjere: Hostes.. VJEZBE I ZADACI 1. ~rius quam prije nego. onda se on stavlja na pocetak. antequam maioribus natu oboedire didlceritis. A sada. Ubi satis explorata sunt quae voluit. IT . 3...). spero.: Nunc. Ako je glavna recenica negirana. quam te certiorem fecero.u koja se zblva pos hJ e rad nJ e glavne recenice. ti se veznici pi~u odvojeno: Non prius ex urbe proficiscar. a iza njega dolazi veznik sa zavisnom recenicorn. javljeno mu je da Ariovist sa svim svojim cetama kreee k Vezoncionu. Neeu prije otputova ti iz grada nego ~to te obav ijestim. ne~to malo eu kazati 0 sebi.. in unum omnes convOcat. quibus maxima necessitudo et plurimum audaciae4 inerat (Sall. cum quaestor in Sicilia esset. Cicero. multos numerabis amicos. Archimedis sepulcrum repperi t. . tada se upotrebljava konjunkJv Imperfekta Iii pluskva mperfekta prerna pravilu CT. Cum tridui viam Caesar processisset. Ovdje treba spomenuti ono ~ to sam vee ranije kazao: Ako je su bjekt u zavisnoj i glavnoj recenici isti. 5. pa onda glavna recenica bez ponavljanja subjekta. nuntiatum est ei Ariovistum cum omnibus copiis suis ad Vesontionem contendere. 149 . Ti se veznici upotrebljavaju za radn. de me pauca dicarn.). Ubi ea Romae eomperta sunt. takvu zavisno slozenu recenicu pocinjemo zavisnirn veznikorn iza kojeg slijedi subjekt i tako dalje. 2. Xerxes. naprotiv.Ako se vremenskom recenicom s nekim historijski m vremeno m kazu·e i UZROK RADNJE glavne recenice.1. ~jed no Npr... II -1 . cum . Kad je Cezar presao put od tri dana..3 2..). Kad je Ciceron bio kvestororn u Siciliji. a veznik je sa rno: CUM (historicum) .. Nome aliis imperare. Kad je Kserkso bio osvojio Termopi le.1 metus atque maeror eivitatem invaserunt (Sall. Athenas delevit.2 ipse. Mi se. ad exereitum contendH (Caes. Xerxes. u nasem jeziku drukcije pona~arno. antequam ad causa m redeo. J Npr. cum . prona~ao je grob Arhimeda. Donee eris sospes. poru~io je grad Atenu. ubi.Kad~to se ipak ta konjunktivna vrernena upotrebljavaj u i za obicno pricanje pro~ lih dogadaja.: Cicero. Dum spiro. .. lj.

Kako prevodis "ea comperta sunt" u 1-1? Kakvu konstrukciju vidis u 111-2 uz "traditur". Usp. ka o Seneki i Lukanu. a to je vrl o mu~no odjeknulo u Rimu. nakon smaknuca cara Klaudija . 54. a g. a li se brzo osamostaJio i pocinio mnoga zvjerstva. Brutum vidisset. daD je ubiti majku Agripinu.e. Cum tridui vi am processisset. cum inter coniuratos M. 5) G. posjetit cu tvoje roditelje. a kakvu uz ' nuntiatum est" u 11I-3? Prevedi: 1.DRUGA GOD INA UC EN JA 111-1. Horacijeve pjesme ce toliko dugo biti na snazi. do bi scbi docarao pofar Troje. dokle god se veliki svecenik bude penjao na Kapitolij. vj . DaD je. 7) To je voda Germana koji je 5 velikim brojem vOj nika preko Rajne prclao u Galiju s namjerom da tu ostane. otrovati Britanika. koji je upravo sretno zav r~ io rat 5 Hc!vecanima. exclamavil: "Etiam tu. U pocetku je vladao prema savjetima filozofa Seneke. 3) Futur II. b. n. 14.6 cum moreretur.2. zbog planiranc urote mnogima je naredio da se ubiju. bilj. Caesar. nuntiatum est Caesari Ariovistum 7 cum omnibus copiis suis ad occupandum Vesontionem. G ali su zbog toga potrafili pomoc kod Cezara.DIINIIS'IINDEOSKA TVRDIIVII 150 .8contendere (Caes. 8. Komentar: 1) ]ugurta je vrl o podlo opkolio rimsku vojsku i prisilio ih na predaju. 65. mi fili?"5 2. tim mi godisnje doba dopusti. 4) Partitivni genitiv uz "plurimum". 8) To je danas grad Besa n~on . sina cara Klaudija. nairne. a neki misle da mu je biD i o tae. III1DRI/IINOV MIIUlOLI:/. Neron je biD umi~ lj en da je veliki pjesnik i g lumae. vj. Usp. 2) Ablativ apsolutni. Nero. 2. tako se naim e s matra.). 2. ]ulije Cezar biD je posinio Marka Bruta. 6) Neron je stupiD na cars ki prijes to g. dixisse traditur: "Qualis poeta perea!' 3. koji mu je biDodgojiteljem. DaD je izazva ti pofar u Rimu.

konstrukcija ACt To su g lagoli: gaudeo 2. c) Veznik QUOD stoji dalje uz glagole os jecanj a (affectuum). doleo 2. gratulari. Uzrocn i su veznici: vr~i radnja quia. Bene mihi evenit. onda iza njih stoji. reprehendere (koriti). d) Veznik QUOD s indikativom stoji i uz g lagole: laudare. Npr. Propu ~ ta m kazati. Q uoni arn de genere belli di xi. Ljudi se ovim jedinim razlikuju od zivotinja ~to medusobno razgovaraju. Npr. quandoquidem.: Scipio Africanus Appellatus est. kao npr. quod mittor ad mortem.: . irascor 3. kako sarno vee vidjeli. Omi tto dicere. : Homines hoc uno a bestiis differunt. accusare. gratias agere. ideo. On se upotrebljava i onda ako se zavisnom recenicom iznosi neka cinjenica kojom se poblite tumaci glavna recenica.uz koje redovito stoji indikativ. Zavisno-u zrocnu recenicu poznajemo po sm islu. ako se njima kazuje uzrok radnje glavne recenice. kako. jer je pokorio Afriku .jer. b) Uzrocni veznik QUOD ima dosta ~iroku primjenu. Ako se. quia Africam domuerat. reum facere (tuziti).VJEZ BA42. quandoqu idem vobis ita p lacet. queror 3 (tut iti se). idcirco. quod ad me heri non venisti. Npr. Dobro mi dolazi ~to me ~alju u sm rt. naprotiv. Zavjerenici su ubi Ii Cezara zato ~ to je ceznu o za kraljevskom vlasti. nunc de magnitudine pauca dicam. Scipion je nazvan Africki. BuduCi da sam kazao 0 vrsti rata. quod . njima istice same cinjen ica. ali i po tome ~ to se ces to u g lavnoj recenici nalaze izrazi : propterea. . ~ to. laetor 1. quod colloquuntur. Bilo mi je tao ~to nisi jucer do~ao k meni. sada eu kazati neSto malo 0 velici ni (rata). ob earn causarn i sl.: Dolebam. buduci da. buduei d a yam se tako svida. quod regnum appetebat. Coni u riiti Caesarem necaverunt. quoniarn. vituperare.a) Zav isno-uzrocnom recenico m iz rice se u zrok zbog kojeg se glavne recenice. UZROCNE RECEN ICE I .

. BuduCi da Heduanci nisu mogU obraniti sebe niti svoje. peractis' u 1-1? Kakav je to ablativ ' initio' u 1-2? Kakav je to akuzativ 'domum' u 1-4? Preyed!: 1. praesertim cum pro iis bellum susceperimus. osobito jer smo za njih poduzeli rat.1. conventibus Galliae citerioris peractis. legatos ad Caesarem miserunt. Cum ille vicus in duas partes fiumine divideretur. nlje mogao obaCa· njima pridobiti. in Illyricum proficiscitur. quod tantam pecuniam in propy laea coniecerat.). Lycurgus usum pecuniae sustulit.. 152 . quod tandem domum redis. 3. II a) U zad njem primjeru (Demetrius . quod tantam pecuniam in propylaea coniecisset. Isto tako i go re spomenutu recenicu: Coniura ti .... one izricu misljenje iii uvjerenje subjekta glavne recenice. Legationes 2 Caesar. Buduci da skupstinu grada Salone Oktavije. initio proximae aestatis ad se reverti iussit (Caes.).. quod illud causa omnium malorum est. b) Konjunktivno vrijeme po pravilu CT stoji kod uzrocnih recenica uz veznik CUM (causal e) . quod regnum appeteret. Demetrije je prekorio Perikla ~to je toliki novae utrosio u propileje. odluCio je napasli grad. alteram . Sociorum es t nos adiuvare. Duznost je saveznika da nam pomazu. Domi manere debeo. Pompejev poslanlk.: Haedui. II -1 .. Za takve u zrocne recenice kaze Se d a su IZNUTRA ZAVISNE.. 2. . 2.buduCi da. haruspicem cum videret. 3. Stoga: Demetrius Periclem vituperavit. CatQ4 mirabatur. quod a Pirustis finitimam partem provinciae incursionibus vastari1 audierat (Caes. predlaiem za vas nagradu. posalju Cezaru legate.). alteram partem Gallis concessit. Kakva je to konstrukcija 'conventibus .) mogli bismo staviti i konjunktiv pluskvamperfekta po pravilu CT. ~ozemo prebaciti u konjunktiv prema pravilu CT: Coniurati Caesarem necaverunt. 2. Buduci da sam vas u mnogim prilikama upoznao (kao) vjeme. tj. VJEZBE I ZADACI 1. cohortibus ad hiemandum5 attribuit (Caes. cum se suaque defendere non possent. 3 4. ako zavisnu recenicu zelimo uze poveza ti sa subjektom glavne recenice. quod in Italiam IIlyricumque properabat. cum aegrotus sim.. Valde gavisus sum. Npr. quod non ride ret haruspex. Caesar.DRUGA GODINA UCENjA Demetrius Pericl m vitupe ravit.

jer jc um ro tri god ine prije pada Kartage. b.3.).Pirusti su terori sti~ko pleme llira. SLAVOLU K CAM KONSTANTINA 153 . U pi t. -149. Komentar. vj. 28. 1) KonstTUkcija ACI uz glagol "aud iera t". Ca to Porcius Censori nus (234. b. rocito zalagao da sc Kartaga razori. On se n. 27. . 5) Gerundi v uz p rijedlog "ad" pokazuj e svrhu radnje.4. 2) To je subjck t konstrukcijc ACI uz glagol "iussit".e.VJE 28 A 42 .n. ali to mjc sam dof ivio. Usp. vj. 4) To je M. . pr. i vj. 3) 0 Likurgu usp. 6.Sustul it je od tollo 3. nju su poslans tva sa stranc plcmena prcko Rajne. 8. bilj.

qui aquam et terram pete rent. sic.VJEZBA43. u njoj stoji konjunktivno vrijeme prema pravilu CT. a u tom slucaju veznik je: qui. cui siltis esset. tllis Nihil tam arduum est. 00 OSNE ILl RELATIVNE RECE ICE I .cui sa tis esset: to je posljedicna recenica. qua anirni appetitus regeret. Jos se nije nasao nijedan lakomac kome bi bilo dovoljno sto ima. Caninius fuit mirifica vigilantia. tu je i bogatstvo. quod consequi non possimus. quae. Hornini natura rationem dedit. ako ona sadrzi neku NAMJERU iii UZROK. quod. quo. . Atenjani koji bijahu pali za domovinu pokopavahu se na drzavni trosak. u njoj stoji indi ka tiv no vrijeme prema smislu. c) U relativnim reeenicama stoji konjunktiv i onda ako one iZraZavaju neku posIjedicu. Npr. (Kasnije je naime istog dana i umro kad je izabran za konzula). quantus 3. koji (=jer) za Citavog svog konzulata nije vidio sna. Nista nije tako nedostizno da to ne mozemo postici.a) Ako relativna recenica zavisi od konjunktivne recenice iIi od konstrukcije ACI. quare. qui toto consulatu suo somnum non viderit. unde.: Nemo aviirus adhuc inventus est. qui pro patria ceciderant. Npr. ibi opes. II .gdje ima prijatelja. is. adeo. qualis 2. qu od haberet. U glavnoj recenici se tada nalaze izrazi: 1) tam. N pr. a pocinje: 1. . Darej je u Grcku poslao poslanike da traze vodu i zemlju.: Athenienses. Covjeku je narav dala razum da njime upravlja proh*ve duha. quae. Kaninije je bio covjek izvanredne budnosti. 2. Ako se relati vnom recenicom kazuje nes to stvarno. 154 .: Dareus in Graeciam legatos misit. Ubi sunt amici.Odnosnom recenicom se izra zava nesto sto se od nosi na neku rijec u glavnoj recenici. quod. rela ti vnim priloz ima: ubi. b) U relativnoj recenici stoji konjunktiv. publice sepeliebantur. qua. relativnim za mjenicama: qui.

qui mortem contemnendam esse in tam longa aetate non viderit!' (Cic. qui dos tojan. 2.). Cornelius ScipiO Amelianus Mlad i.). sunt. quod volunt. 6) Prevedi : slO bi bila dozvoljeno . quae libertatis causa oriuntur. Quod Ilcet levi. 0 miserum senem. qui rebus divinis praesint. nedostojan.).1. Sunt qui La tine loqui sciant. 6. tigrovima. Dos tojan je da mu se povjeruje. potior est iure. 2) Glagal f3cio 3 5 dva aku zatlva: Ie i meiiorcm. aptus. unde erant egressi (Caes. reperiuntur qui . VJEZBE I ZADACI I . linalni) Rimu danas vise ne postoje. Ima onih koji znaju govo riti latinsk i. 3. slonovima i bikovima. inveniuntur. koji su bili ug lavnom robov i iii osudeni na srnrt iii mladiti iz si ro ma ~nih krugova. 3. non ITcet bevi. Usp. 7. 27. credunt. indignus.. Glavnc priredbe su ipak bi le borbe samih g ladijatora orufjem.. quam cui for tuna poss it nocere. 7. Uoci borbc priredivala 155 . U Napulj smjesta putujem da posjetim prijatelja koji je vrlo bolestan. koji s u sanjali 0 s tjecanju velikog boga ls tva. neque sacrificiis student (Caes. Qui prior est tempore. qui te meliorem lacere 2 possunt. 2. posinjenik Scipiona Afri~kog Starijeg. scripsi. Libenter homines id.VJEZ SA 4J 2) est qui. Quod scripsi. idoneus. Inveniun tur qui censeant Homerum numqua m v ixisse. lusta sunt ea bella. Mnogi hramovi koji su jednom bili na ukras (dat. 4. 11-1 . a u konstrukciji ACI vid imo infini ti v pcrifras ti t ne konjugacije pasivne. Gtadijatorske igre (munera gladiatorum) U amfiteatru su se davaJe igrc gladijatora 5 pripitomljeni m t ivotinjarna: panterama. 5. 3) dignus. 5) To je P. zgodan da . Yeci Gac i) sam da bi mi ud es mogao naskoditi. lavovima. Postojaie su i ~kole za obutavanje g ladija lora. Germani multum ab hacconsuetudine differunt. 4) Konj unktiv perfe kl a. 4) iza komparativa sa "q uam": Ma ior sum.)? Koji padei zahtijevaju glagoli "praesum' i "studeo' u 1I·1? Prevedi: 1. quod homini las esset6 optare (Cic. lma ih koj i sma h'aju da Homer nije ni kada zivio. Versare' saepe cum his.ima ih kOji . Reliqui se in castra recipiunt. b. 2. Dignus es t cui fid es habea tur. Komentar: 1) lmperativ I glagola veror 1 "" dru ziti se. Quid non adeptus est Scipio5. vj. Nam neque druides3 habent. 3) To su bili ga lski sveteruci koji su U svo m plemenu imali vrl o veliki uglcd i vlas t. priklad an.

quantum memoria tenemus. talis merces. Svrha je barbe bila ubiti protivnika a ostati nepovrijcden.tako sto . pa su tako neki dolazili do silnog bogats tva.kao sliean .ac. ita. kao sto su: qualis . quemadmodum . m orituri te salu tant.nego drukeije . VJEZBA44. Nagrade pobjedniku bivale su vrlo vel ike. sicut .: jednako .U poredbenoj reeenici stavljamo u poredbeni odnos radnju iii stanje zavisne reeenice s radnjom iii stanjem glavne reeenice.DRUGA GOD INA UCEN j A se gozba za glad ijalore.Kakav posao. a mogli su i kupiti svoju slobod u. 156 . Borbe su dugo trajaJe. takva placa.toliko kako .ac.sic. a li Sll njihovi vlasnici (Ianistae) tes to 5 njima sklapaJi nove ugovore.tolik koliko . Drugi su u barb u i~ li s macem i ~ti tom .ac similis . koliko drtimo u sjeeanju.Igre gladijatora i barbe sa zvjerima ukinute su tek padom moti earstva i pobjed am kr~ca ns tva 1I 4. Prije borbe gladijatori bi prolazili arenom i zaustavlja li se pred glavnom lo1om da pozdrave eara: Ave. Toliko znamo. . a ne pres tan o s u ulazili novi i svjezi gladija to ri da se bore 5 anima koji su pobjedivaJi . U borbi su neki imali mre1u i trozubae. zavisna reeenica stoji u indika tivu vee prema smislu.e. atque aliter .ac. pa s u tako ~ekali povoljan momena t da protivniku baee mre1u preko glave. ita item quasi. uti. kako bi se ~to vi ~e opustili . Caesar. Car i publi ka ceslo su od lutivali da Ii da posustali borae bude dotucen iii po~tede n. item aeque . Ako je ta poredba stvama.takav kolik . atque idem .U am fiteatru su se i z vr~ava1e i smrtne kaz ne osudenjh "ad bes tias".kao isti . s toljeeu n.ac.kao drukCiji .to kako . kako. . ~t o je kasnije bio cest natin pogubljenja kr~ca na . .tantus quot . Tantum scimus.sic.tot quam-tam quo-eo kakav .talis quantus . atque Npr. PORED BENE RECENICE I . kao sto . Poredbeni odnos izrazava se pomoeu komparativnih iii poredbenih veznika u zavisnoj reeenici i demonstrativnih rijeCi u glavnoj reeenici.tako. atque alius .tako ut. Tada so gladija tor m ogao POVllti i 1ivjeJi od svoje rente.nego Qualis liibor.

kao da je Hanibal vee pred vratima (Rima). lla).i (-orum) su najznatajnije proroti~te stare Grtke s kultom boga Apol" r •• koj~ je svoju volju zainteresiranima izricao preko prorooce Pitij. II . • . quasi omnes homines te videant. Komentar. proinde quasi tamquam. koja je doista pobudivala na razrni~ljanje. (Usp. Cini mi se da starci tako umiru kao vatra koja se sarna od sebe gasi. Tantus metus Romanos cepit.. decidunt. 5) To je lu tur 11. eo facilior est intellectu.Ako komparati vne iIi pored bene recenice izricu neku POMlSLJENU RADN}U.• pod u~ecajem grtke filozofije. Tu su se . veiut si kao da kao da kao da. Semper sic v1ve. vj. terram osculo contigit. Vee u 3. jer je to Brutovo mi~ljenje. quo brevior. 7.. si matura..Totno "quod"..3 ita et metes. proroti~ le gubi na znatenlu.. tanti facere. toliko ce i on tebe cijeniti. 1) Pravilnije bi bilo: quot in litore . tot in amore dolores (Ovid). Narratio. Tebi je ta stvar jednako poznata kao i meni . Ea res tibi aeque nota est ac mihi.).m k~tanstva nJegov znataj potpuno opada. Ut populo magistratus. velut si prolapsus cecidisset.Vj EZ ll A 44 ..) Kakav je to ablativ ' Delphis". l: quasi. senibus maturitas (Cic.. Uvijek tako zivi kao da te svi Iju di gledaju . Takav je s trah zahvatio Rimljane. . Qualis pater. vehtanstvene Piblske 'gre. tot sententiae. ' 2. sic vitam adulescentis vis aufert.e. scilicet quod ea communis mater omnium mortalium esset6 (Liv. 4) Pogodbeni veznik s indikativorn: ako. spomenici i mnogobrojne statue. 2. 4. 6. II . vix evelluntur. .n. 6) Konjunkti v uz U2. 3) To je lutur ll. Quot capita. velu t si Hannibal iam ad portas esset.cijeniti koliko . U torn sluLaJu su veZlllC.. Mj~t~ se ~alazllo u OS?~lto ~nvlafuOJ sredini. Et quasi perna ex arboribus. cruda si' sunt. tamquam si veiut. toliko = quanti . Od onog negd~njeg sjaja danas se tu Vide lek neznatru ostaCl. qui vestrum primus osculum matri tulerit5". 2 5. Tum Brutus. talis filius. Ut sementem feceris. a ~lTenl. ?ko A polonova hrarna redal e su se boga te riznice. 2. 2) Supin na -u uz "(acilis es t". VJEZBE I ZADACI 1-1. 3. .Ex infimo specu Delphis vox reddita est filiis Tarquinii et Bruto: "Imperium summum Romae habebit. one s toJe u konJunkhvu prema pravilu CT. _ Delph. Litore' quot conchae.zvodde .e . stolJ~ pr. 42. kakav je genitiv "Romae'... ita magistratibus leges praesunt. a kakav genitiv "vestrum' u pasusu II? Prevedi: Koliko cijenis prijatelja.

: Si discamus. znades. Protaza pocinje veznicima: si ako. dok je konjunktiv sarno u protazi. Kadsto u apodozi potencijalnog hipotetickog perioda stoji indikativ. niti dan mi ne bi bio dosta. Ka d bih znao. vincemini. Ako bih htio opisati sve Hanibalove bitke. 158 . znali bismo.Ako si rad io. Npr. zapovjednik te je pohvalio. a glavna APODOZA tog hipotetickog perioda.: Memoria minuitur. znat cemo. Ako se ne budete junacki borili. nazvao bih ga bezocnim. One zajedno tvo re rupoteticki iii pogodbeni period. Npr. 1. Npr.Ako budemo uCili. bit cete svladani. potencijalan i irealan.Da si me pitao. znamo. II .Ako dodem kuCi. . . Si fortiter pugnavisti. impudentem eum dixerim.: Ako uCis. sciamus. sciemus. Si discimus. Si quis id fecerit. POGODBENE RECENICE Zavisno-pogodbene recenice kazuju pogoCfbu pod kojom se vrsi radnja glavne recenice. kazao bih ti. javit eu ti. bio bih ti dao. . . scimus. imao si. ako ga ne bi vjezbao. u obje recenice dolazi indikativno vrijeme prema smislu.Ako se hipotetickim periodom izrice nesto sto je stvamo iIi se zamislja kao stvarno iii istinito.VJEZBA45.Kad bismo uCili. . . Si velim Hannibalis proelia omnia describere.Ako se pogodba i posljedica hipotetickog perioda zarrusljaju kao moguce. dies me deficiat.POTENCl}ALNI HIPOTETICKI PERIOD. ab imperatore laudatus es. nisi ako ne. Prema znacenju hipote ticki period moze biti: realan. u obje recenice stoji konjunktiv prezenta iii perfekta. . Npr. Pamcenje se umanjuje. Ako si se junacki borio. Nisi fortiter pugnabitis. Zavisna se recenica zove PROTAZA.REALNI HIPOTETICKI PERIOD. Ako bi tko to uradio. Radnj a glavne recenice je neka vrsta posljedice te pogodbe. nisi earn exerceas. . pa je stoga red ovi to pogodbena recenica na prvo m mjestu. Si didicerimus.Ako ucimo.

kad bi ovo uradio. to se u obje recenice izraiava konjunktivom imperfekta za sad asnjost i konjunktivom pluskva mperfekta za proslost. bio bi ziv. b) za pro~ l os t u protazi DA s perfektom. . znao bi . da ce~ pogrijesiti. 159 . quis in Tartara descenderet? Kad bi lijecnici mogli lijeciti sve bolesti. Npr. Npr. viveret. Kada kod staraca ne bi bilo razuma. errabis. erres. si hoc facias. te erraturum esse.IREALNI HIPOTETICKI PERIOD.: Si disceres. da bi pogrijesio.VJE:1.: Si didicisses. iIi kad s kondicionalom I -. iIi ako se nalazi u neupravnom govoru. . recenice: a) Si hoc facies.Da si uCio. nasi preci ne bi bili najvise vijece nazvali sena tom. . scivisses. ako ovo uradis. pa su onda i konjunktivna vremena razlicita. Znam. si ita melius it. te erraturum esse.Ako je realni ili potencijalni hipotetii'ki period zavisan od glagola 01CENDI iii SENTIENDI. te erraturum esse. si hoc face res. Kad bi ui'io. kao: Ratio nisi esset in senibus. Kod nas stoji : a) za sada snjost u protazi : da s prezentom. de~avati Radnja protaze i apodoze irealnog h ipotetickog perioda ne moraju se uvijek istovremeno. non summum consilium maiores nostri appellavissent senatum. nisi nox intervenisset. kad bi ovo uradio. . b) Scio. IV . a apodoza se nalazi u konstrukciji ACI.Ako se pogodba i posljedica hipotetickog perioda iz ricu kao ne~to nestvarno iIi nezamisli vo. tko bi s i~ao u Tartar? Plures cec idissent. Has inimicitias Roscius si cavere potuisset. Mnogi bi bili j o~ pali. te erraturum esse. bio bi znao. . Si medici omnibus morbis mederi possent.b) Si hoc facias. da bi pogrijesio. i realna i potencijalna protaza d olazi u konjunktiv prema pravi lu CT.u ovisnosti od glagola OICENDI iIi SENTIENOI bile bi ovakve: a) Scio. Znam. ako bi tako bilo bolje. da ces pogrijesiti . si hoc facias. ako ovo uradis. Da se je Roscije mogao cuvati tih neprija teljstava. znao bi. Znao sam. a u apodozi kondicio na l II. si hoc faceres. Mudrac ne oklijeva (ne bi ok lijevao) odijeliti e od zivota.IlA 45 Sapiens non dubita t. mi grare de vita. scires.Da ucis. Prema tome. Sciebam. da nije nastupila noc. a u apodozi: kondicionall. Ill. Znao sam. Sciebam.

da si to uradio. Si duo faciunt idem . Prema tome. 2. treba biti osobito priseban u ocjeni nekog hipotetickog perioda. eo die post conditam urbem Romam pessimum facinus patratum foret' (SaiL). 3. Si legibus oboedias. Da si to uradio. 3. kod neupravnih govora. erravisses. 160 . VJEZBE I ZADACI I . ali s infiniti vom perfekta perifrasticne ko njugacije aktiva. dakle. Komentar: 1) To je genitiv vrijednosti: malo vrijede . philosiiphus mansisses. Si haec relinquere vultis.. Kaiem. si Alexandri Magni omnia proelia describere velim. non est idem.. lacerent in tenebris omnia.. jer to spada u visi stupanj nastave latinskog jezika. te erraturum fuisse. Si laborem sperneres. lako bi to uradio. nisi litterarum lux accederet. potrebna yam je velika odvainost. 4. Si velles. audacia opus est. p)uskv. Kakav je to genitiv "domi" u 1 -2? Koji padei traii "opus est" u 1 -4? Kakav je to ablativ "eo die" u 111-5? Prevedi: 1. bio bi pog rijesio.. Si amico prodes. Primjere za ovakvu u potrebu hi potetickog perioda ne navodim u Vjezbama.. Si tacuisses. Parvil sunt foris arma. U ovakvoj ovis nosti bi la bi: Dico. Nisi Catilina maturavisset signum sociis dare. 2. 5. 4) foret • esset. 4. Oa se brinete za slobodu (kad biste se . bio bi pogrijes io.1. 3.. 2. II -1 . onda p rota za ostaje nepromijenjena. nisi est consilium diimi. si hoc fecisses. Nemo vos servabit. posses. Ako ovo ielite posti6i. 3 111-1 . a u a podozi je ponovno ko nstrukcija Aer. ne bi sad a nasa zemlja ratom bila pustosena. errares. 2. etiam iIIe tibi proderit. a legibus custodiaris et tegaris. 3) Prevedi aktivno: Cuvali bi te . 2) Nemo nisi ~ amo. konjun. ). nisi ipsi vos servabitis.DRUGA GOD I NA UCENjA Ako se irealni hipoteticki period nalazi u ta kvoj ovisnosti. koji su dosta cesti kod nekih latinskih klasika. Prema to me receni ca: Si hoc fecisses. 5. Tempus me deficiat. Nemo nisi 2 victor pace bellum mutavit (SaiL). Kad bi upoznao pravog prijatelja. pasivnog.

Hanibal osvaja Sagunt Drugi punski rat Bitka kod Kane Prvi makedonski rat Bitka kod Zame Drugi makedonski rat 161 Vojni dogadaji Kulturni dogadaji 753 753·509 509 Gradnja prvog hrama Jupiteru. Rat s Demetrijem Hvarskim.PREGLED POVJESNIH ZBIVANJA I KULTURNIH DOGADANJA U DOB A REPUBLIKE 753.-31. Junoni i Minervi na Kapitoliju 497 494 450 396 390 362 343·291 281·272 272 270·265 264-241 264 254 241 231 229·228 219 Rimljani stupaju u tjesnju vew s grCkom kulturom 218·202 216 215·205 202 200-196 . Teuta.e. Godina Drustveni i politicki dogadaji Osnivanje Rima Sedam rimskih kraljeva Protjerivanje Tarkvinija Oholog i osnivanje republike Bitka kod Regilskog jezera Pobuna plebejaca Zakoni XII ploea Osvajanje Veja Gali opsjedaju Rim Uvodenje prvih scenskih igara Ratovi sa Samnieanima Rat s Pirom Osvajanje Tarenta Osvajanje cijele Italije osim Cisalpinske Galije Prvi pun ski rat Prve gladijatorske borbe u Rimu Komediograf Plaut (254·184) Osvajanje Sicilije Sardinija i Korzika postaju rimske provincije Rat s llirima. pro n .

DODATAK Godina 197 190 189 171 -168 149-146 148 146 133-121 112-105 106 102 101 98 87 84 82-79 73-71 63 60 58-50 55 51 49-44 48 Drustveni i politicki dogadaji Vojni dogadaji Bitka kod Kinoskefala Kulturni dogadaji Komediograf Terencije (190-159) Bitka kod Magnezije Treci makedonski rat Treci punski rat Makedonija postaje rimska provincija Afrika postaje rimska provincija Djelovanje brace Grakha Rat s Jugurtom Ciceron (106-43) Marije pobjeduje Teutonce Marije pobjeduje Cimbre Pjesnik Lukrecije (98-55) PovjesniCar Salustije (87-35) Pjesnik Katul (84-54) Sulina diktatura Spartakov ustanak Katilinina urota Prvi trijumvirat Galski rat Pompej gradi prvo kameno kazaliste u Rimu Galija postaje rimska provincija Gradanski rat izmedu Cezara i Pompeja Bitka kod Farsala Cezarova reforma kalendara Ubojstvo Cezara Drugi trijumvirat Bitka kod Filipa Oktavijan postaje prvi rimski car Bitka ked Akeija Razorenje Kartage Razorenje Korinta 46 44 43 42 31 162 .

85 cm 29.68 g (6 uncija) 327.RlMSKE MJERE Mjere za duzinu digitus (palac) pes (stopa) cubitus (laka t) gradus (korak) passus (dvostruki korak) stadium (stadij) mille (milja) Mjere za povciinu pes quadratus (cetvoma stopa) iugerum Uutre) centuria (centurija) Mjere za tezinu uncia sextans triens semis libra 27.541 .28 g 54. koraka) Mjere za tekucinu cyathus sextarius uma amphora 0.56 g (2 uncije) 109.07 cm (2% stope) 1.43 cm (1% stope) 74.131 26.481 km (1 000 dvostr.36 g (12 uncija) 88cm 2 2523 m 2 (pravokutnik 240x120 stopa) 200 jutara 1.8.75 1 163 semodius = 4.63 cm (16 palaca) 44.12 g (4 uncije) 163.541 13.261 Mjere za rasute terete sextarius modius 0.46 dl 0.48m oko 180 m 1.371 .

D. . dobivale su nadimak: Maior. N. Suetonius. Cornelia. Naevius. Nepos. M.t. Em1ius. Livia Augusti itd. s.Zene su uz svoje ime dobivale i ime muza u genitiv u: Terentia Ciceronis. Pe troniu s. Gracchus. Tull ius. M. Livius. Gellius. Ser. Terentius. Seneca. B.llber (knjiga) . LICNA IMENA pisaJa su se kraticama. Caeci lius. sc. Naso. LATINSKI NADIMCI (cognomina): Afer. Ti. Quintilianus. Vergilius. Tullia.s. (Gaius). App. Luciliu s. Tertia itd . Secund a. Terentia. Neke ceste kratice u latinskom jeziku a) u strucnoj literaturi: c. Fabius. naime) . .et ceterii (i tako dalje) 1. Ovid ius. Plautus.caput (poglavlje) .Oslobodeni robovi d obivali su praenomen i nomen gentis svoga bivseg gospodara. Valeria itd. Statius.locus sigilili (mjesto pecata) b) u dokumentima: . Tacitus. Porcius. L. Longus. Minor. (Sex tus). Caesar. . (Lucius). Valerius. Juli a. K. (Quintus). (Gnae us). T. Brutus. Cornelius.v. Persi us. 2.. (Decimus). 164 . Cn. Scipio. Luciinus. 3. (fitus). Lentulus. Crisp us. Ako je bilo vise kceri.pagfna (stranica) .manu scriptus-liber (rukom pisana knjiga) . (Au Ius). Cato. Horatius. Papini us. (Appius).pleno titUlO (punim naslovom) . Propertius. Varo itd . C. (publius). licno ime (praenomen). kao: A. (Kaeso). Zenska djeca su se obicno zvaJa same po svo m rodu (nomen gentis): Caecilia. (Marcus). prezime (nomen gentis). Maro.sub voce (pod rijeCju) . Junius. P. Su Lla.ili: Prima. Claudius. Iulius. Flaccus.nota bene! (dobro pripazi!) . Cicero. MartiiiJis. (Servius). Tibullus. p. Tako se Ciceronov oslobodenik Tiro zvao: Marcus Tullius Tiro. Carus.S. Ga llus. Livia. Juveniilis. Maccius.scilfcet (podrazumijeva se. Q.LATINSKA IMENA I KRATICE Svaki Italac imao je tri imena: 1. (fiberius). Lucretius. CatulIus. p. SaJlustius. Claudia. . LATINSKA PREZIMENA (nomina gentis): Annae us. I. e tc. nadimak (cognomen). S. Cethegus.

. iIi KaI. . .proconsul Praef. Cos.Nonae A. .sahitem (salje pozdrav) c) Naziv za sluz be: Aed .DODATAK a. . .cOllsules .Kalendae Non.triblJnus plebis d) Oznake za vrijeme: Id..praetor . pI. Coss.D.Idu s K.cOllsul .imperator -Iegatus Pro Proc. .aedllis . . Leg.praefectus Tr.allllO (godine) . s.ante diem . Imp.

deklinacija res rei rei rem res re res rerum rebus res res rebus N consul consuITs consuli consulem consul consule consules consulum consuITbus consules consules consuITbus opus operis operi opus opus opere opera operum operilius opera opera operilius G 0 A V Ab n 9 d a v ab 166 . deklinacija manus manus manui manum manus manu manus manuum manibus manus manus manibus cornu cornus cornu cornu cornO cornu cornua cornuum cornibus cornua cornua cornibus 5.GRAMATICKI DODATAK DEKLINACIJA lMENICA 1. deklinacija kons. deklinaclja 2.osnove i-osnove civis civis civi civem civis cive cives civium civibus cives cives civibus mare maris mari mare mare mari maria marium marilius maria maria marilius 4. deklinacija nidus nidi nido nidum nide nido nidi nidorum nidis nidos nidi nidis puer pueri puero puerum puer puero pueri puerorum pueris pueros pueri pueris ager agri agro agrum ager a9 ro agri agrorum agris agros agri agris donum doni dono donum donum dono dona donorum donis dona dona donis N rosa rosae rosae rosam rosa rosa rosae rosarum rosis rosas rosae rosis G 0 A V Ab n 9 d a v ab 3.

deklinacije Sa 3 zavrsetka N G Sa 2 zavrsetka gravis gravis gravi grave S 1 zavrsetkom velox velocis veloci acer acris acris acri acre 0 A acrem acer acre acris acri acre gravem gravis gravi grave grave velocem velox veloci velox V Ab n g d a v ab acres acres acres acria acrium acribus acria acria acribus graves gravium gravibus graves graves gravibus gravia veloces velocium velocibus veloda gravia gravia veloces veloces velocibus velocia velocia 167 .DODATAK DEKLINACIJA PRIDJEVA Pridjevi 0- i a-dekllnacije pulcher pulchri pulchro pulchrum pulcher pulchro pulchri pulchrorum pulchris pulchros pulchri pulchris pulchra pulchrae pulchrae pulchram pulchra pulchra pulchrae pulchrarum pulchris pulchras pulchrae pulchris pulchrum pulchri pulchro pulchrum pulchrum pulchro pulchra pulchrorum pulchris pulchra pulchra pulchris N G bonus boni bono bonum bone bono boni bonorum bonis bonos boni bonis bona bonae bonae bonam bona bona bonae bonarum bonis bonas bonae bonis bonum boni bono bonum bonum bono bona bonorum bonis bona bona bonis 0 A V Ab n g d a v ab Pridjevi 3.

on' N G is la eius ei eum e6 Ii (ei) e6rum eos eam ea eae earum iis (eis) eas iis (eis) ea eosdem id e6 ea e6rum eundem e6dem idem eorundem id idem haec ist6s hoc h6c haec h6rum istum ist6 isti ist6rum h6c iste ' tai' ista istius isti istam ista istae istarum istis istas istis 'isti' eadem eiusdem eidem eandem eadem eaedem earundem eisdem Osdem) easdem eisdem Osdem) eadem idem e6dem eadem eorundem idem ista ill6s istud ist6 ista ist6rum ilium i116 illl i116rum istud ille 'onai' ilia Hilus illl illam ilia iIIae iIIarum illis iIIas illis ilia illud ill6 ilia i116rum iIIud 9 d a ab D A Ab n 9 d a ab 168 .DODATAK DEKLINACIJA ZAMJENICA Licne i povratna zamjenlea 'ja' N G D A Ab ego mei milli me me 'ti' 'mi' n n6s nostri (nostrum) n6bis n6s n6bis ' vi' v6s vestri (vestrum) v6bis v6s v6bis N G D A A 'se' to lUi libi te te sui sibi se se 9 d a ab Pokazne zamjenice 'ovai' N G D A Ab n hunc h6c hi h6rum h6s hie haec hOius huic hanc hac hae harum his has his 'onaj.

sto' quid G 0 A Ab n 9 d a ab G 0 A Ab 169 . koje' N qui quae cuius cui quem quo qui quorum quos quam qua quae quarum quibus quas quibus Neodredene zamjenice ' nitko' N nemo nullius namini naminem nutlo ' nista' nihil nulITus rei nulli rei nThil nutla ra quae quod quo quae quorum quem quo quOd quis cuius cui quid 'tko. koja.o DATAK Odnosne i upitne zamJ enlce 'koji.

-ae. -o tres. tria quattuor quinque sex septem octo novem decem undecim duodecim tredecim quatluordecim quindecim sedecim septendecim duodeviginti undeviginti viginti triginta quadraginta quinquaginta sexaginta septuaginta octoginta nonaginta centum ducenti. -a trecenti 3 quadringenti 3 quingenti 3 sescenti 3 septingenti 3 octingenti 3 nongenti 3 mille duo milia . -ae.DODATAK BROJEVI Glavni Redni primus 3 secundus 3 teritius 3 quartus 3 quintus 3 sextus 3 septimus 3 octavus 3 nonus 3 decimus 3 undecimus 3 duodecimus 3 tertius decimus quartus decimus quintus decimus sextus decimus septimus decimus duodevicesimus undevicesimus vicesimus tricesimus quadragesimus quinquagesimus sexagesimus septuagesimus octogesimus nonagesimus centesimus ducentesimus trecentesimus quadringentesimus quingentesimus sescentesimus septingentesimus octingentesimus nongentesimus millesimus bis millesimus Dijelni singOli 3 bini 3 terni 3 quaterni 3 quini 3 seni 3 septeni 3 octani 3 noveni 3 deni 3 undeni 3 duodeni 3 terni deni quaterni deni quini deni seni deni septeni deni duodeviceni undeviceni viceni triceni quadrageni quinquageni sexageni septuageni octogeni nonageni centeni duceni treceni quadringeni quingeni sesceni septingeni octingeni nongeni singilla miITa bina milia Priloini semel bis ter quater quinquies sexies septies octies novies decies undecies duodecies ter decies quater decies quindecies sedecies septies decies duodevicies undevicies vicies tricies quadragies quinquagies sexagies septuagies octogies nonagies centies ducenties trecenties quadringenties quingenties sescenties septingenties octingenties nongenties milies bis milies I 11 111 IV V VI VII VIII IX X XI XII XI II XIV XV XVI XVII XVIII XIX XX XXX XL L LX LXX LXXX XC C CC CCC CD 0 DC DCC DCCC CM M MM 170 unus 3 duo.

fuisse L fui fuisti fuit fuimus fuistis fuerunt Indikativ 2. 2. Inl. lego legis legit legimus legitls leglinl glag. 2.AKTIV Indikativ prezenla 1. Impl. 1. fuerim Konjunktiv fueris fuerit fuerimus fueritis fuerint Plpl. I Imp. futurus 3 este estate sunto - Konjunktiv 3. 1. na-io capio capis capit capimus capitis capiunl 4.l era eris erit erimus eritis erunt Imp. es eslo esto Indikativ 2. 3. konj. 3. 1. luI. amo amas amal amamus amatis amanl 2. konj. esse Inl. luI. perf. 1.DODATAK GLAGOLSKI SISTEM Glagol "bin" Prez. 3. moneo manes monel monemus monelis monent 3. Ful. 2. eram eras erat eramus eratis erant essem esses esset essemus essetis essent Pipl. 1. konj. luturus 3 esse (fore) Par. II fuero fueris fuerit fuerimus fueritis fuerint Perf. lueram fueras fuerat fueramus fueratis fuerant Ful. audio audis audil audimus auditls audiunt 171 . OBLICI PREZENTSKE OSNOVE . 3. 2. 3. prez. 3. konj. 3. II sum es est sumus estis sunt sim sis sit simus sitis sint Perf. 1. 1. 2. 2. fuissem fuisses fuisset fuissemus fuissetis fuissent Inl.

1. 3. 3. 1. 3. 3. amato amato amatote amanto moneta moneta monetote monento legito legito legitote legunto Konjunkliv prezenta capito capito capitote capiunto audita audito auditote audiunto 1. ama amate mone monete lege legite Imperativ II cape capite audi audite 2. 2. 2. amem ames amet amemus ametis ament moneiim moneas moneiit moneamus moneatis moneant legiim legas legiil legamus legalis legant Konjunktiv imperfekla capiiim capias capiat capiamus caplalis caplanl audiiim audias audiat audiamus audialis audiant 2. 3. 2. 3. 1. audiebas audlebat audiebamus audiebatis audiebant 2. 2. 2. 3. 3. 1. amarem amares amarel monerem moneres monerel legerem legeres legeret caperem cape res caperet audirem audires audirel 2. amabam amabas amabat amabamus amabatis amabant monebam monebas monebat monebamus monebatis monebant lege bam legebas legebat legebamus legebatis legebent Indikativ futura I capiebam capiebas capiebat capiebamus capiebatis capiebant audiebam. 172 . amabo amabis amablt amabimus amabitis amabunt monebo monebis monebit monebimus monebitis monebunt legiim leges leget legemus legetis legent Imperativ I capiiim capies capiet capiemus capietis capient audiiim audies audiet audiemus audietis audient 2. 3. 1.DODATAK Indikativ imperfekla 1. 2.

amiire monere legere Particip prezenta capere au dire amans. 3. 3. 3. capiebar capiebiiris capiebiitur capiebiimur caplebiimTni caplebantur 2. -ntis G amandi monendi legendi capiendi audlendi OBLler PREZENTSKE OSNOVE . 2. 3. 2. -ntis Gerund capiens. amaremus amaretis amiirent moneremus moneretis monerent legeremus legeretis legerent Infinitiv prezenta caperemus caperetis caperent audiremus audlretis audirent 3. -ntis audiens. audiebar audiebiiris audiebiitur audiebiimur audiebiimTnl audlebantur 2. . -ntis monens. 3. amiibor amabiiris amabitur amabTmur amabimTnl amabuntur monebor moneberis monebTtur monebTmur monebimTnl monebuntur legiir legerls legetur legemur legemini legentur capliir capleris capletur capiemur capieminl caplentur audiiir audierls audletur audiemur audlemTnl audientur 173 capTor caperis capTtur capTmur capimTni capiuntur audlor audiris audTtur audimur audimini audiuntur 2. 3. 1. amor amiiris amiitur amiimur amiimini amantur moneor moneris monetur monemur monemini monentur legor legeris legTtur legTmur legTmini leguntur Indikativ imperfekta 1. -ntis legens. 1. 1.PASIV Indikativ prezenta 1. amiibar amabiiris amabiitur amabiimur amabiimini amabantur monebar monebiiris monebiitur monebiimur monebiimini monebantur lege bar legebiiris legebiitur legebiimur legebiiminl legebantur Indikativ fu1ura I 1. 2.DODATAK 12.

3. perl. 3. 2. 3. amari moneri legi capi audiri OBLICI PERFEKTNE OSNOVE . amavissem amavisses amavisset amavissemus amavissetis amavissent Pluskv. 3. 1. Konjunktiv Futur II amavero amaveris amaverit amaverimus amaveritis amaverint Perfekt amaverim amaveris amaverit amaverimus amaveritis amaverint Pluskv.AKTIV Indikativ Perfekt 1. 2. amavisse 2. 2. 1. 3. 3. amare amamini monere monemini leg ere legimini Konjunktiv prezenta capere capiminl au dire aud imi ni 1.DODATAK Imperativ 2. 1. amarer amareris amaretur amaremur amaremini amarentur monerer monereris moneretur moneremur moneremini monerentur legerer legereris legeretur legeremur leg ere mini legerentur Infinitiv prezenta caperer capereris caperetur caperemur caperemini caperentur audirer audireris audiretur audiremur audiremini audirentur 2. 2. amer ameris ametur amemur amemini amentur monear monearis moneatur moneamur moneamini moneantur legar legaris legatur legamur legamini legantur Konjunktiv imperfekta capiar capiaris capiatur capiamur capiamini capiantur audiar audiaris audiatur audiamur audia mini audiantur 2. amaveram amaveras amaverat amaveramus amaveratis amaverant amavi amavisti amavit amavimus amavistis amaverunt Imf. 1. 174 .

1I ero eris erlt erimus eritis erunt 1. fut. 2. 1. 1. perf. sum amatus 3 es est sumus amati 3 estis sunt Konj. perf. akl amaturus 3 Inl. plpl. 3. pas. essem amatus 3 esses esset essemus amati3 essetis essent Int.PASIV Ind. 3. perf. sim amatus 3 sis sit simus amati 3 sitis sint 2. 175 . 3. lut. 2. 2. 3. Ind.DODATA K OBLICI PERFEKTNE (pARTICIPSKE) OSNOVE . plpl. amatum iri amati 3 amatus 3 Fut. perf. amatu In!. amatus 3 ese Part. 1. fut. amatus 3 Part. eram amatus 3 eras erat enimus amati 3 eratis erant Konj. akl amaturus 3 esse Supini amatum.

Prva. pos t moles tam senectutem nos habebit humus. vivant professores! Vivat membrum quodli bet. molestus 3· d osadan. membrum. quodli bet = bilo koji. sint in flore . rapio 3 = grabiti. brevi fbinie tu r. Veni t mo r velociter. Pos t iucunda m iuventutem. -i /I = clan. Vivat Academia. atrociter = okrutno. -i f = zemlja. semper sint in flore. iuvenes dum sumus. parco 3 = p o~t ed jeti (pasiv!). treca i cetvrta s trofa prihvacene su kao himna svih studenata svijeta. . habebit (1. iuventus • m1adost.STUDENTSKA HIMNA GAUDEAMUS Gaudea mus igi tur. strofa) = prekrit ce. humus.Bilj .neka cvje taju! 176 . rap it nos a troci ter. Vita nostra brevis est. velociter · brzo. vivant membra quaelibet. nemini parcetur. Studentska pjesma "Gaudeamus" sastavljena je u sedam strofa.

HRVATSKI RJECNIK .LATINSKO .BOSANSKO.

prudens: imprudens. adactum. interficio 3. Pojedine rijeCi. fidus: infidus. amicitia: inimicitia. co m. kako bi i profesori i uce ni ci l ak~e shvati li pojed ine rijcci.. ire: redeo. praeter. eXlgo 3. de. fiis: nefas. u latinskom tekstu . do 1: reddo 3. conddo 3. certus: incertu s. abire o tiCi. ire . adeo. abeo. fero 3: refero 3. ali n ajvi~e kod glago la. plger: implger. coniectum itd. opportunus: inopportunus. ekio 3 itd. verto 3: revertor 3 itd. .Kao prvi dio glago lske slozenice redovi to slu ze prijed lozi kao prefiksi. iacio 3: conicio 3. mitto 3: remitto 3. sma tram potrebnim dati neka uputstva.Kod glago la to slabljenje vokala vazi sarno za vremena prezentske osnove: ago 3: adlgo 3. inter. scio: nescio. somnium: inso mnium. pro. 179 . dido 3: inddo 3. queo: nequeo. pello 3: repello 3. col . uter: neuter. Slozenica ima kod imenica i pri djeva. in. a s asim ilacijom treba racunati i kod drugih prefiksa. sub. ad. adire d oci. circum. acddo 3. pario 3: reperio 4. prae. Kada prosta rijec u prvom slogu ima kratko "a". conficio 3. on~ u slozenici redovi to slabi u kratko "i": amicus: inimicus.vee prema pravilu asimilac ije. ali: perago 3. pono 3: repono 3. capio: recipio: creo 1: recreo 1. e (ex). imaju i po nekoliko znacenja. intro. conkio 3: conieci.Rj C 'N IK APOME A UZ RJECNIK Kako je u ovo m prirucniku fond rijeCi povecan zbog dobrog dijela tek tova koji su preuzeti direktno iz latinskih klasika. a 0 njima bih htio dati neka o bj a~nj e nj a. a pogotovo glagoli. Prijedlog "cum" dola zi u obliku: con. ago 3: adlgo 3. quies: requies. trans. a bs). lmajuCi u vid u znacenje prijedloga. pa stoga prema kontekstu treba izabrati onaj izraz koji upravo tu odgovara. ako znademo znacenje proste rijeci. lako cemo se snaci kod svake pojedine slozenice. a to su naj ce~ce: a (ab. U Rjecniku navodim rijeci koje se nalaze u vjezbama. pa ne treba forsirati njihovo usvajanje. Fond je Rjecnika najvi ~e poveca n time ~ to ima dos ta slozenica. per. teneo 2: retlneo 2. Kao prefiks dolazi i cestica za ponavljanje radnje re. redire. ob. Tako: eo. facio 3: infkio 3. a to je isto tako i prefiks "ne". adegi. paratus: imparatus. exeo. Napominjem da je u udzbeniku dan izvjestan broj rijeci sarno kao pasivna recepcija. Prefiks "in" je kod imenskih slozenica takoder i negativan prefik s. cum. odnosno prefi ksa. o ps: inops itd . probus: improbus. prosti iIi slozeni. . exire izici. kao: amicus: inimicus.(red-): eo.iCi. maneD 2: remiineo. mo rtalis: immo rtalis.

Akad emija accedo 3. oteti adipiscor 3. u zeti u svoju obitelj.postiti adiuvo 1. pravedan. pravednost aequus 3 . -ntis 11/ . potvrditi Africa. accuso 1. voziti. stran. potpaliti.op o r. gorak.bolestan Aenaeas. vojska na putu. adeptus sum . ·ae m . uspjeh acus. oatis f .d ogada se.doyle. -is III . smrov agricola.Adnerbal adhuc (priL) . bakar. aeris alieni 11 . a bs) prijedL s abL .do.pristu piti.oboriti. djelo. vitam agere . prinuditi adopto 1 . njiva agger.nasip agmen. protivan res adversae . n asrnuti adsum.Rj EC NIK A a (ab.zlora biti ~ to Academia. -us f . ljetna vrucma aest/mo 1 . -ae f . -ae f . osoran Achilles. j o~ u v ijek adimo 3. iutum .igla ad (prijedL s akuz. o ~ tar. alsit .Aleksandar algeo 2. divlji.skup. -i III . Alba longa . u mar~u ago 3. -orum 11 . ra zdraiiti accidit 3 (bezL) . egi. -cessum .poljski.nesreca aedificlum. sjetiti. osjetiti. suditi. aeris n . -ae f . adesse. -ndi . obavi ti admiror 1. -ae m .mladic adulescentia.Afrika. agri m . -miratus sum . bakren aes.tuZiti. -emi.zestok. doba starosti aff/rmo 1 .dob. emptum . ·is . -e . dosad.Ahilej.toliko. z biva se d a accipio 3.bo lestan aeger. o~tetiti Adherbal. -itum . alienus. prosuditi aetas.) .diviti se admodum (pril. kod adeo (prll.zemljoradnik Alba.od reti se (s a bl. -cessi. pro glasiti krivim acer. -inis n . d oci accendo 3.cijeniti.bolesnik aegriitus 3 .za pa li ti.sluZiti. mjeden. pravican aeratus 3 . -nsum . bakreni novae aes alienum. tudinac 181 . Africanus -Africki ager. p rimieati se adversarlus.od abd ico 1 .oduzeti.koeka Alexander. veoma.goniti. abesse. ravan.mjed. oatis f .tvrditi.drugdje alienus 3 . acre . -usus sum (s abl. animis accipere . -cepi. -iuvi.Aneja aequitas.izabrati. raditi. kon].) absum.tud.Cin. ljut.) . oatis f . godina. actum .dugovi aestas. -del m . posiniti adorior 4.graditi. -1 11 . -eris m . '9ri m . affui .provoditi f ivot agrestis. -ortus sum (prezent]e po 3.) .jednak. . povorka.zdu ~no prihva titi.jednakost. j o~.Alcibiad alea. -flictum .zgrada.grad u Laeiju Alcibiades.) . -ui.bakrom okovan. oko.zepsti alibi (pril. afui .d olaziti. tjerati. osuditi. podizati aeger 3 .protivnik adversus 3 .n epovoljan. k.stranae. -alis III . -i In .opomenuti.polje. podupirati administro 1 .sasma.) . ·ae f .biti od sutan abutor 3.mladost ad vento 1 . glavrti junak u grckoj vojsei za vrijeme opsjedanja Troje acta. -flixi. g radevina aedifico 1 . vrlo admoneo 2. hrabar acerbus 3 . tako adfligo 3 (affligo).primiti.lje to. acris.pomagati. -ceptum .biti prisutan adulescens.) navalitina.

situm .) ranije antequam (vezn. odvaz.a.odvaZnost. -ae f .pogledati. sredgnja prostorija rimske kuee attrlbuo 3. -rtum . -butum . cuti aurls. srrtion ost audax.d a ti. prije. gledati assequor 3.oru zje.godina ante (prljed!' s akuz.s tem. glavru grad Atike atque (vezn.azijski asper.) .drugi od d vojice altus 3 . grad u sjeverois toen oj ltaliji Aqultanl. -ium f . -erum .um jetnost. audacter (prl!. d u bo k (za vodu i srtijeg) ambulo 1 .pornoI'. imenovati koga za ne~ to Apollonla.zvijezd a at (vezn.u zak. artis f . . nego Athenae.visok. pak auxilium. lj eeili~ te aquila.) .srrtion.uho aurora.srrtiono audeo 2. doznaciti. -ae f .to plice. -orum 111 . um annus. -ae f .pred.Ariovis t Arlstonlcus.du sa. jugozapadna plemena negdasnje Galije aquor 1 aquatus sum . auxilia. -era. dos tiCi astrum.ili autem (prl!.drvo. -rui. poluCiti.voljeti.atrij.~krt.jedan dru goga. -atls f . DVOt animus. zlatnik aut .) .pomoene cete avarltla. -i 111 . -ae f .prija telj amo 1 . Ijubiti amor.pos tia. -secutus sum . stiei. ausus sum . obznaniti.Akvitanci. ali. jedno m ali us 3 .setah amica. -Is f .hraniti. otvoriti appello 1 .star. -ae f . srean. -sui. osovina . -Is f .s lu~ati.lakomac.ptica axis. -I 111 . grad n a juznoj ilirskoj obali appono 3. gojiti Alpes. stable Archimedes. -Ii 111 .dodati.oris f . smatrati arbor.erum.zdravo avis. . -I n . oprema ars. -I 111 . -arum f .lj ubav angustlae.avete . -orum 11 . tijesan anima.A lpe alter. -oris 111 . lijepa um jetnost. -era . -orum 11 .) .Antortije aperlo 4. -I n .ugled. k1anac angustus 3 .voda. -II 111 . -j 111 . oru d e.an. krut asplcio 3. -ae f .otkriti. -acis . u p liv audacla. -I 111 .rrtisliti. -ae f .u mje trtik Ascanius.Arhimed 182 arduus 3 . -arum f . -spexl. teZak Arlovlstus. -I n . -spectum . -ae f .. aquae.ia po vodu ara. opo r.Akvileja.orao Aquilela. vj e~ tina artifex.) .Apolortija. -bul. -ae f . skrtac ave .duh.kod aqua.Askanije As ia. -tratus sum . -Is III .zlato. avarus. -icis 1/'1 .strm.prije nego antlquus 3 .tjesnac. . ali us alium . lako m. -ae f .) .Rj ECN IK aliquando (pri!. kupke. skrtost avarus 3 .lakomost.) . muean.prija teljstvo amicus. alii alio loco .Atena (Atina). dodijeliti auctorltas. -Is III Aris tote l arma. -I m . pristaviti apud (prljed!' s akuz.zora aurum. -is f .jed anput.i atrium. -ae f .jed rti na jed no m dru gi n a drugo mmjestu alo 3. -ae f .A ris tonik Aristoteles . alui .os.) . -arum f . n ovac. (antea) (pril.a. -I n .zrtvenik arbitror 1. drevan Antonius.dru gi od vi~e njih .Azij a aslatlcus 3 . o~ tar.nazvati.prij a teljica amicltla.u suditi se audio 4 .

kra tkotrajan.Kama. -arum f .pasti.bojnik. -arls II . mamuza campus. pero calcar.uzeti. casum . bog vina beatus 3. -us III .) carmen.rat bene (pril. Najpoznatiji je G. -aris m .Bakho. -i m . -i II . padati caedes. Gaius . grad u A puliji Cannensls. cepi.dobro. sjeverna plem ena negd aSnje Galije bellator. uhvatiti Capitolium -i II . . cestit bos. vrstan.pjevanje caplo 3.kroz ta d va dana. optimus) . imanje bonus 3 (melior. . Bosna.) . -orum III skog Brundizija Brundisium.kra tak. -e .Bosna brevis. eo biduo . glavica cado 3. brevi .Cezar. -inis II .govedo. -i III . -atls f .Kapitolij. sposoban.d vaput bOnum. nebesa (caell. -ae f.ostruga.dobro bibo 3 . Julius Caesar calamitas.vrh.~teta. -I . bis . -inls II .pas Cannae. bOvis In if .dobar. -arum m . -ae f . osvojiti. jedno od sedam brezuljaka Rima caput.kanski cantus. vol Bosnia.Gaj cacumen. -orum m . cecidi.glava ciireo 2. oskudijevati (s abl. nebo.Britanci Brundisini. -is f . ubistvo caelum.biti bez. -ui II . sretan Belgae. -I III . -e .d va dana. -i II .polje canis. nesreea calamus.svod. -itls tl . rimski nadimak. captum .pjesma 183 . nemati.piti biduum. -orumm) Caesar. -i II .pokolj. -is In if .pisaca trska.blazen. -oris m .Belg ijanci.Brut c C = Caius. -Ii II - - stanovnici grada ita!- Brundizij Brutus. uzak.za kratko vrijeme Britanni. -ul. ra tnik bellum.RjECNIK B Bacchus.

vrsiti. -ae III . raz mg ljati cognomen. glasovit celebro 1 . -psi. Calo.s lavan. -onis . odmoriti se conscribo 3. ~ tovan Cassius. cessum .ovostranski. -nitum . -oris m . -ae f . cirkus citerior.driava. raspoznati. slabiti. . -Iocutus -um .Katon causa. -e . parnica diveD 2. -missum .s lu aj. dese ti dio legije colJoquor 3.gradanin civitas.pocivati. . velicati. grad.vikati 184 clamor.os tali ceterum (priL) . sazidati. micati se. -arum m .hrana cinis. -ussi. -bris. -peri.sukobiti se coniunctus 3 . svetkovati celer. -a . prijedlog. osnovati confirmo 1. crevi .) . -flictum . -misi.vrlo naseljen. -onis f .orum II .zapocinjati. citimus 3) . utemeljiti.slaviti. utiteJj Ahileja cibus. sabrati. -eris. pris iliti. cultum . inace Chi ron. -cessi. -bre . cavi. -ae f .vika. bliti cito (pril. -oris m . -evi. d oznati complures. hitros t Cellae.prez ime.uostaiom. -psi. hitro civis. buka clarus 3 . -alis f .borba.spaliti comminus (priL) .d upsti cedo 3. hi tar celerilas. graja. -cessum .brzo. pouzdan celeri. -oris m . napadati carthagi nienses. -ptum . -plu m . razlutiti. preC! u n eciju vlast concha. s tvar. cessi . sred i ~nja plemena neg da~nj e Calije cena.siguran. -ium f .povezan coniungo 3.rueak censor.) . -si. -ere .kru g circum (prijedl. opC! comperio 4.urota. zavjera conquiesco 3.sloga condicio.utem eljitelj condo 3.velik dio compluvium. logor casus. jasan.cu va ti se (s akuz. -iunxi. postovati. -is m . driavljanstvo clamo 1 . -inis .poz nati.tabor. -i n . stanje calerva. hrabriti confligo 3.) cavo 1 . vod a neu pjeJog prevrata u Rimu g. -i m . razlog.goj iti.kartaiani carus 3 .otvor u sredistu rimske ku ee za prihvat ki~nice concedo 3. trkali~te. mio. -ae f .izbliza committo 3. castiti. -ae f .lutiti. okolo circus.~ko lj ka concordia. -didi.krijepiti.onis f .sku piti. . 63. coactu m . centau r koji je poznavao glazbu i Ijekovite trave. bjelodan claudo 3. s akuz. -us m . prepus titi. -sum . s teCi cohors.Kasija caslra.brzina. -i m . .poceo sam cogito 1 . -iunctum . -i m .mitska dvolika grdosija cerno 3.misliti. sakupiti .Lucius Sergius Catilina. sazvati. -pertum .gomi la Catilina.kru g.kohorta. porodicno ime cognosco 3. caulum .za tvoriti coepi. s poznati cogo 3. na tjera ti. glasov it. obradivati (polje) color. zdruiiti coniurati. na tjecanje certus 3 . -inis II .boraviti.spojiti. poloiaj conditor.brati. -ditum . povje riti commiiror 1.dopu ~tati.razgovarati colo 3. coegi . flixi . coepisse . colui . -orum m . uspijevati celeber. Cuven. nacrtati.boje comburo 3. pep eo circulus. -atls f . -novi .Kelti. -uslum . zavjerenici coniuratio.sastaviti. crelum .RJECNIK carpo 3.Hiron.cenzor.oris 111 . skup. -eris m . .n agodba. ortis f . -etum . -moratus sum . -ae.uz rok. sluibeni procjenite lj imetka i na d zo rnik m orala Cenlaurus. skriviti.zajednicki. -ae f .iei. -ius (s.napisati. uvjet. zaustaviti se communis. primjjetiti certamen. -ium m .drag.urotnici.oko.sazvati. -i m . -ii III .prah. -onis m .brz.

tum . -dinls f .e.) . troMi. . skup~ tina. popraviti corrumpo 3. graditi. mnoziti se. -didi. -us m . ustav iti se.sastanak. dostiCi. pohlepan cupio 3.promatTati consido 3. vijece.brinuti se. za liha. -dilum . vrhovni drzavni zapovjednik u miru i u ratu (zajedno s kolegom) consulo 3.kada. -tenui. -sum pSi. vjerovati creo 1 . cvrst. bogati kralj Lidije (6.say. vijecanje. zadrhti. -u i. -i 111 .zeljan ('ega. kad.vijenac corono 1 . -ivi. -tendi. -rupi. zuriti se. -ulis III . fudnja cupidus 3 5 gen. savkolik cupido. -tentum . cum . premda. st. (pril. zloCin Croesus.) contineo 2. pogen.zadovoljan cime (s abl. -tempsi.strah. agere . cretum . pokvariti eras (priL) .krasiti corpus. povecati se crimen. -stitum .pred Iicem. -ae f . 5 copia.Cuvati trep~ tine.is praviti.iti custodia.s lijed iti.sutra credo 3. sukobiti se contentus 3 . i prijedL s abL) . zavisiti od (in) constans.tijelo corrigo 3. pro n. skrb curo 1 . . -dinis f . -ae f .davati savjete. -ae f . -inis /I . -sumptum . -rectum . lije(. -i /I .) -sa.obicaj.toliko cunctus 3 . gerunda prilika za nt~to.zeljeti.za~to cura.potro~iti. tarnnica custodio 4 . -ruptum . -tentum . die constituta .osuda. -tactum . krenuti na put.sazvati bilje. -ae f - . ·ae f .s lagati se consequor 3. stic. -ntis . -rexi.cete cor. .od red iti.obavljati sudske poslove convoco 1 . grad u H ispaniji corona.Krezo. zudjeti cur . cordis /I . zgrtati consuetudo. zatvor. -sensi. pouzdan constat 1.Kordoba (Kordova).stvoriti.) crud us 3 . uzdati se. sadrhvati contingo 3.konzul. -arum f . hi~eti.protiv.savjet. namirnice. ukor.) . -itum . -sessum .poznato je constituo 3. -stitit.koliko .upropas titi. od luka consisto 3. -structum . brinuti se za consumo 3. considero 1 .RjECNIK consentio 4. -sedi .vezati.) naprotiv conventus. mudro upravljanje. c. -secutus sum .n a tegnuti. -ultum (s dat. coplae.briga.povjeriti. spiskati contemno 3. izabrati cresco 3. nav ika consul. vezn. s. -oris /I .stati. -utum . pred Corduba. -struxi. -tigi.revi.sjesti consilium . buduCi da.prezirati contendo 3. -stiti. -sensum .rasti.zelja za.sagraditi.u od redeni d a n construo 3.tvrd cum (prijedL s akuz. -{. s akuz.dotaCi se contra (prijedl. -temptum . -lui. uzajrniti.srce coram (pril.postojan.

zd u ~an.raspasti se.sici.rijec. imenovati dictatura.gori. -ae f . in dies .Iud. zalazi u pomrcinu dein (deinde) pril. mora ti decido 3. nes tati.ne uzdati se. zbijen descendo 3.razlikova ti se difficilis.zacud iti se demonstro 1 . ocajavati (s dat. dilatum .razru~ iti.spasti. marljiv diligentia.pol a.Dijana 186 dico 3. -itum zastra~i ti. -rutum .d ugo dives. -rui. -rui. ozn aciti.biti nenazocan. najposlije. ges lo dies . -esse.braniti. -psi.ostaviti na cjedilu. -e . .boriti se.pod vedrim nebom .dostojan dilabor 3. -ferre.obrana deficio 3.tezak. di xi. -cidi . -visum . prikazati. distuli. -Iectum . nedostajati. -<mis f .zatim deleo 2. -i III bog dextera.vedro nebo.~ te ta de (prijedl. -nsum . -ius . bezuman. niZi. -Iexi. rad zor disputo 1 . didici. razvaliti discepto 1 .m arlj ivost.bogatslvo divulgo 1 . od luciti decorus 3 . -i 111 . dokazati.razglasiti divum.razoriti.Demos ten denique (pril. -i n .gust. odrediti.) . -Ttum . -sertum .razdor disci pula. -ditum . . polovina Diocletianus. -ntis . -ntis .du zan biti.) dignosco 3. -i /I . .raspozna ti dignus 3 .bogat. s abl.uci ti se.castan dedo 3. -ndi. -ae f . predoCiti desero 3. razm atrati diu (pril.razlagati. neprijatan diffido 3. 1 -miratus sum . -ptum . navesti Demosthenes. mahrtit demiror. -Iapsus sum . odnijeti. sol def.Dalmacija damnum. -visl.raspravljati dissero 3. izabra ti. dugovati.p redati. boginja debeo 2. . -ui. -ndi . vojevati dimidium. -is 111 . lo~ iji deterreo 2. . apsolutna vlas t dictum.ljubiti dimico 1 . najzad densus 3 . i2dati desertum.d ikta tura.brizljiv. dictum . -ae f .napokon. -itis (ditior.pokazati. ·notum .dijeliti divinus 3 . -iH III .nesloga. satrti. -is m Diogen diruo 3. mucan. izruciti defendo 3. -ae f . -ui. obraniti defensio. s ilaziti describo 3.R) ECN I K D Dalmatia.ucenik disco 3. -ae f . -arum f . -ae f .izgubiti nadu u Mo desum.pustinja despero 1 . non defui . -didi. -fisus sum . -i n . -i 111 . -rtum .bo zica.)-o dea. -i /1 . -fectum . -ae f . uCiti discordia. -i n .govOli ti.gubiti se. odvratiti deus. boZji divitiae. zgo dna rijec. -serui. nedostajati. -ae f . novi . nedo~e­ cati. -feci . bri zljivost diligo 3.) . -nsum .ucenica discipulus.dan.raspravljati discidium.snMao sam se u deterior.iz dana u d an differo.desnica Diana. sub divo . razvaliti demens.Dioklecijan Diogenes. lv rd iti. -i /I .bozanski. bogatM divido 3.op isa ti. ditissimus) . malaksati. nestati diligens. -lui.

u zvgen edueo 1 . lutanje erudlo 4 . prij atan. osvoji ti domus. -dldiel. u iti. prvi nauk.vladati.govornicka vjestina enltor 3.darlvati donum . II. neogranicena vlast.os nova. -natus sum . ire.gospodin.pismo eques.) . premda Europa.sumnjiv. vojskovoda. datum .d ok god. vitez equltatus.konjica equus.grijesiti. -us III .iz edlctum. tu. -oris 111 . bjelokost eligo 3. -I II - umnja dueenti. umael ego . -arum II . -ae. obavijestiti 0 e mu doctor. obrazovati et (vezn. cvr t. -Iugl. duae.vodlti.tamo.dok duo. -I 111 . lu kavs tvo domlnatus. Za los t dolus.n allka. -ae f . pocelo. greska error. -oris m . lutati. d es po tizam dominor 1.uCi te lj doctrina . . vjest dolor. -I n . obrazovan.ja egedlor 3. poves ti. ga l ki ve enici dublus 3 . -I 111 . -itum . -I m slon.) .konjanik.izvrstan.izabra ti. diire.d va durus 3 .pog resno.izvesti.I etiam (pril.n a uciti editus 3 .sladak.vlast. -ae f .pobjeCi.bol. dokle god dono 1 . -Iegl. biti na celu. pocetak.) .dati doceo 2. duetum .tvrd. pokori ti.dvjesto dueo 3. dublum .druidi. cije niti. gospodar domo 1. -I n . -itls m .slova. duxl. dom. -duetum . smatrati dulcis.poucavati. -dum III . propis edlseo 3. -ae f .) .iziCi.dakle erro 1 .ucen. -e . itum .takoder etlamsi .pripitomiti. izracunati eo (prIL) . odabrati eloquentla. -a . -oris 1/1 . Iju bak dum (vezn. dedi.Europa 187 .dar dormlo 4 . errata . -I II . ukucani donec . -us 1/1 . izlaziti egreglus 3 .drijema li druldes. -ctum .odgajati edueo 3. duels III - voda. -I 111 . zbog toga (vj.Rjr (N IK do. izvo r elephantus. n allk doctus 3 .pre mda etsl (vezn. -Ieetum . -us f . 42.va rka.naredba. enlsus sum . duo . te melj elementa. .) .iako. izvuCi effuglo 3.poul'avati.iei eplstula. zapovjednik E e.spav8 tl dorm Ito 1 . odlican elementum.konj ergo . ukrotiti. -duxl. doves ti .greska. gospoda riti dominus.truditi se enumero 1 . ex (prljedl. 15) eo. -u l.kuca. -cui. -ae f .izbrojiti. tuga. s abl. oporan dux. predava ti. -gressus sum .

vje~ ti­ na. cilj. sklon biti. blagosloven faveo 2. kriv. neiskren. bogat 188 fel . pospjesiti festivus 3 . -egi. kovae fabula .osvoj iti exspecto 1 . -ae f . ferre.kraj. sluge i robovi fas n .is trgnuti. ein. p ouzdanje fidus 3 . -aris II . cijeniti.zuriti.ein.vojska. pou zdan.povikati exemplar. nadati se.mogucn ost. -stlnxl. meda. -leis .zeljeti. -us m . -eif .vjezbati se exercitus.izvesti.nositi. -el f . -atis f . -dtus sum . fellis II . obraz.granicni. p orodica. drzati za ~ to expello 3.p lod an. drZava finltimus 3 . usud.smatrati.toliko cijenim factum.kcerkica filius. istica ti. p ostati . glasine. spolj~nost. ·is m . zlocin facio 3.) . uvjezbana momead exigo 3.is traziva ti expano 3. razo riti exclamo 1 . pripovijest facies. -us 111 . hi tjeti.RjECNIK eyelID 3.sreca feli x. djelo facultas. obrtnik.glas je da familia. izloziti.vjeran.istjerati exploro 1 . nedjelo. pristajati u z facundus 3 .bivati. blag facinus . -verti. -e . ·Ium m .primjer. susjed an fio. -ae f . -vulsum .zue fellcitas.iziti . tanti facio . -i II . -posui . model exeo. -positum . fines. izgled facilis. -pulsum .kti.sveean.oeekivati. ·ae f . -I n . factus sum . -pull. vanjski exlra (prljed!' s akuz. favi . vjera.vjeran. -ae f . -i II . -atls f . feci . exerceor 2.) . exire.lice.vjem ost.divlji. -velli.d opu~teno je faustus 3 .laZan. prilika.izlagati. u zor exemplum. p rilika.povoljan.omediti. po~ ten filla. -ae f .priea.svecan.pravo.praznik festum.primjer. uzor.otprilike.izvan F faber. ·i m . kuca. prica fama est . usrdan. ograniciti. tuli. pouzdan fides.raditi. factum . s lu titi exstinguo 3. neu krocen festino 1 .djelo. neradni dan festus 3 .sin flnio 4 . -e . -stlnctum .kucanstvo. po~ten.sretan fere (pril. otrgnuti eventus. dies festus . -actum .ishod everto 3.krivo fama. fas est .radniK. pri!.izvmuti.zemlj a. -oris n . -bri m .lak. zakon. -n -itu m . pripovijedati expugno 1 .glas. dOVT~iti finis.izvanjski. fautum . is tj era ti existimo 1 . fieri . -versum .u gasi ti exlernus 3 . svr~iti. latum . sposobnost falsus 3 . podnositi ferus 3 . einiti. falso .svecanost fldells . kcerka filiola. gotovo fero.

) .eelo. -i n . -ui.moz da fortis . sjati flos. gessl. -arum 111 . fontis 111 .RjECN l1-. u des fortunatus 3 . sn aZan fortitudo.rikati.greki granum. mahnitati G Gades.kap (vode) 189 . li§ce fons. -ae 1. pod. d obitak frumentor 1 . sablja gloria. . rod. oatis I . vr~iti. puk .jarak.lis t biljke. gestum .ognj i ~ te. -ae I .vile furo 3.Germanija gero 3. tegoban. oganj fodio 3. . -ae 1.iz temelja fundus.Galija. fugi. -iuml . -us 11 . -inis II . figura.tezak. Graecia. -rui . prokop frater. napolju forma.hi tar. -us . vikati. kuca.nositi. tvrd flagiti um.nabavljati zito.cvije t flumen. lice fructus. -itum . imanje. fossum . crtez forsitan .posjeCivati fret us 3 .bjezati. n arod genus. -i In . -ae f .Gaj.sretan. -i n . fl oris 111 .) fron s. -ntls. danas Francu ska gaudeo 2. -ae I -Iii<. -ae 1.uzaJud fugax.ratovati gesta.slava Graechus.p leme. fodi .Aaminijski.brat frate rnitas. firmitas. frontis f . drag gravis.) frustra (pril.Gad. grad u Hispaniji Gaius.z m o. z ima gens.de~avati se bellum ger. mrmljati frequento 1 . oatis 1. 1 .mraz.) .radovati se.via Flaminia .~v rstina.dno. gnusan. flu xi. -e .~vrst. spasonosan fossa .djela gladlus. hranu frumentum.sudbina. se gerere . -eris 11 .G reka Graecus 3 .bratstvo. led. fugiturus . -us m . s ramotan folium. sreea. zna~ajan gustus. . preticati focus . bratimstvo fremo 3. cvjetati. TIberius i Gaius G r.jakost.Gali Gallia. curiti. bez fugio 3. gavisus sum . uzitak. -i 111 .Aaminijska cesta floreo 2. -1111 .gadan. -arum n . -ae 1. -i 111 .Germani Germania.rijeka fl uo 3. sramotno dje lo Flaminius 3 . li~no ime Galli.p lod.kopati foedus 3 . p lem e Germani. -e .vani.mio.u zdajuCi se u (s abl. rod.italsko p rezime. -i 111 .z ito fruor 3. -ae I . jezgra gratus 3 .cvasti. -fructum .ukus gutta. -dinis I . zemlja fu rea.jak. veseliti se gelu. -ii 11 . -tris 111 . hrabrost fortuna. n a polje. oj . oblik. -aeis .teCi. -arum 111 . ~v r toca fi rmus 3 . -ae1. fluxum .mac.bje§njeti.uz ivati ~ to (s abl.sramota. foris (prilozi) . pobjeCi funditus (pril.izvor foras.vrsta.

sposoban. -orum II .ni zak. -dinls f .poricanje.Ide.llijada. -dinls f .tu idem.Heduanci Hannibal.jeziri se.KJE(NIK H hiibeo 2. ovo hie (pril.ovaj. -I .zimova ri Hippocrates. tIo I laeeo 2.povij st.nas tavati. borav iri u Haedul.lij nost Ignorantia. ova. poricati hortus. po§ten honor. smatrari habitatio. oprostiti Ignotus 3 . -etum . -I m .laetum .lastavica hlstorla.stan habito 1 .lju dski. -ae f . posjcdovari.Hom r.Horacije (itaJ. -Is 111 .Hipokrat hlrundo. zbog toga. hoc . -is 111 tudinac. -e . !tiel. drzari. piri. -Is 111 . -oris TIl (honos) .tra ~an. neugledan humus. perivoj hostls. zgodan. -ul. po~ tovanje honoriitus 3 .stoga.zemlja. §tovan.) .leza ri laelo 3. haec. mal en. -iitus sum .sokoliri. .svaki ~as Ibl (pril.danas Homerus.bacili ladera. -adls f . haustum .ovdje hiemo 1 . -orum In .imati. hausl. -i f . neprij atelj.~as t.neznanje Ignoseo 3.nepoznat lilas. po~ tovan Horatlus. -cui. grozan hortamentum. poricaj hortor 1.trsrika haruspex. -uum f . -ails 11/ . du ~ manin humiinus 3 . eidem.Haniba l.Halvecani Hercules. -onis f .pra~ tati. Homerov ep . -ae . tako 1'10 Idoneus 3 .) . sprctan Idus.ca§ en. vojskovod a Panjana harundo.Herkul hi berna. -I n . trinaesti. isto Ideo . -6rum 111 . drhtari od stra ha horrlblils. stanovari. -i . -Inis TIl .ugledan. odnosno petnaesti dan u mjese u Ignavla.) .ovjek honestus 3 .prikladan. autor llijadc i Odiscje homo.) . lam lamque .Zadar lam (pril.crpsti. historij a hodle (priL) . -6tum . -e . -spiels III . -6vl.zimovnik hie. popiri Helvetll. -itum . -ae f .vra~ haud (pril. -ae f .vet. idem i ~ ta.ne ba~ haurlo 4. Ista. ~ovjecanski humills.vrt. prezimc) horreo 2.

-ae f .unutamji interrogo 1 .medu.s prij eeiti imperator. ilia.donji svijct inferior. -atus sum . raditi 0 gJavi instilulum. -feci.oskudica. -orum III .navaliti. -ius (s. izu mitelj 191 .navala impius 3 .otok. -e . sumnjiv.urezati.neu s tra~ i v impedio 4 .spopasti. -i m .tako iliique (pril. isla.zao. lo~.) . po~e ti incito 1 . -Iatum . -is III . -cessi . s akuz. Bosnu i H e rcegovinu. za vrijeme.i tako invenio 4.RjE CN IK ille. a odatle se odvodila u cistem u impossibilis.opo na~ati. -feclum .naci.nepostojan. Itaque . podbosti incognitus 3 . -vasum .ilirski Illyrii.uhvatiti inlereo. -Oris III . . -cisum (od caedo) . -esse. odan le infelix. odrZavati immortalis. -alus s um .kaiem insidior 1. ogroman.u. dio Srbije.unijeti (s dat.Isokrat isle.izmedu. s akuz. -Iexi .zasjedati. propasti inlerficio 3. usred inlercipio 3. kip. obi~aj ins uesco 3. netudoredan.on aj. -fui. -cendi. prirod en inopia.ubiti. surovo po na~anje inlenlus 3 .neprijateljstvo in imicus. -tuli. -jj n . -icis .nemoguc improbus 3 .napet. potaknuti. -onis f . vlada. opak in (prijedl. -ceplum . -vasi.prihvat ki~ nice u s redini rimske kuce.besmrtan impavidus 3 . -ceptum .zapovijedati imperi um. bezazlen. -cepi.n avala.poginuti. odalle. obu zeti.taj. ilan inhonestus 3 . -ae f . s akuz. nevolja inops. -antis . napad aj inde (priL) . -arum f . klati interior. -i "/ .neprija te lj inilium.pronalaza~.) . nestalan.onaj. opak impluvium . vrhovni zapovjednik vojske.ondje. rned u.zapovijedati impetus. jadan inquam . -entis . -veni. sirorna~ lvo.n evjeroja tan incursio.zapovijed. unutra invado 3. ta. uZeci.) . -i n . ea. -i n . -colul. zabavljen ~ irne inler (prijedl.) . -evi. poprsje imitor 1. carstvo impero 1 . -ius (infimus. -6rum III . -e . dakle.f .pita ti intra (prijedl. IUzi infero. -ae f . srnaknu ti. dr'lava.priu ~ava ti se insula.stanovnik incolo 3.nepoznat incola.bezbozan.shva titi.tako. neoprezan incedo 3. nalaziti inventor. -cidi . -ae. -elum . -oris III . iIIud . biti kod inlelligo 3. nastati incendo 3. spaliti incertus 3 . -ventum .nepravda innatus 3 . obuzeti (timor). ona.za tim.pod u zeti. -cessum .donji. inlimus) . s popasti is. on~ Isocrales.slika. car imperito 1 .lliri imago. incido 3.uroden. -i II -llirik.) ingens.ne relan inferi . to ita (pril. rnahnitanje. -ginis f .bijes. -i II . inferre.upaliti. razumjeti intemperiae.zapovjednik. -pis .n ep rilika. -cepi .go le m. p romjenlj iv incredibilis.ne po~ len. ostrvo insum. udupsti incipio 3. ilirska plemena koja su j o~ u predrirnsko v rije me naseljavala daniiSnju Hrvatsku. -ae III if . -us III . sramotan inimicilia. ono illic (priL) .bezbriZan.naredba. id . nezgoda inconstans. siromasan. nepo~ten. -ii.ubog. -Hum . islud . imus) . vlast. ona. tu Illyricum. -censum .nesiguran.nastavati incommodum. i abL) . e mu Goru i Albaniju . -Ieclum .poticati. IIlyricus 3 . na inc aut us 3 . -ire. -cultum . -e .potetak ini iiria.nalaziti se u.

godi mi luventus.Lakedemon iii Sparta lacus.podupirati.dijeliti pravd u.Jugurta lunius. llitum .sam. uz. -ae m . tena iz Lakedemona Lacedaemon. Ius dicere . lussus sum .) . iter habere ad . prvi dan u mjesecu.veseo. -ae f II - obred (pogrebrti) .Junije limo. -Ium m .srd t ba.hvaliti. -ae f . itinerls /I . -us m .onls f .) lac.pravo. nared iti. -idls m . ru~ i ti se.posrtanje. sa ma.jezero. muCiti se. bazen Laelius. misliti lugurtha. lussum . lactls II . Larls .mlitav. putovanje.orum lustltla. -us m . kut ni b ogovi Latium. laudo 1 . glavrti ital ki bog Ius. s akuz. ipsa.Junona..Lacij. presuditi. radostan languidus 3 . luvl. mrtnja iter. napor labor 3. neh ajan lapis.tik do.ugodan ludex. srediSnja pokrajina Italije gdje je podignut Rim i po kojoj se pleme zove Latini.kalende. mJadet lustus 3 .Lakonka.raditi. -Iurls II .Lelije 192 laetus 3 .kamen. po K Kalendae. -arum f . kraj.put.. -oris m . -ae f . .trud. bolovati od cega (s abl. pomagati iuxta (prljedl. .sudac ludico 1 .pravedan luvat me 1 .RJI:(NIK Invitus 3 . .nerado. suprugaJ upitera.zapovijedati. kamen meda~ lapsus. -utls f ilivo 1. Lares.mlijeko Lacaena. slaviti . malaksao.naredeno mi je lucundus 3 . ipsum . -ii m .kretati ka lubec 2.obicno pI. preko volje Ipse. odatle naziv kalendar L labor. -icls m . -11 m . suditi iusta.s uditi.Lari. lovls 11/ - Jupiter. sarno ira. boginja ku anstva i braka luppiter. lapsus sum .omJad ina.klizati se. -ii II .onls f . gre~ka Lar.praved nos t . teti laboro 1 . lussl..

pred i Malus.poslanik.svibanj malitia.liburnske lade koje su bile pozn a te po brz ini kre tanja licet 2. a oko 4. -arum f . kupati legatio. -ae f . pohva la Lavinium. -us m . nezna tan lex.zec levis.R)CCNIK laus. -i //I .z lo malum.preci. -oris " .Mecenat. -trl In .slava.tuga. -ae f .z loba. potez lingua.liburnski. -I " . -i m .koris t.s troj.knjiga liberi. tijelo) lupus.poglavarstvo. legiS f .s lobodno je lignum -i 1/ .utiteljica magistratus.dug.rado liber.svjetlo. lectum . obilnost Lycurgus.prati. poglavar.vuk lux. prim orje locus.Mjesec (neb.velitanstven. dalek loquor 3.velik. udaljen . -i " . naprava Maecenas.govoriti. obilan magnus 3 (maior.mjes to (loci . laudis f . razgovarati o cemu luceo 2 .polako lepus. -i'mis f .(' itati lenio 4 . lavatum . oatis f . -ae f . -bri m .djeca libero 1 . Liburnae.000 vojnika lego 3. lucis f . zalosl. licuit .jabuka (plod) 193 .lak. -i //I . -arum /Il . -I (mensls) . taiiti.Lidija.200 do 6. namjesnik legio.b laziti. malul . -ae f . -I tl . -Oris m . knjizevnost litus. umiti.jezik.zakon libenter (priL) . govo r litigo 1 . pakOS! malo. -ae f . -ae f . -eif) .poslanstvo legatus. bol magister.o ba la. lagan. dobitak luna. odjel riI11Ske vojske od deset kohorti. -e . -ae f . z natan maior natu .svada t·i se littera.slovo litterae. Aziji M machina. -orum /Il).pis mo. legi. -oris /Il . malle.crta. -<mis f -Iegij a.s tariji malores. locutus sum .mjesta na zemlji longus 3 . -ae f . maxim us) .rasko~. -orum m .osloboditi libertas.Lucija lucrum. -ii . p okrajina u M . -ae f (luxuries.d rvo (kao g ra d a iii gorivo) lilium .Lavinij (gra d) lavo 1 lavi . -ae if . -arum f . loca.Likurg Lydia.vi§e vo lj eti. -i 1/ . -orum . prostraJl. vlast magnlflcus 3 . osv it dana.Ijiljan linea. d a n luxuria. -atls III . -i m .s loboda Liburnus 3 .svje tli ti Lucia. zelje ti malum.uCite lj maglstra. Augustov savjetnik i pokrovitelj knji zevnika maeror. umiriti lente (priL) .

Mesala meto 3. -i /'I . -ium n . cuditi se miser.oris sum .mis Musa. mere .zao. -i It . pravilo. mortis f . messui. -ae f .brdo monumentum.zidine.dusa.zreti. -ae f .umrijeti moresus 3 . -i 111 . mol'. muris m .zao mi je mitto 3. plurimus) .diviti se.laz.ud. -ae f .mnostvo.moj. misi .ostati. ratovanje.bijedan. -i 1/'1 . pozuriti maturus 3 . mati.Micipsa Midas. -ae f . -Hum . meris m . bog rata Masinissa.utvrda. primorski maritus. -ae f .bolest morior 3. mansurus . mendax. vojska mare. .obicaj.boriti se miror 1.sjecanje. pamcenje memoro 1 . cekati manus. bedemi moneo 2. vrijednost Messala. -ginis III if .more margarita. -ae III .sad modus.vojnik militia. -us m . meminisse . covjek mortuus.sjecam se memor. -ae f . sazreo. mellis '1 . moj a.kositi. -is n . otiti miles.bojati se. -i n .jutarnji medicamentum. lijek medicus. montis m . rani matutinus 3 .modo .spomenuti Menapii.Masinisa Martius (mensis) . pospjesiti. promijeniti . Martis III . otseliti. mortuus sum .ba.glazba. bedemi.zenski. -i!! . -ae III . -i III . -tris f . nacin moenia.strah meus 3 . -orum .morski. srce mensis. nesretan miseret me 2 .mjesec (dio godine) mentum. -eris f .lijek. jadan.zrelost matur~ 1 . duh. rat minto 1 . bablji mulier.vojnicka sluz. -i tI . ukloniti 5 mj esta. mjesec mart mater.svijet munitio.eud ljiv. smrtnik.Muza (Zeusove kceri. mentis f .muz marmor.majka.mramor Mars. male habere .med membrum.ljiv.pokrenuti. moje Micipsa.ozujak. utvrdenje mus.srednji. navada. -i m .laz. iskljuCiti (iz senata) muliebris.podne meritum.Marija maritimus 3. obilje multus 3 (plus. ustezanje morbus. -ui.mnogi mundus. -atus sum .ometati maneo 2.Menapljani.pamtiti. pleme u belgijskoj Galiji mendacium.Mars. opak. natin. clan memini. -ae III .brada meridies. -tui. muzika muto 1 . cuvati e cega metus. poslati modo . ganuti. messum .smrt mortalis.sad .sredina n06. um.smrtan. oatis f . -i n . -i m .spomenik mora.u srz stvari mel. zasluga.) moveo 2.poput (5 gen. in medias res .zena multitudo. missum .mrtvac mes. -ae f . -i m . uspomena.cekanje.mijenjati.Mida migro 1 .RJE( IK malus 3 . melem medicina. mevi.slati.plata. rub Maria. mansi. spomen.biser margo.ru ka. -erum . ima ih devet) musca. -acis . zeti 194 metuo 3. sjecati se memoria. mater familias . ceta. -ae f . potaknuti. -itis m . -ae III . -oris /I . . -us f . -era.gazdarica maturitas.zreo.lij ecnik. media nox . -is /I . -i '" . -dinis f . cud. . -enis f .opomenuti mons.kraj. mrzovoljan mors.seliti.ljekarstvo. -ae f .mjera. obmanjiv mens. metum . -e .muha muslca. ljekar medius 3 . -e .

neo phodan neeessitas.odvec.nikada nunc (pril.grijeh negligentia.mornar navigo 1 . dan u mjeseeu nos .nijekati.stari ji natura.broj Numidae.da Ii ne . quidem . ·inis 11 .narod nato 1 . -i n (nubes. brod ne (vezn.lada. kaz ivati naseor 3 natus sum .~ koditi. noetis f . -ae f .nije d ozvoljeno.javiti.rodom. bezbriga.ne mar.onis f . nivis f . kraJj u Albi Lon gi numquam (priL) . -e .Nestor nidus.poznat.d a ne. iii 7.niti neselo 4 . i priLl .ne h~ e ti nomen.) . nolui .Numitor.na~.roditi se.sada nuntio 1 .5.nov. -is f .) . na~e noto 1 . nolle. ·grum .potreba.ime non .ako ne.nitko neque (vezn. ·gra.mi noseo 3 novi. neh aj.oznaCiti.. onoe nubilum.. previ~e nisi. niti Neapolis.None .nu zda. netas . od lican noeeo 2.zar. -oris 111 .Napulj nee (vezn.HjECN IK N narratio.ern. upoznavati noster. novissimum agmen -zadnja ceta. biljeziti novus 3 . -tra.oblak nullus 3 . noete. glasovi t.iii ne neeo 1. noelli .prirodan. nehat nego 1 . notum . nuzan .) . cestiea) . neeui . ·arum f . dojav iti nusquam (priL) .ne Nonae. -dinis f . -is) . -cui . maior natu . . obnot nolo. -i III . ni (vezn.p loviti navis.noeu. tmast nihil .noe. -ne (up. narav naturalis. zanije kati. -e .zadnji nox. -ae f .ni.ubiti netas est . nauditi noelli . u skra titi nemo . -i m .N umidani Numitor.ni ~ ta nimis . pos tati.brojiti numerus.nije dan num . s lavan.) . .p otreban. grijeh je. nill . -trum . da li numero 1 . -oris /II .gnij ezdo niger.poznavati. i ne. -is f .ne z n a ti Nestor. mrk. osim.) .nigd je 195 . -i 111 . novissimus . sila neene (vezn. -arum m . is~eeati nasus.pricali. -onis f . naravan nauta.. potreba neeessitudo. sa rno nix. n a~a. -atis f . pripovijes t narro 1 .plivati natu .s nijeg nobilis. -ae li Z .noeu.priroda.nos natio.pricanje.niti neeessarius 3 .

-ii II .mrznja odor.say. osvojiti Octavianus. posao. -Ii n . -is III . neka d a.sasvim.Od isej officium. u opce omnis.doko lica. tresti se . uloga if .stranka. cjelov ostento 1 . obaJa oratio. -i 111 . pokoravati c obvia m (pri!.) . p odati paro 1 .sluzba. a ristokrati opto 1 . -ae f . -ium III . prilika occulto 1 . negd a Olympicus 3 .bogatstvo optimates.Oktavijan oculus. pruz iti.) III . peperi . nud iti otium. ortus sum . orbis terra rum . partum .rod iti.resiti.us protiviti se occasio. opus est (s ab!') . pokornost.) .oko odi. utvrda.d je lo. obviam ire .mrzak odium. ravan u <"em u (5 abl.treba ora.radrUk. svaki onerosus 3 .l( jLCN IK o oboedio 4 . uljudnos t olim (pri!.optimati. -ium f pallidus 3 . -i II .utvrda. -ii 111 .mi ris.ukras. oris II .jaje p P. -um f .govonUk orbis. .ovca ovum.blijed - par.dizati se.kraj.govor orator.jednak. -ei m . varo~ ops.Odiseja Odysseus. g rad . -ii n . opis f .sakrivati occupo 1 . odisse .teza k onus.olimpijski omnino (pri!. partis f partes. lIs1uga. -i 111 .mrz iti odios us 3 .moe.p oljllbac. -ae f . -eris II . -oris III . sila. tvoriti. s teci pars. kjtiti cime os.zeljeti opus. u res orno 1 . snaga. -onis f . -i pabulum.s lu ~ati koga. n adnicar oppidum. dinis III .sirotom uc initi.) ordo. = Publius. opes.svijet orbo 1 .d io. -i 11 . -i II pallium. -e .) . nabaviti. -i /'I .jednom.rad a ti. s lobodno vrije me ovis. vonj Odyssea.zau zeti. -oris III . s teCi. -i n . posve. paris .krug. -is f .nasll prot.zgoda.teret operarius. -onis f . nas ip. -eris n . liSiti cega (s abl.s premati. rodi ti se (prezent se mijenja po treeoj -io konjugaciji) ornamentum.rodj telj parturio 4 .us ta osculum.red orior 4. izlazi ti. ogrtac luana pario 3. -Ii II parens. dllzn ost.po kaziva ti. -ntis 196 - 111 - Publije s t~rna krma.

Pluton. ·i II I . ·ei . Apolon. podnos il i perpetuu s 3 . rod ni kraj patrius 3 .pjesnicki Pompeius. -<litum . ·onis III .Pelej.fi lozof Phoebus. ·missum . vrlo ste tan. vje an perscribo 3. ·tris 1/1 .riba piscor 1 .Pe ta r petulentia. ·gra.rod. ·i . smrtonosan perpetior 3.more.pjesma.izgubiti. ·didi.svrsiti.Pirusti.male n.skro man placeo 2. zeljeti. lienost pervenio 4.sti i. ·onis III . positum . ·ae / . ·tectum . kucni bogovi penuria. d ovrsiti.strpljivos t patria. ·atis / . jablan porcus. ·actum .kroz. ·ui .domovina. irnovina pedes.svadati se. oskudiea pax. d opasti se.mir pectus. pogibeljan periculum. ·ae / .donije ti. Cererine kcerke poema. ·i 1/1 . . smjes ta peto 3.svinja 197 . pre pus· titi.penati. pacis / . ·ae III . ·ae / .svrsiti. pater tamilias .noga. veom a mnogi perniciosus 3 .o tae. ·ire. baviti se ribolovom pius 3 . e p poena.Pla ton plebs. ·ium III . muz Prozerpine. ncp rcsla n. rodni.Febo.siromastvo. -ae / .savrsen pertero 3. ·i m . otad zbina. ·mansi. stranae pereo. ·i /'II . dopu sta ti permultus 3 . ·mansurum . stante pede . narod plenus 3 (s gen. posui. ·n . otae A hi· lejev penates.ribariti. ·grum .novae. oatis II . blago.opasan.ocins ki.premnogi.traziti. minimus) . ' psi. ·eris 1/1 . ·teci. -i / .neprckinut .sree ab imo pectore .oskudiea per (prijedL s akuz. · nxi. ·us 1/1 .tud.pun cega plerique. ·ium 111 . puk pOpulus. pogibelj permaneo 2. s iromah paupertas. plov iti pre ma Petrus.Pavao pauper.pui'ka stranka. sunee piger. ·terre. 'misi.siroma~ tvo. po perago 3.poguban. stran. ·oris 11 . obaviti pauci .osoba.postaviti. ·a . ·ae.lrpjcli. ·itum . ·egi.pjesak pelagus. dovrsiti perdo 3. pleraque . · i III . biti po volji Plato. zavicaj ni. ml ad .domaCin palienter (priL) . uciniti periculosus 3 . ·arum 111 .s trpljivo patientia. demokrati populus. stavljati pons. domo· vinski patra 1 . porod aj parum (priL) .propasti periectus 3 .010 t populares. trajati permitto 3. Cezarov ko· lega u konzula tu. doei pes. kralj u Tesaliji. ·is m . do· javin perficio 3. ·ilis 1/1 .na.ma lo njm (pauci homines) Paulus.vecina njm (plerique discipuli) Pluto.o dmah. ·ptum . a zatim zestoki protiv nik pomum . ·Iatum .opsirno pisa ti persona. ·ventum . ·ae / . ·i 1/1 . ·ae / .dla ka pingo 3.voce pono 3.RJELN IK partus.p ustin. ·i 17 . ·i m .obijest philosophus. pontis In .ostati.pjesnik poeticus 3 . upropasti ti peregrinus 3 . ·ei / . ·ctum . pedis 1/1 . mo liti.) .to pol a.Iijen pilum ·i II . naslikan Piru stae. ·i II . ·is /i plebes. ·ae / . pre ko.opasnost.veni . ·i II .koplje pilus. ilirsko pleme piscis.ma lo parvus 3 (minor.Pompej Gnej.po rod.puk. ·pessus sum .iz dna srea pecunia. ·!iili. pleraeque. ·ivi. bog podzemlja. ne· znatan pater.) . morska pucina Peleus.kazna poeta.dovrsiti.slikati.

-ii 11 . prius . kasnije postea (pril. -ipis m . -ae f . preCi. -erls III . -ae f .izaci. izgnanik proiclo 3.lijep.razboritost. pr~ina puto 1 . -psi. narediti praesens. mudar prudentla. pojedinacno privatus 3 .propisati. drzavni.Prijam primus 3 . -ptum .pored.daleko proditio. -ae III .KjE CN IK porta. -i III . ga lerija porto 1 .bacitl pred koga.izv sti proelium.trijem. -erl m .vlaslit.djevojka puer.luka. -cessum . -entls . -ae . mjesto probitas. -Iapsus sum . praebeo 2. poloziti. -ae f .okli znuti se. okr~aj profecto (pril. proteCi praetor. postiCi to. pressi. privatan pro (prljed!' s ab!. -ntis .pm od dvojice privatim (pri!.staviti koga na celo praescribo 3.Praksitel premo 3.povoljan prosum.) .poslije postremo (pril. -esse. potui .) . sad aSnji praesertim (pri!.po lije.prah. oatis f .biti na celu.pritisnuti. izvrsniji.moguce je. nazocan. -oris III . prod esse. on. prilika pOtior.) . bitka pug no 1 .pruzati. konacno potestas.prvi princeps. -cessi.proCi.licno.izdaja produco 3. bitka. pressum . -itum . kucali pulvls. pril. -duxi. oatis f .Prozerpina prosper. -ae f .radije potio. moe.priznati. plemenit pulso 1 .borba. -ae f . priznavati.prorok propior. -i . -I III . dati praeficio 3. -ire.og lasiti.moguee. predvoditi. poglavica principium.kao.pretor.) . -fui (s da!.prebjeg.zbog Proserpina.susjed.) .djecak pugna. -fectus sum . osim praetereo.otputovati. -ui . tiskati Priamus.pokrajina prudens. vrstan.za. opuznuti se promulgo 1 .) . -i eci.mirno. razglasiti prope (prljed!' s akuz. -erum . posse.odbaciti prolabor 3. drZavni tro~ pudet me 2.slid me je puella. -feci. -onis f . -us III . svoj propter (prljed!' s akuz. krenuti na put profiigus.nositi portus. -era. opeinski. -ii " .) . -ius . -ult . naprijed iei. vakako professor. -i 111 .prisutan.dorucak Praxiteles. -fectum (s da!. izbjeglica.sklon propero 1 . upravljati praeter (prijed!' s akuz.h~ eti. pred.cestit.javno.razborit.) .bo rili se pulcher. mudrost publicus 3 .moti post (prijed!' s akuz. bliznji proprius 3 .) .vrata porticus. ora. ugoditi komu probus 3 .) . -Ii n . pri grabili ~ to potis (pri!.) .domoci se cega. vaJjamn po~ ten procedo 3.koristi ti prout (prl!. -Iectum . naju gledniji. pristani te possum.javni ucitelj proficiscor 3. publice (prl!. -ductum .) .bl lzi. uz propensus3 .pocetak prior. proful .vlas t.udariti po. -onis f .preei. -oris m . miliji proplnquus.licni.smatrati.) .po~ tenje probo 1 . na javni. -rum . potius (pri!.pice potior 4.napokonn.) . -Ius (proxlmus) . najvi~i sluzbenik pravosuda prandium.za ista.) . plotitus sum (s ab!') .pm.) .osobito praesum. potis est .narodni. blizu. zuriti propheta. ruCi po. -is m . iskustvo. kako provincia. naslaviti procu l .boj. misliti .

kolik quasi (pri!. quaecumque. uz k~mp. misli li o cemu. -oris 111 . quod .koji.kao quater .RJECN IK Q Q.tko rnu drago.kakav qu am .kuda quadragintii . i~ ta quisque.takoder quot . sum . koja. raro .) . quaesitum . jer quoque (pril.kvestor.ce trdeset quaero 3. quid (upit. -e .) i. poeinak.tko god. -etis f . sto god quidam. -i m . quidquam .netko. -evi.traZiti. quodcumque . koja god.celiri -que (vezn. pril.da ne quinque . quidli bet .) .itko.) .korijen nido 3.dokle. quaesivi. sto god quo (pri!.brisati ramus.kamo quod (vezn. quis.jer.) .dakako.tko god. ispitivati quaestor. quae.kCi Numitora. -si. grad u sjeveroistoenoj Italiji Rea Silvia . nesto quies. ~ to quominus (vezn. sto. pocinu ti quietus 3 .rijetko ratio. neodr. uz superl. quid .pet Quintus.celiri pu ta quatuor .Kvinto quippe (pri!.) . mati Romula i Rema 199 . -etum . svasto quisquis. koliko dugo quamquam (vezn.tko.) . ~ to rnu drago qu in (vezn. blagajnik qualis. spavanje quiesco 3.premda quantus 3 . -i 111 . san.) . urn Ravenna. ~ to (prije) quamdiu .razum.) . -ae f . quidquid .svatko.rijedak. = Quintus .) . naravno quis.) .kako.da ne quoniam (vezn.odmor. staloZen quilibet. koje (sto) quicumque. nego.) .netko. populusque = et populus qu i. p itali. quidque . -onis f .koliko quousque . sve dokle R radix.Ravena. n e~ to quisquam.miran. quiddam .buduci da.grana rarus 3 .odmarali se.Kvinto quii (pri!. poreski cinovnik.dokle. -icis f .

od govoriti. -i In . -itum .o tisnuti. nezgoda res novae . -pulsum . -itum . -ae f . sin Ree Silvije rosa. region reg ius 3 .po tok rogo 1 . -i 11/ . -i 11/ . -sui . seljak 200 . -onis f .kra ljevski regno 1 .do nij eti refert (bezL) . sin Ree Silvije repelJo 3.srnijeh rite (priL) . reversum . -Hili. od vra liti retineo 2.p rcvra t res publica .Rajna rhetor. po obredu.trcati natrag. I.os tali remissus 3 . -nsum .vra titi se rex. -i n . stijena.s rnijati se risus.kralj ica regio.ostaviti. brinuti se respondeo 2. posve titi.re to r. se recipere .udalj en.s tvar.ostali. greben rusticus 3 .ur'ava. -liqui. rei f .seoski.na trag zad o biti. -us 11/ . -i f .moliti.kraljevic rel inquo 3. -ceptum . -i 11/ . otkloniti. -curri .Rimljanin Romulus.ruza rotundus 3 .o pu ~ ten. povra tili recurro 3. miran. s \ie~. d alek Remus. -entis . referre. -oris In .odrzati reus. -tentum . baciti reJiquus 3 . -onis f . mis liti na.krivac.Rim Romanus. povuCi se recupero 1 . -ae f . -is f -li tica. mlitav remotus 3 . -<fitum . -puli.kralj Rhenus. -i III . -iorum . -tinui. regis 11/ . -Iictum . preos tali. povratiti. -i In . vracati se reddo 3. uciniti t im redeo. reum facere .vla da ti regnum. brat Remov.vrati ti se.nes reca. po kraj ina. na pus titi.vra titi se. non refert . ne rad i se 0 to m regina. reverti.Rod (otok) Rhodii.nov. -a (pI.dois ta revert~r 3. odbiti repentinus 3 . valjano. neocekivan repetitio. risum . -pexi . okriv iti revera (priL) .izn enadan. po zakonu rivus.Rod ani rideo 2.tu ziti. risi. -Iatum . -cursum . -cepi. prilika res adversae . -ndi .zemJjoradruk. re publika res secundae .kra ljevstvo regulus. traZiti Roma . -i I II . -ae f . -n.pos taviti res. doti refero.K JL l~ l~ recens.po navljanje repono 3. -pectum .primiti.kraj. uCitelj govo rni ~ tva Rhodus.zaus taviti. zadrzati. rusticus.Rem . ml ad recipio 3. -<fidi. reJiqui.okrugao rupes.Romul.vamo je.obzirali se. Ro mulov brat. -ae.) .pravo.nije va zno. red ire.reCa respicio 3. -i m .vra ti li.

-iitis f . -ii /I . sementem facere .SiciIija signum. -i n . -arum f . senis In .ropstvo servo 1 .sliean.zdrav sapiens.RjECN IK s Sabinus 3 sabins ki .ukus.z locin schola. -iitis f .vee.~kola. -ae f .) . star (ko mp. zbogom salvus 3 . -Oris 111 . -Orum In .dosjetka Sallustius. -ae f .sjed i~ te. sena ts ka s kup ~ tina senectus. sales .) . -pelivi. -i m .zdrav. -eris n . pame tan.starost senex. -ul . slu ga seu .kamen scelus.rob.stanovnici Salone saito 1 .senat. dovoljno saxum.iii si (vezn. mudrac sapor.znak. sessum . -ae f . sensum . -salvete .ujedno sine (prljedl. igrati.uvijek senatus.) .ako sic (prilog) .lijei'iti. -ptum .~ u ~ e ti silva.Sergije sero (priL) .Beograd Sirmium.Sabinjani su sta ro italsko.zdrav sana 1 . -entis . ali sedeo 2.Scipion scribo 3.dosta. -e . jed nom sementis. -pultum . urnan.z rtva.slijediti. misao sentio 4. -ii m . -i /I . nali k na Silvius.sedam sepulcrum . grobnica Sequani.) . So lin Salonitani. vij ece. risati. pleme koje je g ranicilo 5 Latinima sacrificium .dakako scio 4 .sjetva. pridj.Silvije slmul (pril.slovo. sedl.i'esto Saguntum. plesati saliiber. -bris.) . -onis m . -psi. pisana rijec scutum. galsko pleme sequens.bez Singldunum.mudar.pozdravlja ti salve. mjesto. -ii m . -ii /I .grob. nego.osjecati.jedanput. -I 11 . sat (priL) .Sekvanci. -Is f . -is f . -entis .pisati.) .) .mi ~lj enje.tako Sicilia. s abl.sljedeCi sequor 2. -i II . sensi.starac.skakati. -bre . za pisati scriptor.sol.cu vati servus. uceno razglabanje.potajno secundum (prljed .pokopati.prema.zdravlje. salis m . primijetiti sepelio 4. -ae f . vidati san us 3 .Sisak 201 .Sremska Mitrovica Siscla. koristan salus.Salus tije Salonae. tek satis.zd ravo. barjak sileo 2. -i III .Salona. -oris 11/ .sjediti sedes. zrtveni obred saepe (pril .posijati semper (priL) . -arum 11/ . pratiti. -i n . -iitis f . nauk scilicet (priL) . sahraniti septem . pristaja ti uz Sergius. -ae f . 5 akuz. spas saliito 1 . po sed (vezn. zdravlju povoljan.~uma similis. -i II .kasno servitus.~ tit secreto (pril.pisac scriptum.Sagunt sal. zavieaj semel . seciitus sum . senior) sententia. -us III . -I /I .znati Scipio.

-i i III . -cui. -cepi.pecina. -e . zajed ni~ lvo socius. si bi. sua sponte . atick.) . st.Sokrat sol. -I m _ Tacit talentum.znoji ti se sui.k. krajnji supero 1 . -i m .) .slagati. stru xi. -egi. obij estan superior.Iud. atensk.poduzeti. rnotriti specus. svoje T tabula. uzda ti se spes.nap red ak. -ceptum . -us m . na dilaziti. spilj a sperno 3. budala s ub (prij edl. s pretum .zvijezda stimulus.san. ne haja ti za spero 1 .pod. dru gar.pak.nada. -citum . rno lba supra (prijedl.sam. uzirnati superbus 3 . is pod s ubigo 3. samcat somnus. solum (pril. -ae f . ~ivj e ti splendidus 3 . -ae f . savez. suis f .ponosit. svoja. -i '1 _ talenat.tako tamdiu (pril.. -ui .lu dak. -ae m .drug. -Ii '/ .icke cete Socrates.po svojoj volji.gore sus. pobijediti supplicium.rnolitva. -e . speif . tablica. ploca taiis. s akuz. izvrstan sponte (pril.gledati.obicavati Solon . nad vis iti.sam o solus 3 . sol is III .truditi se. grad iti stud eo 2. structum . 6ta ti i pisati studium. pI. -i III . Ijubav.R}EtNIK situs 3 .) .d isa ti.Sula sum. -i 111 . nastojati oko cega. oatis f . sum psi. po lo~j stella. (vrstog zn acenja statu a.odbij ati. krasan.~u tj e ti Tacitus. ocekivati. esse. pristranost. s akuz. -actum . v i~i. pr. solitus su m . -i 111 .Solon. od sebe stabil is. sumptum .b iti sumo 3. pjesnik.e.policaj struo 3. lui . p re d a~nji.po l o~en societas. prihvatiti suus 3 . -ius (s. spavanje sospes. (itav Spartacus.n ad ati se.s tanje.) . ufanje spiro . nadvlad a ti. revnos t.te~nj a.pod lozi ti successus. -ilis .s unce sol eo 2. -onis III .n. se.i novae velike vrijednosti 202 .uzeti. na ucni posao stultus 3 . ipak tametsi (vezn. saveznik.rna d a taceo 2. sprevi.) .) .zdrav.tako d u go tamen (pri!. -ae f . -us m .po volji.) .i P status.sjajan.Spartak specto 1 .i za kon odavac iz 6.takav tam . preko sursum (pril.svinja suscipio 3.s lika.d izati se. -is III . savezn. uciti. uspjeh s udo 1 . jed an od sedam mu d raca.p ostojan.) .svoj. -us til . ohol.sebe Sulla. s retan.dru~tvo. prezirati.iznad. stultus. i abl. supremus i summus) go rnji. -Ii /I . se .

duga kosulja kod Rllnljana turbo 1 .preJaziti. meda.svjedok Teuta. strasiti terrlbnis. taknuti tantummodo (prIL) . strahotan.ikada . tetigl.Tetida TIberls.Tiber (rijeka) TIberlus.Tiberije timeD 2. sustUll. -ii. nevrijeme.Teuta Thetis.kao da tandem (prIL) .dlzati. tectum . -I " . dio rimske odjeee koji se nosio preko tunike tolero 1 . iCi u povorci kroz grad Troia.tri trlbuo 3.strasan.vrijeme tenebrae. -ae f . -I III .gdje.vuei.premda.Tarkvinije technlcus 3 . -e .podnositi. tanto opere .Trojanci. -Orum m (Troes.Troja TrOiani. kao da. -ae f . suda ulterior. -ilum .RJE NIK tamquam (vezn. -ul. hram tempus.tama. sramotan tutus 3 .jedino.Ivoj.tuZan. -Ius (ullimus) . -erum .pokrlven tego 3.ti tum (prIL) .dirati. tolik.triput terminus. zaJostan trlumpho 1 . -era. -II III .uznerniriti.siguran. pricati Iniho 3. -utum . kad ubique (prll.stru can. -ae f . -didl.strucan izraz tectus 3 (tego 3) . dalji ultro (prll.onostranski.Tito toga. ilZasan. tamquam sl .) . -urn) . -ul .podavati.slavlje slaviti. -Oris III . -ire. ukloniti. odvuCi transeo. podijeliti.tad a tunica.na drugu stranu. -oris " .vrijeme. -e .toliko totus 3 .eim. smetati.toga. -e . oduzeti. -aef .tuzan. trpjeti tollo 3. sublatum . od svoje volje.p l a~ iti. -ae f . bez izazova umbra. tractum . zasticen tuus 3 . -ditum . Ivoje u ubi (vezn.) bojati se timor.(5 akuz. I prll. ubi prlmum . -Idls f .strah TItus. -itum .najpo lije.takav.toliko Tarqulnlus. preei tres. stanovnici grada Troje tu . zlo vrijeme. hIadovina 203 umquam (prll. traxl. poremetiti turpis. terminus technlcus . -ae f . -Is .treCi testis. -Is m If . sav trado 3.sjena. -II III .sve ti~ te.citav.predati. tria . odrediti trlstls. napokon tango 3. grozan tertius 3 .) . izraz terra.) . -ul.zemlja terreo 2.kraj. zabraniti tot (prIL) .) . oluja tempi urn. tvoja. samo tantus 3 .svagdje. -arum f . -atls f . -I m .) . tmica tener. texl. sakriti tempestas.pokriti. tactum .njezan ter .

ill. veritus sum . -vice . -oris m . kdO ~ t o. us us sum (s abL) . -acis . . svecenica u hramu Ves te.rijec. g rozde uxor.veom a. velut si . -ae f .zdravo.na prodaju (biti).lSvud. sta lno. pos lu L. utnique.) . -is f .sluL.).koristan. ne dopustiti vetus.istinit.grozd.im. d opu~tanje. opusto iti vehementer (pri!.d o is ta. usque ad . -eri m .pobjednik victoria. -igis 1/1 . bojati se Vergilius.dolaziti. drevan via.is prazniti. kao da. k"d.) .doista. ulica viceversa (priL) . -didi. vrlo vale . -tui. neki urbanus 3 . obratno vicis (gen. draca ver.vje tar Venus. -dinis f .ita ..zdravlje vasto 1 .Venera. sveko lik un us 3 .zabraniti. vee. urbis f .RJI unde (priL) .g rad usque . praksa.nepres tano. -e . oatis f . -trum . glagol Vercingetorix. -ori s f . .g radski urbs. iskustvo ut (uti) vezn.loviti.Jedan I drugi utilis. pray vesper.valete . iz raz.silno.1 svih s tr<lna unitus 3 (poklasicno) . cesta. zestoko vel . skitati e valde (priL) . id u loy venter. -vicem. doti yenor 1 . nego verus 3 .od.ilt se.prazan. -eris f .blagost. stomak ventus. veni . 5. po tk u pljiv venda 3. veris 11 .zen a. ut. -i II . pace.istinit.iti SC.Vergilije Maron. ut . s upru ga v vacuus 3 .p rodati. -titum .a.jao vag or 1 -l utati.trbuh.jed an. -is f .odakle undiqu e (priL) . ut primum . va~a.iz mjenicno. -i ttl . ali.kao da venalis. -ae f . mjestance. -ditum . kako.pobjeda vicus. boginje ognji ~ ta. opdti verum (pril. va~e veto 1. prodavati venenum. -ae f .kako .star.kao.vecer.istinito verbum. -i 1/1 . istinski. -tris m .trn. boginja ljubavi vepres. oprost venio 4. pjesnik Enejide veritas. is kori titi utrimque (priL) .) . makar. s lobodan. -e . kamo s rece utor 3.id. zbilja veror 2. dvorac .put. -eris .0 da.druZiti se. -i . cak velut (priL) .s obje s lranc uva. poci vae (priL) .da. -si . biti bez (sabl. poput. zbogom valetudo.v~. utrumque .istina versor 1 .proljece 204 verax. jako.ujedinj n. zd ru z('n universus 3 .p o~tovati. -tra.ves ta lka.izmjena victor. -i 17 . uis tinu. -us 1/1 - upotreba.tako uterque. -ae f . vecemica Vestalis.Vercingetorig vere (pril. sloge i s igurnosti vester.) vado 3. prikladan utinam .otrov venia. veraciter pril. venum .sve do usus.selo..

-(itls f .RjE CN IK video 2. covjek virglnltas. okaljati vir. mno~tvo vis us . sapeti. in libertatem . straia. piCe vlolo 1 .vidjeti.vinograd vlnum. oatis f ves .s ud bene traz i ti svoje.krepost. noe su Rimljani u voj n e svrhe d ijelili u cetiri vigilije vigilo 1 .vo lja zavjet vox.jedva voco 1 . vici . de vlsu .muz. v.zivjeti vix (pril. pozivati.djevicanstvo virtus.z ivot vitium. razgovor II - vulnus. virl 11/ .pobijed iti.g las. -ae f . -us 11/ - videnje. -is f . volui . baci ti u okove vi nco 3.htjeti. vinctum . dozivati volo 1 .dvadeset vincio 4. vinxi. pogreska vito 1 . vidi. -eris rana . vixi. hrabrost vis. -Ium f -sila.povrijediti. visum . velie. oatis f .zvati.izbjegavati. gledati. -i II - . vlctum . kloniti se vivo 3. -ii II - mana.po videnju vita.pribaviti slobodu vinea.vino.) . svladati vlndico 1 . -ae f . n e spava ti. vim.vi vetum. victurus . vi .vigilija.lisica . vires.bdjeti.letjeti volo.vezati. vecis f vulpes. -I II . zahtijevati voluntas. veei dio n06 provesti urad u viginti . -ae f . brinuti se vigilia.snaga. r ijeC. radin biti.

HRVATSKO .BOSANSKO.LATINSKI RJECNIK .

-i 111 godina .curam habere alicuius Brut . -ndi. leg. -onis cijeniti (koliko) . psi.forti ter hram .Helvetii. -arumJ baviti se lovom .l ~go 3. rei publicae J. -i 111 drugi (od vise njih) . -i II Drina .li beri.bonus 3. pulcher 3 diviti se .iira. godisnjje doba .villa.nidus.do 1.ris 1/ djelomicno .servo 1. dana u = d atum (s gen .anni tempus. veni. -itis n gledati .) . -ae f domovina .Brutus.venor 1 baviti se ribolovom . structum. -missum doznati. visum gnijezdo . -i glava . -i 111 golub .puella. .pars.venio 4.divitiae. -ae J Helvecani . civitas.acddo 3. dobro .Galenus.Hippocrates. -i Horacije . potitussum dolaziti . floris m cesto .potior 4.alius 3 driava . d ~di. esse.patria. oatis Ciceron . -ae J.dimko 1 Bosna (zemlja) .homo.defendo 3. mjesta) desiti se .vere dokopati se. rnirabilis. (s gen.urbs. repertum Drac .ramus.carpo 3.videor 2. -ae f doba.sed Atena (grad) ..autem (s toji na drugom mjcs tu) akcijski . celer 3 Cezar . -w:um J bolestan .miser 3 birati .altus 3 dvorac .Cicero.do.columba.RjC . -nsum brati . dare.res publica.) bijedan . -oris dobar . dono 1 dati. -is Homer . -misi. -orum 111 Hercegovina .piscor 1 bez (prij.dives. vidi.rapidus 3. -ii hrabro .vi deo 2. -oru m 111 djecak . -ae J grad . struxi.bene doci .hodie darovati .pus. visus sum citati .Caesar. -itis bogatstvo . aestimo 1 cvijet . aedifico 1 gradanin . -e. -ae f Galen . davati .Dyrrachium. -leg. ventum doista .Graecia. saznati . -i brz .Homerus. -ae J dan as .puer.Basanius.dvis.annus. d atum.e Irgo 3. -ptum brinuti se .adntiror 1 . lectum covjek .puer.saepe ciniti se . -lectum biti .. -inis 111. venio 4 dom .Bosnia. custodio 4 djeca .) . -i m domovinski .reperio 4.Hercegovina.caput. focus. -i III Grcka .facio 3. reperi.Athenae.advento 1. domoci se . -atisf dubok (za snijeg) . -i II 111 Dalmacija . -ii 111 braniti .Horatius. -eri m dio .partim djevojka . -en 111 djelo . -ddi dijete .struo 3.).sine (s abl.Dalmatia.'. fu i bogat . -ae f Hipokrat .) . viri cuvati .aegrotus 3 boriti se .11K a (vezn.Actiacus 3 ali (vezn.sum. partis J divan .Drinus.templum.pennitto 3. -is 111 grana .mIrus 3.pa Iri us 3 dopustiti . vir. -ae J Bosna (rijeka) . urbis J graditi .flos.

prosum. -bui. -ae f Katilina . profW kovac . utrumque jednom . odisse mrinja. -is III kuca . -atis f Italija . -i . -i 11 (utvrden a mjesto) mlijeko .. -us m istina .muto 1 mir . -orus f . -lectum mac . -is 11 mornar .possum. atque lIiri .legio.aliquando.Maecenas.quantus 3 konzul .) izvor .lmgua.) nada .res familiaris f iskren ..nomen.Latinus 3 lai . -lectum (s dva akuz.parvus 3 malo . lactis II mnogi . -ae f kazati . quod koliki ...llber.locus.Capitolium.IlJyricus 3 imati .orbo 1 (5 abl.m ultus 3 moci . -bri In kOji. ex (s abl.parus.rete. posse. -lexi.elIgo 3. exeo. sto . -U 11 Ijubiti .Lucia. potui mogucnost. -u s f latinski . -ae f kad.pax.Maria.in (a aku z. dillgo 3. utraque. -i 111.domus. -i .contemno 3.mend ax. -ttum ime . -ae f Lueije . -u In Ijiljan .fons.) Lueija . koristsn .e.prod eo. sicu t Kapitolij .regio.Ulyrii.). -ulis 111 koplje . prilika .ira. i abl. -e koristiti .Italia. 0 krasiti . srdiba .sincerus 3 iskustvo . spei f .imber. -ae Meeenat . -bitum more . -temptum. -i lijep . -u In malen . ac.nuntio 1 jedan . na (prij.malum.iinus 3 jedan i drugi . -tempsi. -acis legija . quae.) .uterque.spes.) .rogo 1.glad ius.inter (s akuz. -atis mijenjati . odi. ad (s akuz.lac.!ilium. -bri /1/ kraj . olirn jezik . -i 111 hvatati .mensis. -i n (plod) javiti .quantus 3 kao . Ijekar . pacis f mjesee (dio godine) .ut.pilum. -orum ilirski .orno 1 krenuti .capto 1 i (vezn.Lucius. -ui.facultas.dbus. -orus f lijecnik. -ae In mreia . oba . -is In mjesto .arno 1. oro 1 morati. fontis In jabuka .faber. -u n katedra .debeo 2.) .Catilina.e t.habeo 2. -ae f iz (prij. -legi. doo.pulcher 3 lisiti .mendacium.piirum Marija . -bris m knjiga .u tills.R)ECNIK hrana .nauta. trebati . p rofectus sum kretati se . prod esse. -ae t odium.mare. -inis n imetak .) izabrati .veritas. -ire izmedu . -a -e.medkus. -i 11 lailjiv . -is 11 mrziti .catMdra.quando? kakav . kada? .proficiscor 3. -atis f moliti .dico 3.usus.) izici . dictum kisa .qui.versor 1 kruh . oppidum. -ire.consul.

eius.abeo. -liqui. onaj.qui darn. -od neprijatelj . -i I'll nastati. latum pogledati . gavisus sum.. illius (parer) njihov . ona.populus. -tigi. -strti odvaian .possideo 2. -0 . -fectus sum ovaj. -i Oktavije . -serui. ovo . -ii /I najednom .ora. -psi. hostis. . ona.a tten te penjati se.aspicio 3.infelix. -id .Paulus. -atis n pleme . cecId i.laudo 1 pokolj . -ltum otputovati . temelj .Octavianus.ille . -orum 11 osvojiti .absens.nullus 3 nikad .inimicu s. oboedio 4pokriti .scribo 3. ill ud. ferre.non neeastan . -ginis f posjedovatl . -ntis f pljusak . -sessum 211 . -ui. -i ponasanje .affero. illorum (illarum) marer o (prij. a rrilli.epistula. -ptum pismo . -arum f pjesma .ocul us. -is f pokoravati se . -icis netko . -i pailjivo . -us m pokliznuti se . -tu i. litus.carmen.prolabor 3.m ora. didki nauka .m ra. poema. -ae f litterae. fa u tum nanijeti .eorum (earurn).aliqui.RjECNIK nadati se . noctu nos . m o ris 11/ ne .frequento 1 pohvaliti . desiti se .occil po 1 otiCi .d ocrrina. is.Octaviu s. -i m Oktavijan .numquarn niti -nee.lil lUlll odsutan . -i m novae .hic. sed (vezn. -onis f obicavati .audax.ille.desero 3.).quam (prilog u z komp.nox.fero. haec. -inis f. one .mores. es. -a.nubes.) .N eapolis. -spec tum.elementa. nolle.ce rtiorem facere aliquem obeeanje .de is to 3. -orum 11 osnova.nista nemo .sublto naklonjen biti . -ii. -ae f navada .disco 3. ilia. -cIdi naueiti . -sedi. -oris 11 obavijestiti . -ae f oko .acddo 3. ... laetor 1 odbaciti .tego 3.pareo 2.pollicitatio. nijedan . hoc pasti . -tactum Pompej . one . -is m nesretan . popeti se .nocre.lo 3. . ova.Pompei us.relinquo 3. -spexi. -lapsus sum poljubiti .imbres.de (s ab!') obala .dido 3. tectum poloiaj .soleo 2.gaudeo 2.clades.inhon es tus 3 nego . hili. -sertu m narod . fav i. texi.n olo. -acis odvai nost . noctis f. casum Pavao .s pero 1 nagrada . -ae f.nesto . -ae f njegov . -lictum odlaganje . soUtus sum oblak . -urn m poprsje . no lui neki .imago.proficiscor 3.nasus.moror ] odlueiti . allii tu m napasti . -ae f oklijevanje .aud ac ia. -nris odustati . -ndi. noeu . -a. is . -is napustiti .praemi um.pecunia. neque nitko . quiddarn.ascend 0 3. -3 f odlagati .oppu gn o 1 Napulj . -nsum pisati .arm a.situs.) ne htjeti . video 2 pohadati . afIerre. -i 1'11. -i on.m os.faveo 2. id oruije .nihil noe . -is f obradovatl se . -ire.osculo contingo 3.gens.ins rih. -iurn m podnositi . aliq uis.

avis. -itum poslojati .sena tus. assecutu s s um postovali .dies festus pred. curs um potreban .par. privuei . -us m silno.pl enus 3 (s gen. egi. -ui.quaero 3.ex is to 3.pisc js. -eris skriven .) pruiali .) Salona. -dltum pridobiti. baviti se .. -pis m prvi .plene.re perio 4. -arum f sam .amica. cultum polpuno . -ntis rodni .iter. -ltum pronaei .be llum. -fectu s sum. -posu j.Romanu s 3 rjecil .colo 3.salus 3. sed etiam sal. dixj.praebeo 2. -atis f sloga . -ii n preuzeli (vlast).) poucavali . -ae f slavan .Romanus.itt03. ipse.princeps. raditi. -ae f s . -j 111 saveznistvo .p auper.societas.tudjosus 3 riba . -Ii.transeo. -ire. -ntis rob . -ire. factum rado . s a bl.perrnoveo 2.servu s. -sui. paris razni .cum (prij. -si. -j II ralovali . -stiti posliei .assequor 3.iustitia.darus 3. veoma . -ui.Sequ aru. -u protiv . -motwn prijatelj . col uj. kazati . potitus sum (s abl. notum es t poiurili .pono . trado 3.serv'itus. -j 11 Rim .di versus 3 reCi .solum. dirnlco 1 ravan .fabuJa. -ae f pricati . vi u In (video 2) poslanik .narro 1. opus est (s abl.glo ria.) predloiili .Savus. fa io 3.h ora. -i m rimski .R)LL NIK posjetiti . -a tis f pristajati uz . reperj. sam od sebe .amicus.m. -situm predvorje . quaesitum pOlrcali . dictum revan . -is 111 rijec . re pertum propasti .atrium. onm. quaesivi. -i 11/ poslati .bellu m ge re re. postaviti .faveo 2.conventus. ipsa. ura.i ex p arte potraiili .legatus.amicitia. -ae f Rimljanin .propono 3.Rama.ago 3.doceo 2. -ae f say. nego i: -non solum . -ius. foedus. -ctum povijesl .ante (s aku z. -favi. -orum 111 senal . primus 3 ptica .historia.matUro 1 pravda. celebe r 3 sloboda -li bertas.necessarius 3.libente r ral . svi .rosa. -itum prvak . Solin .res n ovae. vrijeme .vasto 1 putovanje. ispred . put . -ae f pravi . -eris n Sekvanci .) proia ziti . vis i.profisco r 3.tempestas. -a tis f. feci.pereo. -us 111 slava .. domoei se . nesamo .constat 1. cucurri..) pustositi .concordia. cas .potior 4. -s u m (ad alique m) poslavljali.su a s ponte sarno .) prevrat . -ae f poznalo je . -ae f prijateljstvo . actum. -i m prijateljica . -litis f ruka . -ae f prilika..eloquens.viso 3. -i.is.contra (s akuz.omn. fautum (s dat.CWTO 3. pravednost .vaIde siromasan .verus 3 praznik .SaIonae.m anus. -movi. -didi. re rum n ovarum f prica . ipsum.n ativu s 3 ropstvo .oceultus 3 skupslina .prior. -is f pun .. sa .dico 3. III rodilelj -parens. -us f ruia . -ae f . -e Sava .verbum. i tineris II 212 pulovati . stovatl .

miles. -i 1/ tru~ .sumo 3. -u 1/.omam ntum. -ae f vatra . -i 1/1 ucitelj .iam veema . -icis srusiti se na .m agis ter. quaere 3 trebati.vinum.antiquus 3.video 2. -e. doei .m agis velik .putridus 3 u (prJj. ventum strasan .irrumpo 3. -eris 1/ tezak . -. veliki sveeenik .Pontifex Maximus svibanj . -i 1/ ulica. valui vee .Ma ius 3 (mensis) svidati se . .in lucem prod ire vidjeti.senex.venia 4. izaei na vidjelo . cultum taj. -e vjerovati . -itum. veni. -e tko .tamdiu travanj .gravis.cras sveeenik. cerno 3 vise . vise voljetl .promptu s 3 sreea .ca usa.viileo 2.nix.Ves talis.f rum. -citum svjetlo . visum.avarus. -i n vjeran . -ivi. -e stvarno . lucis f. paperi. -dTtum (s dat. ducis III voljetl. posTtum sticati . -i III sto god . -cui. -stinctum uho .placeo 2. -a. mortuus sum unutra . (samo za oba treea tical skrtac . iz temelja .Vergilius. -ae f umrijeti.valeo 2 snijeg .cis 11/ sutra . malle.semper uzeti .pari a 3. difficilis.lux.sic temelj. -ilris f stanovnik .valde Vergilije . lumen.peritus 3 vlast . oboed io 4 ( dat. -e (mensis) traiitl (mlr) . -is f vidjelo . maJui 213 . -onis f usluinost .felix.s uus 3. -ui. bili na snazi . umirati . ta .situ s 3 snaga.imperium. -inis 1/ svoj . senis 1/1 stavljati. -Ii vestalka . staviti . stante pede smjesten . put . -u 1/ usta . vetus -eris starac .) sluziti se .Aprilis.radidtus (priL) teret .lantus 3 toliko dugo .pula 1 (s dva akuz. -us 11/ vojskovoda .incola.coniuratio.ignis.fide tis.cillo 3.ruptum stablo .officium. -rutum uraditi .) .intus upoznati . posui.plus.vere sudac .facio 3.pono 3.au d io 4. -ae 111 star . biti na snazi . partum stiei. factum.) vjest . co lui.du x.u lor 3. -is f ukras .dormio 4 spreman .milnor 3. sumpsi. -itum trg .h orribilis.fortuna . ni vis f spavati .) koga za ~ t o smjesla .patienter uvijek .onus. i abL) ucenJk .exercitus. feci. usus sum (s abL) smatrati . perficio 3 urota . -ae f ugasiti .peto 3.maJo. -ud tako . -itis 11/ vojska . viru. .iudex. potestas.auris. uzimati . iam (vee) vino . sudbina.sto quis . to .cognosco 3.debeo 2.as.in (s akuz.credo 3.s tatim.quid tollk . -is 111 vaiiti.quidquid stovati .arbor. -novi.lux.magnus 3 veoma . lucis f. -stinxi.fortUna. zapaziti .exs nnguo 3. -stri 11/ udes.iste. sreea. -atis f vojnik .HJE NIK slusati . morati . -ae f srelan . -dIdi. -riipi.via.di cipulu . oris rI ustrpljivo . sumptum uzrok .

afficio 3 zao .contentus 3 zahvaliti . -ltum.pro (s abl. acris.summus 3 vrijeme .redeo.ell-pio 3.dolor. vetui.) zemlja . revertor 3 vrhovni . -fectum (bellum) zbog .nescio 4 i alostan .voluptas.v~to 1. -eris 11 znati . -Ii.vivo 3.malum.gratiam referre. (incipio 3) zauzeti .terra. -ae f 214 . -atis f zabraniti . acre. -ltum. ventum zadovoljan . victurus iivot .cupldus 3 (s gen.passer. ne znati . -ae f zlo .vita.scio 4. volo. n iivjeti .hortus. -oris /1 vrt . calarnJtas. acerbus 3 iito . vixi. -i II.cupio 3. -oris In ieljan . -~ ris In vratiti se . iudnja .millus 3 zapoeet . -a tis f zlotin .perficio 3.ell-pio 3. -i III za . cepi.propter (s akuz.RjECNIK vrabac .acer. -ire.frurnenturn.) i eljeti . voluj iestok .inceptus 3.tempus. gratias agere zahvatiti . -i.) zabava.scelus. -lvi. -feci. cap tum zavrsiti . velie.

"Lati. Zagreb 1951. Zagreb1977. Sarajevo 1980. Budirnir-M. 'e "Povijesl slarog Rima ". Beograd M. knjizi "Povijesl svjelske knjiievnosli". Zepic: Zv. Zagreb .ko-hrvnlskosrpski rjd nik". "Pregled rilll ske knjiievnosli ". Tronskij: S. Beograd 1962.. Zagreb 1900. Vratovic: M. . "Latinsko-hrvntski rjecnik ". Rdnik gre i rim ske milologije ". u 2. Zagreb 1966. Kravar. " (Skripta Filozofskog fakulteta).. p reveo M. Doroghy: VI. Beograd 1979. "Povijes l nntiCke knjiievllosti". Zagreb 1954.Pau ~ : "Latinskn grnmntikn ". Bingo Intinskog jezikn". Fl a~ r : l.. "Rilllska knjiievnosl ".OSNOVNA LITERATURA Gortan-Gors ki. Divkovic: M. "Pregled Intinske knjiievnosti rilllskog rnzdoblj. Sonje: Srejovic-Cermanovic: Ma~kin: . prijevod 5 ruskoga..

.. 63 66 69 72 75 77 81 84 87 89 . KONJUGAOJE .. ZENSKOG I SREDNJEGA RODA I Ml'ERFEKT PI~VE KONJUGACIJE I GLAGOLA ...... i 2... .... ESS". . VJEZ BA 16..... VJEZBA 12 VjEZ BA 13...........PLUSKVAMPERFEKT I FUTUR 11 .. 14 VjElBA 3....'O ~ II NA i GLAGOLI .. VjElBA 1 8 VjUBA 19. KONjUGAOjE .-4........ VjEZBA 22 VJEZBA 23. DRUGA III O-DEKLlNAOJA ... i 4... VJEZBA 9..IMrERFEKT 3.... .. 1M PERFEKTA AKTIVA i PASIVA . CHV RTA iIi U· DEKLINACIJA . IMEN ICE lENSKOG RODA . VJElBA 5.. ... ..... i 4.......•••_... VJElBA 20...PERFEKT PASIVNI ....KONJ....PREZENT CETVRTE KONJUGACIJ E TRECA DEKLlN AOJA B -I-OSNOVA IM ENICE MU5KOG...... KONJUGAOJE I GLAGOLA ... 20 24 28 30 34 38 42 48 53 55 59 VjEZBA8.. OSOBITOSTI U DEKLlNAOj l lMENICA -IMPERATIV I i ll . VjElBA 6. 11 NAUKA 0 GLASOVIMA III F A KAO OBLIOMA III MORFOLOGljA IMFNA ..KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA .PREZENT PINE KO JUGAOJE I GLAGOLA . rRl jEDLOZI .VI i -UI OSOllrrosTl U KOMPARACIJ I PRIDjEVA .. _.......PREZENTTRECE KONJUGACIJ E .. I PLUSKVAMrERF.. NEPRAVILNE IME ICE 3... ENjA ETlKA ... VJ ElBA 21 ..PERFEKT A -51 A -II S REDUPLIKACljOM . PRIDJEVI TRECE DEKLlNAOJE . ESSE....4 KONj UGACIJ E . ZM l jENICKI PRIDJEVI. VjUBA-l.SADRZAJ PREDGOVOfl rRV A GOD I NA U VjElBA 1.. Vj EZBA 17..... BROjEVI. POKAZNE ZAM jENICE ... AKTIVA i PASIVA . 1 .... PETA iIi E-DEKLlNAOJA ... VjUBA 11... Ll CNE I LlCNO.rERFEKT NA . KOMPARACIJA PRIDJEVA ... VjEZBA 14. DEKLl NAOJE.IMPERFEKT2.....VERBA PRVA ill A-DEKLI AClj A . PRI LOZII NJIHOVA KOMPARACIJ A ... KONjUGAOJE. KO SO ANTSKAOSNOVA IMEN ICE MU5KOG RODA .PREZENT PAS..KONjUNKTIV PERF.._.. ESSE ..PREZENT TRECE KONJUG..FUTUR I rASIVNll.. GLAGOLA NA -10 .. KONjUGACIJ E . VjEZBA 2..... VjElBA 10.. VJElBA 7.. ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE ..POV RATNE ZAMjEN ICE _ IM PERFEKT PASIVNI i INFI mv PREZENTA PASIVA PRI5VOj N E I PQVRATNO-PRISVOJNE ZAMjENICE .FUTUR 1......FUTUR 13......PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR 11 PASIVNI OPCE I NEODREDENE ZAMj ENICE .PREZE IT DRUGE KONjUGA IJE TRE ADEKLlNAOJA-A .... IME ICE SREDNJEG RODA .. VjEZBA 15.

......... . tHE... Vj ElBA 33........ABLATIV APSOLUTNI GEIW ·D I GE I~UND I V rERIFRASTIC.SAIlR1AI DR VJEt........BA 26. NAMjERNE RECENICE . I JEGOVE SLOZE ICE ......... STUDENTSKA H IMNA: GAUDEAMUS LATINSKO ......BA 32.......... VjEZ BA 29.. ESSE.SINTAKSA CE ITIVA ... ........ Vj EZBA 45... VjEZBA 44.... VjEZBA28. FERRE...-31.................BA 25......... VREMENSKE RECE ICE ....... 11 4 117 121 124 rARTICIPI.... ........ .... j UGAClj A AKTIV 'A I PASIVNA ............BA 37... .. GLAG L . .."-AKSA GLAGOI KIH IMENA IN FIN ITIV ....... . I NjEGOVE SLOZ EN I E ....SIl'.. SIl'......... Vj E2:BA 35.. VjElBA 43... E:\"-IA .... VJEt... GRAMATI CKI OODATAK ... Vj EZ........•• 101\ 109 .SI TAKSA IM ENA ~lj ESTA A PI]A j E: KUDA ?........... GA GOD I N A E JA VERIlA DEPONENTIA i SE~ II DEPO...LATINSKI RjECNTK OSNOVNA LlTERATURA SADRZAj .... POSLjEDICNE RECEN ICE DOPUSNE RECENICE .. Vj ElBA 31.. VjEZBA 39..... .......A KUZATIV S IN ri NO lINATIV IN FI ITIVOM ...... UZROCNE RECENICE ..........SI TAKS AABLATI VA II NEPOTPUN II BEZ LI N I GLAGOLI ... . Vj EZ.. ............. .. SUPINI ......... ...... ....... ITI VOM .SI TAKSA A BLATIVA I ..........BOSANSKO.... ..ZA HTjEVNE I~ECE ICE I RECENICE UZ GLAGOLE SPRjECAVANjA I BOjAZN I . GLAGOL ... ... ..... RIMSKE MjERE ....... ODAKLE? . VjEZBA 36... 1 Nj EGOVE SLOZEN ICE ..BA 24....... A KO. .BA 27. pron...........c......... VjEZBA41.. .... . ...... GLAGOLb VOL ......... ........I AKSA DATI VA 102 VjEt......ZAVISNO-UPITNE RECENICE .. MALO. GLA OL ... ' LO..... 127 . 130 133 135 137 139 141 144 146 148 151 154 156 158 161 163 164 166 176 177 207 215 217 218 . VjEZBA 42...... ODNOSNE III RELATI VNE RECEN ICE POREDBENE RECEN ICE POGODBENE RECENICE PREGLED POVjESNIH ZBIVANjA I KULTURNIH DOGADANj A U DOBA REPUBLIKE 753.... .............. VjEZ.. GDjE?....... ........ Vj EZBA 30....... VjEZBA 34 . SINTAKSA RECEN ICA CONSECUTIO TEMPORUM ... LATINSKA IMENA I KRATICE ...."-AKSA A KUZATI VA ............ H RVATSKO. VJEZBA 40.... HRVATSKI Rj ECNIK BOSANSKO.. VjElBA 38........

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->