SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin

Sadržaj
1. Uvod ....................................................................................................................... 2 2. Variowin .................................................................................................................. 3 2.1. Prevar 2D ............................................................................................................ 4 2.2. Vario 2D .............................................................................................................. 4 2.3. Model .................................................................................................................. 6 3. Surfer ...................................................................................................................... 7 3.1. Metoda KRIGINGA ................................................................................................ 7 3.2. Metoda INVERSE DISTANCE ................................................................................ 13 3.3. Metoda NEAREST NEIGHBOR .............................................................................. 16 3.4. Metoda MOVING AVERAGE .................................................................................. 19 4. Analiza rezultata ....................................................................................................... 22 4. Zaključak ................................................................................................................ 23 5. Literatura ................................................................................................................ 24

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin

1. Uvod
Regionalni vodovod Varaždin vodu zahvaća na četiri vodocrpilišta od kojih je najstarije Vodocrpilište Varaždin smješteno u zapadnom dijelu grada, u neposrednoj blizini varaždinskog groblja. Ova lokacija kaptažnih objekata odreĎena je već 1958. godine prilikom početnih radova na izgradnji vodovoda Varaždina. Do danas je izbušeno ukupno 10 bunara dubine 21 - 38 m. Najplići bunari B1 i B2 ne koriste se još od 1986. godine zbog blizine urbanog područja i prijeteće opasnosti od onečišćenja. Naime, već više od 20 godina podzemna voda s tog crpilišta opterećena je velikim udjelom nitrata, čije su vrijednosti veće od maksimalne dopuštene koncentracije. Stanje se bitno pogoršalo nakon izgradnje akumulacije HE Čakovec 1982.godine čime se poremetio prirodan tok podzemnih voda. Voda se danas crpi iz dva vodonosnika, od kojih samo donji zadovoljava kvalitetom pitke vode. Osnovni uzrok zagaĎenja podzemne vode (povišena koncentracija nitrata) iz gornjeg vodonosnika su raširene peradarske farme i intenzivno korištenje umjetnih gnojiva na uzvodnim poljodjelskim površinama. Crpne količine iz gornjeg vodonosnika postupno se smanjuju i prelazi se na crpljenje iz donjeg vodonosnika uz ograničenje od maksimalno 200 l/s (za sada se eksploatira 50 l/s). Osim bunara, na prostoru vodocrpilišta nalazi se i 20 pijezometarskih bušotina, pomoću koji se prati razina podzemne vode (RPV). Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin izvedena je na temelju podataka iz 10 bunara i 20 pijezometara te na taj način obuhvaća sveukupan prostor vodocrpilišta. Za geostatističku analizu koristit će se programski paketi Variowin 2.21 i Surfer 8. Program Variowin 2.21 služi za dobivanje eksperimentalnog variograma dok se analiza provedi upotrebom programa Surfer 8. Analiza je provedena metodom Kriginga, a dodatno su radi komparacije rezultata i procjene kvalitete analize učinjene u istom programu još i analize metodama Inverse Distance, Nearest Neighbor i Moving Average.

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad

2

a Model izabire odgovarajući variogramski model. Programom Prevar 2D odreĎuje se matrica udaljenosti za sve parove podataka. Vario 2D izraĎuje variograme. Ulazni skup podataka Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 3 . Za svaku točku postoji vrijednost X . Rezultat variogramske analize je eksperimentalni variogram. Ulazni skup podataka koji se analizira predstavlja skup mjerenih vrijednosti (tzv. kontrolne točke) i sastoji se od njih 30 – 10 bunara i 20 pijezometara .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2. Za potrebe ovog seminara korištena su tri programa: Prevar 2D. Slika 1. koji se aproksimira teorijskim modelom. Variowin Variogramska analiza služi za definiranje prostorne zavisnosti varijabli. Kao što je navedeno u uvodu. Y i Z koordinate (3 varijable). za dobivanje eksperimentalnog variograma poslužit ćemo se programom Variowin 2. Variowin™ se sastoji od četiri programa u kojima se radi odvojeno jer je rezultat jednog programa ulazni podatak za drugi program.21. Vario 2D i Model.

Vario 2D Drugi modul u programu Variowin 'Vario2D' služi za izradu eksperimentalnog variograma.dat' i nakon pokretanja opcije Run!. Slika 2. Iz dobivenog variograma iščitavamo podatke .prag variograma koji iznosi 280 i domet variograma koji iznosi 254 (Slika 4.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2. Prevar 2D Prvi od modula koji ćemo koristit iz paketa Variowin je model 'Prevar 2D'. U njega se najprije učita pripremljena datoteka vrste . program nam proračunava 435 parova za naših 30 podataka i 3 varijable. Prvo nam je potrebno podesiti broj koraka analize (Nuber of lags) i širinu pojedinog koraka ili variogramskog razreda (Lag spacing) te odabrati varijablu (z) (Slika 3. a nakon toga oscilirati oko praga (Slika 4). iskustva govore da bi trebao pravilno rasti do sjecišta s pragom.2. Proračun broja parova modulom 'Prevar 2D' 2.1.) Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 4 .) Potrebno je procijeniti koji je variogram najbolji.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 3. Postavke unutar modula 'Vario 2D with PCF' Slika 4. Eksperimentalni variogram Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 5 .

) očitavamo podatke:     Prag variograma = 277 ( ~ 280) Domet variograma = 253 (~ 254) Odstupanje = 29 Teorijski model = Sferni Očitani podaci će nam kasnije koristiti kao ulazni podaci pri kreiranju karte pomoću programskog paketa Surfer. koji služi za aproksimaciju eksperimentalnog variograma s jednim od teorijskih modela.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2.3. Model Završni korak variogramske analize odvija se u trećem modulu 'Model'. Aproksimacija eksperimentalnog variograma sfernim modelom Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 6 . Geološke podatke moguće je aproksimirati jednim od tri modela: sfernim. Iz dobivene slike (slika 5. eksponencijalnim ili Gaussovim. Slika 5. U ovoj analizi usmjereni variogram aproksimiran je sfernim modelom.

Ovaj drugi postupak je važan korak u drugome dijelu analize.1. Surfer Programski paket 'Surfer 8' nudi analizu sa dvanaest različitih metoda ali ovdje će biti usporeĎena četiri i to: metoda inverzne udaljenosti (engl. kada ćemo maknuti jednu nasumce odabranu mjernu točku te na temelju tog postupka provjeravati točnost pojedinog interpolacijskog postupka. „Nearest Neighbour"). metoda lokalne sredine (engl. 3. Cilj je prikazati postupak izrade karte i očitavanja vrijednosti pojedine točke sa već gotove karte. „Inverse Distance to a Power"). Pojam mreže češće se u praksi zamjenjuje engleskim izrazom grid. tehnika krigiranja (točkasto). Nakon pokretanja programa potrebno je ubaciti naše podatke (Grid →Data). Kao reprezentativni teorijski variogram korišten je sferni model variograma. Postupak kriginga smatra se naprednom metodom za procjenu vrijednosti regionalizirane varijable u odabranim točkama mreže. odabira modela (sferni) i unos podataka iz variograma:   Scale (prag variograma) = 277 Lenght (domet variograma) = 253 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 7 . Tom tehnikom se interpolirana vrijednost procjenjuje iz poznatih podataka 3 susjedne točke.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. „Moving Average") i kriging (engl. „Kriging"). tu nam je ponuĎena opcija odabira metode (odabiremo kriging). metoda najbližeg susjeda (engl. Za potrebe geostatističke analize RPV Vodocrpilišta Varaždin primijenjena je tehnika točkastog krigiranja. odnosno variogramska analiza. Metoda KRIGINGA Metoda kriginga je geostatistički postupak kojem prethodi odreĎivanje prostorne zavisnosti.

). Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 8 .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 6.) te se nakon odabira datoteke u radnom prostoru automatski kreira osnovna konturna karta (Slika 8. Odabirom Map → Contour Map → New Contour Map otvara se izbornik u kojem se poziva Grid datoteka (Slika 7. Postupak kreiranja Grid datoteke Po povratku u okvir Grid Data klikom na Cross Validate završava proces kreiranja Grid datoteke koja sadrži podatke potrebne za kreiranje karte.

boje. Dijaloški okvir Open Grid Slika 8. te karta počinje dobivati svoj konačni izgled.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 7. desnim klikom miša i odabirom izbornika Properties stilski se doraĎuje karta. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 9 . dodaju se natpisi. Osnovna konturna karta Nakon kreiranja osnovne konturne katre. mjerilo. simboli i drugo.

tj.). vrijednost izostavljene točke P14 (Slika 10. te se odabirom opcije "Filter data" u polju "Data Exclusion Filter" upiše z = 109 .P14. To se postiže tako da se izradi još jedna karta u kojoj je iz baze podataka isključena jedna točka . karta se stilski završno oblikuje i time je proces izrade karte dovršen (Slika 9.). Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Kriginga Sljedeći korak je izrada kontrolne karate RPV metodom Kriginga sa svrhom provjere točnosti metode.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Kroz izbornik Map > Post Map > New Post Map dodaje se na kartu novi sloj s oznakama bušotina i piezometara. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 10 . Ponovo se u izborniku Grid > Data učita datoteka s podacima. Slika 9.

Kao rezultat dobivamo kartu u kojoj je izostavljena točka P 14 (Slika 12.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin U dokumentu Report može se provjeriti da li je postupak isključivanja točke uspio (Slika 11.). Report Postupak izrade karte identičan je kao kod izrade karte sa svih 30 točaka. Postupak izostavljanja točke P14 Slika 11.). Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 11 . Slika 10.

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Kriging s izostavljenom mjernom točkom P14 Tablica 1.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 12. TOČKA P-14 MJERENJE 109 KRIGING 108 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 12 . Usporedba rezultata mjerene vrijednosti i vrijednosti proračunate metodom Kriginga.

umjesto kriginga odaberemo metodu inverzne udaljenosti (Slika 13. kako je prethodno opisano.2. Slika 13.).SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Postavke za metodu inverzne udaljenosti Karta (Slika14. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 13 . Metoda INVERSE DISTANCE Ovom metodom inverzne udaljenosti procjenjuju se vrijednosti na temelju matematičkog izraza: utjecaj svake točke obrnuto je proporcionalan njezinoj udaljenosti od lokacije na kojoj se procjenjuje vrijednost. Broj točaka uključenih u procjenu odreĎen je radijusom kružnice postavljene oko spomenute lokacije.) se izraĎuje na isti način. razlika je da u okviru Grid Data.

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Inverse Distance Kao u prethodnoj metodi i u metodi inverzne udaljenosti iz baze podataka isključena je točka P14 te je ponovljen postupak interpolacije. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 14 . Usporedba rezultata izmjerenih i proračunatih podataka prikazana je u tablici 2.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 14.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 15. Usporedba rezultata mjerene vrijednosti i vrijednosti proračunate metodom Inverse Distance TOČKA P-14 MJERENJE 109 INVRESE DISTANCE 95 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 15 . Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Inverse Distance s izostavljenom mjernom točkom P14 Tablica 2.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Postavke za metodu najbližeg susjeda Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 16 . Ova metoda je korisna u slučaju kada postoji praznina u podacima. ako nedostaje nekoliko podataka. moguće je ovom metodom nadopuniti praznine na relativno djelotvoran način.3. Postupak izrade karte (Slika 17. Metoda NEAREST NEIGHBOR Metoda najbližeg susjedstva dodjeljuje vrijednost najbliže točke svakom čvoru mreže. U tom slučaju. a želi se načiniti pregledna karta zona.) je identičan prethodno opisanom. Ukoliko postoje područja na kojima ne postoji dovoljan broja podataka da bi dobivena mreža mogla biti relevantna.). ona se mogu izuzeti iz proračuna. Slika 16. jedino treba obratiti posebnu pažnju da je odabrana odgovarajuća metoda (Slika 16.

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 17 . Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Nearest Neighbor Na Slici 18. gdje je su isključena točka P14.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 17. prikazana je karta dobivena metodom Nearest Neighbor.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 18. Usporedba rezultata mjerene i proračunate vrijednosti RPV metodom Nearest Neighbor. TOČKA P-14 MJERENJE 109 NEAREST NEIGHBOR 90 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 18 . Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Nearest Neighbor s isključenom mjernom točkom P14 Tablica 3.

vrijednost u točki neće se izračunati.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. jedino treba obratiti posebnu pažnju da je odabrana odgovarajuća metoda (Slika 19. TakoĎer mora biti definiran i najmanji broj podataka koji se uzima u obzir.) Slika 19.) je identičan prethodno opisanom.). Postupak isključivanja točke P14 radi kontrole metode isti je kao u prethodno opisnim metodama (Slika 21. Podatak. odnosno njegova vrijednost koja se dobije za svaki čvor jednaka je aritmetičkoj sredini podataka koji se nalaze unutar definiranog područja s mjerenim vrijednostima. Metoda MOVING AVERAGE Metoda lokalne sredine dodjeljuje vrijednosti točkama mreže tako da odreĎuje srednju vrijednost podataka koji se nalaze unutar odreĎenog područja čvora mreže.4. Ukoliko je broj podataka unutar definiranog područja manji od graničnog broja podataka. Postavke za metodu lokalne sredine Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 19 . Postupak izrade karte (Slika 20. Točka mora biti smještena u središte područja u kojem se računa srednja vrijednost.

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Moving Average Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 20 .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 20.

Usporedba rezultata mjerene i proračunate vrijednosti RPV metodom Moving Average. Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Moving Average s isključenom mjernom točkom P-14 Tablica 4. TOČKA P-14 MJERENJE 109 MOVING AVERAGE 126 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 21 .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 21.

00 ∆ . prikazane su kartama. Ovi rezultati možda su posljedica činjenice da se jako blizu tih točaka nalaze točke sa velikim razlikama u mjerenim vrijednostima RPV. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 22 .: Tablica 5. a meĎusobnu usporedbu rezultata prikazuje Tablica 5. Dobiveni rezultati interpolacijskih metoda Točka Mjerenje [m/nv] Kriging [m/nv] 108 ∆ 1 Inverse distance [m/nv] 95 ∆ 14 Nearest Neighbor [m/nv] 90 ∆ 19 Moving Average [m/nv] 126.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 4. U neposrednoj blizini točke P14 nalazi se točka B4 čija mjerena vrijednost RPV iznosi 94 (razlika je 15m). Analiza rezultata Procjene prostornog rasporeda RPV u Vodocrpilištu Varaždin dobivene geostatističkom analizom.17 P 14 109 Kod točke P14 sve metode pokazuju dosta velika odstupanja izmeĎu mjerenih i procijenjenih vrijednosti dok metoda Moving Average daje najlošiju procjenu.

što ne odgovara stvarnim hidrogeološkim uvjetima. dobivamo okvirne rezultate što nije prihvatljivo. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 23 . Zaključak Analizom rezultata zaključeno je kako su najbolji rezultati kartiranja RPV u Vodocrpilištu Varaždin postignuti metodom Kriginga.obje daju izrazito poligonalni prikaz područja.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 4. Rezultati dobiveni metodom Inverse Distance djelomično odgovara stvarnoj raspodjeli RPV u vodocrpilištu te donekle nalikuje karti dobivenoj metodom Kriginga. Metode Nearest Neighbor i Moving Average nisu dale odgovarajući geoprostorni raspored RPV u vodocrpilištu .

2010. Saftić Bruno : Dubinsko kartiranje (vježbe) . Tušar Božena : Vodoopskrba u Varaždinu . Zagreb : Rudarskogeološko-naftni fakultet. Literatura Petrović Nenad : Upotreba geoprostornih baza podataka za optimiziranje parametara miniranja (diplomski rad) . Sveučilište u Zagrebu. Malvić Tomislav : Primjena geostatistike u analizi geoloških podataka .. časopis EGE 3/2008. : http://www.hr/media/ege/casopis/2008/3/82. Geotehnički fakultet Varaždin.pdf Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 24 .em. (sveučilišni priručnik) Malvić Tomislav.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 5.d. 2008. 2008. Zagreb : INAIndustrija nafte d.com.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful