SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin

Sadržaj
1. Uvod ....................................................................................................................... 2 2. Variowin .................................................................................................................. 3 2.1. Prevar 2D ............................................................................................................ 4 2.2. Vario 2D .............................................................................................................. 4 2.3. Model .................................................................................................................. 6 3. Surfer ...................................................................................................................... 7 3.1. Metoda KRIGINGA ................................................................................................ 7 3.2. Metoda INVERSE DISTANCE ................................................................................ 13 3.3. Metoda NEAREST NEIGHBOR .............................................................................. 16 3.4. Metoda MOVING AVERAGE .................................................................................. 19 4. Analiza rezultata ....................................................................................................... 22 4. Zaključak ................................................................................................................ 23 5. Literatura ................................................................................................................ 24

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin

1. Uvod
Regionalni vodovod Varaždin vodu zahvaća na četiri vodocrpilišta od kojih je najstarije Vodocrpilište Varaždin smješteno u zapadnom dijelu grada, u neposrednoj blizini varaždinskog groblja. Ova lokacija kaptažnih objekata odreĎena je već 1958. godine prilikom početnih radova na izgradnji vodovoda Varaždina. Do danas je izbušeno ukupno 10 bunara dubine 21 - 38 m. Najplići bunari B1 i B2 ne koriste se još od 1986. godine zbog blizine urbanog područja i prijeteće opasnosti od onečišćenja. Naime, već više od 20 godina podzemna voda s tog crpilišta opterećena je velikim udjelom nitrata, čije su vrijednosti veće od maksimalne dopuštene koncentracije. Stanje se bitno pogoršalo nakon izgradnje akumulacije HE Čakovec 1982.godine čime se poremetio prirodan tok podzemnih voda. Voda se danas crpi iz dva vodonosnika, od kojih samo donji zadovoljava kvalitetom pitke vode. Osnovni uzrok zagaĎenja podzemne vode (povišena koncentracija nitrata) iz gornjeg vodonosnika su raširene peradarske farme i intenzivno korištenje umjetnih gnojiva na uzvodnim poljodjelskim površinama. Crpne količine iz gornjeg vodonosnika postupno se smanjuju i prelazi se na crpljenje iz donjeg vodonosnika uz ograničenje od maksimalno 200 l/s (za sada se eksploatira 50 l/s). Osim bunara, na prostoru vodocrpilišta nalazi se i 20 pijezometarskih bušotina, pomoću koji se prati razina podzemne vode (RPV). Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin izvedena je na temelju podataka iz 10 bunara i 20 pijezometara te na taj način obuhvaća sveukupan prostor vodocrpilišta. Za geostatističku analizu koristit će se programski paketi Variowin 2.21 i Surfer 8. Program Variowin 2.21 služi za dobivanje eksperimentalnog variograma dok se analiza provedi upotrebom programa Surfer 8. Analiza je provedena metodom Kriginga, a dodatno su radi komparacije rezultata i procjene kvalitete analize učinjene u istom programu još i analize metodama Inverse Distance, Nearest Neighbor i Moving Average.

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad

2

Programom Prevar 2D odreĎuje se matrica udaljenosti za sve parove podataka. kontrolne točke) i sastoji se od njih 30 – 10 bunara i 20 pijezometara . Ulazni skup podataka koji se analizira predstavlja skup mjerenih vrijednosti (tzv. Za potrebe ovog seminara korištena su tri programa: Prevar 2D. za dobivanje eksperimentalnog variograma poslužit ćemo se programom Variowin 2.21. Variowin™ se sastoji od četiri programa u kojima se radi odvojeno jer je rezultat jednog programa ulazni podatak za drugi program. Slika 1. Kao što je navedeno u uvodu.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2. Vario 2D i Model. Variowin Variogramska analiza služi za definiranje prostorne zavisnosti varijabli. Ulazni skup podataka Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 3 . koji se aproksimira teorijskim modelom. Vario 2D izraĎuje variograme. Za svaku točku postoji vrijednost X . Y i Z koordinate (3 varijable). a Model izabire odgovarajući variogramski model. Rezultat variogramske analize je eksperimentalni variogram.

) Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 4 . Prevar 2D Prvi od modula koji ćemo koristit iz paketa Variowin je model 'Prevar 2D'. program nam proračunava 435 parova za naših 30 podataka i 3 varijable. U njega se najprije učita pripremljena datoteka vrste . iskustva govore da bi trebao pravilno rasti do sjecišta s pragom. Slika 2.) Potrebno je procijeniti koji je variogram najbolji.prag variograma koji iznosi 280 i domet variograma koji iznosi 254 (Slika 4. Vario 2D Drugi modul u programu Variowin 'Vario2D' služi za izradu eksperimentalnog variograma.dat' i nakon pokretanja opcije Run!. Prvo nam je potrebno podesiti broj koraka analize (Nuber of lags) i širinu pojedinog koraka ili variogramskog razreda (Lag spacing) te odabrati varijablu (z) (Slika 3.1.2.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2. Iz dobivenog variograma iščitavamo podatke . Proračun broja parova modulom 'Prevar 2D' 2. a nakon toga oscilirati oko praga (Slika 4).

Postavke unutar modula 'Vario 2D with PCF' Slika 4. Eksperimentalni variogram Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 5 .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 3.

Geološke podatke moguće je aproksimirati jednim od tri modela: sfernim. Model Završni korak variogramske analize odvija se u trećem modulu 'Model'.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 2.) očitavamo podatke:     Prag variograma = 277 ( ~ 280) Domet variograma = 253 (~ 254) Odstupanje = 29 Teorijski model = Sferni Očitani podaci će nam kasnije koristiti kao ulazni podaci pri kreiranju karte pomoću programskog paketa Surfer. Aproksimacija eksperimentalnog variograma sfernim modelom Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 6 . eksponencijalnim ili Gaussovim. Iz dobivene slike (slika 5. koji služi za aproksimaciju eksperimentalnog variograma s jednim od teorijskih modela. U ovoj analizi usmjereni variogram aproksimiran je sfernim modelom. Slika 5.3.

tu nam je ponuĎena opcija odabira metode (odabiremo kriging). „Inverse Distance to a Power"). Metoda KRIGINGA Metoda kriginga je geostatistički postupak kojem prethodi odreĎivanje prostorne zavisnosti. kada ćemo maknuti jednu nasumce odabranu mjernu točku te na temelju tog postupka provjeravati točnost pojedinog interpolacijskog postupka. Pojam mreže češće se u praksi zamjenjuje engleskim izrazom grid.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Postupak kriginga smatra se naprednom metodom za procjenu vrijednosti regionalizirane varijable u odabranim točkama mreže. Za potrebe geostatističke analize RPV Vodocrpilišta Varaždin primijenjena je tehnika točkastog krigiranja. metoda najbližeg susjeda (engl. tehnika krigiranja (točkasto). odabira modela (sferni) i unos podataka iz variograma:   Scale (prag variograma) = 277 Lenght (domet variograma) = 253 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 7 . 3.1. „Nearest Neighbour"). Nakon pokretanja programa potrebno je ubaciti naše podatke (Grid →Data). metoda lokalne sredine (engl. Kao reprezentativni teorijski variogram korišten je sferni model variograma. Surfer Programski paket 'Surfer 8' nudi analizu sa dvanaest različitih metoda ali ovdje će biti usporeĎena četiri i to: metoda inverzne udaljenosti (engl. Cilj je prikazati postupak izrade karte i očitavanja vrijednosti pojedine točke sa već gotove karte. Ovaj drugi postupak je važan korak u drugome dijelu analize. „Kriging"). Tom tehnikom se interpolirana vrijednost procjenjuje iz poznatih podataka 3 susjedne točke. „Moving Average") i kriging (engl. odnosno variogramska analiza.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 6. Odabirom Map → Contour Map → New Contour Map otvara se izbornik u kojem se poziva Grid datoteka (Slika 7. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 8 .).) te se nakon odabira datoteke u radnom prostoru automatski kreira osnovna konturna karta (Slika 8. Postupak kreiranja Grid datoteke Po povratku u okvir Grid Data klikom na Cross Validate završava proces kreiranja Grid datoteke koja sadrži podatke potrebne za kreiranje karte.

Dijaloški okvir Open Grid Slika 8. boje. dodaju se natpisi. simboli i drugo. te karta počinje dobivati svoj konačni izgled. Osnovna konturna karta Nakon kreiranja osnovne konturne katre. desnim klikom miša i odabirom izbornika Properties stilski se doraĎuje karta. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 9 . mjerilo.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 7.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Kroz izbornik Map > Post Map > New Post Map dodaje se na kartu novi sloj s oznakama bušotina i piezometara. Slika 9. Ponovo se u izborniku Grid > Data učita datoteka s podacima.). Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 10 . karta se stilski završno oblikuje i time je proces izrade karte dovršen (Slika 9.P14. tj. te se odabirom opcije "Filter data" u polju "Data Exclusion Filter" upiše z = 109 . To se postiže tako da se izradi još jedna karta u kojoj je iz baze podataka isključena jedna točka . Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Kriginga Sljedeći korak je izrada kontrolne karate RPV metodom Kriginga sa svrhom provjere točnosti metode. vrijednost izostavljene točke P14 (Slika 10.).

Postupak izostavljanja točke P14 Slika 11. Slika 10.). Kao rezultat dobivamo kartu u kojoj je izostavljena točka P 14 (Slika 12.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin U dokumentu Report može se provjeriti da li je postupak isključivanja točke uspio (Slika 11.). Report Postupak izrade karte identičan je kao kod izrade karte sa svih 30 točaka. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 11 .

TOČKA P-14 MJERENJE 109 KRIGING 108 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 12 . Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Kriging s izostavljenom mjernom točkom P14 Tablica 1. Usporedba rezultata mjerene vrijednosti i vrijednosti proračunate metodom Kriginga.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 12.

Slika 13.) se izraĎuje na isti način. kako je prethodno opisano.). Broj točaka uključenih u procjenu odreĎen je radijusom kružnice postavljene oko spomenute lokacije. umjesto kriginga odaberemo metodu inverzne udaljenosti (Slika 13. razlika je da u okviru Grid Data.2.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 13 . Metoda INVERSE DISTANCE Ovom metodom inverzne udaljenosti procjenjuju se vrijednosti na temelju matematičkog izraza: utjecaj svake točke obrnuto je proporcionalan njezinoj udaljenosti od lokacije na kojoj se procjenjuje vrijednost. Postavke za metodu inverzne udaljenosti Karta (Slika14.

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Inverse Distance Kao u prethodnoj metodi i u metodi inverzne udaljenosti iz baze podataka isključena je točka P14 te je ponovljen postupak interpolacije. Usporedba rezultata izmjerenih i proračunatih podataka prikazana je u tablici 2.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 14. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 14 .

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Inverse Distance s izostavljenom mjernom točkom P14 Tablica 2.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 15. Usporedba rezultata mjerene vrijednosti i vrijednosti proračunate metodom Inverse Distance TOČKA P-14 MJERENJE 109 INVRESE DISTANCE 95 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 15 .

3. Postavke za metodu najbližeg susjeda Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 16 . ako nedostaje nekoliko podataka. jedino treba obratiti posebnu pažnju da je odabrana odgovarajuća metoda (Slika 16. a želi se načiniti pregledna karta zona.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Slika 16. ona se mogu izuzeti iz proračuna.).) je identičan prethodno opisanom. Ova metoda je korisna u slučaju kada postoji praznina u podacima. U tom slučaju. Ukoliko postoje područja na kojima ne postoji dovoljan broja podataka da bi dobivena mreža mogla biti relevantna. moguće je ovom metodom nadopuniti praznine na relativno djelotvoran način. Metoda NEAREST NEIGHBOR Metoda najbližeg susjedstva dodjeljuje vrijednost najbliže točke svakom čvoru mreže. Postupak izrade karte (Slika 17.

prikazana je karta dobivena metodom Nearest Neighbor.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 17. Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Nearest Neighbor Na Slici 18. Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 17 . gdje je su isključena točka P14.

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Nearest Neighbor s isključenom mjernom točkom P14 Tablica 3. TOČKA P-14 MJERENJE 109 NEAREST NEIGHBOR 90 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 18 . Usporedba rezultata mjerene i proračunate vrijednosti RPV metodom Nearest Neighbor.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 18.

) Slika 19. Podatak. Postupak isključivanja točke P14 radi kontrole metode isti je kao u prethodno opisnim metodama (Slika 21. Postavke za metodu lokalne sredine Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 19 .4. vrijednost u točki neće se izračunati. Točka mora biti smještena u središte područja u kojem se računa srednja vrijednost. Ukoliko je broj podataka unutar definiranog područja manji od graničnog broja podataka. TakoĎer mora biti definiran i najmanji broj podataka koji se uzima u obzir.). jedino treba obratiti posebnu pažnju da je odabrana odgovarajuća metoda (Slika 19. Postupak izrade karte (Slika 20.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 3. Metoda MOVING AVERAGE Metoda lokalne sredine dodjeljuje vrijednosti točkama mreže tako da odreĎuje srednju vrijednost podataka koji se nalaze unutar odreĎenog područja čvora mreže. odnosno njegova vrijednost koja se dobije za svaki čvor jednaka je aritmetičkoj sredini podataka koji se nalaze unutar definiranog područja s mjerenim vrijednostima.) je identičan prethodno opisanom.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 20. Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Moving Average Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 20 .

Geostatistička karta RPV izraĎena metodom Moving Average s isključenom mjernom točkom P-14 Tablica 4.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin Slika 21. TOČKA P-14 MJERENJE 109 MOVING AVERAGE 126 Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 21 . Usporedba rezultata mjerene i proračunate vrijednosti RPV metodom Moving Average.

U neposrednoj blizini točke P14 nalazi se točka B4 čija mjerena vrijednost RPV iznosi 94 (razlika je 15m). prikazane su kartama.17 P 14 109 Kod točke P14 sve metode pokazuju dosta velika odstupanja izmeĎu mjerenih i procijenjenih vrijednosti dok metoda Moving Average daje najlošiju procjenu.00 ∆ . Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 22 .: Tablica 5.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 4. a meĎusobnu usporedbu rezultata prikazuje Tablica 5. Dobiveni rezultati interpolacijskih metoda Točka Mjerenje [m/nv] Kriging [m/nv] 108 ∆ 1 Inverse distance [m/nv] 95 ∆ 14 Nearest Neighbor [m/nv] 90 ∆ 19 Moving Average [m/nv] 126. Analiza rezultata Procjene prostornog rasporeda RPV u Vodocrpilištu Varaždin dobivene geostatističkom analizom. Ovi rezultati možda su posljedica činjenice da se jako blizu tih točaka nalaze točke sa velikim razlikama u mjerenim vrijednostima RPV.

Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 23 . Metode Nearest Neighbor i Moving Average nisu dale odgovarajući geoprostorni raspored RPV u vodocrpilištu .SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 4.obje daju izrazito poligonalni prikaz područja. Rezultati dobiveni metodom Inverse Distance djelomično odgovara stvarnoj raspodjeli RPV u vodocrpilištu te donekle nalikuje karti dobivenoj metodom Kriginga. Zaključak Analizom rezultata zaključeno je kako su najbolji rezultati kartiranja RPV u Vodocrpilištu Varaždin postignuti metodom Kriginga. što ne odgovara stvarnim hidrogeološkim uvjetima. dobivamo okvirne rezultate što nije prihvatljivo.

(sveučilišni priručnik) Malvić Tomislav. Sveučilište u Zagrebu. 2010.com.hr/media/ege/casopis/2008/3/82. časopis EGE 3/2008.d. : http://www.SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Geotehnički fakultet Varaždin 5. Tušar Božena : Vodoopskrba u Varaždinu .em. Saftić Bruno : Dubinsko kartiranje (vježbe) . 2008. Zagreb : Rudarskogeološko-naftni fakultet. Zagreb : INAIndustrija nafte d.pdf Geostatistička analiza RPV u Vodocrpilištu Varaždin – seminarski rad 24 . Geotehnički fakultet Varaždin.. Malvić Tomislav : Primjena geostatistike u analizi geoloških podataka . Literatura Petrović Nenad : Upotreba geoprostornih baza podataka za optimiziranje parametara miniranja (diplomski rad) . 2008.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful