P. 1
117706.skladiste

117706.skladiste

|Views: 80|Likes:

More info:

Published by: Михаило Панић on Apr 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/05/2012

pdf

text

original

3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

Model organiziranja b) 5. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3.Vrste skladišta (Oluić. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1.1 .Tablica 3.1 . 1997.Vrste skladišta (nastavak) . Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3.

13. Značajke građevinskog objekta b) 7. 12. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . Pripadnost dijelu poduzeća 9. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Tehnologija skladištenja 8. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11.Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6.

itd. • tekućine i plinove. • s posebnim sredstvima. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. sanduci. itd. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom.izravno na mjesto odlaganja. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. kutije. košare. alatima. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). itd.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. stalci.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. kutijaste palete. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. sanduci. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. stalci.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. 1989. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. kasete. ISO-kontejneri. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. paket limova. komad postavljen na paletu). itd. . Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto.

1997. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. izmjere.okruženje. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. 3. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić.2 . te vrste i veličine skladišta. nisko ili visoko skladište). Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. dimenzioniranje tehničkih rješenje. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. značajke vrijednosti. tj. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. 6. 1997. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza.) . rješenje za svaku zonu. potrebnih skladišta. težine. 4. koja će se u određenom skladištu koristiti. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. analiza vrijednosti.3. Tablica 3. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. informatičke. tehnološke. kao i definiranje transportnih uređaja.): 1. • učestalost (dnevna. itd.. mjesečna. tjedna. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. definiranje polaznih podataka. obujam. 2. oblik. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. 5. učestalost i količina izlaza.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade.Značajke skladišta (Oluić. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. oblikovanje zona skladišta. troškovnik i specifikacije. matematičke metode optimalizacije i simulacije. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. za svaki materijal određuje se: • količine.2. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . odnosno skladišnih prostorija.

kretanje viličara prema natrag. 10. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. nagib jarbola prema naprijed. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . 7. 9. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. 3. nagib jarbola prema naprijed.): 1. 6. 1991. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. valjčanog konvejera. . 12. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. vožnja viličara prema naprijed. 4. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. 5.Redni broj 1. 11. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. nagib jarbola prema natrag. regala. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. 5. podizanje vilica. vožnja do odredišta tj.valjčanog konvejera. Tehnika 3. 8. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. 2. kretanje do tereta. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. podizanje tereta. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4.

Međutim.tr . Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. 14. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. nagib jarbola prema natrag. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala.neto + As .površina za otpremu. spuštanje vilica u položaj za vožnju. te konačno realizacija tvornice bez skladišta.pom . spuštanje tereta.površina za radnike. 1992. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2. Wildemann. vožnja viličara prema natrag. pa tako i troškova skladištenja. pom (m ) 2 (3.1) As. zakretanje viličara. Ukoliko će materijal biti paletiziran. a ona ovise od nekoliko faktora. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti. tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje. vožnja viličara do polazišta . a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. 17.otp + As . Međutim. As.). Oluić. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č.otp . itd. raspoloživa skladišna i transportna oprema. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha.površina za prolaze i puteve . te tehnike skladištenja materijala. 1997.pr .rad . kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora..) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. regalima. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . pr + As . 16. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru.transportna površina u skladištu.rad + As . Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann.površina za prijam. 1992. 1980. As.13.. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. U načelu. As. vrste skladišnih jedinica. .tr + As . As. 18. policama. s obzirom na tržišne situacije. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. As.na početak novog ciklusa.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama.neto . 15.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu.

2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. garderobu. Visina sloga treba se nalaziti 0. m2 faktor rukovanja (približno 1.2). broj razina. urede. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. površina paletnog mjesta (slika 3. Na temelju navedenog.neto treba biti: • za komadni materijal . protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva).Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti.skupina paleta po svakoj vrsti paleta. police ili boksove. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera.2). drobljivosti materijala i nosivosti tla. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As.5 m ispod neke zapreke u skladištu. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta).1).neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. Odrediti trebe i neto broj slogova . Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. radi stabilnosti. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine. sanitarije. a još više uvjetima ručnog rada. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. Uobičajeno je.

N duljina materijala ma paleti.As. 1240 x 840 mm) Slika 3. kg/m3 visina palete.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. b2 . m.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. 1200 x 800 mm) l1. m širina materijala na paleti.6) . Transportna površina u skladištu (As. m specifična gustoća materijala.neto ≥ G pdop (m ) 2 .Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. Prema Veži (Veža 1994.). N/m2 • za sipki materijal As.tr = ( 0.5) nosivost palete. 1300 x 900 mm) l2.5) ⋅ As . približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . bpal . tipu i izvedbi regala.dopušteno opterećenje poda. N pdop .1 .4) lp a l2 l1 l lpal.izmjere paletnog mjesta (npr.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3.3) G . (3.težina materijala.3 − 0.standardne izmjere palete (npr.neto (3. b1 .tr) ovisi o izmjerama materijala.

potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0.6). N prosječni broj prijama godišnje. tj.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. Površina za prijam materijala (As. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. promjenu smjera kretanja. prolazima.2 do 0.pregradama.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta.2 m. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1.5 do 0. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As. da je siguran od požara. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. vratima i prozorima. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. paletizaciju. ovisno o transportnim sredstvima može biti u .pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme.0 m. Pri projektiranju skladišne zgrade. faktor iskoristivosti poda (0. nosačima i prostoru između nosača. a u odnosu na skladišni prostor. N/m2.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara.neto). Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As. opterećenje poda (0. a sporedni prolazi su približno 1. depaletizaciju i dr. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. zidovima . N/god prosječna količina prijama. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. da nije prohladan. podu. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. potrebne nosivosti. tj. izveden tako da se ne praši.otp). treba predvidjeti oko 0. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi.65 m širok prolaz . njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati.pr.pr) može se izračunati izrazom: As . Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. Visina poda.75 m. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu. Pod skladišta treba biti čvrst.3 od prosječnog opterećenja poda za As. instalacijama. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta.

Nosači u skladištu trebaju biti što niži. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. kontrolu vlage i rashladne uređaje. Unutarnji zidovi . s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. . a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara.20 do 1. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Za normalne uvjete rada u skladištu. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. instalacije grijanja. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala.razini zemlje ili podignuta. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. klimatizaciju. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). uređaje za ventilaciju.30 m visokom rampom za utovar. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. po mogućnosti izrađeni od čelika. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. odnosno neposredno pred utovarom. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. odmah po istovaru. ona traži i odgovarajuće održavanje. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. koje utovaruju i istovaruju viličari. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora.

V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3. troškovi transportne opreme. itd.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. • iskoristivost površine skladišta.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.2 . • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.2): η s .5 do 0.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs.) . • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. police.• brzina strujanja zraka 0. troškovi upravljanja i troškovi za plaće.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.3 do 0.5 m/s zimi i 0. 1975. troškovi rukovanja materijalom.2): η s .A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.7 m/s ljeti. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme. troškovi zaliha. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja.

Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. tj.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. 3. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda.3 . vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije.. 1980.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. 2.3.3. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. 3. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. predviđanje i ocjenu intenziteta. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3.4.3.). S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. Jaeger. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. odnosno županiji. 1984.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. problem određivanja lokacije se postupno ograničava.

slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. 9. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). 10. 7. kao npr. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. 3. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.4). 8. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. Tablica 3. tvrdo. 1 . kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača.zahtjev djelomično ispunjava. 3.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . prikladnih lokacija. odnosno odredišta (kupaca). 6. U jednostavnim slučajevima. 0 zahtjev ne ispunjava. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: .zahtjev ispunjava u potpunosti. za jedan proizvodni sustav može postojati više.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. 11. 4.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja.4. 2. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. 5. 1. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna.određuje izbor lokacije. br. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. Tablica 3.3 . odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača.

faktor sigurnosti). itd. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i./t·km novčane jedinice.).j.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3.i mij sij cij n. 1969. t.4 . Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. kW. • metoda “sjeverozapadnog kuta”.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. n. • Rockstrohova metoda (Rockstroh.10) Ctr. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt.j. n. n. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja.4.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti). 1982.): . koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. 1993. kN. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju.j.Ctr . Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr.) i faktore (npr. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i.j.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3.

Warnecke (Warnecke.9 2. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura.1. Tablica 3. 8.8 5. 2.6 10. 3.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije. 10. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1).1 4. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100. 4. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija. br 1. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). prikazani su u tablici 3. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma.8 3. 3.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. U drugom koraku. 4. 2.0 1. 9. postavljanje cilja. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4.5 4. . 5.3 1. 6.6 2. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike.3 4.4. 11.2 1.4 . 1984.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). 12. neutralan (3). Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. 7. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta. 5. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. prikladan (4). 1993. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij.).

za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. 3. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji. kao npr. metode višekriterijske analize . prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode.3 1. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij. 20. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije.11) RVK .9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga. Na temelju troškova proizvodnje. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti.2 10.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. 15. ocjenom O. 17. 22.0 4.9 8. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). tako i ekonomski kriteriji. Pored navedenih metoda.4.13. 21.rentabilnost vlastitog kapitala. % . Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.9 9. 14. 16. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1.0 1. Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2.4 10. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1).8 2.5 2. 19. 18.

1983. B... 1991. 94-95. W. I dio.: Technologische Betriebsprojektierung. Informator. FERIŠAK. Stuttgart.. VEB Verlag Technik. Seminar: Upravljanje proizvodnjom. Gesamtbetrieb. 1984.UP CUK VK nVK - ukupni prihod. Teil II. Berlin . H. V. vlastiti kapital. Materialfluss. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost.: Skladištenje u industriji . F. Zagreb.: Materialfluss und Logistik. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. 1993. MEDVEŠČEK.j. Međutim.Barcelona . 1989. • • • • • • • • • • • • • • . 1984. FESB. 1992. stopa vlastitog kapitala. Berlin.Paris . str. Literatura • BRACHT.: Flächenermittlung bei der Betriebs. H. 9-24. Sveučilište u Splitu. Zagreb. VEŽA. ROCKSTROH..-J. W. E. Düsseldorf. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb.o. Berlin Heidelberg .: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung .: Methoden der Fabrikplanung II. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. SREMAC. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju.Konzept und Realisierung. R.Budapest. D.-J. ŠNAJDER. ukupni troškovi.und Werkstättenplanung. 1997.j.Hong Kong . Springer Verlag. Sveučilišna naklada d.New York London . I. 1980. München . 1994. OLUIĆ. H. n. n. VOLLMER. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. S. Carl Hanser Verlag.: Osnovni principi vrijednosne analize. WARNECKE.-J. Zeitschrift VDI 26(1982. OLUIĆ. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. JAEGER.o. Universität Stuttgart. FRAY. LAUNHARDT.Wien.)3.Rukovanje materijalom. Split.: Plant Layout. KAUFMANN. WARNECKE.Tokyo . Novi Sad. n. U. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. 1969. VEŽA. RENKO. Berlin. Fakultet tehničkih nauka. H.: Die Fraktale Fabrik.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje.: Poslovna logistika. Č..: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. FESB.: Transport u industriji .: Fabrikplanung. str.j.: Projektiranje proizvodnih procesa. I. Č. Split. str. Zagreb.Rukovanje materijalom. 105-115. Beuth Verlag. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. Springer Verlag.Köln. 1975. I. JÜNEMANN. 1993. 1980.

Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. 1992. 139-147. H. str.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. .• WILDEMANN. Berlin.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->