3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

1 .Vrste skladišta (Oluić. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3.Vrste skladišta (nastavak) .Tablica 3. Model organiziranja b) 5.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1. 1997. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2.1 .

Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Tehnologija skladištenja 8. Značajke građevinskog objekta b) 7. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . 13. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. Pripadnost dijelu poduzeća 9. 12.

košare. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. kutije. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. stalci. kutijaste palete. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. sanduci. stalci. itd. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. komad postavljen na paletu). smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal.izravno na mjesto odlaganja. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). 1989. itd. itd. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. . = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. alatima. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. paket limova. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . itd. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. • tekućine i plinove.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. kasete. b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. sanduci. • s posebnim sredstvima. ISO-kontejneri.

nisko ili visoko skladište). Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. itd. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. težine. 6.3. analiza vrijednosti. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. 2. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke.) .Značajke skladišta (Oluić. oblik. tjedna. 3. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. 1997.): 1. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. te vrste i veličine skladišta. informatičke. • učestalost (dnevna. oblikovanje zona skladišta. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. rješenje za svaku zonu. za svaki materijal određuje se: • količine.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. izmjere. tj. učestalost i količina izlaza. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. troškovnik i specifikacije. kao i definiranje transportnih uređaja. 4. značajke vrijednosti. potrebnih skladišta. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . odnosno skladišnih prostorija. obujam. 5. tehnološke.okruženje. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. 1997. matematičke metode optimalizacije i simulacije. Tablica 3. dimenzioniranje tehničkih rješenje. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. koja će se u određenom skladištu koristiti. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. definiranje polaznih podataka.. mjesečna. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza.2 .2.

Redni broj 1. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . podizanje vilica. 4. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. 5. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. 12. 11. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. kretanje viličara prema natrag. valjčanog konvejera. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. 8. 2. kretanje do tereta. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. nagib jarbola prema naprijed.valjčanog konvejera. regala. Tehnika 3. 9. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. vožnja do odredišta tj. podizanje tereta. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. vožnja viličara prema naprijed. 5. 1991. 10. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera.): 1. 3. nagib jarbola prema naprijed. nagib jarbola prema natrag. 6. 7. . vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara.

otp . Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm.transportna površina u skladištu. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. As. As. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje.tr .rad . Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. policama.pom . Oluić.otp + As . Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. nagib jarbola prema natrag. pr + As . kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. spuštanje tereta. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta.neto + As .. itd. pa tako i troškova skladištenja. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru.površina za prolaze i puteve . tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann..površina za prijam.13. As. 14. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. 1980.površina za radnike. spuštanje vilica u položaj za vožnju.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu.rad + As . suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. te tehnike skladištenja materijala. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. 16.1) As. As. U načelu. pom (m ) 2 (3. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. vrste skladišnih jedinica.pr . a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. te konačno realizacija tvornice bez skladišta. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. regalima. 1992. a ona ovise od nekoliko faktora. zakretanje viličara. vožnja viličara do polazišta .površina za otpremu. Međutim. Wildemann. raspoloživa skladišna i transportna oprema. 1997.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. s obzirom na tržišne situacije. 17. 18.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. As.). Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti. Međutim.tr + As . vožnja viličara prema natrag. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala.na početak novog ciklusa. .neto . 15.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. Ukoliko će materijal biti paletiziran. 1992.

police ili boksove. urede. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. m2 faktor rukovanja (približno 1. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Odrediti trebe i neto broj slogova . protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. broj razina. površina paletnog mjesta (slika 3.Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti.2).skupina paleta po svakoj vrsti paleta. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta). garderobu. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. a još više uvjetima ručnog rada.neto treba biti: • za komadni materijal . Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. Uobičajeno je.1). osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg. radi stabilnosti. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine. drobljivosti materijala i nosivosti tla.neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera.5 m ispod neke zapreke u skladištu.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As. sanitarije. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete.2). Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Na temelju navedenog. Visina sloga treba se nalaziti 0. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu.

Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. Prema Veži (Veža 1994.dopušteno opterećenje poda.6) . m.neto ≥ G pdop (m ) 2 . 1240 x 840 mm) Slika 3.standardne izmjere palete (npr. (3.). N duljina materijala ma paleti.4) lp a l2 l1 l lpal. m specifična gustoća materijala.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3.težina materijala.izmjere paletnog mjesta (npr.neto (3.5) ⋅ As . 1300 x 900 mm) l2.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3. b2 . kg/m3 visina palete.3 − 0. b1 .1 . m širina materijala na paleti. N/m2 • za sipki materijal As. Transportna površina u skladištu (As.tr) ovisi o izmjerama materijala.As.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr.3) G . 1200 x 800 mm) l1.tr = ( 0. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . N pdop .5) nosivost palete. tipu i izvedbi regala. bpal .

ravan i sposoban za transport materijala bez šina. paletizaciju. da je siguran od požara. Visina poda.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. zidovima . da nije prohladan. N/m2. instalacijama. tj. a sporedni prolazi su približno 1. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0. podu. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As.pregradama. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. potrebne nosivosti. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1.6).2 do 0.pr.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala.5 do 0.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. opterećenje poda (0. promjenu smjera kretanja. Površina za prijam materijala (As. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu. vratima i prozorima. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika. prolazima. nosačima i prostoru između nosača.3 od prosječnog opterećenja poda za As. ovisno o transportnim sredstvima može biti u .0 m.otp). a u odnosu na skladišni prostor. depaletizaciju i dr. izveden tako da se ne praši.pr) može se izračunati izrazom: As . treba predvidjeti oko 0. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. Pri projektiranju skladišne zgrade. Pod skladišta treba biti čvrst.75 m. faktor iskoristivosti poda (0. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As.65 m širok prolaz .2 m. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. N prosječni broj prijama godišnje. tj. N/god prosječna količina prijama.neto). pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine.

pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. Nosači u skladištu trebaju biti što niži.razini zemlje ili podignuta. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. Za normalne uvjete rada u skladištu. odnosno neposredno pred utovarom. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. ona traži i odgovarajuće održavanje. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. uređaje za ventilaciju. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom.20 do 1. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. instalacije grijanja. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. po mogućnosti izrađeni od čelika. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. koje utovaruju i istovaruju viličari. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. . • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz.30 m visokom rampom za utovar. Unutarnji zidovi . klimatizaciju. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. kontrolu vlage i rashladne uređaje. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. odmah po istovaru. već prema intenzitetu primanja ili otpreme.

V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3.2 .) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. troškovi zaliha.2): η s .3 do 0. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme. 1975. police. itd. troškovi rukovanja materijalom. troškovi transportne opreme. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.) . troškovi upravljanja i troškovi za plaće.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray.5 m/s zimi i 0. • iskoristivost površine skladišta.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3.5 do 0.7 m/s ljeti. • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha.2): η s .9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.• brzina strujanja zraka 0. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava.

predviđanje i ocjenu intenziteta.3.. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht.3. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. 1980. tj. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. 3. 3. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. Jaeger.4.3.3 .1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. odnosno županiji. 1984. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . 2.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji.). definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. problem određivanja lokacije se postupno ograničava. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda.

za jedan proizvodni sustav može postojati više. 3. br. U jednostavnim slučajevima. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). Tablica 3. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. prikladnih lokacija. odnosno odredišta (kupaca).4.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. 8.zahtjev djelomično ispunjava. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. 9.zahtjev ispunjava u potpunosti. 1. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. kao npr.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. 6. tvrdo.4). 3.3 .2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. 0 zahtjev ne ispunjava. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.određuje izbor lokacije. 4. 10. Tablica 3. 1 . 11. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . Količina materijala koji se transportira mora biti poznata. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. 2.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. 5. 7.

• metoda “sjeverozapadnog kuta”. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3.j. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr. t. n. kW.j.): .) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti).Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i.) i faktore (npr.4 .j. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija.4./t·km novčane jedinice.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore.). Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja.i mij sij cij n. kN. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3. n. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. 1982. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. 1993. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt. faktor sigurnosti). • Rockstrohova metoda (Rockstroh. n. itd.Ctr . 1969.10) Ctr. Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine.j.

. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike. neutralan (3). odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij. 3.6 2. 1993. 3. 5. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija.). postavljanje cilja.2 1. 4. 6. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije.0 1. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta.5 4. prikazani su u tablici 3.9 2. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. 2. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100.4 . prikladan (4). 4.1.3 1. 8.4. 7.1 4. Tablica 3. 2. 9. 5. br 1.3 4.8 5. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1).) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2.6 10.8 3. 11.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5).Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. 1984. 12. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). Warnecke (Warnecke. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer. U drugom koraku. 10. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija.

rentabilnost vlastitog kapitala. 3.0 4.11) RVK . 22. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode.5 2. ocjenom O. 16. 17.3 1.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga.0 1. Na temelju troškova proizvodnje.4 10. % . 14. kao npr.4. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. 20. Pored navedenih metoda. 15. 19. 18. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.13. tako i ekonomski kriteriji. metode višekriterijske analize . za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3.9 8.2 10. 21. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji.9 9.8 2.

W. 1997.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage.Barcelona . Sveučilište u Splitu. Split. WARNECKE. Zeitschrift VDI 26(1982. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.: Methoden der Fabrikplanung II. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. Springer Verlag.: Fabrikplanung.Wien. Zagreb. Berlin Heidelberg .Rukovanje materijalom. • • • • • • • • • • • • • • . FESB. FERIŠAK. H. W. 1983..Konzept und Realisierung. Split. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. I. ukupni troškovi. str.: Projektiranje proizvodnih procesa. H. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. RENKO. n. VEŽA. Seminar: Upravljanje proizvodnjom. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. Carl Hanser Verlag.Budapest.: Materialfluss und Logistik. 1994.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . JAEGER.Paris . Međutim. FRAY.. Literatura • BRACHT. 1993.j. VEŽA.Hong Kong . WARNECKE.-J. Fakultet tehničkih nauka. H. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. 1993. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. Berlin.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. 105-115. Materialfluss. I. JÜNEMANN. F. LAUNHARDT. SREMAC. U. VOLLMER. S. str.: Transport u industriji . 9-24. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. Sveučilišna naklada d. 1969. 1992.Tokyo . ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. Universität Stuttgart. MEDVEŠČEK. 1980. FESB. München . n. R. V. Stuttgart. 94-95. I. Düsseldorf. OLUIĆ. 1991.UP CUK VK nVK - ukupni prihod.j.. 1975.und Werkstättenplanung. Gesamtbetrieb.. ŠNAJDER. str. VEB Verlag Technik. E.o. I dio. stopa vlastitog kapitala.o. Springer Verlag. D. Zagreb. B. n. vlastiti kapital. Novi Sad.)3. Berlin .: Technologische Betriebsprojektierung. Č.: Poslovna logistika. H.: Osnovni principi vrijednosne analize. KAUFMANN. Č.Rukovanje materijalom.: Flächenermittlung bei der Betriebs. 1989.Köln. Beuth Verlag. 1984. Informator. OLUIĆ.: Plant Layout.-J.-J.New York London . Zagreb. 1980. 1984. Berlin.j. ROCKSTROH..: Die Fraktale Fabrik. Teil II.: Skladištenje u industriji .

1992. str. 139-147. Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. Berlin.• WILDEMANN.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. H. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful