3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

1 .1 . Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3.Tablica 3. 1997. Model organiziranja b) 5.Vrste skladišta (nastavak) . Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.Vrste skladišta (Oluić.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3.

13.Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . Pripadnost dijelu poduzeća 9. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. 12. Značajke građevinskog objekta b) 7. Tehnologija skladištenja 8. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10.

. kasete. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . stalci. kutijaste palete.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. itd. b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. stalci. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. itd. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. košare. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. ISO-kontejneri. alatima. sanduci. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja).izravno na mjesto odlaganja. • s posebnim sredstvima. kutije. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. komad postavljen na paletu). Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. itd. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. itd. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. paket limova. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). sanduci. 1989. • tekućine i plinove. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom.

Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. obujam. 5. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke..Značajke skladišta (Oluić. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . oblik. 6. itd. analiza vrijednosti. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza. matematičke metode optimalizacije i simulacije. mjesečna. oblikovanje zona skladišta. 3. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. težine.2.3. tj. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. troškovnik i specifikacije. Tablica 3.okruženje. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. za svaki materijal određuje se: • količine. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. 1997. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. učestalost i količina izlaza. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. tjedna. rješenje za svaku zonu. • učestalost (dnevna. značajke vrijednosti. izmjere.): 1. tehnološke. 4. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. kao i definiranje transportnih uređaja. definiranje polaznih podataka. 2. informatičke.2 . odnosno skladišnih prostorija. dimenzioniranje tehničkih rješenje. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. 1997. te vrste i veličine skladišta. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. nisko ili visoko skladište).) . potrebnih skladišta. koja će se u određenom skladištu koristiti.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove.

Tehnika 3. 9.Redni broj 1. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. 10. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. regala. 2. valjčanog konvejera. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. nagib jarbola prema naprijed. kretanje do tereta. 8. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. podizanje tereta.valjčanog konvejera. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. 4. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. 5. 5. nagib jarbola prema naprijed. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. . Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. kretanje viličara prema natrag. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . 3. 6. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr.): 1. vožnja viličara prema naprijed. nagib jarbola prema natrag. 11. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. vožnja do odredišta tj. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. podizanje vilica. 1991. 7. 12.

Ukoliko će materijal biti paletiziran.pr . spuštanje vilica u položaj za vožnju. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. 16. 17. U načelu.). As. 18. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann.neto .) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. 1980.površina za otpremu. As.rad .transportna površina u skladištu. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. Wildemann.na početak novog ciklusa. spuštanje tereta. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. vožnja viličara do polazišta . zakretanje viličara. As.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu.površina za prijam. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č.tr . a ona ovise od nekoliko faktora. itd. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. 1992. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha.površina za prolaze i puteve . Oluić. 15. vožnja viličara prema natrag.otp . Međutim. pa tako i troškova skladištenja. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti. Međutim. 1997.1) As. te tehnike skladištenja materijala. As. 14. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. pr + As . raspoloživa skladišna i transportna oprema.neto + As . te konačno realizacija tvornice bez skladišta. nagib jarbola prema natrag.13. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. . tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta.pom . 1992.tr + As .otp + As . dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. pom (m ) 2 (3.. As. vrste skladišnih jedinica.rad + As .površina za radnike. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. regalima. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala.. s obzirom na tržišne situacije. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. policama.

potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. police ili boksove. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. drobljivosti materijala i nosivosti tla. Na temelju navedenog. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete.2).5 m ispod neke zapreke u skladištu. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine.2). osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete.neto treba biti: • za komadni materijal . broj razina. Visina sloga treba se nalaziti 0. a još više uvjetima ručnog rada. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. m2 faktor rukovanja (približno 1.skupina paleta po svakoj vrsti paleta. protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). urede. Odrediti trebe i neto broj slogova . a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. Uobičajeno je.neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete.Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. radi stabilnosti. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. garderobu. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. površina paletnog mjesta (slika 3. sanitarije.1). potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta).

dopušteno opterećenje poda.3) G . N pdop .As.neto ≥ G pdop (m ) 2 .težina materijala. m širina materijala na paleti.neto (3. 1240 x 840 mm) Slika 3.1 . Prema Veži (Veža 1994. b2 . b1 .izmjere paletnog mjesta (npr.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. N/m2 • za sipki materijal As. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As .5) nosivost palete. tipu i izvedbi regala. (3. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta.4) lp a l2 l1 l lpal.). N duljina materijala ma paleti. Transportna površina u skladištu (As.standardne izmjere palete (npr. 1300 x 900 mm) l2. bpal .5) ⋅ As . m.6) .Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. kg/m3 visina palete.3 − 0. 1200 x 800 mm) l1.tr = ( 0.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3. m specifična gustoća materijala.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3.tr) ovisi o izmjerama materijala.

a sporedni prolazi su približno 1. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. Površina za prijam materijala (As. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. a u odnosu na skladišni prostor. da je siguran od požara.6). Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.2 m. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3.neto).2 do 0. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta. Visina poda. izveden tako da se ne praši. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As.0 m.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. ovisno o transportnim sredstvima može biti u . Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. instalacijama.75 m. prolazima. Pod skladišta treba biti čvrst. N prosječni broj prijama godišnje. treba predvidjeti oko 0. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. promjenu smjera kretanja. vratima i prozorima. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine.otp). Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega.5 do 0.3 od prosječnog opterećenja poda za As. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0. paletizaciju. Pri projektiranju skladišne zgrade. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. tj. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. podu. ravan i sposoban za transport materijala bez šina.pregradama. faktor iskoristivosti poda (0. N/m2. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. da nije prohladan. zidovima .pr. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. tj. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As.pr) može se izračunati izrazom: As . nosačima i prostoru između nosača. depaletizaciju i dr. opterećenje poda (0. N/god prosječna količina prijama. potrebne nosivosti.65 m širok prolaz .put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi.

Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara.30 m visokom rampom za utovar. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. klimatizaciju. po mogućnosti izrađeni od čelika. . U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. kontrolu vlage i rashladne uređaje. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. odmah po istovaru. uređaje za ventilaciju. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. instalacije grijanja. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. koje utovaruju i istovaruju viličari. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. Unutarnji zidovi . Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. ona traži i odgovarajuće održavanje. Za normalne uvjete rada u skladištu. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje.razini zemlje ili podignuta. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. odnosno neposredno pred utovarom.20 do 1. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora.

• udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava. police. 1975.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. troškovi transportne opreme.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. itd. troškovi zaliha.• brzina strujanja zraka 0. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme.2 . Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray.3 do 0.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.) . • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. • iskoristivost površine skladišta. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha. troškovi upravljanja i troškovi za plaće.2): η s .2): η s .V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.5 m/s zimi i 0. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.5 do 0. troškovi rukovanja materijalom. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs.7 m/s ljeti.

Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji.4. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija .. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. predviđanje i ocjenu intenziteta. tj. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. 3.3 . 3.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.3.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. 1984. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda. 2. problem određivanja lokacije se postupno ograničava.3. Jaeger. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji.). S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. odnosno županiji. 1980. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1.3.

Tablica 3. 1. 9. tvrdo. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. 2. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata. kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. 6.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. 8. 7.zahtjev ispunjava u potpunosti. Tablica 3. 11.3 . Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. 1 . željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . br. 0 zahtjev ne ispunjava. 3.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. U jednostavnim slučajevima. za jedan proizvodni sustav može postojati više. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). 4. 3.4).određuje izbor lokacije. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. prikladnih lokacija. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. 10.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red.4. 5. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . odnosno odredišta (kupaca).zahtjev djelomično ispunjava. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. kao npr. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva.

itd.4 .) i faktore (npr. t.4. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i.j.Ctr .j.).j.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. 1982. kN.i mij sij cij n. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. n. n.10) Ctr. faktor sigurnosti). Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. 1969. • metoda “sjeverozapadnog kuta”. kW. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti). Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt.j. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. n.): .3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. • Rockstrohova metoda (Rockstroh. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3./t·km novčane jedinice. 1993.

1993. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija.1.8 5. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura.6 10.1 4. 11. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta.0 1. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja.6 2. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100.2 1.4 . br 1. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4.9 2. 8. 6. 5. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike. neutralan (3). Warnecke (Warnecke. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja).5 4. 12. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija. U drugom koraku.8 3. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. 4. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. Tablica 3. 1984. 4. 3. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije.3 1. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij. 9.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). postavljanje cilja. . prikladan (4).) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer. 10. 7.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. 3. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi.3 4. 2. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. 2.).4. 5. prikazani su u tablici 3.

0 1. Pored navedenih metoda. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). U obzir se mogu uzeti kako tehnički.5 2. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. 15. za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3.8 2. 21.9 9. 18. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.9 8.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga.4 10. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). 22.2 10. % . Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2. 20. ocjenom O. 14. Na temelju troškova proizvodnje. 17. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji.13.rentabilnost vlastitog kapitala. 3. tako i ekonomski kriteriji. 16.3 1.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode.4. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti.0 4. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. metode višekriterijske analize . kao npr.11) RVK . 19. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.

UP CUK VK nVK - ukupni prihod. VEŽA.. W. str.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. Zagreb. H. MEDVEŠČEK.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung .Rukovanje materijalom. Materialfluss. FERIŠAK.. WARNECKE. S.o.Wien.: Transport u industriji .Konzept und Realisierung. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije.o. H. OLUIĆ. str. Berlin. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. Split. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.New York London . 1984. ROCKSTROH.. Berlin Heidelberg . Stuttgart. V. Sveučilišna naklada d. Universität Stuttgart.-J. 1992. Zeitschrift VDI 26(1982. VEB Verlag Technik. Č. stopa vlastitog kapitala. WARNECKE. OLUIĆ.: Flächenermittlung bei der Betriebs. Gesamtbetrieb. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema.Paris .: Projektiranje proizvodnih procesa. Teil II. W. 1993. Springer Verlag. 1991.: Fabrikplanung. Springer Verlag. 9-24.und Werkstättenplanung. JÜNEMANN. ŠNAJDER. R. n. München . 1994. 1997.Rukovanje materijalom. • • • • • • • • • • • • • • . E. SREMAC. KAUFMANN. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost.Tokyo .: Materialfluss und Logistik. 1993. Berlin . FRAY. Seminar: Upravljanje proizvodnjom.: Osnovni principi vrijednosne analize. Berlin. FESB. Zagreb.Budapest.-J. 1989.: Skladištenje u industriji . 1984.j. H..-J. str.)3.Hong Kong .: Plant Layout. 94-95. H. 105-115. FESB. 1980. I. vlastiti kapital.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. LAUNHARDT. Sveučilište u Splitu. Düsseldorf. 1975.: Poslovna logistika..j. VOLLMER. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. Beuth Verlag.Köln. I dio. 1980. Fakultet tehničkih nauka. Novi Sad.: Technologische Betriebsprojektierung. VEŽA. U. D. Zagreb. I. F. Č. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju.: Methoden der Fabrikplanung II. RENKO. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. ukupni troškovi.: Die Fraktale Fabrik. 1983.Barcelona .j. Međutim. Carl Hanser Verlag. JAEGER. 1969. Literatura • BRACHT. Split. n. n. Informator. I. B.

Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. Berlin. 139-147.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. H. str. 1992. .• WILDEMANN.