3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

1997. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.1 .Vrste skladišta (nastavak) . Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1.1 .Tablica 3. Model organiziranja b) 5.Vrste skladišta (Oluić.

Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. Značajke građevinskog objekta b) 7. Pripadnost dijelu poduzeća 9. Tehnologija skladištenja 8. 12. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . 13.

itd. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr.povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. sanduci. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. 1989. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. stalci. • s posebnim sredstvima. kasete. kutijaste palete. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . itd. • tekućine i plinove. kutije. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. . Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . sanduci. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala.izravno na mjesto odlaganja. paket limova. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. itd. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. stalci.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. ISO-kontejneri. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja).): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. itd. alatima. košare. komad postavljen na paletu).

2. učestalost i količina izlaza. odnosno skladišnih prostorija. 3. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava.3. • učestalost (dnevna. koja će se u određenom skladištu koristiti. oblik. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. te vrste i veličine skladišta.Značajke skladišta (Oluić. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. nisko ili visoko skladište).2 . Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. tehnološke. mjesečna. izmjere. kao i definiranje transportnih uređaja. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje.) .okruženje. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. tj. itd. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. Tablica 3. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. dimenzioniranje tehničkih rješenje. oblikovanje zona skladišta. rješenje za svaku zonu. definiranje polaznih podataka. značajke vrijednosti.. matematičke metode optimalizacije i simulacije. 1997. potrebnih skladišta. za svaki materijal određuje se: • količine. 6. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. težine. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište.): 1. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. informatičke. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza. troškovnik i specifikacije. 1997. 4.2. obujam. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . analiza vrijednosti. tjedna. 5.

6. . Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . nagib jarbola prema natrag. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. podizanje vilica. nagib jarbola prema naprijed. 2. kretanje do tereta. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. vožnja viličara prema naprijed. valjčanog konvejera. podizanje tereta.valjčanog konvejera. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. vožnja do odredišta tj. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja.Redni broj 1. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. 9. kretanje viličara prema natrag. 10. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. 11. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. 12. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. 5. 1991. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. 3. regala. 4. 5.): 1. 8. 7. nagib jarbola prema naprijed. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. Tehnika 3. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera.

rad + As . pa tako i troškova skladištenja. pr + As . raspoloživa skladišna i transportna oprema.površina za prijam. 14.neto + As . As. te tehnike skladištenja materijala. U načelu. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2.neto . kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. 17. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. As. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke.neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. 1992. policama. a ona ovise od nekoliko faktora.. Oluić. 1992. pom (m ) 2 (3..površina za prolaze i puteve . regalima.otp + As . Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti.13. te konačno realizacija tvornice bez skladišta. As.pr . Ukoliko će materijal biti paletiziran.površina za radnike. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. nagib jarbola prema natrag.transportna površina u skladištu. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala.na početak novog ciklusa. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha.1) As.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova.otp . zakretanje viličara.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. 16. 1997.površina za otpremu.tr . Međutim. vožnja viličara prema natrag. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . Wildemann. Međutim. 15. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. .površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu.rad . spuštanje vilica u položaj za vožnju.tr + As . tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje. 18. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha.).pom . itd. vožnja viličara do polazišta . metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann. spuštanje tereta. As. vrste skladišnih jedinica. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. As. s obzirom na tržišne situacije. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. 1980. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta.

Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Visina sloga treba se nalaziti 0. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. Na temelju navedenog. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. Odrediti trebe i neto broj slogova . urede. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva).2). Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. broj razina. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1.Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. Uobičajeno je. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). sanitarije. m2 faktor rukovanja (približno 1.5 m ispod neke zapreke u skladištu. police ili boksove. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As.neto treba biti: • za komadni materijal .1). drobljivosti materijala i nosivosti tla. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg. površina paletnog mjesta (slika 3. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete.2). a još više uvjetima ručnog rada. radi stabilnosti. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta).skupina paleta po svakoj vrsti paleta. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. garderobu. protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi).neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3.

neto ≥ G pdop (m ) 2 .6) .izmjere paletnog mjesta (npr.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. b2 .standardne izmjere palete (npr.3) G . N duljina materijala ma paleti. m širina materijala na paleti.1 . (3.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3.neto (3. Transportna površina u skladištu (As. m. b1 .).Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. tipu i izvedbi regala. 1200 x 800 mm) l1.3 − 0. N/m2 • za sipki materijal As. N pdop .5) nosivost palete. m specifična gustoća materijala.5) ⋅ As .dopušteno opterećenje poda.tr = ( 0.4) lp a l2 l1 l lpal. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. kg/m3 visina palete.As. Prema Veži (Veža 1994. 1240 x 840 mm) Slika 3. bpal .težina materijala. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . 1300 x 900 mm) l2.tr) ovisi o izmjerama materijala.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3.

ravan i sposoban za transport materijala bez šina.pr. Pri projektiranju skladišne zgrade. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog.2 do 0. paletizaciju. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0.2 m. ovisno o transportnim sredstvima može biti u . zidovima .pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. Površina za prijam materijala (As. nosačima i prostoru između nosača. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. izveden tako da se ne praši. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.5 do 0.75 m. a sporedni prolazi su približno 1. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1.pregradama.otp). njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. promjenu smjera kretanja. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. N prosječni broj prijama godišnje. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. opterećenje poda (0. a u odnosu na skladišni prostor. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. potrebne nosivosti. N/m2. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As.6).7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala.pr) može se izračunati izrazom: As .0 m. treba predvidjeti oko 0. faktor iskoristivosti poda (0.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. prolazima. depaletizaciju i dr. a iznosi približno 10-15m2 po osobi.neto). Visina poda.65 m širok prolaz . instalacijama. tj.3 od prosječnog opterećenja poda za As. da je siguran od požara. Pod skladišta treba biti čvrst. tj. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. N/god prosječna količina prijama. vratima i prozorima. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. da nije prohladan. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta. podu.

načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx).razini zemlje ili podignuta. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. uređaje za ventilaciju. odmah po istovaru. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. klimatizaciju. instalacije grijanja. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti.30 m visokom rampom za utovar. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. po mogućnosti izrađeni od čelika. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. koje utovaruju i istovaruju viličari. ona traži i odgovarajuće održavanje. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. . odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. Unutarnji zidovi .20 do 1. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. odnosno neposredno pred utovarom. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. kontrolu vlage i rashladne uređaje. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. Za normalne uvjete rada u skladištu. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. Prozori trebaju biti dovoljno veliki.

) i ukupnog obujma skladišta (slika 3.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja.7 m/s ljeti.5 m/s zimi i 0. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme. troškovi upravljanja i troškovi za plaće.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali. troškovi transportne opreme. troškovi zaliha. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta. troškovi rukovanja materijalom.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.• brzina strujanja zraka 0. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.2 . • iskoristivost površine skladišta. 1975. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs.5 do 0. • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta.A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. itd.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3.3 do 0. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3.2): η s . police.) .2): η s .

Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. 2. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji.3. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. tj. 3. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3.3.). 3. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.3 .3. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. 1984. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove.. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. problem određivanja lokacije se postupno ograničava. 1980. Jaeger. predviđanje i ocjenu intenziteta. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. odnosno županiji.4.

Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. odnosno odredišta (kupaca). 7.4). Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. 8. 6. kao npr. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.određuje izbor lokacije. 1. Tablica 3. 2. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). U jednostavnim slučajevima. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. Tablica 3. za jedan proizvodni sustav može postojati više.3 .4.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . 10.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. 3.zahtjev ispunjava u potpunosti. br. 9. tvrdo. 0 zahtjev ne ispunjava. 1 . 3. 11. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n.zahtjev djelomično ispunjava. 5. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. 4. prikladnih lokacija. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača.

3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. kN. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr.j.j.i mij sij cij n.j.4.): . Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. itd.4 . 1982.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3. faktor sigurnosti)./t·km novčane jedinice. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. 1969.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti).) i faktore (npr. kW. n. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju.Ctr . Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. • metoda “sjeverozapadnog kuta”. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. • Rockstrohova metoda (Rockstroh.j.). Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. n. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. t. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt. n. 1993.10) Ctr.

10. 4. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. 4. prikazani su u tablici 3. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij.8 3.2 1. 12.).5 4. Warnecke (Warnecke. br 1. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. 3. 1984.4 . nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). prikladan (4). 1993.3 4.6 2. 6. neutralan (3). 7. 5. .8 5. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike.0 1.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2.1.6 10. 11. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. Tablica 3. 3. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta.3 1. 9. U drugom koraku. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi. 2.4.1 4. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer.9 2. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije. 5. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. 2. 8.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). postavljanje cilja. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija.

kao npr. Na temelju troškova proizvodnje. % . metode višekriterijske analize . Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. 22. 16.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji. 17. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.4. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1).3 1. 18.0 1.9 9. ocjenom O. 21.8 2. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode.2 10.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga. 15.0 4.13.9 8. 20. 3.11) RVK . U obzir se mogu uzeti kako tehnički. za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3.rentabilnost vlastitog kapitala.5 2. 14. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. 19. Pored navedenih metoda. tako i ekonomski kriteriji.4 10. Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij).

Berlin Heidelberg .-J. n. 1969. 1997. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. Berlin. 1991. FESB.: Fabrikplanung. W. 1975. 1993. Springer Verlag. JAEGER. Fakultet tehničkih nauka.Hong Kong . vlastiti kapital. ŠNAJDER. KAUFMANN. S.Köln. H. RENKO. Seminar: Upravljanje proizvodnjom.j. 1989. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. SREMAC.. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. JÜNEMANN.: Flächenermittlung bei der Betriebs.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . Zeitschrift VDI 26(1982. Gesamtbetrieb.-J. VEŽA.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. Carl Hanser Verlag. VEB Verlag Technik. str. n. Beuth Verlag. Teil II. • • • • • • • • • • • • • • . Zagreb.o.Paris . WARNECKE. Zagreb.Rukovanje materijalom.UP CUK VK nVK - ukupni prihod.. B. Č.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. str. Literatura • BRACHT. 1980. Split.: Projektiranje proizvodnih procesa.: Osnovni principi vrijednosne analize.: Materialfluss und Logistik. ROCKSTROH. LAUNHARDT.-J. 1993. Stuttgart.und Werkstättenplanung. 9-24. Berlin. str. Međutim. stopa vlastitog kapitala. Düsseldorf. Zagreb. 1984. Novi Sad. 105-115.: Methoden der Fabrikplanung II. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati.: Technologische Betriebsprojektierung. n. FERIŠAK. Sveučilišna naklada d.Wien. R.Tokyo . I dio. Sveučilište u Splitu. VOLLMER..Rukovanje materijalom..: Poslovna logistika. 1984. 1980. U. MEDVEŠČEK.: Transport u industriji . E.Konzept und Realisierung.o. FRAY.Barcelona . H. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. F. VEŽA. 1992. FESB. Berlin . 1983. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava.)3. H. W. I. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Materialfluss. D. I. 94-95.: Skladištenje u industriji . 1994. OLUIĆ. Universität Stuttgart.j. Springer Verlag.New York London .: Plant Layout. V.Budapest. Informator. OLUIĆ. I. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. Split. München ..: Die Fraktale Fabrik. WARNECKE. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. ukupni troškovi. H.j. Č.

139-147. H. str. .: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen.• WILDEMANN. 1992. Berlin. Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful