3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2.1 .Vrste skladišta (Oluić.1 .) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1.Vrste skladišta (nastavak) .Tablica 3. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3. 1997. Model organiziranja b) 5.

Značajke građevinskog objekta b) 7. Tehnologija skladištenja 8. 13. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. Pripadnost dijelu poduzeća 9.Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . 12. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10.

• tekućine i plinove. paket limova. stalci.izravno na mjesto odlaganja. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). itd. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . ISO-kontejneri. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. 1989. itd. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . odnosno o iskoristivosti njihova obujma. kasete. alatima. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). sanduci. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. košare. • s posebnim sredstvima. itd. kutije. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. sanduci. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. komad postavljen na paletu).povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. kutijaste palete. itd. . Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. stalci.

3. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. matematičke metode optimalizacije i simulacije.2. potrebnih skladišta. obujam. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. dimenzioniranje tehničkih rješenje. oblik. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. informatičke. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . 1997. 3. Tablica 3. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. koja će se u određenom skladištu koristiti. troškovnik i specifikacije. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. za svaki materijal određuje se: • količine. 2. odnosno skladišnih prostorija. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. tjedna. tj.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. učestalost i količina izlaza. 1997. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. nisko ili visoko skladište). rješenje za svaku zonu.): 1. itd. težine. kao i definiranje transportnih uređaja. izmjere. oblikovanje zona skladišta. 5. te vrste i veličine skladišta. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala.. 6. 4. značajke vrijednosti. te dodatne i pomoćne skladišne opreme.2 . tehnološke.) .okruženje. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. analiza vrijednosti. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. mjesečna. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza.Značajke skladišta (Oluić. • učestalost (dnevna. definiranje polaznih podataka.

spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje.valjčanog konvejera. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. vožnja do odredišta tj. podizanje tereta. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. 5. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. 10. 9. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. 11. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. valjčanog konvejera. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. 2. nagib jarbola prema naprijed. 1991. nagib jarbola prema natrag. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. 8. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. 7. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. 4. 12. kretanje viličara prema natrag. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. . Tehnika 3. regala. nagib jarbola prema naprijed. vožnja viličara prema naprijed. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. podizanje vilica. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom.Redni broj 1. 6. 5. 3. kretanje do tereta. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta .): 1.

na početak novog ciklusa. s obzirom na tržišne situacije. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. 16.površina za prijam. vrste skladišnih jedinica. zakretanje viličara.rad . dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann.transportna površina u skladištu. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. pom (m ) 2 (3. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. pr + As . a ona ovise od nekoliko faktora. nagib jarbola prema natrag. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . U načelu. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. 18.neto + As .tr . As. itd. 17. 15. Međutim.13. tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje. 14. 1992. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. Oluić. regalima..pr .površina za otpremu.rad + As . spuštanje tereta.).1) As.pom . As. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora.. 1997. . organska i fizičko-kemijska svojstva materijala.neto .površina za radnike. vožnja viličara prema natrag.otp .) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. 1980. Ukoliko će materijal biti paletiziran. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti.površina za prolaze i puteve .neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. te konačno realizacija tvornice bez skladišta. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. vožnja viličara do polazišta . As. Međutim. 1992. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. raspoloživa skladišna i transportna oprema. pa tako i troškova skladištenja. As.tr + As . spuštanje vilica u položaj za vožnju. policama. As.otp + As . te tehnike skladištenja materijala. Wildemann.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu.

drobljivosti materijala i nosivosti tla. Uobičajeno je. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera.1). Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. urede. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike.2).Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. garderobu. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta). a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). Odrediti trebe i neto broj slogova . police ili boksove. a još više uvjetima ručnog rada. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. radi stabilnosti.2).neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3.skupina paleta po svakoj vrsti paleta. površina paletnog mjesta (slika 3. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As.neto treba biti: • za komadni materijal . Na temelju navedenog. m2 faktor rukovanja (približno 1. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. broj razina. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način. protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). Visina sloga treba se nalaziti 0. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete.5 m ispod neke zapreke u skladištu. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. sanitarije.

1 . m širina materijala na paleti. N duljina materijala ma paleti. b1 .neto ≥ G pdop (m ) 2 . m specifična gustoća materijala.standardne izmjere palete (npr. m.neto (3. b2 . kg/m3 visina palete. N pdop .izmjere paletnog mjesta (npr. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. bpal . približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As .težina materijala.3) G .izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. (3.6) .tr = ( 0.As.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3. 1200 x 800 mm) l1. N/m2 • za sipki materijal As.Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. 1300 x 900 mm) l2. tipu i izvedbi regala. 1240 x 840 mm) Slika 3.5) ⋅ As .neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3. Prema Veži (Veža 1994.tr) ovisi o izmjerama materijala.3 − 0. Transportna površina u skladištu (As.dopušteno opterećenje poda.).4) lp a l2 l1 l lpal.5) nosivost palete.

promjenu smjera kretanja. izveden tako da se ne praši.otp). odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0.2 do 0.3 od prosječnog opterećenja poda za As. Pri projektiranju skladišne zgrade. a sporedni prolazi su približno 1. N/god prosječna količina prijama. N prosječni broj prijama godišnje. N/m2. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. opterećenje poda (0. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. potrebne nosivosti.pr. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1. a u odnosu na skladišni prostor. Visina poda. tj. da je siguran od požara.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. da nije prohladan. faktor iskoristivosti poda (0. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. vratima i prozorima.neto). podu. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. treba predvidjeti oko 0. prolazima.pr) može se izračunati izrazom: As . da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. ovisno o transportnim sredstvima može biti u .7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. zidovima .0 m. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As.65 m širok prolaz .pregradama. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. instalacijama.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. Pod skladišta treba biti čvrst.75 m.2 m. nosačima i prostoru između nosača. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.5 do 0. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As. Površina za prijam materijala (As. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta. tj.6). pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3. paletizaciju.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. depaletizaciju i dr.

Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx).20 do 1. . kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. ona traži i odgovarajuće održavanje. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju.30 m visokom rampom za utovar. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. Za normalne uvjete rada u skladištu. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. uređaje za ventilaciju. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. po mogućnosti izrađeni od čelika. odnosno neposredno pred utovarom. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala.razini zemlje ili podignuta. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. koje utovaruju i istovaruju viličari. odmah po istovaru. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. instalacije grijanja. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. klimatizaciju. Unutarnji zidovi . kontrolu vlage i rashladne uređaje. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje.

A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta. troškovi transportne opreme. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3.• brzina strujanja zraka 0. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha.) . troškovi zaliha.3 do 0. 1975.2 .V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3.7 m/s ljeti. • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. itd.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray.2): η s . Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja.2): η s . • iskoristivost površine skladišta.5 do 0.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3. troškovi rukovanja materijalom. police.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali. troškovi upravljanja i troškovi za plaće. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.5 m/s zimi i 0.

. predviđanje i ocjenu intenziteta. problem određivanja lokacije se postupno ograničava. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. 3. odnosno županiji. Jaeger. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. 3. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. 2. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . metode koje u obzir uzimaju transportne troškove.3.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. 1984. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje.3.3 .1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. 1980. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije.). Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. tj.3.4.

Tablica 3. slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. br. 3. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva.zahtjev ispunjava u potpunosti. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . 8. 11. 9. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. Tablica 3. kao npr. 7.4). odnosno odredišta (kupaca). Količina materijala koji se transportira mora biti poznata.određuje izbor lokacije.4. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . 2. za jedan proizvodni sustav može postojati više. 10. prikladnih lokacija. kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. 1. tvrdo.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. 6. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. 3. 5. 0 zahtjev ne ispunjava. 4.zahtjev djelomično ispunjava. 1 . U jednostavnim slučajevima. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3.3 . a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.

faktor sigurnosti). A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. kN. n. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr. • metoda “sjeverozapadnog kuta”. n.) i faktore (npr. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. kW.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3.j.i mij sij cij n. Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. 1969. t. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. 1982. • Rockstrohova metoda (Rockstroh.4. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i.j. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. 1993.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti). km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i. itd. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja.Ctr . Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža.10) Ctr.j. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju. n.j. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt.)./t·km novčane jedinice.): .4 .

4. br 1. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. prikazani su u tablici 3.6 2.2 1.). postavljanje cilja. 8.3 4. 2. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). 12. prikladan (4). 1993. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike. Warnecke (Warnecke. 3. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. 1984. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. .0 1.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red.4 . Tablica 3.5 4.6 10. 5.3 1. 2. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija.4. 4.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije.9 2. 9.8 5. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija. U drugom koraku.8 3. 3. 10. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta.1 4. 5. neutralan (3). ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). 11. 7. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. 6. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi.1.

15. 20. Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode. 17. Pored navedenih metoda. 19. ocjenom O. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti. 21. kao npr. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. metode višekriterijske analize .9 8. 18. Na temelju troškova proizvodnje. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1).4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit.5 2. za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. 14. tako i ekonomski kriteriji.11) RVK .4 10. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.9 9. 3. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij).0 4.0 1.3 1. 16. 22.rentabilnost vlastitog kapitala. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji.8 2.4. % . pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga.13.2 10.

o. LAUNHARDT. R.Tokyo .. H. Universität Stuttgart. • • • • • • • • • • • • • • .-J. Seminar: Upravljanje proizvodnjom.. W. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. stopa vlastitog kapitala. Literatura • BRACHT. I. 1991. FESB. Međutim.New York London . 9-24. H. 1969. I dio. 1993. JAEGER.: Methoden der Fabrikplanung II. Materialfluss.Köln.Hong Kong .: Technologische Betriebsprojektierung. n. Springer Verlag. Gesamtbetrieb. Stuttgart. H.: Poslovna logistika. Informator. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije.: Fabrikplanung. 94-95.Konzept und Realisierung. FESB.Budapest. 1993. Č. D.. F. Fakultet tehničkih nauka..Wien.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. MEDVEŠČEK. W. vlastiti kapital. VEŽA. Berlin . Zagreb. KAUFMANN.-J. I.: Transport u industriji . str. OLUIĆ.: Flächenermittlung bei der Betriebs. Č. 1989. n. JÜNEMANN. OLUIĆ.: Materialfluss und Logistik. n. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.Rukovanje materijalom. Zagreb.: Projektiranje proizvodnih procesa. I. 1997. 1994. S. Berlin. WARNECKE.j.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . Split. 1980. RENKO. 1992. Teil II. VOLLMER. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. Springer Verlag. ROCKSTROH. Beuth Verlag. WARNECKE. B. V. 1984. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. Split.: Plant Layout. VEB Verlag Technik..: Die Fraktale Fabrik. E.o. SREMAC. Zagreb. Novi Sad.j. FRAY. München .Rukovanje materijalom. H.UP CUK VK nVK - ukupni prihod. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. Carl Hanser Verlag. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost.und Werkstättenplanung. VEŽA.: Skladištenje u industriji .Barcelona . 1975. 1984. Berlin Heidelberg . Düsseldorf.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. Sveučilište u Splitu. Berlin. Zeitschrift VDI 26(1982. str.Paris .)3. FERIŠAK. str.j. ukupni troškovi.: Osnovni principi vrijednosne analize.-J. 105-115. 1980. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. ŠNAJDER. 1983. U. Sveučilišna naklada d.

str. 139-147. H. Berlin. Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. 1992.• WILDEMANN. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful