3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

Vrste skladišta (Oluić. Model organiziranja b) 5.) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3. Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3.1 .Tablica 3.Vrste skladišta (nastavak) . 1997. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.1 .

12. Značajke građevinskog objekta b) 7. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . Vrsta sredstava za skladištenje c) 11. Tehnologija skladištenja 8.Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Pripadnost dijelu poduzeća 9. 13. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10.

b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. kasete. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja.izravno na mjesto odlaganja. paket limova. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. . Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije).povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. • tekućine i plinove.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. alatima. itd. sanduci. stalci. kutije. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta . ISO-kontejneri. stalci. komad postavljen na paletu). Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. košare. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. 1989. itd. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. kutijaste palete.U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. sanduci. itd. itd. • s posebnim sredstvima. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom.

značajke vrijednosti.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. 1997. odnosno skladišnih prostorija. informatičke. definiranje polaznih podataka. koja će se u određenom skladištu koristiti. kao i definiranje transportnih uređaja. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . matematičke metode optimalizacije i simulacije. 1997. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta. obujam. tjedna. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje.Značajke skladišta (Oluić. 6. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. potrebnih skladišta. rješenje za svaku zonu.2 . oblikovanje zona skladišta. 3. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. izmjere. te dodatne i pomoćne skladišne opreme. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. nisko ili visoko skladište). • učestalost (dnevna.okruženje. učestalost i količina izlaza. Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. oblik. itd. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. Tablica 3. 2. analiza vrijednosti.. 5. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. te vrste i veličine skladišta. 4. tj. mjesečna. dimenzioniranje tehničkih rješenje.) . za svaki materijal određuje se: • količine. definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća.2. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava.): 1. težine. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta. tehnološke. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja.3. troškovnik i specifikacije.

9. 10.): 1. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. 11. 7. te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. podizanje tereta. 2. Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . nagib jarbola prema natrag. vožnja do odredišta tj. nagib jarbola prema naprijed. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. 1991. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. 12. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. 3.Redni broj 1. podizanje vilica. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. kretanje viličara prema natrag. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. vožnja viličara prema naprijed. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. kretanje do tereta. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. . nagib jarbola prema naprijed. 6. regala. 8.valjčanog konvejera. 4. Tehnika 3. valjčanog konvejera. 5. 5.

te tehnike skladištenja materijala. pom (m ) 2 (3. vožnja viličara do polazišta . As.1) As.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. 16. Oluić. raspoloživa skladišna i transportna oprema.tr + As .neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. As. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . Ukoliko će materijal biti paletiziran.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu. tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje.rad + As .transportna površina u skladištu. pr + As .na početak novog ciklusa. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora. 17. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. As.površina za otpremu. nagib jarbola prema natrag.).površina za prolaze i puteve . policama. 18.pom . As.površina za radnike..neto + As . .površina za prijam.13. vožnja viličara prema natrag. itd. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann. 1992. 1997. Wildemann. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2. te konačno realizacija tvornice bez skladišta. 1980. Međutim. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala. 15. Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. 1992. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. 14. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti.pr . veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. a ona ovise od nekoliko faktora. As. Međutim. zakretanje viličara..neto . U načelu.tr .) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. spuštanje vilica u položaj za vožnju. regalima. pa tako i troškova skladištenja. vrste skladišnih jedinica.otp + As .otp . potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. spuštanje tereta. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. s obzirom na tržišne situacije. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača.rad .

To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Odrediti trebe i neto broj slogova . protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). radi stabilnosti. sanitarije. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta). Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. Visina sloga treba se nalaziti 0. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). police ili boksove.neto treba biti: • za komadni materijal . potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način.2). Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga.Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti.1). Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. Na temelju navedenog.neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3.5 m ispod neke zapreke u skladištu. garderobu. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As. površina paletnog mjesta (slika 3. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. a još više uvjetima ručnog rada. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. Uobičajeno je. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta).skupina paleta po svakoj vrsti paleta. drobljivosti materijala i nosivosti tla. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. urede. Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine.2). Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. broj razina. m2 faktor rukovanja (približno 1.

3 − 0. m širina materijala na paleti.).dopušteno opterećenje poda.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr. bpal . kg/m3 visina palete. b2 .standardne izmjere palete (npr. Transportna površina u skladištu (As. N/m2 • za sipki materijal As.6) . m.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3. 1240 x 840 mm) Slika 3. 1300 x 900 mm) l2.izmjere paletnog mjesta (npr. N duljina materijala ma paleti.81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3. N pdop .As. tipu i izvedbi regala. Prema Veži (Veža 1994.3) G .tr) ovisi o izmjerama materijala.neto ≥ G pdop (m ) 2 .tr = ( 0.Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9. m specifična gustoća materijala. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . (3. 1200 x 800 mm) l1.1 .neto (3.4) lp a l2 l1 l lpal. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta.težina materijala.5) nosivost palete. b1 .5) ⋅ As .

Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu. N/m2. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara.neto). N prosječni broj prijama godišnje. paletizaciju. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati.rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. faktor iskoristivosti poda (0.pr) može se izračunati izrazom: As .2 m.5 do 0. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3. Površina za prijam materijala (As. da je siguran od požara.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. podu. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. Visina poda. zidovima . Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. opterećenje poda (0.2 do 0. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. nosačima i prostoru između nosača.pregradama.6). depaletizaciju i dr. promjenu smjera kretanja. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. N/god prosječna količina prijama. tj. tj. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. Pod skladišta treba biti čvrst.otp).75 m. Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1.65 m širok prolaz . a sporedni prolazi su približno 1. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje.pr. vratima i prozorima. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta.0 m. instalacijama. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. treba predvidjeti oko 0. potrebne nosivosti. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog. ovisno o transportnim sredstvima može biti u . Pri projektiranju skladišne zgrade. prolazima. da nije prohladan. a u odnosu na skladišni prostor.3 od prosječnog opterećenja poda za As. izveden tako da se ne praši. Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija.

koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. uređaje za ventilaciju. Za normalne uvjete rada u skladištu. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu.30 m visokom rampom za utovar.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. ona traži i odgovarajuće održavanje. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. odmah po istovaru. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje. instalacije grijanja. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. koje utovaruju i istovaruju viličari. klimatizaciju. po mogućnosti izrađeni od čelika. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi.20 do 1. odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. kontrolu vlage i rashladne uređaje. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. odnosno neposredno pred utovarom. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. Unutarnji zidovi . Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. .razini zemlje ili podignuta. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju.

8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs. • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. troškovi rukovanja materijalom.A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha. 1975. troškovi zaliha.) .A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. troškovi upravljanja i troškovi za plaće.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja. troškovi transportne opreme. • iskoristivost površine skladišta.3 do 0.5 do 0. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava.2): η s .5 m/s zimi i 0. itd. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3. Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta.2): η s . police.7 m/s ljeti.2 . Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.• brzina strujanja zraka 0.

Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3. pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. 1984. 1980. predviđanje i ocjenu intenziteta.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda.3.Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. 3. tj. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. odnosno županiji. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1. 3. U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji.4. problem određivanja lokacije se postupno ograničava..3. 2. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. Jaeger. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje.3.). metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije.3 .

dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . 2.zahtjev ispunjava u potpunosti. prikladnih lokacija. 3. U jednostavnim slučajevima. 1 .3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red. kao npr. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.4. 10.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. Tablica 3. 11. 7. 0 zahtjev ne ispunjava. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. tvrdo.zahtjev djelomično ispunjava. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. 1. 4. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 .4). odnosno odredišta (kupaca). a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. 8. Tablica 3.3 . br.određuje izbor lokacije. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. 6. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove. 3. kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. za jedan proizvodni sustav može postojati više. 5. 9.

itd. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju.).) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti).i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju.i mij sij cij n.Ctr . Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine.) i faktore (npr. 1982. n. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i.10) Ctr. n. 1969.j. kW.j.Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3. 1993.j. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju./t·km novčane jedinice. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i. kN.): . n.4.j. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. • metoda “sjeverozapadnog kuta”.4 . • Rockstrohova metoda (Rockstroh. t. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. faktor sigurnosti). udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i.

Warnecke (Warnecke. prikladan (4).1 4. 2. 9. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja.9 2. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). .4.1. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija.3 1.6 10.6 2. 1993. 8.).5 4. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije. postavljanje cilja. potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2.2 1. 10. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija. U drugom koraku.8 3. br 1.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. neutralan (3). 4. prikazani su u tablici 3.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5). 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4. 12. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta. Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100.3 4. 7. Tablica 3. 5.0 1. 11. 3. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1). kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura.8 5.4 . 1984. 3. 4. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. 2. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi. 5. 6.

za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. 18. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode. metode višekriterijske analize .0 4. ocjenom O. 15. 3.2 10.4 10. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. U obzir se mogu uzeti kako tehnički.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit.3 1. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji.8 2. 16. 19. kao npr.9 9. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti.9 8. Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije. 14. 21. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij). Na temelju troškova proizvodnje. % .4. 22. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1.11) RVK . pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij. 20. 17. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1).13. Pored navedenih metoda. tako i ekonomski kriteriji.5 2.0 1.rentabilnost vlastitog kapitala.

W. Universität Stuttgart. Fakultet tehničkih nauka. Split. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. V. Stuttgart. Č. Berlin.-J. Berlin . VEŽA. OLUIĆ. I dio. Springer Verlag. 94-95. 1984. 1989.Hong Kong . VOLLMER. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. 1992.o. Düsseldorf.j. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. Beuth Verlag. Seminar: Upravljanje proizvodnjom.: Transport u industriji . 1983. SREMAC. H. vlastiti kapital.Barcelona .. Sveučilište u Splitu. Zagreb. Zeitschrift VDI 26(1982. 1980.: Plant Layout. H. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. JAEGER..: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. VEŽA. str.: Osnovni principi vrijednosne analize. 9-24. Č. Springer Verlag. 1969. H. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. WARNECKE. Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. 1994. U. stopa vlastitog kapitala. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. OLUIĆ. 105-115.Rukovanje materijalom. ROCKSTROH. Literatura • BRACHT. FESB. Berlin Heidelberg .und Werkstättenplanung.. W.j.: Projektiranje proizvodnih procesa. R. E. ukupni troškovi. str. S.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje. 1980. Gesamtbetrieb. Materialfluss. 1997.: Flächenermittlung bei der Betriebs. FERIŠAK.Köln. Teil II. n.o. 1975. 1991.Konzept und Realisierung. RENKO.-J.: Methoden der Fabrikplanung II.Paris .New York London . 1993. n. I. Sveučilišna naklada d.. Informator. VEB Verlag Technik. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung .Wien. ŠNAJDER. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb.Budapest. 1984. LAUNHARDT. Zagreb.j. H..Rukovanje materijalom. Carl Hanser Verlag. 1993.: Die Fraktale Fabrik.: Technologische Betriebsprojektierung. F. Novi Sad. MEDVEŠČEK.UP CUK VK nVK - ukupni prihod. Split. Međutim. KAUFMANN. FESB. n.: Materialfluss und Logistik. WARNECKE.)3.: Poslovna logistika. B. Zagreb. D.: Fabrikplanung. München . Berlin.: Skladištenje u industriji .-J. JÜNEMANN. FRAY. • • • • • • • • • • • • • • .Tokyo . str. I. I.

str. . Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92. H. Berlin. 139-147.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. 1992.• WILDEMANN.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful