3.

SKLADIŠTENJE
3.1 UVOD Skladištenje je planirana aktivnost kojom se materijal1 dovodi u stanje mirovanja, a uključuje fizički proces rukovanja i čuvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeću, skladište je uređeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, čuvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova trošenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladištenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Ferišak i dr. 1983.): 1. Glavna zadaće skladišta je dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz učinkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladište treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala teče po unaprijed određenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladištenja treba realizirati uz najniže troškove skladištenja i uz najmanja moguća financijska sredstva angažirana u zalihe. 3. U skladištu se mora održavati stalna kakvoća zaliha materijala čuvanjem, zaštitom i održavanjem fizičko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladište treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladište treba utjecati na povećanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladištenje materijala u industrijskom poduzeću mogu se prikazati na slijedećim primjerima: a) skladištenje sirovina • dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, • dobavljačevo zakašnjenje isporuke, • povremeni nedostatak materijala na tržištu, • pojava škarta u proizvodnji, • promjene u planovima proizvodnje, b) skladištenje poluproizvoda • odstupanje od proizvodnog plana,
1

Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali će se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.

• • • • • • • •

zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloških operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veličini serija, rad u više smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za većom iskoristivošću kapaciteta, posebni zahtjevi tehnološkog procesa,

c) skladištenje gotovih proizvoda o otežana prodaja gotovih proizvoda, o kratki rokovi isporuke (uvjeti tržišta), o potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladištenje alata i naprava - rješava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istrošenih ili oštećenih alata i naprava, e) skladištenje dijelova potrebnih za održavanje opreme - nužno je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i uređaja. Skladišni proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladištu, dok se pod nazivom skladište podrazumijeva skladišni sustav. Osnovne komponente (elementi) skladišnog sustava su: • skladišni objekti (npr. zgrade) • sredstva za skladištenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jediničnih tereta) • transportna sredstva • pomoćna skladišna oprema komunikacijsko-informacijski sustav, sredstva za sastavljenje i rastavljanje jediničnih tereta, sredstva za određivanje izmjera i težine, sredstva za prijevoz preko tračnica i drugih neravnina, sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, sredstva za zahvat materijala, pomoćna sredstva za povezivanje s okruženjem, protupožarni uređaji, sigurnosno-zaštitni uređaji, uređaji za klimatizaciju, uređaji za grijanje/hlađenje, sanitarno-higijenski uređaji, uređaji za održavanje čistoće, sredstva zaštite na radu.

• dodatna oprema

Skladišta se mogu podijeliti temeljem različitih pojedinačnih kriterija, tablica 3.1.

1997.Vrste skladišta (Oluić. Stupanj razvoja skladišnog sustava a) a) 3. Model organiziranja b) 5.Tablica 3.1 .) Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • sipki materijal • komadni materijal • tekućine • plinovi • alati • ambalaža • potrošni materijal • otpad • sirovine • poluproizvodi • proizvodi • rezervni dijelovi • pokvarljivi materijal • nepokvarljivi materijal • zapaljivi materijal • eksplozivni materijal • radioaktivni materijal • ručna • djelomično mehanizirana • mehanizirana • djelomično automatizirana • automatizirana • s unaprijed određenim rasporedom • sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar određenog dijela skladišta • sa slučajnim rasporedom odlaganja materijala • odlaganje u blokovima • odlaganje u redovima • na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal • na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal • glavna • za komisioniranje • međuskladišta • centralizirana • decentralizirana • kombinirana • vodoravna ili niska (visina oko 7 m) • okomita ili visoka (visina preko 12 m) a) b) 1. Strategija odlaganja materijala b) c) a) 4.1 .Vrste skladišta (nastavak) . Glavna zamisao izvedbe objekta (građevine) Tablica 3. Vrsta i značajke materijala c) d) e) 2.

Pripadnost dijelu poduzeća 9. 13. Tehnologija skladištenja 8.Redni broj Kriterij Vrsta skladišta • zatvorena • otvorena • natkrivena • posebna • podzemna • prizemna • katna • silosi • podna (statična i dinamična) • regalna i visokoregalna (statična i dinamična) • sa skladištenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladišna sredstva) • nabave • prodaje • proizvodnje • kooperacije • servisa • održavanja • alatnice • laboratorija • s jednosmjernim tokom • s povratnim tokom • bez sredstava za skladištenje (podna skladišta) • sa sredstvima za skladištenje (regalna skladišta) • s nepokretnim regalima (statična) • s pokretnim regalima (dinamična) • polični regali • paletni regali • konzolni regali • prolazni regali • protočni regali • pokretni regali • prijevozni regali • ulazna • proizvodna • izlazna (otpremna) • statična • dinamična • mala • srednja • velika a) 6. Značajke građevinskog objekta b) 7. Zadatak u proizvodnom sustavu Značajke jedinica skladištenja Rješenje zaštite . 12. Vrsta toka materijala u skladištu a) b) 10. Vrsta sredstava za skladištenje c) 11.

ISO-kontejneri. paket limova.izravno na mjesto odlaganja. sanduci. Jedan ili više komada postavljenih na posebna sredstva čine jedinični teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odlaže na jedno mjesto. Uobičajena sredstva za oblikovanje jediničnih tereta su: ravna paleta. • komadni materijal (najčešće je zastupljen u poduzećima metaloprerađivačke industrije). itd. kasete. smanjuju se troškovi i omogućuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. • međufazna skladišta unutar proizvodnih pogona sa zadaćom uravnoteženja toka materijala između radnih mjesta ili pojedinih strojeva. sanduci. 1989. Za oblikovanje jediničnih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoće čija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: različite palete. b) skupno (više komada odjednom) • bez posebnih sredstava. sa zadaćom opskrbe tih pogona materijalom. kutijaste palete. = JEDINICA PAKIRANJA = JEDINICA OTPREME Iskoristivost skladišnog prostora bitno ovisi o jedinicama skladištenja. alatima. • tekućine i plinove. . itd. itd. stalci. • sa sredstvima za oblikovanje jediničnih tereta (npr. Jediničnim teretom u skladišnom sustavu i procesu naziva se skladišna jedinica (ili jedinica skladištenja). U industrijskim poduzećima materijal se uglavnom dijeli na: • sipki materijal. Osnovni subjekt i glavno polazište skladišnog sustava i skladišnog procesa je materijal za skladištenje. Jedinični tereti mogu biti određeni i na druge načine: snop cijevi. Kod određivanja jedinice skladištenja treba po mogućnosti težiti primjeni idealnog rješenja sa stajališta logistike (Jünemann. • s posebnim sredstvima. odnosno o iskoristivosti njihova obujma. Komadni materijal može se odlagati u skladištu: a) pojedinačno • bez sredstava za oblikovanje jediničnih tereta .povećanje količine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladišti na jednom mjestu. stalci. košare. itd.): JEDINIČNI TERET = JEDINICA OBRADE = JEDINICA SKLADIŠTENJA = JEDINICA TRANSPORTIR. Primjenom sredstava za oblikovanje jediničnih tereta pri skladištenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom. komad postavljen na paletu).U proizvodnim procesima metaloprerađivačke industrije veliko značenje imaju skladišta povezana s proizvodnjom: • pomoćna skladišta uz pojedine pogone. kutije. Glavna zamisao pri uvođenju jediničnih tereta je okrupnjivanje . a kao glavne značajke ističu se izmjere i težina materijala.

definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzeća. koja će se u određenom skladištu koristiti. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladište . mjesečna. težine. duljine tranportnih putova i od načina gradnje skladišta (npr. organizacijska i ekološke zahtjeve uz najmanje troškove. učestalost i količina izlaza. Kod rješavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova čekanja. Pri izboru lokacije skladišta treba voditi računa o mogućnostima proširenja skladišnog prostora. analiza vrijednosti.Značajke skladišta (Oluić. tj. Izbor vrste skladišta definira određene značajke budućeg rješenja. Posebno se to odnosi na izbor i određivanje broja transportnih sredstava. definiranje polaznih podataka. itd. informatičke. tjedna. dimenzioniranje tehničkih rješenje.) . za svaki materijal određuje se: • količine. nisko ili visoko skladište). Svako rješenje skladištenja temelji se na bilanci materijala. 2. odnosno skladišnih prostorija. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti važan je parametar za oblikovanje tehničkih rješenja svakog skladišta.2. matematičke metode optimalizacije i simulacije. oblikovanje zona skladišta. 1997. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od značajki materijala nego i od značajki procesa proizvodnje. • učestalost (dnevna. rješenje za svaku zonu.): 1. izmjere. tehnološke. Cilj projektiranja skladišta je oblikovanje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke. 3.. 4. troškovnik i specifikacije.3. može se sažeti u slijedeće faze (Oluić. Neke značajke starijih i novih izvedbi skladišta prikazane su u tablici 3. Za svaki projekt skladišta ključni je podatak bilanca svih materijala koji se skladište. 6.2 . 5. potrebnih skladišta. 1997. učestalost po dokumentima ili po jediničnim teretima) i količina ulaza. te dodatne i pomoćne skladišne opreme.okruženje. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladišnog prostora. Tablica 3. oblik. kao i definiranje transportnih uređaja. Nakon određivanja lokacije slijedi određivanje potrebnih zaliha materijala. obujam. te vrste i veličine skladišta.2 PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA Projektiranje skladišta u načelu obuhvaća sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladišne zgrade. značajke vrijednosti. Metodologija projektiranja skladišta koja se koristi za definiranje tehnološkog projekta novog ili poboljšanja postojećeg skladišta.

kretanje viličara prema natrag. 12. 10. nagib jarbola prema naprijed. • standardizacija i tipizacija • uvjet za automatizaciju • sigurno rukovanje • stroga struktura • za svaku zonu posebna oprema • visoka kvalifikacija U jednom skladišnom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi. nagib jarbola prema natrag.Redni broj 1. valjčanog konvejera.valjčanog konvejera. spuštanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vožnje. 8. kretanje do tereta. podizanje vilica. 1991. vožnja viličara prema naprijed. U ostvarivanju skladišnih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i složeni ciklus skladištenja. Radi toga se kod projektiranja računa s prosječnim radnim ciklusom. ovisno o složenosti aktivnosti i o koordinatama polazišta i odredišta. 6. Jedinični tereti Područja (zone) skladišta Radnici 4. 11. 5. Pri određivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje čine taj ciklus. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valjčanog konvejera. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladištenja na odgovarajuće mjesto npr. 2.): 1. a sve s istim polazištem transportnog sredstva. vožnja prema natrag sa zakretanjem viličara. Tehnika 3. 7. regala. 4. Složeni ciklus skladištenja sastoji se od npr. . Radni ciklus viličara koji transportira materijal odložen u nasložnom sanduku do odredišta . te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladištenja s drugog položaja u regalu. 9. sastoji se od slijedećih vremena (Oluić. nagib jarbola prema naprijed. Objekti Stare izvedbe • bez posebnosti gradnje • smješteni u zajedničkim zgradama • višestruka funkcija • jednostavni regali (često samogradnja) • mala dodatna oprema • veliki udio ručnog rukovanja • univerzalna oprema • statičnost • sloboda u dimenzijama • nesigurno rukovanje • gruba struktura • bez posebne opreme • niska kvalifikacija • • • • • • • • Nove izvedbe posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladištenje regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinamičnost 2. vožnja do odredišta tj. 3. podizanje tereta. 5.

Između paleta u skladištu treba biti prazan prostor do 10 cm. raspoloživa skladišna i transportna oprema. 18. Ukoliko će materijal biti paletiziran. spuštanje tereta. Oluić. U načelu. 1997. Nakon provedenog istraživanja prethodnih problema potrebno je odrediti veličinu skladišnog prostora.pom .otp .površina za radnike. metode rasporeda materijala u skladišnom i manipulativnom prostoru. 15. policama. Među njima najznačajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladištiti.tr . vrste skladišnih jedinica. Ukupna površina skladišta (As) može se izračunati s pomoću izraza: As = As . Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim površinama skladišta. 14. kao osnovu za proračun potrebnog skladišnog prostora. pri određivanju potrebnog skladišnog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i težinu pojedinačnog materijala. suvremene proizvodne filozofije (Warnecke. As. te tehnike skladištenja materijala.) ukazuju na potrebe snižavanja svih troškova. organska i fizičko-kemijska svojstva materijala.površina za prolaze i puteve .rad . veličina skladišnog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smještaj barem minimalnih zaliha. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. 16.površina za prijam. tehničkotehnološke značajke procesa proizvodnje. 1980.13. As.tr + As .. a ona ovise od nekoliko faktora.1) As.neto .rad + As . Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala povećava troškove izgradnje i neiskorištenost skladišnog kapaciteta.površina za pomoćnu i dodatnu skladišnu opremu. Međutim.). 1992. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann. potrebno je barem za značajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha. As. As. pa tako i troškova skladištenja.) pokazuju da odnos između skladišne i proizvodne površine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3.transportna površina u skladištu. spuštanje vilica u položaj za vožnju. vožnja viličara prema natrag. regalima. te konačno realizacija tvornice bez skladišta.površina za otpremu. 1992. . a zatim izabrati jednu ili više vrsta paleta. nagib jarbola prema natrag.neto + As . zakretanje viličara. As. pr + As . vožnja viličara do polazišta ..neto površina za skladištenje najveće količine materijala s usvojenim skladišnim jedinicama. s obzirom na tržišne situacije. a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavljača. pom (m ) 2 (3. Međutim. itd.otp + As .na početak novog ciklusa. dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. 17. Izračunavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladištenje u industriji Rukovanje materijalom (autor: Č. Wildemann. dok se za strojogradnju ovaj odnos kreće između 1:3 do 1:2.pr .

2). garderobu.neto treba biti: • za komadni materijal . drobljivosti materijala i nosivosti tla. police ili boksove. da visina tereta na paleti iznosi najviše do veličine duže stranice palete.1). potrebna površina za materijal kod paletnih i podnih skladišta može se izračunati s pomoću izraza: As. Pri određivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete.2) broj paletnih mjesta (jediničnih tereta). Visina složenog materijala na paleti ovisi i od njegove težine.neto = npal Apal kr nr npal ⋅ Apal ⋅ kr nr (m ) 2 (3. Potom se izračunavaju vanjske izmjere i težina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Ovisno o vrsti materijala veličina površine As. Kada je određen broj jedinica materijala za svaku paletu određenih izmjera. protupožarne uređaje i prostor koji zauzimaju stupovi). a još više uvjetima ručnog rada. Pri slaganju materijala na palete treba što bolje iskoristiti prostor palete. Na temelju navedenog. tako da se pomnoži bruto broj slogova s površinom tla potrebnog za jedan slog. a ograničena je kapacitetom viličara (ili nekog drugog transportnog sredstva). površina paletnog mjesta (slika 3. potrebni skladišni prostor može se odrediti na sličan način.2). broj razina. Odrediti trebe i neto broj slogova .Za svaku paletu određenih izmjera treba proračunati broj jedinica materijala koji se može smjestiti na jednoj paleti. Potom je potrebno izračunati neto površinu tla potrebnu za svaku vrstu palete. sanitarije. Ta površina jest potrebna površina skladišnog prostora namijenjenog funkciji uskladištenja materijala. Uobičajeno je. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga. m2 faktor rukovanja (približno 1.skupina paleta po svakoj vrsti paleta. Neto površini se pridodaje neophodni skladišni prostor za dodatne prostorije (hodnike. Ukoliko se u skladištenju materijal odlaže na tlo ili na regale. radi stabilnosti. Visina sloga treba se nalaziti 0.5 m ispod neke zapreke u skladištu. potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta). urede. To se izračunava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomnoži s faktorom rukovanja (približno 1. i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu određenih izmjera. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete određuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal ošteti od gornjeg.

1200 x 800 mm) l1. vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladišta. m širina materijala na paleti.neto ≥ npal ⋅ G pdop ⋅ kr (m ) 2 (3.težina materijala.4) lp a l2 l1 l lpal. N/m2 • za sipki materijal As.5) ⋅ As . m specifična gustoća materijala. Transportna površina u skladištu (As.tr = ( 0.dopušteno opterećenje poda.).81 Gpal b pal b2 b1 ( m) (3.As. približna veličina transportne površine u skladištu iznosi: As . Prema Veži (Veža 1994.3 − 0. m. N pdop .standardne izmjere palete (npr. b2 . 1300 x 900 mm) l2. kg/m3 visina palete.izmjere s dopuštenim odstupanjem jediničnog tereta na paleti (npr.Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladištenja (hs) iznosi: hs ≤ Gpal lm bm ρm hpal + hpal l m ⋅ bm ⋅ ρ m ⋅ 9.neto ≥ G pdop (m ) 2 . 1240 x 840 mm) Slika 3.6) .5) nosivost palete.tr) ovisi o izmjerama materijala. tipu i izvedbi regala.1 . N duljina materijala ma paleti. (3. b1 .izmjere paletnog mjesta (npr.neto (3. bpal .3) G .

pregradama.pr) može se izračunati izrazom: As .6).2 do 0. N/god prosječna količina prijama.pr. Ovim izrazom nisu obuhvaćene potrebe za kontrolu. promjenu smjera kretanja. tj.pom) određuje se u skladu sa zahtjevima tehničkih uvjeta instaliranja i funkcije opreme.2 m. ovisno o transportnim sredstvima može biti u .rad) ovisi o uređenju prostora i organizaciji skladišta. Potrebno je predvidjeti i put do protupožarnih uređaja. tj. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladištu u načelu zahtijeva veći prostor od centraliziranog.75 m. prolazima. vratima i prozorima. Pri projektiranju skladišne zgrade. a u odnosu na skladišni prostor.3 od prosječnog opterećenja poda za As. da nije prohladan. potrebne nosivosti.put između složenog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slučaju požara. paletizaciju. depaletizaciju i dr. zidovima . Glavni put u skladištu treba imati širinu koja će omogućiti okretanje vozila. Visina poda. da se po njemu može lako hodati i da se lako može održavati. N prosječni broj prijama godišnje. Na isti način može se izračunati i površina za otpremu materijala (As. Pod skladišta treba biti čvrst. odnosno mogućnostima rada skladišnih radnika koji slažu robu po visina. Visinu skladišta treba prilagoditi mogućnostima posluživanja gornjih mjesta korištenjem mehaničkih sredstava. a iznosi približno 10-15m2 po osobi. Površina za prijam materijala (As. Površina za radnike koja obuhvaća i prostor namijenjen skladišnom uredu (As. N/m2. treba predvidjeti oko 0.65 m širok prolaz . opterećenje poda (0.pri čemu se kod manjih neto površina usvaja veći faktor transportne površine. Pri tome je potrebno voditi računa o slijedećim faktorima: visini skladišta. Pošto je određena veličina skladišnog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladišnih prostorija. Širina prolaza u skladištu ovisi o načinu rukovanja materijalom u skladište i iz njega. faktor iskoristivosti poda (0. ravan i sposoban za transport materijala bez šina. Kada je predviđeno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika.otp).5 do 0.neto). Ako je u skladištu predviđeno samo ručno rukovanje glavni prolazi su širine oko 1. pr = Quk q xpr f pp - Quk q = x pr ⋅ f ⋅ p p f ⋅ pp (3. a sporedni prolazi su približno 1. izveden tako da se ne praši. dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomoćne djelatnosti. Boja poda mora biti takva da se lako mogu označiti transportni putovi. Površina za pomoćnu i dodatnu opremu (As. nosačima i prostoru između nosača. da je siguran od požara. potrebno je širini glavnog puta dodati 2·0.0 m.7) ukupna količina prijama materijala u skladište godišnje. instalacijama. Kada se ista površina skladišta koristi za prijam i za otpremu materijala. podu. njena ukupna površina može se usvojiti kao 60 do 70% od 2·As.

Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima. Pri instaliranju uređaja za grijanje treba paziti da toplina ne oštećuje robu. Unutarnji zidovi . treba u skladištu predvidjeti potreban prostor za uređaje za klimatizaciju i za rashlađivanje.razini zemlje ili podignuta. Instalacije u širem smislu riječi obuhvaćaju: električne i vodovodne instalacije. koje utovaruju i istovaruju viličari. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlađivanje. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaštićeni. odmah po istovaru. • temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti. već prema intenzitetu primanja ili otpreme. a može biti pod krovom skladišne zgrade ili u posebnoj zgradi. uređaje za ventilaciju. načelno vrijede ovi podaci: • svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx). odnosno neposredno pred utovarom.20 do 1. kontrolu vlage i rashladne uređaje. a prostor među nosačima treba omogućiti skladištenje paletiziranog materijala. s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Prozori trebaju biti dovoljno veliki. ona traži i odgovarajuće održavanje. Pri određivanju skladišnog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. što također pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. Ako je skladište povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1. Za normalne uvjete rada u skladištu. Smještaj ambalaže preporučuje se u blizini primanja ili otpremanja materijala. Posebno su prikladna skladište s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima. • relativna vlažnost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti. . odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom viličara.pregrade skladišta po mogućnosti trebaju biti montažni. Nosači u skladištu trebaju biti što niži. U skladištu su neophodni i uređaji za ventilaciju. Lokacija prolaza u skladištu ovisi od značajki materijala koja je predmet skladištenja i od značajki transportnih sredstava za transport materijala. klimatizaciju. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava. To omogućuje brži proces primanja odnosno otpreme materijala. Ukoliko je ambalaža vrijednija i trajnija. Električne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajuće zaštićene u slučaju požara. po mogućnosti izrađeni od čelika. koji trebaju biti dovoljno široki kako bi omogućili mimoilaženje dvaju transportnih sredstava. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smještaj paletiziranog materijala uz sam prolaz. kako bi se skladišni prostor po potrebi mogao proširiti ili suziti. Sastavni dio skladišnog prostora može biti i prostor namijenjen smještaju i održavanju transportnih sredstava i ostalih uređaja. instalacije grijanja. U skladištu postoji i prostor za smještaj i manipulaciju ambalažom.30 m visokom rampom za utovar. U skladištu je potrebno osigurati odgovarajuću svijetlost i osvjetljenje.

A = l1 ⋅ b1 ⋅ 100 L⋅B (3. Stupanj iskoristivosti obujma skladišta (ηs. troškovi transportne opreme.5 m/s zimi i 0.2): η s . Tehnički i ekonomski pokazatelji uspješnosti rješenja skladišta su: • iskoristivost obujma skladišta. troškovi rukovanja materijalom. troškovi zaliha.3 do 0.V = l1 ⋅ b1 ⋅ H 1 ⋅ 100 L⋅B⋅H (3.Veličine za izračunavanje stupnja iskoristivosti skladišta (Fray. police.) .A) je odnos između zbroja svih površina skladišnih elemenata i ukupne površine skladišta (slika 3. troškovi upravljanja i troškovi za plaće. • odnos vrijednosti skladišta i površine skladišta.9) h2 H 1 H h1 L l1 l2 b1 b2 B Slika 3.5 do 0.2 . • odnos troškova skladišta i vrijednosti zaliha.7 m/s ljeti. • udio troškova skladišnih radnika u ukupnim troškovima za sve radnike proizvodnog sustava. • površina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od površine skladišta. itd. Troškovi skladišta mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: • • • • • • troškovi skladišnog prostora i opreme.) i ukupnog obujma skladišta (slika 3.8) Stupanj iskoristivosti površine skladišta (ηs. 1975.2): η s . • iskoristivost površine skladišta.V) je odnos između zbroja svih zapremina skladišnih elemenata (regali. Uz svako tehničko rješenje skladišta potrebno je odrediti i ekonomske parametre troškove skladištenja.• brzina strujanja zraka 0.

definiraju se osnovni faktori koji utječu na izbor lokacije. vrijednovanje varijanti mogućih rješenja i izbor optimalne varijante. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopćavanja u pripadajućoj regiji. Ova se metoda može koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograničenog broja kriterija . pravca i smjera djelovanja definiranih čimbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlučivanja o lokaciji. 3.3. metode koje u obzir uzimaju transportne troškove. problem određivanja lokacije se postupno ograničava.3. S obzirom na postavljene ciljeve poduzeća i definirani proizvodni program. definiranje skupa utjecajnih čimbenika relevantnih za izbor lokacije. odnosno županiji.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina.4. predviđanje i ocjenu intenziteta.3.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji može poslužiti bodovno ocjenjivanje. 1980. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADIŠTA Određivanje lokacije predstavlja vrlo značajan zadatak u projektiranju novog skladišnog sustava. 3.3 . 2. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedinačnom rješenju (Bracht. tj. Jaeger. Polazeći od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzeća. 1984. Pretpostavka za uspješan izbor lokacije je sustavni postupak s pomoću odgovarajućih metoda..Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3. vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troškove. Veličina zemljišta: Županija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom: 30 ha Splitsko-dalmatinska županija 1000 dobar priključak na cestovni i željeznički promet električna energija 2·107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/god Slika 3. Postupak izbora lokacije obuhvaća: 1.). U nastavku su opisane se slijedeće metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje. Određivanje lokacije može se podijeliti na više koraka.

6. 9.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja. 11. 4.Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomoću bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacije Red.određuje izbor lokacije. kod visokih troškova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavljača. Tablica 3. suho Promet na razini priključak na mikrolokacije željeznički kolosjek Energija minimalno 10 kVA Troškovi maksimalno 200 n. Oznaka Vanjska politika Zahtjevi A 2 0 2 1 0 0 2 2 0 2 0 11 Alternativne lokacije B 2 2 2 0 1 2 2 0 2 0 1 14 C 2 1 0 2 0 1 1 2 0 0 0 9 D 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 2 19 E 2 0 1 0 2 1 0 0 2 0 1 9 orijentiranost prema državama iz EU Ekonomska liberalna. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. a na temelju nje se izračunavaju transportni troškovi između potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodišta (dobavljača). 2. 1 .2 Metode koje u obzir uzimaju transportne troškove Primjenjuju se tamo gdje je udio troškova vanjskog transporta u ukupnim troškovima relativno velik. ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) između moguće lokacije i ishodišta/odredišta. prikladnih lokacija. tvrdo. Ovaj problem može se prikazati grafički (slika 3. Količina materijala koji se transportira mora biti poznata.3 .4. 1. kao npr. 3. željeznički makrolokacije promet blizina prodajnog Prodajno tržište tržišta spremnost na Vlast kooperativnost Zemljište ravno.4). slobodna politika trgovina Financijska slobodan protok politika kapitala Radna snaga obrazovani radnici Promet na razini ceste. 0 zahtjev ne ispunjava. odnosno kod visokih troškova transporta gotovih proizvoda do potrošača. 8. dok se matematički može opisati slijedećim izrazom: . odnosno odredišta (kupaca).zahtjev djelomično ispunjava. br. 10. za jedan proizvodni sustav može postojati više. 7. Tablica 3. U jednostavnim slučajevima.zahtjev ispunjava u potpunosti. 3.j/m2 UKUPNO: Značenje ocjena: 2 . 5. Pri izračunavanju transportnih troškova moraju se definirati transportna sredstva. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troškove.

Određivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troškove 3.). Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rješenja. n.4. udaljenost između dobavljača/kupca j i lokacije i. kW.j. od kojih su najpoznatije slijedeće: • Launhardtova grafička metoda (Launhardt.) definira optimalnu lokaciju određujući koordinate vrha radijusvektora težišta (pojedini radijusvektori predstavljaju umnožak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti).10) Ctr. n.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore.4 . 1969. 1993. Ona se može opisati kao istraživanje skupa alternativnih rješenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema određenom cilju.) i faktore (npr. itd. • Rockstrohova metoda (Rockstroh. km transportni troškovi između dobavljača/kupca j i lokacije i.i = ∑ mij ⋅ sij ⋅ cij j =1 m (3. Pri uspoređivanju pojednih kriterija moguće je istovremeno uzeti u obzir različite jedinice (npr. Za određivanje najpogodnije lokacije razvijeno je više metoda iz ove skupine. • metoda “sjeverozapadnog kuta”. količina transporta između dobavljača/kupca j i lokacije i. t. n.Ctr . Vrijednosna analiza se izvodi u slijedećim koracima (Veža. kN.): ./t·km novčane jedinice. A Z E 5 4 E 1 2 A 2 Značenje simbola: Z 1 A E 1 3 m d k o u o b p g u ć e a v c i i s p d o b o l o k a c i j e - l j a č i E A 4 3 Z 3 A 5 E 4 Z t o k t o k r u a v k e e n a l o k 2 Slika 3. Stoga se vrijednost rješenja izražava bezdimenzionalnim indeksom za različita rješenja koja se ocjenjuju. 1982.i mij sij cij n.j.j. faktor sigurnosti).j. - ukupni transportni troškovi za pojedinu lokaciju. Vrijednost rješenja izračunava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. koja koordinate lokacije određuje računajući ih analogno određivanju težišta površine.

3. kao što su stavovi investitora i društveno-političkih struktura. 5.1 4. br 1. Tablica 3.3 4. 4. jer pozitivan stav i angažiranje ovih institucija može značajno olakšati izvođenje projekta. 9. 12. 2.0 10 10 7 9 9 5 3 8 7 9 10 10 wi · O 46 108 36 44 23 11 4 14 24 36 13 40 Lokacija 2 O 5 4 3 10 6 10 10 9 9 8 10 7 wi · O 23 43 15 49 16 22 13 16 32 32 13 28 Lokacija 3 o 1 3 4 2 8 4 3 6 3 9 10 2 wi · O 5 32 20 10 21 9 4 11 10 36 13 8 Lokacija 4 O 10 10 8 4 8 10 6 7 4 7 8 4 wi · O 46 110 41 20 21 22 8 13 14 28 10 16 Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedećim stupnjevima: vrlo prikladan (5).8 3.). . potrebno je uzeti u obzir i subjektivne čimbenike.2 1. određivanje vrijednosti kakvoće rješenja za sva alternativna rješenja. 3. određivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rješenja i određivanje vrijednosti pojedinih kriterija. odnosno koliko pojedino postavljeno rješenje ispunjava određeni kriterij. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rješenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoće rješenja. postavljanje cilja.5 4. prikazani su u tablici 3.4 . 8. timski je ocjenjena važnost pojedinih kriterija. 7.0 1.6 10.9 2. 2. Rezultati primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer.8 5. prikladan (4). Warnecke (Warnecke. odnosno određene njihove težinske vrijednosti wi. ocjenjivanje težinskih faktora (fakotora pondiranja). 1984. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1).6 2. U drugom koraku. 11. 2 Kriteriji za izbor lokacije Položaj glede prodajnog tržišta Položaj glede nabavnog tržišta Vodeni putevi Željeznički promet Ceste Nosivost zemljišta Ravnoća tla Oblik zemljišta Veličina zemljišta Ugljen Nafta Energetika Lokacija 1 wi O 4. 1993.1. 6. 10.3 1. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma. odnosno izračunavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija.4. neutralan (3). Zbroj vrijednosti svih težinskih faktora iznosi 100.Primjer primjene vrijednosne analize za određivanje optimalne lokacije Red. 4. 5.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija2. ocjenjivanje alternativnih rješenja s obzirom na postavljene kriterije.

20.5 2. 3. 18.9 8. 14. Pored navedenih metoda. procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ≥ O ≥ 1. prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji. Osnovna prednost ove metode je mogućnost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije.8 2. Plin Ostala energija Mogućnosti zapošljavanja Uvjeti stanovanja Mogućnosti školovanja Socijalni uvjeti Kulturni i ostali uvjeti Cijena zemljišta Investicije Troškovi rada UKUPNO: REDOSLIJED: 2.rentabilnost vlastitog kapitala. za svaku potencijalnu lokaciju određuje se njena rentabilnost: RVK = U P − CUK ⋅ 100 VK ⋅ nVK (3. 15.9 100 6 4 6 3 1 7 8 8 9 10 12 8 48 14 3 16 11 87 83 109 790 1 10 9 10 6 7 6 10 7 8 6 709 3 20 17 80 29 18 14 14 76 74 65 2 7 5 8 3 7 6 4 6 2 426 4 4 13 40 37 8 16 8 44 55 22 4 8 8 6 4 5 4 6 8 8 719 2 8 15 64 29 10 12 6 65 74 87 Nakon toga. tako i ekonomski kriteriji. 17. ocjenom O.3 1. Množenjem težinskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost određenog kriterija za izbor lokacije. 22. prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode. U obzir se mogu uzeti kako tehnički. 19. određuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). Na temelju troškova proizvodnje. % . 21.4.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na troškove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za uloženi kapital osigurava najveći profit. 16.0 1. kao npr. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti.13.2 10. 1 = lokacija uopće ne zadovoljava određeni kriterij).0 4. pri čemu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava određeni kriterij.11) RVK .4 10.9 9. metode višekriterijske analize .

Podaci o troškovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. Od više mogućih lokacija optimalna je ona koja omogućuje najveću rentabilnost. Springer Verlag. JÜNEMANN. n. ovaj proračun može biti koristan i od interesa onima koji ulažu kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. JAEGER.Konzept und Realisierung.Budapest.-J. H. Zagreb. VEŽA. MEDVEŠČEK. 1983. a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. SREMAC.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage. 94-95. VDI Berichte 518: Rechnerunterstützte Fabrikplanung. vlastiti kapital.: Transport u industriji . ŠNAJDER.: Osnovni principi vrijednosne analize. OLUIĆ.Rukovanje materijalom.o.: Poslovna logistika. VEŽA. 1993.-J. B.)3.j.: Skladištenje u industriji .: Plant Layout.: Technologische Betriebsprojektierung. 1991. 1994. H. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Split. ukupni troškovi. W. H.. n. FRAY.Tokyo .: Flächenermittlung bei der Betriebs. 105-115. V. str.UP CUK VK nVK - ukupni prihod. FESB. E.. Međutim. Seminar: Upravljanje proizvodnjom. Düsseldorf. S.j. str. str. H. LAUNHARDT. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati. 1992.j. Institut für Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb. Č.Paris . ROCKSTROH. W. Springer Verlag.: Methoden der Fabrikplanung II. 9-24.. • • • • • • • • • • • • • • . Fakultet tehničkih nauka. 1984.: Projektiranje proizvodnih procesa. RENKO.Wien. Carl Hanser Verlag. FESB. Berlin.Hong Kong . VEB Verlag Technik.Barcelona .New York London . D. 1969. stopa vlastitog kapitala. Zagreb. Berlin. FERIŠAK.und Werkstättenplanung.Köln. Split. Zeitschrift VDI 26(1982. I dio. Č.: Fabrikplanung.-J. n. U. WARNECKE.. OLUIĆ. 1980. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opsežna priprema. Stuttgart. I. I. 1989. Sveučilišna naklada d. Literatura • BRACHT. VOLLMER. KAUFMANN. WARNECKE. R. Berlin Heidelberg . Materialfluss.: Die Fraktale Fabrik.Rukovanje materijalom. Berlin . Novi Sad. Gesamtbetrieb. Universität Stuttgart.: Werksstruktur-Datenbank zur rechnerunterstützten Fabrikanalyse und -planung . 1993. Beuth Verlag. 1984. 1997. I.. Sveučilište u Splitu. 1980. München . Teil II. F.: Materialfluss und Logistik. Informator.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje.o. Zagreb. 1975.

str. 139-147. Berlin. . 1992.• WILDEMANN. H.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen. Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92.