You are on page 1of 31

Industrijsko-obrtnika kola Nova Gradika LJUDEVITA GAJA bb 35400 Nova Gradika

Zavrni rad iz predmeta: Trgovako poslovanje

Tema: Ugovor o prodaji

Mentor: --------------------------, prof

Uenik: Nives Otri, 3.p Smjer: Prodava

Nova Gradika, ljetni rok k.god. 20011./2012.

-1-

SADRAJ:

SADRAJ: ....................................................................................................................... 2 1. UVOD .......................................................................................................................... 4 2. SAETAK ................................................................................................................... 5 3. UGOVOR O PRODAJI ............................................................................................... 6 2.1.Pojam ugovora o prodaji ..................................................................................... 6 1.2.Zakljuivanje ugovora o prodaji ......................................................................... 6 1.2.1.Zakljuenje ugovora izmeu prisutnih stranaka .............................................. 7 1.2.2.Zakljuenje ugovora izmeu odsutnih stranaka .............................................. 7 1.2.3.Zakljuenje ugovora preko telefona ................................................................ 8 1.2.4.Zakljuenje ugovora putem brzojava .............................................................. 8 1.2.5.Zakljuenje ugovora preko teleprintera ........................................................... 8 1.2.5.Zakljuenje ugovora preko punomonika ....................................................... 8 1.2.6.Zakljuivanje ugovora od strane neovlatene osobe ....................................... 9 1.3.Nain izraavanja volje stranaka ........................................................................ 9 1.4.Oblik ugovora ....................................................................................................... 9 4. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI ........................................................... 11 2.1. Oznake ugovorenih strana ................................................................................ 11 2.2. Predmet ugovora o prodaiji.............................................................................. 11 2.2.1. Vrsta robe ..................................................................................................... 12 2.2.2. Koliina robe ................................................................................................ 12 2.3. Cijena robe ......................................................................................................... 12 5. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI........................................................ 15 3.1. Kvaliteta robe..................................................................................................... 15 3.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu ................................................................ 15 3.1.2.Kakvoa prema specifikaciji ......................................................................... 16 3.1.3.Kakvoa prema standardu ............................................................................. 16 3.1.4.Kakvoa prema oznaci .................................................................................. 16 3.2.Rok, mjesto i nain isporuke ............................................................................. 17 3.2.1.Rok isporuke .................................................................................................. 18 3.2.2.Mjesto i nain isporuke ................................................................................. 18 3.3.Rok, mjesto i nain plaanja.............................................................................. 19 3.3.1.Rok plaanja .................................................................................................. 19 3.3.2.Mjesto plaanja .............................................................................................. 20 3.3.3.Nain plaanja ............................................................................................... 20

-2-

3.3.4. Instrumenti osiguranja plaanja .................................................................... 21 6. SREDSTVA POJAANJA UGOVORA .................................................................. 22 5.1. Kapara ................................................................................................................ 22 5.2. Ugovorna kazna ................................................................................................. 22 5.3. Zatezne kamate .................................................................................................. 23 5.4. Jamstvo ............................................................................................................... 23 5.5. Odustatnina ........................................................................................................ 23 7. ISPUNJENJE UGOVORA ........................................................................................ 25 8. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA ........................................................... 26 9. ZAKLJUAK ............................................................................................................ 28 10.LITERATURA .......................................................................................................... 29 Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) .......................................................... 30

-3-

1. UVOD

-4-

2. SAETAK

Ugovor o prodaji u gospodarskom smislu je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje da e predati kupcu odreene stvari koje se prodaju, tako da kupac stekne pravo vlasnitva ili pravo raspolaganja njima, a kupac se obavezuje da za to isplati odreenu cijenu. Predmet ugovora o prodaji ne mora uvijek biti stvar. To moe biti i neko pravo, npr. predmet prodaje moe biti trabina, a pritom se prodavatelj nekog prava obvezuje kupcu pribaviti prodano pravo. Ono to vrijedi za prodaju stvari, vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu predaje stvari ima ustupanje prava. Modus stjecanja stvari je predaja stvari, a nain stjecanja trabine je ustupanje (cessio). Kada prodaja prava zahtjeva posjed stvari, prodavatelj je duan kupcu predati i stvar, dakle, prodavatelj nekoga prava obvezuje se da kupcu pribavi prodano pravo, a kad vrenje tog prava zahtijeva posjed stvari, da mu i preda stvar. Subjekti ovog ugovora su prodavatelj i kupac. Bitni elementi ovog ugovora su predmet i cijena. Nebitni elementi ovog ugovora su: rok plaanja, nain plaanja, vrijeme i mijesto isporuke, nain prijevoza, osiguranje ambalae... Predmet prodavateljeve obaveze je prodaja stvari i prijenos vlasnitva. Predmet kupeve obaveze je plaanje cijene. Ugovor o prodaji predstavlja saglsnost stranaka kojom se daje odreena roba (upotrebna vrijednost ) za odreenu sumu novca, i obratno daje se novac za robu. Ugovor o prodaji odreuje se i time, to se tu radi o kretanju robe i novcu izmeu pri gospodarskih organizacija tj.ekonomskih i pravnih subjekata robne privrede.

-5-

3. UGOVOR O PRODAJI
2.1.Pojam ugovora o prodaji Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu. 1 Prodaja je regulirana Zakonom o obveznim odnosima .Prodaja je konsenzualni ugovor jer se smatra sklopljenim samim sporazumom (konsenzusom) stranaka, a ne tek predajom stvari. Ona je dvostrano obvezni i reciproni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlaten traiti cijenu, a kupac je ovlaten traiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dunik. Prodaja je kauzalni ugovor jer se njome ostvaruje odreena svrha (causa), gospodarska ili neka druga. Prodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a postie se stjecanjem prava vlasnitva na stvari. Prodaja je i imenovani, neformalni i glavni ugovor. 1.2.Zakljuivanje ugovora o prodaji Ugovor je zakljuen kada su se stranke suglasne o bitnim sastojcima ugovora. Po prirodi posla bitni sastojci prodajnog ugovora su predmet i cijena. Oni moraju biti ugovorom odreeni, jer inae ne postoji ugovor o prodaji. Bitni sastojci ugovora su oni elementi ugovora bez kojih odreeni ugovor nije valjan. Svaki ugovor ima svoje bitne sastojke specifine za taj ugovor, ali se svi oni u krajnjoj liniji svode na predmet i cijenu. Uz bitne sastojke postoje i manje bitni sastojci (ostali, nebitni, prirodni), kao i tzv. sluajni sastojci ugovora koje stranke izriito moraju ugovoriti, jer se inae ne pretpostavljaju kao volja stranaka. Razlikuju se dvije vrste bitnih sastojaka ugovora o prodaji: bitni sastojci po prirodi posla ( predmet i cijena ) i bitni sastojci po sporazumu stranaka ( uvjet, rok...).

Draki, dr Mladen: Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu, Exportpress i Institut drutvenih nauka, Zagreb, 1999, str. 5.

-6-

1.2.1.Zakljuenje ugovora izmeu prisutnih stranaka Ugovor izmeu prisutnih stranaka je zakljuen u trenutku kada je jedna stranka prihvatila ponudu za zakljuenje ugovora koju joj je stavila druga stranka. Ponuda za zakljuenje ugovora mora sadravati sastojke koji su bitni po prirodi tog ugovora. Izjava o prihvatu ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom. Kada izjava oprihvatu ponude nije u svemu suglasna s ponudom, smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno uinjena nova ponuda od strane ponuenoga. Kada je u ponudi odreen rok za prihvat, ponuditelj je vezan ponudom do isteka toga roka. Ponuda u kojoj nije odreen rok za prihvat ne obvezuje ponuditelja ako je ponueni odmah ne prihvati. Svaka stranka moe od druge stranke zahtijevati pismenu potvrdu usmeno zakljuenog ugovora. Pismena se potvrda moe zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni ugovor. Usmeno zakljueni ugovor je valjan, iako pismena potvrda nije dana. Stranka koja trai pismenu potvrdu dostaviti e drugoj strani dva ista primjerka potvrde u obliku ugovora ili zakljunice, koje je sama potpisala i pozvati e drugu stranku da joj vrati jedan primjerak nakon to ga potpie. Pismena potvrda mora po svemu odgovarati zakljuenom ugovoru. Stranka koja je pozvana da izda pismenu potvrdu treba u roku 3 dana od prijema poziva predati pismenu potvrdu neposredno drugoj stranci ili poti preporuenim pismom. Ako pozvana stranka ne potpie i ne vrati pismenu potvrdu u odreenom roku, druga strana moe traiti da se utvrdi postojanje ugovora i da joj pozvana stranka nadoknadi tetu koju je pretrpjela uslijed toga to nije izdana pismena potvrda.

1.2.2.Zakljuenje ugovora izmeu odsutnih stranaka Ugovor se moe zakljuiti i izmeu odsutnih stranaka, a zakljuen je u trenutku kada ponua primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu za zakljuenje ugovora. Slanje cjenovnika, tarifa, prospekata, oglaavanje u novinama i sl.ne smatra se ponudom, ako suprotno ne proizlazi iz njihovog sadraja (reklama nije ponuda, ve poziv na ponudu).

-7-

1.2.3.Zakljuenje ugovora preko telefona Ugovor se moe zakljuiti i preko telefona. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvaanju ponude preko telefona uinjene izmeu prisutnih lica, ako su stranke ili od njih ovlatena lica , bili u osobnoj i telefonskoj vezi. Kod ovakvog oblika sklapanja ugovora postoji velika mogunost nesporazuma, prekida veze i sl.

1.2.4.Zakljuenje ugovora putem brzojava Takoer se ugovor moe zakljuiti i putem tbrzojava. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude putem brzojava uinjene izmeu odstunih stranaka. Ponuditelj treba svoju ponudu, a ponueni svoju izjavu o prihvatu ponude uinjenu putem telefona ili brzojava, potvrditi drugoj stranci preporuenim pismom, po mogunosti istog, a najkasnije slijedeeg radnog dana, nakon to je uinjena. Na pravovaljanost ugovora zakljuenog preko telefona ili putem brzojava ne utjee to to ponuda ili izjava o prihvatu ponude nije pismeno potvrena, no stranka koja nije dala pismenu potvrdu odgovara drugoj stranci za tetu koju je ova uslijed toga pretrpjela.

1.2.5.Zakljuenje ugovora preko teleprintera Ugovor se moe zakljuiti preko teleprintera. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude preko teleprintera uinjene izmeu prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlatene osobe bile osobno u teleprinterskoj vezi. Poiljatelj ne moe osporavati pravovaljanost ponude ili izjave o prihvatu ponude otpremljene u njegovo ime preko njegova teleprintera.

1.2.5.Zakljuenje ugovora preko punomonika Ugovor se moe zakljuiti preko punomonika. Stranka moe ovlastiti punomonika da u njeno ime zakljui 1 ili vie odreenih ugovora (specijalna punomo) ili da zakljuuje sve ugovore jedne ili vie odreenih vrsti (generalna punomo). Ovlatenje za zakljuenje ugovora moe biti ogranieno na odreeno vrijeme ili dano pod odreenim uvjetima. Punomonik moe raditi samo u granicama

-8-

ovlatenja. Ugovor to ga je punomonik sklopio u ime nalogodavatelja obvezuje nalogodavatelja, kao i ugovor koji je sklopio u granicama svoga ovlatenja, ako je druga strana znala ili morala znati da on postupa po punomoi.

1.2.6.Zakljuivanje ugovora od strane neovlatene osobe Ugovor koji neka osoba zakljui kao punomonik u ime drugog bez odobrenja ovlatenja, obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Stranka sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtijevati od neovlateno zastupanoga da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ne odobri ugovor, stranka sa kojom je ugovor zakljuen nije vie vezana ugovorom. U tom sluaju stranka s kojom je ugovor zakljuen moe od osobe koja je kao punomonik bez ovlatenja zakljuio ugovor, traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za zakljuenje ugovora.

1.3.Nain izraavanja volje stranaka Stranke mogu ugovor zakljuiti (posredno ili neposredno) preko drugih osoba, na bilo koji nain iz kojeg proizlazi njihova suglasnost. Suglasnost moe biti izraena izriito ili preutno. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno. 1.4.Oblik ugovora Kada su se stranke usuglasile da e ugovor imati odreeni oblik, smatrat e se zakljuenim tek kada bude sastavljen u tom obliku, osim ako iz okolnosti proizlazi da stranke nisu uvjetovale valjanost ugovora ispunjenjem tog oblika. Za promjene ugovora sastavljenog u obliku koji su stranke ugovorile e vrijediti isti taj oblik samo ako je tako izriito ugovoreno.

-9-

Ako je za valjanost ugovora propisan pismeni oblik, ili su se stranke tako sporazumjele, ugovor se smatra zakljuenim tek kada ga stranke potpiu. On se, u pravilu, sastavlja u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako je pismeni ugovor umnoen ili preveden na drugi jezik, mjerodavan je izvorni ugovor potpisan od stranaka. Ako su stranke potpisale vie primjeraka izvornog ugovora, mjerodavan je primjerak koji su one odredile kao takav, a ako to nisu odredile, onda se u vezi s ostalim dokazima i utvrenim okolnostima ocjenjuje koji je od izvornih primjeraka mjerodavan. Kada su se stranke usuglasile da e ugovor imati odreeni oblik, ne obvezuje ih nita to nije obuhvaeno ugovorom sklopljenim u tom obliku. U suprotnome, ako valjanost ugovora nisu uvjetovale ispunjenjem tog oblika, obvezuje ih ono to su ugovorile, a ono to nije unijeto u ugovor samo ukoliko nije u suprotnosti s njime.

- 10 -

4. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definiranog tipa pravnog posla, bilo specifian sadraj i karakteristike koje odgovaraju zajednikoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, odreene sporazumom stranaka i one koje u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske sutine - po prirodi posla. Prema prirodi posla bitni sastojci ugovora o prodaji jesu: 1. oznake ugovorenih strana 2. predmet 3. cijena 2.1. Oznake ugovorenih strana U ugovoru se moraju tono navesti oznake ugovornih stranaka, tj. prodavatelja i kupca. Oznake sadre osnovne podatke o kupcu i prodavatelju, tvrtku, naziv trgovakog drutva, djelatnost, ulicu, broj i mjesto i brojeve njihovih iro -rauna)

2.2. Predmet ugovora o prodaiji U gospodarstvu je predmet ugovora najee roba, odnosno stvar. U gospodarskim poslovima prihvatljiviji je termin roba od termina stvari. Pod pojmom stvari podrazumijevaju se tjelesne pokretne stvari koje su namjenjene prometu i iji je promet mogu i dozvoljen. Pod pojmom predmeta ugovora o prodaji treba obuhvatiti izvijesne nepokretnosti koje ispunjavaju svojstva robe kao objekta prodaje. Roba treba biti u prometu da bi bila predmet ugovora o prodaji. Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari koje ne postoje ili prodatelj ne raspolae s njima u trenutku zakljuenja ugovora o prodaji. To mogu biti robe koje e tek biti proizvedene ili uvezene, koje se proizvode po narudbini, berba buduih poljoprivrednih plodova... Predmet ugovora o prodaji mogu biti i tue stvari. To su one stvari sa kojima prodavatelj ne raspole u trenutku zakljuenja ugovora. To je sluaj sa prodajom koju vri komisionar u svoje ime a za raun komitenta. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i odreena prava, kao to su prenosiva imovinska prava, licenca... Robe kao predmet ugovora o prodaji trebaju biti odreene po vrst, koliini i po kvaliteti robe.

- 11 -

2.2.1. Vrsta robe Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari odreene po rodu (generine) i individualno odreene stvari. Individualno odreene stvari su nezamjenjive stvari, tako da ako doe do oteenja ili propasti tih stvari prodavatelj ne moe izvriti njihovu isporuku jer tih stvari vie nema, a kupac moe traiti naknadu tete koju je zbog toga pretrpjeo. Generine stvari su zamjenjive stvari i ako doe do njihove propasti ili oteenja prodavatelj je duan isporuiti robu iste vrste, kvalitete i koliine.

2.2.2. Koliina robe Koliinu robe ini masa koju je prodavatelj duan isporuiti kupcu. Ona se odreuje prema mernim jedinicama (kg, m, m), komadnim mjerama (komad, par, tucet, gros) i u posebnim nazivima u trgovinii (npr.vagon, bala, vrea, cisterna). Koliina je odreena tono ili priblino sa oznakom cca, ili, oko, najmanje, najvie. Kad je koliina ugovorena takoer postoji odstupanje. Ako je koliina tono dogovorena, tolerirano odstupanje je +/- 2%, ako je ugovorena cca koliina onda je tolerirano odstupanje +/- 5%. Ako se obje strane dogovore da nee biti odstupanja od ugovorene koliine, onda e biti posebna klauzula beztolerancije. Pri tome tono treba ugovoriti isporuku bruto teine ili neto. Ako koliina robe nije fiksno odreena ugovorom ona treba biti odrediva, a odrediva je ako je koliina robe odreena okvirno (npr.od...do, najmanje...najvie).

2.3. Cijena robe Cijena inae predstavlja bitni element prodajnog ugovora, a ukoliko nije ugovorena, ugovor o prodaji biti e valjan iako ne sadri cijenu. Cijena predstavlja vrijednost robe izraenu u novcu ( kunama). U tom sluaju kao ugovorna cijena uzima se cijena koju je prodavatelj redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako ni nje nema uzima se tzv. razumna cijena. U sluaju da ne postoji niti razumna cijena, cijenu e odrediti sud. Cijena mora biti ozbiljna i realna. Cijena vai za neto teinu robe bez skonta. Plaanje se vri polaganjem novanog iznosa na tekui raun u banci. Ako potraitelj i dunik imaju tekue raune kod iste poslovne banke smatra se da je plaanje izvreno kada toj banci stigne nalog dunika da sa njegovog rauna izvri - 12 -

prijenos iznosa na tekui raun potraitelja. Ako stranke nemaju tekui raun kod iste poslovne banke, smatra se da je plaanje izvreno kada bancipotraitelja stigne nalog od banke dunika i kada je potraitelju odobren iznos na koji nalog glasi. U praksi postoje razne mogunosti za odreivanje cijene: 1. cijena konkurencije znai da e vrijediti cijena po kojoj istovrsnu robu prodaje konkurencija 2. tvornika cijena znai da vrijedi cijena koju tvronica daje veleprodaji, odnosno posredniku 3. trina cijena je razumna, srednja trina cijena, koja se utvruje uvidom u evidencije kod nadlenih organa ili potvrdom koju izdaje nadleni organ ili komora o potignutoj cijeni u odreeno vrijeme na odreenom mjestu 4. tekua cijena srednja prosjena cijena robe na odreenom mjestu u odreeno vrijeme. imbenici koji utjeu na cijenu robe: 1. Cijena i ambalaa pri ugovaranju cijena valja obratiti pozornost na to da li je ambalaa uraunata u cijenu ili je kupac mora platiti ili pak vratiti 2. Cijena i popust prodava daje kupcu popust kada ga eli stimulirati na kupnju. Oblici rabata su: funkcionalni rabat-dobavlja ga daje kupcima za trokove distribucije u sluaju kada je prodajnu cijenu odredio proizvoa ili drava specijalni rabat kod uvoenja novih proizvoda na trite, smanjenja zaliha i sl. sezonski rabat popust kupcima kada kupuju sezonsku robu koliinski rabat na vee koliine super rabat odobrava se kupcu na kraju obraunskog razdoblja na ukupnu vrijednost kupljene robe, taj popust dobavljai daju kako bi zadrali to vei broj stalnih kupaca kasakonto- popust popust koji dobavlja daje kupcu ako plati raun unutar odreenog roka

- 13 -

3. Cijene i transportne klauzule su skraeni trgovaki izrazi kojima se regulira mjesto isporuke, tko snosi trokove prijevoza, utovar, istovara, osiguranja itd, prijelaz rizika na kupca.2 Incoterms- meunarodni trgovaki izrazi Najee se koriste: a) franco skladite prodavatelja b) franco skladite kupca c) franco brod ili FOB d) franco dravna granica e) franco prijevoznik f) franco uz bok broda ili FAS Hausse klauzula znai da prodavatelj zadrava pravo povienja cijene ako openito nastupi povienje cijene (npr. kada tvorniar poziva na skok cijena sirovina, proizvodnih trokova, radne snage). Baisse klauzula znai da prodavatelj mora sniziti cijenu ako su cijene kod tvorniara pale; utanaena cijena bi se trebala primjereno sniziti.

U meunarodnom poslovanju poznate su klauzule revizije cijene koje sadre ope uvjete poslovanja Europske ekonomske komisije za dostavu postrojenja i opreme u izvozu (br. 188, 188 A, 574 i 574 A) Meunarodno trgovako pravo, uvod i redakcija Aleksandar Goldtajn, Informator, Zagreb, 1970, str. 187, 223 i druge).

- 14 -

5. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI


3.1. Kvaliteta robe Kakvoom nazivamo svojstva robe koja utjeu na njezinu vrsnou i na stupanj korisnosti pri zadovoljavanju potreba. Pod kakvoom treba smatrati sva svojstva robe,a ne samo pojedinana svojstva. Pod pojmom kvalieta robe podrazumjeva se skup svojstava robe. To su fizika, kemijska, estetska, tehnika i druga svojstva. Kvaliteta robe odreuje se ugovorom, a to se ini opisivanjem svojstava ugovora. Kvaliteat robe moe se odrediti uzorkom ili mustrom, modelom, standardima, kao i odreenim izrazima kojima se oznaava kvaliteta robe.

3.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu Uzorak je ogledni primjerak robe koji se izdvaja iz vee koliine robe ili se specijalno izrauje. Moe biti konkretan tipski ili kolekcija uzoraka. Konkretan uzorak vadi se iz zaliha robe i poslije usporeuje s poiljkom. Tipski uzorak je primjerak budue robe prema kojemu se mora izraditi naruena koliina. Uzorak se peati, a uvaju ga kupac i dobavlja. Vano je sauvati ga kako bi se kod preuzimanja robe usporedio i eventualno sloio u sluaju spora. Ovo je lak i jednostavan nain naruivanja u ugovaranja kakvoe jer se izbjegava izrada i pisanje specifikacija. Nabavna sluba mora raunati na sistematsku i detaljnu ulaznu kontrolu prispjele poiljke kako bi utvrdila da li stvarno odgovara uzorku. Zbog toga se primjenjuje u nabavci neketehnike robe proizvoda koji se rjee prodaju ili ako su opseg i vrijednost tih proizvoda neznatni, te za neka mjerila kvalitete kao to su boja i dezen. Kolekcija je niz uzoraka iz jedne trgovinske struke. Svaki je uzorak oznaen brojem kojim kupac naruuje i kontrolira robu. Kolekcijama se slue trgovaku putnici i posrednici u prodaji. Ugovaranje kakvoe prema uzorku podrazumijeva se i onda kada se kupac poziva na kakvou ranije isporuenih koliina robe.

- 15 -

3.1.2.Kakvoa prema specifikaciji "Specifikacija je popis svojstava robe koja je predmet ugovora. Slui za opis proizvoda, specijalne kakvoe, specijalnih dimenzija, naina izradbe, posebnog pakiranja, obiljeavanja i sl."
3

Tako ugovorena roba mora u svemu odgovarati

svojstvima odreenima u specifikaciji. Specifikacija se rabi i kada se naruuju proizvodi specijalnih svojstava specijalnih dimenzija, naina izrade, naroitog pakiranja i obiljeavanja ili za specijalnu upotrebu. Proizvoaku specifikaciju donose proizvoai i njome odreuju kakvou proizvoda pa se kakvoa moe ugovoriti i po toj specifikaciji. Prednosti ovakvog ugovaranja kakvoe su u njenom preciznom definiranju, ali je nedostatak u veimtrokovima ulazne kvalitete u skladitu kupca.

3.1.3.Kakvoa prema standardu Standardima dravni organ odreuje svojstva i kvalitetu robe. Standardizacija proizvoda olakava i pojednostavljuje nabavu i iskljuuje nesporazume jer je kakvoa takve robe standardom dovoljno odreena i dovoljno poznata da se moe prodavati bez uzorka ili vienja. Zato se u ugovoru kakvoe robe mora odrediti pozivom nastandard ako je on odreen. Pouzdani jamci osigurane stalne kakvoe proizvoda u svijetu su standardi ISO 9001, 9002... prema kojim je osnovna odrednica kakvoe i organizacija nekog poslovnog sustava pa tek onda kakvoa njegovih proizvoda iusluga. Osim propisa o standardima postoje i posebni propisi o kakvoi odreenih proizvoda (pravilnik o kakvoi mlijeka i mlijenih proizvoda).

3.1.4.Kakvoa prema oznaci Proizvoai su duni prema pravilniku stavljati oznaku o sastavu kakvoe, podrijetlu robe i drugih svojstava robe ime se nastoji zatiti potroae. Ako proizvoai ili trgovaka poduzea imaju svoju osobnu marku stavljaju je na robu kao vanjski znak i time oznaavaju svoju robu na tritu. Robna oznaka odreuje kakvou i daje garanciju da e svi proizvodi s istim znakom biti uvijek iste kakvoe. Na tritu se pojavljuju slovom R ili oznakom reg. Iako su proizvodi sa zatitnim znakom skuplji od
3

Hrukar, N., Brajnovi, S., Petrovi, R., Bri-Stipevi, V: Trgovako poslovanje 3, Zagreb, 2009. Str. 91.

- 16 -

istih ili slinih bez zatitnog znaka nabavna sluba treba uzeti u obzir prednosti i utede u nabavi te robe zbog: -jednostavnog i kratkog naina definiranja kvalitete -brzog procesa opskrbe jer su poznati dobavljai tih proizvoda -eliminiranja ulazne kontrole kvalitete i nabavljanja Nedostatak nabave proizvoda sa zatitnim znakom je u tome to je izvor nabave ogranien na jednog dobavljaa ili distributera i na taj nain se eliminira konkurencija. U praksi se primjenjuju i razni drugi izrazi za oznaavanje kakvoe,kao: uobiajena kakvoa za kakvou koja se najvie trai u prometu u mjestu prodavatelja. kakvoa kakva-takva za robu bez prebiranja i izdvajanja, prodavatelj ne odgovara za kakvou osim ako je obmanuo kupca. kakvoa vieno-odobreno ako je kupac prije isporuke robe vidio i pristao na njezinu kakvou; nisu dozvoljene nikakve naknadne reklamacije, uobiajena je na aukcijama rasprodajama i kod prodaje po sistemu u uture. Ako kakvoa nije ugovorena prodavatelj je duan isporuiti robu takvih svojstava koja su potrebna za njezinu prodaju. Ako zna za koju se svrhu roba nabavlja mora izruiti robu koja odgovara toj svrsi, a ako mu svrha nije poznata duan je isporuitirobu koja nije ispod srednje kakvoe te robe na tritu. Ako kupoprodajnom ugovoru nisu predviene sankcije za naknadu ili zamjenu proizvoda primjenjuju se uzance i trgovaki obiaji kojima je ureen i odreuju kako postupiti u takvim situacijama.

3.2.Rok, mjesto i nain isporuke Prodavatelj mora izvriti isporuku robe kupcu. Kao isporuka smatraju se sve one radnje koje je prodavtelj duan obaviti, prema ugovoru i prirodi posla, da bi kupac mogao primiti isporuku. Kupac mora izvriti sve radnje koje je, prema ugovoru i prirodi posla, duan izvriti da bi prodavatelju omoguio izvrenje isporuke, kao i da primi isporuku. Isporuka robe treba biti izvrena u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripadnicima. Isporuka robe u ispravnom stanju znai da ona nema materijalnih nedostataka ili mana. Isporuka robe teba biti izvrena u odreenom mjestu, u odreenom roku i na odreeni nain.

- 17 -

3.2.1.Rok isporuke To je vrijeme koje obvezuje dobavljaa na isporuku robe kupcu, a ugovara se kao fiksna isporuka na tono odreeni datum i terminska isporuka unutar ugovorenog roka. Rok poinje tei sljedeeg dana od zakljuenja ugovora i mora se izvriti uvijek u ugovorenom roku. Ako je dan za isporuku nedjelja, blagdan ili praznik, roba se isporuuju sljedei radni dan. Promptna isporuka ili hitna isporuka mora se izvriti odmah. Isporuka u toku kalendarskog mjeseca, a rok se moe odrediti ovim izrazima: poetkom mjeseca u prvoj polovini mjeseca u drugoj polovini mjeseca krajem mjeseca Sukcesivna isporuka kao postupna isporuka u odreenim ili obronim razmacima. Potrebno je navesti rokove i koliine pojedinih obronih isporuka. Ako ugovorom nije odreen rok isporuke, smatra se da je ugovorena promptna isporuka koja se mora izvriti u roku od 8 dana. Nabavna sluba trgovakog poduzea treba to preciznije odrediti rokove isporuke jer time obvezuje dobavljaa na tonost isporuke, a prodajnoj slubi osigurava kontinuitet opskrbe. Ako prodavatelj kasni s isporukom,kupac ima pravo od poetka zakanjenje pa do isporuke najaviti raskid ugovora i svoje pravo na naknadu tete. Kupoprodajnim ugovorom predvieni su penali kao kazne zbog zakanjenja u isporuci robe i to obino u odreenom postotku od vrijednosti robe.

3.2.2.Mjesto i nain isporuke Mjesto isporuke je mjesto u kojem je dobavlja duan isporuiti robu kupcu. Ako stranke nisu ugovorile mjesto isporuke ili ga odredile prema klauzulama vai mjesto dobavljaa u trenutku kada se sklapa ugovor. Nain isporuke povezan je s mjestom isporuke. Trokove pripreme robe za isporuku snosi dobavlja. Uvjeti dopreme do kupca mogu biti razliiti, i to u rasponu od franko skladita prodavaa do franko skladita kupca uz mogue brojne meu - kombinacije. Najei su ovi nainiisporuke:

- 18 -

izdvajanjem robe u skladitu dobavljaa i odjeljivanjem kako bi je kupac mogao sam preuzeti, a ako je ovaj ne preuzme u ugovorenom roku snosi trokove i rizik uvanja predajom robe vozaru ako se isporuka robe obavlja u utovarnoj stanici ili luci dostavom robe u kupevo skladite vlastitim sredstvima ili predajom robe otpremniku. Dobavlja snosi rizik za propast i oteenje robe do mjesta isporuke i zato nastoji izborom ambalae i nainom pakiranja zatiti koliinu i kakvou robe. Ako su stranke ugovorom odredile ambalau ili je ona propisana zakonom ili trgovakim obiajima, prilikom isporuke je treba pregledati jer gubitke zbog neispravne i neiste ambalae snosi dobavlja. Ako je ugovorena isporuka u ambalai koju e dostaviti kupac, dobavlja isporuuje robu po primitku ambalae. Ako kupac ne dostavi ambalau u zakazanom roku ili je uope ne dostavi dobavlja moe robu otpremiti u vlastitoj ambalai tuoj ili iznajmljenoj ili robu predati u javno skladite o troku kupca.

3.3.Rok, mjesto i nain plaanja

3.3.1.Rok plaanja Rok plaanja je vrijeme u kojem je kupac duan platiti robu. Obveza plaanja moe se ugovoriti kao: plaanje u odreenom roku plaanje odmah; znai plaanje prvog radnog dana po primitku fakture ili po primitku robe ako je ista primljena poslije primitka fakture plaanje unaprijed plaanje; prije preuzimanja robe moe biti u cijelosti ili djelomino davanjem akontacije ili predujma plaanje pouzeem plaanje uz predoenje robnih dokumenata kojima dobavlja moe

potvrditiisporuku robe (teretnica) sukcesivno plaanje ili plaanje u ratama

Koji rokovi plaanja e se primjenjivati ovisi o: ponudi i potranji robe na tritu

- 19 -

deficitarna roba uz plaanje odmah suficitarna roba uz poek i kredit bonitetu kupca Uvjeti plaanja neizravno utjeu na cijenu robe (kasa skonto), a izravno na trokove poslovanja. Ako dobavlja trai plaanje unaprijed djelomino ili u cijelosti za trgovca moe predstavljati znatno optereenje, a dobavljau odreenu korist, te kupacima osnovu za traiti popust. Plaanje unaprijed primjenjuje se kod veih nabavki, ali uvijek nakon sklopljenog posla. Predujam se nakon ispunjenja ugovora uraunava u ispunjenje obveze kupca. Kod manjih je nabavki uobiajeno plaanje nakon njenog preuzimanja. Koritenje novanih ili robnih kredita dobavljaa za nabavu moe ovisno o financijskoj situaciji trgovca imati posebno znaenje.

3.3.2.Mjesto plaanja Ako stranke nisu ugovorile mjesto plaanja, plaanje se obavlja u mjestu u kojem dobavlja ima otvoren iroraun. Dobavlja takoer mora znati preko koje e banke dobiti novce.

3.3.3.Nain plaanja Plaanje se moe ugovoriti na vie naina: 1. plaanje gotovinom polaganjem gotovog novca na blagajni ekom polaganjem gotovine u korist ira dobavljaa potanskom doznakom virmanom, nalogom za prijenos sredstava sa ira kupca na iro dobavljaa akreditivom obraunskim ekom obraunskim plaanjem, cesija asignacija, kompenzacija (primjenjuje se u uvjetima ne mogunosti plaanja ime se postie prebijanje dugova s vjerovnicima i dunicima).

2. plaanje bez gotovine

- 20 -

3.3.4. Instrumenti osiguranja plaanja Za kupca je najbolji nain osiguranja unaprijed plaenog iznosa bankovna garancija koja vrijedi do kvantitativnog i kvalitativnog preuzimanja robe. U sluaju neispunjenja ugovorene koliine kvalitete ili rokova isporuke, kupac moe odustati od ugovora i naplatiti od banke iznos naveden u garanciji ili dobavljau. Zbog problema insolventnosti velika je dvojba u svakodnevnoj praksi dobavljaa koji instrument osiguranja plaanja zatraiti od kupca; mjenicu, ek, zadunicu. U naem financijskom sustavu svi poduzetnici moraju svoje raune voditi kod poslovnih banaka to olakava primjenu instrumenata jer se izravno naplauju prijenosom s rauna dunika na raun vjerovnika, bez posredovanja dunika. Kada on trabinu ne namiri redovnim putem prednosti pojedinog instrumenta su razliite: ako za isplatu mjenice nije bilo raspoloivih sredstva na raunu dunika i avalista ili je mjenica naplaena djelomice nee se zadrati u evidenciji redoslijeda plaanja i vraa se podnositelju. imatelj eka u sluaju nepostojanja pokria na raunima izdavatelja eka moe se naplatiti po propisanom redoslijedu plaanja kada na raunima bude pokria, ali najdalje do isteka roka u kojima zastarijeva te se primjenjuju ako se oekuju blokade kratkotrajne rauna dunika. zadunica vjerovniku osigurava visok stupanj osiguranja njegove trabine jer osim to je instrument osiguranja naplate,ona je i ovrna isplata a i za razliku od mjenice ostaje u redoslijedu plaanja sve dok to vjerovnik eli.

- 21 -

6. SREDSTVA POJAANJA UGOVORA


Iz ugovora o prodaji proistjeu sva prava i obveze ugovornih strana. Ugovor o prodaji je obvezujui ugovor u kojem se stranke uzajamno neto obvezuju. Ako jedna od stranaka svoju obvezu iz ugovora ne ispuni ili je ne ispuni pravodobno ili u cijelosti, druga strana je prisiljena nagoditi se o eventualnoj teti ili sudskim putem ostvariti svoja prava. Podnoenje tube je dugotrajan i skup nain osiguranja prava iz ugovora pa stranke predviaju odreena sredstva kojima pojaavaju sigurnost ispunjenja ugovora. Ta sredstva mogu biti kapara, ugovorna kazna, zatezne kamate, jamstvo i odustatnina.

5.1. Kapara Kapara je novani iznos ili neka druga imovinska korist koju u trenutku sklapanjaugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao osigurane zasluaj neizvrenja ugovorne obveze. Ako se ugovor ispuni kapara se vraa iliuraunava u ispunjenje obveze. Na primjer, kupac je dao kaparu ali pri plaanjufakture odbija se iznos kapare. U sluaju neispunjenja ugovora mogue su dvije situacije: ako ugovor nije ispunila stranka koja je dala kaparu druga stranka moe: primljenu kaparu zadrati i kada nije pretrpjela nikakvu tetu traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete a kaparu uraunati ili vratiti ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je kaparu primiladruga stranka moe traiti: ispunjenje ugovora naknadu tete i vraanje dane kapare vraanje duple kapare

5.2. Ugovorna kazna Ugovorna kazna je novani iznos utvren ugovorom koji je duna platit ona strana koja ne ispuni obveze na ugovoreni nain. Nain odreivanja ugovorne kazne stranke odreuju sporazumno. Mogu je odrediti u tono odreenom iznosu, u postotku

- 22 -

od vrijednosti ugovora, ili za svaki dan zakanjenja u isporuci. Ugovorna kazna se plaa neovisno o tome je li zbog ne ispunjenja obveza druga strana pretrpjela tetu. Ako je strana koja je pretrpjela tetu primila ugovornu kaznu nema pravo i traiti naknadu tete. Ali ako je teta vea od iznosa ugovorne kazne, oteena strana moe zahtijevati razliku od potpuna nadoknade tete. Plaanjem ugovorne kazne ne prestaje obveza ispunjenja ugovora jedino ako je razlog neka via sila.

5.3.Zatezne kamate To su ugovoreni postotak od obveze plaanja koji vjerovnik obraunava i naplauje duniku za vremenski period u kojem je zakasnio s plaanjem. Dunikov dug se poveava za iznos kamata, a i vie ako je vjerovnik zbog zakanjenja plaanja pretrpio veu tetu od iznosa traenih kamata i trai razliku od potpune nadoknade.

5.4.Jamstvo Jamstvo je poseban pismeni ugovor kojim se neka trea strana obvezuje ispuniti dospjelu obvezu dunika ako to ovaj ne ispuni. Jamstvo je zavisno od obveze dunika i traje samo dok traje obveza dunika te ne moe biti vea od obveze dunika. Za obveze iz ugovora u privredi jamac odgovara solidarno kao jamac platac (solidarni jamac). Moe traiti ispunjenje cijele obveze od glavnog dunika, jamca ili obojice istovremeno.

5.5. Odustatnina To je ugovoreni iznos novaca ili neka druga imovinska korist koju je duna dati ona ugovorna strana koja odustaje od ugovora. Ako je uz kaparu ugovoreno pravo odustajanja od ugovora, tada se kapara smatra kao odustatnina i svaka ugovornastrana moe odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi kaparu, a ako je odustala stranaka koja je kaparu prihvatila vraa ju u dvostrukom iznosu. Isplatom odustatnine prestaju sva prava i obveze temeljem ugovora tj. Stranke ne mogu vie traiti ispunjenje ugovora. Ugovaranjem odustatnine moe se smanjiti sigurnost

- 23 -

izvrenja ugovora. Zbog toga stranke mogu odrediti visok iznos odustatnine ili kratki rok u kojem se moe odustati od ugovora.

- 24 -

7. ISPUNJENJE UGOVORA
Prodaja je dvostrano obvezni i reciproni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlaten traiti cijenu, a kupac je ovlaten traiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dunik. Imajui u vidu navedene elemente ugovora te detaljno i jasno navedena prava i obveze stranaka, nabava eli osigurati pravodobno i pravovaljano izvrenje ugovora, a u sluaju neispunjenja dobavljaevih obveza ili otklona istih, ima pravo na ostvarivanje i zatitu svojih prava. Stranke moraju svoje obveze ispuniti s panjom dobrog gospodarstvenika.4 Poeljno je da se o sklopljenim ugovorima vodi evidencija u registru ugovora, karticama i sl. Kompjutorski se vodi datoteka sklopljenih ugovora i svaka se dan dobiva popis svih narudbi.

Obveze prodavatelja: duan je isporuiti robu koja ima ugovorenu ili uobiajenu kvalitetu robu treba pravilno pakirati, oznaiti i zajedno s ambalaom isporuiti kupcu dostaviti robu na vrijeme i nain kako je ugovoreno poslati kupcu raun na temelju ugovora i otpremnice

Obveze kupca: kupac je duan preuzeti robu ako je ona onakva kakva je ugovorena prema obiajima i propisu, prilikom preuzimanja utvruje se stvarno stanje koliine i kakvoe ako postoji neki nedostatak sastavlja se komisija koja sastavlja komisijski zapisnik na osnovi kojeg e kupac dati prigovor prodavatelju prigovori bi se morali sastaviti na osnovi opisa nedostataka s prijedlogom za rjeenje spora jer bi se tako bre rijeili nesporazumi. Prigovor valja poslati preporuenim pismom kupac mora platiti svotu rauna na nain, u roku i mjestu kako je ugovoreno duan je vratiti ili platiti ambalau ako nije uraunata u cijenu robe Ako se stranke ne dre tih obveza nastaju sporovi.
4

Ponaanje s odgovarajuom panjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava

- 25 -

8. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA


Stranke mogu raskinuti ili mijenjati ugovor: sporazumno storniranjem dijela ili cijelog obveznog odnosa i to u svako doba ili u ugovora za to predvieno roku, i zbog nemogunosti ispunjenja obveza uslijed vie sile: o elementarne nepogode poplave poara o odredbe dravnih organa, zabrana uvoza o upravne mjere, likvidacija i prestanaka rada poduzea o ekonomske pojave; znatno izmijenjena situacija na tritu. Stranke mogu ugovoriti i mogunost automatskog raskida ugovora kako bi se sprijeilo preveliko zakanjenje u isporuci robe. Ako roba ne bude isporuena u roku od mjesec dana nakon ugovorenog roka isporuke, ugovor se automatski raskida. Ovaj se nain raskida ugovora koda nabave robe vee vrijednosti specijalnih proizvoda te za sezonske artikle. Odredbe ugovornog prava koje vrijede za konvencionalno voenje trgovake poslove trebale bi vaiti i u podruju elektronikog trgovanja. Zbog posebnosti elektronikog poslovanja emu pridonose dvije injenice: prostor u kojem se trgovanje obavlja je virtualan a ne realan kao to je to uobiajeno kod konvencionalnog trgovanja, vrijeme sklapanja posla u pravilu je vrlo kratko ali obavljanje ili izvrenje posla moe potrajati mnogo due. Rizici su izraeniji u zakonu o obveznim odnosima i u zakonu o trgovini ne postoji nikakav daljnji akt koji bi respektirao te posebnosti. Potreba za prilagodbom te regulative novim mogunosti i pogodnostima vana je zbog suprotnosti u obvezama koje mogu izazvati potekoe i sporove meu sudionicima u trgovakom poslu: Obveza pisanog oblika ugovaranja i potpisa ugovornih strana temeljna jezapreka ozbiljnijem irenju elektronikog poslovanja, posebno ako je predmetugovora vee vrijednosti. Iako postoje razliiti oblici

digitalizacije ranije materijaliziranog potpisa kao i digitalnog potpisa rizici su vei zbog razliitih naina njihovog krivotvorenja. Obveza prodavatelja i predaja stvari na ugovoreno mjesto esto zbog nejasnih fizikih dimenzija trgovakog posla u uvjetima elektronikog - 26 -

trgovanja nisu egzaktno ugovorene, to dovodi do nesporazuma ili zablude kupca. Obveze prodavatelja i prava kupaca u sluaju kada isporuena roba ne odgovara virtualnom uzorku.

Obveza prodavatelja vezana je za izdavanje garancije. Jamstva za ispravno funkcioniranje stvari tee je praktino izvesti, te takoer zahtijeva jasnija zakonska rjeenja. Elektroniko poslovanje brie granice meu zemljama pa se mogui sukobi interesa dodatno kompliciraju zbog razliitih pravnih sustava. Peatom i potpisom uznavedeni datum ugovora stranke potvruju svoju suglasnost sa istim. Ugovor se potpisuje u tri primjerka; jedan za kupca i dva za prodavatelja, budui da je vladina komisija za nelikvidnost predloila ovjeru ugovora kod javnog biljenika. Godinji se ugovori arhiviraju u financijskoj slubi tvrtke zajedno sa instrumentima osiguranja plaanja.

- 27 -

9. ZAKLJUAK

- 28 -

10.LITERATURA
Knjige: 1. Draki, dr Mladen: Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu, Exportpress i Institut drutvenih nauka, Zagreb, 1987. 2. Foley J. Bernard, Trita kapitala, Mate, Zagreb, 2000. 3. Hrukar, N., Brajnovi, S., Petrovi, R., Bri-Stipevi, V: Trgovako poslovanje 3, Zagreb, 2009. 4. Radni materijal, Sveuilini studijski centar za strune studije, "Unutarnje trgovinsko poslovanje", Sveuilite u Splitu, Split, 2007.

Internet: 1. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-018.asp (27.02.2012.) 2. http://www.biroaura.co.rs/pdf/ugovor_prodajarobe.pdf (27.02.2012.) 3. www.limun.hr

- 29 -

Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) UGOVOR O KUPOPRODAJI ROBE br.____________
Zakljucen izmedu: Prodavaa GCE Croatia d.o.o. iz Zapreia, s jedne strane, i kupca _____________________________________ iz ____________________ , kojeg zastupa direktor ___________________________________________, s druge strane. Ugovorne strane su se sporazumjele o sljedeem: lan 1. Prodava, GCE Croatia d.o.o. iz Zapreia se obavezuje da proda kupcu ___________________________________ iz _____________________ , a ovaj da kupi i primi sljedeu robu u kolicini koja sljedi: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ lan 2. Kupoprodajna cijena obostrano je ugovorena izmedu prodavaa i kupca i to: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ lan 3. Prodava se obavezuje, da ugovorenu i prodanu robu isporui ___________________________ u _____________________ ulica _____________ broj ______ i to u strogom roku od ___ dana, od dana zakljuenja i ovjere ovog ugovora kod suda. lan 4. U slucaju da prodava ne isporui u ugovorenom roku prodanu robu, ugovor se raskida, a prodava je duan platiti kupcu ugovorenu kaznu u iznosu od __________________ kuna. Ako prodavac zakasni sa isporukom, onda ima platiti ugovorenu kaznu za svaki dan zakanjenja po ______________ kn, a to zakanjenje moe biti najdalje do ____ dana od dana ugovorene isporuke. lan 5. Prodava se obavezuje da prodanu robu isporui u skladu sa ugovorenim kvalitetom i atributima, a takoer i u koliini kako je u l. 1. ovog ugovora dogovoreno. lan 6. Obostranim sporazumom ugovornih strana dogovoreno je da se kvalitativan i kvantitativan prijem robe ima izvriti na licu mjesta ________________________ u skladitu kupca, preko ovlatene osobe kupca. Po izvrenom prijemu i preuzimanju robe, otpada svaki prigovor na kvalitet i kvantitet robe od bilo koje ugovorne strane, izuzev ako se radi o nevidljivim manama. - 30 -

lan 7. Kupac se obavezuje da za kupljenu robu prodavau isplati ukupnu cijenu od _______________________ kn, u roku od ____ dana od prijema robe, a ako to ne ucini, obavezuje se da prodavcu plati kamatu po stopi od 7 % od vrijednosti robe do isplate. lan 8. Ugovorne strane su se saglasile i prihvatile da za sve ono to nije u ovom ugovoru predvieno, vae propisi iz Zakona o oveznim odnosima. lan 9. Za sporove koji eventualno nastanu izmedu ugovornih strana bice nadlean sud prema seditu prodavaa. lan 10. Ovaj ugovor je napravljen u 4 istovjetnih primjera od kojih svaka strana zadrava po 2 primjerka.

Dana _________________ u ___________________________ ZA PRODAVA direktor, ___________________________

ZA KUPCA, direktor, ___________________________

- 31 -

You might also like