ELEKTRINI STROJEVI

Pod pojmom elektrinih strojeva podrazumjevaju se

elektromotori i generatori za proizvodnju elektrine energije.
Elektromotori pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku, a
generatori pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu.
Najee koritene vrste elektromotora su prikazane na slici










Podjela elektromotora bazirana na vrsti elektrine energije
koja je potrebna za rad elektromotora

Postoje podjele elektromotora i prema:
snazi: mali, srednji i veliki elektromotori,
prema naponu: niskonaponski i visokonaponski elektromotori,
prema nainu izrade: elektromotori serijske izvedbe i posebne
izvedbe,
prema tehnologiji pogona: valjaoniki, dizalini, transportni
(kotrljae), itd.,
prema brzinama: sa vie brzina (polno preklopivi) i sa jednom
brzinom, motori sa mogunou regulacije brzine,
posebne izvedbe: protueksplozijski elektromotori
ASINHRONI ELEKTROMOTORI
Asinhroni motori su najvie primjenjivani elektromotori. Razlozi njihove
velike primjene su: najjeftiniji, zahtjevaju najmanje odravanje, a
lako ih je konstruktivno prilagoditi najrazliitijim zahtjevima
OKRETNO MAGNETSKO POLJE STATORA ASINHRONOG MOTORA
Asinhroni motor ima dva osnovna dijela: stator i rotor . Stator je
nepomini dio asinhronog motora, a rotor dio koji se moe vrtiti oko
svoje osovine.
Stator trofaznog asinhronog motora ine trofazni namot (x-poetak, a
x
o
- zavretak prve faze, y poetak, a y
o
zavretak druge faze, z
poetak, a z
o
zavretak tree faze) i jezgra statora, koja je izvedena
od dinamolimova. Namoti statora se mogu spajati u spoju zvezda ili
trokut. Kao to je vidljivo sa slike namoti statora pojedinih faza su
prostorno jedan u odnosu na drugi pomaknuti za ugao 120. Ovo je
jedan od dva uvjeta, koje treba ispuniti da bi stator trofaznog
asinhronogmotora proizveo okretno magnetsko polje. Drugi uvjet je tok
trofaznih naizmjenihnih struja I
x
, I
y
i I
z
u fazama namota statora
trofaznog asinhronog motora.
















Prikaz najjednostavnije izvedbe trofaznog asinhronog motora a);prikaz
najjednostavnije izvedbe namota statora trofaznog asinhronog
motora spojenog u zvjezdu b); prostorni izbled namota statora c;
Prikljui li se namot statora trofaznog asinhronog motora na trofaznu
mreu napona, u fazama namota statora poteku naizmjenine struje I
x
,
I
y
i I
z
iji su vremenski tokovi prikazani na slici .
Svaka od tri navedene struje stvara svoje magnetsko polje. Struja I
x

stvara magnetski tok u
x
, struja I
y
stvara magnetski tok u
y
i struja Iz
stvara magnetski tok u
z
.
Rezultujui magnetski tok u je dat izrazom
Poloaji vektora ukupnog magnetskog toka prikazani su za vremenske
trenutke trofaznih struja statora i
x
, i
y
i i
z
, t
1
, t
2
i t
3
na slici kao i
poloaji i veliine magnetskih tokova u, u
x
, u
y
i u
z
.

.
z y x
u + u + u = u

Karakteristike rezultujueg magnetskog toka u su sljedee:
-Rezultujui magnetski tok u se vrti prostorno. Jedan puni okret naini
u vremenu koje odgovara periodi naizmjeninog napona mree na koju
su prikljueni namoti statora trofaznog asinhronog motora;
-Veliina rezultujueg magnetskog toka je konstantna i jednaka


gdje je u
x max
= u
y max
= u
z max
maksimalna vrijednost toka koju
stvara maskimalna vrijednost struje jedne faze statora (i
x max

= i
y max
= i
z max
);
-Brzina vrtnje rezultujueg okretnog magnetskog toka u je data
izrazom

gdje je: f frekvencija naizmjeninog napona mree na koju je
prikljuen stator asinhronog motora,
p broj pari polova statora asinhronog motora.


max
2
3
x
u = u
p
f
n
s
60
=
-Okretni magnetski tok u moe se reverzirati odnosno moe mu se
promjeniti smjer vrtnje, zamjenom prikljuka dviju faza trofazne mree
na prikljucima dvije faze namota statora









Promjena smjera vrtnje okretnog magnetskog toka u zamjenom dviju faza
mree na prikljucima namota statora asinhronog motora

Postojanje okretnog magnetskog polja statora trofaznog asinhronog
motora je mogue demonstrirati na nain prikazan na slici.Postavimo
oko svoje ose vrtivu magnetsku iglu unutar statora trofaznog
asinhronog motora. im se prikljui stator trofaznog asinhronog motora
na mreu magnetska igla poinje da se vrti. To je potvrda da tada
stator trofaznog asinhronog motora stvara okretno magnetsko polje.
Ako se stator iskljui sa mree, magnetska igla prestaje da se vrti.
Zamjene li se dvije faze mree na prikljucima statora trofaznog
asinhronog motora magnetska igla promjeni smjer vrtnje.

Klasifikacija trofaznih asinhronih motora s obzirom na veliinu brzine vrtnje okretnog
magnetskog polja statora ns

Broj pari polova statora p Brzina vrtnje okretnog
magnetskog polja statora
ns |o/min|
Karakteristino podruje
primjene trofaznog asinhronog
motora
1 3000 Pumpe i ventilatori
2 1500
3 1000 Pogoni dizalice (vonja mosta i
make, dizanje, itd.)
4 750
5 600
6 500
7 428 Transportni ureaji realizirani
sa pojedinanim pogonom
kotrljaa
8 375
9 330
...
30 100
INDUKOVANI NAPON U NAMOTIMA ROTORA TROFAZNOG ASINHRONOG
MOTORA
Postavimo u stator trofaznog asinhronog motora jedan elektromagnet
koji se moe vrtiti oko svoje osovine kao to je prikazano na slici














Na osnovu ovog pokusa moe se zakljuiti da okretno magnetsko polje
statora indukuje napon u namotima rotora


Naime, u trenutku kada sijalica na elektromagnetu poinje da svjetli,
rotor poinje da se vrti. Ta pojava objanjava da indukovani napon u
zavojnici rotora potjera struju pa time rotor postaje elektromagnet.
Stator i rotor su tada dva magneta meu kojima postoje magnetske
sile. Rezultat toga je vrtnja rotora. Primjer sa slike je, dakle,
najjednostavniji asinhroni motor. Sline pojave nastaju i kod realnih
izvedbi trofaznih asinhronih motora. Pri tome treba imati u vidu da rotor
trofaznih asinhronih motora ima jezgru od dinamolimova i trofazni
namot, te da i rotor stvara okretno magnetsko polje kada kroz njegove
namote teku trofazne struje. Brzina vrtnje okretnog magnetskog polja
rotora je
gdje je: n
s
brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora,
n brzina vrtnje rotora.
n n n
s rot s
=
.










Prikaz rotora trofaznog asinhronog motora i njegovog okretnog magnetskog
polja
Efektivna veliina indukovanog napona faze rotora je data izrazom

gdje je: U
2
efektivna veliina indukovanog napona jedne faze rotora
kod njegove brzine vrtnje n,

s U
n
n n
U U
s
s
=

=
20 20 2
U
20
efektivna veliina indukovanog napona jedne faze rotora u
trenutku prikljuka namota statora na mreu (n = 0),
s veliina klizanja koja karakterizira relativno zaostajanje brzine
vrtnje rotora u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja
statora.
Klizanje s je dato izrazom Frekvencija indukovanog napona
faze rotora je data izrazom

gdje je f
1
frekvencija napona mree sa koje se napaja stator
asinhronog motora
Uz pretpostavku da je n = n
s
, dobije se da je tada U
2
= 0. To znai da
rotor asinhronog motora tada prestaje da se ponaa kao
elektromagnet. Posljedica toga je nestanak momenta koji izaziva vrtnju
rotora. Zbog toga dolazi do smanjenja brzine vrtnje rotora. Na osnovu
toga se moe konstatirati da se rotor asinhronog motora ne moe vrtiti
istom brzinom kao to je brzina vrtnje okretnog magnetskog polja
statora. Dakle, on se moe vrtiti samo asinhrono u odnosu na n
s
. Zbog
ovog svojstva ovi su motori dobili naziv asinhroni motori.

.
s
s
n
n n
s

=
s f
n
n n
f f
s
s
1 1 2
=

=
Klizanje s je parametar, koji se esto u teoriji asinhronih strojeva koristi
u prikazivanju vanih karakteristinih veliina i reima rada. Kao primjer
pokaimo da se pomou klizanja moe odrediti broj okretaja rotora
asinhronog motora. Neka asinhroni motor ima ns = 1000 o/min i
s = 2 %.
Na osnovu izrazaza klizanje dobije se da je

n = ns (1-s) = 1000 (1-0,02) = 980 o/min .

Trofazni asinhroni motori imaju klizanje 2 4 % .
Asinhroni stroj moe raditi kao asinhroni motor, asinhroni generator i
konica. Kod rada kao asinhroni motor klizanje s je od 1 do 0, (n < ns),
kod rada kao generator klizanja s je od 0 do - (n > ns), a kod rada
kao konica klizanje s je od 1 do + (n i ns imaju suprotne smjerove
vrtnje).
VRSTE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Prema izvedbi rotora trofazni asinhroni motori se dijele na kliznokolutne
i kratkspojene ili kavezne motore.
ASINHRONI KLIZNOKOLUTNI MOTORI
Specifikum u konstrukciji ove vrste asinhronog motora su vodljivi klizni
koluti. Tri klizna koluta ugraena su na osovinu rotora. Oni su izolirani
kako od osovine rotora tako i meusobno. Na klizne kolute su spojeni
krajevi namota rotora. Po kliznim kolutima kliu vodljive etkice pomou
kojih se ostvaruje galvanska veza dodatnog otpora R
d,
koji se nalazi
izvan motora i namota rotora i pri njegovoj vrtnji.
















Trofazni kliznokolutni asinhroni motor, 160 kW, 1500 o/min, 500 V
















Prikaz osnovnih dijelova trofaznog asinhronog kliznokolutnog motora
Nadomjesna shema asinhronog motora
Iako je asinhroni motor po svojoj konstrukciji i funkciji drugaiji od
transformatora ipak s njim ima dosta slinosti. Tako, kao i kod
transformatora asinhroni motor ima primarni magnetski tok (tok statora)
u
1
i sekundarni magnetski tok (tok rotora) u
2
kao na slici

Namoti statora i rotora asinhronog motora imaju radne i induktivne
otpore (X
s
i X
h
) pomou kojih se moe napraviti nadomjesna shema
asinhronog motora. Razlika asinhronog motora i transformatora je u
tome to se zbog vrtnje rotora asinhronog motora mijenja napon i
frekvencija rotora ovisno o klizanju. Time se mijenja i rasipna
reaktancija rotora. Reduciraju li se veliine rotora na stator i otpor kruga
rotora R'
2
podijeli jo sa klizanjem, dobije se nadomjesna shema
asinhronog motora

Nadomjesna shema asinhronog motora izgleda kao nadomjesna
shema transformatora u kratkom spoju s tim to je R
2
= .
Kod mirnog rotora asinhronog motora je s = 1 pa tada i ta mala razlika
nestaje. Ustvari, asinhroni motor sa zakonim rotorom moe se koristiti
kao transformator.
Zanemari li se glavna reaktancija X
h
, dobije se uproena nadomjesna
shema prikazana na slici

s R /
*
2
Iz pojednsotavljene nadomjesne sheme asinhronog motora slijedi da je



i njen fazni pomak prema naponu U
1f







U prethodnim izrazima su U
1f
fazni napon mree, N
1
i N
2
brojevi
zavoja po fazi namota statora i rotora asinhronog motora.
Primjenujui II Kirchhoffov zakon na strujni krug sa slike dobije se
vektorska jednadba


2
2
2
1
2 1
2
2
2
1
'
2
1
1
2 2
1
1
(
(

|
|
.
|

\
|
+ +
(
(

|
|
.
|

\
|
+
=
+
=
N
N
X X
N
N
s
R
R
U
X R
U
I
r r
f
r
f
.
2
2
1 2
1
2
2
1
2 1
1
|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
+
= =
N
N
s
R
R
N
N
X X
arctg
R
X
actg
r r
r

( ) .
1 1
I X j R U
r f

+ =
Ako se jednadba pomnoi sa j/X
r
dobije se da je

Vektorski prikaz jednadbe dat je na slici . Moe se zakljuiti da vrh
vektora struje asinhronog stroja I
1
opisuje krunicu ija je jednadba






.
1
1 1
r
f
r
X
U
j I
X
R
j I

=
.
2 2
2
1 2
2
2
1
|
|
.
|

\
|
= +
(

r
f
r
f
X
U
X
U
q
Na osnovu izraza moe se za asinhroni stroj nacrtati tzv. idealni kruni
dijagram. Pomou tog dijagrama se moe doi do niza informacija o
asinhronom stroju posebno interesantnih kada obavlja funkciju
elektromotora.
Na krunom dijagramu postoje karakteristine take (P
o
, s
o
), (P
k
, s
k
) i
(P

, s

), te karakteristine linije mehanike snage, momenta i klizanja.

Taka (P
o
, s
o
) pretstavlja prazni hod, a (P
k
, s
k
), pri emu je s
k
= 1,
stanje asinhronog motora u trenutku njegova prikljuka na mreu.
Sa krunog dijagrama jednog asinhronog stroja mogu se
- odrediti podruja rada asinhronog stroja,
- oitati pojedine veliine asinhronog stroja (motora),
- konstruirati mehanika karakteristika asinhronog stroja itd.



















Idealni kruni dijagram asinhronog stroja
Podruja rada asinhronog stroja
Asinhroni stroj moe raditi kao asinhroni motor, kao asinhroni generator
i kao konica. Izmeu taaka P
o
i P
k
krunog dijagrama je podruje
rada asinhronog stroja kao asinhronog motora, izmeu taaka P i Po
je podruje rada asinhronog stroja kao asinhronog generatora, dok je
izmeu taaka P
k
i P

podruje rada asinhronog stroja kao konice

(tzv. protustrujno koenje).
U trenutku prikljuka statora asinhronog motora (P
k
, s
k
= 1) asinhroni
motor uzima iz mree najveu struju (I
1k
). Sa ubrzanjem rotora
asinhronog motora struja se smanjuje i kod radne take P
1
ima
znaajno manju struju I
1
. Struja I
1
fazno zaostaje za naponom U
1f
. Na
osnovu toga se moe zakljuiti da je asinhroni motor potroa i jalove
energije.
Osnovne veliine asinhronog stroja

Radna snaga je snaga koju stroj uzima iz mree i data je izrazom


Stepen djelovanja q je dat izrazom

Moment, koji asinhroni motor razvija na osovini rotora



Ugaona brzina vrtnje rotacionog magnetskog polja es = 2t ns/60

Ukupna radna snaga, koju asinhroni motor uzima iz mree moe se
prikazati u obliku


gdje su: P
e
- snaga okretnog magnetskog polja,
M - moment koji motor razvija na osovini rotora,
e
s
- kruna brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora
- toplinski gubici u namotu statora



cos 3
1 1
I U P
f
=
P
P
P
P P
meh
gub
.
.
=

= q
s
R I P
M
e
1
2
1
3
=
s
M R I P R I P e
e
+ = + =
1
2
1 1
2
1
3 3
1
2
1
3 R I
Snaga okretnog magnetskog polja statora se dalje moe prikazati i u
obliku
gdje su: e - kruna brzina vrtnje osovine rotora,
- toplinski gubici u namotu rotora

Slijedi da je

Koristei ranije izraze, dobije se novi izraz za moment

Supstituirajui e
s
-e sa s e
s
u prethodnom izrazu dobije se da je

moment
e e
e
M R I M P
s
+ = =
2
2
2
3
2
2
2
3 R I
s
R I P
M
e
1
2
1
3
=
.
3
2
2
2
e e
=
s
R I
M
.
3
2
2
2
s
s
R I
M
e
=
KARAKTERISTIKA MOMENTA ASINHRONOG MOTORA

Ako se eli izabrati elektrini pogonski motor za neki radni stroj
(pumpu, kompresor, valjaki stan, dizalicu itd.), treba se najprije
usporediti mehanika karakteristika motora sa mehanikom
karakteristikom radnog stroja. Pod pojmom mehanike karakteristike
motora ili radnog stroja podrazumijeva se ovisnost momenta od broja
okretaja.
Ponimo od izraza

Supstinira li se struja I
2
sa I
1
N
1
/N
2
u prethodnom izrazu, dobije se da

je

Uvrstimo li izraz za struju I
1
u izraz za moment, dobije se novi izraz za
moment asinhronog motora
s
s
I R
M
e
2
2 2
3
=
2
2
1
2
1 2
3
|
|
.
|

\
|
=
N
N
s
I R
M
s
e
( )
.
3
2
'
2 1
2
'
2
1
'
2
2
1
(
(

+ +
|
|
.
|

\
|
+
=
r r s
f
X X
s
R
R s
R U
M
e
Kao to se iz jednadbe vidi, moment ovisi o naponu U
1f
i veliini
radnog otpora.













Karakteristika momenta asinhronog stroja
















Utjecaj dodatnog otpora u krugu rotora na karakteristiku momenta
kliznokolutnog motora










Utjecaj napona mree na karakteristiku momenta asinhronog motora
Vidljivo je da se moment asinhronog motora kvadratino mijenja sa
naponom. Zbog toga mrea sa koje se napajaju asinhroni motori mora
biti kruta tj. sa naponom koji se relativno malo mijenja. Spajanje
namota statora asinhronog motora u spoju zvjezda i trokut utie na
proizvedeni moment motora. Trofazni motor sa spojem namota statora
u trokut proizvodi tri puta vei moment nego to ga proizvodi taj isti
motor sa spojem u zvjezdu i napajan sa iste mree.

ASINHRONI KRATKOSPOJENI MOTORI
Specifinost izvedbe trofaznog asinhronog kratkospojenog motora u
odnosu na trofazni asinhroni kliznokolutni motor je izvedba namota
rotora.
Namot rotora je izveden od tapova bakra ili aluminija koji su smjeteni
u utorima jezgra rotora, izvedenog od dinamolimova, i kratkospojeni
vodljivim prstenovima na obe strane. Zog toga to su vodii rotora
kratkospojeni na obe strane, ovi motori su dobili naziv kratkospojeni
motori. Ako se posmatra cijeli namot rotora onda ima izgled kaveza, pa
se zbog toga ova vrsta motora esto naziva kavezni motor. Ova vrsta
motora nema klizne kolute, a to znai da se kod tog motora ne moe
mjenjati otpor u krugu rotora pa time ni mjenjati karakteristike
momenta. Meutim, ova vrsta elektromotora je jeftinija od svih vrsta
elektromotora odgovarajuih parametara. Trokovi odravanja
asinhronog kratkospojenog motora su manji od trokova odravanja
drugih vrsta elektromotoa odgovarajue snage. Asinhroni kratkospojeni
motor je jedina vrsta elektromotora kod kojega se u toku rada ne
pojavljuje iskrenje. Stoga se on moe koristiti kao pogon i u sredinama
gdje mogu nastati eksplozivne smjese
Budui da su vodii rotora kratkospojenog motora relativno velikog
presjeka, otpor njegovog namota rotora je dosta malen. Posljedica toga
je da je mali potezni moment i relativno velika struja pokretanja (reda
veliine 7 do 8 I
n
). Zbog toga se standardne izvedbe asinhronog
kratkospojenog motora najvie koriste za pogon radnih strojeva male
snage i malog zahtjeva na veliinu poteznog momenta.
Pokretanje asinhronog kratkospojenog motora

Kod upotrebe preklopke zvjezda-trokut moraju biti izvedeni svih est
krajeva namota statora na prikljuni ormari.
Kod pokretanja spoji se stator motora u zvjezdu, a nakon zaleta motora
prespoji se u trokut. Motor trajno rad u spoju trokut.

Regulacija broja okretaja asinhronog kratkospojenog
motora
Brzina vrtnje rotora asinhronog kratkospojenog motora je bliska brzini
okretnog magnetskog polja statora n
s
. Zbog toga se brzina vrtnje
rotora priblino moe prikazati izrazom

Iz izraza se vidi da se regulacija broja okretaja rotora kratkospojenog
motora moe ostvariti promjenom frekvencije f napona napajanja
njegovog statora ili promjenom broja pari polova njegovog statora p.
.
60
p
f
n n
s
= =
ISTOSMJERNI STROJEVI
Istosmjerni elektrini stroj je u biti pretvara energije. Ako pretvara
mehaniku energiju u elektrinu istosmjenog napona naziva se
istosmjerni generator. Pretvara li elektrinu energiju istosmjernog
napona u mehaniki rad, naziva se istosmjerni motor.






Rotor ima jezgru izvedenu od dinamolimova. U utore jezgra rotora se
ulau svici namota rotora (na slici je prikazan samo jedan svitak na
rotoru). Krajevi svitaka namota rotora su spojeni na kolektoru. Na
donjem dijelu slike a prikazan je u razvijenom obliku namot rotora i
kolektor. Kolektor je smjeten na osovini rotora istosmjernog stroja a
ini ga niz lamela od bakra, koje su izolirane meusobno i prema
osovini rotora. Posebna konstrukcija lamela ini kolektor jednim
mehaniki kompaktnim dijelom istosmjernog motora ili istosmjernog
generatora. Na kolektor nalijeu vodljive etkice-slika b).
Kolektor je mehaniki uvren na rotoru, pa se s njim zajedno vrti, dok
su etkice mehaniki uvrene na stator i nepomine su. Kada se rotor
vrti, etkice kliu po kolektoru.
VRSTE I KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNIH MOTORA
U praksi se najee upotrebljavaju ove vrste istosmjernih motora:
istosmjerni motor sa nezavisnom ili stranom uzbudom, istosmjerni
motor sa paralelnom ili porednom uzbudom i istosmjerni motor sa
serijskom uzbudom. Ove vrste istosmjernih motora se dobiju
kombiniranjem spoja namota rotora i uzbudnih namota.
NEZAVISNO UZBUENI ISTOSMJERNI MOTOR

Shema spoja namota rotora i uzbude istosmjernog motora sa
nezavisnom uzbudom prikazana je na slici. Uzbudnim namotom s
oznakama I-K tee uzbudna struja i
u
i stvara glavni uzbudni tok u
gl
.
Stezaljke rotora su prikljuene na galvnu istosmjernu mreu oznaenu
sa P i N koja izaziva tok struje I u namotu rotora. Struja rotora I sa
glavnim tokom u
gl
proizvodi moment vrtnje rotora istosmjernog motora
sa nezavisnom uzbudom.
Za istosmjerni motor vrijedi ve poznata relacija
Glavni tok u
gl
je proizveden uzbudom te, uz konstantnu uzbudnu
struju, ovisi jo samo o reakciji armature. Indukovana EMS-a rotora E
je u idealnom praznom hodu jednaka naponu mree. Pod
optereenjem je odreena uvjetom ravnotee u strujnom krugu
armature i to II Kirchhoffovim zakonom. Ako je napon mree U =
konstantan, tada u stacionarnom radu stroja, tj. kod ustaljene struje
armature, mora EMS-a E rotora motora biti
E = U I
a
R
u
- AU

.
.
1
gl
E
k
n
u
=
Moe se, dakle, pisati da je


SINHRONI STROJEVI
Sinhroni strojevi, tj. sinhroni generatori i motori, su elektrini rotacioni
strojevi trofazne struje, ija je osnovna karakteristika da je mehanika
brzina vrtnje rotora jednaka sinhronoj brzini vrtnje okretnog
magnetskog polja statora n
s
, koja je data izrazom

gdje je: n
s
brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora,
p broj pari polova,
f frekvencija napona statora.
Sinhroni strojevi se najvie koriste kao generatori. Praktiki sva
elektrina energija termoelektrana, hidroelektrana i nuklearnih
elektrana proizvodi se pomou sinhronih generatora. Sinhroni
generatori se grade za velike snage. Veliki sinhroni generatori
predstavljaju najvee elektrine rotacione strojeve


.
1
gl
u a
U R I U
k
n
u
A
=
.
60
p
f
n
s
=
IZVEDBE SINHRONIH STROJEVA
Stator sinhronog stroja se po svojoj funkciji i izvedbi ne razlikuje od
statora asinhronog stroja. Napravljen je od dinamolimova, a u utorima
statora su uloeni trofazni namoti. Rotor predstavlja elektromagnet, koji
se pobuuje istosmjernom strujom. Broj polova rotora mora biti
jednak broju polova statorskog trofaznog namota.

Postoje dvije osnovne izvedbe rotora. Ako je stroj viepolan, rotor se
izvodi sa izraenim polovima prema slici a). Magnetski dio rotora je
izveden tako da se protjecanjem istosmjerne struje kroz namote polova
dobiju naizmjenino sjeverni i juni polovi. Kod dvopolnih sinhronih
strojeva, koji imaju veliki broj okretaja (3000 0/min) u nekim sluajevima
i etveropolnih (1500 okr/min) izvode se rotori bez izraenih polova
(tzv. turborotori) kao to je to prikazano na slici b). Kod kojih je uzbudni
namot uloen u utore rotora.
Tako izvedeni rotor je u stanju da savlada mnogo vee centrifugalne
sile. Sinhroni generatori s izvedbom rotora bez izraenih polova se
pogone parnim turbinama na osnovu ega su dobili naziv
"turbogeneratori". Napajanje uzbudnih namota rotora sinhronih
strojeva istosmjernom strujom se izvodi pomou dva klizna prstena
smjetena na osovini rotora.
SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG GENERATORA
Uz pretpostavku da se magnetska indukcija B u prostoru izmeu polnih
papua rotora i statora mijenja uzdu podruja svakog para polova po
zakonu sinusa, te da svici namota statora imaju irinu dvaju polova
induciranog napona po fazi E = 4,44 u f w
gdje je: u - magnetski tok jednog pola;
f frekvencija induciranog napona ;
w broj zavoja namota jedne faze.
Jednadba se moe prikazati kod konstantne brzine vrtnje rotora n
s
i u
obliku E = k u
gdje je k konstantna veliina.












Karakteristika praznog hoda sinhronog generatora
Fazni i linijski napon u praznom hodu variraju proporcionalno
magnetskom toku po polu u, pa e u odreenom mjerilu magnetska
karakteristika stroja, s iznosima toka po polu kao ordinatama i iznosima
istosmjerne uzbudne struje magneta stroja I
u
kao apscisama,
pretstavljati po slici ujedno i fazni naizmjenini napon E u ovisnosti
od uzbudne struje I
u
, a onda i krivulja s -strukim ordinatama linijski
napon E .

Ako se sinhroni generator optereti strujom I sa faznim pomakom
prema naponu generatora, onda je iz generatora uzeta radna snaga
proporcionalna veliini I cos . Ta se snaga mora dodati na osovinu
sinhronog stroja. Mehanika snaga je proporcionalna broju okretaja n
s
i
momentu M. Prema tome kod elektrinog optereenja sinhronom
generatoru treba dodati od pogonskog stroja (turbine) moment koji je
proporcionalan I cos . Vidimo da kod praznog hoda (I = 0) teoretski
sinhronom generatoru ne treba dodavati dodatnu snagu. Isto tako se
sinhroni generator ponaa kod isto jalovog optereenja (I cos = 0).
Pri tome smo zanemarili gubitke u stroju.

SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG MOTORA
Pustimo li da tee naizmjenina struja u namotima statora mirnog
sinhronog stroja, na primjer stroja s jednofaznim jednolijebnim
namotom kao na slici, ako su magneti stroja ve uzbueni iz nekog
vanjskog izvora istosmjerne struje, rotor se ne bi uope vrtio, jer bi
mehanike sile koje bi na njega djelovale mijenjale smjer svake
poluperiode.










Dio poprenog presjeka sinhronog stroja

U momentu koji prikazuje slika ispred vodia A, kojim tee struja
prema natrag, nalazi se ba pol N, a ispred vodia B, sa strujom
suprotnog smjera, nalazi se pol S. Uz nepominu armaturu i pomine
polove, nastale bi po zakonu jednake akcije i reakcije sile koje bi u
momentu prikazanom na slici nastojale gibati polni kota na lijevo,
dakle u smjeru izvuene strelice.
No to bi trajalo samo vrlo kratko vrijeme, jer bi ve u iduoj polovici
periode naizmjenine struje kroz vodie armature tekle suprotne struje,
koje bi nastojale pomaknuti rotor u suprotnom smjeru, tj. u smjeru
cirtkane strelice. Ta djelovanja na rotor, naizmjenice u vrlo brzim
impulsima sad u jednom sad u drugom smjeru vrtnje, imala bi naravno
za posljedicu da se rotor, zbog tromosti svoje mase, praktiki ne bi ni
pomaknuo. No posve druge prilike nastaju ako magnetnom kotau
stroja ve prije prikljuka na mreu ma kojim nainom, na primjer tako
da ga mehaniki pogonimo, dademo sinhronu brzinu, tj. brzinu od n =
60 f/p okr/min (dakle uz f = 50 Hz kod dvopolnog stroja sa p = 1 brzinu
3000 okr/min, kod etveropolnog sa p = 2 brzinu 1500 okr/min, itd.).
Kod sinhrono gibanog motora u prvoj polovici perioda, dok struje teku
vodiima A i B kao na slici stajat e pored vodia A recimo kao u
momentu po slici pol N, a ispred vodia B pol S, pa e na polni kota
djelovati sila u smjeru izvuene strelice. A pola perioda kasnije, kad
struje u vodiima A i B budu obrnute, bit e, ako polni kota rotira
sinhrono u smjeru izvuene strelice, ispred A pol S i ispred B pol N, pa
e sile koje e djelovati na kota sada biti i opet u smjeru izvuene
strelice, dakle u smjeru vrtnje kotaa.

Drugim rijeima: polni kota doveden u sinhronu brzinu bit e dalje
tjeran silama uvijek istog smjera, koje e ga odravati u njegovoj
sinhronoj vrtnji, odnosno stroj e sam i bez vanjskog mehanikog
pogona, dalje rotirati sinhronom brzinom kao motor, zvan sinhroni
motor.
PRELAZAK SINHRONOG GENERATORA U REIM RADA
SINHRONOG MOTORA I OBRATNO
U praksi se rijetko susreemo sa sinhronim generatorom koji napaja
samo vlastite potroae. U veini sluajeva stroj radi na mreu, tj. daje
elektrinu energiju u razvodnu mreu, koju napaja istodobno mnogo
drugih sinhronih generatora. Opteretimo li ga nekim potroaem u
namotima statora potee struja sa faznim pomakom koji odgovara
karakteru potroaa. Takav generator, koji ne napaja mreu, ne moe
nikada prei u motorski rad, poto nema otkud uzeti radnu elektrinu
energiju.
Sinhroni generator moe prei u motorski reim rada samo onda ako
radi na mrei koju napajaju drugi sinhroni generatori. U tom sluaju
podrazumjevamo da sinhroni generator radi na beskonano krutoj
mrei, tj. na mrei sa konstantnom frekvencijom f i konstantnim
naponom U.
Beskonano jaka mrea je sposobna primiti ili dati veliku radnu ili jalovu
snagu. Veliina uzete radne ili jalove snage od pojedinog generatora
zavisi od njegove snage. Prenosna mrea je po svojim karakteristikama
veoma blizu idealnoj beskonano krutoj mrei. O tome da li stroj radi
kao generator ili kao motor je presudna radna snaga. Daje li stroj radnu
snagu u mreu tada stroj radi kao generator, a ako je uzima iz mree
onda radi kao motor. Snagu uzetu iz mree oznaavamo kao pozitivnu.
Na osnovu toga moemo rei: uzima li sinhroni stroj iz mree pozitivnu
radnu snagu onda je on u funkciji motora, uzima li sinhroni stroj
negativnu radnu snagu onda je on u funkciji generatora.
Prema zakonu o neunitivosti energije sinhroni generator prelazi u
motorski reim rada kada ga prestanemo pogoniti, a obrnuto sinhroni
motor prelazi u generatorski reim rada kada mu na osovinu rotora
dodajemo mehaniku energiju. Jednsotavnije reeno, ako sinhronom
stroju koji radi kao motor, dodajemo na osovinu rotora umjesto
protumomenta pogonski moment on postaje generator.
SINHRONIZACIJA SINHRONOG STROJA SA MREOM
Sinhroni generator je spojen s pogonskom turbinom ili drugim
pogonskim strojem koji ga moe ubrzati na zadani broj okretaja.
Rotirajui nominalno pobueni generator smijemo prikljuiti na mreu
tek onda kada ima radni napon i frekvenciju kao i mrea i odgovarajui
redosljed prikljuaka faza. Ostvarivanje gornjih zahtjeva za prikljuak
sinhronog generatora nazivamo sinhronizacijom sa mreom. Kod
sinhronizacije sinhronog generatora koristi se sinhronoskop. On
predstavlja specijalnu napravu koja pokazuje kada su kod generatora
ostvareni svi uvjeti sinhronizacije sa mreom. Osim sinhronoskopa
postoje i druge naprave pomou kojih moemo vriti kontrolu
sinhronizacije sinhronog generatora sa mreom. Jednu od tih naprava
ine tri sijalice spojene kao to je prikazano na slici













Tamni spoj sijalica pomou kojeg se vri sinhronizacija sinhronog generatora
sa mreom
Kod ispunjenih uvjeta sinhronizacije generatora sa mreom ni jedna
sijalica ne svijetli. Zbog toga se taj nain sinhronizacije naziva tamni
spoj sijalica
Ako sve tri sijalice periodiki svijetle i tamne, to je znak priblienja
sinhronizacije generatora mrei. Svijetli li jedna sijalica za drugom to je
znak da redosljed faza, kod datog smjera vrtnje generatora, nije
ispravan. Svijetle li stalno tri sijalice, generator nema odgovarajui
napon ili ima neispravan redosljed faza napona.

KARAKTERISTIKE SINHRONIH GENERATORA
Ponaanje sinhronog generatora kod razliitih naina optereenja
moe se pratiti pomou vektorskog dijagrama datog na slici. Pri
tome treba razlikovati da li generator radi na svoj vlastiti potroa ili na
mreu sa konstantnom frekvencijom i naponom. U prvom sluaju moe
se uzeti za konstantnu veliinu odabranu struju ili snagu kod potroaa
sa razliitim karakterom otpora. Pobueni generator, koji radi pod tim
okolnostima, daje indukovani napon E odnosno napon U
f
. Ako je
napon mree konstantan, generator mora imati automatsku regulaciju
napona. Promjenom momenta stroja koji pogoni sinhroni generator,
poveava se brzina vrtnje sinhronog generatora a time i frekvenciju
njegove mree.
















Vektorski dijagram sinhronog stroja: a) generatora; b) motora
U stvarnosti veina sinhronih generatora radi na krutu mreu, kada se
polazi od pretpostavke, da su napon i frekvencija mree konstantni.
Uzbudom se mijenja EMS E, ali se time ne moe promijeniti napon
mree U
f
, nego se promijeni smjer i veliina struje, koja se alje u
mreu kao to je prikazano na prethodnom vektorskom dijagramu.
Promjenom uzbude generatora, koji radi na krutu mreu promijeni se
struja I, kao i njena jalova komponenta I
j
, dok radna komponenta struje
I
R
ostaje praktiki nepromjenjena. Suprotno tome se sa promjenom
momenta na osovini rotora promijeni radna komponenta struje I
R
; broj
okretaja i frekvencija ostaju konstantni. Promjenom uzbude i momenta
kod generatora, koji radi na krutoj mrei, mijenja se veliina i znak obiju
komponenata struje.
Strujni vektorski dijagram moe se prikazati u etiri kvadranta kao to je
to pretstavljeno na narednoj slici. Stroj radi kao generator ako je radna
komponenta struje I
R
negativna. Ako je jalova komponenta struje I
j
negativna, sinhroni stroj radi kao generator jalove energije. Ako je
jalova komponenta struje I
j
pozitivna, stroj je potroa jalove energije

















Strujni vektorski dijagram sinhronog generatora i motora
Najei sluaj rada sinhronog generatora je da generator daje u
mreu i radnu i jalovu snagu (trei kvadrant; preuzbueni generator).
Prvi i drugi kvadrant prikazuju motorski rad. Tada je radna komponenta
struje I
R
pozitivna. Rad sinhronog motora u preuzbuenom stanju ima
odreenih prednosti od rada u poduzbuenom stanju. Preuzbueno
stanje se odlikuje time, da kod njega sinhroni stroj, bez obzira da li je u
motorskom ili generatorskom reimu rada, daje u mreu jalovu snagu.
Sposobnost da daje jalovu snagu u mreu je velika prednost sinhronog
motora u odnosu na asinhroni. Osim toga je preuzbueno stanje
povoljno sa gledita stabiliteta rada, pogotovo kod velike pobude kada
se dobije neto manji o.
KARAKTERISTIKE I NAMIPULACIJE SINHRONOG MOTORA
Sinhroni motor ima krutu karakteristiku momenta sa prekretnim
momentom M
z
koji se kod n = n
s
ne mijenja. Moment postoji sve
dotle dok sinhroni motor ima sinhronu brzinu vrtnje. Najvei moment
M
z
(prekretni moment) je dan izrazom za sin o = 1.

Prekorai li se taj moment motor ispada iz sinhronizma. Omjer
nominalnog momenta M
n
prema prekretnom momentu zove se
momentom preopteretivnosti sinhronog stroja.
Vidimo da preopteretivost momentom nije vrsta konstanta sinhronog
motora, nego zavisi od naina njegove pobude.
. sin . o
s
f
X
E U
konst M =















Mehanika karakteristika sinhronog motora
Nedostaci sinhronog motora kod pokretanja se otklanjaju ugradnjom
posebnih prigunih namota ili posebnom izvedbom masivnih polova
rotora. Moment, koji izazivaju struje indukovane u prigunom namotu ili
polnim nastavcima, ima tok kao moment asinhronog motora-crtkana
linij na prethodnoj slici. Ta karakteristika momenta sinhronog
motora koristi se kod pokretanja. Kad se postigne brzina, koja je blizu
sinhronoj, ukljui se uzbudna struja. Sinhronizacioni moment uvue
motor u sinhronizam. Kad motor ue u sinhronizam, pokazuje tvrdu
karakteristiku brzine, tj. broj okretaja se ne mijenja sa promjenom
optereenja na osovini.
Problematika pokretanja sinhronog motora je slina problematici
pokretanja asinhronih kratkospojenih motora. Glavni problem je u tome
da se ogranii porast struje pokretanja na mrei a da potezni moment
ne bude previe mali. Rjeenja za ogranienja porasta struje
pokretanja su slina kao kod asinhronih kratkospojenih motora
IZBOR ELEKTROMOTORA

Poto je elektromotor sastavni dio jednog elektromotornog pogona
osnovni kriteriji, kojima projektirani EMP treba da udovolji:
Projektirano rjeenje EMP treba da zadovolji sve tehnoloke
zahtjeve,
Projektirano rjeenje EMP treba biti to je mogue jeftinije;
Projektirano rjeenje EMP treba biti prilagoeno radnim uvjetima
okoline u kojoj treba da radi;
Kod izbora EMP treba voditi rauna da projektirano rjeenje
obuhvata sve aspekte sigurnosti
Potronja elektrine energije projektiranog rjeenja EMP treba biti
posebno analizirana,
Projektirano rjeenje EMP treba biti pogodno i za rad u kriznim
situacijama.
Da bi se u potpunosti zadovoljili zahtjevi korisnika elektromotornog
pogona potrebno je pri odabiru dati sljedee podatke:
vrstu motora,
iznos prikljunog napona,
frekvencija (kod prikljuka na naizmjeninu mreu),
vrstu pogona,
snagu motora,
mehaniku preopteretivost motora,
izvedbeni oblik motora,
vrstu mehanike zatite,
uvjeti zaleta,
uestalost uklapanja,
zahtjevi s obzirom na podeavanje brzine vrtnje,
temperatura okoline ako je iznad 40
0
C,
specifina okolina itd.
Osnovni kriteriji izbora elektromotora su:
elektromotor mora imti sposobnost odreene mehanike
preopteretivosti,
elektromotor mora osigurati ispravan rad EMP kroz dovoljno dugo
vrijeme, tj. mora imati odreenu ivotnu dob.
ODREIVANJE MEHANIKE PRETOPTERETIVOSTI
ELEKTROMOTORA
Mehanika preopteretivost elektromotora je definirana odnosom
maksimalnog M
max
i nazivnog momenta M
n
, tj.
gdje je:K
p
faktor mehanike preopteretivosti elektromotora.
Donja granica preopteretivosti svakog motora iznosi Mmax/Mn = 1,6.
To je dakle, minimalna preopteretivost koju elektromotor mora imati.
Mnogi elektromotorni pogoni zahtjevaju znatno veu preopteretivost od
minimalne. Za dizaline elektromotore zahtjeva se mehanika
preopteretivost od 2 do 4. Ispunjavanjem ovog kriterijuma obezbjeuje
se da elektromotor moe savladati trenutna preoptereenja koja u
pogonu mogu nastati, a koja termiki ne ugroavaju pogonski
elektromotor. Podatak o veliini Kp daje proizvoa elektromotora u
katalozima ili drugoj tehnikoj dokumentaciji.
n
p
M
M
K
max
=
ODREIVANJE SNAGE ELEKTROMOTORA
Odreivanje ivotne dobi odnosno snage elektromotora znatno je
sloeniji u odnosu na odreivanje preopteretivosti. To je termiko
pitanje koje je usko povezano:
s gubicima razvijenim prilikom rada elektromotora u obliku topline, te
hlaenjem i dozvoljenim zagrijavanjem elektromotora.
Problem se svodi na to, da se za odreenu vrstu optereenja, koje
esto moe biti i vrlo sloeno, odredi zagrijavanje namota
elektromotora. Izabrani elektromotor, u predvienom reimu rada
pogona, ne smije se zagrijavati vie od temperature, koju moe da
podnese izolacija namota elektromotora.
Zagrijavanje i hlaenje elektromotora
Granino zagrijavanje ne smije se prekoraiti, budui da s viom
temperaturom izolacija bre stari, tj. smanjuje se njena ivotna
dob.
Promjena nadtemperature homogenog tijela mijenja se po
eksponencijalnom zakonu:



gdje je: u - stacionarna nadtemperatura,
T
t
toplinska vremenska konstanta,
0
o
poetna temperatura
Ako se u tijelu razvija toplina Q koja se odvodi preko rashladne
povrine S, s koeficijentom odvoda topline h, stacionarna
nadtemperatura i toplinska konstanta mogu se odrediti iz izraza




gdje je: m masa, a c specifina toplina

t t
T
t
o
T
t
e e

+
|
|
.
|

\
|
= 0 u 0 1
h S
c m
T
h S
Q
t
=
= u

Kod hlaenja homogenog tijela vrijedi izraz
gdje je u
p
poetna nadtemperatura od koje poinje hlaenje












Krivulja zagrijavanja i hlaenja elektromotora


t
T
t
p
e

=u 0
Budui da elektromotor nije homogeno tijelo (razliiti materijal,
razvijena koliina topline i kod konstantnog optereenja moe se
mijenjati) mjerenjem odreena karakteristika zagrijavanja motora
neznatno odstupa od karakteristike zagrijavanja homogenog tijela.
Temperatura namota raste u poetku neto bre nego kod zagrijavanja
homogenog tijela, tj. namot se u poetku zagrijava kao da mu je manja
toplinska vremenska konstanta od one koja vrijedi za homogeno tijelo.
Koeficijent odvoda topline h ovisi izmeu ostalog o intenzitetu hlaenja.
Motori s intenzivnijim hlaenjem imaju manju vremensku konstantu od
motora s loijim hlaenjem, a iste mase.
Prema preporukama IEC podijeljeni su pogoni na osam vrsta i
oznaeni su sa S1, S2 ... S8:
Trajni pogon (S1) je pogon s konstantnim optereenjem (nominalne
snage) ije je trajanje barem toliko dugo da se postigne termiki
stacionarno stanje motora

Kratkotrajni pogon (S2) je pogon s kratkim trajanjem optereenja

Intermitirani pogon bez uticaja zaleta na temperaturu
elektromotora (S3) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuje
pogonsko stanje i mirovanje motora,
Intermitirani pogon s uticajem zaleta na temperaturu
elektromotora (S4), uzima se u obzir zagrijavanje zbog gubitaka
nastalih za vrijeme zaleta













Tokovi P, Pg i 0 intermitiranog pogona a) S4 (sa uticajem zaleta), b) (S5)
sa uticajem zaleta i elektrinog koenja na temperaturu elektromotora
Intermitirani pogon s uticajem zaleta i elektrinog koenjana
temperaturu elektromotora (S5)-gubici koenja utjeu na
zagrijavanje elektromotora ,
Trajni pogon s intermitiranim optereenjem elektromotora (S6)
je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuju jednaki ciklusi ,

















Tokovi P, Pg i 0 trajnog pogona sa intermitiranim optereenjem elektromotora





Neprekinuti pogon sa zaletom i koenjem elektromotora (S7) je
pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa bez iskljuivanja
motora s mree

Neprekinuti pogon s razliitim brzinama vrtnje i snagama (S8) je
pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa

Odreivanje snage elektromotora pri trajnom pogonu

Brzina je vrtnje u trajnom pogonu konstantna (obino nazivna nN) i
motor trajno razvija moment M, koji savladava moment tereta M
t
.
Da se pri tome motor ne zagrije iznad dozvoljene nadtemperature,
mora biti ispunjen uvjet, da je nazivni moment M
N
jednak ili vei od
momenta tereta M
t
: M
N
> M
t

Potrebna snaga pogonskog elektromotora da se trajno obavlja
odreeni rad moe se jednostavno odrediti koristei poznate zakone iz
mehanike.
Pravolinijsko gibanje
Ako je potrebno kod pravolinijskog gibanja savladati silu F (masu m,
silu trenja i sl.) kod brzine v, tada je potrebna mehanika snaga
P
m
= F v
Pri tome vrijedi uz masu m i ubrzanje a opi izaz za silu
F = m a
Ako se treba masa m dizati nasuprot djelovanja sile tee potrebna je
sila F = m g
Radni mehanizam ima vlastite gubitke koji se openito uzimaju u obzir
kod odreivanja snage pogonskog elektromotora korisnou radnog
mehanizma. Uzme li se i to u obzir, tada je potrebna pogonska snaga
elektromotora data izrazom

Pri tome su sve veliine u jedinicama meunarodnog mjernog sistema.
Ako se F uvrsti u kp i s obzirom da je 1 kW = 102 kpm/s, dobije se da je




.
q
v F
P =
| | | | | | s m v kp F kW P
v F
P / ;
102 q
=










Uz objanjenje odreivanje snage motora u trajnom pogonu: a) pravolinijsko
gibanje; b) rotaciono gibanje
Rotaciono gibanje
Prema slici pogonski elektromotor treba prenijeti na radni stroj moment
M = F r
Uz brzinu vrtnje n odnosno kutnu brzinu e = 2 t n, obodna brzina na
polumjeru r data je izrazom v = 2 t n r = e r
Koristei ranije izraze mehanika snaga P
m
moe se prikazati u obliku



Uzimajui u obzir i korisnost q radnog stroja, potrebna snaga
pogonskog elektromotora je odreena izrazom

I u ovom izrazu sve veliine su u jedinicama meunarodnog sistema.
esto se rauna s brzinom vrtnje n pa se u tom sluaju snaga
elektromotora rauna prema izrazu


M r
r
M
v F P
m
e e = = =
.
2
q
t
q
e M n M
P = =
| | min /
0
| |
| |
| | min /
55 , 9
1047 , 0
60
2
0
n
Nm M
n M n M M n
P
W P
q q q
t
= = =
Ako je moment izraen u kpm, snaga elektromotora rauna se prema
Izrazu




Odreivanje snage motora potrebnog za pogon pumpi, ventilatora,
kompresora, alatnih strojeva itd. zahtijeva poznavanje nekih specifinih
karakteristika navedenih strojeva, kao npr. koliinu tekuine, odnosno
zraka, statiki i dinamiki tlak, silu rezanja itd.
Odreivanje snage elektromotora za pogone dizalice
Elektromotori koji pogone pojedine pogone dizalica rade u
intermitiranom pogonu. Zahtjevi koji se postavljaju na njih su vei nego
u sluaju reima rada sa trajnim pogonom. Oni moraju davati
mehaniku snagu za dizanje, sputanje, okretanje, vonju mosta i
make itd. i pri tome esto ubrzavati mase ili ih koiti, a takoer mjenjati
smjer vrtnje tih masa.
| |
| |
| | min /
.
974 , 0
027 , 1
0
n
kpm M
n M n M
P
W P
q q
= =
Prema VDE0530 Propisi za elektrine strojeve, razlikuju se za
pogone dizalice tri nazivna pogona:
Intermitirani pogon S
3
bez uticaja zaleta na temperaturu namota
motora sa intermitencijom c = tp/tc ,
Intermitirani pogon S
4
sa uticajem zaleta na temperaturu namota
motora sa intermitencijom c = (tz + tp)/tc ,
Intermitirani pogon S
5
sa uticajem zaleta i koenja na temperaturu
namota motora sa intermitencijom c = (tz + tp + tk)/tc .
Elektromotor mora imati dovoljnu snagu da vri odreen rad, a da pri
tome ne nastane nedozvoljeno zagrijavanje. Osim toga mora biti njegov
zakretni moment dovoljan za najnepovoljniji sluaj.
Potrebna snaga za vonju i dizanje bez uzimanja u obzir snage za
ubrzanje naziva se trajnom (statikom) snagom. Ona se izrauna po
Formuli
( kW)
meh
v F
P
q 120 6
=
gdje pojedine veliine znae: F silu ili teret u kp,
v brzinu u m/min,
q
meh
mehaniki stepen djelovanja.
Kod pogona dizanja se u prethodnom izrazu uvrtava umjesto sile F
ukupni teret, koji se die (nazivni teret = korisni teret + mrtvi teret).

Uticaj posebnih uvjeta radne okoline pogona na snagu
elektromotora
Uticaj okoline na rad motora moe biti raznolik i potrebno ga je
poznavati kako bi se mogao izabrati ispravan motor. Motor se moe i
mora tako izabrati, da pod bilo kojim uvjetima besprijekorno obavlja
svoju funkciju.
Razliiti uvjeti okoline imaju razliiti uticaj na elektromotor. Dok neki od
uticajnih faktora zahtijevaju samo dopunsku zatitu motora, neki od njih
zahtijevaju posebne izvedbe i dimenzioniranje elektromotora.
Kod elektromotornih pogona smjetenih na veim visinama, gdje je
smanjen odvod topline zbog manje gustoe zraka, potrebno je smanjiti
optereenje motora ispod nazivnog, odnosno uz isto optereenje treba
odabrati veu tipnu snagu motora. Za nadmorske visine iznad 1000 m
moe se priblino odreivanje dozvoljenog optereenja motora P
N

nazivne snage P
N
odrediti empirijskom relacijom:
P'
N
= P
N
(1,1 H 10
-4
) gdje je H |m| nadmorska visina.
Izraz pokazuje, da se dozvoljeno optereenje linearno smanjuje za
1% na svakih 100 m nadmorske visine iznad 1000 m. Da bi se
sauvalo isto dozvoljeno optereenje i kod veih nadmorskih visina
potrebno je odabrati motor vee nazivne snage:


.
10 1 , 1
'
4

=
H
P
P
N
N
Uticaj poveane temperature okoline na snagu elektromotora

Snage elektromotora oznaene na natpisnoj ploici ili navedene u
katalozima proizvoaa elektrinih strojeva odreene su pod
pretpostavkom da u toku eksploatacije motora ne moe nastupiti
temperatura okoline odnosno rashladnog sredstva via od 40
0
C.
Promjenom temperature rashladnog sredstva mijenjaju se uvjeti
hlaenja, o kojima ovisi snaga motora. Zbog ekonomskih razloga
povoljnije je, da temperatura rashladnog sredstva bude to je mogue
nia, jer to daje mogunost veeg optereenja motora, ili produuje
njegovu ivotnu dob. Ako se motor mora nalaziti u prostoriji poveane
temperature potrebno je, ili osigurati posebnim sistemom izvedbe
dovoenje svjeeg rashladnog zraka za hlaenje motora, ili smanjiti
optereenje motora ispod nominalnog.Prema preporukama IEC za
temperature okoline od 30 do 60
0
C preporuuje se sljedee:
Doputena nadtemperatura motora odreena klasom izolacije
smanjuje se za toliko
0
C za koliko je temperatura okoline nia od
40
0
C.