P. 1
Električni strojevi

Električni strojevi

|Views: 368|Likes:
Published by Emina Sehic

More info:

Published by: Emina Sehic on Apr 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/22/2013

pdf

text

original

ELEKTRIČNI STROJEVI

Pod pojmom električnih strojeva podrazumjevaju se
elektromotori i generatori za proizvodnju električne energije.
Elektromotori pretvaraju električnu energiju u mehaničku, a
generatori pretvaraju mehaničku energiju u električnu.
Najčešće korištene vrste elektromotora su prikazane na slici










Podjela elektromotora bazirana na vrsti električne energije
koja je potrebna za rad elektromotora

Postoje podjele elektromotora i prema:
• snazi: mali, srednji i veliki elektromotori,
• prema naponu: niskonaponski i visokonaponski elektromotori,
• prema načinu izrade: elektromotori serijske izvedbe i posebne
izvedbe,
• prema tehnologiji pogona: valjaonički, dizalični, transportni
(kotrljače), itd.,
• prema brzinama: sa više brzina (polno preklopivi) i sa jednom
brzinom, motori sa mogućnošću regulacije brzine,
• posebne izvedbe: protueksplozijski elektromotori
ASINHRONI ELEKTROMOTORI
Asinhroni motori su najviše primjenjivani elektromotori. Razlozi njihove
velike primjene su: najjeftiniji, zahtjevaju najmanje održavanje, a
lako ih je konstruktivno prilagoditi najrazličitijim zahtjevima
OKRETNO MAGNETSKO POLJE STATORA ASINHRONOG MOTORA
Asinhroni motor ima dva osnovna dijela: stator i rotor . Stator je
nepomični dio asinhronog motora, a rotor dio koji se može vrtiti oko
svoje osovine.
Stator trofaznog asinhronog motora čine trofazni namot (x-početak, a
x
o
- završetak prve faze, y – početak, a y
o
– završetak druge faze, z –
početak, a z
o
– završetak treće faze) i jezgra statora, koja je izvedena
od dinamolimova. Namoti statora se mogu spajati u spoju zvezda ili
trokut. Kao što je vidljivo sa slike namoti statora pojedinih faza su
prostorno jedan u odnosu na drugi pomaknuti za ugao 120º. Ovo je
jedan od dva uvjeta, koje treba ispuniti da bi stator trofaznog
asinhronogmotora proizveo okretno magnetsko polje. Drugi uvjet je tok
trofaznih naizmjenihnih struja I
x
, I
y
i I
z
u fazama namota statora
trofaznog asinhronog motora.
















Prikaz najjednostavnije izvedbe trofaznog asinhronog motora a);prikaz
najjednostavnije izvedbe namota statora trofaznog asinhronog
motora spojenog u zvjezdu b); prostorni izbled namota statora c;
Priključi li se namot statora trofaznog asinhronog motora na trofaznu
mrežu napona, u fazama namota statora poteku naizmjenične struje I
x
,
I
y
i I
z
čiji su vremenski tokovi prikazani na slici .
Svaka od tri navedene struje stvara svoje magnetsko polje. Struja I
x

stvara magnetski tok u
x
, struja I
y
stvara magnetski tok u
y
i struja Iz
stvara magnetski tok u
z
.
Rezultujući magnetski tok u je dat izrazom
Položaji vektora ukupnog magnetskog toka prikazani su za vremenske
trenutke trofaznih struja statora i
x
, i
y
i i
z
, t
1
, t
2
i t
3
na slici kao i
položaji i veličine magnetskih tokova u, u
x
, u
y
i u
z
.

.
z y x
u + u + u = u
   
Karakteristike rezultujućeg magnetskog toka u su sljedeće:
-Rezultujući magnetski tok u se vrti prostorno. Jedan puni okret načini
u vremenu koje odgovara periodi naizmjeničnog napona mreže na koju
su priključeni namoti statora trofaznog asinhronog motora;
-Veličina rezultujućeg magnetskog toka je konstantna i jednaka


gdje je u
x max
= u
y max
= u
z max
– maksimalna vrijednost toka koju
stvara maskimalna vrijednost struje jedne faze statora (i
x max

= i
y max
= i
z max
);
-Brzina vrtnje rezultujućeg okretnog magnetskog toka u je data
izrazom

gdje je: f – frekvencija naizmjeničnog napona mreže na koju je
priključen stator asinhronog motora,
p – broj pari polova statora asinhronog motora.


max
2
3
x
u = u
p
f
n
s
60
=
-Okretni magnetski tok u može se reverzirati odnosno može mu se
promjeniti smjer vrtnje, zamjenom priključka dviju faza trofazne mreže
na priključcima dvije faze namota statora









Promjena smjera vrtnje okretnog magnetskog toka u zamjenom dviju faza
mreže na priključcima namota statora asinhronog motora

Postojanje okretnog magnetskog polja statora trofaznog asinhronog
motora je moguće demonstrirati na način prikazan na slici.Postavimo
oko svoje ose vrtivu magnetsku iglu unutar statora trofaznog
asinhronog motora. Čim se priključi stator trofaznog asinhronog motora
na mrežu magnetska igla počinje da se vrti. To je potvrda da tada
stator trofaznog asinhronog motora stvara okretno magnetsko polje.
Ako se stator isključi sa mreže, magnetska igla prestaje da se vrti.
Zamjene li se dvije faze mreže na priključcima statora trofaznog
asinhronog motora magnetska igla promjeni smjer vrtnje.

Klasifikacija trofaznih asinhronih motora s obzirom na veličinu brzine vrtnje okretnog
magnetskog polja statora ns

Broj pari polova statora p Brzina vrtnje okretnog
magnetskog polja statora
ns |o/min|
Karakteristično područje
primjene trofaznog asinhronog
motora
1 3000 Pumpe i ventilatori
2 1500
3 1000 Pogoni dizalice (vožnja mosta i
mačke, dizanje, itd.)
4 750
5 600
6 500
7 428 Transportni ureĎaji realizirani
sa pojedinačnim pogonom
kotrljača
8 375
9 330
...
30 100
INDUKOVANI NAPON U NAMOTIMA ROTORA TROFAZNOG ASINHRONOG
MOTORA
Postavimo u stator trofaznog asinhronog motora jedan elektromagnet
koji se može vrtiti oko svoje osovine kao što je prikazano na slici














Na osnovu ovog pokusa može se zaključiti da okretno magnetsko polje
statora indukuje napon u namotima rotora


Naime, u trenutku kada sijalica na elektromagnetu počinje da svjetli,
rotor počinje da se vrti. Ta pojava objašnjava da indukovani napon u
zavojnici rotora potjera struju pa time rotor postaje elektromagnet.
Stator i rotor su tada dva magneta meĎu kojima postoje magnetske
sile. Rezultat toga je vrtnja rotora. Primjer sa slike je, dakle,
najjednostavniji asinhroni motor. Slične pojave nastaju i kod realnih
izvedbi trofaznih asinhronih motora. Pri tome treba imati u vidu da rotor
trofaznih asinhronih motora ima jezgru od dinamolimova i trofazni
namot, te da i rotor stvara okretno magnetsko polje kada kroz njegove
namote teku trofazne struje. Brzina vrtnje okretnog magnetskog polja
rotora je
gdje je: n
s
– brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora,
n – brzina vrtnje rotora.
n n n
s rot s
÷ =
.










Prikaz rotora trofaznog asinhronog motora i njegovog okretnog magnetskog
polja
Efektivna veličina indukovanog napona faze rotora je data izrazom

gdje je: U
2
– efektivna veličina indukovanog napona jedne faze rotora
kod njegove brzine vrtnje n,

s U
n
n n
U U
s
s
· =
÷
=
20 20 2
U
20
– efektivna veličina indukovanog napona jedne faze rotora u
trenutku priključka namota statora na mrežu (n = 0),
s – veličina klizanja koja karakterizira relativno zaostajanje brzine
vrtnje rotora u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja
statora.
Klizanje s je dato izrazom Frekvencija indukovanog napona
faze rotora je data izrazom

gdje je f
1
– frekvencija napona mreže sa koje se napaja stator
asinhronog motora
Uz pretpostavku da je n = n
s
, dobije se da je tada U
2
= 0. To znači da
rotor asinhronog motora tada prestaje da se ponaša kao
elektromagnet. Posljedica toga je nestanak momenta koji izaziva vrtnju
rotora. Zbog toga dolazi do smanjenja brzine vrtnje rotora. Na osnovu
toga se može konstatirati da se rotor asinhronog motora ne može vrtiti
istom brzinom kao što je brzina vrtnje okretnog magnetskog polja
statora. Dakle, on se može vrtiti samo asinhrono u odnosu na n
s
. Zbog
ovog svojstva ovi su motori dobili naziv asinhroni motori.

.
s
s
n
n n
s
÷
=
s f
n
n n
f f
s
s
1 1 2
=
÷
=
Klizanje s je parametar, koji se često u teoriji asinhronih strojeva koristi
u prikazivanju važnih karakterističnih veličina i režima rada. Kao primjer
pokažimo da se pomoću klizanja može odrediti broj okretaja rotora
asinhronog motora. Neka asinhroni motor ima ns = 1000 o/min i
s = 2 %.
Na osnovu izrazaza klizanje dobije se da je

n = ns (1-s) = 1000 (1-0,02) = 980 o/min .

Trofazni asinhroni motori imaju klizanje 2 ÷ 4 % .
Asinhroni stroj može raditi kao asinhroni motor, asinhroni generator i
kočnica. Kod rada kao asinhroni motor klizanje s je od 1 do 0, (n < ns),
kod rada kao generator klizanja s je od 0 do - · (n > ns), a kod rada
kao kočnica klizanje s je od 1 do + · (n i ns imaju suprotne smjerove
vrtnje).
VRSTE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Prema izvedbi rotora trofazni asinhroni motori se dijele na kliznokolutne
i kratkspojene ili kavezne motore.
ASINHRONI KLIZNOKOLUTNI MOTORI
Specifikum u konstrukciji ove vrste asinhronog motora su vodljivi klizni
koluti. Tri klizna koluta ugraĎena su na osovinu rotora. Oni su izolirani
kako od osovine rotora tako i meĎusobno. Na klizne kolute su spojeni
krajevi namota rotora. Po kliznim kolutima kližu vodljive četkice pomoću
kojih se ostvaruje galvanska veza dodatnog otpora R
d,
koji se nalazi
izvan motora i namota rotora i pri njegovoj vrtnji.
















Trofazni kliznokolutni asinhroni motor, 160 kW, 1500 o/min, 500 V
















Prikaz osnovnih dijelova trofaznog asinhronog kliznokolutnog motora
Nadomjesna shema asinhronog motora
Iako je asinhroni motor po svojoj konstrukciji i funkciji drugačiji od
transformatora ipak s njim ima dosta sličnosti. Tako, kao i kod
transformatora asinhroni motor ima primarni magnetski tok (tok statora)
u
1
i sekundarni magnetski tok (tok rotora) u
2
kao na slici

Namoti statora i rotora asinhronog motora imaju radne i induktivne
otpore (X
s
i X
h
) pomoću kojih se može napraviti nadomjesna shema
asinhronog motora. Razlika asinhronog motora i transformatora je u
tome što se zbog vrtnje rotora asinhronog motora mijenja napon i
frekvencija rotora ovisno o klizanju. Time se mijenja i rasipna
reaktancija rotora. Reduciraju li se veličine rotora na stator i otpor kruga
rotora R'
2
podijeli još sa klizanjem, dobije se nadomjesna shema
asinhronog motora

Nadomjesna shema asinhronog motora izgleda kao nadomjesna
shema transformatora u kratkom spoju s tim što je R
2
= .
Kod mirnog rotora asinhronog motora je s = 1 pa tada i ta mala razlika
nestaje. Ustvari, asinhroni motor sa zakočnim rotorom može se koristiti
kao transformator.
Zanemari li se glavna reaktancija X
h
, dobije se uprošćena nadomjesna
shema prikazana na slici

s R /
*
2
Iz pojednsotavljene nadomjesne sheme asinhronog motora slijedi da je



i njen fazni pomak prema naponu U
1f







U prethodnim izrazima su U
1f
– fazni napon mreže, N
1
i N
2
– brojevi
zavoja po fazi namota statora i rotora asinhronog motora.
Primjenujući II Kirchhoffov zakon na strujni krug sa slike dobije se
vektorska jednadžba


2
2
2
1
2 1
2
2
2
1
'
2
1
1
2 2
1
1
(
(
¸
(

¸

|
|
.
|

\
|
+ +
(
(
¸
(

¸

|
|
.
|

\
|
+
=
+
=
N
N
X X
N
N
s
R
R
U
X R
U
I
r r
f
r
f
.
2
2
1 2
1
2
2
1
2 1
1
|
|
.
|

\
|
+
|
|
.
|

\
|
+
= =
N
N
s
R
R
N
N
X X
arctg
R
X
actg
r r
r
¢
( ) .
1 1
I X j R U
r f
 
+ =
Ako se jednadžba pomnoži sa –j/X
r
dobije se da je

Vektorski prikaz jednadžbe dat je na slici . Može se zaključiti da vrh
vektora struje asinhronog stroja I
1
opisuje kružnicu čija je jednadžba






.
1
1 1
r
f
r
X
U
j I
X
R
j I

 
÷ =
.
2 2
2
1 2
2
2
1
|
|
.
|

\
|
= +
(
¸
(

¸

÷
r
f
r
f
X
U
X
U
q ç
Na osnovu izraza može se za asinhroni stroj nacrtati tzv. idealni kružni
dijagram. Pomoću tog dijagrama se može doći do niza informacija o
asinhronom stroju posebno interesantnih kada obavlja funkciju
elektromotora.
Na kružnom dijagramu postoje karakteristične tačke (P
o
, s
o
), (P
k
, s
k
) i
(P
·
, s
·
), te karakteristične linije mehaničke snage, momenta i klizanja.
Tačka (P
o
, s
o
) pretstavlja prazni hod, a (P
k
, s
k
), pri čemu je s
k
= 1,
stanje asinhronog motora u trenutku njegova priključka na mrežu.
Sa kružnog dijagrama jednog asinhronog stroja mogu se
- odrediti područja rada asinhronog stroja,
- očitati pojedine veličine asinhronog stroja (motora),
- konstruirati mehanička karakteristika asinhronog stroja itd.



















Idealni kružni dijagram asinhronog stroja
Područja rada asinhronog stroja
Asinhroni stroj može raditi kao asinhroni motor, kao asinhroni generator
i kao kočnica. IzmeĎu tačaka P
o
i P
k
kružnog dijagrama je područje
rada asinhronog stroja kao asinhronog motora, izmeĎu tačaka P· i Po
je područje rada asinhronog stroja kao asinhronog generatora, dok je
izmeĎu tačaka P
k
i P
·
područje rada asinhronog stroja kao kočnice
(tzv. protustrujno kočenje).
U trenutku priključka statora asinhronog motora (P
k
, s
k
= 1) asinhroni
motor uzima iz mreže najveću struju (I
1k
). Sa ubrzanjem rotora
asinhronog motora struja se smanjuje i kod radne tačke P
1
ima
značajno manju struju I
1
. Struja I
1
fazno zaostaje za naponom U
1f
. Na
osnovu toga se može zaključiti da je asinhroni motor potrošač i jalove
energije.
Osnovne veličine asinhronog stroja

• Radna snaga je snaga koju stroj uzima iz mreže i data je izrazom


• Stepen djelovanja q je dat izrazom

• Moment, koji asinhroni motor razvija na osovini rotora



• Ugaona brzina vrtnje rotacionog magnetskog polja es = 2t ns/60

• Ukupna radna snaga, koju asinhroni motor uzima iz mreže može se
prikazati u obliku


• gdje su: P
e
- snaga okretnog magnetskog polja,
M - moment koji motor razvija na osovini rotora,
e
s
- kružna brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora
- toplinski gubici u namotu statora



¢ cos 3
1 1
I U P
f
=
P
P
P
P P
meh
gub
.
.
=
÷
= q
s
R I P
M
e
1
2
1
3 ÷
=
s
M R I P R I P e
e
+ = + =
1
2
1 1
2
1
3 3
1
2
1
3 R I
Snaga okretnog magnetskog polja statora se dalje može prikazati i u
obliku
gdje su: e - kružna brzina vrtnje osovine rotora,
- toplinski gubici u namotu rotora

Slijedi da je

Koristeći ranije izraze, dobije se novi izraz za moment

Supstituirajući e
s
-e sa s e
s
u prethodnom izrazu dobije se da je

moment
e e
e
M R I M P
s
+ = =
2
2
2
3
2
2
2
3 R I
s
R I P
M
e
1
2
1
3 ÷
=
.
3
2
2
2
e e ÷
=
s
R I
M
.
3
2
2
2
s
s
R I
M
e
=
KARAKTERISTIKA MOMENTA ASINHRONOG MOTORA

Ako se želi izabrati električni pogonski motor za neki radni stroj
(pumpu, kompresor, valjački stan, dizalicu itd.), treba se najprije
usporediti mehanička karakteristika motora sa mehaničkom
karakteristikom radnog stroja. Pod pojmom mehaničke karakteristike
motora ili radnog stroja podrazumijeva se ovisnost momenta od broja
okretaja.
Počnimo od izraza

Supstinira li se struja I
2
sa I
1
N
1
/N
2
u prethodnom izrazu, dobije se da

je

Uvrstimo li izraz za struju I
1
u izraz za moment, dobije se novi izraz za
moment asinhronog motora
s
s
I R
M
e
2
2 2
3
=
2
2
1
2
1 2
3
|
|
.
|

\
|
=
N
N
s
I R
M
s
e
( )
.
3
2
'
2 1
2
'
2
1
'
2
2
1
(
(
¸
(

¸

+ +
|
|
.
|

\
|
+
=
r r s
f
X X
s
R
R s
R U
M
e
Kao što se iz jednadžbe vidi, moment ovisi o naponu U
1f
i veličini
radnog otpora.













Karakteristika momenta asinhronog stroja
















Utjecaj dodatnog otpora u krugu rotora na karakteristiku momenta
kliznokolutnog motora










Utjecaj napona mreže na karakteristiku momenta asinhronog motora
Vidljivo je da se moment asinhronog motora kvadratično mijenja sa
naponom. Zbog toga mreža sa koje se napajaju asinhroni motori mora
biti kruta tj. sa naponom koji se relativno malo mijenja. Spajanje
namota statora asinhronog motora u spoju zvjezda i trokut utiče na
proizvedeni moment motora. Trofazni motor sa spojem namota statora
u trokut proizvodi tri puta veći moment nego što ga proizvodi taj isti
motor sa spojem u zvjezdu i napajan sa iste mreže.

ASINHRONI KRATKOSPOJENI MOTORI
Specifičnost izvedbe trofaznog asinhronog kratkospojenog motora u
odnosu na trofazni asinhroni kliznokolutni motor je izvedba namota
rotora.
Namot rotora je izveden od štapova bakra ili aluminija koji su smješteni
u utorima jezgra rotora, izvedenog od dinamolimova, i kratkospojeni
vodljivim prstenovima na obe strane. Zog toga što su vodiči rotora
kratkospojeni na obe strane, ovi motori su dobili naziv kratkospojeni
motori. Ako se posmatra cijeli namot rotora onda ima izgled kaveza, pa
se zbog toga ova vrsta motora često naziva kavezni motor. Ova vrsta
motora nema klizne kolute, a to znači da se kod tog motora ne može
mjenjati otpor u krugu rotora pa time ni mjenjati karakteristike
momenta. MeĎutim, ova vrsta elektromotora je jeftinija od svih vrsta
elektromotora odgovarajućih parametara. Troškovi održavanja
asinhronog kratkospojenog motora su manji od troškova održavanja
drugih vrsta elektromotoa odgovarajuće snage. Asinhroni kratkospojeni
motor je jedina vrsta elektromotora kod kojega se u toku rada ne
pojavljuje iskrenje. Stoga se on može koristiti kao pogon i u sredinama
gdje mogu nastati eksplozivne smjese
Budući da su vodiči rotora kratkospojenog motora relativno velikog
presjeka, otpor njegovog namota rotora je dosta malen. Posljedica toga
je da je mali potezni moment i relativno velika struja pokretanja (reda
veličine 7 do 8 I
n
). Zbog toga se standardne izvedbe asinhronog
kratkospojenog motora najviše koriste za pogon radnih strojeva male
snage i malog zahtjeva na veličinu poteznog momenta.
Pokretanje asinhronog kratkospojenog motora

Kod upotrebe preklopke zvjezda-trokut moraju biti izvedeni svih šest
krajeva namota statora na priključni ormarić.
Kod pokretanja spoji se stator motora u zvjezdu, a nakon zaleta motora
prespoji se u trokut. Motor trajno rad u spoju trokut.

Regulacija broja okretaja asinhronog kratkospojenog
motora
Brzina vrtnje rotora asinhronog kratkospojenog motora je bliska brzini
okretnog magnetskog polja statora n
s
. Zbog toga se brzina vrtnje
rotora približno može prikazati izrazom

Iz izraza se vidi da se regulacija broja okretaja rotora kratkospojenog
motora može ostvariti promjenom frekvencije f napona napajanja
njegovog statora ili promjenom broja pari polova njegovog statora p.
.
60
p
f
n n
s
= =
ISTOSMJERNI STROJEVI
Istosmjerni električni stroj je u biti pretvarač energije. Ako pretvara
mehaničku energiju u električnu istosmjenog napona naziva se
istosmjerni generator. Pretvara li električnu energiju istosmjernog
napona u mehanički rad, naziva se istosmjerni motor.






Rotor ima jezgru izvedenu od dinamolimova. U utore jezgra rotora se
ulažu svici namota rotora (na slici je prikazan samo jedan svitak na
rotoru). Krajevi svitaka namota rotora su spojeni na kolektoru. Na
donjem dijelu slike „a” prikazan je u razvijenom obliku namot rotora i
kolektor. Kolektor je smješten na osovini rotora istosmjernog stroja a
čini ga niz lamela od bakra, koje su izolirane meĎusobno i prema
osovini rotora. Posebna konstrukcija lamela čini kolektor jednim
mehanički kompaktnim dijelom istosmjernog motora ili istosmjernog
generatora. Na kolektor naliježu vodljive četkice-slika b).
Kolektor je mehanički učvršćen na rotoru, pa se s njim zajedno vrti, dok
su četkice mehanički uvršćene na stator i nepomične su. Kada se rotor
vrti, četkice kližu po kolektoru.
VRSTE I KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNIH MOTORA
U praksi se najčešće upotrebljavaju ove vrste istosmjernih motora:
istosmjerni motor sa nezavisnom ili stranom uzbudom, istosmjerni
motor sa paralelnom ili porednom uzbudom i istosmjerni motor sa
serijskom uzbudom. Ove vrste istosmjernih motora se dobiju
kombiniranjem spoja namota rotora i uzbudnih namota.
NEZAVISNO UZBUĐENI ISTOSMJERNI MOTOR

Shema spoja namota rotora i uzbude istosmjernog motora sa
nezavisnom uzbudom prikazana je na slici. Uzbudnim namotom s
oznakama I-K teče uzbudna struja i
u
i stvara glavni uzbudni tok u
gl
.
Stezaljke rotora su priključene na galvnu istosmjernu mrežu označenu
sa P i N koja izaziva tok struje I u namotu rotora. Struja rotora I sa
glavnim tokom u
gl
proizvodi moment vrtnje rotora istosmjernog motora
sa nezavisnom uzbudom.
Za istosmjerni motor vrijedi već poznata relacija
Glavni tok u
gl
je proizveden uzbudom te, uz konstantnu uzbudnu
struju, ovisi još samo o reakciji armature. Indukovana EMS-a rotora E
je u idealnom praznom hodu jednaka naponu mreže. Pod
opterećenjem je odreĎena uvjetom ravnoteže u strujnom krugu
armature i to II Kirchhoffovim zakonom. Ako je napon mreže U =
konstantan, tada u stacionarnom radu stroja, tj. kod ustaljene struje
armature, mora EMS-a E rotora motora biti
E = U – I
a
R
u
- AU
č
.
.
1
gl
E
k
n
u
=
Može se, dakle, pisati da je


SINHRONI STROJEVI
Sinhroni strojevi, tj. sinhroni generatori i motori, su električni rotacioni
strojevi trofazne struje, čija je osnovna karakteristika da je mehanička
brzina vrtnje rotora jednaka sinhronoj brzini vrtnje okretnog
magnetskog polja statora n
s
, koja je data izrazom

gdje je: n
s
– brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora,
p – broj pari polova,
f – frekvencija napona statora.
Sinhroni strojevi se najviše koriste kao generatori. Praktički sva
električna energija termoelektrana, hidroelektrana i nuklearnih
elektrana proizvodi se pomoću sinhronih generatora. Sinhroni
generatori se grade za velike snage. Veliki sinhroni generatori
predstavljaju najveće električne rotacione strojeve


.
1
gl
č u a
U R I U
k
n
u
A ÷ ÷
=
.
60
p
f
n
s
=
IZVEDBE SINHRONIH STROJEVA
Stator sinhronog stroja se po svojoj funkciji i izvedbi ne razlikuje od
statora asinhronog stroja. Napravljen je od dinamolimova, a u utorima
statora su uloženi trofazni namoti. Rotor predstavlja elektromagnet, koji
se pobuĎuje istosmjernom strujom. Broj polova rotora mora biti
jednak broju polova statorskog trofaznog namota.

Postoje dvije osnovne izvedbe rotora. Ako je stroj višepolan, rotor se
izvodi sa izraženim polovima prema slici a). Magnetski dio rotora je
izveden tako da se protjecanjem istosmjerne struje kroz namote polova
dobiju naizmjenično sjeverni i južni polovi. Kod dvopolnih sinhronih
strojeva, koji imaju veliki broj okretaja (3000 0/min) u nekim slučajevima
i četveropolnih (1500 okr/min) izvode se rotori bez izraženih polova
(tzv. turborotori) kao što je to prikazano na slici b). Kod kojih je uzbudni
namot uložen u utore rotora.
Tako izvedeni rotor je u stanju da savlada mnogo veće centrifugalne
sile. Sinhroni generatori s izvedbom rotora bez izraženih polova se
pogone parnim turbinama na osnovu čega su dobili naziv
"turbogeneratori". Napajanje uzbudnih namota rotora sinhronih
strojeva istosmjernom strujom se izvodi pomoću dva klizna prstena
smještena na osovini rotora.
SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG GENERATORA
Uz pretpostavku da se magnetska indukcija B u prostoru izmeĎu polnih
papuča rotora i statora mijenja uzduž područja svakog para polova po
zakonu sinusa, te da svici namota statora imaju širinu dvaju polova
induciranog napona po fazi E = 4,44 u f w
gdje je: u - magnetski tok jednog pola;
f – frekvencija induciranog napona ;
w – broj zavoja namota jedne faze.
Jednadžba se može prikazati kod konstantne brzine vrtnje rotora n
s
i u
obliku E = k u
gdje je k – konstantna veličina.












Karakteristika praznog hoda sinhronog generatora
Fazni i linijski napon u praznom hodu variraju proporcionalno
magnetskom toku po polu u, pa će u odreĎenom mjerilu magnetska
karakteristika stroja, s iznosima toka po polu kao ordinatama i iznosima
istosmjerne uzbudne struje magneta stroja I
u
kao apscisama,
pretstavljati po slici ujedno i fazni naizmjenični napon E u ovisnosti
od uzbudne struje I
u
, a onda i krivulja s -strukim ordinatama linijski
napon E .

Ako se sinhroni generator optereti strujom I sa faznim pomakom ¢
prema naponu generatora, onda je iz generatora uzeta radna snaga
proporcionalna veličini I cos ¢. Ta se snaga mora dodati na osovinu
sinhronog stroja. Mehanička snaga je proporcionalna broju okretaja n
s
i
momentu M. Prema tome kod električnog opterećenja sinhronom
generatoru treba dodati od pogonskog stroja (turbine) moment koji je
proporcionalan I cos ¢. Vidimo da kod praznog hoda (I = 0) teoretski
sinhronom generatoru ne treba dodavati dodatnu snagu. Isto tako se
sinhroni generator ponaša kod čisto jalovog opterećenja (I cos ¢ = 0).
Pri tome smo zanemarili gubitke u stroju.

SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG MOTORA
Pustimo li da teče naizmjenična struja u namotima statora mirnog
sinhronog stroja, na primjer stroja s jednofaznim jednožlijebnim
namotom kao na slici, ako su magneti stroja već uzbuĎeni iz nekog
vanjskog izvora istosmjerne struje, rotor se ne bi uopće vrtio, jer bi
mehaničke sile koje bi na njega djelovale mijenjale smjer svake
poluperiode.










Dio poprečnog presjeka sinhronog stroja

U momentu koji prikazuje slika ispred vodiča A, kojim teče struja
prema natrag, nalazi se baš pol N, a ispred vodiča B, sa strujom
suprotnog smjera, nalazi se pol S. Uz nepomičnu armaturu i pomične
polove, nastale bi po zakonu jednake akcije i reakcije sile koje bi u
momentu prikazanom na slici nastojale gibati polni kotač na lijevo,
dakle u smjeru izvučene strelice.
No to bi trajalo samo vrlo kratko vrijeme, jer bi već u idućoj polovici
periode naizmjenične struje kroz vodiče armature tekle suprotne struje,
koje bi nastojale pomaknuti rotor u suprotnom smjeru, tj. u smjeru
cirtkane strelice. Ta djelovanja na rotor, naizmjenice u vrlo brzim
impulsima sad u jednom sad u drugom smjeru vrtnje, imala bi naravno
za posljedicu da se rotor, zbog tromosti svoje mase, praktički ne bi ni
pomaknuo. No posve druge prilike nastaju ako magnetnom kotaču
stroja već prije priključka na mrežu ma kojim načinom, na primjer tako
da ga mehanički pogonimo, dademo sinhronu brzinu, tj. brzinu od n =
60 f/p okr/min (dakle uz f = 50 Hz kod dvopolnog stroja sa p = 1 brzinu
3000 okr/min, kod četveropolnog sa p = 2 brzinu 1500 okr/min, itd.).
Kod sinhrono gibanog motora u prvoj polovici perioda, dok struje teku
vodičima A i B kao na slici stajat će pored vodiča A recimo kao u
momentu po slici pol N, a ispred vodiča B pol S, pa će na polni kotač
djelovati sila u smjeru izvučene strelice. A pola perioda kasnije, kad
struje u vodičima A i B budu obrnute, bit će, ako polni kotač rotira
sinhrono u smjeru izvučene strelice, ispred A pol S i ispred B pol N, pa
će sile koje će djelovati na kotač sada biti i opet u smjeru izvučene
strelice, dakle u smjeru vrtnje kotača.

Drugim riječima: polni kotač doveden u sinhronu brzinu bit će dalje
tjeran silama uvijek istog smjera, koje će ga održavati u njegovoj
sinhronoj vrtnji, odnosno stroj će sam i bez vanjskog mehaničkog
pogona, dalje rotirati sinhronom brzinom kao motor, zvan sinhroni
motor.
PRELAZAK SINHRONOG GENERATORA U REŽIM RADA
SINHRONOG MOTORA I OBRATNO
U praksi se rijetko susrećemo sa sinhronim generatorom koji napaja
samo vlastite potrošače. U većini slučajeva stroj radi na mrežu, tj. daje
električnu energiju u razvodnu mrežu, koju napaja istodobno mnogo
drugih sinhronih generatora. Opteretimo li ga nekim potrošačem u
namotima statora poteče struja sa faznim pomakom koji odgovara
karakteru potrošača. Takav generator, koji ne napaja mrežu, ne može
nikada preći u motorski rad, pošto nema otkud uzeti radnu električnu
energiju.
Sinhroni generator može preći u motorski režim rada samo onda ako
radi na mreži koju napajaju drugi sinhroni generatori. U tom slučaju
podrazumjevamo da sinhroni generator radi na beskonačno krutoj
mreži, tj. na mreži sa konstantnom frekvencijom f i konstantnim
naponom U.
Beskonačno jaka mreža je sposobna primiti ili dati veliku radnu ili jalovu
snagu. Veličina uzete radne ili jalove snage od pojedinog generatora
zavisi od njegove snage. Prenosna mreža je po svojim karakteristikama
veoma blizu idealnoj beskonačno krutoj mreži. O tome da li stroj radi
kao generator ili kao motor je presudna radna snaga. Daje li stroj radnu
snagu u mrežu tada stroj radi kao generator, a ako je uzima iz mreže
onda radi kao motor. Snagu uzetu iz mreže označavamo kao pozitivnu.
Na osnovu toga možemo reći: uzima li sinhroni stroj iz mreže pozitivnu
radnu snagu onda je on u funkciji motora, uzima li sinhroni stroj
negativnu radnu snagu onda je on u funkciji generatora.
Prema zakonu o neuništivosti energije sinhroni generator prelazi u
motorski režim rada kada ga prestanemo pogoniti, a obrnuto sinhroni
motor prelazi u generatorski režim rada kada mu na osovinu rotora
dodajemo mehaničku energiju. Jednsotavnije rečeno, ako sinhronom
stroju koji radi kao motor, dodajemo na osovinu rotora umjesto
protumomenta pogonski moment on postaje generator.
SINHRONIZACIJA SINHRONOG STROJA SA MREŽOM
Sinhroni generator je spojen s pogonskom turbinom ili drugim
pogonskim strojem koji ga može ubrzati na zadani broj okretaja.
Rotirajući nominalno pobuĎeni generator smijemo priključiti na mrežu
tek onda kada ima radni napon i frekvenciju kao i mreža i odgovarajući
redosljed priključaka faza. Ostvarivanje gornjih zahtjeva za priključak
sinhronog generatora nazivamo sinhronizacijom sa mrežom. Kod
sinhronizacije sinhronog generatora koristi se sinhronoskop. On
predstavlja specijalnu napravu koja pokazuje kada su kod generatora
ostvareni svi uvjeti sinhronizacije sa mrežom. Osim sinhronoskopa
postoje i druge naprave pomoću kojih možemo vršiti kontrolu
sinhronizacije sinhronog generatora sa mrežom. Jednu od tih naprava
čine tri sijalice spojene kao što je prikazano na slici













Tamni spoj sijalica pomoću kojeg se vrši sinhronizacija sinhronog generatora
sa mrežom
Kod ispunjenih uvjeta sinhronizacije generatora sa mrežom ni jedna
sijalica ne svijetli. Zbog toga se taj način sinhronizacije naziva tamni
spoj sijalica
Ako sve tri sijalice periodički svijetle i tamne, to je znak približenja
sinhronizacije generatora mreži. Svijetli li jedna sijalica za drugom to je
znak da redosljed faza, kod datog smjera vrtnje generatora, nije
ispravan. Svijetle li stalno tri sijalice, generator nema odgovarajući
napon ili ima neispravan redosljed faza napona.

KARAKTERISTIKE SINHRONIH GENERATORA
Ponašanje sinhronog generatora kod različitih načina opterećenja
može se pratiti pomoću vektorskog dijagrama datog na slici. Pri
tome treba razlikovati da li generator radi na svoj vlastiti potrošač ili na
mrežu sa konstantnom frekvencijom i naponom. U prvom slučaju može
se uzeti za konstantnu veličinu odabranu struju ili snagu kod potrošača
sa različitim karakterom otpora. PobuĎeni generator, koji radi pod tim
okolnostima, daje indukovani napon E odnosno napon U
f
. Ako je
napon mreže konstantan, generator mora imati automatsku regulaciju
napona. Promjenom momenta stroja koji pogoni sinhroni generator,
povećava se brzina vrtnje sinhronog generatora a time i frekvenciju
njegove mreže.
















Vektorski dijagram sinhronog stroja: a) generatora; b) motora
U stvarnosti većina sinhronih generatora radi na krutu mrežu, kada se
polazi od pretpostavke, da su napon i frekvencija mreže konstantni.
Uzbudom se mijenja EMS E, ali se time ne može promijeniti napon
mreže U
f
, nego se promijeni smjer i veličina struje, koja se šalje u
mrežu kao što je prikazano na prethodnom vektorskom dijagramu.
Promjenom uzbude generatora, koji radi na krutu mrežu promijeni se
struja I, kao i njena jalova komponenta I
j
, dok radna komponenta struje
I
R
ostaje praktički nepromjenjena. Suprotno tome se sa promjenom
momenta na osovini rotora promijeni radna komponenta struje I
R
; broj
okretaja i frekvencija ostaju konstantni. Promjenom uzbude i momenta
kod generatora, koji radi na krutoj mreži, mijenja se veličina i znak obiju
komponenata struje.
Strujni vektorski dijagram može se prikazati u četiri kvadranta kao što je
to pretstavljeno na narednoj slici. Stroj radi kao generator ako je radna
komponenta struje I
R
negativna. Ako je jalova komponenta struje I
j
negativna, sinhroni stroj radi kao generator jalove energije. Ako je
jalova komponenta struje I
j
pozitivna, stroj je potrošač jalove energije

















Strujni vektorski dijagram sinhronog generatora i motora
Najčešći slučaj rada sinhronog generatora je da generator daje u
mrežu i radnu i jalovu snagu (treći kvadrant; preuzbuĎeni generator).
Prvi i drugi kvadrant prikazuju motorski rad. Tada je radna komponenta
struje I
R
pozitivna. Rad sinhronog motora u preuzbuĎenom stanju ima
odreĎenih prednosti od rada u poduzbuĎenom stanju. PreuzbuĎeno
stanje se odlikuje time, da kod njega sinhroni stroj, bez obzira da li je u
motorskom ili generatorskom režimu rada, daje u mrežu jalovu snagu.
Sposobnost da daje jalovu snagu u mrežu je velika prednost sinhronog
motora u odnosu na asinhroni. Osim toga je preuzbuĎeno stanje
povoljno sa gledišta stabiliteta rada, pogotovo kod velike pobude kada
se dobije nešto manji o.
KARAKTERISTIKE I NAMIPULACIJE SINHRONOG MOTORA
Sinhroni motor ima krutu karakteristiku momenta sa prekretnim
momentom M
z
koji se kod n = n
s
ne mijenja. Moment postoji sve
dotle dok sinhroni motor ima sinhronu brzinu vrtnje. Najveći moment
M
z
(prekretni moment) je dan izrazom za sin o = 1.

Prekorači li se taj moment motor ispada iz sinhronizma. Omjer
nominalnog momenta M
n
prema prekretnom momentu zove se
momentom preopteretivnosti sinhronog stroja.
Vidimo da preopteretivost momentom nije čvrsta konstanta sinhronog
motora, nego zavisi od načina njegove pobude.
. sin . o
s
f
X
E U
konst M =















Mehanička karakteristika sinhronog motora
Nedostaci sinhronog motora kod pokretanja se otklanjaju ugradnjom
posebnih prigušnih namota ili posebnom izvedbom masivnih polova
rotora. Moment, koji izazivaju struje indukovane u prigušnom namotu ili
polnim nastavcima, ima tok kao moment asinhronog motora-crtkana
linij na prethodnoj slici. Ta karakteristika momenta sinhronog
motora koristi se kod pokretanja. Kad se postigne brzina, koja je blizu
sinhronoj, uključi se uzbudna struja. Sinhronizacioni moment uvuče
motor u sinhronizam. Kad motor uđe u sinhronizam, pokazuje tvrdu
karakteristiku brzine, tj. broj okretaja se ne mijenja sa promjenom
opterećenja na osovini.
Problematika pokretanja sinhronog motora je slična problematici
pokretanja asinhronih kratkospojenih motora. Glavni problem je u tome
da se ograniči porast struje pokretanja na mreži a da potezni moment
ne bude previše mali. Rješenja za ograničenja porasta struje
pokretanja su slična kao kod asinhronih kratkospojenih motora
IZBOR ELEKTROMOTORA

Pošto je elektromotor sastavni dio jednog elektromotornog pogona
osnovni kriteriji, kojima projektirani EMP treba da udovolji:
• Projektirano rješenje EMP treba da zadovolji sve tehnološke
zahtjeve,
• Projektirano rješenje EMP treba biti što je moguće jeftinije;
• Projektirano rješenje EMP treba biti prilagoĎeno radnim uvjetima
okoline u kojoj treba da radi;
• Kod izbora EMP treba voditi računa da projektirano rješenje
obuhvata sve aspekte sigurnosti
• Potrošnja električne energije projektiranog rješenja EMP treba biti
posebno analizirana,
• Projektirano rješenje EMP treba biti pogodno i za rad u kriznim
situacijama.
Da bi se u potpunosti zadovoljili zahtjevi korisnika elektromotornog
pogona potrebno je pri odabiru dati sljedeće podatke:
• vrstu motora,
• iznos priključnog napona,
• frekvencija (kod priključka na naizmjeničnu mrežu),
• vrstu pogona,
• snagu motora,
• mehaničku preopteretivost motora,
• izvedbeni oblik motora,
• vrstu mehaničke zaštite,
• uvjeti zaleta,
• učestalost uklapanja,
• zahtjevi s obzirom na podešavanje brzine vrtnje,
• temperatura okoline ako je iznad 40
0
C,
• specifična okolina itd.
Osnovni kriteriji izbora elektromotora su:
• elektromotor mora imti sposobnost odreĎene mehaničke
preopteretivosti,
• elektromotor mora osigurati ispravan rad EMP kroz dovoljno dugo
vrijeme, tj. mora imati odreĎenu životnu dob.
ODREĐIVANJE MEHANIČKE PRETOPTERETIVOSTI
ELEKTROMOTORA
Mehanička preopteretivost elektromotora je definirana odnosom
maksimalnog M
max
i nazivnog momenta M
n
, tj.
gdje je:K
p
faktor mehaničke preopteretivosti elektromotora.
Donja granica preopteretivosti svakog motora iznosi Mmax/Mn = 1,6.
To je dakle, minimalna preopteretivost koju elektromotor mora imati.
Mnogi elektromotorni pogoni zahtjevaju znatno veću preopteretivost od
minimalne. Za dizalične elektromotore zahtjeva se mehanička
preopteretivost od 2 do 4. Ispunjavanjem ovog kriterijuma obezbjeĎuje
se da elektromotor može savladati trenutna preopterećenja koja u
pogonu mogu nastati, a koja termički ne ugrožavaju pogonski
elektromotor. Podatak o veličini Kp daje proizvoĎač elektromotora u
katalozima ili drugoj tehničkoj dokumentaciji.
n
p
M
M
K
max
=
ODREĐIVANJE SNAGE ELEKTROMOTORA
OdreĎivanje životne dobi odnosno snage elektromotora znatno je
složeniji u odnosu na odreĎivanje preopteretivosti. To je termičko
pitanje koje je usko povezano:
• s gubicima razvijenim prilikom rada elektromotora u obliku topline, te
• hlaĎenjem i dozvoljenim zagrijavanjem elektromotora.
Problem se svodi na to, da se za odreĎenu vrstu opterećenja, koje
često može biti i vrlo složeno, odredi zagrijavanje namota
elektromotora. Izabrani elektromotor, u predviĎenom režimu rada
pogona, ne smije se zagrijavati više od temperature, koju može da
podnese izolacija namota elektromotora.
Zagrijavanje i hlađenje elektromotora
Granično zagrijavanje ne smije se prekoračiti, budući da s višom
temperaturom izolacija brže stari, tj. smanjuje se njena životna
dob.
Promjena nadtemperature homogenog tijela mijenja se po
eksponencijalnom zakonu:



gdje je: u - stacionarna nadtemperatura,
T
t
– toplinska vremenska konstanta,
0
o
– početna temperatura
Ako se u tijelu razvija toplina Q koja se odvodi preko rashladne
površine S, s koeficijentom odvoda topline h, stacionarna
nadtemperatura i toplinska konstanta mogu se odrediti iz izraza




gdje je: m – masa, a c specifična toplina

t t
T
t
o
T
t
e e
÷ ÷
+
|
|
.
|

\
|
÷ = 0 u 0 1
h S
c m
T
h S
Q
t
=
= u

Kod hlaĎenja homogenog tijela vrijedi izraz
gdje je u
p
početna nadtemperatura od koje počinje hlaĎenje












Krivulja zagrijavanja i hlađenja elektromotora


t
T
t
p
e
÷
=u 0
Budući da elektromotor nije homogeno tijelo (različiti materijal,
razvijena količina topline i kod konstantnog opterećenja može se
mijenjati) mjerenjem odreĎena karakteristika zagrijavanja motora
neznatno odstupa od karakteristike zagrijavanja homogenog tijela.
Temperatura namota raste u početku nešto brže nego kod zagrijavanja
homogenog tijela, tj. namot se u početku zagrijava kao da mu je manja
toplinska vremenska konstanta od one koja vrijedi za homogeno tijelo.
Koeficijent odvoda topline h ovisi izmeĎu ostalog o intenzitetu hlaĎenja.
Motori s intenzivnijim hlaĎenjem imaju manju vremensku konstantu od
motora s lošijim hlaĎenjem, a iste mase.
Prema preporukama IEC podijeljeni su pogoni na osam vrsta i
označeni su sa S1, S2 ... S8:
• Trajni pogon (S1) je pogon s konstantnim opterećenjem (nominalne
snage) čije je trajanje barem toliko dugo da se postigne termički
stacionarno stanje motora

• Kratkotrajni pogon (S2) je pogon s kratkim trajanjem opterećenja

• Intermitirani pogon bez uticaja zaleta na temperaturu
elektromotora (S3) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuje
pogonsko stanje i mirovanje motora,
• Intermitirani pogon s uticajem zaleta na temperaturu
elektromotora (S4), uzima se u obzir zagrijavanje zbog gubitaka
nastalih za vrijeme zaleta













Tokovi P, Pg i 0 intermitiranog pogona a) S4 (sa uticajem zaleta), b) (S5)
sa uticajem zaleta i električnog kočenja na temperaturu elektromotora
• Intermitirani pogon s uticajem zaleta i električnog kočenjana
temperaturu elektromotora (S5)-gubici kočenja utječu na
zagrijavanje elektromotora ,
• Trajni pogon s intermitiranim opterećenjem elektromotora (S6)
je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuju jednaki ciklusi ,

















Tokovi P, Pg i 0 trajnog pogona sa intermitiranim opterećenjem elektromotora





• Neprekinuti pogon sa zaletom i kočenjem elektromotora (S7) je
pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa bez isključivanja
motora s mreže

• Neprekinuti pogon s različitim brzinama vrtnje i snagama (S8) je
pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa

Određivanje snage elektromotora pri trajnom pogonu

Brzina je vrtnje u trajnom pogonu konstantna (obično nazivna nN) i
motor trajno razvija moment M, koji savladava moment tereta M
t
.
Da se pri tome motor ne zagrije iznad dozvoljene nadtemperature,
mora biti ispunjen uvjet, da je nazivni moment M
N
jednak ili veći od
momenta tereta M
t
: M
N
> M
t

Potrebna snaga pogonskog elektromotora da se trajno obavlja
odreĎeni rad može se jednostavno odrediti koristeći poznate zakone iz
mehanike.
Pravolinijsko gibanje
Ako je potrebno kod pravolinijskog gibanja savladati silu F (masu m,
silu trenja i sl.) kod brzine v, tada je potrebna mehanička snaga
P
m
= F v
Pri tome vrijedi uz masu m i ubrzanje a opći izaz za silu
F = m a
Ako se treba masa m dizati nasuprot djelovanja sile teže potrebna je
sila F = m g
Radni mehanizam ima vlastite gubitke koji se općenito uzimaju u obzir
kod odreĎivanja snage pogonskog elektromotora korisnošću radnog
mehanizma. Uzme li se i to u obzir, tada je potrebna pogonska snaga
elektromotora data izrazom

Pri tome su sve veličine u jedinicama meĎunarodnog mjernog sistema.
Ako se F uvrsti u kp i s obzirom da je 1 kW = 102 kpm/s, dobije se da je




.
q
v F
P =
| | | | | | s m v kp F kW P
v F
P / ;
102 q
=










Uz objašnjenje određivanje snage motora u trajnom pogonu: a) pravolinijsko
gibanje; b) rotaciono gibanje
Rotaciono gibanje
Prema slici pogonski elektromotor treba prenijeti na radni stroj moment
M = F r
Uz brzinu vrtnje n odnosno kutnu brzinu e = 2 t n, obodna brzina na
polumjeru r data je izrazom v = 2 t n r = e r
Koristeći ranije izraze mehanička snaga P
m
može se prikazati u obliku



Uzimajući u obzir i korisnost q radnog stroja, potrebna snaga
pogonskog elektromotora je odreĎena izrazom

I u ovom izrazu sve veličine su u jedinicama meĎunarodnog sistema.
Često se računa s brzinom vrtnje n pa se u tom slučaju snaga
elektromotora računa prema izrazu


M r
r
M
v F P
m
e e = = =
.
2
q
t
q
e M n M
P = =
| | min /
0
| |
| |
| | min /
55 , 9
1047 , 0
60
2
0
n
Nm M
n M n M M n
P
W P
q q q
t
= = =
Ako je moment izražen u kpm, snaga elektromotora računa se prema
Izrazu




OdreĎivanje snage motora potrebnog za pogon pumpi, ventilatora,
kompresora, alatnih strojeva itd. zahtijeva poznavanje nekih specifičnih
karakteristika navedenih strojeva, kao npr. količinu tekućine, odnosno
zraka, statički i dinamički tlak, silu rezanja itd.
Određivanje snage elektromotora za pogone dizalice
Elektromotori koji pogone pojedine pogone dizalica rade u
intermitiranom pogonu. Zahtjevi koji se postavljaju na njih su veći nego
u slučaju režima rada sa trajnim pogonom. Oni moraju davati
mehaničku snagu za dizanje, spuštanje, okretanje, vožnju mosta i
mačke itd. i pri tome često ubrzavati mase ili ih kočiti, a takoĎer mjenjati
smjer vrtnje tih masa.
| |
| |
| | min /
.
974 , 0
027 , 1
0
n
kpm M
n M n M
P
W P
q q
= =
Prema VDE0530 Propisi za električne strojeve, razlikuju se za
pogone dizalice tri nazivna pogona:
• Intermitirani pogon S
3
bez uticaja zaleta na temperaturu namota
motora sa intermitencijom c = tp/tc ,
• Intermitirani pogon S
4
sa uticajem zaleta na temperaturu namota
motora sa intermitencijom c = (tz + tp)/tc ,
• Intermitirani pogon S
5
sa uticajem zaleta i kočenja na temperaturu
namota motora sa intermitencijom c = (tz + tp + tk)/tc .
Elektromotor mora imati dovoljnu snagu da vrši odreĎen rad, a da pri
tome ne nastane nedozvoljeno zagrijavanje. Osim toga mora biti njegov
zakretni moment dovoljan za najnepovoljniji slučaj.
Potrebna snaga za vožnju i dizanje bez uzimanja u obzir snage za
ubrzanje naziva se trajnom (statičkom) snagom. Ona se izračuna po
Formuli
( kW)
meh
v F
P
q 120 6
=
gdje pojedine veličine znače: F – silu ili teret u kp,
v – brzinu u m/min,
q
meh
– mehanički stepen djelovanja.
Kod pogona dizanja se u prethodnom izrazu uvrštava umjesto sile F
ukupni teret, koji se diže (nazivni teret = korisni teret + mrtvi teret).

Uticaj posebnih uvjeta radne okoline pogona na snagu
elektromotora
Uticaj okoline na rad motora može biti raznolik i potrebno ga je
poznavati kako bi se mogao izabrati ispravan motor. Motor se može i
mora tako izabrati, da pod bilo kojim uvjetima besprijekorno obavlja
svoju funkciju.
Različiti uvjeti okoline imaju različiti uticaj na elektromotor. Dok neki od
uticajnih faktora zahtijevaju samo dopunsku zaštitu motora, neki od njih
zahtijevaju posebne izvedbe i dimenzioniranje elektromotora.
Kod elektromotornih pogona smještenih na većim visinama, gdje je
smanjen odvod topline zbog manje gustoće zraka, potrebno je smanjiti
opterećenje motora ispod nazivnog, odnosno uz isto opterećenje treba
odabrati veću tipnu snagu motora. Za nadmorske visine iznad 1000 m
može se približno odreĎivanje dozvoljenog opterećenja motora P
N

nazivne snage P
N
odrediti empirijskom relacijom:
P'
N
= P
N
(1,1 – H 10
-4
) gdje je H |m| nadmorska visina.
Izraz pokazuje, da se dozvoljeno opterećenje linearno smanjuje za
1% na svakih 100 m nadmorske visine iznad 1000 m. Da bi se
sačuvalo isto dozvoljeno opterećenje i kod većih nadmorskih visina
potrebno je odabrati motor veće nazivne snage:


.
10 1 , 1
'
4 ÷
÷
=
H
P
P
N
N
Uticaj povećane temperature okoline na snagu elektromotora

Snage elektromotora označene na natpisnoj pločici ili navedene u
katalozima proizvoĎača električnih strojeva odreĎene su pod
pretpostavkom da u toku eksploatacije motora ne može nastupiti
temperatura okoline odnosno rashladnog sredstva viša od 40
0
C.
Promjenom temperature rashladnog sredstva mijenjaju se uvjeti
hlaĎenja, o kojima ovisi snaga motora. Zbog ekonomskih razloga
povoljnije je, da temperatura rashladnog sredstva bude što je moguće
niža, jer to daje mogućnost većeg opterećenja motora, ili produžuje
njegovu životnu dob. Ako se motor mora nalaziti u prostoriji povećane
temperature potrebno je, ili osigurati posebnim sistemom izvedbe
dovoĎenje svježeg rashladnog zraka za hlaĎenje motora, ili smanjiti
opterećenje motora ispod nominalnog.Prema preporukama IEC za
temperature okoline od 30 do 60
0
C preporučuje se sljedeće:
“Dopuštena nadtemperatura motora određena klasom izolacije
smanjuje se za toliko
0
C za koliko je temperatura okoline niža od
40
0
C”.

Postoje podjele elektromotora i prema: • snazi: mali, srednji i veliki elektromotori, • prema naponu: niskonaponski i visokonaponski elektromotori, • prema načinu izrade: elektromotori serijske izvedbe i posebne izvedbe, • prema tehnologiji pogona: valjaonički, dizalični, transportni (kotrljače), itd., • prema brzinama: sa više brzina (polno preklopivi) i sa jednom brzinom, motori sa mogućnošću regulacije brzine, • posebne izvedbe: protueksplozijski elektromotori

ASINHRONI ELEKTROMOTORI
Asinhroni motori su najviše primjenjivani elektromotori. Razlozi njihove velike primjene su: najjeftiniji, zahtjevaju najmanje održavanje, a lako ih je konstruktivno prilagoditi najrazličitijim zahtjevima

OKRETNO MAGNETSKO POLJE STATORA ASINHRONOG MOTORA

Asinhroni motor ima dva osnovna dijela: stator i rotor . Stator je nepomični dio asinhronog motora, a rotor dio koji se može vrtiti oko svoje osovine. Stator trofaznog asinhronog motora čine trofazni namot (x-početak, a xo- završetak prve faze, y – početak, a yo – završetak druge faze, z – početak, a zo – završetak treće faze) i jezgra statora, koja je izvedena od dinamolimova. Namoti statora se mogu spajati u spoju zvezda ili trokut. Kao što je vidljivo sa slike namoti statora pojedinih faza su prostorno jedan u odnosu na drugi pomaknuti za ugao 120º. Ovo je jedan od dva uvjeta, koje treba ispuniti da bi stator trofaznog asinhronogmotora proizveo okretno magnetsko polje. Drugi uvjet je tok trofaznih naizmjenihnih struja Ix, Iy i Iz u fazama namota statora trofaznog asinhronog motora.

Prikaz najjednostavnije izvedbe trofaznog asinhronog motora a);prikaz najjednostavnije izvedbe namota statora trofaznog asinhronog motora spojenog u zvjezdu b); prostorni izbled namota statora c;

iy i iz .Priključi li se namot statora trofaznog asinhronog motora na trofaznu mrežu napona.     Rezultujući magnetski tok  je dat izrazom    x   y   z . y i z. t1. . Struja Ix stvara magnetski tok x. x. Iy i Iz čiji su vremenski tokovi prikazani na slici . u fazama namota statora poteku naizmjenične struje Ix. t2 i t3 na slici kao i položaji i veličine magnetskih tokova . Položaji vektora ukupnog magnetskog toka prikazani su za vremenske trenutke trofaznih struja statora ix . struja Iy stvara magnetski tok y i struja Iz stvara magnetski tok z. Svaka od tri navedene struje stvara svoje magnetsko polje.

.

.Karakteristike rezultujućeg magnetskog toka  su sljedeće: -Rezultujući magnetski tok  se vrti prostorno. -Brzina vrtnje rezultujućeg okretnog magnetskog toka  je data 60 f izrazom ns  p  gdje je: f – frekvencija naizmjeničnog napona mreže na koju je priključen stator asinhronog motora. -Veličina rezultujućeg magnetskog toka je konstantna i jednaka 3  x max 2 gdje je x max = y max = z max – maksimalna vrijednost toka koju stvara maskimalna vrijednost struje jedne faze statora (ix max = iy max = iz max). p – broj pari polova statora asinhronog motora. Jedan puni okret načini u vremenu koje odgovara periodi naizmjeničnog napona mreže na koju su priključeni namoti statora trofaznog asinhronog motora.

-Okretni magnetski tok  može se reverzirati odnosno može mu se
promjeniti smjer vrtnje, zamjenom priključka dviju faza trofazne mreže na priključcima dvije faze namota statora

Promjena smjera vrtnje okretnog magnetskog toka  zamjenom dviju faza mreže na priključcima namota statora asinhronog motora

Postojanje okretnog magnetskog polja statora trofaznog asinhronog motora je moguće demonstrirati na način prikazan na slici.Postavimo oko svoje ose vrtivu magnetsku iglu unutar statora trofaznog asinhronog motora. Čim se priključi stator trofaznog asinhronog motora na mrežu magnetska igla počinje da se vrti. To je potvrda da tada stator trofaznog asinhronog motora stvara okretno magnetsko polje. Ako se stator isključi sa mreže, magnetska igla prestaje da se vrti. Zamjene li se dvije faze mreže na priključcima statora trofaznog asinhronog motora magnetska igla promjeni smjer vrtnje.

Klasifikacija trofaznih asinhronih motora s obzirom na veličinu brzine vrtnje okretnog magnetskog polja statora ns
Broj pari polova statora p Brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora ns o/min 3000 1500 Karakteristično područje primjene trofaznog asinhronog motora Pumpe i ventilatori

1 2

3
4 5 6 7 8 9 ... 30

1000
750 600 500 428 375 330

Pogoni dizalice (vožnja mosta i mačke, dizanje, itd.)

Transportni ureĎaji realizirani sa pojedinačnim pogonom kotrljača

100

INDUKOVANI NAPON U NAMOTIMA ROTORA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA Postavimo u stator trofaznog asinhronog motora jedan elektromagnet koji se može vrtiti oko svoje osovine kao što je prikazano na slici

Na osnovu ovog pokusa može se zaključiti da okretno magnetsko polje statora indukuje napon u namotima rotora

te da i rotor stvara okretno magnetsko polje kada kroz njegove namote teku trofazne struje. Rezultat toga je vrtnja rotora. Primjer sa slike je.  ns  n gdje je: ns – brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora. . Brzina vrtnje okretnog magnetskog polja rotora je ns rot . Slične pojave nastaju i kod realnih izvedbi trofaznih asinhronih motora. rotor počinje da se vrti. Pri tome treba imati u vidu da rotor trofaznih asinhronih motora ima jezgru od dinamolimova i trofazni namot. u trenutku kada sijalica na elektromagnetu počinje da svjetli. Stator i rotor su tada dva magneta meĎu kojima postoje magnetske sile.Naime. Ta pojava objašnjava da indukovani napon u zavojnici rotora potjera struju pa time rotor postaje elektromagnet. najjednostavniji asinhroni motor. dakle. n – brzina vrtnje rotora.

Prikaz rotora trofaznog asinhronog motora i njegovog okretnog magnetskog polja Efektivna veličina indukovanog napona faze rotora je data izrazom U 2  U 20 ns  n  U 20  s ns gdje je: U2 – efektivna veličina indukovanog napona jedne faze rotora kod njegove brzine vrtnje n. .

. Zbog ovog svojstva ovi su motori dobili naziv asinhroni motori. Na osnovu toga se može konstatirati da se rotor asinhronog motora ne može vrtiti istom brzinom kao što je brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora. Posljedica toga je nestanak momenta koji izaziva vrtnju rotora.U20 – efektivna veličina indukovanog napona jedne faze rotora u trenutku priključka namota statora na mrežu (n = 0). Frekvencija indukovanog napona ns faze rotora je data izrazom n n f 2  f1 s  f1 s ns gdje je f1 – frekvencija napona mreže sa koje se napaja stator asinhronog motora Uz pretpostavku da je n = ns . Klizanje s je dato izrazom s  ns  n . dobije se da je tada U2 = 0. Dakle. To znači da rotor asinhronog motora tada prestaje da se ponaša kao elektromagnet. s – veličina klizanja koja karakterizira relativno zaostajanje brzine vrtnje rotora u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja statora. on se može vrtiti samo asinhrono u odnosu na ns. Zbog toga dolazi do smanjenja brzine vrtnje rotora.

asinhroni generator i kočnica. Kod rada kao asinhroni motor klizanje s je od 1 do 0.02) = 980 o/min . Na osnovu izrazaza klizanje dobije se da je n = ns (1-s) = 1000 (1-0. . Neka asinhroni motor ima ns = 1000 o/min i s = 2 %. koji se često u teoriji asinhronih strojeva koristi u prikazivanju važnih karakterističnih veličina i režima rada.Klizanje s je parametar. Asinhroni stroj može raditi kao asinhroni motor. kod rada kao generator klizanja s je od 0 do . (n < ns). (n > ns). a kod rada kao kočnica klizanje s je od 1 do +  (n i ns imaju suprotne smjerove vrtnje). Trofazni asinhroni motori imaju klizanje 2  4 % . Kao primjer pokažimo da se pomoću klizanja može odrediti broj okretaja rotora asinhronog motora.

VRSTE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA Prema izvedbi rotora trofazni asinhroni motori se dijele na kliznokolutne i kratkspojene ili kavezne motore. Tri klizna koluta ugraĎena su na osovinu rotora. Na klizne kolute su spojeni krajevi namota rotora. koji se nalazi izvan motora i namota rotora i pri njegovoj vrtnji. ASINHRONI KLIZNOKOLUTNI MOTORI Specifikum u konstrukciji ove vrste asinhronog motora su vodljivi klizni koluti. Po kliznim kolutima kližu vodljive četkice pomoću kojih se ostvaruje galvanska veza dodatnog otpora Rd. Oni su izolirani kako od osovine rotora tako i meĎusobno. .

500 V . 1500 o/min.Trofazni kliznokolutni asinhroni motor. 160 kW.

Prikaz osnovnih dijelova trofaznog asinhronog kliznokolutnog motora .

kao i kod transformatora asinhroni motor ima primarni magnetski tok (tok statora) 1 i sekundarni magnetski tok (tok rotora) 2 kao na slici . Tako.Nadomjesna shema asinhronog motora Iako je asinhroni motor po svojoj konstrukciji i funkciji drugačiji od transformatora ipak s njim ima dosta sličnosti.

Time se mijenja i rasipna reaktancija rotora.Namoti statora i rotora asinhronog motora imaju radne i induktivne otpore (Xs i Xh) pomoću kojih se može napraviti nadomjesna shema asinhronog motora. Reduciraju li se veličine rotora na stator i otpor kruga rotora R'2 podijeli još sa klizanjem. dobije se nadomjesna shema asinhronog motora . Razlika asinhronog motora i transformatora je u tome što se zbog vrtnje rotora asinhronog motora mijenja napon i frekvencija rotora ovisno o klizanju.

Zanemari li se glavna reaktancija Xh . Kod mirnog rotora asinhronog motora je s = 1 pa tada i ta mala razlika nestaje. dobije se uprošćena nadomjesna shema prikazana na slici . Ustvari. asinhroni motor sa zakočnim rotorom može se koristiti kao transformator.Nadomjesna shema asinhronog motora izgleda kao nadomjesna * shema transformatora u kratkom spoju s tim što je R2 = R2 / s.

Iz pojednsotavljene nadomjesne sheme asinhronog motora slijedi da je I1  U1 f R 2  X r2  U1 f 2 2 '    N1   R2  N1        X r1  X r 2   R1  N    s  N2         2     2 2 i njen fazni pomak prema naponu U1f N  X r1  X r 2  1  N  Xr  2 . N1 i N2 – brojevi zavoja po fazi namota statora i rotora asinhronog motora. 1  actg  arctg 2 R R2  N1  R1   N  s  2  2 U prethodnim izrazima su U1f – fazni napon mreže. Primjenujući II Kirchhoffov zakon na strujni krug sa slike dobije se vektorska jednadžba   U1 f  R  j X r  I1 . .

Može se zaključiti da vrh vektora struje asinhronog stroja I1 opisuje kružnicu čija je jednadžba  U12f   U1 f   2      2X 2Xr  r   2   .   2 .   U1 f Ako se jednadžba pomnoži sa –j/Xr dobije se da je R I1  j I1  j . Xr Xr Vektorski prikaz jednadžbe dat je na slici .

sk).konstruirati mehanička karakteristika asinhronog stroja itd.očitati pojedine veličine asinhronog stroja (motora). sk) i (P. idealni kružni dijagram. Tačka (Po. (Pk. a (Pk. te karakteristične linije mehaničke snage. stanje asinhronog motora u trenutku njegova priključka na mrežu. momenta i klizanja. . Sa kružnog dijagrama jednog asinhronog stroja mogu se . so). Pomoću tog dijagrama se može doći do niza informacija o asinhronom stroju posebno interesantnih kada obavlja funkciju elektromotora.odrediti područja rada asinhronog stroja. .Na osnovu izraza može se za asinhroni stroj nacrtati tzv. pri čemu je sk = 1. . so) pretstavlja prazni hod. Na kružnom dijagramu postoje karakteristične tačke (Po. s).

Idealni kružni dijagram asinhronog stroja .

.Područja rada asinhronog stroja Asinhroni stroj može raditi kao asinhroni motor. sk = 1) asinhroni motor uzima iz mreže najveću struju (I1k). Na osnovu toga se može zaključiti da je asinhroni motor potrošač i jalove energije. Struja I1 fazno zaostaje za naponom U1f. Sa ubrzanjem rotora asinhronog motora struja se smanjuje i kod radne tačke P1 ima značajno manju struju I1. protustrujno kočenje). kao asinhroni generator i kao kočnica. U trenutku priključka statora asinhronog motora (Pk. dok je izmeĎu tačaka Pk i P područje rada asinhronog stroja kao kočnice (tzv. izmeĎu tačaka P i Po je područje rada asinhronog stroja kao asinhronog generatora. IzmeĎu tačaka Po i Pk kružnog dijagrama je područje rada asinhronog stroja kao asinhronog motora.

s . M . Pmeh.toplinski gubici u namotu statora .Osnovne veličine asinhronog stroja • Radna snaga je snaga koju stroj uzima iz mreže i data je izrazom P  3U1 f I1 cos  P  Pgub.moment koji motor razvija na osovini rotora.snaga okretnog magnetskog polja.kružna brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora 3 I12 R1 .  • Stepen djelovanja  je dat izrazom   P P • Moment. koju asinhroni motor uzima iz mreže može se prikazati u obliku P  3 I 12 R1  P  3 I 12 R1  M  s • gdje su: P . koji asinhroni motor razvija na osovini rotora M  P  3 I12 R1 s • Ugaona brzina vrtnje rotacionog magnetskog polja s = 2 ns/60 • Ukupna radna snaga.

toplinski gubici u namotu rotora Slijedi da je M  P  3 I12 R1 s 3 I 22 R2 .Snaga okretnog magnetskog polja statora se dalje može prikazati i u 2 obliku P  M  s  3 I 2 R2  M   gdje su:  . s s .kružna brzina vrtnje osovine rotora. Koristeći ranije izraze. 2 3 I 2 R2 . dobije se novi izraz za moment M  s   Supstituirajući s- sa s s u prethodnom izrazu dobije se da je moment 2 3 I 2 R2 M  .

treba se najprije usporediti mehanička karakteristika motora sa mehaničkom karakteristikom radnog stroja. Pod pojmom mehaničke karakteristike motora ili radnog stroja podrazumijeva se ovisnost momenta od broja okretaja.). kompresor. 2 3 R2 I 2 Počnimo od izraza M  s s Supstinira li se struja I2 sa I1 N1/N2 u prethodnom izrazu. dizalicu itd. dobije se da je 3 R2 I12 M  s s  N1   N    2 2 Uvrstimo li izraz za struju I1 u izraz za moment. ' 2   R2  ' 2 s  s   R1    X r1  X r 2    s       .KARAKTERISTIKA MOMENTA ASINHRONOG MOTORA Ako se želi izabrati električni pogonski motor za neki radni stroj (pumpu. dobije se novi izraz za moment asinhronog motora 3U12f R2' M . valjački stan.

moment ovisi o naponu U1f i veličini radnog otpora.Kao što se iz jednadžbe vidi. Karakteristika momenta asinhronog stroja .

Utjecaj dodatnog otpora u krugu rotora na karakteristiku momenta kliznokolutnog motora .

Spajanje namota statora asinhronog motora u spoju zvjezda i trokut utiče na proizvedeni moment motora. . Trofazni motor sa spojem namota statora u trokut proizvodi tri puta veći moment nego što ga proizvodi taj isti motor sa spojem u zvjezdu i napajan sa iste mreže.Utjecaj napona mreže na karakteristiku momenta asinhronog motora Vidljivo je da se moment asinhronog motora kvadratično mijenja sa naponom. sa naponom koji se relativno malo mijenja. Zbog toga mreža sa koje se napajaju asinhroni motori mora biti kruta tj.

ASINHRONI KRATKOSPOJENI MOTORI Specifičnost izvedbe trofaznog asinhronog kratkospojenog motora u odnosu na trofazni asinhroni kliznokolutni motor je izvedba namota rotora. .

Ako se posmatra cijeli namot rotora onda ima izgled kaveza. pa se zbog toga ova vrsta motora često naziva kavezni motor. Zog toga što su vodiči rotora kratkospojeni na obe strane.Namot rotora je izveden od štapova bakra ili aluminija koji su smješteni u utorima jezgra rotora. MeĎutim. i kratkospojeni vodljivim prstenovima na obe strane. Asinhroni kratkospojeni motor je jedina vrsta elektromotora kod kojega se u toku rada ne pojavljuje iskrenje. ova vrsta elektromotora je jeftinija od svih vrsta elektromotora odgovarajućih parametara. Troškovi održavanja asinhronog kratkospojenog motora su manji od troškova održavanja drugih vrsta elektromotoa odgovarajuće snage. Ova vrsta motora nema klizne kolute. a to znači da se kod tog motora ne može mjenjati otpor u krugu rotora pa time ni mjenjati karakteristike momenta. izvedenog od dinamolimova. ovi motori su dobili naziv kratkospojeni motori. Stoga se on može koristiti kao pogon i u sredinama gdje mogu nastati eksplozivne smjese .

Zbog toga se standardne izvedbe asinhronog kratkospojenog motora najviše koriste za pogon radnih strojeva male snage i malog zahtjeva na veličinu poteznog momenta.Budući da su vodiči rotora kratkospojenog motora relativno velikog presjeka. otpor njegovog namota rotora je dosta malen. Posljedica toga je da je mali potezni moment i relativno velika struja pokretanja (reda veličine 7 do 8 In). Pokretanje asinhronog kratkospojenog motora .

Kod pokretanja spoji se stator motora u zvjezdu. Motor trajno rad u spoju trokut.Kod upotrebe preklopke zvjezda-trokut moraju biti izvedeni svih šest krajeva namota statora na priključni ormarić. . a nakon zaleta motora prespoji se u trokut.

Regulacija broja okretaja asinhronog kratkospojenog motora Brzina vrtnje rotora asinhronog kratkospojenog motora je bliska brzini okretnog magnetskog polja statora ns . Iz izraza se vidi da se regulacija broja okretaja rotora kratkospojenog motora može ostvariti promjenom frekvencije f napona napajanja njegovog statora ili promjenom broja pari polova njegovog statora p. . Zbog toga se brzina vrtnje 60 f rotora približno može prikazati izrazom n  ns   p .

Pretvara li električnu energiju istosmjernog napona u mehanički rad. . Ako pretvara mehaničku energiju u električnu istosmjenog napona naziva se istosmjerni generator. naziva se istosmjerni motor.ISTOSMJERNI STROJEVI Istosmjerni električni stroj je u biti pretvarač energije.

pa se s njim zajedno vrti. koje su izolirane meĎusobno i prema osovini rotora. dok su četkice mehanički uvršćene na stator i nepomične su. Kolektor je smješten na osovini rotora istosmjernog stroja a čini ga niz lamela od bakra. Na kolektor naliježu vodljive četkice-slika b). . četkice kližu po kolektoru. Posebna konstrukcija lamela čini kolektor jednim mehanički kompaktnim dijelom istosmjernog motora ili istosmjernog generatora. Kada se rotor vrti. Krajevi svitaka namota rotora su spojeni na kolektoru. U utore jezgra rotora se ulažu svici namota rotora (na slici je prikazan samo jedan svitak na rotoru). Kolektor je mehanički učvršćen na rotoru.Rotor ima jezgru izvedenu od dinamolimova. Na donjem dijelu slike „a” prikazan je u razvijenom obliku namot rotora i kolektor.

istosmjerni motor sa paralelnom ili porednom uzbudom i istosmjerni motor sa serijskom uzbudom.VRSTE I KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNIH MOTORA U praksi se najčešće upotrebljavaju ove vrste istosmjernih motora: istosmjerni motor sa nezavisnom ili stranom uzbudom. NEZAVISNO UZBUĐENI ISTOSMJERNI MOTOR . Ove vrste istosmjernih motora se dobiju kombiniranjem spoja namota rotora i uzbudnih namota.

Struja rotora I sa glavnim tokom gl proizvodi moment vrtnje rotora istosmjernog motora sa nezavisnom uzbudom. Uzbudnim namotom s oznakama I-K teče uzbudna struja iu i stvara glavni uzbudni tok gl. 1 E n . tada u stacionarnom radu stroja.Shema spoja namota rotora i uzbude istosmjernog motora sa nezavisnom uzbudom prikazana je na slici. Indukovana EMS-a rotora E je u idealnom praznom hodu jednaka naponu mreže. Za istosmjerni motor vrijedi već poznata relacija k  gl Glavni tok gl je proizveden uzbudom te. kod ustaljene struje armature. ovisi još samo o reakciji armature. Ako je napon mreže U = konstantan.Uč . Stezaljke rotora su priključene na galvnu istosmjernu mrežu označenu sa P i N koja izaziva tok struje I u namotu rotora. . mora EMS-a E rotora motora biti E = U – Ia Ru . tj. Pod opterećenjem je odreĎena uvjetom ravnoteže u strujnom krugu armature i to II Kirchhoffovim zakonom. uz konstantnu uzbudnu struju.

Veliki sinhroni generatori predstavljaju najveće električne rotacione strojeve . koja je data izrazom ns  60 f . p – broj pari polova. p gdje je: ns – brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora.Može se. čija je osnovna karakteristika da je mehanička brzina vrtnje rotora jednaka sinhronoj brzini vrtnje okretnog magnetskog polja statora ns. k  gl SINHRONI STROJEVI Sinhroni strojevi. su električni rotacioni strojevi trofazne struje. Sinhroni strojevi se najviše koriste kao generatori. f – frekvencija napona statora. hidroelektrana i nuklearnih elektrana proizvodi se pomoću sinhronih generatora. sinhroni generatori i motori. tj. pisati da je n  1 U  I a Ru  U č . dakle. Sinhroni generatori se grade za velike snage. Praktički sva električna energija termoelektrana.

koji se pobuĎuje istosmjernom strujom.IZVEDBE SINHRONIH STROJEVA Stator sinhronog stroja se po svojoj funkciji i izvedbi ne razlikuje od statora asinhronog stroja. a u utorima statora su uloženi trofazni namoti. . Rotor predstavlja elektromagnet. Napravljen je od dinamolimova. Broj polova rotora mora biti jednak broju polova statorskog trofaznog namota.

Napajanje uzbudnih namota rotora sinhronih strojeva istosmjernom strujom se izvodi pomoću dva klizna prstena smještena na osovini rotora. Tako izvedeni rotor je u stanju da savlada mnogo veće centrifugalne sile.Postoje dvije osnovne izvedbe rotora. Kod kojih je uzbudni namot uložen u utore rotora. koji imaju veliki broj okretaja (3000 0/min) u nekim slučajevima i četveropolnih (1500 okr/min) izvode se rotori bez izraženih polova (tzv. Kod dvopolnih sinhronih strojeva. turborotori) kao što je to prikazano na slici b). . Ako je stroj višepolan. rotor se izvodi sa izraženim polovima prema slici a). Magnetski dio rotora je izveden tako da se protjecanjem istosmjerne struje kroz namote polova dobiju naizmjenično sjeverni i južni polovi. Sinhroni generatori s izvedbom rotora bez izraženih polova se pogone parnim turbinama na osnovu čega su dobili naziv "turbogeneratori".

magnetski tok jednog pola. Jednadžba se može prikazati kod konstantne brzine vrtnje rotora ns i u obliku E=k gdje je k – konstantna veličina.44  f w gdje je:  .SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG GENERATORA Uz pretpostavku da se magnetska indukcija B u prostoru izmeĎu polnih papuča rotora i statora mijenja uzduž područja svakog para polova po zakonu sinusa. f – frekvencija induciranog napona . . te da svici namota statora imaju širinu dvaju polova induciranog napona po fazi E = 4. w – broj zavoja namota jedne faze.

pretstavljati po slici ujedno i fazni naizmjenični napon E u ovisnosti od uzbudne struje Iu. s iznosima toka po polu kao ordinatama i iznosima istosmjerne uzbudne struje magneta stroja Iu kao apscisama. a onda i krivulja s -strukim ordinatama linijski napon E .Karakteristika praznog hoda sinhronog generatora Fazni i linijski napon u praznom hodu variraju proporcionalno magnetskom toku po polu . pa će u odreĎenom mjerilu magnetska karakteristika stroja. .

na primjer stroja s jednofaznim jednožlijebnim namotom kao na slici. ako su magneti stroja već uzbuĎeni iz nekog vanjskog izvora istosmjerne struje. . onda je iz generatora uzeta radna snaga proporcionalna veličini I cos . Pri tome smo zanemarili gubitke u stroju. SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG MOTORA Pustimo li da teče naizmjenična struja u namotima statora mirnog sinhronog stroja. Isto tako se sinhroni generator ponaša kod čisto jalovog opterećenja (I cos  = 0). rotor se ne bi uopće vrtio. Prema tome kod električnog opterećenja sinhronom generatoru treba dodati od pogonskog stroja (turbine) moment koji je proporcionalan I cos . Vidimo da kod praznog hoda (I = 0) teoretski sinhronom generatoru ne treba dodavati dodatnu snagu. Ta se snaga mora dodati na osovinu sinhronog stroja.Ako se sinhroni generator optereti strujom I sa faznim pomakom  prema naponu generatora. jer bi mehaničke sile koje bi na njega djelovale mijenjale smjer svake poluperiode. Mehanička snaga je proporcionalna broju okretaja ns i momentu M.

Dio poprečnog presjeka sinhronog stroja U momentu koji prikazuje slika ispred vodiča A. nalazi se baš pol N. Uz nepomičnu armaturu i pomične polove. kojim teče struja prema natrag. dakle u smjeru izvučene strelice. nalazi se pol S. sa strujom suprotnog smjera. nastale bi po zakonu jednake akcije i reakcije sile koje bi u momentu prikazanom na slici nastojale gibati polni kotač na lijevo. . a ispred vodiča B.

brzinu od n = 60 f/p okr/min (dakle uz f = 50 Hz kod dvopolnog stroja sa p = 1 brzinu 3000 okr/min. kad struje u vodičima A i B budu obrnute. pa će sile koje će djelovati na kotač sada biti i opet u smjeru izvučene strelice. naizmjenice u vrlo brzim impulsima sad u jednom sad u drugom smjeru vrtnje. zbog tromosti svoje mase. u smjeru cirtkane strelice. a ispred vodiča B pol S. praktički ne bi ni pomaknuo. tj. koje bi nastojale pomaknuti rotor u suprotnom smjeru.No to bi trajalo samo vrlo kratko vrijeme. ako polni kotač rotira sinhrono u smjeru izvučene strelice. na primjer tako da ga mehanički pogonimo. pa će na polni kotač djelovati sila u smjeru izvučene strelice. A pola perioda kasnije. dademo sinhronu brzinu. itd. bit će. dok struje teku vodičima A i B kao na slici stajat će pored vodiča A recimo kao u momentu po slici pol N. Ta djelovanja na rotor. Kod sinhrono gibanog motora u prvoj polovici perioda. ispred A pol S i ispred B pol N. jer bi već u idućoj polovici periode naizmjenične struje kroz vodiče armature tekle suprotne struje. dakle u smjeru vrtnje kotača. tj. . No posve druge prilike nastaju ako magnetnom kotaču stroja već prije priključka na mrežu ma kojim načinom.). imala bi naravno za posljedicu da se rotor. kod četveropolnog sa p = 2 brzinu 1500 okr/min.

zvan sinhroni motor. koji ne napaja mrežu.Drugim riječima: polni kotač doveden u sinhronu brzinu bit će dalje tjeran silama uvijek istog smjera. . Opteretimo li ga nekim potrošačem u namotima statora poteče struja sa faznim pomakom koji odgovara karakteru potrošača. odnosno stroj će sam i bez vanjskog mehaničkog pogona. U većini slučajeva stroj radi na mrežu. pošto nema otkud uzeti radnu električnu energiju. dalje rotirati sinhronom brzinom kao motor. PRELAZAK SINHRONOG GENERATORA U REŽIM RADA SINHRONOG MOTORA I OBRATNO U praksi se rijetko susrećemo sa sinhronim generatorom koji napaja samo vlastite potrošače. daje električnu energiju u razvodnu mrežu. ne može nikada preći u motorski rad. Takav generator. tj. koju napaja istodobno mnogo drugih sinhronih generatora. koje će ga održavati u njegovoj sinhronoj vrtnji.

U tom slučaju podrazumjevamo da sinhroni generator radi na beskonačno krutoj mreži. tj.Sinhroni generator može preći u motorski režim rada samo onda ako radi na mreži koju napajaju drugi sinhroni generatori. na mreži sa konstantnom frekvencijom f i konstantnim naponom U. .

ako sinhronom stroju koji radi kao motor. uzima li sinhroni stroj negativnu radnu snagu onda je on u funkciji generatora. Na osnovu toga možemo reći: uzima li sinhroni stroj iz mreže pozitivnu radnu snagu onda je on u funkciji motora. Daje li stroj radnu snagu u mrežu tada stroj radi kao generator. Prenosna mreža je po svojim karakteristikama veoma blizu idealnoj beskonačno krutoj mreži. Jednsotavnije rečeno. Snagu uzetu iz mreže označavamo kao pozitivnu. Prema zakonu o neuništivosti energije sinhroni generator prelazi u motorski režim rada kada ga prestanemo pogoniti. a ako je uzima iz mreže onda radi kao motor. Veličina uzete radne ili jalove snage od pojedinog generatora zavisi od njegove snage. . dodajemo na osovinu rotora umjesto protumomenta pogonski moment on postaje generator. a obrnuto sinhroni motor prelazi u generatorski režim rada kada mu na osovinu rotora dodajemo mehaničku energiju. O tome da li stroj radi kao generator ili kao motor je presudna radna snaga.Beskonačno jaka mreža je sposobna primiti ili dati veliku radnu ili jalovu snagu.

Rotirajući nominalno pobuĎeni generator smijemo priključiti na mrežu tek onda kada ima radni napon i frekvenciju kao i mreža i odgovarajući redosljed priključaka faza. On predstavlja specijalnu napravu koja pokazuje kada su kod generatora ostvareni svi uvjeti sinhronizacije sa mrežom. Jednu od tih naprava čine tri sijalice spojene kao što je prikazano na slici . Ostvarivanje gornjih zahtjeva za priključak sinhronog generatora nazivamo sinhronizacijom sa mrežom.SINHRONIZACIJA SINHRONOG STROJA SA MREŽOM Sinhroni generator je spojen s pogonskom turbinom ili drugim pogonskim strojem koji ga može ubrzati na zadani broj okretaja. Osim sinhronoskopa postoje i druge naprave pomoću kojih možemo vršiti kontrolu sinhronizacije sinhronog generatora sa mrežom. Kod sinhronizacije sinhronog generatora koristi se sinhronoskop.

Zbog toga se taj način sinhronizacije naziva tamni spoj sijalica .Tamni spoj sijalica pomoću kojeg se vrši sinhronizacija sinhronog generatora sa mrežom Kod ispunjenih uvjeta sinhronizacije generatora sa mrežom ni jedna sijalica ne svijetli.

koji radi pod tim okolnostima. to je znak približenja sinhronizacije generatora mreži.Ako sve tri sijalice periodički svijetle i tamne. generator mora imati automatsku regulaciju napona. Ako je napon mreže konstantan. Svijetle li stalno tri sijalice. Promjenom momenta stroja koji pogoni sinhroni generator. generator nema odgovarajući napon ili ima neispravan redosljed faza napona. . povećava se brzina vrtnje sinhronog generatora a time i frekvenciju njegove mreže. kod datog smjera vrtnje generatora. KARAKTERISTIKE SINHRONIH GENERATORA Ponašanje sinhronog generatora kod različitih načina opterećenja može se pratiti pomoću vektorskog dijagrama datog na slici. nije ispravan. daje indukovani napon E odnosno napon Uf. PobuĎeni generator. U prvom slučaju može se uzeti za konstantnu veličinu odabranu struju ili snagu kod potrošača sa različitim karakterom otpora. Pri tome treba razlikovati da li generator radi na svoj vlastiti potrošač ili na mrežu sa konstantnom frekvencijom i naponom. Svijetli li jedna sijalica za drugom to je znak da redosljed faza.

Vektorski dijagram sinhronog stroja: a) generatora. b) motora .

koji radi na krutoj mreži.U stvarnosti većina sinhronih generatora radi na krutu mrežu. dok radna komponenta struje IR ostaje praktički nepromjenjena. Promjenom uzbude generatora. da su napon i frekvencija mreže konstantni. Promjenom uzbude i momenta kod generatora. Ako je jalova komponenta struje Ij pozitivna. kada se polazi od pretpostavke. kao i njena jalova komponenta Ij. sinhroni stroj radi kao generator jalove energije. koja se šalje u mrežu kao što je prikazano na prethodnom vektorskom dijagramu. Strujni vektorski dijagram može se prikazati u četiri kvadranta kao što je to pretstavljeno na narednoj slici. stroj je potrošač jalove energije . ali se time ne može promijeniti napon mreže Uf. Uzbudom se mijenja EMS E. nego se promijeni smjer i veličina struje. Suprotno tome se sa promjenom momenta na osovini rotora promijeni radna komponenta struje IR. Stroj radi kao generator ako je radna komponenta struje IR negativna. Ako je jalova komponenta struje Ij negativna. broj okretaja i frekvencija ostaju konstantni. koji radi na krutu mrežu promijeni se struja I. mijenja se veličina i znak obiju komponenata struje.

Strujni vektorski dijagram sinhronog generatora i motora .

. Osim toga je preuzbuĎeno stanje povoljno sa gledišta stabiliteta rada. Rad sinhronog motora u preuzbuĎenom stanju ima odreĎenih prednosti od rada u poduzbuĎenom stanju. preuzbuĎeni generator). da kod njega sinhroni stroj.Najčešći slučaj rada sinhronog generatora je da generator daje u mrežu i radnu i jalovu snagu (treći kvadrant. PreuzbuĎeno stanje se odlikuje time. Prvi i drugi kvadrant prikazuju motorski rad. daje u mrežu jalovu snagu. Sposobnost da daje jalovu snagu u mrežu je velika prednost sinhronog motora u odnosu na asinhroni. Tada je radna komponenta struje IR pozitivna. pogotovo kod velike pobude kada se dobije nešto manji . bez obzira da li je u motorskom ili generatorskom režimu rada.

Moment postoji sve dotle dok sinhroni motor ima sinhronu brzinu vrtnje.KARAKTERISTIKE I NAMIPULACIJE SINHRONOG MOTORA Sinhroni motor ima krutu karakteristiku momenta sa prekretnim momentom Mz koji se kod n = ns ne mijenja. Xs Prekorači li se taj moment motor ispada iz sinhronizma. nego zavisi od načina njegove pobude. U f E sin  . Vidimo da preopteretivost momentom nije čvrsta konstanta sinhronog motora. Najveći moment Mz (prekretni moment) je dan izrazom M  konst. . za sin  = 1. Omjer nominalnog momenta Mn prema prekretnom momentu zove se momentom preopteretivnosti sinhronog stroja.

Mehanička karakteristika sinhronog motora .

broj okretaja se ne mijenja sa promjenom opterećenja na osovini. tj. Kad motor uđe u sinhronizam. Sinhronizacioni moment uvuče motor u sinhronizam. Ta karakteristika momenta sinhronog motora koristi se kod pokretanja. Rješenja za ograničenja porasta struje pokretanja su slična kao kod asinhronih kratkospojenih motora .Nedostaci sinhronog motora kod pokretanja se otklanjaju ugradnjom posebnih prigušnih namota ili posebnom izvedbom masivnih polova rotora. ima tok kao moment asinhronog motora-crtkana linij na prethodnoj slici. koji izazivaju struje indukovane u prigušnom namotu ili polnim nastavcima. pokazuje tvrdu karakteristiku brzine. Problematika pokretanja sinhronog motora je slična problematici pokretanja asinhronih kratkospojenih motora. Glavni problem je u tome da se ograniči porast struje pokretanja na mreži a da potezni moment ne bude previše mali. uključi se uzbudna struja. Kad se postigne brzina. koja je blizu sinhronoj. Moment.

• Kod izbora EMP treba voditi računa da projektirano rješenje obuhvata sve aspekte sigurnosti • Potrošnja električne energije projektiranog rješenja EMP treba biti posebno analizirana. • Projektirano rješenje EMP treba biti što je moguće jeftinije. kojima projektirani EMP treba da udovolji: • Projektirano rješenje EMP treba da zadovolji sve tehnološke zahtjeve.IZBOR ELEKTROMOTORA Pošto je elektromotor sastavni dio jednog elektromotornog pogona osnovni kriteriji. Da bi se u potpunosti zadovoljili zahtjevi korisnika elektromotornog pogona potrebno je pri odabiru dati sljedeće podatke: . • Projektirano rješenje EMP treba biti pogodno i za rad u kriznim situacijama. • Projektirano rješenje EMP treba biti prilagoĎeno radnim uvjetima okoline u kojoj treba da radi.

frekvencija (kod priključka na naizmjeničnu mrežu). mehaničku preopteretivost motora. snagu motora. .• • • • • • • • • • • • vrstu motora. vrstu pogona. • specifična okolina itd. izvedbeni oblik motora. vrstu mehaničke zaštite. uvjeti zaleta. učestalost uklapanja. zahtjevi s obzirom na podešavanje brzine vrtnje. iznos priključnog napona. temperatura okoline ako je iznad 400C.

To je dakle. tj. . Ispunjavanjem ovog kriterijuma obezbjeĎuje se da elektromotor može savladati trenutna preopterećenja koja u pogonu mogu nastati. Mnogi elektromotorni pogoni zahtjevaju znatno veću preopteretivost od minimalne. ODREĐIVANJE MEHANIČKE PRETOPTERETIVOSTI ELEKTROMOTORA Mehanička preopteretivost elektromotora je definirana odnosom M K p  m ax maksimalnog Mmax i nazivnog momenta Mn. mora imati odreĎenu životnu dob. Za dizalične elektromotore zahtjeva se mehanička preopteretivost od 2 do 4. Podatak o veličini Kp daje proizvoĎač elektromotora u katalozima ili drugoj tehničkoj dokumentaciji. Donja granica preopteretivosti svakog motora iznosi Mmax/Mn = 1.6. a koja termički ne ugrožavaju pogonski elektromotor. Mn gdje je:Kp faktor mehaničke preopteretivosti elektromotora. • elektromotor mora osigurati ispravan rad EMP kroz dovoljno dugo vrijeme.Osnovni kriteriji izbora elektromotora su: • elektromotor mora imti sposobnost odreĎene mehaničke preopteretivosti. minimalna preopteretivost koju elektromotor mora imati. tj.

tj.ODREĐIVANJE SNAGE ELEKTROMOTORA OdreĎivanje životne dobi odnosno snage elektromotora znatno je složeniji u odnosu na odreĎivanje preopteretivosti. Izabrani elektromotor. budući da s višom temperaturom izolacija brže stari. da se za odreĎenu vrstu opterećenja. odredi zagrijavanje namota elektromotora. Zagrijavanje i hlađenje elektromotora Granično zagrijavanje ne smije se prekoračiti. u predviĎenom režimu rada pogona. . ne smije se zagrijavati više od temperature. Problem se svodi na to. To je termičko pitanje koje je usko povezano: • s gubicima razvijenim prilikom rada elektromotora u obliku topline. smanjuje se njena životna dob. te • hlaĎenjem i dozvoljenim zagrijavanjem elektromotora. koju može da podnese izolacija namota elektromotora. koje često može biti i vrlo složeno.

stacionarna nadtemperatura. a c specifična toplina . o – početna temperatura Ako se u tijelu razvija toplina Q koja se odvodi preko rashladne površine S.Promjena nadtemperature homogenog tijela mijenja se po eksponencijalnom zakonu: t      1  e Tt   t     o e Tt   gdje je:  . Tt – toplinska vremenska konstanta. s koeficijentom odvoda topline h. stacionarna nadtemperatura i toplinska konstanta mogu se odrediti iz izraza   Q Sh mc Tt  Sh gdje je: m – masa.

Kod hlaĎenja homogenog tijela vrijedi izraz    p e gdje je p početna nadtemperatura od koje počinje hlaĎenje  t Tt Krivulja zagrijavanja i hlađenja elektromotora .

Motori s intenzivnijim hlaĎenjem imaju manju vremensku konstantu od motora s lošijim hlaĎenjem. razvijena količina topline i kod konstantnog opterećenja može se mijenjati) mjerenjem odreĎena karakteristika zagrijavanja motora neznatno odstupa od karakteristike zagrijavanja homogenog tijela. Koeficijent odvoda topline h ovisi izmeĎu ostalog o intenzitetu hlaĎenja. a iste mase. S2 . tj. S8: • Trajni pogon (S1) je pogon s konstantnim opterećenjem (nominalne snage) čije je trajanje barem toliko dugo da se postigne termički stacionarno stanje motora .. Temperatura namota raste u početku nešto brže nego kod zagrijavanja homogenog tijela.Budući da elektromotor nije homogeno tijelo (različiti materijal.. namot se u početku zagrijava kao da mu je manja toplinska vremenska konstanta od one koja vrijedi za homogeno tijelo. Prema preporukama IEC podijeljeni su pogoni na osam vrsta i označeni su sa S1.

• Kratkotrajni pogon (S2) je pogon s kratkim trajanjem opterećenja .

uzima se u obzir zagrijavanje zbog gubitaka nastalih za vrijeme zaleta Tokovi P. • Intermitirani pogon s uticajem zaleta na temperaturu elektromotora (S4). Pg i  intermitiranog pogona a) S4 (sa uticajem zaleta). b) (S5) sa uticajem zaleta i električnog kočenja na temperaturu elektromotora .• Intermitirani pogon bez uticaja zaleta na temperaturu elektromotora (S3) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuje pogonsko stanje i mirovanje motora.

Tokovi P. • Trajni pogon s intermitiranim opterećenjem elektromotora (S6) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuju jednaki ciklusi .• Intermitirani pogon s uticajem zaleta i električnog kočenjana temperaturu elektromotora (S5)-gubici kočenja utječu na zagrijavanje elektromotora . Pg i  trajnog pogona sa intermitiranim opterećenjem elektromotora .

• Neprekinuti pogon sa zaletom i kočenjem elektromotora (S7) je pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa bez isključivanja motora s mreže .

tada je potrebna mehanička snaga Pm = F v Pri tome vrijedi uz masu m i ubrzanje a opći izaz za silu F=ma .) kod brzine v. Da se pri tome motor ne zagrije iznad dozvoljene nadtemperature.• Neprekinuti pogon s različitim brzinama vrtnje i snagama (S8) je pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa Određivanje snage elektromotora pri trajnom pogonu Brzina je vrtnje u trajnom pogonu konstantna (obično nazivna nN) i motor trajno razvija moment M. koji savladava moment tereta Mt . mora biti ispunjen uvjet. silu trenja i sl. da je nazivni moment MN jednak ili veći od momenta tereta Mt : MN  Mt Potrebna snaga pogonskog elektromotora da se trajno obavlja odreĎeni rad može se jednostavno odrediti koristeći poznate zakone iz mehanike. Pravolinijsko gibanje Ako je potrebno kod pravolinijskog gibanja savladati silu F (masu m.

F kpv m / s  . tada je potrebna pogonska snaga elektromotora data izrazom P  F v . Ako se F uvrsti u kp i s obzirom da je 1 kW = 102 kpm/s. Uzme li se i to u obzir.Ako se treba masa m dizati nasuprot djelovanja sile teže potrebna je sila F=mg Radni mehanizam ima vlastite gubitke koji se općenito uzimaju u obzir kod odreĎivanja snage pogonskog elektromotora korisnošću radnog mehanizma. dobije se da je Fv P 102  P kW .  Pri tome su sve veličine u jedinicama meĎunarodnog mjernog sistema.

b) rotaciono gibanje Rotaciono gibanje Prema slici pogonski elektromotor treba prenijeti na radni stroj moment M=Fr Uz brzinu vrtnje n odnosno kutnu brzinu  = 2  n. obodna brzina na polumjeru r data je izrazom v=2nr=r .Uz objašnjenje određivanje snage motora u trajnom pogonu: a) pravolinijsko gibanje.

55 M Nm n 0 / min   .1047  60   9. Često se računa s brzinom vrtnje n 0 / min  pa se u tom slučaju snaga elektromotora računa prema izrazu P W  P 2 n M Mn Mn  0.   I u ovom izrazu sve veličine su u jedinicama meĎunarodnog sistema.Koristeći ranije izraze mehanička snaga Pm može se prikazati u obliku Pm  F v  M  r  M r Uzimajući u obzir i korisnost  radnog stroja. potrebna snaga  M 2 n M pogonskog elektromotora je odreĎena izrazom P  .

kompresora. kao npr. Određivanje snage elektromotora za pogone dizalice Elektromotori koji pogone pojedine pogone dizalica rade u intermitiranom pogonu. okretanje. snaga elektromotora računa se prema P W  Izrazu P  1. Zahtjevi koji se postavljaju na njih su veći nego u slučaju režima rada sa trajnim pogonom. spuštanje. ventilatora. a takoĎer mjenjati smjer vrtnje tih masa. količinu tekućine. zahtijeva poznavanje nekih specifičnih karakteristika navedenih strojeva. Oni moraju davati mehaničku snagu za dizanje. odnosno zraka. statički i dinamički tlak. M kpm n 0 / min   OdreĎivanje snage motora potrebnog za pogon pumpi. alatnih strojeva itd.974 .Ako je moment izražen u kpm. vožnju mosta i mačke itd. . i pri tome često ubrzavati mase ili ih kočiti. silu rezanja itd.027 M n   M n 0.

Osim toga mora biti njegov zakretni moment dovoljan za najnepovoljniji slučaj. • Intermitirani pogon S4 sa uticajem zaleta na temperaturu namota motora sa intermitencijom  = (tz + tp)/tc . Ona se izračuna po Formuli Fv P ( kW) 6120 meh .Prema VDE0530 Propisi za električne strojeve. Potrebna snaga za vožnju i dizanje bez uzimanja u obzir snage za ubrzanje naziva se trajnom (statičkom) snagom. razlikuju se za pogone dizalice tri nazivna pogona: • Intermitirani pogon S3 bez uticaja zaleta na temperaturu namota motora sa intermitencijom  = tp/tc . Elektromotor mora imati dovoljnu snagu da vrši odreĎen rad. a da pri tome ne nastane nedozvoljeno zagrijavanje. • Intermitirani pogon S5 sa uticajem zaleta i kočenja na temperaturu namota motora sa intermitencijom  = (tz + tp + tk)/tc .

meh – mehanički stepen djelovanja.gdje pojedine veličine znače: F – silu ili teret u kp. Različiti uvjeti okoline imaju različiti uticaj na elektromotor. Kod pogona dizanja se u prethodnom izrazu uvrštava umjesto sile F ukupni teret. da pod bilo kojim uvjetima besprijekorno obavlja svoju funkciju. . koji se diže (nazivni teret = korisni teret + mrtvi teret). Dok neki od uticajnih faktora zahtijevaju samo dopunsku zaštitu motora. Uticaj posebnih uvjeta radne okoline pogona na snagu elektromotora Uticaj okoline na rad motora može biti raznolik i potrebno ga je poznavati kako bi se mogao izabrati ispravan motor. Motor se može i mora tako izabrati. v – brzinu u m/min. neki od njih zahtijevaju posebne izvedbe i dimenzioniranje elektromotora.

Da bi se sačuvalo isto dozvoljeno opterećenje i kod većih nadmorskih visina potrebno je odabrati motor veće nazivne snage: PN  PN ' . Izraz pokazuje. potrebno je smanjiti opterećenje motora ispod nazivnog. da se dozvoljeno opterećenje linearno smanjuje za 1% na svakih 100 m nadmorske visine iznad 1000 m. gdje je smanjen odvod topline zbog manje gustoće zraka.1 – H 10-4) gdje je H m nadmorska visina.1  H 10 . odnosno uz isto opterećenje treba odabrati veću tipnu snagu motora.Kod elektromotornih pogona smještenih na većim visinama. 4 1. Za nadmorske visine iznad 1000 m može se približno odreĎivanje dozvoljenog opterećenja motora PN nazivne snage PN odrediti empirijskom relacijom: P'N = PN (1.

. Zbog ekonomskih razloga povoljnije je. jer to daje mogućnost većeg opterećenja motora. ili osigurati posebnim sistemom izvedbe dovoĎenje svježeg rashladnog zraka za hlaĎenje motora. Promjenom temperature rashladnog sredstva mijenjaju se uvjeti hlaĎenja. ili smanjiti opterećenje motora ispod nominalnog.Uticaj povećane temperature okoline na snagu elektromotora Snage elektromotora označene na natpisnoj pločici ili navedene u katalozima proizvoĎača električnih strojeva odreĎene su pod pretpostavkom da u toku eksploatacije motora ne može nastupiti temperatura okoline odnosno rashladnog sredstva viša od 40 0C. ili produžuje njegovu životnu dob.Prema preporukama IEC za temperature okoline od 30 do 60 0C preporučuje se sljedeće: “Dopuštena nadtemperatura motora određena klasom izolacije smanjuje se za toliko 0C za koliko je temperatura okoline niža od 40 0C”. o kojima ovisi snaga motora. da temperatura rashladnog sredstva bude što je moguće niža. Ako se motor mora nalaziti u prostoriji povećane temperature potrebno je.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->