8. RAZREDI TEMA 3.1. PASIVNI I AKTIVNI ELEKTRONIKI ELEMENTI 1. Navedi podjelu elektronikih elemenata. 1.1.

U pasivne elektronike elemente spadaju otpornici, kondenzatori i zavojnice, a ravnaju se po Ohmovom zakonu. 1.2. U aktivne elektronike elemente spadaju diode, tranzistori, dijaci, trijaci, tiristori, elektronske cijevi, integrirani sklopovi i mikroprocesori. Ne ravnaju se po Ohmovom zakonu jer im se elektrini otpor mijenja promjenom napona. 2. Nabroji i opi i otpornike. Otpornici (slika 3.2.) su pasivni elektroniki elementi koji prolasku struje pru aju elektrini otpor. Na njima dolazi do pada napona pa se rabe za regulaciju napona u elektronikim sklopovima. 2.1. Stalni otpornici Otpor im se ne mo e mijenjati, a vrijednost u omima je oznaena obojenim prstenovima ili brojem (slike 3.3 i 3.4.). 2.2. Polupromjenjivi otpornici (trimeri) Otpor im se mo e djelimino mijenjati zakretanjem klizajueg kontakta izvijaem. 2.3. Promjenjivi otpornici (potenciometri) Otpor im se mo e mijenjati od nule do maksimalne vrijednosti zakretanjem ruice (sl. 3.2.) Primjer primjene je pode avanje glasnoe radioaparata. 2.4. Fotootpornici (LDR) Pod utjecajem svjetlosti im pada otpor, a ta se osobina koristi u protuprovalnim ureajima i za kontrolu plamena u uljnim lo i tima. 2.5. Temperaturno promjenjivi otpornici Mogu biti negativnog temperaturnog koeficijenta (NTC) otpor im pada pri porastu temperature i pozitivnog temperaturnog (PTC) otpor im raste sa porastom temperat ure. Koriste se kao osjetnici za regulaciju temperature, za termoza titu i vatrodo javu. 3. Od kakvog se materijala izrauju otpornici? Za manje snage rabi se grafit, a za vee legure koje imaju velik elektrini otpor ce kas, kantal i konstatan. 4. Kako se pomou obojenih prstenova odreuju vrijednosti elektrinog otpora? Na lijevoj strani otpornika nalaze se grupirana tri ili etiri prstena. Prva dva i li tri daju brojane vrijednosti prema tabeli 3.4. a trea ili etvrta je multiplikato r tj. broj nula. Prsten na desnoj strani daje vrijednost dopu tenog odstupanja. 5. Kako glasi Ohmov zakon? Struja u strujnom krugu je upravoproporcionalna naponu, a obrnutoproporcionalna otporu. I=U/R 6. Kako se zove ureaj za mjerenje otpora i kako se mjeri?

Ohmmetar podesimo na prvu veu vrijednost od oekivane i oitamo. Jedinica za mjerenje elektrinog otpora je om ( & ). Vee jedinice su kiloom i megaom. 7. Kako se zbrajaju otpori vi e otpornika u strujnom krugu? 7.1. Kod serijske veze ukupni otpor jednak je zbroju pojedinanih otpora. 7.2. Kod paralelne veze reciprona vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju rec ipronih vrijednosti pojedinanih otpora. 8. Nabroji i opi i kondenzatore Kondenzatori su pasivni elektroniki elementi koji imaju svojstvo akumuliranja nab oja sl.3.7.a. Sastoje se od dvije vodljive ploe meusobno razmaknute i odjeljene iz olatorom. Sposobnost akumuliranja naboja zove se kapacitet (oznaka C). Mjerna je dinica kapaciteta zove se farad (oznaka F). Farad je velika jedinica i takvu vri jednost mogu imati samo veliki elektrolitski kondenzatori pa se rabe manje (mikr o, nano i piko farad). 9. Kakve vrste kondenzatora postoje i kako se oznaava vrijednost? Postoje stalni (blok) kondenzatori, te polupromjenjivi i promjenjivi kondenzator i (slika 3.7). Vrijednost se rauna isto kao kod otpornika s tim da se odnosi na p ikofarade. 10. Na to treba obratiti pozornost kod spajanja kondenzatora u elektr. sklopove Ne smije se prekoraiti dopu teni napon, a elektrolitski se kondenzatori ne smiju sp ojiti na obrnuti (pogre ni) polaritet. 11. Kako se zbrajaju kapaciteti kondenzatora? 11.1. Kod paralelnog spoja ukupni kapacitet jednak je zbroju pojedinanih. 11.2. Kod serijskog spoja reciprona vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbro ju pojedinanih recipronih vrijednosti. 12. Opi i zavojnice i navedi primjenu Zavojnice su pasivni elektroniki elementi dobiveni namatanjem izolirane bakrene ic e na kui te (kalem). Mo e biti bez jezgre i tada se radi o solenoidu ili sa feritnom jezgrom. Prilikom protoka struje kroz zavojnicu stvara se elektromegnetsko djelo vanje pa se koristi kao elektromagnet. Va na primjena zavojnice je u relejima. Mag netska sila ukljuuje ili iskljuuje kontakte releja. 13. to je induktivitet? Prolaskom struje kroz zavojnicu stvara se magnetsko djelovanje. Svojstva zavojnice koja se pritom pojavljuju jednim se imenom nazivaju induktivi tet. Mjerna jedinica induktiviteta je henri (H), a manje su milihenri i mikrohenri. 14. Opi i karakteristike elektronskih cijevi To su prvi aktivni elektroniki elementi. Pokrenule su nagli razvoj elektronike poe tkom 20. stoljea. Elektrode elektronskih cijevi smje tene su u staklenom balonu iz kojeg je isisan zrak te su zbog toga glomazne. Tro e puno vi e struje, a i potrebno vrijeme zagrijavanja im je puno vi e neg kod poluvodia. Zaporna struja im je nula, za razliku od poluvodia gdje je vrlo mala.

15. Opi i iste poluvodie i poluvodie P i N tipa Poluvodii su etverovalentni kemijski elementi (silicij, germanij i rjee selen). Ele ktrina vodljivost im je izmeu metala i izolatora, ali nedostatna je za bilo kakvu uporabu. Meutim elektrina im se vodljivost mo e mnogostruko poveati i to na dva naina. Dodavanjem primjesa trovalentnih elemenata (aluminij, indij, galij) u pribli nom omjeru 1: 1000000 stvaraju se u re etki poluvodia toke kojima nedostaje jedan elektr on. One su nosioci naboja i nazivamo ih upljine. Ovako dobivamo poluvodi P tipa. P ouvodi N tipa dobivamo dodavanjem peterovalentnih elemenata ( fosfor, arsen, anti mon). Toke sada imaju vi ak jedan elektron i oni su nosioci naboja. Postupak se zov e dotiranje, a izvodi se legiranjem i difuzijom. 16. Opi i diode Diode su poluvodiki elementi nastali spajanjem poluvodia P i N tipa na istoj podlo zi poluvodikog materijala. Osnovno im je svojstvo da struju provode samo u jednom smjeru pa se to koristi za ispravljanje izmjenine struje. Dioda provodi struju k ad je P strana spojema na plus pol izvora, a N strana na minus pol. Izvor tada z bog sile odbijanja gura i upljine i elektrone prema graninom sloju pa on ima dobru vodljivost. Ako diodu spojimo na suprotan polaritet zbog sile privlaenja izvor o dvlai nosioce naboja od graninog sloja i dioda ne vodi struju. 17. Navedi vrste dioda Vrste dioda su ispravljake, demodulatorske (imaju svojstvo razdvajanja frekvencij a), Zenerove (fonetski cenerove imaju svojstvo ograniavanja napona), svijetlee za signalizaciju i fotodiode osjetljive na svjetlost. 18. Opi i tranzistor To su slo eniji poluvodiki elementi koji se sastoje od tri poluvodika sloja a prema vani povezani su sa tri elektrode (emiter, baza i kolektor). Tranzistor mo e biti PNP tipa (nosioci naboja su upljine i NPN tipa (nosioci naboja su elektroni. Svoj stvo tranzistora je da se promjenama struje baze ostvaruju na emiteru i kolektor u nekoliko stotina puta vee struje, pa se koristi kao pojaalo. Ovo svojstvo egzist ira samo ako je baza tanja od 10 mikrona i slabo dotirana. Njena se uloga svodi na to da kad se prikljui na potencijal izvora izazove pokret anje nosioca naboja prema kolektoru. Oni tada zbog inercije i privlane sile kolek tora probijaju zaporni sloj i trnzistor vodi struju, a samo 1 do 8 % se utro i na struju baze. 19. Dijak, tiristor, trijak To su slo eniji elektroniki elementi nainjeni sa vi e poluvodikih slojeva. 19.1. Dijak je diodna sklopka izmjenine struje sa dvije elektrode. Dizajanirana je tako da poveavanjem napona probija nepropusno polariziran sloj. 19.2. Tiristor je troelektrodna sklopka istosmjerne struje. Otvaranje zapornog sloja ostvaruje se dovoenjem napona na elektrodu (G) vrata. Za tu svrhu se naje e koristi izlazni signal dijaka. 19.3. Trijak je troelektrodna sklopka izmjenine struje. Ukljuuje se kao i tiristor dovoenjem napona na elektrodu (G). 20. Integrirani sklopovi Nastaje tako da se na istom poluvodikom materijalu izradi i pove e mnogo aktivnih e lektronikih elemenata, a mogu biti ukljueni i pasivni. Oni obavljaju zadae brojenja

, ukljuivanja, usporeivanja itd. 21. Mikroprocesori To su najslo eniji elektroniki elementi. Imaju ugraene na desetine tisua tranzistora, a to se izvodi tehnologijom tankih slojeva (nanotehnologija). Imaju mogunost obr ade podataka i rabe se u raunalima.