P. 1
Pasivni i Aktivni Elementi

Pasivni i Aktivni Elementi

|Views: 277|Likes:
Published by Zeko Zekic

More info:

Published by: Zeko Zekic on Apr 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/02/2015

pdf

text

original

8. RAZREDI TEMA 3.1. PASIVNI I AKTIVNI ELEKTRONIÈKI ELEMENTI 1. Navedi podjelu elektronièkih elemenata. 1.1.

U pasivne elektronièke elemente spadaju otpornici, kondenzatori i zavojnice, a ravnaju se po Ohmovom zakonu. 1.2. U aktivne elektronièke elemente spadaju diode, tranzistori, dijaci, trijaci, tiristori, elektronske cijevi, integrirani sklopovi i mikroprocesori. Ne ravnaju se po Ohmovom zakonu jer im se elektrièni otpor mijenja promjenom napona. 2. Nabroji i opi i otpornike. Otpornici (slika 3.2.) su pasivni elektronièki elementi koji prolasku struje pru aju elektrièni otpor. Na njima dolazi do pada napona pa se rabe za regulaciju napona u elektronièkim sklopovima. 2.1. Stalni otpornici Otpor im se ne mo e mijenjati, a vrijednost u omima je oznaèena obojenim prstenovima ili brojem (slike 3.3 i 3.4.). 2.2. Polupromjenjivi otpornici (trimeri) Otpor im se mo e djelimièno mijenjati zakretanjem klizajuæeg kontakta izvijaèem. 2.3. Promjenjivi otpornici (potenciometri) Otpor im se mo e mijenjati od nule do maksimalne vrijednosti zakretanjem ruèice (sl. 3.2.) Primjer primjene je pode avanje glasnoæe radioaparata. 2.4. Fotootpornici (LDR) Pod utjecajem svjetlosti im pada otpor, a ta se osobina koristi u protuprovalnim ureðajima i za kontrolu plamena u uljnim lo i tima. 2.5. Temperaturno promjenjivi otpornici Mogu biti negativnog temperaturnog koeficijenta (NTC) otpor im pada pri porastu temperature i pozitivnog temperaturnog (PTC) otpor im raste sa porastom temperat ure. Koriste se kao osjetnici za regulaciju temperature, za termoza titu i vatrodo javu. 3. Od kakvog se materijala izraðuju otpornici? Za manje snage rabi se grafit, a za veæe legure koje imaju velik elektrièni otpor ce kas, kantal i konstatan. 4. Kako se pomoæu obojenih prstenova odreðuju vrijednosti elektriènog otpora? Na lijevoj strani otpornika nalaze se grupirana tri ili èetiri prstena. Prva dva i li tri daju brojèane vrijednosti prema tabeli 3.4. a treæa ili èetvrta je multiplikato r tj. broj nula. Prsten na desnoj strani daje vrijednost dopu tenog odstupanja. 5. Kako glasi Ohmov zakon? Struja u strujnom krugu je upravoproporcionalna naponu, a obrnutoproporcionalna otporu. I=U/R 6. Kako se zove ureðaj za mjerenje otpora i kako se mjeri?

7. Kod serijske veze ukupni otpor jednak je zbroju pojedinaènih otpora. Tro e puno vi e struje.2. Mjerna jedinica induktiviteta je henri (H). Vrijednost se raèuna isto kao kod otpornika s tim da se odnosi na p ikofarade. sklopove Ne smije se prekoraèiti dopu teni napon. Nabroji i opi i kondenzatore Kondenzatori su pasivni elektronièki elementi koji imaju svojstvo akumuliranja nab oja sl. Jedinica za mjerenje elektriènog otpora je om ( & ). 7. Prilikom protoka struje kroz zavojnicu stvara se elektromegnetsko djelo vanje pa se koristi kao elektromagnet. Kako se zbrajaju kapaciteti kondenzatora? 11. 9. Mjerna je dinica kapaciteta zove se farad (oznaka F). 12. a i potrebno vrijeme zagrijavanja im je puno vi e neg kod poluvodièa. Kod serijskog spoja reciproèna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbro ju pojedinaènih reciproènih vrijednosti. Elektrode elektronskih cijevi smje tene su u staklenom balonu iz kojeg je isisan zrak te su zbog toga glomazne. Kod paralelne veze reciproèna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju rec iproènih vrijednosti pojedinaènih otpora. za razliku od poluvodièa gdje je vrlo mala. . 11. Pokrenule su nagli razvoj elektronike poèe tkom 20. Sastoje se od dvije vodljive ploèe meðusobno razmaknute i odjeljene iz olatorom. stoljeæa. Kakve vrste kondenzatora postoje i kako se oznaèava vrijednost? Postoje stalni (blok) kondenzatori. a manje su milihenri i mikrohenri.2. Na to treba obratiti pozornost kod spajanja kondenzatora u elektr. Svojstva zavojnice koja se pritom pojavljuju jednim se imenom nazivaju induktivi tet. Farad je velika jedinica i takvu vri jednost mogu imati samo veliki elektrolitski kondenzatori pa se rabe manje (mikr o. Mo e biti bez jezgre i tada se radi o solenoidu ili sa feritnom jezgrom. Opi i karakteristike elektronskih cijevi To su prvi aktivni elektronièki elementi. 13. 8. Va na primjena zavojnice je u relejima.a. a elektrolitski se kondenzatori ne smiju sp ojiti na obrnuti (pogre ni) polaritet.1. te polupromjenjivi i promjenjivi kondenzator i (slika 3.Ohmmetar podesimo na prvu veæu vrijednost od oèekivane i oèitamo. Mag netska sila ukljuèuje ili iskljuèuje kontakte releja. Kako se zbrajaju otpori vi e otpornika u strujnom krugu? 7.1.7. 14.3. Zaporna struja im je nula. Sposobnost akumuliranja naboja zove se kapacitet (oznaka C). Opi i zavojnice i navedi primjenu Zavojnice su pasivni elektronièki elementi dobiveni namatanjem izolirane bakrene ic e na kuæi te (kalem). to je induktivitet? Prolaskom struje kroz zavojnicu stvara se magnetsko djelovanje. Veæe jedinice su kiloom i megaom. 11.7). nano i piko farad). 10. Kod paralelnog spoja ukupni kapacitet jednak je zbroju pojedinaènih.

Zenerove (fonetski cenerove imaju svojstvo ogranièavanja napona). 19. a N strana na minus pol. Navedi vrste dioda Vrste dioda su ispravljaèke. pa se koristi kao pojaèalo. Toèke sada imaju vi ak jedan elektron i oni su nosioci naboja. 20. Osnovno im je svojstvo da struju provode samo u jednom smjeru pa se to koristi za ispravljanje izmjeniène struje. ali nedostatna je za bilo kakvu uporabu. Ovako dobivamo poluvodiè P tipa. indij. Ako diodu spojimo na suprotan polaritet zbog sile privlaèenja izvor o dvlaèi nosioce naboja od graniènog sloja i dioda ne vodi struju. anti mon). galij) u pribli nom omjeru 1: 1000000 stvaraju se u re etki poluvodièa toèke kojima nedostaje jedan elektr on. demodulatorske (imaju svojstvo razdvajanja frekvencij a).3. P ouvodiè N tipa dobivamo dodavanjem peterovalentnih elemenata ( fosfor. Oni obavljaju zadaæe brojenja . Integrirani sklopovi Nastaje tako da se na istom poluvodièkom materijalu izradi i pove e mnogo aktivnih e lektronièkih elemenata. Ele ktrièna vodljivost im je izmeðu metala i izolatora. 19. Dioda provodi struju k ad je P strana spojema na plus pol izvora. Opi i èiste poluvodièe i poluvodièe P i N tipa Poluvodièi su èetverovalentni kemijski elementi (silicij.15. baza i kolektor). 16. 17. germanij i rjeðe selen). Opi i diode Diode su poluvodièki elementi nastali spajanjem poluvodièa P i N tipa na istoj podlo zi poluvodièkog materijala. 19. 18. Tranzistor mo e biti PNP tipa (nosioci naboja su upljine i NPN tipa (nosioci naboja su elektroni. Ovo svojstvo egzist ira samo ako je baza tanja od 10 mikrona i slabo dotirana. Dijak.2. Svoj stvo tranzistora je da se promjenama struje baze ostvaruju na emiteru i kolektor u nekoliko stotina puta veæe struje. Oni tada zbog inercije i privlaène sile kolek tora probijaju zaporni sloj i trnzistor vodi struju. Postupak se zov e dotiranje. a samo 1 do 8 % se utro i na struju baze. Tiristor je troelektrodna sklopka istosmjerne struje. Otvaranje zapornog sloja ostvaruje se dovoðenjem napona na elektrodu (G) vrata.1. Dodavanjem primjesa trovalentnih elemenata (aluminij. Trijak je troelektrodna sklopka izmjeniène struje. svijetleæe za signalizaciju i fotodiode osjetljive na svjetlost. Izvor tada z bog sile odbijanja gura i upljine i elektrone prema graniènom sloju pa on ima dobru vodljivost. One su nosioci naboja i nazivamo ih upljine. Za tu svrhu se najèe æe koristi izlazni signal dijaka. trijak To su slo eniji elektronièki elementi naèinjeni sa vi e poluvodièkih slojeva. Njena se uloga svodi na to da kad se prikljuèi na potencijal izvora izazove pokret anje nosioca naboja prema kolektoru. arsen. tiristor. a mogu biti ukljuèeni i pasivni. Opi i tranzistor To su slo eniji poluvodièki elementi koji se sastoje od tri poluvodièka sloja a prema vani povezani su sa tri elektrode (emiter. 19. Dizajanirana je tako da poveæavanjem napona probija nepropusno polariziran sloj. Meðutim elektrièna im se vodljivost mo e mnogostruko poveæati i to na dva naèina. Ukljuèuje se kao i tiristor dovoðenjem napona na elektrodu (G). Dijak je diodna sklopka izmjeniène struje sa dvije elektrode. a izvodi se legiranjem i difuzijom.

Mikroprocesori To su najslo eniji elektronièki elementi. usporeðivanja itd. Imaju ugraðene na desetine tisuæa tranzistora. a to se izvodi tehnologijom tankih slojeva (nanotehnologija). 21. . ukljuèivanja. Imaju moguænost obr ade podataka i rabe se u raèunalima..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->