SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti...............................................17 LITERATURA:...... pak. Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH.. Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku........... utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju. vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo..... Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije..... Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je................. te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije...... uz ostale ekonomske pokazatelje..... Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline.. ..... − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije..... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji.... Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj..... UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja..... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital.. − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH.... a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva... − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti... sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava......... Statistička metoda korištena je kako bi 2 ... te statističke metode kao posebne znanstvene metode.... Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima.................. Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj......... Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova........... − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka.. Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode....17 1....... Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju..........Građani Republike Hrvatske.... Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama..................................................... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.... − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH............. Metodom dedukcije.......... Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život.... ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH....

1. Pokazatelj je gospodarskog stanja. . te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi. socijalna sigurnost. Iz tog razloga. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. nema se za koga povećavati proizvodnja. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. još je važnija potrošnja. 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. Prema Keynesu. stabilnosti gospodarstva. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. 3 . očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. rad. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. kamatne stope. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak. travnja 1946. 2 John Maynard Keynes (5. Ako je potrošnja mala. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. 2. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. Koliko god je za neku državu važna štednja. odnosno investicije. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. a na nju utječu i inflacija. razvoja. lipnja 1883. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja.) . pojedinaca i poduzeća. poticaja za investicije. Štednja je određena visinom dohotka. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. nema ekonomskog rasta. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira.21. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. 2. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju.

Štednja poduzeća je ciklična. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici. poduzeća i državnog viška. 2001.2. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka.2.) 2.2.2. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.60 . Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja . 2001. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.) 2. budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća. javne štednje i nacionalne štednje. Tablica br. Richard Stutely (1992.1.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici. Državna 4 . Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga. 2.

2. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna. višak štednje stranaca popunjava jaz. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. N. osnovan je Međunarodni institut za štednju. Gregory Mankiw (2006. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica. g. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju.3.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju.4.) 2. Samuelson i Nordhaus (n. Ako su porezi manji od državne potrošnje. Oliver Blanchard (n.d. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 . Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924.d. Čine je javna i privatna štednja. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. 2. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. U slučaju da je MPS veći od MPC. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju.2. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. onda je obrnuto. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna. a dio ušteđen. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. što je gotovo nemoguće. Kao što znamo.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja.3. proizvođačima. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja.

no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. mirovinske fondove i osiguranje. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30.000 eura. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. No. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. trećinu u stambenu štednju. Treći mirovinski stup. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. osiguranja i investicijskih fondova.1. na račun stambene štednje. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. 6 . mnogo su poznatiji kao potrošači. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. no mora biti visoka. Osim što su joj skloni konzervativniji građani. stambena štednja.3. razne vrste ulaganja sve su popularniji. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna.000 kuna. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. 3. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. osiguranja. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote.

Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. 3. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. Bauk inflacije kruži svijetom. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Kako svaka sigurnost i blagostanje.2. a ulagačka zajednica. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. obveznice. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je. iako u strahu. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći.000 kn. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. 3.štedni ulozi su osigurani do 100. Dionička tržišta počela su naglo padati. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje.html) . U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. i inflacije.inf. a manje odvajati za štednju i investiranje. No. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći. 7 . inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Dionice. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja. sc. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji. briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8.hr/banke. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti. Pojednostavljeno. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije.3. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. rastom nezaposlenosti. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu.inet. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska.4 posto.

asp) − štednja po viđenju. Uz standardni model.3 do do 4. − devizna štednja. − oročena štednja.9 do 4. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3.4. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . ovisno o paketu Inovacije.5 posto. na tri mjeseca od 4. trajanju ugovorene štednje i visini pologa. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. koje pružaju građanima razne pogodnosti. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. Banke su se okrenule domaćim štedišama. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak . ili deviznoj knjižici (nije oročen).. 3. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10.hr/savings. − kunska štednja.4. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja. − otvorena štednja. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama.gotovo zaboravljen.05 do 4. − štednja uz premiju. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju. 3.1. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama.krediti. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. Kamata ovisi o štednom programu. − rentna štednja. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja.7 posto. deviznom računu. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade. odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. Kad je o kunskoj štednji riječ. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu.8 posto.

Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. kvartalno. bonus štednja. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. Kamatna stopa je promjenjiva. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. polugodišnje ili godišnje). Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. a oročava se samo u kunama i eurima. ako je regulirano ugovorom. uz valutnu klauzulu u eurima. Postoji i aktivna štednja. uz obračun A vista kamatne stope. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. planirana štednja. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. a za razliku od kunske oročene štednje. ugovorenu u devizama. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. 9 .nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope.000. Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. uz obračun kamate do postignutog roka.00 EUR-a na više. Kod rentne štednje. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. a raspon oročenja prilično je širok. u valuti štednih uloga.

a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. kupnju zemljišta. Međutim.21 posto. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. američki dolar. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije. U uvjetima rastuće inflacije. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. sve veće značenje ima izbor valute štednje. 3. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. Kao i kunska štednja. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju.5. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama .Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. Češke. osim kamatne stope.2. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. ali i držanje novca kod kuće. 3. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. 10 . Kamatna stopa je promjenjiva. Slovenije.4. Slovačke. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga.

prikazane tablicom i grafom.1 04. Vrsta 01.8 02.0 49.08. 2 Kako i koliko građani štede (http://www.hr) Redni br. 2.120. mjeseca 2008.983. te je 2005. godine.408.6 depozit Ukupno 53.3 50.0 52.119. Tablica br. do 07.9 53.053. 1.0 03.551. 3. 2.017.8 50.610.hr) 3.08. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001.08. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta. godine (http://www.6.08.624.001.3 05.990.3 07. mjeseca počeli opadati.8 11 . 3.937.055.463.022.poslovni.08 3.4 06. 3. Prema podacima iz 2008. do 07. Oročeni 50. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.432.640.7 49.674. objavljeni u Beču. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.08.5 53.2 depoziti 2.08.033.poslovni.098. depozita Štedni 3.014. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.9 50.9 53. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.Graf br.9 50.4 52. iznosio 22 posto.2 52.

rentne isplate kamate.poslovni. 03. Banke su iskoristile situaciju na tržištu.08. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju.000.2 posto. 4.0 10. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke.0 30. Tako su iznosi kamatne stope.hr) 4.0 01. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka. (http://www.08.000. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita.1. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. Štedni depoziti 2.08. u Zagrebačkoj banci.000.60.0 50.000. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima.7 posto. Ovisno o vrsti štednje. Graf br. mjeseca 2008.000.000.0 0.0 1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4. na tri mjeseca 4.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama. 07. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5.08. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja.7 posto ili 6.0 40. do 07. godine. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje. na pola godine 5. 05. Erste banci. oročavanje putem internetskog bankarastva. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa.2 posto godišnje. 12 .

5 posto te 5. 5.5 posto. prikazuju štednju u eurima.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4. 4 te graf br. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. Iako. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. 3. primjerice. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi. dok tablica br. Erste banka nudi 3.8 posto ovisno o duljini oročenja.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. Kao i druge banke.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. zajedno sa grafom br.9 3.2 3.65 posto na tri godine.25 5. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.poslovni. Tablica br.5 Najviša kamatna stopa 6. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske.2 4.8 3. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. 4. Tablica br. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu.25 posto na oročenja iznad 3 godine. 4. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. tako je. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0.9 do 4. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju.65 13 . a time u gubitak ušteđevine. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju. U skladu s tim.8 6.5 posto.8 posto kamata na kune za jedan mjesec. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama.

9 3.2 3.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. http://www.6 posto godišnje.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.6 5.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.75 do najviše 5. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5.poslovni.hr Tablica br.1 4. Najviša kamatna stopa. ovisno o duljini oročenja.2.0 1.0 Najviša kamatna stopa 5.75 2.6 posto do 3.8 4.poslovni.7 6 5 4 3 2 1 0 6. (http://www. eure.pbz.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju.65 3. Kamate na devize kreću se od 1.zaba.5 3.1 posto.7 14 . (http://www.25 5.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura.6 1. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.erstebank. kao i u drugim bankama. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.2 4.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. http://www. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1.rba.hr) 4.8 6.

S druge strane. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.1.6 5 4 3 2 1 0 3 5.6 1.hr) 5. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja.1 3.6 4. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45.5 5. godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 . 5.75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu.7 Najniža kamatna stopa 1. Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina.

6. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. Šibeniku. nikad nije kasno za početak štednje. Rumunjskoj. Slovenije. loš izračun mirovina. Dubrovniku. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. njih 21 posto štede za stare dane. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja.veći standard. u Milanu. odnosno zadužiti se. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. Poreču. porast broja umirovljenika. 5. nepovoljne demografske trendove. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. Varaždinu i Vukovaru. 16 . jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. Češke. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. Ipak. nedostatna sredstva. g.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. ove godine u Zagrebu. Mađarske. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. održan na taj dan 1924. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. 5. To je najvažnije luksuzno dobro. Poljskoj. no gledajući na duži rok. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. U posljednjih osam godina. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. visoku nezaposlenost i slično. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. Ukrajini i BiH. Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31.3. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva.2. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Splitu. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa.

). stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. Đ. (2000. N. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva. LITERATURA: • • • • • Blanchard.). MATE Gregory Mankiw. MATE Njavro.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. R.).). (2001. O. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. Nordhaus D. P.. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. (2005. Ekonomski pokazatelji... Ekonomija. Osnove ekonomije. Gospodarstvo.).d. Građani Republike Hrvatske. BIROTEHNIKA Samuelson. (n. MATE Stutely. MASMEDIA 17 .. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Makroekonomija.. (2004.

hr/banke.poslovni.html http://www.• • • • • • • http://www.inf.hr/my/bank/services/category http://www.hnb.hr 18 .krediti.inet.hr http://www.hr http://www.zaba.rba.hr http://www.hr/savings http://www.erstebank.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful