SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

. Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije............................................... Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život... − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka........... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode...... − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH. − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital......................... Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima.............. te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije..... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji..... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija. − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije. te statističke metode kao posebne znanstvene metode.. ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH...... kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti..17 LITERATURA:........ sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava.............. pak...... Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama...................... Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju........ Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je...... uz ostale ekonomske pokazatelje...... UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja...... vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo. a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva..... Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH. Statistička metoda korištena je kako bi 2 ............................. utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju............ − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti...17 1............. Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku...Građani Republike Hrvatske..... Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj......... Metodom dedukcije....... . Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj... Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline.........

a na nju utječu i inflacija. nema se za koga povećavati proizvodnja. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. 3 . Koliko god je za neku državu važna štednja. poticaja za investicije. lipnja 1883. još je važnija potrošnja. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. Prema Keynesu. odnosno investicije. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije.1. Ako je potrošnja mala. 2 John Maynard Keynes (5. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. socijalna sigurnost. pojedinaca i poduzeća. 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. 2. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. . Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti.21. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. 2. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave.) . razvoja.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. Pokazatelj je gospodarskog stanja. kamatne stope. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. travnja 1946. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. Iz tog razloga. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. Štednja je određena visinom dohotka. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. rad. stabilnosti gospodarstva. nema ekonomskog rasta.

Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka. Štednja poduzeća je ciklična. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca.2.2.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike. 2001. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. 2001. 2. Državna 4 . poduzeća i državnog viška. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija. budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici.60 . javne štednje i nacionalne štednje.) 2.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja .1. Tablica br.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga.2. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.2. Richard Stutely (1992. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća.) 2.

) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju.2. višak štednje stranaca popunjava jaz. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. U slučaju da je MPS veći od MPC. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 . MPC i MPS ovise o veličini dohotka. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi. Ako su porezi manji od državne potrošnje.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. proizvođačima. Gregory Mankiw (2006. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. osnovan je Međunarodni institut za štednju. što je gotovo nemoguće. onda je obrnuto. Oliver Blanchard (n.4. N. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. 2. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. 2. Čine je javna i privatna štednja. g. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924. Kao što znamo. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje.) 2. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja. a dio ušteđen.d.d.3. Samuelson i Nordhaus (n. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica.3.

No. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. mirovinske fondove i osiguranje. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. stambena štednja. 3. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. razne vrste ulaganja sve su popularniji. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. na račun stambene štednje. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. osiguranja. no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. Treći mirovinski stup.3. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. no mora biti visoka.1. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. osiguranja i investicijskih fondova. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. trećinu u stambenu štednju. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. 6 . te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. Osim što su joj skloni konzervativniji građani. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30.000 kuna. mnogo su poznatiji kao potrošači. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca.000 eura. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice.

pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. obveznice. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. Dionička tržišta počela su naglo padati. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti.html) . inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. Kako svaka sigurnost i blagostanje. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. Dionice. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. sc. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje. i inflacije. iako u strahu. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana.000 kn. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama.4 posto. 7 .2. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska. No. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. 3. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći. briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. Sve je bilo dobro kratko vrijeme.3. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba. 3. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je.inf. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu.hr/banke. rastom nezaposlenosti.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. a manje odvajati za štednju i investiranje.inet. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8. Pojednostavljeno. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. Bauk inflacije kruži svijetom. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao. a ulagačka zajednica.štedni ulozi su osigurani do 100. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja.

“Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4.9 do 4.3 do do 4. − štednja uz premiju.gotovo zaboravljen. Banke su se okrenule domaćim štedišama.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10.4. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu.. ovisno o paketu Inovacije. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje. na tri mjeseca od 4. Kad je o kunskoj štednji riječ. − devizna štednja.7 posto. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3.asp) − štednja po viđenju. Uz standardni model. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste.hr/savings. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. − rentna štednja. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. − kunska štednja.krediti.05 do 4. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute.1. trajanju ugovorene štednje i visini pologa. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja. ili deviznoj knjižici (nije oročen).5 posto. Kamata ovisi o štednom programu. 3. deviznom računu. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. − otvorena štednja. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju. koje pružaju građanima razne pogodnosti. − oročena štednja.8 posto. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak .4. 3.

Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. uz valutnu klauzulu u eurima. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. a raspon oročenja prilično je širok. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. Kod rentne štednje. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. ako je regulirano ugovorom. planirana štednja. uz obračun kamate do postignutog roka. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. uz obračun A vista kamatne stope. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor.00 EUR-a na više. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. 9 .000. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. polugodišnje ili godišnje). Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. ugovorenu u devizama. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje.nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. a za razliku od kunske oročene štednje. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. a oročava se samo u kunama i eurima. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna. kvartalno. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. bonus štednja. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka. a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. u valuti štednih uloga. Kamatna stopa je promjenjiva. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. Postoji i aktivna štednja.

ali i držanje novca kod kuće. U uvjetima rastuće inflacije.5.21 posto. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. američki dolar. Međutim. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće.2. sve veće značenje ima izbor valute štednje. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. kupnju zemljišta. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. Kamatna stopa je promjenjiva. osim kamatne stope. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. Češke. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. Slovenije. Kao i kunska štednja. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina.4. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama . 3. Slovačke. 10 . 3. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku.

9 50. 3.119. objavljeni u Beču. do 07.9 53. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta. Prema podacima iz 2008.055.6 depozit Ukupno 53.9 50.3 07.08.610.2 depoziti 2. depozita Štedni 3.3 05.08.0 49. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.3 50.014.624.408.08. mjeseca 2008. 1. godine. godine (http://www.022.8 02.640. mjeseca počeli opadati.674.6.9 53.2 52.Graf br.0 52. prikazane tablicom i grafom.001. te je 2005.8 11 .098.990.08.053.551.hr) Redni br. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.4 52. 3. Vrsta 01. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.017. 2. 2.08 3.7 49. Tablica br.432.120.1 04.983.08.08.8 50. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01. Oročeni 50.poslovni.937. 2 Kako i koliko građani štede (http://www. iznosio 22 posto. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001.hr) 3.4 06. do 07. 3.0 03.5 53.033.463.poslovni.

08.08.0 0. oročavanje putem internetskog bankarastva. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa. 03. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke.0 01.000.0 50. 4. 05. Erste banci.000.hr) 4.000.08. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. Štedni depoziti 2. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka.0 30.000.60. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.0 40. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4. u Zagrebačkoj banci.7 posto ili 6.1. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju. do 07. na tri mjeseca 4.08. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima.000. rentne isplate kamate. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja. Banke su iskoristile situaciju na tržištu.poslovni. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju.7 posto. Graf br. (http://www. 12 .000. na pola godine 5. Ovisno o vrsti štednje.0 10. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske.2 posto. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje.0 1. Tako su iznosi kamatne stope.2 posto godišnje. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama. 07. godine. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita. mjeseca 2008.

Kao i druge banke. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje. tako je.25 posto na oročenja iznad 3 godine. 3.5 Najviša kamatna stopa 6. Iako.8 posto ovisno o duljini oročenja.65 13 . 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.9 3. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju. 4.8 3. Tablica br.8 6. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju.2 3. 5.5 posto.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4. dok tablica br. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. a time u gubitak ušteđevine.8 posto kamata na kune za jedan mjesec. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu.25 5. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5. primjerice. zajedno sa grafom br. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama.2 4. prikazuju štednju u eurima.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.5 posto. U skladu s tim.5 posto te 5. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske. 4 te graf br. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0. Erste banka nudi 3.9 do 4.65 posto na tri godine. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. 4.poslovni. Tablica br.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6.

http://www.hr) 4.rba.0 1.25 5. Kamate na devize kreću se od 1. ovisno o duljini oročenja.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.6 posto godišnje. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5.6 5.poslovni.zaba.2.0 Najviša kamatna stopa 5.8 6. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1. (http://www.pbz.poslovni. kao i u drugim bankama.6 posto do 3.2 3. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.7 6 5 4 3 2 1 0 6. http://www.erstebank.5 3. (http://www. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.75 do najviše 5.1 posto.65 3.1 4.7 14 .6 1.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura.75 2.000 eura na rok dulji od tri mjeseca.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.8 4.9 3.2 4.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.hr Tablica br. Najviša kamatna stopa.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. eure.

godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 . 5. S druge strane. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45.6 1. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa. Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini.1 3.6 5 4 3 2 1 0 3 5.6 4.hr) 5.7 Najniža kamatna stopa 1.5 5.1.75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu.poslovni.

Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. Ipak. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. no gledajući na duži rok. Mađarske. g. Slovenije. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. loš izračun mirovina. Češke. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. Šibeniku. Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. 6. nepovoljne demografske trendove.3. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. 16 . Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. Varaždinu i Vukovaru. Dubrovniku. nedostatna sredstva. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. Poljskoj. njih 21 posto štede za stare dane. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. u Milanu. nikad nije kasno za početak štednje. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću.veći standard. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Rumunjskoj. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. porast broja umirovljenika. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. Ukrajini i BiH. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. Splitu. odnosno zadužiti se. U posljednjih osam godina. To je najvažnije luksuzno dobro. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. ove godine u Zagrebu. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15.2. visoku nezaposlenost i slično. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. 5. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. Poreču. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. 5. održan na taj dan 1924.

R.). MATE Njavro. (2000. (n. MASMEDIA 17 . Osnove ekonomije. Nordhaus D.d. P. Građani Republike Hrvatske. Ekonomski pokazatelji. N. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.).. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život.. O.). Ekonomija. Gospodarstvo. BIROTEHNIKA Samuelson. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. MATE Stutely. (2001. MATE Gregory Mankiw.. (2005.).. Makroekonomija. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova... (2004.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. Đ. LITERATURA: • • • • • Blanchard.).

inet.hr/banke.hr/my/bank/services/category http://www.hr/savings http://www.hr http://www.inf.rba.hnb.hr http://www.erstebank.html http://www.krediti.poslovni.• • • • • • • http://www.hr 18 .hr http://www.zaba.