SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

................... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital... UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja........... kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti. − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH........... Statistička metoda korištena je kako bi 2 ......... Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku....... Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je... Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj.. Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline. .............. te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije..17 1....17 LITERATURA:.... Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju...... ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH.... Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama. − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije. vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo... Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima.................... − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH.. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova................... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji..... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH........... utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju.... Metodom dedukcije...... uz ostale ekonomske pokazatelje.......... Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj.....Građani Republike Hrvatske....................... Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije....................... sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava...... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija................. − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti........... Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život......... a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva...... te statističke metode kao posebne znanstvene metode.. pak........... − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka..............

Ako je potrošnja mala. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. . Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. a na nju utječu i inflacija. Koliko god je za neku državu važna štednja. travnja 1946. rad. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti.) . POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. odnosno investicije. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak. Prema Keynesu. socijalna sigurnost. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. Štednja je određena visinom dohotka. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. 3 . vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara.21. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. nema ekonomskog rasta. 2.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. 2 John Maynard Keynes (5. Iz tog razloga.1. 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. Pokazatelj je gospodarskog stanja. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. poticaja za investicije. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. kamatne stope. još je važnija potrošnja. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. stabilnosti gospodarstva. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. nema se za koga povećavati proizvodnja. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. lipnja 1883. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi. 2. pojedinaca i poduzeća. razvoja.

budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja . Tablica br. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju. Štednja poduzeća je ciklična.60 . 2001.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.1. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga.2. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća.2. 2001. 2.2.) 2. Richard Stutely (1992. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici. poduzeća i državnog viška.2.) 2. javne štednje i nacionalne štednje. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka. Državna 4 .

proizvođačima. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna. Kao što znamo.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju.4. višak štednje stranaca popunjava jaz. Oliver Blanchard (n.d. onda je obrnuto. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje.3.3. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. Samuelson i Nordhaus (n. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. Čine je javna i privatna štednja. 2. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica. 2.) 2.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju. osnovan je Međunarodni institut za štednju. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. U slučaju da je MPS veći od MPC. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju. N. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. a dio ušteđen. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. Ako su porezi manji od državne potrošnje.2. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. g.d. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 . Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. što je gotovo nemoguće. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. Gregory Mankiw (2006. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna.

no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. Treći mirovinski stup. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30. No. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. no mora biti visoka. osiguranja. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. mnogo su poznatiji kao potrošači. 6 . no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. stambena štednja. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Osim što su joj skloni konzervativniji građani.1. na račun stambene štednje. mirovinske fondove i osiguranje. 3. osiguranja i investicijskih fondova.000 eura. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća.3. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. trećinu u stambenu štednju. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. razne vrste ulaganja sve su popularniji.000 kuna.

briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći. Bauk inflacije kruži svijetom. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. No. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje.html) . Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Dionice. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje. obveznice. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti.štedni ulozi su osigurani do 100. 7 . zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama.hr/banke. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje. 3. sc. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti.2. rastom nezaposlenosti. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći.inet.inf. i inflacije. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac.000 kn. Inflacija je najveći neprijatelj investitora.3.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. 3. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. Pojednostavljeno. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8. iako u strahu. a manje odvajati za štednju i investiranje. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji.4 posto. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. a ulagačka zajednica. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Kako svaka sigurnost i blagostanje. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. Dionička tržišta počela su naglo padati. U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba. inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www.

3. − otvorena štednja. deviznom računu. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak .05 do 4. Kamata ovisi o štednom programu.9 do 4.asp) − štednja po viđenju. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje. − kunska štednja. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić.8 posto. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. na tri mjeseca od 4. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste. odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“.4. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. Kad je o kunskoj štednji riječ. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja.gotovo zaboravljen. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu.krediti. − devizna štednja. Banke su se okrenule domaćim štedišama. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. ovisno o paketu Inovacije. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute.3 do do 4. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade.4. ili deviznoj knjižici (nije oročen). Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. koje pružaju građanima razne pogodnosti.7 posto. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. − rentna štednja. Uz standardni model. trajanju ugovorene štednje i visini pologa.. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju.hr/savings. − štednja uz premiju.5 posto. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva.1. 3. − oročena štednja.

Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. bonus štednja. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna. uz obračun kamate do postignutog roka. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. planirana štednja. u valuti štednih uloga. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka.000. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. Kamatna stopa je promjenjiva. Kod rentne štednje. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. ako je regulirano ugovorom. Postoji i aktivna štednja. a raspon oročenja prilično je širok. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. polugodišnje ili godišnje). a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. uz obračun A vista kamatne stope. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. kvartalno. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. 9 .nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku.00 EUR-a na više. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. ugovorenu u devizama. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. uz valutnu klauzulu u eurima. a za razliku od kunske oročene štednje. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. a oročava se samo u kunama i eurima. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata.

Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. 10 . a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama . Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku.21 posto. Slovačke. sve veće značenje ima izbor valute štednje. a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. kupnju zemljišta. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. Kao i kunska štednja. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. ali i držanje novca kod kuće. U uvjetima rastuće inflacije. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. Kamatna stopa je promjenjiva. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. Međutim. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. osim kamatne stope.5.2. 3. 3. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. Češke.4. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana. američki dolar. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. Slovenije. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju.

990.8 50. 3. Oročeni 50.9 53.983. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.08.551.033.8 11 .4 52. do 07. 3. 2. iznosio 22 posto.014.053.3 50.055.001.2 52.640.08.674.1 04.9 50.9 53.08 3. do 07.Graf br.463.937.08.08. 3.408.2 depoziti 2.6. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001. 2 Kako i koliko građani štede (http://www.7 49.0 52. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.119. Prema podacima iz 2008.0 03.3 07. prikazane tablicom i grafom.hr) 3. mjeseca počeli opadati.610. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta.3 05. Vrsta 01.098. te je 2005. mjeseca 2008.120.9 50.8 02. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.017.poslovni. 2.0 49.6 depozit Ukupno 53.624.08. godine (http://www.poslovni.432.08. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto. godine.022. 1. objavljeni u Beču. Tablica br.5 53. depozita Štedni 3.hr) Redni br.4 06.

mjeseca 2008. na pola godine 5. Štedni depoziti 2.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. rentne isplate kamate. 4. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke. 07. Tako su iznosi kamatne stope. do 07.0 0. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju. Ovisno o vrsti štednje. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima.0 40.08. godine. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa.000. Erste banci.0 30. Banke su iskoristile situaciju na tržištu.000. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama.poslovni. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita.7 posto ili 6.0 50.000.2 posto godišnje.000. 05.000.08. na tri mjeseca 4. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. 03.0 10.7 posto. (http://www. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20. oročavanje putem internetskog bankarastva. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja. u Zagrebačkoj banci.0 1.08.hr) 4. 12 .0 01.08.1.60. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske.000.2 posto. Graf br.

U skladu s tim. Erste banka nudi 3. 3. prikazuju štednju u eurima. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. a time u gubitak ušteđevine. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama.9 do 4. Kao i druge banke.25 5.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5.2 4. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima. zajedno sa grafom br. primjerice.5 posto. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. 4 te graf br. Tablica br.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4.2 3. 4.5 posto te 5.5 posto.poslovni. 5. dok tablica br.25 posto na oročenja iznad 3 godine. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi.9 3.65 posto na tri godine. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje.65 13 .8 posto kamata na kune za jedan mjesec. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. Tablica br.8 3. Iako. tako je. 4.8 6. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu.8 posto ovisno o duljini oročenja. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.5 Najviša kamatna stopa 6.

6 5.6 1. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.1 4.2 3.65 3.8 6.0 1.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju.5 3.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3.rba.75 2. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. http://www.7 6 5 4 3 2 1 0 6.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura. (http://www.pbz.zaba.8 4. http://www.7 14 .0 Najviša kamatna stopa 5.75 do najviše 5.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.1 posto.erstebank. kao i u drugim bankama.hr) 4.hr Tablica br. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.2.poslovni.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.6 posto do 3.2 4.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.poslovni. Najviša kamatna stopa. eure.6 posto godišnje.9 3.25 5. ovisno o duljini oročenja. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5. Kamate na devize kreću se od 1. (http://www.

7 Najniža kamatna stopa 1.6 4. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu.6 1. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.1 3.hr) 5.5 5. 5. S druge strane.poslovni.75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br.1. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini.6 5 4 3 2 1 0 3 5. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu. godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 . Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja.

Slovenije. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. Ipak. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. u Milanu.3. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. odnosno zadužiti se.2. U posljednjih osam godina. nedostatna sredstva. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. no gledajući na duži rok. visoku nezaposlenost i slično. Poreču. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. 16 . 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. Rumunjskoj. nikad nije kasno za početak štednje. 5. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. Dubrovniku. njih 21 posto štede za stare dane. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. porast broja umirovljenika. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. Šibeniku. Češke. nepovoljne demografske trendove.veći standard.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. loš izračun mirovina. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Splitu. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću. Varaždinu i Vukovaru. ove godine u Zagrebu. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. 5. Mađarske. To je najvažnije luksuzno dobro. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. Ukrajini i BiH. održan na taj dan 1924. Poljskoj. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. 6. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. g.

(2000. (2001. Nordhaus D. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. (2004. (2005. (n.. Građani Republike Hrvatske.). BIROTEHNIKA Samuelson. stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. MATE Gregory Mankiw. P. R.d. MATE Stutely. N. MASMEDIA 17 . O... Osnove ekonomije..). U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Đ.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost.). Ekonomija. LITERATURA: • • • • • Blanchard. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija. Gospodarstvo.). MATE Njavro. Ekonomski pokazatelji. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava... Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva.). Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. Makroekonomija.

erstebank.poslovni.inf.hr/banke.hr http://www.hr http://www.hnb.zaba.hr/my/bank/services/category http://www.hr 18 .hr http://www.hr/savings http://www.rba.krediti.inet.html http://www.• • • • • • • http://www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful