SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

......... Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline.......... te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije.. Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj.................... Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je.. te statističke metode kao posebne znanstvene metode.... utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju... ..... Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama.. Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju.......... ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH........... vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo.... pak......... Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije.............. Statistička metoda korištena je kako bi 2 ...............17 LITERATURA:.................... a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva....... − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti........Građani Republike Hrvatske. Metodom dedukcije..... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH. kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti....... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji...17 1............. Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj........... − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH........ Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život.... − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka.................... Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku.... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital.... − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije......................... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode..... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.... Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima..... uz ostale ekonomske pokazatelje. − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH... sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava................ UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja.................

lipnja 1883. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. rad. pojedinaca i poduzeća. 3 . nema se za koga povećavati proizvodnja. nema ekonomskog rasta. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. još je važnija potrošnja.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak. odnosno investicije. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti. poticaja za investicije. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. 2.21. Ako je potrošnja mala. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. travnja 1946. socijalna sigurnost. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi. 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. a na nju utječu i inflacija. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. Koliko god je za neku državu važna štednja. Štednja je određena visinom dohotka. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. Pokazatelj je gospodarskog stanja. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. 2 John Maynard Keynes (5. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. razvoja. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. kamatne stope. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. . stabilnosti gospodarstva.1. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. Prema Keynesu.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. 2.) . Iz tog razloga. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza.

2.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja . budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.2.2.60 . Državna 4 . Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici. Štednja poduzeća je ciklična. Tablica br.2. javne štednje i nacionalne štednje. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. 2001. Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva.) 2.1. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća.) 2. 2001. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga.2. Richard Stutely (1992. poduzeća i državnog viška.

koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica.3. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju.3. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 .) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. a dio ušteđen.2. Gregory Mankiw (2006. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju. proizvođačima. Oliver Blanchard (n. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. višak štednje stranaca popunjava jaz. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. što je gotovo nemoguće. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. 2. Kao što znamo. g. Samuelson i Nordhaus (n. onda je obrnuto.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. 2. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen.d. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. U slučaju da je MPS veći od MPC. Ako su porezi manji od državne potrošnje. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna.) 2. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje.d. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna.4. osnovan je Međunarodni institut za štednju. Čine je javna i privatna štednja. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. N. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja.

no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. Osim što su joj skloni konzervativniji građani.000 kuna. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata.3. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. osiguranja. 6 . No. razne vrste ulaganja sve su popularniji.000 eura. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. Treći mirovinski stup. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. na račun stambene štednje. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. no mora biti visoka. trećinu u stambenu štednju. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. mirovinske fondove i osiguranje. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice.1. osiguranja i investicijskih fondova. stambena štednja. no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. 3. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. mnogo su poznatiji kao potrošači.

a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći.2. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8. 3. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja.000 kn. a ulagačka zajednica. Dionice. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je. Dionička tržišta počela su naglo padati. Kako svaka sigurnost i blagostanje.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji. Pojednostavljeno. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti. 7 . tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. rastom nezaposlenosti. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti.štedni ulozi su osigurani do 100. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje.hr/banke. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći.inet. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. Bauk inflacije kruži svijetom. obveznice. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. iako u strahu.3. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama.inf. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao. i inflacije. a manje odvajati za štednju i investiranje. sc. 3. No. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska. U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba.4 posto. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana.html) . Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje.

nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. ili deviznoj knjižici (nije oročen). Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava.8 posto.5 posto. − kunska štednja.hr/savings.krediti.4. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. − štednja uz premiju. Banke su se okrenule domaćim štedišama. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje. Kamata ovisi o štednom programu. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama.9 do 4. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste. Uz standardni model. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10. trajanju ugovorene štednje i visini pologa.7 posto.3 do do 4. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. − devizna štednja. odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. 3. na tri mjeseca od 4. koje pružaju građanima razne pogodnosti. − otvorena štednja. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. 3. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu.05 do 4. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak . a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu.. Kad je o kunskoj štednji riječ. deviznom računu. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . − rentna štednja. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3.asp) − štednja po viđenju.1. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno.4. − oročena štednja. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja.gotovo zaboravljen. ovisno o paketu Inovacije.

Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. u valuti štednih uloga. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. uz obračun kamate do postignutog roka. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. a oročava se samo u kunama i eurima. a raspon oročenja prilično je širok. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. polugodišnje ili godišnje). Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. Kamatna stopa je promjenjiva. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. bonus štednja. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna. planirana štednja. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. ugovorenu u devizama. ako je regulirano ugovorom. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. kvartalno. uz obračun A vista kamatne stope. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. Kod rentne štednje. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. a za razliku od kunske oročene štednje. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke.nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope. Postoji i aktivna štednja. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna.00 EUR-a na više.000. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. 9 . a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. uz valutnu klauzulu u eurima. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja.

Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. Kamatna stopa je promjenjiva. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos.4. Kao i kunska štednja. Češke. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. sve veće značenje ima izbor valute štednje. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način.21 posto. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije. Slovenije. 3. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. osim kamatne stope. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. ali i držanje novca kod kuće. američki dolar. kupnju zemljišta. Međutim. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. Slovačke. U uvjetima rastuće inflacije. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama .2. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga. 10 . Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. 3.5. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. štednja u čvršćim valutama kao što su euro.

2.08.08.4 06.2 52.8 50.055.9 53.3 50.119. mjeseca 2008.9 53.983.hr) 3.poslovni.Graf br.3 07.990.6 depozit Ukupno 53. 3. Tablica br.098. godine. depozita Štedni 3.033. 2.4 52.0 03. 1.937. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001. objavljeni u Beču.640. te je 2005.053. 3. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.08.08 3.08.7 49.0 52.5 53.0 49.610.08.432. iznosio 22 posto.9 50.1 04.674. 3.08.624.3 05.hr) Redni br. Oročeni 50. Vrsta 01.408.poslovni. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. Prema podacima iz 2008. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta.001.6.2 depoziti 2. mjeseca počeli opadati. godine (http://www. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.120. prikazane tablicom i grafom. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.463.551.9 50.8 02.8 11 . do 07.022. 2 Kako i koliko građani štede (http://www. do 07.014.017.

na tri mjeseca 4. oročavanje putem internetskog bankarastva. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5. (http://www.000. 03. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske.0 50.000. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta.0 0.2 posto godišnje.0 40. rentne isplate kamate. Ovisno o vrsti štednje.08.000.poslovni.2 posto. godine. 07. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju.1. 4.7 posto ili 6.60.0 30.08.000.000. 05. na pola godine 5. do 07. Štedni depoziti 2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4. Banke su iskoristile situaciju na tržištu. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje. Graf br.hr) 4.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita. Tako su iznosi kamatne stope.000.0 1. 12 . Erste banci. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja.08. mjeseca 2008. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima. u Zagrebačkoj banci.08. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20.7 posto. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama.0 10.0 01.

2 4.9 3. 5. 4 te graf br.5 Najviša kamatna stopa 6. zajedno sa grafom br. U skladu s tim. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.8 3. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. dok tablica br. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0.65 13 . prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama.8 6. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. Kao i druge banke. 3. 4. Tablica br. prikazuju štednju u eurima.5 posto te 5. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi.65 posto na tri godine. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu. Tablica br.5 posto. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju.25 posto na oročenja iznad 3 godine. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. Erste banka nudi 3.2 3.25 5.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. tako je.9 do 4. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju. 4. Iako.5 posto.8 posto kamata na kune za jedan mjesec.8 posto ovisno o duljini oročenja. primjerice.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.poslovni. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske. a time u gubitak ušteđevine.

0 1. Kamate na devize kreću se od 1.25 5.65 3.75 do najviše 5.75 2.2.erstebank. kao i u drugim bankama.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br. Najviša kamatna stopa.2 4.0 Najviša kamatna stopa 5.rba.8 6.zaba.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. (http://www.6 1.poslovni.6 posto do 3. ovisno o duljini oročenja.2 3.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.hr) 4.7 6 5 4 3 2 1 0 6. (http://www.1 4.hr Tablica br.9 3. http://www. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.6 5. http://www. eure.5 3.1 posto. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.pbz.6 posto godišnje.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura.7 14 . ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1.8 4.

godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 .75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br.1 3.6 4.6 5 4 3 2 1 0 3 5. Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina.1. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu. 5.poslovni. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu.5 5. S druge strane.7 Najniža kamatna stopa 1. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa.6 1. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja.hr) 5.

no gledajući na duži rok. loš izračun mirovina. Dubrovniku. Slovenije.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. nepovoljne demografske trendove. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. odnosno zadužiti se. visoku nezaposlenost i slično. Češke. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. nedostatna sredstva. ove godine u Zagrebu. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. nikad nije kasno za početak štednje. njih 21 posto štede za stare dane. 5. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. porast broja umirovljenika. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. u Milanu. održan na taj dan 1924. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka.2. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. Šibeniku. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara.3. g. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. Varaždinu i Vukovaru. Ipak. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Rumunjskoj. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. Splitu. Poreču. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. To je najvažnije luksuzno dobro. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. Ukrajini i BiH. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću.veći standard. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. Poljskoj. Mađarske. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. 6. 16 . Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. 5. U posljednjih osam godina.

stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost.. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija. Nordhaus D. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva.. O...). Makroekonomija. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. MATE Stutely.. Đ. BIROTEHNIKA Samuelson. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. (2001. (2000. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život.). Ekonomija.).. Gospodarstvo. (n.). Ekonomski pokazatelji. Osnove ekonomije. LITERATURA: • • • • • Blanchard. (2005. MASMEDIA 17 . N.). MATE Njavro. MATE Gregory Mankiw. (2004.d.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. R. Građani Republike Hrvatske. P. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva.

hr http://www.hr/savings http://www.hr 18 .rba.inet.hr/my/bank/services/category http://www.poslovni.• • • • • • • http://www.zaba.erstebank.inf.krediti.hnb.hr http://www.hr http://www.hr/banke.html http://www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful