SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

..... − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti........................ Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama. − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije........... Metodom dedukcije..... Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku.Građani Republike Hrvatske............. Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju................. Statistička metoda korištena je kako bi 2 ..... UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja............. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. uz ostale ekonomske pokazatelje....... − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH.......... Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline.... te statističke metode kao posebne znanstvene metode... utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju........... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH....... Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije.. ............. Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji. pak......... − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH......... Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je.. − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka. Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj....................17 1... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode..................17 LITERATURA:........ iako nisu na glasu kao štedljiva populacija........ sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima............... a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva.. vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo............ Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj.. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova...... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital... ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH. kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti................. te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije......................

) . 2 John Maynard Keynes (5. nema se za koga povećavati proizvodnja. pojedinaca i poduzeća.21.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. socijalna sigurnost. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. Ako je potrošnja mala. 2. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak.1. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave. Štednja je određena visinom dohotka. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. rad. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. još je važnija potrošnja. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. razvoja. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. lipnja 1883. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. kamatne stope. travnja 1946.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. Pokazatelj je gospodarskog stanja. 3 . 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. 2. Iz tog razloga. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. Koliko god je za neku državu važna štednja. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. Prema Keynesu. odnosno investicije. . stabilnosti gospodarstva. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. nema ekonomskog rasta. poticaja za investicije. a na nju utječu i inflacija. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti.

2001.60 .2. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja . Štednja poduzeća je ciklična. poduzeća i državnog viška. 2. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća. Tablica br.1. Richard Stutely (1992. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. 2001. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici. javne štednje i nacionalne štednje.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.2.2.) 2. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici.2. Državna 4 . Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva.) 2.

a dio ušteđen. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi.3. 2. Oliver Blanchard (n. što je gotovo nemoguće.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. 2. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju.2. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja.4.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924. proizvođačima.d.) 2.d. Gregory Mankiw (2006. Ako su porezi manji od državne potrošnje. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka. Kao što znamo. osnovan je Međunarodni institut za štednju.3. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. U slučaju da je MPS veći od MPC. g. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica. N. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 . onda je obrnuto. Samuelson i Nordhaus (n.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. Čine je javna i privatna štednja. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. višak štednje stranaca popunjava jaz. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna.

te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica.1. trećinu u stambenu štednju. mnogo su poznatiji kao potrošači. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. 6 .3.000 eura. stambena štednja. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. osiguranja. No. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. Treći mirovinski stup. osiguranja i investicijskih fondova.000 kuna. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. na račun stambene štednje. no mora biti visoka. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. razne vrste ulaganja sve su popularniji. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. 3. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. mirovinske fondove i osiguranje. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. Osim što su joj skloni konzervativniji građani. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30. no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane.

tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. a manje odvajati za štednju i investiranje. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Dionice. Bauk inflacije kruži svijetom. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska. rastom nezaposlenosti. iako u strahu. a ulagačka zajednica. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. sc. 3. inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći.html) . a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje.inf. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8.štedni ulozi su osigurani do 100. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti.hr/banke. 7 . briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja. No.inet. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac.000 kn. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba.2. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. 3. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. Kako svaka sigurnost i blagostanje. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. Dionička tržišta počela su naglo padati. i inflacije. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. Pojednostavljeno. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje.4 posto. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji.3. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje. obveznice.

a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu.asp) − štednja po viđenju. − rentna štednja. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje.4.9 do 4. deviznom računu. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava.8 posto.5 posto. − otvorena štednja. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić.05 do 4. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak .gotovo zaboravljen. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu.1.4. Banke su se okrenule domaćim štedišama. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. − kunska štednja. 3.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10.krediti.hr/savings. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste.. ovisno o paketu Inovacije. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. Kad je o kunskoj štednji riječ. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. ili deviznoj knjižici (nije oročen). na tri mjeseca od 4. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade. − devizna štednja. 3. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju.3 do do 4. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute. trajanju ugovorene štednje i visini pologa. − štednja uz premiju.7 posto. Uz standardni model. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja. − oročena štednja. Kamata ovisi o štednom programu. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3. koje pružaju građanima razne pogodnosti. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto.

Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. planirana štednja. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. uz obračun A vista kamatne stope. ako je regulirano ugovorom. a raspon oročenja prilično je širok. kvartalno. ugovorenu u devizama. 9 . Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. bonus štednja. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. a za razliku od kunske oročene štednje. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna.nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope.00 EUR-a na više. uz obračun kamate do postignutog roka. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem.000. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. polugodišnje ili godišnje). a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. Postoji i aktivna štednja. a oročava se samo u kunama i eurima. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. u valuti štednih uloga. Kamatna stopa je promjenjiva. Kod rentne štednje. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. uz valutnu klauzulu u eurima. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja.

Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. osim kamatne stope.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. Slovenije. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. 10 . Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. Češke. Slovačke. Kamatna stopa je promjenjiva. 3. U uvjetima rastuće inflacije. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama . a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana.5. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije.2. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. ali i držanje novca kod kuće. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto.21 posto. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. Kao i kunska štednja. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. američki dolar. 3.4. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. kupnju zemljišta. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. sve veće značenje ima izbor valute štednje. Međutim.

0 03. 2.Graf br.9 50. Oročeni 50. Vrsta 01.674.120. 2 Kako i koliko građani štede (http://www.08.hr) Redni br. prikazane tablicom i grafom. 2. do 07.9 53.014. te je 2005.610.551. 1.7 49. do 07.08 3. 3.08.098.4 06.022.624. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta. iznosio 22 posto.937. 3.432.3 50.0 52.053.poslovni.9 53. Tablica br.08. 3.9 50. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001.4 52.033. mjeseca počeli opadati.6.2 52.3 07.3 05. depozita Štedni 3.8 50. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.055.08.08.640. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.408. objavljeni u Beču.463.08. godine.2 depoziti 2.6 depozit Ukupno 53.983.hr) 3.8 02.5 53.poslovni. mjeseca 2008.1 04. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.990.119.8 11 . godine (http://www.017. Prema podacima iz 2008.0 49. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.001.

Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5.poslovni.1.0 1. Tako su iznosi kamatne stope. 12 .000. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima. 03.hr) 4.000. Graf br.60. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama. mjeseca 2008. 07. godine. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske.000. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4.000.000.0 40.08. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20. na tri mjeseca 4. (http://www. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. 4. rentne isplate kamate.08. oročavanje putem internetskog bankarastva.7 posto ili 6. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. 05. Ovisno o vrsti štednje. na pola godine 5.0 50.0 30.000. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja.2 posto godišnje. Banke su iskoristile situaciju na tržištu. Erste banci.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. u Zagrebačkoj banci. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa.7 posto.0 01. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje.08.0 10.2 posto.08. Štedni depoziti 2. do 07.0 0.

1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. 4.8 6. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.25 5. U skladu s tim.5 posto te 5. 4 te graf br.2 3. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. Tablica br. tako je. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske.8 posto ovisno o duljini oročenja.2 4.65 posto na tri godine. 5. Iako. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi.poslovni. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. prikazuju štednju u eurima.9 do 4. Erste banka nudi 3.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5.9 3.5 posto.8 posto kamata na kune za jedan mjesec. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu. Tablica br.8 3. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju.5 posto. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje.5 Najviša kamatna stopa 6. a time u gubitak ušteđevine. zajedno sa grafom br. dok tablica br. primjerice. 3. Kao i druge banke.25 posto na oročenja iznad 3 godine. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. 4.65 13 .

Kamate na devize kreću se od 1. http://www.1 4.erstebank.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura. kao i u drugim bankama. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3.5 3. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.8 6.75 do najviše 5.hr) 4.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.75 2.9 3.rba.pbz. (http://www.2.2 4.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1. Najviša kamatna stopa.1 posto.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.6 1.8 4. ovisno o duljini oročenja.2 3.hr Tablica br.0 Najviša kamatna stopa 5.7 6 5 4 3 2 1 0 6.7 14 . http://www.000 eura na rok dulji od tri mjeseca.6 posto do 3. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.poslovni.zaba.25 5.poslovni.6 5.65 3. (http://www.0 1.6 posto godišnje. eure.

godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 . Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini.5 5. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja.6 1.1 3. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu.poslovni. 5. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45. S druge strane. Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina.6 4.7 Najniža kamatna stopa 1.6 5 4 3 2 1 0 3 5. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa.75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br.hr) 5.1.

Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. Poljskoj. To je najvažnije luksuzno dobro. Splitu. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. 5. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. ove godine u Zagrebu. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva.3. Ukrajini i BiH. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. Slovenije. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. Poreču. u Milanu. Češke. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. visoku nezaposlenost i slično. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja.veći standard. njih 21 posto štede za stare dane. U posljednjih osam godina. Šibeniku. nikad nije kasno za početak štednje. Mađarske. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. 6. porast broja umirovljenika. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. loš izračun mirovina. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. odnosno zadužiti se. 16 . Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. Dubrovniku. g. održan na taj dan 1924. no gledajući na duži rok.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. Varaždinu i Vukovaru. 5. Rumunjskoj. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. Ipak.2. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. nedostatna sredstva. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. nepovoljne demografske trendove. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka.

LITERATURA: • • • • • Blanchard. Osnove ekonomije.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost.. Ekonomski pokazatelji. P.. MATE Gregory Mankiw. (2000.. R.).).. N. O. Građani Republike Hrvatske. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. Makroekonomija..). Nordhaus D. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. (2004. Ekonomija. Đ. BIROTEHNIKA Samuelson. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. (2001. Gospodarstvo.. (n. (2005. MATE Njavro.d.). stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost.). Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. MATE Stutely. MASMEDIA 17 . Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.

erstebank.• • • • • • • http://www.hr http://www.hr/savings http://www.hr http://www.hr/my/bank/services/category http://www.zaba.hr 18 .html http://www.hr/banke.rba.krediti.hnb.inet.hr http://www.inf.poslovni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful