P. 1
Štednja u RH - MATEA PAVLOVIĆ

Štednja u RH - MATEA PAVLOVIĆ

|Views: 1,192|Likes:
Published by Matea Zd

More info:

Published by: Matea Zd on May 02, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/16/2013

pdf

text

original

SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

. kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti.. Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama........ Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima................ − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka.......... Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj...... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji... te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije.......... te statističke metode kao posebne znanstvene metode.......... sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život......................... Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline..........Građani Republike Hrvatske........ Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije.......... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode....... Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku. − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti........... Statistička metoda korištena je kako bi 2 ........... − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH.. − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije.... Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju. − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH....... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH....... ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH.............17 1.... Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je............... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija... Metodom dedukcije............ .. utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju....... Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova.......................... uz ostale ekonomske pokazatelje....... Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj............ UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja........ vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo...................... pak... u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital.. a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva...17 LITERATURA:...

Štednja je određena visinom dohotka. kamatne stope. 2. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. te pomoću njih izveli zaključci o štednji.) .1. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. Prema Keynesu. Koliko god je za neku državu važna štednja. pojedinaca i poduzeća. travnja 1946. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. a na nju utječu i inflacija. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka. Ako je potrošnja mala. lipnja 1883. stabilnosti gospodarstva. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. 3 . koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. još je važnija potrošnja. 2 John Maynard Keynes (5. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. nema se za koga povećavati proizvodnja. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. rad. socijalna sigurnost. Pokazatelj je gospodarskog stanja. odnosno investicije.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. poticaja za investicije. . 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti. 2. nema ekonomskog rasta. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. razvoja. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi.21. Iz tog razloga.

Tablica br. Državna 4 . Štednja poduzeća je ciklična.2. Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva.2. 2001. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. javne štednje i nacionalne štednje. Richard Stutely (1992. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici. poduzeća i državnog viška.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.2. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici.1. 2.) 2. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga. 2001.60 . Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja .2.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br.) 2. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju.

Kao što znamo. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 .d.3.4. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi. MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju. Čine je javna i privatna štednja.3. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan.2.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. onda je obrnuto. U slučaju da je MPS veći od MPC. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. 2. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica. Gregory Mankiw (2006. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. N. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924. proizvođačima.d. a dio ušteđen.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. Ako su porezi manji od državne potrošnje. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna.) 2. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Oliver Blanchard (n. višak štednje stranaca popunjava jaz. 2. što je gotovo nemoguće. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. osnovan je Međunarodni institut za štednju. Samuelson i Nordhaus (n. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi. g. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje.

pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. trećinu u stambenu štednju. mirovinske fondove i osiguranje. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. Osim što su joj skloni konzervativniji građani. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge.000 eura. stambena štednja. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. 6 . razne vrste ulaganja sve su popularniji. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija. na račun stambene štednje. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik.1. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti. osiguranja i investicijskih fondova.3. osiguranja. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. No. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. no mora biti visoka. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. Treći mirovinski stup. no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. 3. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100.000 kuna. mnogo su poznatiji kao potrošači.

Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja. Dionička tržišta počela su naglo padati. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac.hr/banke. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. Kako svaka sigurnost i blagostanje. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. iako u strahu.4 posto.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. a manje odvajati za štednju i investiranje.inet. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska.2.html) . U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. Dionice. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. No. Pojednostavljeno. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. rastom nezaposlenosti. te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. sc. 3. Bauk inflacije kruži svijetom. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. i inflacije.000 kn. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije.inf. 7 . U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba. a ulagačka zajednica. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje. 3. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje.štedni ulozi su osigurani do 100. za istu se količinu novca može kupiti sve manje.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji.3. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. obveznice. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje.

neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. Kamata ovisi o štednom programu.hr/savings. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. koje pružaju građanima razne pogodnosti. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 . odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“.krediti. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu.1.8 posto.7 posto. kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja.05 do 4. − devizna štednja.9 do 4. Banke su se okrenule domaćim štedišama. − otvorena štednja. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu. − kunska štednja. ili deviznoj knjižici (nije oročen).asp) − štednja po viđenju. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste. ovisno o paketu Inovacije.4. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak . a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu.. deviznom računu. − oročena štednja. 3. Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu. 3. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute.gotovo zaboravljen. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja.4.3 do do 4. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju. − štednja uz premiju.5 posto. Uz standardni model. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama. trajanju ugovorene štednje i visini pologa. − rentna štednja.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3. na tri mjeseca od 4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. Kad je o kunskoj štednji riječ.

Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. uz valutnu klauzulu u eurima. a raspon oročenja prilično je širok. ugovorenu u devizama. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. u valuti štednih uloga. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. 9 . kvartalno. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. uz obračun kamate do postignutog roka. planirana štednja. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka.000. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. Kamatna stopa je promjenjiva. ako je regulirano ugovorom. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja.00 EUR-a na više. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. a za razliku od kunske oročene štednje. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti.nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. polugodišnje ili godišnje). a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. a oročava se samo u kunama i eurima. uz obračun A vista kamatne stope. bonus štednja. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. Kod rentne štednje. Postoji i aktivna štednja.

odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga. osim kamatne stope. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. američki dolar. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. Češke.5. Kao i kunska štednja. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. Slovačke. sve veće značenje ima izbor valute štednje. kupnju zemljišta. Međutim.4. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana.21 posto. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Kamatna stopa je promjenjiva. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. ali i držanje novca kod kuće. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. 3. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. 10 . ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju.2. a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama . što možemo vidjeti na sljedećem grafu. 3. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije. Slovenije. U uvjetima rastuće inflacije. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede.

033.0 49.551. do 07.119.9 53.937.9 50. 1.8 02.2 depoziti 2.674.8 11 . prikazane tablicom i grafom.7 49.9 53.poslovni.8 50.6 depozit Ukupno 53.463.3 50. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.983.990.640. godine (http://www.053. Tablica br.9 50.098.017.001.4 06. Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.hr) 3.0 03.4 52. 2.5 53. 3. Vrsta 01.6. 2 Kako i koliko građani štede (http://www.08. iznosio 22 posto. godine.poslovni.1 04. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001.08.08.432. 3. 3.hr) Redni br.3 07.014. mjeseca 2008.08.Graf br. Prema podacima iz 2008.08.022. depozita Štedni 3.0 52.624. 2.120. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi.08 3.2 52.3 05. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01.610. mjeseca počeli opadati. Oročeni 50. te je 2005.055.408. do 07. objavljeni u Beču. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta.08.

različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4.08. (http://www.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju.60. Banke su iskoristile situaciju na tržištu.08. Štedni depoziti 2.1.000. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. mjeseca 2008. 4. Ovisno o vrsti štednje. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka.000. Erste banci.hr) 4. na tri mjeseca 4. godine. Tako su iznosi kamatne stope.000. u Zagrebačkoj banci.08.000. Graf br. 3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. rentne isplate kamate. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita.2 posto godišnje. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje.0 1.000.7 posto ili 6. 12 .0 01.0 50. 07.0 30. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja.7 posto. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama.2 posto. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa. do 07. 05. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude. 03.0 0. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju. oročavanje putem internetskog bankarastva. na pola godine 5. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20.poslovni.08.000.0 10.0 40.

9 3.8 posto kamata na kune za jedan mjesec.25 5.9 do 4. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu. U skladu s tim. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.5 posto. 5.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.5 posto. i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju. Tablica br. tako je.65 13 . Iako. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi.2 4. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske.poslovni. Kao i druge banke.5 Najviša kamatna stopa 6.8 6. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama. primjerice. 3. prikazuju štednju u eurima. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. Erste banka nudi 3. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju.5 posto te 5. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5. 4 te graf br.25 posto na oročenja iznad 3 godine. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju. 4.65 posto na tri godine.8 3. dok tablica br. Tablica br. 4. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima. a time u gubitak ušteđevine.2 3.8 posto ovisno o duljini oročenja. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0. zajedno sa grafom br.

hr Tablica br.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.25 5.0 Najviša kamatna stopa 5. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.65 3.poslovni.5 3.2.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura.75 2.6 posto godišnje.pbz. Kamate na devize kreću se od 1.0 1.1 4.75 do najviše 5.7 6 5 4 3 2 1 0 6.hr) 4. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1.2 4.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.2 3.9 3. eure.8 6. kao i u drugim bankama. (http://www.1 posto.8 4.zaba.5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. http://www.6 5.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.6 1. http://www. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.000 eura na rok dulji od tri mjeseca.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3.erstebank.poslovni. ovisno o duljini oročenja. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.rba.6 posto do 3. (http://www. Najviša kamatna stopa. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5.7 14 .

75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa.6 1. godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 . Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina.poslovni. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu.6 5 4 3 2 1 0 3 5.1 3.5 5.6 4. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.hr) 5. 5.1. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu. S druge strane.7 Najniža kamatna stopa 1.

5. loš izračun mirovina. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. Poreču. g. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. To je najvažnije luksuzno dobro. nedostatna sredstva. visoku nezaposlenost i slično. U posljednjih osam godina. Dubrovniku. 5. Ipak. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Splitu. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću.3. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Mađarske. njih 21 posto štede za stare dane. 6. Poljskoj. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. ove godine u Zagrebu. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. porast broja umirovljenika. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. nikad nije kasno za početak štednje. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. Ukrajini i BiH.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. Češke. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. Slovenije. Šibeniku. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. no gledajući na duži rok. održan na taj dan 1924. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija.veći standard.2. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. u Milanu. nepovoljne demografske trendove. 16 . kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Rumunjskoj. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. odnosno zadužiti se. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. Varaždinu i Vukovaru. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.

N. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova.). U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. Makroekonomija. Građani Republike Hrvatske. MATE Stutely. MATE Gregory Mankiw.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. LITERATURA: • • • • • Blanchard. stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. (n. P. (2001. (2005. (2004. Nordhaus D. Đ. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.. R.). Gospodarstvo. MATE Njavro.d...).. O. Osnove ekonomije.).). BIROTEHNIKA Samuelson. MASMEDIA 17 . Ekonomija.. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva.. Ekonomski pokazatelji. (2000.

inet.hr http://www.krediti.inf.hr/banke.hr 18 .hr http://www.poslovni.hr/my/bank/services/category http://www.• • • • • • • http://www.hnb.rba.hr/savings http://www.hr http://www.zaba.html http://www.erstebank.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->