SADRŽAJ

:
1. UVOD..........................................................................................................................................2 2. POJAM ŠTEDNJE......................................................................................................................3 2.1. Funkcija potrošnje i štednje..................................................................................................3 2.2. Vrste štednje na makrorazini................................................................................................4 2.2.1. Privatna štednja.............................................................................................................4 2.2.2. Javna štednja..................................................................................................................4 2.2.3. Nacionalna štednja i investicijski jaz...........................................................................5 2.3. Granična sklonost potrošnji i štednji....................................................................................5 2.4. ...............................................................................................................................................5 Međunarodni institut za štednju..................................................................................................5 3. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................6 3.1. Utjecaj inflacije na štednju...................................................................................................6 3.2. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju..............................................................7 3.3. Štednja u banci......................................................................................................................7 3.4. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske.....................................................................8 3.4.2. Kunska štednja u RH...................................................................................................10 3.5. Načini štednje građana Republike Hrvatske......................................................................10 3.6. Smanjenje broja štediša u RH............................................................................................11 4. Kamatne stope na štednju u bankama RH ................................................................................12 4.1. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama............................12 4.2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima.............................14 5. Štednja građana za mirovinu ....................................................................................................15 5.1. Očekivanja u budućnosti....................................................................................................15 5.2. Razlozi štednje...................................................................................................................16 5.3. Svjetski dan štednje............................................................................................................16 6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................16 Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas, kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. To je najvažnije luksuzno dobro, jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu, odnosno zadužiti se.......................................................................................................................................16 Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer, neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili, nikad nije kasno za početak štednje. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim, no gledajući na duži rok, gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva..................................................................16 Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva, stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost..........................................................................................................17

... uz ostale ekonomske pokazatelje.. − uvidjeti važnost štednje sada kako bi se osigurao bolji standard života u budućnosti............ ali i načinima štednje koje preferiraju građani RH..... Metodom dedukcije............ − utvrđivanje funkcije štednje u raspoloživom dohotku i važnost privatne i javne štednje za nacionalnu štednju i investicije.. Četvrta cjelina na kraju govori o važnosti štednje građana u Hrvatskoj............................Građani Republike Hrvatske.......... Metodom analize analizirala se štednja sa makroekonomske razine kako bi se donio zaključak o štednji građana u RH............ u ovom slučaju inflacija i inozemni kapital.... iako nisu na glasu kao štedljiva populacija. te statističke metode kao posebne znanstvene metode... te kako se njihov utjecaj odrazio na pojedince i financijske institucije................ Treća cjelina se bavi analizom kamatnih stopa u bankama RH i to u domaćoj valuti i eurima............................... pak.... Ciljevi istraživanja seminarskog rada su: − definiranje štednje kao značajne makroekonomske kategorije. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. Statistička metoda korištena je kako bi 2 .... vrlo važna državi da bi procijenila stanje u državi i odlučila kojim će se instrumentima makroekonomske politike koristiti kako bi poboljšala svoje gospodarstvo.. Prva cjelina se bavi pojmom štednje te funkcijama koje štednja i potrošnja imaju u raspoloživom dohotku.......17 LITERATURA:...... Metodom indukcije promatrale su se pojedinačne varijable štednje kako bi se utvrdilo stanje nacionalne štednje u Republici Hrvatskoj..... UVOD Predmet istraživanja ovog seminarskog rada je štednja u Republici Hrvatskoj kao važan pokazatelj ekonomskog stanja i razvoja. Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život..... − objasniti utjecaj štednje i potrošnje na promjene dohotka............ . utvrdile su se makroekonomske kategorije koje utječu na štednju...... − pojasniti vrste štednje i kamatne stope koje primjenjuju banke RH.........17 1...... kako bi sebi osigurali bolji i kvalitetniji život u budućnosti. Kao značajna ekonomska pojava stopa štednje je............................... a također su podaci o štednji građana prikazali kako njihova ulaganja utječu na štednju i stanje cijelog gospodarstva...... Definiraju se pojmovi privatne i javne štednje i njihova uloga u nacionalnoj štednji kao makroekonomskoj kategoriji... Također se upoznajemo sa svjetski poznatim Danom štednje i začecima Međunarodnog instituta za štednju. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova........................................ − osvrt na štednju u Republici Hrvatskoj odnosno na ekonomske pojave koje utječu na štednju u RH... Metode korištene u seminarskom radu su metoda indukcije i dedukcije te analize i sinteze kao opće znanstvene metode..... Druga cjelina se bavi štednjom u Hrvatskoj i općenito utjecajima na štednju i vrstama štednje u hrvatskim bankama.. Seminarski rad podijeljen je na četiri cjeline..........

odnosno investicije. rad. S rastom dohodaka raste i štednja i potrošnja. usporava se razvoj gospodarstva određene države i mnoge druge negativne pojave. pojedinaca i poduzeća. . lipnja 1883. Štednja se usmjerava u investicije čime se stvaraju privatna i javna kapitalna dobra koja će omogućiti veću potrošnju u budućnosti. Odraz je položaja funkcije potrošnje u odnosu na raspoloživi dohodak. razvoja. Kod visokih dohodaka štednja raste brže od potrošnje a potrošnja čak stagnira. Iz tog razloga. Kako se mijenja visina dohotka tako se mijenjaju i štednja i potrošnja. na isti način može promatrati kroz jednakost štednje i investicija. nema se za koga povećavati proizvodnja. Možemo ga utvrditi zbrajanjem svih vrsta dohodaka prije plaćanja poreza. Na temelju 1 Raspoloživi dohodak – ukupni dohodak koji kućanstva primaju za prodaju faktora proizvodnje poduzećima (zemlja.1. te predstavlja zbroj novostvorene vrijednosti u jednoj državi u godini dana. koja se dosad promatrala kao jednakost proizvodnje i potražnje za dobrima. a na nju utječu i inflacija. kamatne stope. Funkcija štednje pokazuje koliko su kućanstva voljna uštedjeti pri raspoloživom dohotku. Prema Keynesu. Funkcija potrošnje i štednje Funkcija potrošnje pokazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine raspoloživog dohotka.engleski ekonomist poznat kao tvorac makroekonomije. socijalna sigurnost. Ako je potrošnja mala. 3 . taj pojam temelji se na pretpostavci da postoji stabilna veza između potrošnje i dohotka.) . John Maynard Keynes2 je proučavao odnos između štednje i investicija i donio zaključak da se ravnoteža na tržištu dobara. vrlo je važno stvoriti optimalan odnos u štednji i potrošnji da bi kao makroekonomski pokazatelji poslužili gospodarstvenicima da utvrde NDP3 a time i stanje u državi. Zagovarao je državne intervencije u privredu s ciljem sprečavanja negativnih efekata recesije i depresije. 2. ušteđevina se troši ili se stanovništvo zadužuje. Pokazatelj je gospodarskog stanja. 2.21. Kod malih dohodaka štednje nema ili je negativna. 2 John Maynard Keynes (5. nema ekonomskog rasta. 3 NDP (neto društveni proizvod) – je dio BDP-a. poticaja za investicije. Definira se kao neutrošeni dio raspoloživa dohotka1 te služi kao temelj za budući output i potrošnju. te pomoću njih izveli zaključci o štednji. POJAM ŠTEDNJE Štednja je jedna od najznačajnijih ekonomskih pojava. još je važnija potrošnja. Štednja je određena visinom dohotka.se brojčano i slikovno prikazali podaci o štednji građana u RH. travnja 1946. stabilnosti gospodarstva. Koliko god je za neku državu važna štednja. očekivanja u budućnosti i mnoge druge ekonomske pojave. kapital) uvećan za transfere primljene od države i umanjen za poreze plaćene državi.

2. 2001.60 . Stopa štednje kućanstva je štednja kućanstva kao postotak raspoloživog dohotka kućanstva. 2001. Privatna štednja Privatna štednja je iznos osobnog raspoloživog dohodak koji kućanstvima ostaje nakon izdvajanja za poreze i osobnu potrošnju. stoga razlikujemo pojmove privatne štednje. poduzeća i državnog viška. budući da tvrtke imaju likvidne rezerve kao pričuvu za gospodarski ciklus i radi financiranja daljnje ekspanzije.) 2.) Raspoloživi dohodak 0 100 200 300 400 500 Izdaci za osobnu potrošnju 60 120 180 240 300 360 Štednja .2. Vrste štednje na makrorazini Štednja kao makroekonomska kategorija se sastoji od štednje pojedinca. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje( Đuro Njavro i suradnici. Državna 4 . 2. Privatna štednja je zbroj štednje osoba i poduzeća. javne štednje i nacionalne štednje. Richard Stutely (1992. Tablica br. Štednja poduzeća je ciklična. Državna kapitalna potrošnja klasificira se kao investicija.2.utvrđenog stanja nositelji makroekonomske politike odlučuju da li je potrebno i u kojoj mjeri utjecati na gospodarstvo instrumentima makroekonomske politike.) 2. Javna štednja Javna štednja je iznos poreznih prihoda koji državi preostaju nakon što podmiri izdatke za potrošnju roba i usluga.1. Tablica i graf koji slijede prikazuju veličinu potrošnje i štednje pri različitim razinama raspoloživog dohotka.20 20 60 100 140 400 350 300 250 200 150 100 50 0 -50 -100 Izdaci za osobnu potrošnju Štednja r o p i a j n d e t š 0 100 200 300 400 500 raspoloživi dohodak Graf br. 1 Funkcija osobne potrošnje i funkcija štednje ( Đuro Njavro i suradnici.2.

Gregory Mankiw (2006. Manjkovi na tekućoj bilanci pokazuju u kojoj se mjeri domaće ulaganje financira kroz valutnu štednju. kao pokazatelji za donošenje nekih odluka.) Granična sklonost potrošnji (MPC6) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na potrošnju. Riječ ˝granična˝ upotrebljava se kroz čitavu ekonomiju da bi se shvatila kao dodatna ili naknadna. Samuelson i Nordhaus (n. 4 5 proračunski suficit (višak) – višak poreznih prihoda nad državnim izdacima proračunski deficit (manjak) – manjak poreznih prihoda nad državnim izdacima 6 MPC – Marginal propensity to consume (dio dodatnog dohotka koji se potroši) 7 MPS – Marginal propensity to save (dio dodatnog dohotka koji se uštedi) 5 . MPC označava željenu razinu potrošnje te dodatnu potrošnju. Ako su porezi manji od državne potrošnje. U slučaju da je MPS veći od MPC. država ostvaruje proračunski deficit5 – javna štednja je ativna. Granična novčana jedinica predstavlja posljednju kunu raspoloživog dohotka koji kućanstvo primi.3. Granična sklonost potrošnji i štednji Suvremena makroekonomija pridaje veliku važnost reakciji potrošnje i štednje na promjene dohotka. proizvođačima. realno predviđanje budućnosti na temelju kojih će postavljati realne ciljeve. Čine je javna i privatna štednja. zbroj štednje i potrošnje čini raspoloživi dohodak. Dio te posljednje novčane jedinice će biti potrošen. a dio ušteđen.) Neto dotok stranog kapitala znači da je domaća štednja manja od domaćeg ulaganja. koja proizlazi iz dodatne jedinice dohotka. osnovan je Međunarodni institut za štednju.2. ali i o drugim varijablama o kojima ovise i štednja i potrošnja. što je gotovo nemoguće. Ukoliko su porezi veći od državne potrošnje. MPC i MPS su ekonomske pojave koje se proučavaju kako bi kasnije koristile državi. MPC i MPS ovise o veličini dohotka. g. koji je kasnije imenovao i međunarodni institut štedionica.d.4. N. 2. Neto odljev kapitala znači da je domaća štednja veća od domaćeg ulaganja. Međunarodni institut za štednju osnovan je kao pomoćna ustanova organizacije Ujedinjenih Naroda sa sjedištem u Ženevi. Nacionalna štednja i investicijski jaz Nacionalna štednja ili jednostavno štednja je ukupan dohodak ekonomije koji preostaje nakon što oduzmemo osobnu i državnu potrošnju. država će ostvariti proračunski suficit4– javna štednja će biti pozitivna. Granična sklonost štednji (MPS7) je dio dodatne jedinice dohotka koji odlazi na štednju. Ako je MPC veći od MPS znači da je stanovništvo sklonije veći dio dodatne jedinice dohotka trošiti nego štedjeti. 2.) 2. višak štednje stranaca popunjava jaz. Stoga je MPC + MPS na bilo kojoj razini dohotka uvijek jednako jedan.d. usavršavanje rada štedionica sa suvremenim dostignućima na području bankarskog poslovanja te pomoć u pripremi kadrova za rad štedionica. onda je obrnuto. Međunarodni institut za štednju Na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara 1924.štednja odražava političke odluke i uglavnom je ciklična. Zadatak instituta je organiziranje i unaprjeđenje međunarodne suradnje štedionica za razvoj štednje u svijetu.3. Kao što znamo. Oliver Blanchard (n.

te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica. Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja8 u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane. mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata. na račun stambene štednje. stambena štednja. mirovinske fondove i osiguranje. ni oni ekonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 100. Premda se banke većim dijelom zadužuju u inozemstvu. pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. ŠTEDNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija.1. promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti.000 kuna. no važna je za one koji imaju mnogo više novca na računu. osiguranja i investicijskih fondova. razne vrste ulaganja sve su popularniji. trećinu u stambenu štednju. Treći mirovinski stup. Osim što su joj skloni konzervativniji građani. Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama. svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik. Utjecaj inflacije na štednju 8 portfelj (portfolio) – skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje.3. 6 . u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. no mora biti visoka. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote. pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. 3. osiguranja. No. mnogo su poznatiji kao potrošači. dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije. no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema.000 eura. Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna. ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna. osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard. no štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga.

rastom nezaposlenosti. a jedini koji bi mogli biti zadovoljni inflacijom jesu dužnici jer se s vremenom realna vrijednost njihova duga smanjuje.inf. zajedno sa ostalim bivšim socijalističkim zemljama. Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u srpnju dosegla rekordnih 8. U takvim uvjetima hrvatski građani prisiljeni su sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba. Utjecaj inozemnog kapitala na nacionalnu štednju Hrvatska je. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. Dionička tržišta počela su naglo padati. Kako svaka sigurnost i blagostanje. tada ograničavanje inozemnog zaduživanja dovodi do rasta nacionalne štednje bez smanjivanja gospodarske aktivnosti. Nacionalna štednja i inozemna štednja su supstituti a ne komplementi. Sve je bilo dobro kratko vrijeme. No. u prvim godinama tranzicije bila suočena s padom proizvodnje. ipak pronalazi načine kako zaraditi u vrijeme sve većeg rasta stope inflacije koja prijeti prinosima i zaradi. sc. 3. tako su i hrvatski građani relativno brzo zaboravili na visoku inflaciju iz 80-ih godina i veliko unutarnje dugovanje iz 90-ih te su spremno prihvatili staru igru zapadnog svijeta ulažući u dionice. 3.html) . a Zagrebačka burza nije bila izuzetak. Alarmantan rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. ako visina nacionalne štednje ne ovisi o priljevu inozemne štednje. a početak ulaganja na tržište dionica baš je to najavljivao. za istu se količinu novca može kupiti sve manje. Štednja u banci Karakteristike štednje u banci: (http://www. plemeniti metali mogu donijeti prinose i u doba velike inflacije. Inflacija je najveći neprijatelj investitora. U svom znanstvenom radu znanstveni suradnik dr. a onda je financijska kriza uzrokovana lošim ulaganjima američkih banaka zaprijetila cijelom svijetu. iako u strahu. Budući da je nacionalna štednja bila veoma niska.3. a ulagačka zajednica. tada takvo ograničavanje dovodi samo do pada domaćih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti. pa ograničavanje priljeva inozemnog zaduživanja dovodi do pada nacionalne stope štednje. briše iz sjećanja sve loše iz gospodarske prošlosti.Zbog inflacije ulagači se sve više okreću valutnoj štednji. inozemni je kapital bio prijeko potreban komplement nacionalnoj štednji za povećanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. obveznice.inet. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. Ali ipak nije tako jer inflacija istovremeno ugrožava sve vrste štednje i ulaganja.000 eura i inflacija bi za njih mogla biti lijepa vijest. Svaki Hrvat prosječno za kredite duguje oko 90. 7 . te tvrdi ako su nacionalna i inozemna štednja supstituti. Bauk inflacije kruži svijetom.4 posto. Dionice.štedni ulozi su osigurani do 100. Pojednostavljeno. a manje odvajati za štednju i investiranje. Analitičari osim toga sa zabrinutošću gledaju na bilo kakvu najavu povećanja plaća jer ono vodi spirali inflacije iz koje je dosta teško pobjeći. Željko Lovrinčević objašnjava vezu nacionalne i inozemne štednje.000 kn. Građani Hrvatske tek su se odnedavno priviknuli na ulaganje u dionice te su shvatili da taj način ulaganja može osigurati lijepu mirovinu. a građani su u sve većem strahu jer im je inflacija zaprijetila sve manjom kupovnom moći. Inflacija sada prijeti cijelom dobitku i ulaganju.hr/banke. i inflacije.2.

To su ujedno i mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja. deviznom računu. Osnovni štedni programi u Republici Hrvatskoj su: (http://www.štednja uz dvije vrste kamata: fiksna9 i promjenjiva10.. − rentna štednja.4. Građani bi mogli početi i povlačiti štednju iz banaka jer će inflacija istopiti njihove zarade. Kad je o kunskoj štednji riječ. Klasična oročena štednja je štednja kod koje se štedni ulog uplati jednokratno. 3. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4. koje pružaju građanima razne pogodnosti. Banke su se okrenule domaćim štedišama. ili deviznoj knjižici (nije oročen). kako bi svoju ušteđevinu pohranili upravo u banke i time im osigurali sredstva financiranja. − štednja uz premiju. kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. na tri mjeseca od 4. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu. Uz standardni model. Iznos se može oročiti u svim valutama s tečajne liste. Kamata ovisi o štednom programu. neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od 6% godišnje nude se za kune. − kunska štednja. − otvorena štednja. a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske Narodne Banke koje im ograničavaju rast kreditiranja.hr/savings.9 do 4. dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak . Vrste štednje su: A vista štednja (po viđenju) se odnosi na novac koji se nalazi na tekućem računu.7 posto. nadajući se da će ih potaknuti primamljivim kamatnim stopama te od njih izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. banke su najviše spremne na pružanje primamljivih ponuda štedišama. trajanju ugovorene štednje i visini pologa.gotovo zaboravljen. ovisno o paketu Inovacije.3 do do 4. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava. visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto. domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i njegovu štednju. − devizna štednja.8 posto.4. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi time prikupili najviše sredstava iz domaće valute. odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“. a kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva.asp) − štednja po viđenju. − oročena štednja.krediti. 3.1. Vrste štednje u bankama Republike Hrvatske Banke Republike Hrvatske koriste različite vrste štednje.05 do 4. − štednja uz fiksnu kamatnu stopu.5 posto. Za veće iznose banke uglavnom 9 10 fiksna kamatna stopa – dogovorena kamata se ne mijenja za vrijeme ugovorene štednje promjenjiva kamatna stopa – banka zadržava pravo promjene kamate za vrijeme štednje 8 .

Kamatna stopa je promjenjiva. uz obračun kamate do postignutog roka. a oročava se samo u kunama i eurima. a uplata i isplata uloga te pripadajuće kamate u domaćoj valuti. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini uloga. a raspon oročenja prilično je širok. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje. Kunska štednja uz valutnu klauzulu podrazumijeva štednju u kunama. ugovorenu u devizama. − Premium štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje i za uloge od protuvrijednosti 25. uz obračun A vista kamatne stope. najčešće je to 25 eura ili 200 kuna. Fiksna kamatna stopa je obično niža od redovne. bonus štednja. Privredna Banka Zagreb ima nekoliko modela kunske štednje uz valutnu klauzulu pa tako razlikujemo: − Premium bazna štednja je kunska štednja s valutnom klauzulom uz stimulirajuće kamatne stope na oročenje. U slučaju prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka.00 EUR-a na više. Premijska štednja je posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. kvartalno. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem. povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja. a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. Postoji u opciji s promjenjivom kamatom. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti. Kod rentne štednje. Otvorena štednja podrazumijeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja. Štednja uz fiksnu kamatnu stopu je štednja kod koje je unaprijed poznata kamatna stopa do isteka oročenja. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata. a za razliku od kunske oročene štednje. a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. Novac je raspoloživ u svakom trenutku. uz valutnu klauzulu u eurima. Postoji i aktivna štednja. 9 . a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku. planirana štednja. − Postoji i model s promjenjivom kamatom. Devizna štednja je oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu. ako je regulirano ugovorom. Neke banke nude niz različitih modela ove vrste štednje. štedni iznos se uplaćuje jednokratno uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno. Kunska štednja s otkaznim rokom podrazumijeva mogućnost raspolaganja novcem samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. polugodišnje ili godišnje). Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste. Neke banke obračunavaju kamate za najbližu nižu ročnost u trenutku raskida ugovora. Najveći rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. Prva uplata iznosi minimalno 15 eura ili 100 kuna.000. a kasnije uplate se odvijaju prema želji i mogućnostima klijenta. Depoziti su izraženi u stranoj valuti. Mogućnost automatskog obnavljanja ugovora vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor.nude veće mogućnosti dogovaranja kamatne stope. a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno s kamatom. u valuti štednih uloga. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije. a kamata može biti fiksna ili promjenjiva.

Slovačke. ali i držanje novca kod kuće. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije. kupnju zemljišta.21 posto. Kunska štednja u RH Nakon pada dioničkog tržišta građani su svoj novac počeli u većoj mjeri preusmjeravati u klasične oblike ulaganja kao što je štednja.4. Slovenije. Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto. ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. sve veće značenje ima izbor valute štednje. švicarski franak pruža bolju zaštitu od inflacije. 10 . Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja. osim kamatne stope. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način. a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u eurozoni u odnosu na Hrvatsku. Međutim. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana.Devizna štednja s otkaznim rokom omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. 3. omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose.5. Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate da Hrvati sve više štede. Banke su na taj trend odgovorile povećanjem kamata na štednju. što možemo vidjeti na sljedećem grafu. kamatna stopa mora biti veća od inflacije. odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina. a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama . Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor. Češke. Kao i kunska štednja. Kamatna stopa je promjenjiva. što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. U uvjetima rastuće inflacije.2. Načini štednje građana Republike Hrvatske Hrvati preferiraju stambenu štednju. štednja u čvršćim valutama kao što su euro. američki dolar. 3. a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga. ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos. inače će pojesti dobar dio štednje tako da u takvim uvjetima štednja u bankama nije najbolja vrsta ulaganja jer one su još manje od stope inflacije.

2 Kako i koliko građani štede (http://www.022.053.3 07.014.990.hr) 3.937. objavljeni u Beču.098.poslovni.119. 2. 1. godine. depozita Štedni 3. Oročeni 50. prikazane tablicom i grafom. do 07.6.624.055. Prema podacima iz 2008.9 53. do 07.5 53.08.017.4 52.983.08.Graf br. iznosio 22 posto.2 52.3 50.08. Vrsta 01.432. pokazali su rezultati istraživanja Bank Austria Creditanstalta.hr) Redni br. 3.2 depoziti 2. mjeseca počeli opadati. te je 2005. Hrvatska prednjači po udjelu zaduženih građana koji je udvostručen u razdoblju od 2001.1 04.8 11 . Smanjenje broja štediša u RH Postotak hrvatskih građana koji imaju štedne depozite u samo je četiri godine pao s 38 na 26 posto.674.640.poslovni.0 52.4 06. godine (http://www.9 50. mjeseca 2008.551.463.8 50.8 02.7 49.033.08. Tablica br.3 05.408. 3.001.120.08.08. 2. Razlozi smanjenja broja štediša u RH su ti što Hrvati žele uživati u životu kao i stanovništvo u zapadnoj Europi. 2 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. 3. možemo vidjeti da su štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u razdoblju od 01.610.08 3.9 50.6 depozit Ukupno 53.9 53.0 49.0 03.

3 Štedni i oročeni depoziti u hrvatskim bankama u milijunima kuna u razdoblju od 01. na pola godine 5.0 01. amtrajući je sigurnijim načinom ulaganja.0 10. građani RH počeli su usmjeravati novac u banke u obliku štednje. rentne isplate kamate. (http://www.1. osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude.2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju.000. na tri mjeseca 4. Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom k a n j l i m u 20.000. 05. različiti kod štednje po viđenju u kunama i eurima.08.08.poslovni. godine. Ovisno o vrsti štednje.000.08.60. Kamatne stope na štednju u bankama RH Padom dioničkog tržšta. 07. Tako su iznosi kamatne stope. raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka.0 50.000.2 posto godišnje.000.0 1.hr) 4. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5. do 07.08. Privrednoj banci i mnogim drugim hrvatskim bankama. u Zagrebačkoj banci. Erste banci.000. svaka banka nudi kamatne stope najpovoljnije za poslovanje kojima će ujedno privući građane na štednju. mjeseca 2008.2 posto. oročavanje putem internetskog bankarastva. 4.0 0.7 posto. 03.0 40. Banke su iskoristile situaciju na tržištu. Štedni depoziti 2.7 posto ili 6. 12 . Graf br. daje mogućnost podizanja lombardnog kredita. Kamatne stope na štednju kreću se različito u bankama Republike Hrvatske. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u kunama U Zagrebačkoj banci kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja iznosi 4.0 30. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke. te su na nju odgovorile povećanjem kamatnih stopa.

i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju.25 5. U skladu s tim. dok tablica br. Erste banka nudi 3.5 Najviša kamatna stopa 6.5 posto. Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0. Kao i druge banke.9 3. prikazuju štednju u eurima. a time u gubitak ušteđevine. a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. Iako. 4 te graf br.8 6. jasno je vidljiv odnos najniže i najviše kamatne stope u pojedinim bankama Republike Hrvatske.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 4.5 posto te 5.65 13 . odnosno koja banka ima najpovoljniju kamatu na štednju. 3 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. Na sljedećim tablicama i grafičkim prikazima.Privredna banka Zagreb svojim štedišama za štednju u kunama nudi kamatne stope u rasponu od 3.8 3.25 posto na oročenja iznad 3 godine.8 posto ovisno o duljini oročenja. 4.1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6. 4. ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3. Prema podacima možemo i donijeti zaključak o uvjetima koje banke nude na štednju. tako je. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.5 posto.2 4. prikazuje kamatne stope na štednju u bankama RH u kunama. Tablica br.poslovni. PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu. pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje.9 do 4.2 3. 5. zajedno sa grafom br. U ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi. 3. najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5. ponekad najviša kamata ne predstavlja najbolje rješenje i ulog jer može nositi i najveći rizik od propasti banke. primjerice. Tablica br.65 posto na tri godine.8 posto kamata na kune za jedan mjesec.

6 posto do 3.8 6.zaba.75 do najviše 5.poslovni. http://www. eure.hr) Naziv banke u RH Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Najniža kamatna stopa 3. (http://www. ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.2 3.1 4.2.5 Najniža kamatna stopa Najviša kamatna stopa Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb Erste banka Raiffeisen banka Graf br.7 6 5 4 3 2 1 0 6. Kamate na devize kreću se od 1. kao i u drugim bankama.rba.9 3.8 4. (http://www.6 posto godišnje.2 4.0 1. ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. Najviša kamatna stopa.75 2. Visina kamatne stope u bankama RH za štednju po viđenju u eurima U Zagrebačkoj banci raspon kamata na devize kreće se od 3 do najviše 5.pbz. 4 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.6 1.erstebank.hr) 4.hr Raiffeisen banka najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura. ovisno o duljini oročenja. http://www. 4 Kamate na štednju u kunama u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www.6 5.poslovni.1 posto.5 3.hr) Privredna banka Zagreb za najpopularniju valutu.25 5.7 14 .5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju.hr Tablica br.0 Najviša kamatna stopa 5.65 3.hr) Erste banka iznos obračunate kamate ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna.

6 1.5 5.7 Najniža kamatna stopa 1. Dvadeset posto onih koji štede ili to tek namjeravaju uglavnom su osobe većeg stupnja obrazovanja i socioekonomskog statusa.1. Čak polovica građana ne zna ni približno stanje na svome računu. 5 Kamate na štednju u eurima u jednim od najvećih hrvatskih banaka (http://www. 5.poslovni.75 2 Najviša kamatna stopa Zagrebačka Privredna Erste banka banka banka Zagreb Raiffeisen banka Graf br.1 3. a 80 posto njih ne zna ni koliki je bio prinos fondova u prošloj godini. S druge strane. Očekivanja u budućnosti Zabrinjava rezultat koji govori da prosječan Hrvat sa štednjom za mirovinu počinje nakon 45. Čak 60 posto građana štednju za mirovinu započet će u sljedećih deset godina. 33 posto građana koji niti štede niti to planiraju osobe su radničkih zanimanja i nižeg stupnja obrazovanja.6 5 4 3 2 1 0 3 5. godine života jer se s takvim stavom teško može očekivati kvalitetna mirovina koja će jamčiti 15 .6 4. Štednja građana za mirovinu Građani koji štede u obveznim mirovinskim fondovima općenito vrlo malo znaju o njihovu radu.hr) 5.

visoku nezaposlenost i slično. no gledajući na duži rok. Slovenije. Razlozi štednje Prema objavljenim podacima istraživanja agencije Puls za AZ fond. pomoći djeca i obitelji i na koncu štednje iz trećeg stupa. Ukrajini i BiH. Splitu. Mađarske. 16 . Svjetski dan štednje Svjetski dan štednje slavi se 31. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva i za oživljavanje borbe protiv siromaštva. 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka. njih 21 posto štede za stare dane. gomilanjem mnogobrojnih sitnih uloga mogu se prikupiti velika novčana sredstva. Češke. ove godine u Zagrebu. To je najvažnije luksuzno dobro. 5.veći standard. Vrlo je važno donijeti odluku o štednji jer. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja. Time je započela era promišljanja o očuvanju i podizanju vrijednosti postojećeg resursa. porast broja umirovljenika.6 milijuna kuna donacija za ukupno 999 vrijednih projekata. održan na taj dan 1924. Smatramo je najzdravijom osnovom za investiranje u proizvodnju trajnih dobara. nadaju se da će kada im radni odnos prestane živjeti od honorarnih poslova. nikad nije kasno za početak štednje. a 40 posto smatra da će taj standard biti puno niži i od standarda "novih umirovljenika" koji primaju 18 posto niže mirovine od prosjeka. nedostatna sredstva. koliko se natječaj organizira ukupno je dodijeljeno 15. kako bi nam se uvećan vratio u budućnosti. ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji. Nekada nam se iznos od 50 ili 100 kuna može činiti malenim. nepovoljne demografske trendove. Prikupljena sredstva na štednom računu ublažavaju nepredviđene financijske troškove a time i bliže ka ostvarenju željenog cilja. g.2. 6. ZAKLJUČAK Štednja je vrlo značajna komponenta u životu pojedinaca a time i u cjelokupnom gospodarstvu države. Ta novčana sredstva mogu nam poslužiti za ostvarenje krupnih ekonomskih ili društvenih ciljeva. Rumunjskoj. Šibeniku. U posljednjih osam godina. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. listopada kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara. Za to krive niska izdvajanja za mirovine. loš izračun mirovina. neovisno u kojoj se životnoj situaciji nalazili. a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću. Dubrovniku. Štednjom se odričemo dijela prihoda danas. Istraživanje je pokazalo da 48 posto zaposlenih u mirovini očekuje niži standard. jer tko nema vlastitu štednju primoran je koristiti tuđu. Poljskoj. Svjetski dan štednje Zagrebačka banka redovito obilježava dodjelama donacija. odnosno zadužiti se. Varaždinu i Vukovaru. koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije. u Milanu. Poreču.3. 5. Ipak.

Nordhaus D. Ekonomski pokazatelji. U skladu s tim potrebno je postavljati realne ciljeve i najbolje kombinacije instrumenata ekonomske politike da bi utjecali na ostvarenje planiranih ciljeva. iako nisu na glasu kao štedljiva populacija.).). Na razmišljanje o štednji građane je navela i nesigurnost o održivosti mirovinskog sustava te sve više dio svojih dohodaka pohranjuju u banke kako bi ih koristili onda kad ne budu sposobni zarađivati za život. MATE Gregory Mankiw.. P. Istraživanja su pokazala da čak 90 posto građana planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. R. Makroekonomija.. LITERATURA: • • • • • Blanchard. sve više shvaćaju važnost štednje te se broj štediša povećava. Planiranje štednje samo je jedna od pojava koja uvelike utječe na ostvarenje ciljeva.).d. BIROTEHNIKA Samuelson. (n. Ekonomija. (2004. Osnove ekonomije.. stoga joj treba posvetiti posebnu pozornost... O.. (2000.). Građani Republike Hrvatske. N. (2001. Đ. MASMEDIA 17 .). (2005.Ekonomisti moraju realno tumačiti ekonomsku stvarnost i isto tako realno predviđati budućnost. MATE Stutely. MATE Njavro. Gospodarstvo.

hr/my/bank/services/category http://www.inet.hnb.zaba.rba.poslovni.inf.hr/banke.hr http://www.erstebank.hr http://www.• • • • • • • http://www.hr/savings http://www.html http://www.hr 18 .krediti.hr http://www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful