Professional Documents
Culture Documents
Poduni spojevi Spojevi pod pravim uglom Spojevi pod kosim uglom Kombinovani spojevi u svim pravcima
Sueljasti spojevi leeih greda Oni se obino primenjuju kod temeljnih greda i tavanskih greda i esto su u upotrebi u tesarstvu. Rad bolje uzajamne veze ovi spojevi dodatno se ojaavaju odozgo ili sa obe strane klanfama ili drugim elementima. Preklop dole dodatno se uvruje klinovima, najee odgovarajuim ekserima .
Nastavak na preklopu kod podronjae radi se samo tako da on lei na stubu a ne izmeu stubova
Kod nas se retko upotrebljava spoj sa klinovima. Miljenja su razliita o njihovoj podesnosti: jedni tvrde da je to slab spoj zbog klinova, dok drugi tvrde da je to ba njihova dobra strana jer kada se graa osui spoj se olabavi, a klinovi ga opet uvrste Slika a)
Na slici br.6. pod 1 prikazan je spoj podvenanice (praga) i vezne grede na urez(zasecanje). Ovaj spoj se esto upotrebljava. Spoj podvenanice sa veznom gredom pod 2 i 3 bolji je od prethodnog jer bolje odupire pomeranju levo i desno.
Slika 9. predstavlja nain vezivanja temeljnih greda i venanica na uglovima. Ovde je spoj izveden na taj nain da u sluaju kakvog pritiska iznutra protivstane pomeranju greda. To je vrlo dobar vez, no nai tesari ga vrlo retko upotrebljavaju. Na slici 10 takoe je prikazan nain spajanja temeljnih greda i venanica na uglovima. Ovo se radi iz istih razloga kao i prethodni spoj samo to je ovaj spoj jo bolji. Slika 11. spoj na viljuku, ova veza se upotrebljava kod temeljnih greda. Spojevi manjih dimenzija rade se i kod rogova.
Usek podupiraa
Na slici a) prikazan je usek podupiraa. Ovaj usek predstavljen je na jedan nain izrade dok njih ima vie vrsta to e se videti kod drvenih mostova. Slika pod b), prikazan je jedan nain zaseka gde je spojen stub sa horizontalnom gredom.
Pored zgrada sa bondrukom imamo vrstu zgrada koja se radi sva od grae, sa zidovima od trupaca(brvana). Takvi se zidovi rade od stabala koji se oteu samo na naleuim povrinama, vezuju se na unakrsnim takama Slika 12. Brvnara od rezanih greda Zidovi od rezanih greda Spajanje ovih zidova vri se zarezom sl.13, na uglovima pri ukrtavanju. Otvori za vrata i prozore rade se kao na istoj slici pod (e). Vertikalni stupci ugrauju se u horizontalnu gredu sa epom sa strane. Nasuprot donjoj horizontalnoj gredi stavlja se gornja horizontalna greda koja slui kao nadprozornik i navratnik a uglavljuje se stupcima kao i donja.
Najbolji nain izrade zidova od rezanih greda prikazan je na slici 14. Pored toga to se vezivanje postie obostranim zarezom, svako drvo jo ima poduno pero i ljeb, tako da se pri eventualnom sasuenju drveta ipak spreava ulaz hladnog vazduha, dok to nije sluaj kod prethodnog naina izrade.
Krovne konstrukcije
Na slici 15. prikazani su razni naini spajanja rogova sa raspinjaama odnosno kljetima sa epovima ili sa ivinim zasekom na lastin rep. Pri spajanju rogova pri vrhu Slika 16. od znaaja je da li ima slemenjae u dotinom krovu ili je nema. Izmeu dva naspramna roga pri sueljavanju na vrhu ostavlja se prazan prostor od 1 cm.
Ako nema slemenjae rogovi se spajaju na viljuku Slika 17. ili preklop slika 18.
Kod veih razmaka punih vezova tr postaviti strop, uputno je pojaati le potpora, kao i same kose potpore, dod veznom gredom, odnosno s kosom svornjacima. Slika 249.
Mansardni krovovi
Ovi krovovi su dobili ime po pariskom arhitekti Mansardu koji je prvi koristio potkrovlje na ovaj nain. Mansardni krovovi se rade kada se eli da se iskoristi tavanski prostor za stanovanje. To znai da se mansardni krovovi samo rade kod stambenih zgrada. Mansardnih krovova ima na jednu, dve, tri ili etiri vode, mogu biti sa ili bez nazidka. Na slici dole je mansardni krov na dve vode. Ovde su glavna ukruenja uzdune pajante.
Kod mansardnih krovova na dve vode, gde raspn moe biti i do 10 met. mora svakako imeu spoljlnih obimnih zidova biti bar jo jedan nosivi (deblji) zid, jer bi u protivno morali primeniti krovnu vealjku a onda ne bi mogli smestiti sanbene prostorije u potkrovlje.
Letvisanje krova
Postavljanje letava za dvostruko pokrivanje obinim (biber) crepom Najmanji nagib krova je 33o to priblino za pojedine vrste krova odgovara odnosu - visina: rasponu = 1:1,50 ili zaokrueno 65%. Letve treba da su preseka 33/48 mm ili 28/48 mm; prikivanju se p 6 na 1 metar duni kose povrine krova, tj. meusobni razmak od ose do ose letve iznosi priblino 16,5 cm. Na slici dole pod 1. Na slici dole pod 2. je postavljanje letava za utoreni, falcovani crep. I ovde je nagib krova kao prethodno tj. najmanje 33o. Letve treba da su preseka 33/48 mm, prikivaju se po 3 na jedan duni metar kose povrine krova, tj. meusobni razmak od ose do ose letve iznosi 33 1/3 cm. Postavljanje letava za pokrivanje tlaenim (presovanim) crepom. Slika dole pod 3. Kod ovog pokrivanja najmanji nagib krova je 22o , to priblino za pojedine povrine krova odgovara odnosu - visina: rasponu = 1:2,50 ili 40%. Letve treba da su 33/48 mm i prikivaju se kao i za utoreni crep, tj. na odstojanju 33 1/3 cm.
Pokrivanje krova