You are on page 1of 17

Tesarski Radovi Obrada drveta

Tesarski spojevi i veze drveta


Aleksandar Milutinovi: Tesarski radovi Tesarski spojevi su sastavci grae izraeni u cilju da se graa meusobno povee i vrsto dri, odnosno da se onemogui pomeranje pojedinih drvenih delova(elemenata). Veze su esto potrebne stoga to nam je nemogue doi do takvih duina i debljina grae prema statikom proraunu ili projektu. Pomou veza postiemno na najbolji nain da poveemo grau a da ne oslabimo sigurnost objekta koji je u pitanju. Tesarski spojevi i veze imaju uobiajene dimenzije u zavisnosti od preseka obraivane grae, stoga je potrebno da svaki tesar, bar za glavne veze, poznaje njihove uobiajene dimenzije. Pre krojenja na drvetu se obelei oblik koji pri obradi treba izrezati. Kao opte pravilo vai da se svaki spoj mora izvesti tako da se prenoenje sila (optereenja) preko njega vri kako je to proraunom i projektom predvieno, a da se pri tom utroi to manje materijala. Sredstva za uvrivanje veza kod drvenih konstrukcija mogu biti drvena i gvozdena.

Veze etvrtastog drveta greda - gredica


Poduni spojevi Spojevi pod pravim uglom Spojevi pod kosim uglom Kombinovani spojevi u svim pravcima

Sueljasti spojevi leeih greda Oni se obino primenjuju kod temeljnih greda i tavanskih greda i esto su u upotrebi u tesarstvu. Rad bolje uzajamne veze ovi spojevi dodatno se ojaavaju odozgo ili sa obe strane klanfama ili drugim elementima. Preklop dole dodatno se uvruje klinovima, najee odgovarajuim ekserima .

Nastavak na preklopu kod podronjae radi se samo tako da on lei na stubu a ne izmeu stubova

Pravi kukast preklop sa klinovima

Kod nas se retko upotrebljava spoj sa klinovima. Miljenja su razliita o njihovoj podesnosti: jedni tvrde da je to slab spoj zbog klinova, dok drugi tvrde da je to ba njihova dobra strana jer kada se graa osui spoj se olabavi, a klinovi ga opet uvrste Slika a)

Pravi kukast preklop sa ispustima i klinovima


Slika b). Vrlo dobar spoj ali se u tesarstvu retko upotrebljava jer ima drvene klinove koji se izbegavaju. Vai ista napomena kao i za prethodni.

Sueljene veze lastinog repa


Sastav na lastin rep radi se kod temeljnih greda podvenanica ili venanica. Lastin rep treba uvek raditi uspravno na godove a ne paralelno!

Lastin rep se radi uspravno na godove obavezno!

Spojevi greda pod pravim uglom

Na slici br.6. pod 1 prikazan je spoj podvenanice (praga) i vezne grede na urez(zasecanje). Ovaj spoj se esto upotrebljava. Spoj podvenanice sa veznom gredom pod 2 i 3 bolji je od prethodnog jer bolje odupire pomeranju levo i desno.

Razni tpovi pravouglih spojeva

Spojevi lastin rep pod pravim uglom


Na slici 7. dva spoja praga sa veznom gredom na lastin rep. Ovo je najbolja veza za ovu vrstu radova. Na slici 8. veza podvenanice sa veznom gredom na krajevima. Ovo je zaista jedini uspean nain da se tesarskim vezom spoji podvenanica sa veznom gredom i sprei eventualno spadanje vezne grede sa podvenanice. Istina deo drveta koji ostaje da daje otpor pri sklizanju je mali, ali dovoljan za ovu svrhu, ukoliko ne bi dejstvovale neke druge nepredviene sile. U tom sluaju ako bi dolo do bonog pritiska, taj mali deo drveta bio bi napregnut na smicanje.

Preklop na uglu sa kosim zasekom - Spoj na viljuku

Slika 9. predstavlja nain vezivanja temeljnih greda i venanica na uglovima. Ovde je spoj izveden na taj nain da u sluaju kakvog pritiska iznutra protivstane pomeranju greda. To je vrlo dobar vez, no nai tesari ga vrlo retko upotrebljavaju. Na slici 10 takoe je prikazan nain spajanja temeljnih greda i venanica na uglovima. Ovo se radi iz istih razloga kao i prethodni spoj samo to je ovaj spoj jo bolji. Slika 11. spoj na viljuku, ova veza se upotrebljava kod temeljnih greda. Spojevi manjih dimenzija rade se i kod rogova.

Prav ugaoni dijagonalni spoj sa epom


Preklop po dijagonali. Izraeni spoj se privruje sa dva eksera. Slika a)

Spojevi kod izmena - preklop na lastin rep


Slika b). Ovo je obian sastav na lastin rep. Naleue ivice zaobljene su radi boljeg upasivanja

Spajanje raspinjae sa stupcem


Na slici dole pod a) vezivanje raspinjae pravim epom, pod b) isto vezivanje sa epom i dodatnim naslonom, drugi nain je bolji. Slika pod c), spojevi pod kosim uglom. Spajanje uspravnih i vodoravnih gredica kosim gredama.

Usek podupiraa
Na slici a) prikazan je usek podupiraa. Ovaj usek predstavljen je na jedan nain izrade dok njih ima vie vrsta to e se videti kod drvenih mostova. Slika pod b), prikazan je jedan nain zaseka gde je spojen stub sa horizontalnom gredom.

Drveni zidovi Brvnare Drvene kue


Zgrada iji je ceo kostur od drveta zove se bondruara. Kod ovakvih zgrada samo je temelj od kamena ili betona, a izdignut je bar za 0,50 met. iznad zemlje. Prostor izmeu grede i stubova zove se kanat. Kanat se ispunjava opekom, erpiom ili prepleteom vrbovih grana.

Pored zgrada sa bondrukom imamo vrstu zgrada koja se radi sva od grae, sa zidovima od trupaca(brvana). Takvi se zidovi rade od stabala koji se oteu samo na naleuim povrinama, vezuju se na unakrsnim takama Slika 12. Brvnara od rezanih greda Zidovi od rezanih greda Spajanje ovih zidova vri se zarezom sl.13, na uglovima pri ukrtavanju. Otvori za vrata i prozore rade se kao na istoj slici pod (e). Vertikalni stupci ugrauju se u horizontalnu gredu sa epom sa strane. Nasuprot donjoj horizontalnoj gredi stavlja se gornja horizontalna greda koja slui kao nadprozornik i navratnik a uglavljuje se stupcima kao i donja.

Najbolji nain izrade zidova od rezanih greda prikazan je na slici 14. Pored toga to se vezivanje postie obostranim zarezom, svako drvo jo ima poduno pero i ljeb, tako da se pri eventualnom sasuenju drveta ipak spreava ulaz hladnog vazduha, dok to nije sluaj kod prethodnog naina izrade.

Krovne konstrukcije
Na slici 15. prikazani su razni naini spajanja rogova sa raspinjaama odnosno kljetima sa epovima ili sa ivinim zasekom na lastin rep. Pri spajanju rogova pri vrhu Slika 16. od znaaja je da li ima slemenjae u dotinom krovu ili je nema. Izmeu dva naspramna roga pri sueljavanju na vrhu ostavlja se prazan prostor od 1 cm.

Ako nema slemenjae rogovi se spajaju na viljuku Slika 17. ili preklop slika 18.

Krov na jednu vodu


Na stubove se oslanjaju dve pajante koje ukruuju slemenjau. Rogovi se postavljaju od slemenjae direktno na venanicu bez ikakvih srednjih podupiraa. U oba sluaja vezna greda je ujedno i tavanska greda. Ali tavanske grede se mogu staviti i ispod veznih greda, da nemaju nikakve veze sa krovnom konstrukcijom. Obzirom na mali raspon prvi sluaj je rentabilniji ali se on zbog opasnoti ot poara ne preporuuje i samo izuzetno dozvoljava. Jednovodni krov za raspone 5 - 6 metara. Slika 19.

Dvojna vealjka - Krov na dve vode


Sistem dvojne vealjke primenjuje se za raspone do 12 met. One mogu biti sa nazidkom ili bez nazidka. Konstrukcija je ista kao i kod proste vealjke samo to su ovde ubaene raspinjae ili kleta koja omoguuju da se spoljane sile jo bolje prenose do nosivih zidova.

Krovna konstrukcija sa tri stupca u vealjci


Sistem trojne vealjke primenjuje se za raspone do 14 met. Raspinjaa se nalazi na 2/3 visine stubaca i ukruena je pajantama. Preko oba ova stuba postavljena su kleta, a na sredini kleta oslanja se trei stub. Preko ovog gornjeg stuba postavljena je slemenjaa na kojoj lee rogovi. Ispod grede-zatege vezana je za stupce (gvoem) okagaa (a), koja slui da se za nju prikuje plafon to se ree radi kod ovakvih raspona. Kosnici su ojaani u donjem delu a isto tako i vezna greda na krajevima. Slika 20. Na slici pod d) detalj donjeg vora. Ovakva konstrukcija nije ekonomina sa gledita utroka materijala i radne snage pa se esto zamenjuje reetkastim konstrukcijama.

Kod veih razmaka punih vezova tr postaviti strop, uputno je pojaati le potpora, kao i same kose potpore, dod veznom gredom, odnosno s kosom svornjacima. Slika 249.

Mansardni krovovi
Ovi krovovi su dobili ime po pariskom arhitekti Mansardu koji je prvi koristio potkrovlje na ovaj nain. Mansardni krovovi se rade kada se eli da se iskoristi tavanski prostor za stanovanje. To znai da se mansardni krovovi samo rade kod stambenih zgrada. Mansardnih krovova ima na jednu, dve, tri ili etiri vode, mogu biti sa ili bez nazidka. Na slici dole je mansardni krov na dve vode. Ovde su glavna ukruenja uzdune pajante.

detalj donje veze

1. mala 2. 3. 4. donji 5. podronjaa

kleta stub kosnik rog

Kod mansardnih krovova na dve vode, gde raspn moe biti i do 10 met. mora svakako imeu spoljlnih obimnih zidova biti bar jo jedan nosivi (deblji) zid, jer bi u protivno morali primeniti krovnu vealjku a onda ne bi mogli smestiti sanbene prostorije u potkrovlje.

Letvisanje krova
Postavljanje letava za dvostruko pokrivanje obinim (biber) crepom Najmanji nagib krova je 33o to priblino za pojedine vrste krova odgovara odnosu - visina: rasponu = 1:1,50 ili zaokrueno 65%. Letve treba da su preseka 33/48 mm ili 28/48 mm; prikivanju se p 6 na 1 metar duni kose povrine krova, tj. meusobni razmak od ose do ose letve iznosi priblino 16,5 cm. Na slici dole pod 1. Na slici dole pod 2. je postavljanje letava za utoreni, falcovani crep. I ovde je nagib krova kao prethodno tj. najmanje 33o. Letve treba da su preseka 33/48 mm, prikivaju se po 3 na jedan duni metar kose povrine krova, tj. meusobni razmak od ose do ose letve iznosi 33 1/3 cm. Postavljanje letava za pokrivanje tlaenim (presovanim) crepom. Slika dole pod 3. Kod ovog pokrivanja najmanji nagib krova je 22o , to priblino za pojedine povrine krova odgovara odnosu - visina: rasponu = 1:2,50 ili 40%. Letve treba da su 33/48 mm i prikivaju se kao i za utoreni crep, tj. na odstojanju 33 1/3 cm.

Pokrivanje krova

You might also like