You are on page 1of 79

Maturalni rad :

Mentor : Rakelina Jagar Uenik : Tomislav Stankovi kolska godina : 2006./2007. Razred : 4.b

Do el. udara moe doi uslijed :


Direktnog dodira nastaje kada ovjek neposredno dodirne 1 ili 2 vodia ili bilo koji dio postojanja koji je stalno pod naponom Indirektnog dodira nastaje kada ovjek dodirne vodljive dijelove koji ne spadaju u pogonski stroj, ali su uslijed kvara doli pod napon

Zatita od direktnog dodira :


Mehanika zatita Zatitno izoliranje Zatita pregradama ili kuitima Zatita pregradama Zatita postavljanjem izvan dohvata rukom Dopunska zatita ureajima koji djeluju na diferencijalnu struju

Mehanika zatita :

Mehanika zatita obuhvaa konstrukcijska rjeenja koja su sastavni dio PS-a s ciljem njegove zatite od mehanikih oteenja i prodora krutih tijela i tekuina i zatita okoline od dodira dijelova pod naponom

Zatitno izoliranje :

Dijelovi pod naponom moraju se potpuno prekriti izolacijom (boje, lakovi, emajli) koja se moe ukloniti samo njenim razaranjem. Izolacija treba trajno izdrati mehanike, kemijske i toplinske utjecaje u radu.

Zatita pregradama ili kuitima :

Dijelovi pod naponom moraju se zatvoriti ili pregraditi tako da osiguraju dostatan stupanj zatite. Postupak kod potrebe intervencije na dijelovima pod naponom :
Iskljuiti napajanje dijelova pod naponom Uklanjanje pregrada Obaviti potrebnu intervenciju Vratiti pregradu Ukljuiti napajanje

Zatita preprekama :

Prepreke su namijenjene spreavanju sluajnog dodira sa dijelovima pod naponom, ali se i namjernom pristupu zaobilaenjem prepreke.

Zatita postavljanjem izvan dohvata ruke :

Neizolirane dijelove instalacija ili opreme koji su pod naponom postavljamo izvan dohvata rukom kako bi sprijeili sluajni dodir. Smatra se da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacije koji se od mogueg stajalita ovjeka nalaze na visini veoj od 2.5m ili su udaljeni 1.25m vodoravno ili nie od toga stajalita. Pristupanim dijelovima smatraju se oni ija je meusobna udaljenost manja od 2.5m.

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Elektrokucija svjesno ili nesvjesno izlaganje ovjeka djelovanju elektrine


struje Za djelovanje elektriciteta na ovjeka najvanija je struja, odnosno jakost struje koja protjee kroz ljudsko tijelo. Pri razmatranju djelovanja elektrine struje na ljudski organizam razlikujemo slijedee struje:

otputajua struja najvea struja pri kojoj se ovjek moe snagom svojih miia odvojiti od dijelova pod naponom fibrilacijska struja ona jakost struje koja izaziva smrtnost (njezina je vrijednost relativna za svakog ovjeka) nefibrilacijska struja jakost struje koja ne izaziva smrtnost (moe se smatrati neopasnom za ovjeka)

Vrlo veliki utjecaj na posljedice koje e nastati djelovanjem elektrine struje ima trajanje njenog protjecanja.

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Dalzielovom formulom izraunavamo fibrilacijske struje za razdoblje od 8 ms do 5 sekundi ukoliko je poznata fibrilacijska struja pri 1 sekundi, K.

K t

Na slici su prikazane strujne zone po Koeppenu u ovisnosti o reakcijama ovjeka, a znaenje zona je:

zona I poetak primjetljivosti do otputajue struje zona II - od otputajue struje do nefibrilacijske struje zona III od nefibrilacijske struje do smrtonosne struje

Na slici je prikazana i krivulja koja odgovara Dalzielovoj formuli - Daliziel razlikuje samo opasne i neopasne struje

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Ako se eli ostvariti kontrola nad moguim izlaganjem ovjeka djelovanju elektrine struje potrebno je odrediti koji je to napon koji uzrokuje protjecanje doputene granine struje. Iz tog razloga potrebno je poznavati impedanciju ljudskog tijela (u praksi se redovito zanemaruje reaktancija , odnosno promatra samo djelatni otpor). Djelatni otpor ljudskog tijela nije stalan ve ovisi o nizu imbenika:

istoi, vlanosti i debljini koe naponu koji djeluje na ljudsko tijelo (na slici je prikazan otpor ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira po Bodieru za sluaj da su polovi vrsto obuhvaeni, a trajanje djelovanja dugo) trajanju djelovanja jakosti struje kontaktnom pritisku i povrini elektrode, itd.

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Kod razrade pojedinih mjera zatite vrijednost otpora ljudskog tijela promatra se redovito samo u ovisnosti o naponu dodira.

Vrijednosti ukupne impedancije tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put struje ruka-ruka, odnosno ruka-noga pri kontaktnoj povrini izmeu 50 i 100 cm2 i pri suhoj koi. Poznavajui djelovanje struja razliitih jakosti na ljudski organizam i prosjenu impedanciju ljudskog tijela mogue je zakljuiti o naponima opasnim za ivot ovjeka.

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Za normalne uvjete okolia i uporabe trajno doputeni naponi dodira su manji od 50 V za izmjeninu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju.
Za tee uvjete rada i okolia (trajni dodir ovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedancije tijela ovjeka u ovisnosti o vlanosti koe) granini napon dodira iznosi 25 V za izmjeninu struju, a 60 V za istosmjernu struju.

Tablica prikazuje doputena trajanja pojedinih vrijednosti napona dodira.

Zatitne mjere od previsokog napona dodira

tetno djelovanje elektrine struje na iva bia:

Statistiki podaci:

Razina razvijenosti zatitnih mjera i kvalitete elektrinih instalacija mogu se u nekoj zemlji ocijeniti pomou:

broja nesrea na milijun stanovnika

broja nesrea na 1TWh potroene elektrine energije


80-85 % su mukarci 15-20% su ene

Od ukupnog broja nesrea od elektrokucije koje zavravaju smru:


Najvea zastupljenost smrtnih sluajeva je kod ljudi od 25 do 34 godine starosti. Od svih nesrea uzrokovanih elektrinom strujom 5% su smrtne. 85% ih izazove napon do 1kV, a 15% napon iznad 1 kV. Mogue je zakljuiti da su nesree na VN rjee, ali i oko 4 puta opasnije.

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

Tehnike zatitne mjere od direktnog i indirektnog dodira u uzajamnoj su vezi s vrstama razdjelnih mrea niskog napona.

Prema HNR i IEC standardu, vrste razdjelnih sustava niskog napona odreuju se brojem i tipom aktivnih vodia te vrstom sustava uzemljenja.

Poradi jednostavnijeg prikazivanja i snalaenja u elektrinim shemama tehniki normativi za niskonaponske elektrine instalacije propisuju slovno brojane oznake za pojedine vrste vodia kako je prikazano u tablici.

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

Drugo slovo oznaava odnos izmeu dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita troila i sl.) i uzemljenja:

T izravno elektrino spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kuita) na zemlju, neovisno o sustavu uzemljenja mree N izravno elektrino spajanje vodljivih dijelova (kuita) na uzemljenu toku sustava mree (primjerice na uzemljenu neutralnu toku sustava)

Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo, oznaava raspored neutralnog i zatitnog vodia:

S - neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) meusobno su odvojeni u cijeloj mrei C neutralni (N) vodi i zatitni vodi (PE) kombinirani su u jednom (PEN) vodiu

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

U razdjelnim mreama niskog napona postoje tri tipa mrea s obzirom na sustav uzemljenja:

TN sustav TT sustav IT sustav

TN sustav:

ima jednu toku sustava (neutralnu toku) izravno spojenu sa zemljom, dok su dohvatljivi dijelovi (kuita) spojeni preko zatitnog vodia na izravno uzemljenu neutralnu toku

s obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zatitnog vodia postoje tri podvrste TN sustava: TN-S sustav kod kojeg je u cijeloj mrei zatitni vodi (PE) odvojen od neutralnog vodia (N), to znai da pogonska struja ne tee kroz zatitni vodi

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

TN-C-S sustav kod kojeg u dijelu mree PEN vodi ima funkciju i zatitnog i neutralnog vodia, a u drugom dijelu mree blizu troila od zadnje razvodne ploe, zatitni vodie je odvojen od neutralnog vodia TN-C sustav u cijeloj mrei ima sjedinjen zatitni i neutralni vodi u jedan PEN vodi

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

TT sustav:

neutralna toka sustava uzemljena je posredstvom jednog uzemljivaa, a kuita troila uzemljena su preko drugih uzemljivaa, elektriki neovisnih o uzemljenju neutralne toke sustava u ovaj sustav se ubraja zatitno uzemljenje s pojedinanim uzemljivaem

Tipovi mrea NN

Tipovi mrea niskog napona:

IT sustav:

svi aktivni vodii su izolirani od zemlje ili su u jednoj toki spojeni sa zemljom preko velike impedancije kuita troila se uzemljuju prema prijanjim tehnikim normativima ovaj sustav je bio nazivan sustavom zatitnog voda, koji je poznat i pod nazivom zatitno uzemljenje izoliranih sustava

Zatita od indirektnog dodira

Zatita od indirektnog dodira:

Uslijed kvara na izolaciji vodia, kuita troila i opreme te ostale metalne mase, koje u redovnom pogonu nisu pod naponom, mogu doi pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu. Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal kuita troila prema zemlji. Napon koji se pojavljuje izmeu istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se napon dodira, Ud (dodirni napon).

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Prema nainu djelovanja moemo ih podijeliti u tri skupine:

Istodobna zatita od direktnog i indirektnog dodira sigurnosni mali napon (SELV) uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV) mali radni napon (FELV) Bez ureaja za prekidanje struje kvara zatita primjenom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom nevodljiva okolina elektrino odvajanje (galvansko odvajanje) izjednaavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom S ureajima za automatsko isklapanje napajanja TS sustavi isklapanje s ureajima nadstrujne zatite isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje TT sustavi isklapanje s nadstrujnom zatitom isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Prema nainu djelovanja moemo ih podijeliti na tri skupine:

S ureajima za automatsko isklapanje napajanja IT sustavi kontrolnik izolacije isklapanje sa zatitnim ureajima diferencijalne struje isklapanje s uporabom ureaja nadstrujne zatite

Osim navedenih mjera zatite od previsokog napona dodira, danas kao dopunska zatita obvezatno primjenjuje izjednaavanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta. Izbor i primjena neke od navedenih zatitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u tienom objektu, traenom stupnju sigurnosti i trokovima izvedbe.

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Izjednaavanje potencijala:

U tehnikim normativima za izvedbu elektrinih instalacija izjednaavanje potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih zatitnih mjera od previsokog napona dodira, jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. Ipak, ona prua sve elemente dobre i uinkovite zatite u sklopu s ureajima za brzo iskljuenje struje greke ili s dobrim uzemljivaem.
Izjednaavanjem potencijala postie se meusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova razliitih instalacija sa zatitnim vodiem elektrinih instalacija u nekom prostoru.
U sluaju pojave napona greke na kuitima elektrinih troila, taj isti napon pojaviti e se i na svim meusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te nee postojati razlika napona izmeu vodljivih dijelova instalacija.

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Posebno mali naponi:

U loim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik (npr. radovi s prenosivim elektrinim alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama, mokrim prostorijama) najdjelotvornija mjera zatite je sniavanje nazivnih napona ureaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona.
Na taj nain postie se istodobno zatita od direktnog i indirektnog dodira. Visina nazivnog napona ograniena je na najvie 50V efektivno kod izmjeninih struja, odnosno 120V kod istosmjerne struje. Kao standardni nazivni naponi najee se primjenjuju: 6 V, 12 V, 24 V i 42 V S obzirom na stupanj sigurnosti koju pruaju, a i na nain izvedbe posebno male napone dijele se na:

sigurnosni mali napon (SELV*) uzemljeni zatitni mali napon (PELV*) mali radni napon (FELV*)
* kratice prema IEC normama

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Posebno mali naponi:

Koriste se uglavnom za rune svjetiljke, elektrini alat, upravljake i signalne krugove, u poljodjelstvu, te za djeje igrake. Primjena im je dosta ograniena jer se mogu prikljuiti samo ureaji malih snaga i na male udaljenosti. Sigurnosni mali napon (SELV Safety extra low voltage):

nazivni napon obino ne prelazi 25 V nuan je sigurnosni izvor napajanja tako da se u sluaju kvara ne mogu pojaviti vii naponi u krugu sigurnosnog malog napona od nazivnog napona (sigurnosni transformatori s odvojenim namotima, motorgeneratori s odvojenim namotima, baterije, akumulatori, i sl.) vodii i kuite malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni

vodii sigurnosnog napona moraju biti odvojeno poloeni od ostalih vodia viih napona

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Posebno mali naponi:

Uzemljeni zatitni mali napon (PELV Protective extra low voltage): ponekad nije mogue izbjei spoj kuita troila, prikljuenog na mali napon, sa zemljom (npr. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodii malog napona moraju biti uzemljeni) kod uzemljenog zatitnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova te prikljunog pribora su istovjetni onim kod zatitne mjere sigurnosnog malog napona (SELV) no kuita troila ili vodia smiju biti uzemljena

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Posebno mali naponi:

Mali radni napon (FELV Functional extra low voltage): Ako je zbog ekonomskih ili tehnolokih razloga pogodan mali napon (do 50 V izmjenine ili 120 V istosmjerne struje), a nisu nuni ni sigurnosni mali napon niti uzemljeni zatitni mali napon, tada se primjenjuje mali radni napon.
ako je primarni strujni krug tien od indirektnog dodira nekom od zatitnih mjera s automatskim iskljuivanjem napajanja svi izloeni vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se sa zatitnim vodiem primarnog strujnog kruga kada se mali radni napona dobiva iz izvora koji se napaja iz NN mree tiene elektrikim odvajanjem, svi izloeni vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se s neuzemljenim vodiem za izjednaavanje potencijala primarnog strujnog kruga

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Zatita primjenom opreme klase II ili odgovarajuom izolacijom:

Elektrini ureaji opremaju se, osim normalnom (osnovnom) pogonskom izolacijom jo i dopunskom zatitnom izolacijom koja onemoguava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima ureaja koji mogu doi pod napon u sluaju kvara na osnovnoj izolaciji Postie se: izradom kuita troila od izolacijskih materijala ugradnjom dopunske izolacije na opremu koja ima samo temeljnu izolaciju postavljanjem pojaane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom Elektrina oprema izraena s dvostrukom i pojaanom izolacijom oznaava se simbolom kvadrat u kvadratu .

Ako se zatita postie dopunskom ili pojaanom izolacijom, radi raspoznavanja vrste zatite na vanjskoj strani kuita postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak uzemljenja . Ugrauju li se oprema i ureaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kuita, tada izolacijska kuita moraju imati stupanj zatite najmanje IP 2X.

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Zatita primjenom opreme klase II ili odgovarajuom izolacijom:

Kod opreme i ureaja klase II izloeni vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne smiju se spajati sa zatitnim vodiem. Zbog toga prenosiva troila u prikljuenom kabelu imaju samo fazni i neutralni vodi, a utika nema zatitni kontakt. Za ispravnost ove mjere zatite presudna je kvaliteta i stanje izolacije troila.

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Zatita elektrinim odvajanjem:

Zatitno djelovanje temelji se na injenici da e struja greke i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodia.
Budui da struja greke raste s duinom prikljuenih vodova, preporua se da umnoak nazivnog napona u voltima i duine strujnog kruga u metrima ne prijee vrijednost od 100 Vm, pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije vea od 500m. Nazivni napon elektriki odvojenih strujnih krugova ne smije biti vei od 500 V. Dananja norma doputa mogunost da se iz jednog izvora za elektriko odvajanje napaja vie troila, uz neke dodatne uvjete.

Zatita od indirektnog dodira

Vrste zatita od indirektnog dodira:

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

Da bi ova zatita ispunila svoju zadau, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzroiti dovoljno jaku struju kvara koja e izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nuno za sigurnost ljudi. Ova vrsta zatite temelji se na dva elementa: postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omoguava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT, TN i IT mree) prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zatitnih ureaja u tako kratkim vremenima da ne doe do ozljeivanja osobe koja je bila izloena naponu dodira
Doputeno trajanje napona dodira prema IEC normi s kojom su usuglaene i HNR.

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja

TT sustavi:

presjeci zatitnih vodia odreuju se ovisno o jakosti struje i doputenom zagrijavanju vodia prema normi HRN N.B2.754, ali ti presjeci ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u tablici istom normom odreeni su i minimalni presjeci uzemljivaa

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja

TT sustavi:

u sluaju proboja izolacije na opremi, odnosno kvara zanemarive impedancije, struja kvara e protei kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i ukupni otpor uzemljivaa moraju se odabrati tako da u sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u vremenu ne duljem od 0.2s (strujni krugovi s prikljunicama, prenosnim troilima ili troilima koja se za vrijeme rada dre u ruci) odnosno 5 sekundi (u svim ostalim strujnim krugovima) i zbog toga mora biti ispunjen uvjet: R A Ia U L
gdje je UL doputeni napon dodira (50V ili 25V) RA ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa od tienog troila Ia struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zatitnog ureaja

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi: zatitno uzemljenje s pojedinanim uzemljivaem: k faktor kojim se odreuje minimalna potrebna isklopna struja nadstrujnog zatitnog ureaja prema tablici s obzirom na vremena isklapanja u starim tehnikim normativima nema izriito navedenih zahtjeva, jer se ona neposredno osiguravaju primjenom faktora k

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitno uzemljenje sa zajednikim uzemljivaem:

ako se jedna transformatorska stanica nalazi u uem krugu potroaa, npr. jedna industrijska transformatorska stanica, onda je mogue uzemljenje svih potroaa provesti sa zajednikim uzemljenjem

obino je taj uzemljiva manje ili vie rasprostranjen, a esto se sastoji od nekoliko uzemljivaa meusobno povezanih ili se pak radi o mrei uzemljivaa
zatitno i pogonsko uzemljenje su meusobno dobro spojeni vodiem (jednim ili vie njih) dovoljnog presjeka
ako prilike dozvoljavaju podzemna mrea
cjevovoda moe posluiti kao uzemljiva, olovni platevi NN kabela

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitno uzemljenje s zajednikim uzemljivaem:

otpor rasprostiranja ovakvog skupnog uzemljivaa ne smije biti vei od 2 ovu mjeru zatite ne obrauje norma HRN N.B2.741, a prema svojim karakteristikama ubraja se u poseban oblik TN sustava

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

automatsko iskljuivanje napajanja zatitnim ureajima diferencijalne struje


masa tienog troila povezuje se sa zatitnim vodiem na posebni uzemljiva ukoliko se jednim zatitnim ureajem titi vie troila njihove mase moraju biti

povezane na isti uzemljiva


djelovanje ove zatitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje posredstvom transformatora u normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz troila su jednake magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja meusobno se ponitavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana ako na izolaciji troila nastane kvar struja greke prolazi kroz otpor uzemljivaa i otpor pogonskog uzemljenja uslijed nastale razlike izmeu ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za iskljuenje prekidaa

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

automatsko iskljuivanje napajanja zatitnim ureajima diferencijalne struje

kod trofaznih troila, princip rada ovog ureaja je jednak samo to kroz jezgru transformatora prolaze sva tri fazna vodia i neutralni vodi za ispravnost ove mjere zatite treba biti ispunjeno:

RA I n U d

gdje je RA ukupni otpor uzemljivaa i otpor zatitnog vodia od uzemljivaa do tienog troila In nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isklapanja sklopke Ud doputeni napon dodira (50 V ili 25 V) s obzirom da je vrijeme isklapanja ovakvih zatitnih ureaja manje od 0.1 sekunde, vrijeme isklapanja nije posebno propisano u sluaju vie serijski spojenih ureaja diferencijalne struje, da bi se osigurala selektivnost, vremensko zatezanje moe maksimalno iznositi 1 sekundu

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitna strujna sklopka (FI ili ZS):

sva pogonska sredstva zatiena strujnom zatitnom sklopkom potrebno je uzemljiti tako da pri protjecanju struje greke njihov uzemljiva ima dovoljno maleni otpor uzemljenja da se na pogonskom sredstvu ne pojavi previsoki napon dodira maksimalno dozvoljeni otpori uzemljenja TT mree ovisno o veliini struje greke (In) i FI sklopke pri Ud=50V
In (A) 0.03 1660 0.1 500 0.3 166 0.5 100 1 50

da bi zatita ispravno djelovala dovoljni su uzemljivai s velikim otporom uzemljenja, to jest ta se zatita moe koristiti gotovo u svakoj TT mrei

RA ()

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitna naponska sklopka (FU):

hrvatska norma HRN N.B2.741 ne predvia primjenu zatitnih naponskih ureaja (zatitne naponske sklopke) kao standardnog rjeenja zatite od

indirektnog dodira - doputa se njihova primjena u posebnim sluajevima kad s FI sklopke ne moe postii vrijeme potrebno za iskljuenje)
jedan kraj naponskog releja spaja se s kuitima troila, a drugi kraj releja je spojen s posebnim
uzemljivaem djelovanje ove zatite sastoji se u tome da se posredstvom naponskog releja stalno nadzire napon izmeu kuita troila i pomonog uzemljivaa, pa ako taj napon prijee odreenu granicu (65 V) relej isklapa troilo pomou sklopke u vremenu od 0.1s

ostali ureaji ne mogu koristiti (npr. istosmjerni strujni krugovi, ako se uporabom

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitna naponska sklopka (FU):

releji se obino grade tako da razliitim naponima odgovara slijedei otpor uzemljivaa
24 V 50 V 65 V 200 600 800

izvedba uzemljivaa s navedenim visokim vrijednostima otpora uzemljivaa ne predstavlja problem ogranienja uporabe i opasnosti pri primjeni FU sklopke u TT mrei: pomoni uzemljiva RH ne smije se nalaziti u potencijalnom lijevku drugih uzemljivaa (to jest mora biti udaljen minimalno 20 metara) inae moe doi do:
pojave napona na kuitu pogrenog okidanja sklopke

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitna naponska sklopka:

ogranienja uporabe i opasnosti pri primjeni FU sklopke u TT mrei: najvea opasnost nedjelotvornog rada naponske zatitne sklopke je premoivanje naponskog releja zbog ega dozemni vodi mora biti izoliran i mehaniki zatien

ova mjera zatite nije naroito pouzdana kad se primjenjuje za strojeve koji imaju relativno dobro prirodno uzemljenje (npr. graevinski strojevi koji lee na tlu na veim metalnim plohama, a tlo je pri tome vlano ili mokro) - tada postoji mogunost da naponski relej bude premoen i da sklopka ne djeluje pouzdano

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TT sustavi:

zatitna naponska sklopka:

zatitna naponska sklopka esto se primjenjuje kao dodatna zatita kod


nulovanja ili zatitnog uzemljenja kada nismo u mogunosti ispuniti neke propisane uvjete tada se zatitnom naponskom sklopkom nadzire napona na nulvodiu, ili na

zatitnom vodiu i ako napon prijee vrijednost 50V, relej naponske sklopke daje
poticaj glavnoj sklopki i iskljuuje tieni dio mree

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja

TN sustavi:

u TN sustavima uzemljuje se neutralna toka sustava (redovito zvijezdite transformatora) sve izloene vodljive dijelove (mase) opreme, ureaja i instalacija, koje mogu doi pod napon u sluaju kvara galvanski se povezuju s zatitnim vodiem zatitni vodi mora biti spojen na neutralnu toku sustava i uzemljen kako bi se u sluaju kvara potencijal zatitnog vodia odrao to blie potencijalu zemlje zatitni vodi se uzemljuje i u drugim tokama (npr. na ulazu u zgradu)

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja

TN sustavi:

presjeci zatitnih vodia odreuju se u ovisnosti o jakosti struje kvara i doputenom zagrijavanju vodia prema normi HRN N.B2.754, ali ti presjeci ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u tablici

u trajno poloenim instalacijama TN sustava, a koje ne napajaju pokretna troila, zatitni vodi PE i neutralni vodi N mogu biti objedinjeni u jedan zajedniki PEN vodi (TNC i TN-C/S ) ako je presjek tog PEN vodia najmanje 10 mm2 za bakrene vodie ili 16 mm2 za aluminijske vodie

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja :

TN sustavi:

karakteristike nadstrujnih zatitnih ureaja i presjeci vodia moraju se tako odabrati da u sluaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko iskljuivanje napajanja u utvrenom vremenu:

prema vrijednostima iz tablice za strujne krugove s prikljunicama nazivnih struja koje ne prelaze 63 A, prenosivim i pominim troilima

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja :

TN sustavi:

ova zatitna mjera biti e djelotvorna ako je ispunjen slijedei uvjet:


Zs Ia U0 gdje je: U0 napon faznog vodia prema zemlji ZS impedancija petlje kvara koja obuhvaa izvor, vodi pod naponom do mjesta kvara i zatitni vodi izmeu mjesta kvara i izvora napajanja Ia struja djelovanja ureaja koja osigurava iskljuivanje napajanja u propisanim vremenima, ovisno o vrsti strujnog kruga ispravna zatita od indirektnog dodira s automatskim iskljuivanjem napajanja mora iskljuiti u propisanom vremenu ili prije da bi smo utvrdili vrijeme iskljuivanja nadstrujnog zatitnog ureaja potrebno je poznavati njihove karakteristike isklapanja kod primjene osiguraa s rastalnim ulocima iz t-I karakteristike se pomou struje kvara Ia pronalazi vrijeme u kojem e osigura sigurno pregorjeti to vrijeme mora biti manje od zahtijevanog kod primjene prekidaa, okidaa i instalacijskih prekidaa potrebno je odrediti struju okidanja pri kojoj e zatitni ureaj sigurno isklopiti jer struja kvara mora biti vea od struje okidanja s obzirom da su vremena okidanja ovih ureaja manje od 0.1 sekunda nema potekoa s vremenom isklapanja

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja :

TN sustavi:

Zemljospoj faznog vodia u TN sustavu: u NN mreama koje su dijelom ili u cijelosti sastavljene od nadzemnih vodova moe doi do prekida faznog vodia i njegovog pada na zemlju potei e struja kvara Ia preko mjesta kvara s otporom zemljospoja RE u zemlju i zatvoriti e se strujni krug preko otpora uzemljenja RB struja kvara prolazei kroz uzemljenje s otporom RB podie potencijal tog uzemljivaa na iznos:

U Z Ia R B
taj se potencijal preko zatitnog vodia (bilo PE ili PEN) rasprostire du mree, a mase troila mogu doi u tom sluaju pod napon

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja :

TN sustavi:

Nulovanje:
2.

nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na


nultom vodiu niti u sluaju kratkog spoja, niti u sluaju zemljospoja nee pojaviti napon vii od 50V, a ako se pojavi da e se odrati samo

najkrae vrijeme odnosno do iskljuenja strujnog kruga zatitnim


ureajem nulti vodi treba obavezno uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na vie mjesta u niskonaponskoj mrei

RB

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja :

TN sustavi:

Nulovanje:
3.

presjek nulvodia mora biti u odreenom odnosu spram presjeka faznih vodia mora imati jednaki presjek kao fazni vodi ako presjek faznog vodia nije vei od

16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i kabela, odnosno ako presjek vodia nije
vei od 50 mm2 za nadzemne vodove ako su presjeci faznih vodia vei od navedenih vrijednosti onda nulvodi moe imati za dva stupnja manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodia, ali

nikada ne smije presjek nulvodia biti manji od polovice presjeka faznog vodia
nulvodi mora sainjavati mehaniki i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini, te nigdje ne smije biti prekidan niti osiguraima niti drugim zatitnim ureajima

4.

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

TN sustavi:

zatita ureajima diferencijalne struje u TN sustavima: djelovanje ove zatitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje posredstvom transformatora u normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz troila su jednake magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja meusobno se ponitavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana ako na izolaciji troila nastane kvar struja greke prolazi zatitni vodi PE i ne vraa se kroz jezgru transformatora
uslijed nastale razlike izmeu ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za iskljuenje prekidaa kod trofaznih troila, princip rada ovog ureaja je jednak samo to kroz jezgru transformatora prolaze sva tri fazna vodia i prema potrebi neutralni vodi, ali nikako ne smije prolaziti zatitni vodi PE

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

IT sustavi:

osnovna je karakteristika IT sustava da u njemu ni jedan dio mree, koji se nalazi pod naponom, ne smije biti direktno uzemljen, odnosno cijela mrea mora biti izolirana od zemlje

mogue je uzemljenje zvjezdita samo preko velike impedancije, ija vrijednost u pravilu iznosi ~ (5-6)Un ()
mase troila moraju biti uzemljene - uzemljenje moe biti pojedinano za svako troilo, skupno za nekoliko troila ili zajedniko za sva troila u mrei

u sluaju proboja izolacije nekog od faznih vodia, prema masi troila potei e struja zemljospoja male vrijednosti zato to se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih vodia u mrei

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

IT sustavi:

kontrolnik izolacije mora dati zvuni ili vizualni signal u sluaju kvara, a mogu biti graeni i da daju impuls za isklapanje mrea

u takvim mreama potrebno je prvi kvar to bre ukloniti, jer ako se pod tim okolnostima dogodi i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara moe poprimiti znatne iznose i izazvati visoke napone dodira
veliina struje kvara i mogui napon dodira prvenstveno ovise o nainu uzemljenja masa troila 1. ako su mase troila uzemljene pojedinano ili po skupinama, a dvije istodobne pogreke nastaju na troilima iz razliitih skupina i na razliitim fazama na oba troila nastupaju pojave sline kako u TT sustavu da se ne bi zadrao previsok napon dodira moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:

IabR A Ud IabR B Ud

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

IT sustavi:

u IT sustavu kao zatitni ureaji koriste se:


kontrolnici izolacije nadstrujni zatitni ureaji zatitni ureaji diferencijalne struje

zbog vrlo malih napona dodira kod prve greke, IT sustavi se primjenjuju u sredinama s tekim uvjetima rada kao to su rudnici i u prostorima ugroenim od eksplozije

osim toga u industrijskim mreama u kojima nema jednofaznih troila i uvijek samo za jednu transformatorsku stanicu odvojeno

Zatita iskljuivanjem

Zatita automatskim iskljuivanjem napajanja:

IT sustavi:

Sustav zatitnog voda:

opisanom IT sustavu s kontrolnikom izolacije odgovara, prema prijanjim tehnikim normativima, zatitna mjera od previsokog napona dodira nazvana sustav zatitnog voda
u pogledu izoliranja zvjezdita mree od zemlje nema razlike izmeu stare i nove tehnike regulative glede uzemljenja, masa troila sustav zatitnog voda predvia samo jedan uzemljiva i zatitni vod za sva troila na koji se spajaju i sve ostale pristupane metalne mase (strani vodljivi dijelovi)

otpor zatitnog uzemljenja RA je ogranien i ne smije biti vei od 20


obvezna je primjena ureaja za trajan nadzor stanja izolacije sa zvunom ili svjetlosnom signalizacijom za neispravno stanje (unutarnji otpor ureaja ne smije biti manji od 15 k)

Tko eli znati vie !

Niskonaponske instalacije (1)


oznaavanje ila u vodiima zeleno-uto (PE ili PEN vodi) svijetloplavo (nul vodi) crno (fazni vodi) smee (fazni vodi)
vodovi za niskonaponske instalacije mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe: A. instalacijski vodovi za prikljuak prijenosnih troila B. instalacijski vodovi za trajno polaganje a. nadbukno polaganje b. podbukno polaganje c. polaganje u instalacijske cijevi

Niskonaponske instalacije (2)

izbor izoliranih vodia


P P/L PP 00/0 PP-41 PP-45 PP/L PP/R PG/R PG/P GT/U za za za za za za za za za za uvlaenje u instalacijske cijevi prikljuak malih pokretnih troila nadzemno polaganje, vanjsku rasvjetu i kune prikljuke razvod u gradskim mreama polaganje u zemlju prikljuak malih pokretnih troila polaganje pod buku polaganje pod buku nadbukno polaganje prikljuak pominih troila (npr. glaalo)

Niskonaponske instalacije (3)

standardni presjeci vodia (Cu)


0.75 1.5 2.5 4 6 10 16 25 35 50 70 95 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 rasvjeta (<10A) prijenosna troila (el. alati, ureaji;16-20A) vrsto postavljanje (utinice; 20-25A) vea troila (25-35A) kuni prikljuak (35-50A) kuni prikljuak (50-63A) NN mrea (>63A)

Niskonaponske instalacije (4)

elementi niskonaponske instalacije


A. instalacijske cijevi (Bergman, PVC, eline, polietilen) B. instalacijske kutije a. prema upotrebi (montane, razvodne, univerzalne) b. prema obliku (etvrtaste, okrugle) c. nainu polaganje (ukopane, nadbukne) d. prema namjeni (krianje,odvajanje i prolaz vodova;montaa sklopnih elemenata) C. obujmice (za uvrivanje cijevi ili kabela na zid/strop) D. kanalice (nadbukna instalacija) E. posebne metalne konstrukcije za stropno/podno polaganje kabela

Niskonaponske instalacije (5)

polaganje el. instalacije u sobi

Niskonaponske instalacije (6)

polaganje el. instalacije u kuhinji, kupaonici i rad. prostoriji

Tko eli znati vie :

Gromobranske instalacije

Svrha gromobranske instalacije


Svrha gromobranske instalacije
zatita objekata, ljudi, materijala i predmeta od tetnih utjecaja atmosferskog pranjenja standardima je propisan materijal, oblik i mjera za izraivanje i izvoenje gromobranskih instalacija, upute za njihovu primjenu i postavljanje na graevinske objekte

trenutano jo uvijek vaei stari JUS

Materijal za grom. instalaciju


Materijal za izradu gromobranske instalacije:
nad zemljom elina pocinana ica elina pocinana traka elino pocinano ue bakarna ica elina pocinana cijev d=8 mm 20x3 mm zabranjeno d=6 mm pod zemljom d=10 mm 25x4 mm zabranjeno d=10 mm d=75 mm L=3000 mm zabranjeno

aluminijska ica

d=10 mm

Dijelovi grom. instalacije (1)


1. glavni prihvatni vod (nalazi se na krovu zgrade, odnosno na sljemenu i zabatima i slui za prihvaanje direktnog udara munje) 2. odvodi (spojevi izmeu glavnog prihvatnog voda i uzemljivaa koji idu rubom krova i okomito se sputaju niz zid) 3. pomoni vodovi (povezuju sve metalne dijelove na krovu i due dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ili odvodima) 4. uzemljiva (postavlja se kao prsten oko zgrade na dubini cca. 80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje npr. cijevi za uzemljenje) 5. mjerni spoj (spoj za odvajanje instalacije na krovu od uzemljivaa zbog odreivanja otpora uzemljenja i provjere instalacije)

Dijelovi grom. instalacije (2)

Oznaavanje grom. instalacije

Ovisnost broja odvoda o izvedbi krova

Vertikalni oluk kao odvod

Vertikalni oluk i okomiti odvod

detalj prijelaza odvoda s krova, preko vodoravnog i okomitog oluka na okomiti odvod prema uzemljivau (max. R zakrivljenosti odvoda 200 mm !)

Vrste uzemljivaa
- cijevni uzemljiva
- trakasti uzemljiva - okrugli iani uzemljiva - kombinirani uzemljiva (vie cijevnih povezanih trakom) - prstenasti uzemljiva - mreasti uzemljiva - uzemljiva za transformatorske stanice

Vrsta zemljita i spec. otpor

VRSTA ZEMLJITA

SPECIFINI OTPOR [m]

movara ilovaa,obradiva zemlja, vlaan sitni pijesak vlaan krupni pijesak suh sitni pijesak suh krupni pijesak,ljunak kamen,stijene, beton

30-50
50-100 100-200 200-500 500-1000 3000-5000

Proraun otpora uzemljivaa (1)

cijevni uzemljiva

Ru 0.37

log

4l d

l - duina cijevi [m] d - promjer cijevi [m] - spec. otpor zemlje

l2 trakasti uzemljiva Ru 0.37 log l d h

l - duina trake [m] h - dubina ukapanja [m] d - ekv. promjer=b/2 [m] b - irina trake [m] - spec. otpor zemlje

Proraun otpora uzemljivaa (2)


iani uzemljiva
Ru 0.37

log

l d h

l - duina ice [m] h - dubina ukapanja [m] d - promjer ice [m] - spec. otpor zemlje
D
log 64 D hd

prstenasti uzemljiva

Ru 0.37

l - duina trake [m] D - promjer prstena [m] h - dubina ukapanja [m] d - ekv. promjer=b/2 [m] b - irina trake [m] - spec. otpor zemlje

Proraun otpora uzemljivaa (3)


Rm

mreasti uzemljiva

2 D l

l - ukupna duina poloene trake u mrei [m] D - ekvivalentni promjer [m] h - dubina ukapanja [m] - spec. otpor zemlje a,b - stranice pravokutnika mreastog uzemljivaa
D 1.13 F F a b

Proraun otpora uzemljivaa (4)


uzemljiva za transformatorske stanice

64 De2 Rux 0.37 log De d h De 4 a2

h=1.0m h=0.75m

h=0.5m

De - ekvivalentni promjer [m] d - ekv. promjer=b/2 trake [m] h - dubina ukapanja [m] - spec. otpor zemlje a - stranica kvadrata uzemljivaa

1 1 1 1 ... Ru Ru1 Ru 2 Rux

Literatura :

http://de.wikipedia.org/wiki/Kleinspannung Vladimir Rode : Elektrine instalacije (1. dio) Vladimir Rode : Elektrine instalacije (2. dio) http://public.carnet.hr/obrt_skola_vg/eli/kazalo.html

You might also like