P. 1
Lektire za maturu 2011

Lektire za maturu 2011

|Views: 827|Likes:
Published by lujdenica

More info:

Published by: lujdenica on May 09, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/06/2013

pdf

text

original

Lektire za maturu 2011./2012.

1. Camus, Albert, Stranac 2. Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna 3. Držid, Marin, Dundo Maroje 4. Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary 5. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera 6. Kafka, Franz, Preobrazba 7. Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi 8. Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza 9. Marinkovid, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah) 10. Nehajev, Milutin Cihlar, Bijeg 11. Poe, Edgar Allan, Crni mačak 12. Salinger, Jerome David, Lovac u žitu 13. Sofoklo, Antigona 14. Šimid, Antun Branko, Preobraženja 15. Šoljan, Antun, Kratki izlet.

1

1. Camus, Albert, Stranac
Kasni modernizam, EGZISTENCIJALNI ROMAN
ALBERT CAMUS - francuski pripovjedač, romanopisac i esejist – predstavnik egzistencijalizma u književnosti - dobitnik je Nobelove nagrade 1957.g. - sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar, ali se poslije rata posveduje samo knjiž. radu - bio je duhovni vođa poslijeratne generacije europskih intelektualaca
- dvije faze stvaralaštva – 1. FAZA APSURDA – izražava doživljaj života kao niza apsurdnih situacija i bespomodnost čovjeka u svijetu apsurda; u tu fazu ulaze roman Stranac i esej Mit o Sizifu – komentar romana Stranac i objašnjava svoju teoriju apsurda 2. FAZA POBUNE ILI REVOLTA – Camus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv apsurda (besmislenosti života) i u solidarnosti; djela – roman Kuga i esej Pobunjeni čovjek – gdje objašnjava pobunu - zbirke pripovjedaka – Prognanstvo i kraljevstvo, romani – Sretna smrt, Stranac, Kuga, Pad, drame – Kaligula, Pravednici, eseji – filozofski, književni i politički

STRANAC 1.
- napisan 1942. – u vrijeme rata – neki Camusovu filozofiju objašnjavaju društ-pov. okvirom, jer rat nije ništa drugo nego apsurd, besmislenost (život u ratu gubi svaki smisao) - Stranac je verzija Camusovog prvog romana Sretna smrt, koji nije za života objavljen, nego tek posmrtno, a na njemu je otvoren problem apsurda - radnju je Camus smjestio u Alžir - roman je pisan u 1. licu i ima elemenata romana toka svijesti - pocijeljen je u dva dijela – 1. započinje majčinom smrdu, a završava ubojstvom 2. pratimo život gl. junaka u zatvoru, suđenje, presudu i roman završava njegovom smrdu – zaokruženost kompozicje - MERSAULT – gl. junak, lik otuđenog čovjeka; činovnik kji živi jednoličnim ispraznim životom, životom u kojem nema značajnih događaja - prema svemu se odnosi ravnodušno - odnos prema majci – bezosjedajan, ravnodušan, neprimjereno se ponašana njezinom sprovodu - odnos prema ljubavnici – bez emocija, veže ga samo tjelesna ljubav - odnos prema poslu – nema ambicija, ne želi napredovati iako ima šansu - presudan događaj – ubojstvo koje čini bez razloga - njegove emocije su uvijek u drugom planu; u prvom planu su njegove tjelesne
2

vikend proveo s ljubavnicom gledajudi komediju 2.tijekom razgovora Mersault saznaje da Raymond ima problema sa svojom ljubavnicom i da se radi nje potukao s njenim bratom . Mersault pristane .mir i tišinu nedjeljnog popodneva prekinuli su buka i urlici iz Raymondova stana .Pri polasku na izlet primjeduju skupinu Arapa . dolazi do tučnjave a Raymond biva ranjen nožem .bududi da ga je ljubavnica napustila.ZAŠTO JE MERSAULT STRANAC? – sam Camus objasnio je to u svojim tumačenjima – NIJE PRIHVATIO PRAVILA IGRE – znači – nije prihvatio društvene norme . priželjkuje svoju smrt – jer je ona spas od apsurda i besmislenosti života . među kojima je i brat bivše Raymondove ljubavnice.glavni lik u romanu.tek de dolazak policije zaustaviti Raymonda u brutalnom zlostavljanju svoje ljubavnice . . osudili su ga kao bezosjedajno ljudsko čudovište.roman je pisan u prvom licu . a nakon povratka Raymond ponovno poželi idi na plažu. jer je pušio.potrebe.U znak zahvalnosti Raymond poziva Mersaulta i Mariju da provedu sljededi vikend kod njegova prijatelja Massona u vikendici blizu Alžira .nod uz majčin odar provodi dremuckajudi. pušedi i ispijajudi bijelu kavu te razmišljajudi što rade njegovi kolege u Alžiru . Mersault susrede svog susjeda Raymonda Sintesa. osjedaj tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlaže svoje postupke . pio kavu. ne pokazujudi tugu ili bar sažaljenje . jer nije plakao na sprovodu majke. dolazi do novog susreta s Arapima 3 .idudeg dana.na kraju je osuđen – jer je bio stranac. poslije objeda muškarci odluče prošetati plažom . djevojku koja je nekad radila s njim i koja ga fizički privlači.još istog dana Mersault odlazi na policiju kako bi dao iskaz u Raymondovu korist .radnja se zbiva u Alžiru .Na njihovo veliko iznenađenje susredu Arape. i poziva ga na večeru . njihov odnos svodi se na fizički . vijest o majčinoj smrti prima krajnje ravnodušno.idudeg tjedna.u zatvoru se ne osjeda krivim. s njim polazi i Mersault. a ne zbog ubojstva. a željan osvete radi njezine nevjere. ne kaje se i ne vjeruje u Boga.sretan odlazi u smrt – svjestan da život nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 20 godina . odlazi u lučko kupalište gdje upoznaje Mariju Cardonu.U Massonovoj vikendici društvo se dobro zabavlja.Masson vodi Raymonda da previje rane. mladid Mersault. kako ih promatra . čovjeka o kojem svi pričaju da je svodnik i da pripada alžirskom podzemlju iako se on predstavlja kao skladištar. Raymond moli Mersaulta da joj napiše pismo kako bi se vratila. vrativši se posla kudi.

Brada Karamazovi) 4 . zaplet je kriminalistički. u međuvremenu se arapi povlače . kod izvora susrede ponovno onog arapina koji je ranio Raymonda. bizarni i pomalo čudaci. svjestan da je to apsolutni kraj 2.Osudu na smrt Mersault prima mirno i ravnodušno . FRANCUSKI REALIZAM .Za vrijeme istrage koja traje jedanaest mjeseci.U smrt odlazi mirno. psiholog koji otkriva najdublje raskole u ličnostima.Drugi dio romana se odvija u zatvoru i sudnici . taj religiozni moment provlači se kroz sva njegova djela .uz to pretada je moderne. Dostojevski. on vadi revolver i puca u arapina. najprije jednom a zatim još četiri puta . to odbija .jedan je od najsnažnijih predstavnika ruskog realizma .analitik je društvenih pojava svoga vremena.U nodi prije nego što de mu odrubiti glavu.I istražitelj i branitelj zbunjeni su izostankom kajanja i potpunom indeferentnošdu prema vlastitom životu.Mersault ostaje sam na plaži. Mersault ne daje nikakvo objašnjenje za počinjeni zločin . unosi psihologizam . svjestan apsurda života i vlastitog postojanja. sud ga proglašava krivim i osuđuje na smrt ..Mersaultovo ponašanje na majčinom pogrebu poslužilo je kao dokaz njegove bešdutne nemoralnosti i odredilo težinu kazne . mesijanskoj ulozi . posjeduje ga svedenik ne bi li ga privolio na pokajanje .njegovi junaci kao da su nošeni božanskom težnjom za iskupljivanjem. ali na Mersaultov nagovor odustaje.u njegovom shvadaju čovjeka temeljni pokretač je strasna težnja dobru. junaci su simboli određene vrline ili ljudske slabosti. Fjodor Mihajlovič. Zločin i kazna Fjodor Mihajlovič Dostojevski.Mersault. Idiot. u svoja realistička djela unosi elemente koje de upotpuniti moderna – junaci su netipični. moralist i reformator (Zločin i kazna. u jeziku i stilu unosi impresije i simbole.Raymond želi ubiti Arapina koji ga je ozljedio revolverom.

psihološki ocrtani i ostali likovi – Marmeladov (slabost.psih. neimaština. Dostojevski svoj roman smješta u okružjke puno soc. halucinacije. primitivan i umišljen malograđanin). izlaz. opisivanje. predosjedaj 5 . nemod da se odupre alkoholu). sukob pojedinca sa sobom i okolinom (Raskoljnikov) 4.roman ima karakteristike soc. psihološke rastrojenosti (dvoličnost mišljeja.. te filozofskog i krimi romana . unutarnjim monologom 1. ta ideja mu ujedno zagorčava život. Raskoljnikov ubija lihvarku da bi se njezinim novcem izvukao iz siromaštva 3. bolesna savijest.likovi pokušavaju pronadi svoj put. . zločin 8zločin protiv sebe (Sonja) i protiv drugih (Raskoljnikov)). PSIHOLOŠKI ROMAN – Dostojevski prodire u psihu gl. nemoral društva potaknut siromaštvom – mnogo pijanaca (Marmeladov)..ZLOČIN I KAZNA 1.. prilike dovode do očaja – Sonja – odaje se prostituciji ali njena duša ostaje čista).romanopisac koristi pripovjedanje. KRIMINALISTIČKI ROMAN – ubojstvoXistraga. razna moralna i etička pitanja na koja Raskoljnikov traži odgovor u svojim monolozima . novac – zaduživanje (uzrok zašto su ubili lihvarku) Ikor . mladi student Raskoljnikov je počinio ubojstvo – istražuje ga Porfirij Petrovič – izvrstan poznavalas ljudske duše. nepravdi. spreman pomodi u nevolji i uvijek daje sve od sebe – moralan). Lužin (prepotentnost. Sonja prodaje tijelo da bi priskrbila hranu obitelji. DRUŠTVENI ROMAN – opsežan opis siromaštva. nedostatak novca – tragična sudbina Raskoljnikova) .. ali nas najčešde upoznaje s podsvješdiu junaka. FILOZOFSKI ROMAN ideje – Raskoljnikova ideja da ubije lihvarku radi spasenja svijeta je ujedno i pokretač radnje. nepravda potiče čovjeka na zločin) i tema čovjeka (bezizglednost položaja. lika – preko monologa čitatelj dobiva potpunu sliku Ras.TEMA – tema grada (zlo i nasilje velikog grada. strahovi). naglašavaju i utječu na njegovo psihičko stanje) ..problematika djela – kako očuvati moral u siromaštvu (soc. pa se životne priče isprepliču sa sudbinom Raskoljnikova (te priče ističu.46 Književnost kroz razdoblja . Razumihin (pošten. i konstantnim razgovorima on pomalo steže obruč oko raskoljnikova i ovaj naposljetku popušta – priznaje 2. zločini protiv sebe i drugih.ELEMENTI FANTASTIKE – snovi.

. mirna. sestra se trebala udati za sebičnog i pokvarenog Lužina . pokorna i pobožna.koristi tehniku unutarnjeg monologa .djela: Brada Karamazovi.Nakon unutarnjih kolebanja Raskoljnikov se odlučuje na zločin .Ona ga nagovara da prizna ubojstvo i okaje ga kaznom .Raskoljnikovu su došle sestra i majka.Zbližava se sa prostitutkom Sonjom Mermeladovom koju je gladovanje obitelji prisililo na prostituciju .Zahvaljujudi Raskoljnikovu te su zaruke razvrgnute i Dunja se udaje za Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina . rastresen je i optereduje ga ubojstvo .socijalni – siromašni student sa samoga dna petrogradskoga društva ne želi se okoristiti zločinom.Raskoljnikov na kraju kroz ljubav i vjeru pronalazi sebe i svoje iskupljenje . on ubija i nju .Staričinu nepovjerljivost uklanja time što je uvjerava da je donio obedani zalog . Psihološkog realizma .začetnik tzv.jedan od predstavnika ruskog realizma .Raskoljnikov strašno trpi. obični – materijal koji služi za održavanje vrste. tj. dobra.Raskoljnikov objašnjava Petroviču glavne misli iz toga članka .tema – zločin i kazna .glavni lik – Raskoljnikov – oksimoronski lik (u jednom je liku i zločinac i darežljivac. i zao i dobar čovjek. monološko-asocijativnog tipa romana .Nailazi i staričina sestra Lizaveta.psihološki – Raskoljnikov dijeli ljude na obične i neobične.U kaznionici u Sibiru dolazi do njegove unutarnje promjene. Idiot. da ih ne iskorištavaju lihvari . i prijestupnik i mislilac) . nego pomodi drugima koji su u istoj situaciji kao i on. Zločin i kazna .Raskoljnikov to i čini. neobični – oni koji imaju snage u svojoj sredini reči novu riječ. biva osuđen na osam godina kazne u Sibiru.Sonja – tiha. oni 6 .Istražitelj Porfirije Petrovič sumnja u Raskoljnikova.Zahvaljujudi povoljnim okolnostima Raskoljnikov neprimjeden odlazi iz kude .monološko-asocijativni tip romana . on je ubija sjekirom . osoba kojoj Raskoljnikov priznaje zločin .jedan je od začetnika moderne proze.Raskoljnikov uviđa da se ona odlučila na taj brak kako bi mu novčano pomogla . osobito nakon što je u časopisu „Periodična besjeda“ pročitao Raskoljnikovljev članak o zločinu .Razlozi ubojstva: .Starica ga pušta u stan. shvada da de se njegov život temeljiti na ljubavi i vjeri i da je on kao pojedinac spašen a ne izgubljen . kamo ga prati Sonja .2.

nosi ideju glavnog junaka koji nudi eticko. Prostor u romanu je veoma suzen. kada cuje sudbonosni razgovor u krcmi.obuhvata niz dogadjaja i situacija: pozar zbog kojeg su okrivljeni nihilisti. vrijeme koje traje dva i po dana. Vrijeme u romanu je zgusnuto na devet i po dana.. prostituciju i alkoholizam. mjesta u kojima junaci zive i ujedno govore o svojoj sudbini. Sav ambijent.moralni – Raskoljnikov smatra da ima (kao neobičan čovjek) pravo na zločin i da se to ne kosi s njegovom religioznošdu . ubistvo. prostitutke i prosjaci. avanturisticki romantajno dopisivanje i sastanci. ubistvo. kriminalni roman. Iz svesaka i prepiske Dostojevskog evidentno je da se kolebao u obrazlozenju ubistva. roman tragedija.jer obuhvata zivot u sirotinjskim cetvrtima. Uostalom. razgovor u kome 7 . Raskoljnikov sebe smatra neobičnim čovjekom . nalik na mrtvacki sanduk ili brodsku kabinu. Autor svima daje mogucnost da izraze svoj stav i da donesu sud o datom problemu. Radnja se odvija u tri-cetiri sobe.O zlocinu''.pocela da mu kljuje u glavi''. Njega muci pitanje: Da li dobar cilj opravdava sredstvo kojim se ostvaruje? Ideja o ubistvu pojavila se poslije prve posjete zelenasici i .posljedica zločina – Raskoljnikova psihička i živčana rastrojenost O DJELU: Struktura romana gradi se na principu konfliktnosti. samoubistvo. kada dobija pismo od majke. na mostu i na jednom trgu. Glavni junak je u sukobu sa svijetom i taj sukob se produzuje na sukob sa samim sobom. od cega je zavisila i koncepcija glavnog lika-Raskoljnikova. u krcmi. Soba Sonje Marmeladove je nejednakih uglova sto podsjeca na njenu neobicnu sudbinu.likovi u romanu se razotkrivaju analizom psihickih stanja i njihovih ponasanja. Ona se moze traziti u presjeku misljenja i stavova svih tih likova.filozofsku podogu i on je daje u raspravi . javljaju se djeca patnici.krše zakon i imaju prevo na neposluh jer de važnost i vrijednost njihova čina spoznati tek bududnost. revolverski hici.. u razgovoru izmedju oficira i studenta. Ova osobina romana se obiljezava kao polifonijska struktura romana. ali ni jedan lik ne predstavlja tacku gledista autora. To je roman hronika. govori o zivotnoj tjeskobi glavnog junaka. filozofski roman. sazimanje vremena u romanu je osobenost moderne proze. u kome sekrece glavni junak. Ostali likovi u romanu su nezavisni i takav njihov polozaj predstavlja konfronaciju raznih misljenja. sudnici. Zbog kratkog vremena radnja dobija na dinamici i roman cini zanimljivijim. ucjene. Soba. socijalni roman. Prvi dio romana je vrijeme u kome Raskoljnikov vrsi probu ubistva. psiholoski roman. djeluje funkcinalno i motivise ponasanje glavnog junaka.donosi smrt Marmeladova na ulici. To je prostor u kome se krecu sitni cinovnici. Struktura romana je tipicna za roman Dostojevskog jer u sebi objedinjava osobenosti svih vidova romanesknog zanra. Istovremeno on istu ideju cuje u kafani. pocev od krcmi u koje se obavezno silazi niz stepeniste mracnih ulica ulica u kojima obitavaju prostitutke.govori o junaku koji izvrsava ubistvo i o traganju policije za ubicom. kocije koje gaze pijanicu.

Sada se motivacija. Na pitanje da li se moli Bogu. izlazi iz policije. naprotiv. cemu je uzrok veoma jaka motivacija.izvjesne prepreke'' su prije svega moralne prirode.kad je covjek bolestan snovi se cesto odlikuju izvanrednom stvarnoscu sa stvarnoscu''. Osjeca da nece izdrzati teret zlocina: . polazi i Sonja. pod nekakav kamen. Opljackane stvari Raskoljnikov ne koristi. Tako nastaje . Dostojevski kaze da . U osvjetljavanju glavnog junaka pomazu i likovi koji su prije zlocina samo naznaceni. u glavnom junaku se nesvjesno javlja i otpor prema zlocinu.. Sonja mu kaze: . Naporedo sa dogadjajima koji motivisu i podsticu na ubistvo. On shvata da je jedini put ispravnosti put preobrazaja. Ne.. Na drugoj strani ostaju sestra... Glavni junak odbacuje i svijet Svidrigajlova koji vodi u samoubistvo... Medjutim on tvrdi da postoje u svijetu neobicni ljudi koji imaju pravo da izvrse zlocin: . ja to necu izdrzati''. Ideja o ubistvu je razgradjena u clanku . Sonja odgovara: .. to jest ne zvanicno pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekoraci preko izvjesnih prepreka i to jedino u slucaju ako to zahtjeva ostvarene njegove ideje.student tvrdi da bi . prijatelj Razumihin i zakon olicen u Porfiriju Petrovicu... sa kojom je nasao moralno opravdanje ubistva.Boze. U njihovom okruzenju i u njihovim sudbinama glavni junak provjerava vrijednost svoje ideje.. jer bi ga prisustvo tih stvari podsjecalo na ubistvo koje je on pokusavao da potisne iz svoje svjesti. da cu zatim gaziti po klizavoj ljepljivoj krvi. tvrdeci da izvrsenje zlocina uvijek prati bolest kao posljedica grize savjesti ili osjecanje grijeha. a borba izmedju . krije daleko od stana.Krst patnje treba da uzmes na sebe i njome da se iskupis''. majka.. Raskoljnikov sanja strasan san. On se do kraja dvoumi.Neobican covjek ima pravo..obicnog'' i .. povratka iz svijeta neobicnih u svijet obicnih ljudi. Izvrsivsi zlocin. On se iz svog teskog materijalnog stanja izvlaci radom i odricanjem i samim tim dokazuje da za covjeka ne postoji stanje . Njegovo ime sugerise razum za razliku od glavnog junaka.Eto to je izlaz! Evo objasnjenja njenog izlaza!'' Tada pocinje njegov preobrazaj.. svijet Svidrigajlova i Sonje Marmeladove.Ja sam ubio babu-cinovnicu i njenu sestru Lizavetu i opljackao ih''.tu proklrtu babu ubio i opljackao bez imalo grize savjesti''.nobicnog'' covjeka u njemu se produzava do kraja romana. Poslije zlocina u junakovom ponasanju se zapaza teznja da se zlocin prikrije.'' Te .istorija njegovog potpunog prelaza iz jednog svijeta u drugi i upoznavanje sa novom dosad nepoznatom stvarnoscu. on odustaje.. a samim tim i odredjuje svoj dalji put.'' Njegova odluka da se prijavi ne realizuje se odmah. cije ime otkriva njegovu podjeljenu i rascijepljenu licnost.. Za njim.A kako bih ja bez Boga!''. pored razvrata uspjela da sacuva cistotu duse.. U jednom trenutku...O zlocinu'' koji je Raskoljnikov ranije objavio u jednom casopisu.. tj.kada se vise nema kud''. da bi se odmah potom vratio i proznao: . U tom clanku on razmatra psiholosko stanje za sve vrijeme zlocina. je li moguce da cu uzeti sekiru i udariti je po glavi. Raskoljnikov pkusava da dosegne kako je Sonja. pa cak i onda kada ulazi u policijsku zgradu s namjerom da se preda. On zivi u malom sobicku kao i Raskoljnikov i spreman 8 . Razumihin je suprotstavljen glavnom junaku na idejnom planu. u Sibir. vec ih. Raskoljnikov zakoracuje u drugi svijet. Osudjuju ga na tamnicu i progonstvo u Sibir na osam godina. sudara sa podsvjesnim u njemu (bolest i bunilo) i sa sredinom koja ne prihvata zlocin..

O zlocinu'' i kaze Raskoljnikovu: .. I.gramziva.I desio se pogodan i savršen trenutak za to. eto.Odlučio je da ubije staricu koja daje novac pod interes. to je sto ti dozvoljavas covjekovoj savjesti prolivanje kvi i. jer ce ziva dusa traziti da zivi. Svidrigajlov ubija iz egoisticnih pobuda. Misli da moral pretvara zivot u dosadu i da .dok sam sebe nije izdao. Razumihin trazi argumente da ga odbrani. a ubrzo su stigle majka Pulherija i sestra Dunja.bolesna. uvijek zamisljamo vjecnost kao neku ideju koja se ne moze shvatiti.. oprosti.i takvo njegovo ponašanje ga je odalo i izazvalo sumnje..I kad je došao sebi nešto mu nije dalo mira. ziva je dusa podozriva. on je pobijedio jer zivi iznad domena moralnih zakona. zamislite. nesto slicno domacem seljackom kupatilu. sladostrastnik i sadista. SADRŽAJ Rodion Romanovič Raskoljnikov je mlad student koji je isključen sa univerziteta i koji živi u potpunoj nemaštini.koje je potom sakrio pod kamen i nikad više vidio. Medjutim on tacno rezimira clanak . bez ikakvog istorijskog zivotnog puta!. nesto sto kao zeravica gori u krvi. kao nesto ogromno.gluva. na moj veliki uzas.Sve u svemu. Svidrigajlov je covjek bez vjere i bez nadanja.mislio je da ona nema razloga da živi i kad bi je ubio da bi mnogo dobra donio čovečanstvu.moralan covijek mora da se dosadjuje''. pocadjavela i po svim coskovima pauci i to ti je. On se odaje razvratu zato sto u njemu nalazi nesto zasnovano na prirodi.Ono sto je stvarno originalno u svemu tome.Posle par dana od ubistva razbalio se.Njegov drug Razumihin je bio uz njega. Zato oni tako i ne vole zivi proces zivota: ne treba ziva dusa.On je odlučio da je ubije i opljačka. cak sa fanatizmom''.Smislio je plan kako bi zamazao svoje tragove i uz malo teškoda uspio je u svojim namjerama. On kaze: .. Svidrigajlov je amoralist.On je time pravdao svoj zločin. pripada samo tebi.socijalni sistem ispreden iz glave nekog matematicara odmah urediti citavo covjecanstvo i za tren oka uciniti pravednim i bezgresnim. samo jedna sobica.Starica je glupa.Mi eto.. Razumihin polemise sa gledistem socijalista da je zlocin protest protiv nemoralnosti drustvenog uredjenja i da ce ..je da svoju skromnu zaradu podijeli sa njim.niko nije sumnjao na njega.uzima čivutske kamate.nesluđena i neočekivana osedanja muče njegovo srce.Prozvali su ga i ludim. Kada shvati da ne moze zadobiti Dunjinu ljubav.Lizaveta je igrom slučaja ušla u sobu i videla Raskoljnikova.On je odlučio da se jednim poduhvatom izvuče iz svog odvratnog položaja.zla je i drugima jede vek.Ona ima mlađu sestru Lizavetu koju stalno muči i koja kod nje služi. Dok Raskoljnikov ubija u ime novog i bolje svijeta.Od babe je uzeo novčanik i nešto nakita. Prividno.stalno je bio u bunilu. mjesto svega toga.a i da bi on završio studije a zatim da bude pošten i stabilan celog života.. ziva je dusa nazadna!'' I kada okolina pocinje da sumnja da je Raskoljnikov ubica.a to se nikako nije smelo desiti..Važnu tad 9 .Samim tim postupkom on je porekao svoje razloge zločina. izlaz nalazi u samoubistvu.Nerešiva pitanja iskrsavaju pred njim. Ali i jedan i drugi ne mogu da nose teret ubistva. odjednom. prije svakog zivog procesa.da spasi sestru Avdotju Romanovnu koja je služila u kudi spahije Svidrigajlova koji joj se udvarao.da bi usredio majku Pulheriju Aleksandrovnu koja živi u sreskom mjestu.Skoro savršen zločin je izveo:nije ostavio nikakvih dokaza iza sebe. sva vjecnost''.Jedino što nije očekivao je da de i Lizavetu morati ubiti. i sto. ziva se dusa nece pokoravati mehanici..

silovao devojčicu koja se zatim u očajanju utopila.da je usmrtio suprugu Marfu Petrovnu.čak i da proliju krv.živjela je na 10 .bio je zao i grub prema njoj ali kasnije je shvatio da je puno voli.Oboje su bili bledi i mršavi.a on odbija da ga primi.htio je da bude Napoleon.Siromaštvo ga navodi na pomisao da bi mogao da ubije staru babu-zelenašicu.Imao je uslova da sačuva tajnu prestupa.ali nisu mogli.najzad na kraju de ga primiti.ali tad kad je njoj govorio to je čuo i Svidrigajlov .a posle ubistva sasvim drugi.povučen u sebe.A kad je to shvatio postao je nerazmjerno sredan.kao da se preporodio.Posle ubistva njegov razum se potpuno pomutio.Aljona Ivanovna je bila baba.ali istovremeno i osuđuje i zahteva da prizna zločin i patnjom iskupi krivicu.Snaga njenog uticaja na Raskoljnikova je u osedanju da ga Sonja voli.a kad bi saznale ko je sada on postao.Njenu suštinu čini podela ljudi na obični i neobične.svakako bi ubrzo umrla.Kad je trebao ubiti Aljonu Ivanovnu .što to nije bio slučaj kod Raskoljnikova.Tim njegovim činom pravda je bila izvršena.ulogu a i kasnije u njegovom životu imala je Sonja Semjonovna.One u njemu gledaju onog ranijeg Rođu.Oči su im bile pune suza."Hteli su da govore.i bio je primoran da se sam prijavi policiji što je i učinio.srce jednoga nosilo je u sebi neiscrpne izvore života za srce drugoga".To mu je u početku negodovalo.i da je biti ubica mnogo gore.Posle ubistva njegovo samosedanje i postupci su izrazito nerazumni.Raskoljnikov je i imao ta dva izlaza:predati se ili ubiti se.On je bivši student prava.Svidrigajlov je bio stariji čovek koji se udvarao Dunji.ali na tim bledim i bolešljivim licima ved je sijala zora obnovljene bududnosti.Osoba koja je najviše doprinela njegovoj predaji bila je Sonja.Simbolični krst koji mu Sonja nekoliko puta pruža.Sve to svjedoči koliko je težak život junaka i koliko je on uznemiren.a posle uspešno obavljenog čina.Sonja.njegovoj sestri.Čak mu nije bio važan ni novac ni nakit koji je ukrao od babe a to bi trebao biti i razlog ubistva.Ustvari.Prije ubistva on je u jednom članku napisao svoju teoriju o zločinu.On je sebe svrstao u neobične ljude.neobični mogu kazati svetu novu reč i radi ostvarenja nove ideje imaju pravo da prekorače moralne norme.To su Raskoljnikovljevi snovi:jedan kada se ocem šeta i gleda kako pijani ljudi ubijaju konjče i drugi kada sanja da je u nekoj oazi u Egiptu.iako je i život prema njoj bio surov i nepravedan ona nikada nije dopuštala da je slomi.Poznanstvo sa Marmeladovim.a otkriva je.Pre ubistva imao je jedan stav prema svetu i životu.Nije imao snage ubiti se.pa je pazio na najsitnije detalje.Sonja je zahtevala priznanjr krivice i iskupljenje greha patnjom robije.pismo majke u kome mu saopštava da de bogato udati kderku kako bi njemu materijalno pomogla-sve to pomaže Raskoljnikovu da opravda svoj zločin.a Svidrigajlov mu predlaže da ode negdje daleko a onda da se ubije.odbačen od društva i prijatelja.a ne obična vaš kako je jednom prilikom nazvao čoveka.a zaboravljao na važnije stvari.užasnule bi se.razum mu se zamrsio i nije mogao nadi rešenja.Raskoljnikov je bio osuđen na robiju u Sibir na 8 godina i Sonja je pošla za njim.babu tačno je znao da je to pravedno.Imala je vjeru u Boga.A za njega se govorilo i da je oterao u smrt slugu.Shvatao je da i siromaštvo nije najveda čovekova nesreda.Njoj je jedinoj rekao za svoj zločin.i u toj svojoj jakoj veri ona je videla spas od očajanja.Tog trenutka rodio se novi Raskoljnikov sa vjerom u život i nadom da još nije kasno krenuti iz početka i sve popraviti.Njih je vaskrsla ljubav.On oseda da umrljan krvlju nema pravu na majčinu i sestrinu ljubav.Uporedo sa razvijanjem plana ubistva djeluju i sile otpora.Težio je da svoj zločin učini savršenim. LIKOVI RODION ROMANOVIČ RASKOLJNIKOV je glavni lik romana "ZLOČIN I KAZNA".potpunog vaskrsenja u novi život.

Svojom nepažnjom ostavlja vrata otvorena.sa svojom savješdu..Iako ju je život natjerao na prostituciju.On smatra da moral čini život dosadnim.hrišdanka koja vjeruje u Boga. SONJA SEMJONOVNA MARMELADOVA je kderka bivšeg činovnika pijanca koja se odaje prostituciji da bi prehranila svoju porodicu.nadu.čovjek koji živi izvan domena moralnih zakona.Svidrigajlov ubija iz egoizma.Polazi za njim u Sibir i zahvaljujudi upornosti i ljubavi uspjeva da Raskoljnikova vrati u život.veoma važan lik. ne zvanično pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekorači preko izvjesnih prepreka i to jedino u slučaju ako to zahtjeva ostvarenje njegove ideje.spasenju..ona smješta djecu u dom.te tako biva ubijena i Lizaveta.snovima. 11 .bez vjere.dilemama.On polazi drugim.Njenog oca na ulici pregaze kočije dok se pijan vradao kudi.Došao je do raskrsnice:jedan put vodi ka samoubistvu i Raskoljnikov ga odbacuje.Nakon ubistva počinju dani u kojima se Raskoljnikov bori sam sa sobom.tj.da se izdvoji od običnih ljudi.mirna.Raskaljnikova.Dunju.Spas su mu pružili Sonja i Jevanjđelje.On je čovjek bez nadanja.On kaže:"Neobičan čovjek ima pravo.to potvrđuje činjenica da novac nije ni prebrojao ved ga je odmah odnio daleko od kude da ga ne podsjeda na zločin.To pokazuje da njegova savjest osjeda teret krivice.štetu drugih i svima je nanosila bol.Kada je shvatio da ni na koji način ne može zadobiiti ljubav Dunje.ona je uspjela da sačuva čistotu duše.Njena madeha ubrzo umire..ali čak ni u prognanstvu svoj postupak ne smatra zločinom.Sonja je uz.On nije ubio zbog novca."U snovima mu se pojavljuje Aljona Ivanovna i dok ponovo pokušava da je ubije ona se smije.Bori se sa svojom savješdu. SVIDRIGAJLOV je amoralist.Prognanstvo predstavlja za njega novi život.Sonjinim putem.podnosi žrtvu bez prigovora.Sonju.Zahvaljujudi novcu koji joj je poklonio Svidrigajlov.Ona mu pruža moralnu podršku.Sav novac koji mu je ostao od otrovane žene.čita Bibliju.Raskoljnikov je smatrao da de tim ubistvom učiniti stotine dobrih dijela koja de iskupiti taj zločin.a Sonja ostaje sama sa djecom.Raskaljnikov svoju tajnu otkriva prvo Sonji.On se predaje sudu.on izlaz nalazi u samoubistvu..on ostavlja u dobrotvorne svrhe:Zbrinjava Marmeladovu djecu.Ona je stidljiva.Težio je ka napoleonskoj modi.spas.za dobrobit svih.Na taj način on nastoji da se iskupi za svoj razvratni život.Kada je Raskoljnikov pita moli li se Bogu.Dok Raskoljnikov ubija za novi.koji vodi ka Bogu.bolji svijet.ona mu odgovara:"A kako bih ja bez Boga!"Ona vodi Raskoljnikova dalje kroz život.

ST -rođen je u Dubrovniku gdje je polazio i školu -neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju -kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma. upravlja njihovim postupcima – DRŽI SVE KONCE U RUKAMA upravljajudi sudbinama i životima onih kojima služi -Pomet je gospodar smijeha u komediji. dunda Maroja i njegova rastrošnog sina Mara koji u Rimu. godine za vrijeme poklada -PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje što demo gledati/čitati. pokladna komedijica ("Novela od Stanca"). "Tripče de Utolče") DUNDO MAROJE -komedija koja je prvi put izvedena 1551. HRVATSKA RENESANSA 14. Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju. no za razliku od ostalih likova u komediji. nikada se gledatelj ne smije Pometu. Venera i Adon". Marin. nego se uvijek smije zajedno s njim 12 . umjesto da se bavi trgovinom..3. slugi Nijemca Uga Tudešaka – samouvjerenom. -u ovom prologu Držid se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokracije. pastorala. Dundo Maroje Marin Držić.. inteligentnom. vrlih ljudi na račun opakih i nesposobnih ljudi -mjesto radnje: Rim -radnja se događa 1 dan -vrijeme radnje: 16. -najavljuje komediju. st. sav kapital troši na kurtizanu Lauru -GLAVNU ULOGU u zapletu Držid je povjerio Pometu. -tema: sukob oca. "Skup".-16. ironično laska dubrovačkoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima. vodi likove. -gotovo sva Držideva djela izvodila su se na dubrovačkim scenama u doba poklada i pirova te je više od desetljeda bio najizvođeniji dubrovački dramatičar -DJELA: pastirske igre ("Tirena. pametnih. tragedija. "Arkulin". dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lažni" ljudi koji predstavljaju zlo). -afirmacija sposobnih. -dvosmisleno je značenje ljudi nazbilj ("pravi". pokladna igra. komedije ("Dundo Maroje". a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela -okušao se u svim dramskim vrstama: komedija. lukavom renesansnom čovjeku koji shvada da sukob oca i sina može iskoristiti za vlastitu sredu -Pomet zaplede radnju. Držid. "Grižula").

Kada su došli u jednu četvrt. Laurina služavka razgovarala sa Pometom. pred kudom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. te je on potegao nož da ulovi sina. III čin Kada se Marin vratio. II čin Petrunjela. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. te da de ga 13 . Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. njemačkim plemidem. ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kudu. Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Kada je Marin došao obavijesti svog slugu kako de ostati na ručku sa Laurom. te traži da se pomire. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom. Petrunjela mu obeda da de utjecati na njenu gospodaricu.". Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe. Bokčilo je ostao sam. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga ved tri dana. Maro je sa Laurom stajao na balkonu.Sadržaj: I čin Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja. U to doba Ugo je sinjori Lauri. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata. Marin se je pravio da ga ne poznaje. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako de ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. a onda je vidio da ne može izbjedi pladanje. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i pide. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. te plati dug. Marin je najprije odugovlačio. Marinovoj ljubavnici obedavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. Došli su pred jednu gostionu. on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Pošto nije imao baš mnogo novaca. Upravo u to doba očekivala je Marina. To je oca rasrdilo.

djelo još govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevši ocu novce živi lagodan život zabavljajudi se poput svojih vršnjaka. Ugo ponovno dolazi kod Laure. Bokčilo. s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. da kupi robu. Novac ne treba trošiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donosedi poklon Lauri od Marina. V čin U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni ved 3 godine. a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona de mu pomodi. pretvarajudi se uzornim građanom i poštenim trgovcem. te ga se odriče. No ipak.dovesti onamo. Pera je razočarana. koji bjesne. te moli Petrunjelu da kaže Lauri da de joj dati dukata koliko joj drago. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi. na kraju. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Kada se Petrunjela vratila Lauri. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina. da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. no još i dalje voli Mara. On je iz Kotora. Baba. dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Prvom prilikom de to Petrunjela prenijeti gospodarici. Pošto je Marin nabavio novca od Laure. IV čin Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. mnogo talijanskih riječi i latinskih izreka kompozicija: 2 prologa Pet činova podjeljenih u scene 14 . Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata. Pera i Dživo. On odjeven poput plemida. književni rod: dramski književna vrsta: komedija mjesto radnje: Rim jezik: štokavsko narječje. samo da bude njegova žena. Marin se razbjesni. Marinova zaručnica Pera. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca. rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan. no kad ga ponestane život se gotovo pretvara u nodnu moru iz koje se teško izlazi.

Snalažljiv je i dosjetljiv. ali je na kraju ipak dobila što je htjela. Bio je sve spreman dati za svoju ljubav. Maro Marojev . No. Stalno govori o Marojevoj škrtosti. Kad ga je otac poslao u Italiju da postane trgovac iskoristio je priliku i slobodno i bez razmišljanja trošio novac koji mu je otac dao. Bokčilo – je Marojev sluga. Popiva – je Marov sluga koji. a koja je Marova ˝kurižana˝. a tek poslije toga smiješan i škrt starac komedije. njegov pomoćnik i savjetnik. Tema: Škrtost i novac Ideja: Kako si u životu učiniš. željan slobode i uživanja. Lakomislen i rasipan. 15 . Iz vlastite koristi. a ne za materijalnom koristi. njeno pravo ime je Mandalijana Tudšek što je također otkrio Pomet i za to dobio prilično novca. Pomet – je sluga Uga Tudšeka koji je zaljubljen u Lauru. a u stvari voli njegov novac i luksuz koji joj je pružao trošeći očev novac. Pera – je prevarena Marova zaručnica. tj. Petrunjela – je Laurina služavka. ali i to je radi novca. tj.Likovi: Dundo Maroje . on .istina. I ona se kao i svi likovi u ovoj komediji. tj. Ona je vjerovatno jedina uz Uga Tudšeka koji se povodila za srcem. Ugo Tudšek – zaljubljen je u Lauru i postaje njen muž na kraju.renesansni mladić. traži puteve do svog cilja. tako će ti biti. također pomaže gospodarici gledajući pri tom svoju korist. kao i Pomet. Ljubavnica. Laura – je bogata gospođa koja je također doselila iz hrvatskih krajeva gdje se negdje zvala Manda. Laura je navodno zaljubljena u Mara. Naivno i bez razmišljanja prihvaća sve tuđe savjete. neumorno plače za svojim dukatima i neprikladno podvlači da mu je do njih više stalo nego do sina. őkreće kako vjetar puše˝. Udala se za Mara.živ čovjek i tipičan dubrovački trgovac iz epohe renesanse. čini sve da bi pomogao gospodaru. sve čini u svoju korist i za svoj boljitak. sin škrtog dubrovačkog trgovca.

)). veliku pažnju posveduje riječi i strukturi rečenice . neostvarenim ambicijama. traga za sredom. uz neuzvr. doživljava život kao razočaranje . snovi. Emma ima tipičan romantičarski doživljaj lj. na tren nježna (proturječnost)) .najznačajniji njegov roman je Gospođa Bovary koji se temelji na istinitom događaju GOSPOĐA BOVARY .Leon i Rudolpf (trenutna sreda) – predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (muž. Flaubert. stil mu je zbijen i sažet. uzima istinit događaj za temu svog djela. ali i realistički – sebična. Gustave.prvi je upozorio na sličnosti liječnika i pisaca – realizam .TEMA – tragična sudbina Emme koja je stradala pod težinom svojih iluzija .on traži da pisac ukazuje na bolesno mjesto.francuski pisac iz doba realizma . FRANCUSKI REALIZAM 1830.Emma živi između neba (romantizam) i zemlje (realizam) što izaziva proturječnost u njoj . sentimentalna.LJUBAV – problem bračne nevjere.problem majčinske ljubavi – ne posveduje pažnju i brigu svom djetetu (na tren je gruba.-1890. gospa koja čeka svog viteza. .naglašavao je kako je protiv romantizma jer previše polaže na maštu i protiv realizma jer uništava ljepotu . zavisti i svakidažnje dosade – pojam BOVARIZAM 16 .zabilježio je moralne krize društva svoga vremena.lik Emme se pretvorio u simbol nemogude čežnje prema visinama.odlikuje se izvanrednim stilom. pisana je s nakanom da bude dokumentom o životu u provinciji s jednostavnom fabulom . Gospođa Bovary Gustave Flaubert.tipični je predstavnik kritičkog realizma i želi dati potpunu sliku ništavila i ljudske gluposti u provinciji .Emma je romantičarski lik (žudnja za pustol. hladna. ljubav uzrok njezine smrti) .4.Emma želi prijedi iz jednog u drugi stalež – težnja za bogatrstvom i slavom (problem novca – stalno se zadužuje – dugovi. on nije njezin princ) . otkriva uzroke i provodi način liječenja bolesnog društva . traži zanos (u knjiž. bez uzbuđenja. – čeka da dođe iznenada .

htio bih vam nešto reći . napola nasmiješena.. dok nevjesta nije pokazivala ništa. ţivio je od ţenina miraza..večeri i balu osjetila je Emma raskoš i ljepotu ţivota koji ju je opčinio. Uspješno je pomogao imućnom gospodinu i upoznao lijepu kći Emmu. Ona mu je u vrtu recitirala strastvene stihove na mjesečini. napola nestrpljiva. pjevala mu uzdišući sjetne pjesme. Ispostavilo se da je imućna udovica bila prezaduţena i Charlesovi roditelji su napravili scenu ." Prije no što se udala. Uţivala je u 17 . a poslije godine dana ga poslaše u ruensku gimnaziju. ali nije izazvala strast u njegovu srcu . U dvanaestoj godini ga je školovao ţupnik. Svadba je dogovorena bez pompe i strasti. "Zato je sutradan izgledao potpuno drugi čovjek. Pisac detaljno opisuje Charlesa: salve smijeha u razredu izaziva njegova smješna kapa i mucavi govor. jako se trudio pa je učeći napamet završio školu i liječnički ispit na medicinskoj školi.. ureĎivala je stan. Otada je Charles sve češće pohodio čiču Ronalta. Kad je imala šesnaest godina bila je u samostanu. Bio je mirne ćudi. pa ju je otac izvukao iz samostana. PRVI DIO Charlesa Bovarya upoznajemo kad u petnaestoj godini dolazi u školu gdje ga učenici zavitlavaju zbog nespretnosti i povučenosti. ona bi ga tada odgurnula." Charles bi zadovoljno stigao kući u deset navečer.nedugo zatim Heloisi udari krv na usta dok je sušila rublje i padne mrtva. ali kako sreća. čitala ljubavne romane. Majka koja mu je upravljala ţivotom. koja bi se morala roditi iz te ljubavi nije došla.. puštao im krv i uţivao u novostečenoj idili (neprestano je dodirivao njezin češalj... Starčić je sve zapazio i kad je Charles jednom izmucao:".. ţenskar. U Bertauxu su ga toplo primili i on se zaljubio do ušiju u lijepu Emmu. ali je previše maštala. "Boţe moj zašto sam se udala?" Jednom se zbilo da su pozvani u Vanbyessard k markizu d'Andervvilers i svojom su kočijom otišli do dvorca.čiča Ronalt.. a on je liječio ljude. ". prstenje. Na primanju. Zatim upoznajemo porodicu i okolnosti pod kojima je Charles došao u internat. ona je mislila da se moţda prevarila. Jedne noći morao je Charles nekom starijem gospodinu namjestiti slomljenu nogu i tako je stigao na imanje Bertaux. čiča Ronalt. sreća." dade mu svoju kći. po čemu bi se moglo nešto naslutiti. I Emma je nastojala doznati što u ţivotu znače riječi ljubav. a majka mu je poklanjala mnogo paţnje. pa ga je uz majčinu pomoć uspjela natjerati da tamo više ne odlazi. Imanje mu je kopnilo. Prije bi se moglo misliti da je on ona djevica od sinoć.ona sreća o kojoj je negda sanjala. ona je mislila da osjeća ljubav u sebi.). Charles nije bio duhovit čovjek i nije se istakao za vrijeme svadbe. nije imao novaca i ţelio je zbrinuti kćer. rubac.SADRŽAJ MADAME BOVARY Na početku romana posveta je Julesu Senardu koji ga je branio na sudu i kojemu je zahvalan što je knjiga izdana. iako je ovaj odavno ozdravio (ni sam ne znajući što mu je tamo ugodno). hvalisavac. No u novom ţivotu osjećala je samo tjeskobu i nije mogla ni zamisliti "da je taj mir u kojem je ţivjela .. Otac mu je bivši vojni kompromitirani liječnik. zanos.uvjerila se da u njegovoj ljubavi nema ništa izvanredno. kao što radimo s djetetom kad nam se objesi o vrat. koje su joj se u knjigama činile tako lijepe. Ţena mu je to strašno zamjerila (zvala se Heloise). Ispočetka se Emma trudila oko kuće.nizao bi joj sitne poljupce na golu ruku od ramena do vrha prstiju.. našla mu je i praksu u Tostesu i oţenila ga nekom sušićavom udovicom od četrdeset i pet godina. večerao i zaspao hrčući. Charles je začudo osjetio poboljšanje i slobodu." Ţivjeli su u Tostesu.

kad Charles odlazi nehotice grudima dotiče leĎa Emme koja se nagnula nad njim da dohvati bič s poda." Pokušala je ţupniku otvoriti dušu ali je poboţni čovjek nije shvatio. rupce. razmišljanjima i previranjima. Smetalo mu je što mu je ona poklanjala tabakere. Rodolphe je u početku bio slatkoriječiv. U to vrijeme je zatrudnjela. Za vrijeme skupštine poljoprivrednika u Yonvillu.grizla je usne. a Emmi je bilo nesnosno. ali se postupno hladio i polako postao ravnodušan. sklonost maštanju i interes za umjetnost. pogotovo sa zgodnim vikontom. kupila je čak i plan Pariza i zamišljala ulice. Emma je u svojoj mladića. Na povratku kući dugo je gledala kroz prozor u noć .Emmi je to bilo strašno. ona se sva zacrvenjela i to je njihov prvi kontakt. gazdarica gostionice Zlatni lav. dok se Charles dosaĎivao potpuno neprilagoĎen sredini. Jednom je Charlesa neki liječnik ponizio pred bolesnikom. "Kakav bijednik" . unutrašnji i vanjski. Sumještani su ljekarnik Homais koji se ulizuje Charlesu i gĎa Lefrancois.. Rodolphe neţenja s obliţnjeg imanja gdje je kupio dvorac šarmira Emmu. DRUGI DIO Preselili su u Younville. Neiskusni Leon se bojao iskazati ljubav ţeni za koju je vjerovao kako ništa ne osjeća za njega pa je odlučio odseliti u Pariz. Charles nehotice potakne njihovo zbliţavanje kad ih nagovori da poĎu na jahanje što će Emmi poboljšati krhko zdravlje. a ona je i sama zorom odlazila k njemu čemu se Rodolphe protivio. Pisac u romanu ne staje na stranu nikog. Emma je bila očajna. On je svoju junakinju prvenstveno psihološki karakterizirao.otišli su u Neufshatel. meni je to došlo tek poslije udaje. koja nakon kraćeg kolebanja zavoli Rodolpha. Naočiti muškarac odmah iskusnim okom zapazi lijepu ţenu i odluči je osvojiti. u dnu svoje duše ona je očekivala neki dogaĎaj. imala napadaje i mršavila . Više nije mislila na Leona. Charles nije ništa primječivao i Emma ga je doţivljavala kao zapreku njezinoj sreći. doţivljavala kao savršenstvo. Fino nijansiranim pripovjedanjem autor iskazuje tankoćutnost za vaţne trenutke u priči . Emma rodi djevojčicu Berthe." Zapustila je kućanstvo i sviranje klavira. za kojim je negda toliko ţudila. "Tada se sjeti junakinja iz romana koje bijaše čitala. a Charles se nije branio . Simboličnost uništenog buketa vezana je za propadanje Emmina braka. Charles je uţivao. Već na prvom jahanju u šumi Emma mu se poda.uspomena na ples dugo je ţivjela u njoj (stalno je gledala vikontovu kutiju za cigarete koju su našli). Iako je priţeljkivala sina. Flauber odlično pozna karakter ţene.sjaju promatrajući modu i plešući plesove. malo neugledno mjesto." Postupno su se viĎali sve češće. Imala je tada trideset godina. inače prosječnog. to najviše dolazi do izraţaja u odličnim opisima Emminih psihičkih stanja. Emma stalno očajava nad sobom i sudbinom. Maštala je o Parizu. Flaubert detaljno opisuje prostor. Stalni gost gostionice je dvadesetogodišnji pisar (odvjetnički pripravnik) Leon s kojim se Emma zbliţava jer su im slični ukusi. Liječnik je dijagnosticirao poremećaj na psihičkoj bazi. 18 ." Patila je i plakala pa kad joj jednom sluškinja Felicite ispriča pričicu o djevojci koja je uţasno patila. ubola se nasvadbeni buketić. RaĎa se ljubav koju ne pokazuju otvoreno zbog Leonova stida i Emmina straha.. izgled svojih likova i zadrţava se na neobičnim pojedinostima. sav pohaban i ţut. Kad je raspremala ladicu. "MeĎutim. Pokazuje smisao za humor. Charles promjeni radno mjesto . Poput mornara u velikoj pogibelji kruţila je očajnim pogledom po samoći svog ţivota traţeći u daljini kakvo bijelo jedro u gustoj magli na obzorju. gnjeva i mrţnje. bacila ga je u vatru i promatrala kako polako nestaje u pepelu.očito zbog neiskustva i ţelje za putenom ljubavi. "MeĎutim je ona u duši bila puna poţuda. Ona kao da je sama postala sastavni dio tih maštanja i ostvarila dugi san svoje mladosti promatrajući sebe u onom liku ljubavnice. bio je dobrog zdravlja. Jednom neki bogataš (trideset i četiri godine star) Rodolphe Boulanger dovede slugu da mu Charles pusti krv. nikog ne okrivljuje samo iznosi realne podatke i odlično opisuje. Emma joj odgovori: "Ali meni. Kad je rekao da bi zaplesao Emma mu je odgovorila da ne bude smješan jer bi mu se vjerovatno svi smijali i nije mu dala da ju poljubi jer joj guţva haljinu. Čemu? Zdravlje joj je oslabilo i srce je ponekad jače lupalo.

sreo je Leona i doveo ga u njihovu loţu.. " Emma izaĎe. Sa svekrvom se i dalje nije slagala. onda nije mogao ništa učiniti." Samo je jedna ruka bacila komadiće papira: oproštajnog pisma koje je mislila dati Leonu. pa je Charles odlučio poslati Emmu ponovo u Rouen da se savjetuje s Leom. kome ja ne bih mogla oprostiti. Rodolphe kome se Emma potpuno posvetila u svojoj racionalnosti. što me je upoznao da mi ponudi čitav milijun. a ovaj je sad traţio isplatu. Zidovi su se ljuljali. No." Napokon je morala vratiti sve dugove. on. Što ti je? Reci mi!" No kad ona zatraţi novac. Potrčala je trgovcu no on joj je posprdno odgovarao. da joj piše stihove. Očajno je traţila pomoć. Charles je takoĎer od njega posudio 1000 franaka uz godišnju kamatu. pa je u jednom trenutku tiho kriknula. oprosti mi. 19 . Ipak opijala ga je njena predanost. "Ema mu priznade da je voljela drugog. polako su dosadili jedno drugom. čak joj se i kći učini neobično ruţnom. iako bi pred Pariţankom ustuknuo. "Ema je nalazila i u preljubu sve bljutavosti braka. "Poslije mjesec dana svi su čak tvrdili da je znatno napredovala. čak se upitao zašto profesor Lempereur ne poznaje Emmu." Traţila je od njega da pusti bradicu. Ali uoči samog bijega razmišljao je: "Pa najposlije. "Da. Sudski zapisničar je popisao sve stvari u kući..Charles je pokušao šepavom Hippolytu operirati nogu. nezasitna u putenim uţicima i razbludna. I ona je dobila punomoć na muţevljevu mirovinu. Znala je da će Charles kad dozna samo plakati. proţivljavala je u ljubavnom libretu svoju tragičnu ljubav. uĎe s Leonom u kočiju iz koje nisu izlazili cijelo popodne jer Leon nije dozvolio kočijašu da stane." Charles nije sluti ništa. Ovaj put pomogla joj je svekrva. a Emma se nikako nije mogla odlučiti što će s Leonom."Ubrzo Emma dobiva sudski poziv da plati dugove. "Ona je postala razdraţljiva.. No ţeljna uzbuĎenja i strasti. privrţeno i pokvareno stvorenje". Skupila je hrabrost i otišla do dvorca gazeći svoje dostojanstvo. TREĆI DIO Leon je nakon tri godine studija iskusniji i otovreniji. ali zakratko. on ne reče da je bijaše zaboravio. Zatraţila je pomoć od Leona.. Potpirivao je njezin plan za zajedničkim bijegom. Dugovi se gomilaju i trgovac izmami od Emme prodaju zemljišta ispod cijene bez muţeva znanja. ne bojeći se kako je govorila. našto mu Emma odgovori da u Rouenu ima mnoštvo gospoĎa s tim prezimenom. Legla je u krevet i četrdeset i tri dana je Charles bio uz njezinu postelju. 8000 franaka u roku 24 sata. Charles je u pauzi pošao po piće i nespretno zalio jednu damu. On je isprva uzbuĎeno privine u zagrljaj. ne mogu ja ostaviti svoj dom i još k tomu navući sebi na vrat brigu za dijete!" Napisao joj je oproštajno pismo i poslao joj s košaricom bresaka. no ovaj je bio bespomoćan.. "Ja te ljubim. Emma je bila očajna i skoro skočila s prozora.. Za vrijeme opere u kojoj je Emma uţivala u kazališnoj raskoši. da će izgubiti dobar glas. ni tada nije ništa rekla muţu. Rodolphe ju hladno odbije iznenaĎen. Emmi se muţ još više zgadio. no Emma se ponovo zaduţila. Crkveni čuvar ih je davio znamenitostima. uvijek ću te ljubiti. "A ja bih ti sve bila dala. ali ako se ne vrati za tri sata. Trgovac Lheureux je traţio svoj novac. uţivao je u putenoj ljubavi i uţicima pa od Emme stvori svojom bezobzirnošću "poslušno. No slast preljuba se polako topila. jednom se naglo okrenula vjeri. šetala se s njim uzdignute glave. ostala je tri dana. I dalje je opskrbljivao Emminu garderobu i njihovo ljubavno gnijezdo. jer je i sam bio u novčanoj neprilici. "U svemu se ravnao prema njenom ukusu. a ljudi su se čudili kočiji "zatvorena više nego kakva grobnica i ljuljajući se kako kakva laĎa. Kad je ugledala Rodolphovu kočiju kako prolazi pala je u nesvijest. Charles odluči da ode s Emmom u Rouen u kazalište gdje je nastupao slavni pjevač Lagardy u Lucii de Lamermoor." Nakon kraćeg sustezanja dogovorili su se za sastanak u katedrali. Leon je osjetio trenutak i uspio nagovoriti Charlesa da ostavi Emmu u Rouenu jer se daje još jedna predstava s Legardyem. pred seoskom damom je sigurniji. on će mi oprostiti. on je bio njezina ljubavnica više no što je ona bila njegova.. Nikada! Nikada!" Sjetila se i Rodolpha (jer se Leon nije više pojavljvao). Emma se sporo oporavljala. no sve je završilo da je neki liječnik nesretniku morao amputirati nogu kako bi mu spasio ţivot.. Obećao je da će pokušati. Od silne poţude Emma smisli kako će se nalaziti s ljubavnikom: nagovorila je muţa da joj plaća satove klavira i tako je četvrtkom odlazila u Rouen. Charles je imao i novčanih briga: Emma je uzimala odjeću od trgovca Lheurexa.

" Otkrio je jedno pismo i stade sumnjati. Vraćala se kući. Ali bio je netko. Kad je sve rasprodano. ostalo je 12 franaka.. ali uzalud. da je pusti u zabranjenu prostoriju i pred njim proguta šaku bijelog praška (otrova za štakore). Charles je naričući zagazio u raku s lijesom .Emme više nije bilo... spavao je mirno u svom dvorcu. tko je u to doba bio budan. krikne. poče se smijati luĎačkim smijehom. pa ga je gurnula. ne srdim se na vas. tamo u Rouenu takoĎer spavao. Pao je na zemlju. "Slijepac". "Svi pristupiše . Felicite je plakala. "Tada joj iskrsne nezin poloţaj kao kakav ponor. Počeli su bolovi u ţelucu. Ţupnik je dao Emmi posljednju pomast i dok se tiho molio nad njom..pronašla ga je Berthe koja je pomislila da je zaspao. Charlesa su obavijestili da se Leon ţeni. malu je uzela siromašna tetka iz predionice pamuka. Isprali su joj ţeludac. a javno ga mišljenje štiti. postao je strašno potišten. Rodolphe. U čestitki Charles mu je napisao: "Kako bi se moja jadna ţena veselila. brčići.jedva su ga odvukli. obori je grč na jastuke. no da bi se sviĎao Emmi (kao da je ţiva) stade se ravnati po njezinu ukusu ." Charles je jako patio i htio je da sprovod bude romantičan i da je sahrane u vjenčanoj haljini. Nedavno je dobio kriţ Legije časti. Homais (filozof) se prepirao sa ţupnikom o vjeri i moralu. u sobu dopre recitiranje: "Često topao i prekrasan dan.Bijaše noć. Homais je pozvao liječnika na punjene svinjske noge pričajući mu o svojim zdravstvenim pokušajima. no on je ustvrdio da se više ništa ne moţe učiniti. koji je za razonodu cijeli dan lutao šumom. kravate. ali se smirio i rekao: "Ne. Ljekarnik Homais je od Charlesove smrti onemogućio već tri liječnika u Yonvillu.. Konačno se pojavio i čuveni liječnik Lariviere (pojava kakvog boga ne bi izazvala veće uzbuĎenje). "Ona ga je kvarila i s one strane groba. Berthe je čuvala baka koja je ubrzo umrla. a kako je čiča Ronalt bio oduzet. u času ga je grubo pogledao. Na grobu izmeĎu jela plakao je Justin.. Kriva je SUDBINA!" Sutradan je u sjenici umro ." UĎe u ljekarnu i nagovori Justina koji je bio lud zanjom." 20 . Vrati se u kuću u kojoj je Charles plakao. "On ima golemu klijentelu. Jednom je sreo Rodolpha i pričali su." Počeo je vikati: "Upomoć!" Počela je povraćati krv i vikati. vlasti ga štede.lakirane čizme. Napiše mu pismo (sutra će ga pročitati)." No kad je Charles otvorio tajni pretinac i otkrio pisma i Rodolphovu sliku. Došao je i stari Ronalt i onesvijestio se kad je vidio crni pokrov na Emminim vratima. Charles je počeo čitati pismo: "Ne optuţujte nikoga." Emma se uspravi u postelji.. a i Leon je. Budi u djevojci ljubavni san.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->