Lektire za maturu 2011./2012.

1. Camus, Albert, Stranac 2. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna 3. Drid, Marin, Dundo Maroje 4. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary 5. Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera 6. Kafka, Franz, Preobrazba 7. Krlea, Miroslav, Gospoda Glembajevi 8. Krlea, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza 9. Marinkovid, Ranko, Ruke (novele: Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah) 10. Nehajev, Milutin Cihlar, Bijeg 11. Poe, Edgar Allan, Crni maak 12. Salinger, Jerome David, Lovac u itu 13. Sofoklo, Antigona 14. imid, Antun Branko, Preobraenja 15. oljan, Antun, Kratki izlet.

1. Camus, Albert, Stranac

Kasni modernizam, EGZISTENCIJALNI ROMAN
ALBERT CAMUS - francuski pripovjeda, romanopisac i esejist predstavnik egzistencijalizma u knjievnosti - dobitnik je Nobelove nagrade 1957.g. - sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar, ali se poslije rata posveduje samo knji. radu - bio je duhovni voa poslijeratne generacije europskih intelektualaca
- dvije faze stvaralatva 1. FAZA APSURDA izraava doivljaj ivota kao niza apsurdnih situacija i bespomodnost ovjeka u svijetu apsurda; u tu fazu ulaze roman Stranac i esej Mit o Sizifu komentar romana Stranac i objanjava svoju teoriju apsurda 2. FAZA POBUNE ILI REVOLTA Camus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv apsurda (besmislenosti ivota) i u solidarnosti; djela roman Kuga i esej Pobunjeni ovjek gdje objanjava pobunu - zbirke pripovjedaka Prognanstvo i kraljevstvo, romani Sretna smrt, Stranac, Kuga, Pad, drame Kaligula, Pravednici, eseji filozofski, knjievni i politiki

STRANAC 1.
- napisan 1942. u vrijeme rata neki Camusovu filozofiju objanjavaju drut-pov. okvirom, jer rat nije nita drugo nego apsurd, besmislenost (ivot u ratu gubi svaki smisao) - Stranac je verzija Camusovog prvog romana Sretna smrt, koji nije za ivota objavljen, nego tek posmrtno, a na njemu je otvoren problem apsurda - radnju je Camus smjestio u Alir - roman je pisan u 1. licu i ima elemenata romana toka svijesti - pocijeljen je u dva dijela 1. zapoinje majinom smrdu, a zavrava ubojstvom 2. pratimo ivot gl. junaka u zatvoru, suenje, presudu i roman zavrava njegovom smrdu zaokruenost kompozicje - MERSAULT gl. junak, lik otuenog ovjeka; inovnik kji ivi jednolinim ispraznim ivotom, ivotom u kojem nema znaajnih dogaaja - prema svemu se odnosi ravnoduno - odnos prema majci bezosjedajan, ravnoduan, neprimjereno se ponaana njezinom sprovodu - odnos prema ljubavnici bez emocija, vee ga samo tjelesna ljubav - odnos prema poslu nema ambicija, ne eli napredovati iako ima ansu - presudan dogaaj ubojstvo koje ini bez razloga - njegove emocije su uvijek u drugom planu; u prvom planu su njegove tjelesne
2

potrebe; osjedaj tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlae svoje postupke - u zatvoru se ne osjeda krivim, ne kaje se i ne vjeruje u Boga, prieljkuje svoju smrt jer je ona spas od apsurda i besmislenosti ivota - sretan odlazi u smrt svjestan da ivot nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 20 godina - ZATO JE MERSAULT STRANAC? sam Camus objasnio je to u svojim tumaenjima NIJE PRIHVATIO PRAVILA IGRE znai nije prihvatio drutvene norme - na kraju je osuen jer je bio stranac, a ne zbog ubojstva; osudili su ga kao bezosjedajno ljudsko udovite, jer nije plakao na sprovodu majke, jer je puio, pio kavu; vikend proveo s ljubavnicom gledajudi komediju

2.
- radnja se zbiva u Aliru - roman je pisan u prvom licu - glavni lik u romanu, mladid Mersault, vijest o majinoj smrti prima krajnje ravnoduno, ne pokazujudi tugu ili bar saaljenje - nod uz majin odar provodi dremuckajudi, puedi i ispijajudi bijelu kavu te razmiljajudi to rade njegovi kolege u Aliru - idudeg dana, odlazi u luko kupalite gdje upoznaje Mariju Cardonu, djevojku koja je nekad radila s njim i koja ga fiziki privlai, njihov odnos svodi se na fiziki - idudeg tjedna, vrativi se posla kudi, Mersault susrede svog susjeda Raymonda Sintesa, ovjeka o kojem svi priaju da je svodnik i da pripada alirskom podzemlju iako se on predstavlja kao skladitar, i poziva ga na veeru - tijekom razgovora Mersault saznaje da Raymond ima problema sa svojom ljubavnicom i da se radi nje potukao s njenim bratom - bududi da ga je ljubavnica napustila, a eljan osvete radi njezine nevjere, Raymond moli Mersaulta da joj napie pismo kako bi se vratila, Mersault pristane - mir i tiinu nedjeljnog popodneva prekinuli su buka i urlici iz Raymondova stana - tek de dolazak policije zaustaviti Raymonda u brutalnom zlostavljanju svoje ljubavnice - jo istog dana Mersault odlazi na policiju kako bi dao iskaz u Raymondovu korist - U znak zahvalnosti Raymond poziva Mersaulta i Mariju da provedu sljededi vikend kod njegova prijatelja Massona u vikendici blizu Alira - Pri polasku na izlet primjeduju skupinu Arapa , meu kojima je i brat bive Raymondove ljubavnice, kako ih promatra - U Massonovoj vikendici drutvo se dobro zabavlja, poslije objeda mukarci odlue proetati plaom - Na njihovo veliko iznenaenje susredu Arape, dolazi do tunjave a Raymond biva ranjen noem - Masson vodi Raymonda da previje rane, a nakon povratka Raymond ponovno poeli idi na plau, s njim polazi i Mersault, dolazi do novog susreta s Arapima
3

- Raymond eli ubiti Arapina koji ga je ozljedio revolverom, ali na Mersaultov nagovor odustaje, u meuvremenu se arapi povlae - Mersault ostaje sam na plai, kod izvora susrede ponovno onog arapina koji je ranio Raymonda, on vadi revolver i puca u arapina, najprije jednom a zatim jo etiri puta - Drugi dio romana se odvija u zatvoru i sudnici - Za vrijeme istrage koja traje jedanaest mjeseci, Mersault ne daje nikakvo objanjenje za poinjeni zloin - I istraitelj i branitelj zbunjeni su izostankom kajanja i potpunom indeferentnodu prema vlastitom ivotu, sud ga proglaava krivim i osuuje na smrt - Mersaultovo ponaanje na majinom pogrebu posluilo je kao dokaz njegove bedutne nemoralnosti i odredilo teinu kazne - Osudu na smrt Mersault prima mirno i ravnoduno - U nodi prije nego to de mu odrubiti glavu, posjeduje ga svedenik ne bi li ga privolio na pokajanje - Mersault, svjestan apsurda ivota i vlastitog postojanja, to odbija - U smrt odlazi mirno, svjestan da je to apsolutni kraj

2. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi, Zloin i kazna

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, FRANCUSKI REALIZAM
- jedan je od najsnanijih predstavnika ruskog realizma - uz to pretada je moderne, u svoja realistika djela unosi elemente koje de upotpuniti moderna junaci su netipini, bizarni i pomalo udaci; zaplet je kriminalistiki; junaci su simboli odreene vrline ili ljudske slabosti; u jeziku i stilu unosi impresije i simbole; unosi psihologizam - u njegovom shvadaju ovjeka temeljni pokreta je strasna tenja dobru, mesijanskoj ulozi - njegovi junaci kao da su noeni boanskom tenjom za iskupljivanjem; taj religiozni moment provlai se kroz sva njegova djela - analitik je drutvenih pojava svoga vremena, psiholog koji otkriva najdublje raskole u linostima, moralist i reformator (Zloin i kazna, Idiot, Brada Karamazovi)

ZLOIN I KAZNA 1.
- TEMA tema grada (zlo i nasilje velikog grada, nepravda potie ovjeka na zloin) i tema ovjeka (bezizglednost poloaja, neimatina, nedostatak novca tragina sudbina Raskoljnikova) - roman ima karakteristike soc.,psih, te filozofskog i krimi romana - romanopisac koristi pripovjedanje, opisivanje, ali nas najede upoznaje s podsvjediu junaka, unutarnjim monologom 1. KRIMINALISTIKI ROMAN ubojstvoXistraga, mladi student Raskoljnikov je poinio ubojstvo istrauje ga Porfirij Petrovi izvrstan poznavalas ljudske due, i konstantnim razgovorima on pomalo stee obru oko raskoljnikova i ovaj naposljetku poputa priznaje 2. DRUTVENI ROMAN opsean opis siromatva, zloini protiv sebe i drugih; Dostojevski svoj roman smjeta u okrujke puno soc. nepravdi, nemoral drutva potaknut siromatvom mnogo pijanaca (Marmeladov), Sonja prodaje tijelo da bi priskrbila hranu obitelji, Raskoljnikov ubija lihvarku da bi se njezinim novcem izvukao iz siromatva 3. PSIHOLOKI ROMAN Dostojevski prodire u psihu gl. lika preko monologa itatelj dobiva potpunu sliku Ras. psiholoke rastrojenosti (dvolinost miljeja, strahovi), psiholoki ocrtani i ostali likovi Marmeladov (slabost, nemod da se odupre alkoholu), Luin (prepotentnost, primitivan i umiljen malograanin), Razumihin (poten, spreman pomodi u nevolji i uvijek daje sve od sebe moralan),...; sukob pojedinca sa sobom i okolinom (Raskoljnikov) 4. FILOZOFSKI ROMAN ideje Raskoljnikova ideja da ubije lihvarku radi spasenja svijeta je ujedno i pokreta radnje, ta ideja mu ujedno zagorava ivot, razna moralna i etika pitanja na koja Raskoljnikov trai odgovor u svojim monolozima - problematika djela kako ouvati moral u siromatvu (soc. prilike dovode do oaja Sonja odaje se prostituciji ali njena dua ostaje ista), zloin 8zloin protiv sebe (Sonja) i protiv drugih (Raskoljnikov)), novac zaduivanje (uzrok zato su ubili lihvarku)
Ikor - 46 Knjievnost kroz razdoblja

- likovi pokuavaju pronadi svoj put, izlaz, pa se ivotne prie isprepliu sa sudbinom Raskoljnikova (te prie istiu, naglaavaju i utjeu na njegovo psihiko stanje) - ELEMENTI FANTASTIKE snovi, halucinacije, bolesna savijest, predosjedaj

2.
- jedan od predstavnika ruskog realizma - zaetnik tzv. Psiholokog realizma - jedan je od zaetnika moderne proze, tj. monoloko-asocijativnog tipa romana - koristi tehniku unutarnjeg monologa - djela: Brada Karamazovi, Idiot, Zloin i kazna - monoloko-asocijativni tip romana - tema zloin i kazna - glavni lik Raskoljnikov oksimoronski lik (u jednom je liku i zloinac i dareljivac, i zao i dobar ovjek, i prijestupnik i mislilac) - Raskoljnikov na kraju kroz ljubav i vjeru pronalazi sebe i svoje iskupljenje - Nakon unutarnjih kolebanja Raskoljnikov se odluuje na zloin - Stariinu nepovjerljivost uklanja time to je uvjerava da je donio obedani zalog - Starica ga puta u stan, on je ubija sjekirom - Nailazi i stariina sestra Lizaveta, on ubija i nju - Zahvaljujudi povoljnim okolnostima Raskoljnikov neprimjeden odlazi iz kude - Istraitelj Porfirije Petrovi sumnja u Raskoljnikova, osobito nakon to je u asopisu Periodina besjeda proitao Raskoljnikovljev lanak o zloinu - Raskoljnikov objanjava Petroviu glavne misli iz toga lanka - Raskoljnikovu su dole sestra i majka; sestra se trebala udati za sebinog i pokvarenog Luina - Raskoljnikov uvia da se ona odluila na taj brak kako bi mu novano pomogla - Zahvaljujudi Raskoljnikovu te su zaruke razvrgnute i Dunja se udaje za Raskoljnikovljeva prijatelja Razumihina - Raskoljnikov strano trpi, rastresen je i optereduje ga ubojstvo - Zbliava se sa prostitutkom Sonjom Mermeladovom koju je gladovanje obitelji prisililo na prostituciju - Sonja tiha, mirna, dobra, pokorna i pobona, osoba kojoj Raskoljnikov priznaje zloin - Ona ga nagovara da prizna ubojstvo i okaje ga kaznom - Raskoljnikov to i ini, biva osuen na osam godina kazne u Sibiru, kamo ga prati Sonja - U kaznionici u Sibiru dolazi do njegove unutarnje promjene, shvada da de se njegov ivot temeljiti na ljubavi i vjeri i da je on kao pojedinac spaen a ne izgubljen - Razlozi ubojstva: - socijalni siromani student sa samoga dna petrogradskoga drutva ne eli se okoristiti zloinom, nego pomodi drugima koji su u istoj situaciji kao i on, da ih ne iskoritavaju lihvari - psiholoki Raskoljnikov dijeli ljude na obine i neobine; obini materijal koji slui za odravanje vrste, neobini oni koji imaju snage u svojoj sredini rei novu rije, oni
6

kre zakon i imaju prevo na neposluh jer de vanost i vrijednost njihova ina spoznati tek bududnost; Raskoljnikov sebe smatra neobinim ovjekom - moralni Raskoljnikov smatra da ima (kao neobian ovjek) pravo na zloin i da se to ne kosi s njegovom religioznodu - posljedica zloina Raskoljnikova psihika i ivana rastrojenost

O DJELU:
Struktura romana gradi se na principu konfliktnosti. Glavni junak je u sukobu sa svijetom i taj sukob se produzuje na sukob sa samim sobom. Ostali likovi u romanu su nezavisni i takav njihov polozaj predstavlja konfronaciju raznih misljenja. Autor svima daje mogucnost da izraze svoj stav i da donesu sud o datom problemu, ali ni jedan lik ne predstavlja tacku gledista autora. Ona se moze traziti u presjeku misljenja i stavova svih tih likova. Ova osobina romana se obiljezava kao polifonijska struktura romana. Struktura romana je tipicna za roman Dostojevskog jer u sebi objedinjava osobenosti svih vidova romanesknog zanra. To je roman hronika- obuhvata niz dogadjaja i situacija: pozar zbog kojeg su okrivljeni nihilisti, kocije koje gaze pijanicu, ubistvo; socijalni roman- jer obuhvata zivot u sirotinjskim cetvrtima, prostituciju i alkoholizam; kriminalni roman- govori o junaku koji izvrsava ubistvo i o traganju policije za ubicom; filozofski roman- nosi ideju glavnog junaka koji nudi eticko- filozofsku podogu i on je daje u raspravi ,,O zlocinu''; psiholoski roman- likovi u romanu se razotkrivaju analizom psihickih stanja i njihovih ponasanja; avanturisticki romantajno dopisivanje i sastanci, ucjene, revolverski hici; roman tragedija- donosi smrt Marmeladova na ulici, ubistvo, samoubistvo; javljaju se djeca patnici. Prostor u romanu je veoma suzen. Radnja se odvija u tri-cetiri sobe, u krcmi, sudnici, na mostu i na jednom trgu. To je prostor u kome se krecu sitni cinovnici, prostitutke i prosjaci; mjesta u kojima junaci zive i ujedno govore o svojoj sudbini. Soba, nalik na mrtvacki sanduk ili brodsku kabinu, govori o zivotnoj tjeskobi glavnog junaka. Soba Sonje Marmeladove je nejednakih uglova sto podsjeca na njenu neobicnu sudbinu. Sav ambijent, u kome sekrece glavni junak, pocev od krcmi u koje se obavezno silazi niz stepeniste mracnih ulica ulica u kojima obitavaju prostitutke, djeluje funkcinalno i motivise ponasanje glavnog junaka. Vrijeme u romanu je zgusnuto na devet i po dana. Prvi dio romana je vrijeme u kome Raskoljnikov vrsi probu ubistva, kada dobija pismo od majke, kada cuje sudbonosni razgovor u krcmi; vrijeme koje traje dva i po dana. Zbog kratkog vremena radnja dobija na dinamici i roman cini zanimljivijim. Uostalom, sazimanje vremena u romanu je osobenost moderne proze. Iz svesaka i prepiske Dostojevskog evidentno je da se kolebao u obrazlozenju ubistva, od cega je zavisila i koncepcija glavnog lika-Raskoljnikova. Njega muci pitanje: Da li dobar cilj opravdava sredstvo kojim se ostvaruje? Ideja o ubistvu pojavila se poslije prve posjete zelenasici i ,,pocela da mu kljuje u glavi''. Istovremeno on istu ideju cuje u kafani, u razgovoru izmedju oficira i studenta; razgovor u kome
7

student tvrdi da bi ,,tu proklrtu babu ubio i opljackao bez imalo grize savjesti''. Ideja o ubistvu je razgradjena u clanku ,,O zlocinu'' koji je Raskoljnikov ranije objavio u jednom casopisu. U tom clanku on razmatra psiholosko stanje za sve vrijeme zlocina, tvrdeci da izvrsenje zlocina uvijek prati bolest kao posljedica grize savjesti ili osjecanje grijeha. Medjutim on tvrdi da postoje u svijetu neobicni ljudi koji imaju pravo da izvrse zlocin: ,,Neobican covjek ima pravo... to jest ne zvanicno pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekoraci preko izvjesnih prepreka i to jedino u slucaju ako to zahtjeva ostvarene njegove ideje...'' Te ,,izvjesne prepreke'' su prije svega moralne prirode. Naporedo sa dogadjajima koji motivisu i podsticu na ubistvo, u glavnom junaku se nesvjesno javlja i otpor prema zlocinu. Dostojevski kaze da ,,kad je covjek bolestan snovi se cesto odlikuju izvanrednom stvarnoscu sa stvarnoscu''. Raskoljnikov sanja strasan san. Osjeca da nece izdrzati teret zlocina: ,,Boze, je li moguce da cu uzeti sekiru i udariti je po glavi, da cu zatim gaziti po klizavoj ljepljivoj krvi... Ne, ja to necu izdrzati''. Poslije zlocina u junakovom ponasanju se zapaza teznja da se zlocin prikrije, a borba izmedju ,,obicnog'' i ,,nobicnog'' covjeka u njemu se produzava do kraja romana. Opljackane stvari Raskoljnikov ne koristi, vec ih, naprotiv, krije daleko od stana, pod nekakav kamen, jer bi ga prisustvo tih stvari podsjecalo na ubistvo koje je on pokusavao da potisne iz svoje svjesti. Izvrsivsi zlocin, Raskoljnikov zakoracuje u drugi svijet, svijet Svidrigajlova i Sonje Marmeladove. Na drugoj strani ostaju sestra, majka, prijatelj Razumihin i zakon olicen u Porfiriju Petrovicu. Sada se motivacija, sa kojom je nasao moralno opravdanje ubistva, sudara sa podsvjesnim u njemu (bolest i bunilo) i sa sredinom koja ne prihvata zlocin. Sonja mu kaze: ,,Krst patnje treba da uzmes na sebe i njome da se iskupis''. Glavni junak odbacuje i svijet Svidrigajlova koji vodi u samoubistvo. On shvata da je jedini put ispravnosti put preobrazaja, tj. povratka iz svijeta neobicnih u svijet obicnih ljudi. Raskoljnikov pkusava da dosegne kako je Sonja, pored razvrata uspjela da sacuva cistotu duse. Na pitanje da li se moli Bogu, Sonja odgovara: ,,A kako bih ja bez Boga!''- ,,Eto to je izlaz! Evo objasnjenja njenog izlaza!'' Tada pocinje njegov preobrazaj. Tako nastaje ,,istorija njegovog potpunog prelaza iz jednog svijeta u drugi i upoznavanje sa novom dosad nepoznatom stvarnoscu.'' Njegova odluka da se prijavi ne realizuje se odmah, cemu je uzrok veoma jaka motivacija. On se do kraja dvoumi, pa cak i onda kada ulazi u policijsku zgradu s namjerom da se preda. U jednom trenutku, on odustaje, izlazi iz policije, da bi se odmah potom vratio i proznao: ,,Ja sam ubio babu-cinovnicu i njenu sestru Lizavetu i opljackao ih''. Osudjuju ga na tamnicu i progonstvo u Sibir na osam godina. Za njim, u Sibir, polazi i Sonja. U osvjetljavanju glavnog junaka pomazu i likovi koji su prije zlocina samo naznaceni. U njihovom okruzenju i u njihovim sudbinama glavni junak provjerava vrijednost svoje ideje, a samim tim i odredjuje svoj dalji put. Razumihin je suprotstavljen glavnom junaku na idejnom planu. Njegovo ime sugerise razum za razliku od glavnog junaka, cije ime otkriva njegovu podjeljenu i rascijepljenu licnost. On se iz svog teskog materijalnog stanja izvlaci radom i odricanjem i samim tim dokazuje da za covjeka ne postoji stanje ,,kada se vise nema kud''. On zivi u malom sobicku kao i Raskoljnikov i spreman
8

je da svoju skromnu zaradu podijeli sa njim. Razumihin polemise sa gledistem socijalista da je zlocin protest protiv nemoralnosti drustvenog uredjenja i da ce ,,socijalni sistem ispreden iz glave nekog matematicara odmah urediti citavo covjecanstvo i za tren oka uciniti pravednim i bezgresnim, prije svakog zivog procesa, bez ikakvog istorijskog zivotnog puta!... Zato oni tako i ne vole zivi proces zivota: ne treba ziva dusa, jer ce ziva dusa traziti da zivi, ziva se dusa nece pokoravati mehanici, ziva je dusa podozriva, ziva je dusa nazadna!'' I kada okolina pocinje da sumnja da je Raskoljnikov ubica, Razumihin trazi argumente da ga odbrani. Medjutim on tacno rezimira clanak ,,O zlocinu'' i kaze Raskoljnikovu: ,,Ono sto je stvarno originalno u svemu tome, i sto, na moj veliki uzas, pripada samo tebi, to je sto ti dozvoljavas covjekovoj savjesti prolivanje kvi i, oprosti, cak sa fanatizmom''. Svidrigajlov je amoralist, sladostrastnik i sadista. Prividno, on je pobijedio jer zivi iznad domena moralnih zakona. Misli da moral pretvara zivot u dosadu i da ,,moralan covijek mora da se dosadjuje''. On se odaje razvratu zato sto u njemu nalazi nesto zasnovano na prirodi, nesto sto kao zeravica gori u krvi. Dok Raskoljnikov ubija u ime novog i bolje svijeta, Svidrigajlov ubija iz egoisticnih pobuda. Ali i jedan i drugi ne mogu da nose teret ubistva. Svidrigajlov je covjek bez vjere i bez nadanja. On kaze: ,,Mi eto, uvijek zamisljamo vjecnost kao neku ideju koja se ne moze shvatiti, kao nesto ogromno... I, odjednom, zamislite, mjesto svega toga, samo jedna sobica, nesto slicno domacem seljackom kupatilu, pocadjavela i po svim coskovima pauci i to ti je, eto, sva vjecnost''. Kada shvati da ne moze zadobiti Dunjinu ljubav, izlaz nalazi u samoubistvu.

SADRAJ
Rodion Romanovi Raskoljnikov je mlad student koji je iskljuen sa univerziteta i koji ivi u potpunoj nematini.On je odluio da se jednim poduhvatom izvue iz svog odvratnog poloaja.Odluio je da ubije staricu koja daje novac pod interes.Starica je glupa,gluva,bolesna,gramziva,uzima ivutske kamate,zla je i drugima jede vek.Ona ima mlau sestru Lizavetu koju stalno mui i koja kod nje slui.Sve u svemu,mislio je da ona nema razloga da ivi i kad bi je ubio da bi mnogo dobra donio oveanstvu.On je odluio da je ubije i opljaka,da bi usredio majku Pulheriju Aleksandrovnu koja ivi u sreskom mjestu,da spasi sestru Avdotju Romanovnu koja je sluila u kudi spahije Svidrigajlova koji joj se udvarao,a i da bi on zavrio studije a zatim da bude poten i stabilan celog ivota.On je time pravdao svoj zloin.I desio se pogodan i savren trenutak za to.Smislio je plan kako bi zamazao svoje tragove i uz malo tekoda uspio je u svojim namjerama.Jedino to nije oekivao je da de i Lizavetu morati ubiti.Lizaveta je igrom sluaja ula u sobu i videla Raskoljnikova,a to se nikako nije smelo desiti.Od babe je uzeo novanik i neto nakita,koje je potom sakrio pod kamen i nikad vie vidio.Samim tim postupkom on je porekao svoje razloge zloina.Skoro savren zloin je izveo:nije ostavio nikakvih dokaza iza sebe,niko nije sumnjao na njega,dok sam sebe nije izdao.Posle par dana od ubistva razbalio se;stalno je bio u bunilu,i takvo njegovo ponaanje ga je odalo i izazvalo sumnje.Prozvali su ga i ludim.Njegov drug Razumihin je bio uz njega, a ubrzo su stigle majka Pulherija i sestra Dunja.I kad je doao sebi neto mu nije dalo mira.Nereiva pitanja iskrsavaju pred njim,nesluena i neoekivana osedanja mue njegovo srce.Vanu tad
9

ulogu a i kasnije u njegovom ivotu imala je Sonja Semjonovna.Njoj je jedinoj rekao za svoj zloin,ali tad kad je njoj govorio to je uo i Svidrigajlov .Svidrigajlov je bio stariji ovek koji se udvarao Dunji,njegovoj sestri.A za njega se govorilo i da je oterao u smrt slugu,da je usmrtio suprugu Marfu Petrovnu,silovao devojicu koja se zatim u oajanju utopila.Sonja je zahtevala priznanjr krivice i iskupljenje greha patnjom robije,a Svidrigajlov mu predlae da ode negdje daleko a onda da se ubije.Ustvari,Raskoljnikov je i imao ta dva izlaza:predati se ili ubiti se.Nije imao snage ubiti se,i bio je primoran da se sam prijavi policiji to je i uinio.Tim njegovim inom pravda je bila izvrena.Prije ubistva on je u jednom lanku napisao svoju teoriju o zloinu.Njenu sutinu ini podela ljudi na obini i neobine;neobini mogu kazati svetu novu re i radi ostvarenja nove ideje imaju pravo da prekorae moralne norme,ak i da proliju krv.On je sebe svrstao u neobine ljude;htio je da bude Napoleon,a ne obina va kako je jednom prilikom nazvao oveka.Posle ubistva njegovo samosedanje i postupci su izrazito nerazumni.Imao je uslova da sauva tajnu prestupa,a otkriva je.Posle ubistva njegov razum se potpuno pomutio.Kad je trebao ubiti Aljonu Ivanovnu - babu tano je znao da je to pravedno,a posle uspeno obavljenog ina,razum mu se zamrsio i nije mogao nadi reenja.ak mu nije bio vaan ni novac ni nakit koji je ukrao od babe a to bi trebao biti i razlog ubistva.Pre ubistva imao je jedan stav prema svetu i ivotu,a posle ubistva sasvim drugi.Shvatao je da i siromatvo nije najveda ovekova nesreda,i da je biti ubica mnogo gore.On oseda da umrljan krvlju nema pravu na majinu i sestrinu ljubav.One u njemu gledaju onog ranijeg Rou,a kad bi saznale ko je sada on postao,uasnule bi se.Osoba koja je najvie doprinela njegovoj predaji bila je Sonja.Snaga njenog uticaja na Raskoljnikova je u osedanju da ga Sonja voli,ali istovremeno i osuuje i zahteva da prizna zloin i patnjom iskupi krivicu.Simbolini krst koji mu Sonja nekoliko puta prua,a on odbija da ga primi,najzad na kraju de ga primiti.Sonja,iako je i ivot prema njoj bio surov i nepravedan ona nikada nije doputala da je slomi.Imala je vjeru u Boga,i u toj svojoj jakoj veri ona je videla spas od oajanja,to to nije bio sluaj kod Raskoljnikova.Raskoljnikov je bio osuen na robiju u Sibir na 8 godina i Sonja je pola za njim.To mu je u poetku negodovalo,bio je zao i grub prema njoj ali kasnije je shvatio da je puno voli.A kad je to shvatio postao je nerazmjerno sredan,kao da se preporodio."Hteli su da govore,ali nisu mogli.Oi su im bile pune suza.Oboje su bili bledi i mravi;ali na tim bledim i boleljivim licima ved je sijala zora obnovljene bududnosti,potpunog vaskrsenja u novi ivot.Njih je vaskrsla ljubav;srce jednoga nosilo je u sebi neiscrpne izvore ivota za srce drugoga".Tog trenutka rodio se novi Raskoljnikov sa vjerom u ivot i nadom da jo nije kasno krenuti iz poetka i sve popraviti.

LIKOVI
RODION ROMANOVI RASKOLJNIKOV je glavni lik romana "ZLOIN I KAZNA".On je bivi student prava,povuen u sebe,odbaen od drutva i prijatelja.Siromatvo ga navodi na pomisao da bi mogao da ubije staru babu-zelenaicu.Poznanstvo sa Marmeladovim,pismo majke u kome mu saoptava da de bogato udati kderku kako bi njemu materijalno pomogla-sve to pomae Raskoljnikovu da opravda svoj zloin.Uporedo sa razvijanjem plana ubistva djeluju i sile otpora.To su Raskoljnikovljevi snovi:jedan kada se ocem eta i gleda kako pijani ljudi ubijaju konje i drugi kada sanja da je u nekoj oazi u Egiptu.Sve to svjedoi koliko je teak ivot junaka i koliko je on uznemiren.Teio je da svoj zloin uini savrenim,pa je pazio na najsitnije detalje,a zaboravljao na vanije stvari.Aljona Ivanovna je bila baba,svakako bi ubrzo umrla,ivjela je na
10

tetu drugih i svima je nanosila bol.Raskoljnikov je smatrao da de tim ubistvom uiniti stotine dobrih dijela koja de iskupiti taj zloin.Svojom nepanjom ostavlja vrata otvorena,te tako biva ubijena i Lizaveta.Nakon ubistva poinju dani u kojima se Raskoljnikov bori sam sa sobom,sa svojom savjedu.On nije ubio zbog novca,to potvruje injenica da novac nije ni prebrojao ved ga je odmah odnio daleko od kude da ga ne podsjeda na zloin.Teio je ka napoleonskoj modi,da se izdvoji od obinih ljudi.On kae:"Neobian ovjek ima pravo...tj. ne zvanino pravo nego sam ima pravo da dozvoli svojoj savjesti da prekorai preko izvjesnih prepreka i to jedino u sluaju ako to zahtjeva ostvarenje njegove ideje..."U snovima mu se pojavljuje Aljona Ivanovna i dok ponovo pokuava da je ubije ona se smije.To pokazuje da njegova savjest osjeda teret krivice.Bori se sa svojom savjedu,snovima,dilemama.Doao je do raskrsnice:jedan put vodi ka samoubistvu i Raskoljnikov ga odbacuje.On polazi drugim,Sonjinim putem,koji vodi ka Bogu,spasenju.On se predaje sudu,ali ak ni u prognanstvu svoj postupak ne smatra zloinom.Prognanstvo predstavlja za njega novi ivot.Spas su mu pruili Sonja i Jevanjelje.

SONJA SEMJONOVNA MARMELADOVA je kderka biveg inovnika pijanca koja se odaje prostituciji da bi prehranila svoju porodicu.Njenog oca na ulici pregaze koije dok se pijan vradao kudi.Njena madeha ubrzo umire,a Sonja ostaje sama sa djecom.Zahvaljujudi novcu koji joj je poklonio Svidrigajlov,ona smjeta djecu u dom.Sonja je uz,Raskaljnikova,veoma vaan lik.Raskaljnikov svoju tajnu otkriva prvo Sonji.Ona mu prua moralnu podrku,nadu,spas.Ona je stidljiva,mirna,hridanka koja vjeruje u Boga,ita Bibliju,podnosi rtvu bez prigovora.Iako ju je ivot natjerao na prostituciju,ona je uspjela da sauva istotu due.Kada je Raskoljnikov pita moli li se Bogu,ona mu odgovara:"A kako bih ja bez Boga!"Ona vodi Raskoljnikova dalje kroz ivot.Polazi za njim u Sibir i zahvaljujudi upornosti i ljubavi uspjeva da Raskoljnikova vrati u ivot.

SVIDRIGAJLOV je amoralist,ovjek koji ivi izvan domena moralnih zakona.On smatra da moral ini ivot dosadnim.Dok Raskoljnikov ubija za novi,bolji svijet,za dobrobit svih,Svidrigajlov ubija iz egoizma.On je ovjek bez nadanja,bez vjere.Sav novac koji mu je ostao od otrovane ene,on ostavlja u dobrotvorne svrhe:Zbrinjava Marmeladovu djecu,Sonju,Dunju.Na taj nain on nastoji da se iskupi za svoj razvratni ivot.Kada je shvatio da ni na koji nain ne moe zadobiiti ljubav Dunje,on izlaz nalazi u samoubistvu.

11

3. Drid, Marin, Dundo Maroje

Marin Dri, HRVATSKA RENESANSA 14.-16. ST
-roen je u Dubrovniku gdje je polazio i kolu -neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju -kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela -okuao se u svim dramskim vrstama: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija... -gotovo sva Drideva djela izvodila su se na dubrovakim scenama u doba poklada i pirova te je vie od desetljeda bio najizvoeniji dubrovaki dramatiar -DJELA: pastirske igre ("Tirena, Venera i Adon". "Griula"), pokladna komedijica ("Novela od Stanca"), komedije ("Dundo Maroje", "Arkulin", "Skup", "Tripe de Utole")

DUNDO MAROJE
-komedija koja je prvi put izvedena 1551. godine za vrijeme poklada -PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje to demo gledati/itati; -najavljuje komediju; -dvosmisleno je znaenje ljudi nazbilj ("pravi", dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lani" ljudi koji predstavljaju zlo); -u ovom prologu Drid se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovake aristokracije, ironino laska dubrovakoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima; -afirmacija sposobnih, pametnih, vrlih ljudi na raun opakih i nesposobnih ljudi -mjesto radnje: Rim -radnja se dogaa 1 dan -vrijeme radnje: 16. st. -tema: sukob oca, dunda Maroja i njegova rastronog sina Mara koji u Rimu, umjesto da se bavi trgovinom, sav kapital troi na kurtizanu Lauru -GLAVNU ULOGU u zapletu Drid je povjerio Pometu, slugi Nijemca Uga Tudeaka samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom ovjeku koji shvada da sukob oca i sina moe iskoristiti za vlastitu sredu -Pomet zaplede radnju, vodi likove, upravlja njihovim postupcima DRI SVE KONCE U RUKAMA upravljajudi sudbinama i ivotima onih kojima slui -Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njim

12

Sadraj:
I in Dundo Maroje trai svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izui zanat za trgovca. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otiao u Rim i tu se prepustio lagodnom ivotu. Kada je njegov otac otiao da ga potrai sa sobom je poveo svoga slugu Bokila koji nije mislio na nita drugo nego na jelo i pide. Nakon to su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina, Tripetu koji ih je poveo u neku gostionu a zaudili su se kada su uli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji ivi veoma raskono. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Kada su doli u jednu etvrt, Tripeta ree da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Doli su pred jednu gostionu, ali mu se inilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: "Gdi gospoda i sinjori alodaju tu ja siromah ne alodavam tu sinjor Marin alodava.". Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. U to doba Ugo je sinjori Lauri, Marinovoj ljubavnici obedavao sve samo da mu pokloni malo panje ali ona to nije htjela. Upravo u to doba oekivala je Marina. Kada je Marin doao obavijesti svog slugu kako de ostati na ruku sa Laurom. Osim Marinova oca traila ga je i njegova zarunica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Ona se je preobukla u momka i zajedno s jo jednim momkom traila ga ved tri dana. II in Petrunjela, Laurina sluavka razgovarala sa Pometom. On joj je rekao kako je Marinu doao otac i kako de ga ubrzo odvesti sa sobom u iz Rima natrag u Dubrovnik. Takoer joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudekom, njemakim plemidem. Petrunjela mu obeda da de utjecati na njenu gospodaricu. U gradu su dola tri prijatelja koji takoer trae Marina. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Maro je sa Laurom stajao na balkonu, a poto je Laura poela zvati Petrunjelu da ue u kudu, on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata, Marin se je pravio da ga ne poznaje. To je oca rasrdilo, te je on potegao no da ulovi sina. Uto doe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Nakon to su Dunda Maroja odveli u zatvor, Bokilo je ostao sam, a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. Poto su se poznavali jo iz Dubrovnika, Bokilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Na to Pomet savjetuje Bokila da pokuca na Laurina vrata i da kae da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe, te trai da se pomire. Kada je to Popiva uo odmah ga je uveo gospoi Lauri da ga dobro nahrani. III in Kada se Marin vratio, pred kudom ga doeka gospodin Sadi koji je traio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio duan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Poto nije imao ba mnogo novaca, Marin je najprije odugovlaio, a onda je vidio da ne moe izbjedi pladanje, te plati dug. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokilom otiao po Dunda Maroja, te da de ga
13

dovesti onamo, Marin se razbjesni. Kada je naao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata, da kupi robu. Ugo ponovno dolazi kod Laure, te moli Petrunjelu da kae Lauri da de joj dati dukata koliko joj drago, samo da bude njegova ena. Kada ga Tripe sve to uje on se posvadi s Ugom. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u tekom stanju i kako nema novaca, a Laura mu odgovara neka Marin doe k njoj i ona de mu pomodi. Marinova zarunica Pera, susrela je Petrunjelu i kae da su Marin i ona zarueni ved 3 godine. Prvom prilikom de to Petrunjela prenijeti gospodarici. IV in Dundo Maroje saznaje da je Bokilo dosta novca potroio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma krt. Poto je Marin nabavio novca od Laure, kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Marin se skromno odjene te poe ocu u susret. Kad su se susreli Maro kae ocu da ga je napao netko njemu slian, pretvarajudi se uzornim graanom i potenim trgovcem. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavi da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. U grad dolazi neki ovjek i trai djevojku po imenu Mandalijena. On je iz Kotora, a poslao ga je otac te djevojke da ju pronae jer ju je izgubio. Kada se Petrunjela vratila Lauri, rekla joj je da je Marinu u Rimu dola zarunica, da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donosedi poklon Lauri od Marina. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina. V in U petom inu se oituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. On odjeven poput plemida, s ogrlicom oko vrata dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudekog. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi, koji bjesne. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu nali Dundo Maroje, Bokilo, Baba, Pera i Divo. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina, te ga se odrie. Pera je razoarana, no jo i dalje voli Mara. No ipak, na kraju, sve je sretnije zavrilo povratkom svih u Dubrovnik, dok se sinjora Laura vratila u Kotor. Novac ne treba troiti bez nekakve veze jer to ima smisla samo neko vrijeme dok novca ima, no kad ga ponestane ivot se gotovo pretvara u nodnu moru iz koje se teko izlazi, djelo jo govori o potrazi oca za gotovo izgubljenim sinom koji uzevi ocu novce ivi lagodan ivot zabavljajudi se poput svojih vrnjaka.

knjievni rod: dramski knjievna vrsta: komedija mjesto radnje: Rim jezik: tokavsko narjeje, mnogo talijanskih rijei i latinskih izreka kompozicija: 2 prologa Pet inova podjeljenih u scene
14

Likovi: Dundo Maroje - iv ovjek i tipian dubrovaki trgovac iz epohe renesanse, a tek poslije toga smijean i krt starac komedije, on ,istina, neumorno plae za svojim dukatima i neprikladno podvlai da mu je do njih vie stalo nego do sina. Maro Marojev - renesansni mladi, sin krtog dubrovakog trgovca, eljan slobode i uivanja. Kad ga je otac poslao u Italiju da postane trgovac iskoristio je priliku i slobodno i bez razmiljanja troio novac koji mu je otac dao. Naivno i bez razmiljanja prihvaa sve tue savjete. Lakomislen i rasipan. Pomet je sluga Uga Tudeka koji je zaljubljen u Lauru, a koja je Marova kuriana, tj. Ljubavnica. Snalaljiv je i dosjetljiv, trai puteve do svog cilja, sve ini u svoju korist i za svoj boljitak. Popiva je Marov sluga koji, kao i Pomet, ini sve da bi pomogao gospodaru, tj. Iz vlastite koristi. Laura je bogata gospoa koja je takoer doselila iz hrvatskih krajeva gdje se negdje zvala Manda. No, njeno pravo ime je Mandalijana Tudek to je takoer otkrio Pomet i za to dobio prilino novca. Laura je navodno zaljubljena u Mara, a u stvari voli njegov novac i luksuz koji joj je pruao troei oev novac. Petrunjela je Laurina sluavka, takoer pomae gospodarici gledajui pri tom svoju korist. I ona se kao i svi likovi u ovoj komediji, kree kako vjetar pue. Bokilo je Marojev sluga, njegov pomonik i savjetnik. Stalno govori o Marojevoj krtosti. Pera je prevarena Marova zarunica, ali je na kraju ipak dobila to je htjela, tj. Udala se za Mara, ali i to je radi novca. Ona je vjerovatno jedina uz Uga Tudeka koji se povodila za srcem, a ne za materijalnom koristi. Ugo Tudek zaljubljen je u Lauru i postaje njen mu na kraju. Bio je sve spreman dati za svoju ljubav. Tema: krtost i novac Ideja: Kako si u ivotu uini, tako e ti biti.

15

4. Flaubert, Gustave, Gospoa Bovary

Gustave Flaubert, FRANCUSKI REALIZAM 1830.-1890.
- francuski pisac iz doba realizma - prvi je upozorio na slinosti lijenika i pisaca realizam - on trai da pisac ukazuje na bolesno mjesto, otkriva uzroke i provodi nain lijeenja bolesnog drutva - tipini je predstavnik kritikog realizma i eli dati potpunu sliku nitavila i ljudske gluposti u provinciji - odlikuje se izvanrednim stilom, stil mu je zbijen i saet, veliku panju posveduje rijei i strukturi reenice - naglaavao je kako je protiv romantizma jer previe polae na matu i protiv realizma jer unitava ljepotu - najznaajniji njegov roman je Gospoa Bovary koji se temelji na istinitom dogaaju GOSPOA BOVARY - zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom fabulom - TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija - Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna, trai zanos (u knji.)), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sredom, doivljava ivot kao razoaranje - LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj. eka da doe iznenada - Leon i Rudolpf (trenutna sreda) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ) - Emma eli prijedi iz jednog u drugi stale tenja za bogatrstvom i slavom (problem novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvr. ljubav uzrok njezine smrti) - problem majinske ljubavi ne posveduje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren njena (proturjenost)) - Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u njoj - lik Emme se pretvorio u simbol nemogude enje prema visinama, neostvarenim ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM

16

SADRAJ MADAME BOVARY

Na poetku romana posveta je Julesu Senardu koji ga je branio na sudu i kojemu je zahvalan to je knjiga izdana. PRVI DIO Charlesa Bovarya upoznajemo kad u petnaestoj godini dolazi u kolu gdje ga uenici zavitlavaju zbog nespretnosti i povuenosti. Pisac detaljno opisuje Charlesa: salve smijeha u razredu izaziva njegova smjena kapa i mucavi govor. Zatim upoznajemo porodicu i okolnosti pod kojima je Charles doao u internat. Otac mu je bivi vojni kompromitirani lijenik, enskar, hvalisavac, ivio je od enina miraza, a majka mu je poklanjala mnogo panje. U dvanaestoj godini ga je kolovao upnik, a poslije godine dana ga poslae u ruensku gimnaziju. Bio je mirne udi, jako se trudio pa je uei napamet zavrio kolu i lijeniki ispit na medicinskoj koli. Majka koja mu je upravljala ivotom, nala mu je i praksu u Tostesu i oenila ga nekom suiavom udovicom od etrdeset i pet godina. Jedne noi morao je Charles nekom starijem gospodinu namjestiti slomljenu nogu i tako je stigao na imanje Bertaux. Uspjeno je pomogao imunom gospodinu i upoznao lijepu ki Emmu. Otada je Charles sve ee pohodio iu Ronalta, iako je ovaj odavno ozdravio (ni sam ne znajui to mu je tamo ugodno). ena mu je to strano zamjerila (zvala se Heloise), pa ga je uz majinu pomo uspjela natjerati da tamo vie ne odlazi. Ispostavilo se da je imuna udovica bila prezaduena i Charlesovi roditelji su napravili scenu - nedugo zatim Heloisi udari krv na usta dok je suila rublje i padne mrtva. Charles je zaudo osjetio poboljanje i slobodu. U Bertauxu su ga toplo primili i on se zaljubio do uiju u lijepu Emmu. Stari je sve zapazio i kad je Charles jednom izmucao:"...htio bih vam neto rei ... ia Ronalt...ia Ronalt..." dade mu svoju ki. Imanje mu je kopnilo, nije imao novaca i elio je zbrinuti ker. Svadba je dogovorena bez pompe i strasti. Charles nije bio duhovit ovjek i nije se istakao za vrijeme svadbe. "Zato je sutradan izgledao potpuno drugi ovjek. Prije bi se moglo misliti da je on ona djevica od sino, dok nevjesta nije pokazivala nita, po emu bi se moglo neto naslutiti." ivjeli su u Tostesu. Ispoetka se Emma trudila oko kue, ureivala je stan, a on je lijeio ljude, putao im krv i uivao u novosteenoj idili (neprestano je dodirivao njezin ealj, prstenje, rubac..). "..nizao bi joj sitne poljupce na golu ruku od ramena do vrha prstiju, ona bi ga tada odgurnula, napola nasmijeena, napola nestrpljiva, kao to radimo s djetetom kad nam se objesi o vrat." Prije no to se udala, ona je mislila da osjea ljubav u sebi, ali kako srea, koja bi se morala roditi iz te ljubavi nije dola, ona je mislila da se moda prevarila. I Emma je nastojala doznati to u ivotu znae rijei ljubav, srea, zanos, koje su joj se u knjigama inile tako lijepe. Kad je imala esnaest godina bila je u samostanu, ali je previe matala, itala ljubavne romane, pa ju je otac izvukao iz samostana. No u novom ivotu osjeala je samo tjeskobu i nije mogla ni zamisliti "da je taj mir u kojem je ivjela - ona srea o kojoj je negda sanjala." Charles bi zadovoljno stigao kui u deset naveer, veerao i zaspao hrui. Ona mu je u vrtu recitirala strastvene stihove na mjeseini, pjevala mu uzdiui sjetne pjesme, ali nije izazvala strast u njegovu srcu - uvjerila se da u njegovoj ljubavi nema nita izvanredno. "Boe moj zato sam se udala?" Jednom se zbilo da su pozvani u Vanbyessard k markizu d'Andervvilers i svojom su koijom otili do dvorca. Na primanju,veeri i balu osjetila je Emma rasko i ljepotu ivota koji ju je opinio. Uivala je u

17

sjaju promatrajui modu i pleui plesove, pogotovo sa zgodnim vikontom, dok se Charles dosaivao potpuno neprilagoen sredini. Kad je rekao da bi zaplesao Emma mu je odgovorila da ne bude smjean jer bi mu se vjerovatno svi smijali i nije mu dala da ju poljubi jer joj guva haljinu. Na povratku kui dugo je gledala kroz prozor u no - uspomena na ples dugo je ivjela u njoj (stalno je gledala vikontovu kutiju za cigarete koju su nali). Matala je o Parizu, kupila je ak i plan Pariza i zamiljala ulice. Charles je uivao, bio je dobrog zdravlja, a Emmi je bilo nesnosno. Jednom je Charlesa neki lijenik ponizio pred bolesnikom, a Charles se nije branio - Emmi je to bilo strano. "Kakav bijednik" - grizla je usne. Emma stalno oajava nad sobom i sudbinom. "Meutim, u dnu svoje due ona je oekivala neki dogaaj. Poput mornara u velikoj pogibelji kruila je oajnim pogledom po samoi svog ivota traei u daljini kakvo bijelo jedro u gustoj magli na obzorju." Zapustila je kuanstvo i sviranje klavira. emu? Zdravlje joj je oslabilo i srce je ponekad jae lupalo. Lijenik je dijagnosticirao poremeaj na psihikoj bazi. Charles promjeni radno mjesto - otili su u Neufshatel. Kad je raspremala ladicu, ubola se nasvadbeni buketi, sav pohaban i ut, bacila ga je u vatru i promatrala kako polako nestaje u pepelu. Simbolinost unitenog buketa vezana je za propadanje Emmina braka. U to vrijeme je zatrudnjela. Flaubert detaljno opisuje prostor, unutranji i vanjski, izgled svojih likova i zadrava se na neobinim pojedinostima. Pokazuje smisao za humor. Fino nijansiranim pripovjedanjem autor iskazuje tankoutnost za vane trenutke u prii - kad Charles odlazi nehotice grudima dotie lea Emme koja se nagnula nad njim da dohvati bi s poda, ona se sva zacrvenjela i to je njihov prvi kontakt. Flauber odlino pozna karakter ene, to najvie dolazi do izraaja u odlinim opisima Emminih psihikih stanja, razmiljanjima i previranjima. On je svoju junakinju prvenstveno psiholoki karakterizirao. Pisac u romanu ne staje na stranu nikog, nikog ne okrivljuje samo iznosi realne podatke i odlino opisuje. DRUGI DIO Preselili su u Younville, malo neugledno mjesto. Sumjetani su ljekarnik Homais koji se ulizuje Charlesu i ga Lefrancois, gazdarica gostionice Zlatni lav. Stalni gost gostionice je dvadesetogodinji pisar (odvjetniki pripravnik) Leon s kojim se Emma zbliava jer su im slini ukusi, sklonost matanju i interes za umjetnost. Raa se ljubav koju ne pokazuju otvoreno zbog Leonova stida i Emmina straha. Iako je prieljkivala sina, Emma rodi djevojicu Berthe. Imala je tada trideset godina. Charles nije nita primjeivao i Emma ga je doivljavala kao zapreku njezinoj srei. Emma je u svojoj mladia, inae prosjenog, doivljavala kao savrenstvo. "Meutim je ona u dui bila puna pouda, gnjeva i mrnje." Patila je i plakala pa kad joj jednom slukinja Felicite ispria priicu o djevojci koja je uasno patila, imala napadaje i mravila - oito zbog neiskustva i elje za putenom ljubavi, Emma joj odgovori: "Ali meni, meni je to dolo tek poslije udaje." Pokuala je upniku otvoriti duu ali je poboni ovjek nije shvatio. Neiskusni Leon se bojao iskazati ljubav eni za koju je vjerovao kako nita ne osjea za njega pa je odluio odseliti u Pariz. Emma je bila oajna. Jednom neki bogata (trideset i etiri godine star) Rodolphe Boulanger dovede slugu da mu Charles pusti krv. Naoiti mukarac odmah iskusnim okom zapazi lijepu enu i odlui je osvojiti. Za vrijeme skuptine poljoprivrednika u Yonvillu, Rodolphe neenja s oblinjeg imanja gdje je kupio dvorac armira Emmu, koja nakon kraeg kolebanja zavoli Rodolpha. Charles nehotice potakne njihovo zbliavanje kad ih nagovori da pou na jahanje to e Emmi poboljati krhko zdravlje. Ve na prvom jahanju u umi Emma mu se poda. "Tada se sjeti junakinja iz romana koje bijae itala. Ona kao da je sama postala sastavni dio tih matanja i ostvarila dugi san svoje mladosti promatrajui sebe u onom liku ljubavnice, za kojim je negda toliko udila." Postupno su se viali sve ee, a ona je i sama zorom odlazila k njemu emu se Rodolphe protivio. Vie nije mislila na Leona. Rodolphe je u poetku bio slatkorijeiv, ali se postupno hladio i polako postao ravnoduan. Smetalo mu je to mu je ona poklanjala tabakere, rupce...

18

Charles je pokuao epavom Hippolytu operirati nogu, no sve je zavrilo da je neki lijenik nesretniku morao amputirati nogu kako bi mu spasio ivot. Emmi se mu jo vie zgadio, ak joj se i ki uini neobino runom. Rodolphe kome se Emma potpuno posvetila u svojoj racionalnosti, uivao je u putenoj ljubavi i uicima pa od Emme stvori svojom bezobzirnou "posluno, privreno i pokvareno stvorenje". Ipak opijala ga je njena predanost. Potpirivao je njezin plan za zajednikim bijegom. Ali uoi samog bijega razmiljao je: "Pa najposlije, ne mogu ja ostaviti svoj dom i jo k tomu navui sebi na vrat brigu za dijete!" Napisao joj je oprotajno pismo i poslao joj s koaricom bresaka. Emma je bila oajna i skoro skoila s prozora. Kad je ugledala Rodolphovu koiju kako prolazi pala je u nesvijest. Legla je u krevet i etrdeset i tri dana je Charles bio uz njezinu postelju. Charles je imao i novanih briga: Emma je uzimala odjeu od trgovca Lheurexa, a ovaj je sad traio isplatu, Charles je takoer od njega posudio 1000 franaka uz godinju kamatu. Emma se sporo oporavljala, jednom se naglo okrenula vjeri, ali zakratko. Sa svekrvom se i dalje nije slagala. Charles odlui da ode s Emmom u Rouen u kazalite gdje je nastupao slavni pjeva Lagardy u Lucii de Lamermoor. Za vrijeme opere u kojoj je Emma uivala u kazalinoj raskoi, proivljavala je u ljubavnom libretu svoju traginu ljubav, pa je u jednom trenutku tiho kriknula. Charles je u pauzi poao po pie i nespretno zalio jednu damu. No, sreo je Leona i doveo ga u njihovu lou. Leon je osjetio trenutak i uspio nagovoriti Charlesa da ostavi Emmu u Rouenu jer se daje jo jedna predstava s Legardyem. TREI DIO Leon je nakon tri godine studija iskusniji i otovreniji, iako bi pred Pariankom ustuknuo, pred seoskom damom je sigurniji. "Ema mu priznade da je voljela drugog, on ne ree da je bijae zaboravio." Nakon kraeg sustezanja dogovorili su se za sastanak u katedrali. Crkveni uvar ih je davio znamenitostima, a Emma se nikako nije mogla odluiti to e s Leonom. No eljna uzbuenja i strasti, ue s Leonom u koiju iz koje nisu izlazili cijelo popodne jer Leon nije dozvolio koijau da stane, a ljudi su se udili koiji "zatvorena vie nego kakva grobnica i ljuljajui se kako kakva laa." Samo je jedna ruka bacila komadie papira: oprotajnog pisma koje je mislila dati Leonu. Trgovac Lheureux je traio svoj novac, pa je Charles odluio poslati Emmu ponovo u Rouen da se savjetuje s Leom, ostala je tri dana. I ona je dobila punomo na muevljevu mirovinu. Od silne poude Emma smisli kako e se nalaziti s ljubavnikom: nagovorila je mua da joj plaa satove klavira i tako je etvrtkom odlazila u Rouen. "Poslije mjesec dana svi su ak tvrdili da je znatno napredovala." Charles nije sluti nita, ak se upitao zato profesor Lempereur ne poznaje Emmu, nato mu Emma odgovori da u Rouenu ima mnotvo gospoa s tim prezimenom. Dugovi se gomilaju i trgovac izmami od Emme prodaju zemljita ispod cijene bez mueva znanja. I dalje je opskrbljivao Emminu garderobu i njihovo ljubavno gnijezdo. "Ona je postala razdraljiva, nezasitna u putenim uicima i razbludna, etala se s njim uzdignute glave, ne bojei se kako je govorila, da e izgubiti dobar glas." Traila je od njega da pusti bradicu, da joj pie stihove. "U svemu se ravnao prema njenom ukusu, on je bio njezina ljubavnica vie no to je ona bila njegova."Ubrzo Emma dobiva sudski poziv da plati dugove. Ovaj put pomogla joj je svekrva, no Emma se ponovo zaduila. No slast preljuba se polako topila, polako su dosadili jedno drugom. "Ema je nalazila i u preljubu sve bljutavosti braka." Napokon je morala vratiti sve dugove, 8000 franaka u roku 24 sata. Potrala je trgovcu no on joj je posprdno odgovarao. Sudski zapisniar je popisao sve stvari u kui, ni tada nije nita rekla muu. Zatraila je pomo od Leona, no ovaj je bio bespomoan. Obeao je da e pokuati, ali ako se ne vrati za tri sata... onda nije mogao nita uiniti. Oajno je traila pomo. Znala je da e Charles kad dozna samo plakati. "Da, on e mi oprostiti, on, kome ja ne bih mogla oprostiti, to me je upoznao da mi ponudi itav milijun... Nikada! Nikada!" Sjetila se i Rodolpha (jer se Leon nije vie pojavljvao). Skupila je hrabrost i otila do dvorca gazei svoje dostojanstvo. On je isprva uzbueno privine u zagrljaj. "Ja te ljubim, oprosti mi, uvijek u te ljubiti... to ti je? Reci mi!" No kad ona zatrai novac, Rodolphe ju hladno odbije iznenaen, jer je i sam bio u novanoj neprilici. "A ja bih ti sve bila dala... " Emma izae. Zidovi su se ljuljali.

19

Bijae no. Vraala se kui. "Tada joj iskrsne nezin poloaj kao kakav ponor." Ue u ljekarnu i nagovori Justina koji je bio lud zanjom, da je pusti u zabranjenu prostoriju i pred njim proguta aku bijelog praka (otrova za takore). Vrati se u kuu u kojoj je Charles plakao. Napie mu pismo (sutra e ga proitati). Poeli su bolovi u elucu. Charles je poeo itati pismo: "Ne optuujte nikoga..." Poeo je vikati: "Upomo!" Poela je povraati krv i vikati. Isprali su joj eludac, ali uzalud. Konano se pojavio i uveni lijenik Lariviere (pojava kakvog boga ne bi izazvala vee uzbuenje), no on je ustvrdio da se vie nita ne moe uiniti. Homais je pozvao lijenika na punjene svinjske noge priajui mu o svojim zdravstvenim pokuajima. upnik je dao Emmi posljednju pomast i dok se tiho molio nad njom, u sobu dopre recitiranje: "esto topao i prekrasan dan. Budi u djevojci ljubavni san." Emma se uspravi u postelji, "Slijepac"... krikne, poe se smijati luakim smijehom, obori je gr na jastuke. "Svi pristupie - Emme vie nije bilo." Charles je jako patio i htio je da sprovod bude romantian i da je sahrane u vjenanoj haljini. Homais (filozof) se prepirao sa upnikom o vjeri i moralu, Felicite je plakala. Doao je i stari Ronalt i onesvijestio se kad je vidio crni pokrov na Emminim vratima. Charles je nariui zagazio u raku s lijesom - jedva su ga odvukli. Rodolphe, koji je za razonodu cijeli dan lutao umom, spavao je mirno u svom dvorcu, a i Leon je, tamo u Rouenu takoer spavao... Ali bio je netko, tko je u to doba bio budan. Na grobu izmeu jela plakao je Justin. Charlesa su obavijestili da se Leon eni. U estitki Charles mu je napisao: "Kako bi se moja jadna ena veselila." Otkrio je jedno pismo i stade sumnjati, no da bi se sviao Emmi (kao da je iva) stade se ravnati po njezinu ukusu - lakirane izme, kravate, brii.. "Ona ga je kvarila i s one strane groba." No kad je Charles otvorio tajni pretinac i otkrio pisma i Rodolphovu sliku, postao je strano potiten. Jednom je sreo Rodolpha i priali su, u asu ga je grubo pogledao, ali se smirio i rekao: "Ne, ne srdim se na vas. Kriva je SUDBINA!" Sutradan je u sjenici umro - pronala ga je Berthe koja je pomislila da je zaspao, pa ga je gurnula. Pao je na zemlju. Kad je sve rasprodano, ostalo je 12 franaka. Berthe je uvala baka koja je ubrzo umrla, a kako je ia Ronalt bio oduzet, malu je uzela siromana tetka iz predionice pamuka. Ljekarnik Homais je od Charlesove smrti onemoguio ve tri lijenika u Yonvillu. "On ima golemu klijentelu, vlasti ga tede, a javno ga miljenje titi. Nedavno je dobio kri Legije asti."

20