Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

1. UVOD Ekonominost (engl. economy, efficiency, njem. Wirtschaftlichkeit) odraava ekonomski zahtjev za raunalnim poslovanjem. Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti uinaka i trokova. tedljivost i izdanost dimenzije su ekonominosti: tedljivost odraava tenju ostvarenja prihoda uz najnie mogue rashode, izdanost odraava tenju ostvarenja to veih prihoda s obzirom na rashode. Poduzee posluje ekonomino kad su u odreenom razdoblju njegovi prihodi vei od rashoda, granino ekonomino kad su prihodi jednaki rashodima, a neekonomino kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak u poslovanju. EKONOMINOST je mjerilo uspjenosti poslovanja. Izraava se kroz odnos izmeu ostvarenih uinaka i koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava poslovanja uz to manje trokove. i stimulira poduzea da ostvare ciljeve

Ekonominost pokazuje u kojoj se mjeri postiu poslovni ciljevi i u kojoj se mjeri tede resursi potrebni za njihovo ostvarivanje. Mjerenje uspjenosti poslovanja poduzea treba se temeljiti na krajnjem rezultatu koji se u poslovanju postie esto se mogu postii bolji konani rezultati s manje inputa. Da bi utjecali na kvalitetu ekonomije, potrebno je mjeriti udio pojedinih elemenata na ekonominost poslovanja; najbolji uspjeh postie se optimalnom kombinacijom svih elemenata reprodukcije. POSLOVANJE JE EKONOMINO ako je ostvareni uinak rezultat ekonominog troenja sredstava za rad, predmeta rada, tuih usluga i racionalnog raspolaganja s radnom snagom te ako postoji mogunost za realizaciju ostvarene proizvodnje.

2. Izvori ekonominosti Interni izvori nastaju kao rezultat poveanja veliine kapaciteta, veliine preduzea i optimalnog iskoritenja kapaciteta. Poznavanje internih izvora vano je za definisanje konk. strategije i strategije rasta, a odreuju se na osnovu oblika krive dugoronoh prosjenih trokova.

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

Eksterni izvori su rezultat utede u trokovima zbog dejstva faktora iz okruenja i vani su za odluku o lokaciji preduzea zbog moguih uteda, a odreuju se na osnovu poloaja krive dugoronih prosjenih trokova. 2.1. Interni izvori ekonominosti U interne izvore spadaju: proizvodno-tehnike ekonomije, prodajno-marketinke ekonomije, ekonomije nabavke, ekonomije skladitenja i transporta, upravljake ekonomije, finansijske ekonomije, ekonomije zbog redukcije rizika i neizvjesnosti, ekonomije irine.

Proizvodno-tehnike ekonomije predstavljaju smanjenje prosjenih trokova uslijed poveanja veliine kapaciteta ili veliine preduzea, a izvori su: ekonomija rada u uslovima velikog obima, zbog podjele i specijalizacije rada, uteda u vremenu i skraenja procesa rada i zbog efekata uenja. tehnika ekonomija kao degresija prosjenih FT zbog poveanja OP ili veliine preduzea, a izvori su: nedjeljivost kapaciteta, trokovi instaliranja kapaciteta, trokovi izgradnje, promjene asortimana i n.p, obuke i IR. ekonomija zaliha odreivanje optimalnog nivoa zaliha za odravanje kontinuiteta proizvodnje i smanjenje trokovaskladitenja i odravanja zaliha, kroz uvoenje JIT, poveanje veliine preduzea i sl.

Prodajno-marketinke ekonomije predstavljaju smanjenje prosjenih trokova uslijed uteda u trokovima prodaje i marketinga, a izvori su: ekonomija reklame i promocije smanjenje trokovi reklame i promocije zbog poveanja veliine prodaje i trita, zbog efekata reklame, popusta i sl. ekonomija reputacije preduzea smanjenje trokova marketinga zbog poveanja reputacije preduzea.

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

ekonomija ekskluzivne distribucije proizvoda kao prednost u prodaji proizvoda, rezervnih delova i pratee opreme.

Ekonomije nabavke predstavljaju ekonomisanja u nabavci, a izvori su:

smanjenje

prosjenih

trokova

uslijed

ispitivanje izvora ponude i izbor dobavljaa, dugoroni aranmani sa dobavljaima, da li koristiti posrednike ili ne, optimalna koliina nabavke i popusti, pouzdanost i smanjenje zavisnosti nabavke.

Ekonomije skladitenja i transporta predstavljaju smanjenje prosjenih trokova usled poveanja veliine preduzea, a izvori su: nedjeljivost kapaciteta skladita, poveanje postojeeg skladita (sprat, nivo i sl.), odnos povrine i zapremine skladita i veliine ulaganja, koritenje sopstvenih transportnih sredstava, udaljenost i sl.

Upravljake ekonomije predstavljaju smanjenje prosjenih trokova uslijed smanjenja trokova upravljanja, a izvori su: podjela i specijalizacija upravljanja, primjena naunih metoda i tehnika upravljanja (SU, DSS, ES), primjena IKT i automatizacija upravljanja.

Finansijske ekonomije predstavljaju smanjenje prosjenih ekonomisanja izvorima finansiranja (krediti, akcije i sl.).

trokova

zbog

Ekonomije zbog smanjenja rizika i neizvjesnosti uglavnom postoje kod velikih preduzea, a mogui rizici su: trini rizik zbog promjene uslova na tritu,

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

tehnoloki rizik zbog brzih promjena tehnologija, rizik zbog promjene cijena inputa, politiki rizik zbog promjene vlasti ili dravne politike.

Ekonomije irine su rezultat niih trokova proizvodnje vie proizvoda nego kada bi se oni pojedinano proizvodili u posebnim preduzeima i to zbog koritenja komplementarnih znanja.

2.2. Tu spadaju:

Eksterni izvori ekonominosti

cijene inputa Nagla promjena cijena inputa znaajno utie na ekonominost. ekonomija gustine Uteda zbog vee koncentracije potroaa na nekom geogr. podruju, to je rezultat privrednog razvoja, urbanizacije, vee teritorije i sl, a prednosti su: satelitska preduzea, bolje obrazovanje, bolja komunikacija, laki transport i sl. osobine okruenja Prema brzini promjena moe biti: stabilno i nestabilno, prema vrsti faktora: interni i eksterni, a prema broju faktora: jednostavno i sloeno . 3. Mjerenje ekonominosti EKONOMINOST se izraunava tako da se u odnos stave ostvareni uinak i utroeni elementi radnog procesa. EKONOMINOST proizvodnje (T) (Izdanost) (e)=ostvareni uinci (Q) / utroeni elementi elementi radnog

RECIPRONA EKONOMINOST procesa (T)/ ostvareni uinci (Q) -

(tedljivost)

(re)=utroeni

u praksi se prednost daje prvoj formuli.

Ovisno o veliini izraunatih koeficijenata, poslovanje moe biti:

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

e > 1 - poslovanje je ekonomino e < 1 - poslovanje je neekonomino e = 1 - poslovanje je na granici ekonominosti Poduzea mogu mjeriti svoju ekonominost samo vrijednosnim pokazateljima, a ne naturalnim : - nazivnik formule ne moe se naturalno izraziti jer se odnosi na vie raznorodnih elemenata radnog procesa koji se ne mogu zbrajati; - uinci se esto ne mogu svesti na zajedniki naturalni izraz zbog razliitosti asortimana. Kod vrijednosnog mjerenja ekonominosti potrebno je naturalno iskazane uinke i utroke elemenata radnog procesa preraunati u vrijednosni izraz odgovarajuim cijenama e = ostvareni uinci * cijene procesa * cijena = vrijednost proizvodnje/trokovi 3.1. Poveanje ekonominosti / utroeni elementi rad.

Poveanje ekonominosti moe se postii: 1. 2. 3. 4. poveanjem koliine uinaka uz nepromijenjene trokove ostvarenjem veih prodajnih cijena proizvoda i usluga smanjenjem koliine elemenata radnog procesa niim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa temelji se na zahtjevu tedljivosti sredstava i

Poveanje ekonominosti maksimalizacije prihoda.

Vrijednost uinaka i trokova moe se izraziti po stvarnim (tekuim) i stalnim cijenama. 3.2. Mjerenje ekonominosti na temelju stvarnih cijena

e = ostvareni uinci * tekue cijene (C) / utroeni elementi * tekue cijene (T) Vrijednosno izraena ekonominost predstavlja odnos izmeu prihoda i trokova do izraaja dolaze promjene koliine i cijene. Odnos izmeu ostvarenog uinka i utroenih elemenata ne mora znaiti i ekonominije poslovanje jer odgovarajui odnos ostvarenih uinaka i utroenih

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

elemenata jednog razdoblja u usporedbi s drugim ne predstavlja jednaku uspjenost jer su cijene uinaka i elemenata u robno-novanoj privredi promjenjive veliine 3.3. Mjerenje ekonominosti na temelju stalnih cijena

e = koliine uinaka * stalne cijene / utroeni elementi * stalne cijene Mjerenje ekonominosti nema karakter vrijednosnog mjerenja ve koliinskog. Takvo mjerenje ekonominosti prua podatke o tedljivom koritenju elemenata radnog procesa. Smatra se da ekonominost izraena pomou stalnih cijena daje iste rezultate kao ekonominost koja bi se dobila na temelju naturalnih pokazatelja. 3.4. Mjerenje ekonominosti pojedinih elemenata radnih procesa,dijelova preduzea i uinaka

Posebno znaenje za veu ekonominost ima parcijalno mjerenje ekonominosti. Pritom treba uzeti u obzir injenicu da je ukupni uinak rezultat : a) vie elemenata radnog procesa (rada, predmeta rada, sredstava za rad, tuih usluga) b) vie organizacijskih jedinica (pogoni, sektori, odjeli i sl.) c) razliitog sortimana uinaka (npr. poduzee proizvodi razliite proizvode i usluge) Prema tome ekonominost se moe mjeriti djelomino, i to posebno za : - troenje pojedinih elemenata radnog procesa - pojedine organizacijske jedinice, poslovne funkcije, pogone i sl. - pojedine uinke Preko djelomine ekonominosti poduzea dolazi se do saznanja o ekonominosti troenja pojedinih elemenata, te o ekonominosti pojedinih dijelova i pojedinih uinaka. Na temelju izraunatih koeficijenata ekonominosti poduzee moe na vrijeme poduzeti mjere za otklanjanje eventualne slabosti. 4. Usporeivanje ekonominosti

Ostvarenu ekonominost mora se usporeivati u odnosu na plan u razliitim vremenskim razdobljima, u odnosu na srodno poduzee, odnosno s prosjekom grane, skupine, poduzea i sl.

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

Posebno se mora voditi rauna o utjecaju koji imaju na ekonominost koliinske promjene i promjene cijene na tritu, kako se ne bi moglo doi do pogrenih zakljuaka. Naini usporeivanja ekonominosti su: - usporeivanje ostvarene i planirane ekonominosti , - vremensko usporeivanje ekonominosti poslovanja , - prostorno usporeivanje ekonominosti. 4.1. Usporeivanje ostvarene i planirane ekonominosti Ostvarenu ekonominost moe se usporeivati s planovima. Koliinska ekonominost ne mora se kretati paralelno s kretanjem vrijednosno izraene ekonominosti, pa treba zasebno promatrati utjecaje koji dolaze kao posljedice koliinskih promjena i utjecaja koji nastaju zbog promjena cijena. D bi utvrdili njihov utjecaj izraunava se : a) planirana ekonominost b) ostvarena koliinska i vrijednosna ekonominost Planirana ekonominost izraunava se tako da se planirana koliina uinaka i koliina utroenih elemenata mnoe s planskim cijenama. Ostvarena koliinska ekonominost izraunava se tako da se koliina uinaka i koliina utroenih elemenata radnog procesa mnoe s planskim cijenama. Koeficijent vrijednosne ekonominosti izraunava se na nain da se koliine utroenih faktora radnog procesa mnoe stvarnim ili tekuim cijenama. Indeks vrijednosne ekonominosti iznosi : ie =(e vrijednosna / e planska )*100 Indeks koliinske ekonominosti iznosi : ie = (e koliinska /e planirana )*100 4.2. Vremensko usporeivanje ekonominosti) ekonominosti poslovanja (dinamika

Vremenskim usporeivanjem ekonominosti moe se dati ocjena dinamike ostvarene ekonominosti u poduzeu. U procesu proizvodnje uinci i utroci se mijenjaju pod utjecajem razliitih initelja kao to su promjene kod opsega proizvodnje, asortimana proizvodnje, cijena sredstava za proizvodnju, cijena radne snage i drugih vanjskih i unutarnjih initelja .

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

5. TVRTKA VRATANI

Tvrtka Vratari d.o.o osnovana je 1993. godine. Osnovna djelatnost tvrtke je prodaja, ugradnja i servis autoplin ureaja u sve vrste automobila na benzinski pogon. Tvrtka ima 6 zaposlenika, specijaliziranih za ugradnju autoplina koji ve godinama rade zajedno kao kompaktna ekipa. Trvtka je ekskluzivni uvoznik i zastupnik za OMVL autoplin ureaje, jednog od najkvalitetnijih autoplin ureaja na svijetu. O kvaliteti ureaja, ugradnji i servisu govore brojni zadovoljni kupci, kao i velik broj poslovnih partnera. 2006. godine tvrtka Vratari d.o.o. sudjelovala je i kao izlaga na Zagreb Auto Showu. Od oujka 2007. godine poslujemo i na novoj lokaciji u Zagrebu.

Autoplin gorivo za jeftiniju vonju i ii okoli U dananje vrijeme kada cijene goriva nekontrolirano skau, vozai su prisiljeni pronai alternativna goriva koja bi koristili u svom automobilu. Jedno od tih goriva koje ve godinama ima svoju primjenu irom svjeta je autoplin. Ugradnjom najnovijih generacija OMVL autoplinskih ureaja moete utedjeti 50-60% i vie posto goriva po prijeenom kilometru, ovisno o trenutnom odnosu cijene autoplina i benzina.

to je autoplin? Autoplin je u stvari smjesa propan-butan koja je u Hrvatskoj u irokoj primjeni ve desetljeima. Za automobile postoje posebne punionice koje su samostalni objekti ili se nalaze u sklopu benzinskih pumpi (INA, OMV, Tifon, Petrol i druge).

10

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

Upotreba propan-butan smjese idealna je za koritenje u automobilima jer se njena iskoristivost temelji na odlinim fizikalno-kemijskim svojstvima: - visokom oktanskom broju, - visokoj ogrjevnoj vrijednosti, - lakoj isparljivosti i - lakom stvaranju homogenih smjesa.

Plin se i u kuanstvu koristi kao alternativni izvor energije odnosno sve ee kao glavni izvor toplinske energije, a ve se godinama uspjeno koristi i kao alternativno gorivo u automobilima. Ekonominost vonje na autoplin Ugradnjom OMVL autoplin ureaja vonja u vaem vozilu postaje i vie nego dvostruko ekonominija, ne samo zbog cijene plina, nego i zbog dokazanih pozitivnih efekata koritenjem autoplin ureaja na motor. To su: - produen vijek trajanja motora - do 40%, - tii rad motora, - nii trokovi odravanja vozila, - potpuno izgaranje smjese u cilindrima goriva bez gubitka goriva u ispunim plinovima, - dui vremenski period izmjene svjeica i ulja, - produena trajnost katalizatora Ve nakon prijeenih 20.000 km uz prosjenu potronju od 8 litara na 100 km ostvaruje se povrat uloenog novca u autoplin ureaj (ova se brojka mijenja ovisno o stvarnoj potronji i vrsti ugraenog ureaja). Ugraeni autoplin ureaj vasnici vozila koji su prijavili autoplin ureaje na godinjem tehnikom pregledu ne moraju ii na eko-test. Naime, koritenjem autoplina vozila isputaju minimalne koliine tetnih ispunih plinova (CO, NOx i CO2). 11

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

Ugradnjom autoplina tedite svoj novac Tako e vas, primjerice, potronja vaeg vozila koje npr troi 8 litara benzina na 100 km kotati 64 kune (za primjer je uzet EUROsuper po cijeni od 8kn/litri), dok e vas ta vonja na istoj kilometrai pomou autoplina kotati manje od 28 kuna (uraunata poveana potronja od oko 10% prilikom vonje na auto plin).

Tabelarno to izgleda ovako:

Ekologija i primjena Autoplin je jedno od pogonskih goriva za vozila koje u dananje vrijeme najmanje zagauje okoli. Koritenjem autoplina dokazano je kako se doprinosi smanjenju kiselih kia, globalnog zatopljenja, zagaivanju zraka i vode, te samim tim i poboljanju kvalitete ivota, kako ovjeka tako i biljnog i ivotinjskog svijeta. S obzirom da autoplin ne sadri olovo, sumpor i krute estice, praktiki ne proizvodi tetne ispune plinove, a viestruko je smanjena emisija CO, NOx i CO2. OMVL autoplin ureaj moe se ugraditi u svaki benzinski motor. Zbog svojih karakteristika preporuujemo ga za ugradnju u: - osobna vozila, - taksi vozila, - vozila koja obavljaju komunalne djelatnosti (odvoz smea, vodovod, elektrodistributer1i...), - vozila za autokole, 12

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

- vozila gradskog prijevoza, - potanska vozila, - viliara i druga.

EKONOMINOST (financijska uteda na gorivu ak do 50%)

prvenstveni razlog ugradnje autoplina je radi nestabilnih i relativno visokih cijena naftnih derivata. Cijena autoplina iznosi 3,35 kn dok je cijena benzina vea za preko 50% i ima tendenciju stalnog porasta. LPG idealan je za uvoenje u automobile s obzirom da je jeftin, ne trai kompliciranu ugradnju i u konanici preplovljuje cijenu koritenja automobila s benzinskim motorima. potronja autoplina je vea za cca 10% u odnosu na benzin razlog ome je neto manja energetska vrijednost plina.

UTJECAJ NA MOTOR (vonjom na autoplin produljuje se vijek trajanja motoraie izgaranje)

uporabom autoplina poveava se vijek trajanja motora za ak 35% tii i mirniji rad motora smanjeno zagaenje okolia (ici ispuni plinovi, u odnosu na dizelske motore ne isputaju dim, krute estice i sumporne okside, a u odnosu na benzinske motore ne isputaju olovo, proizvode manje ugljinog dioksida i nerazgradivih ugljikovodika) smanjena potronja motornih ulja (due vremena zadrava vlastite karakteristike, jer se ne razgrauje s benzinom istije ulje u motoru produuje vijek trajanja auspuha produuje vijek trajanja katalizatora i lambda sonde (u plinu nema aditiva kao u benzinu) nije potreban EKO test (ekolokiprihvatljivogorivo) poveana sigurnost u sluaju udarca u stranji dio vozila

13

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

ZAKLJUAK: Zahtjev ekonominosti kao ekonomskog principa pretvara se u vrlo sloen problem kada ga u internoj ekonomiji preduzea treba promijeniti. Razlog tome je to ekonominost poduzea kao cjeline proizilazi iz ekonominosti svakog njenog dijela (svakog rada i postupka). Nastojanje poduzea u cilju postizanja to veeg stupnja ekonominosti moraju biti usmjerena na: 1. podruije potpunijeg koritenja sredstava za rad i stepena zaposlenosti ime dolazi do snienja trokova po jedinici proizvoda, 2. podruije predmeta rada; doprinos poveanju ekonominosti se moe realizirati u tekstilnoj industriji preko: - to manje koliine neuslovne robe - veim randmanom sirovina - supsticijom sirovina i materijala - smanjenja otpadaka - optimalne nabavke 3. podruije radne snage; doprinos ekonominosti mogu dati samo zaposleni u proizvodnji kroz bolje koritenje radnog vremena, smanjenje gubitka itd., nego u cjelini radni kolektiv poduzea. 4. podruije organizacije rada; skladno odvijanje procesa proizvodnje i povezanosti na relaciji nabava- proizvodnja- plasman uz primjenu savremenih organizacionih rjeenja kod svih poslovnih funkcija doprinosi poveanju ekonominosti.

14

Seminarski rad iz ekonomike preduzea

Ekonominost

LITERATURA: Prof.dr. Ismet Bievi EKONOMIKA U TRINO PODUZETNIKIM USLOVIMA POSLOVANJA Prof.dr Halil Kapi UVOD U EKONOMIJU Mr. Mersud Omerdi UVOD U MAKROEKONOMIJU Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus - EKONOMIJA (PETNAESTO IZDANJE)

IZVORI: http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/ekonomicnost/ www.autoplin.ba www.limun.hr

15