Seminarski rad iz ekonomike preduzeća

Ekonomičnost

1. UVOD Ekonomičnost (engl. economy, efficiency, njem. Wirtschaftlichkeit) odražava ekonomski zahtjev za računalnim poslovanjem. Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti učinaka i troškova. Štedljivost i izdašnost dimenzije su ekonomičnosti: štedljivost odražava težnju ostvarenja prihoda uz najniže moguće rashode, izdašnost odražava težnju ostvarenja što većih prihoda s obzirom na rashode. Poduzeće posluje ekonomično kad su u određenom razdoblju njegovi prihodi veći od rashoda, granično ekonomično kad su prihodi jednaki rashodima, a neekonomično kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak u poslovanju. EKONOMIČNOST je mjerilo uspješnosti poslovanja. Izražava se kroz odnos između ostvarenih učinaka i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava poslovanja uz što manje troškove. i stimulira poduzeća da ostvare ciljeve

Ekonomičnost pokazuje u kojoj se mjeri postižu poslovni ciljevi i u kojoj se mjeri štede resursi potrebni za njihovo ostvarivanje. Mjerenje uspješnosti poslovanja poduzeća treba se temeljiti na krajnjem rezultatu koji se u poslovanju postiže – često se mogu postići bolji konačni rezultati s manje inputa. Da bi utjecali na kvalitetu ekonomije, potrebno je mjeriti udio pojedinih elemenata na ekonomičnost poslovanja; najbolji uspjeh postiže se optimalnom kombinacijom svih elemenata reprodukcije. POSLOVANJE JE EKONOMIČNO ako je ostvareni učinak rezultat ekonomičnog trošenja sredstava za rad, predmeta rada, tuđih usluga i racionalnog raspolaganja s radnom snagom te ako postoji mogućnost za realizaciju ostvarene proizvodnje.

2. Izvori ekonomičnosti Interni izvori nastaju kao rezultat povećanja veličine kapaciteta, veličine preduzeća i optimalnog iskorištenja kapaciteta. Poznavanje internih izvora važno je za definisanje konk. strategije i strategije rasta, a određuju se na osnovu oblika krive dugoročnoh prosječnih troškova.

3

1. popusta i sl. ekonomije širine. zbog efekata reklame. upravljačke ekonomije. ekonomije zbog redukcije rizika i neizvjesnosti. troškovi instaliranja kapaciteta. a izvori su: • ekonomija rada u uslovima velikog obima. • ekonomija reputacije preduzeća smanjenje troškova marketinga zbog povećanja reputacije preduzeća. a izvori su: • ekonomija reklame i promocije smanjenje troškovi reklame i promocije zbog povećanja veličine prodaje i tržišta. promjene asortimana i n. obuke i IR. a izvori su: nedjeljivost kapaciteta. a određuju se na osnovu položaja krive dugoročnih prosječnih troškova.p. • tehnička ekonomija kao degresija prosječnih FT zbog povećanja OP ili veličine preduzeća. 4 . finansijske ekonomije. ekonomije skladištenja i transporta. troškovi izgradnje. prodajno-marketinške ekonomije. zbog podjele i specijalizacije rada. Proizvodno-tehničke ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova uslijed povećanja veličine kapaciteta ili veličine preduzeća.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost Eksterni izvori su rezultat uštede u troškovima zbog dejstva faktora iz okruženja i važni su za odluku o lokaciji preduzeća zbog mogućih ušteda. • ekonomija zaliha određivanje optimalnog nivoa zaliha za održavanje kontinuiteta proizvodnje i smanjenje troškovaskladištenja i održavanja zaliha. ušteda u vremenu i skraćenja procesa rada i zbog efekata učenja. ekonomije nabavke. Interni izvori ekonomičnosti U interne izvore spadaju: • • • • • • • • proizvodno-tehničke ekonomije. Prodajno-marketinške ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova uslijed ušteda u troškovima prodaje i marketinga. 2. kroz uvođenje JIT. povećanje veličine preduzeća i sl.

). • • • povećanje postojećeg skladišta (sprat. pouzdanost i smanjenje zavisnosti nabavke. • • primjena naučnih metoda i tehnika upravljanja (SU. primjena IKT i automatizacija upravljanja. Finansijske ekonomije predstavljaju smanjenje prosješnih ekonomisanja izvorima finansiranja (krediti. a izvori su: • nedjeljivost kapaciteta skladišta. da li koristiti posrednike ili ne. a izvori su: • podjela i specijalizacija upravljanja. DSS. nivo i sl. a mogući rizici su: • tržišni rizik zbog promjene uslova na tržištu. Upravljačke ekonomije predstavljaju smanjenje prosječnih troškova uslijed smanjenja troškova upravljanja. udaljenost i sl. ES). troškova zbog Ekonomije zbog smanjenja rizika i neizvjesnosti uglavnom postoje kod velikih preduzeća.). akcije i sl. Ekonomije nabavke predstavljaju ekonomisanja u nabavci. 5 . rezervnih delova i prateće opreme. a izvori su: • • • • • smanjenje prosječnih troškova uslijed ispitivanje izvora ponude i izbor dobavljača. dugoročni aranžmani sa dobavljačima. Ekonomije skladištenja i transporta predstavljaju smanjenje prosječnih troškova usled povećanja veličine preduzeća.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost • ekonomija ekskluzivne distribucije proizvoda kao prednost u prodaji proizvoda. optimalna količina nabavke i popusti. odnos površine i zapremine skladišta i veličine ulaganja. korištenje sopstvenih transportnih sredstava.

Mjerenje ekonomičnosti EKONOMIČNOST se izračunava tako da se u odnos stave ostvareni učinak i utrošeni elementi radnog procesa. što je rezultat privrednog razvoja. području. Ekonomije širine su rezultat nižih troškova proizvodnje više proizvoda nego kada bi se oni pojedinačno proizvodili u posebnim preduzećima i to zbog korištenja komplementarnih znanja. rizik zbog promjene cijena inputa. 3. urbanizacije. lakši transport i sl. EKONOMIČNOST proizvodnje (T) (Izdašnost) (e)=ostvareni učinci (Q) / utrošeni elementi elementi radnog RECIPROČNA EKONOMIČNOST procesa (T)/ ostvareni učinci (Q) - (Štedljivost) (re)=utrošeni u praksi se prednost daje prvoj formuli. • osobine okruženja Prema brzini promjena može biti: stabilno i nestabilno.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost • • • tehnološki rizik zbog brzih promjena tehnologija.2. bolje obrazovanje. 2. veće teritorije i sl. bolja komunikacija. politički rizik zbog promjene vlasti ili državne politike. • ekonomija gustine Ušteda zbog veće koncentracije potrošača na nekom geogr. a prednosti su: satelitska preduzeća. prema vrsti faktora: interni i eksterni. poslovanje može biti: 6 . Ovisno o veličini izračunatih koeficijenata. Tu spadaju: Eksterni izvori ekonomičnosti • cijene inputa Nagla promjena cijena inputa značajno utiče na ekonomičnost. a prema broju faktora: jednostavno i složeno .

2.2. Kod vrijednosnog mjerenja ekonomičnosti potrebno je naturalno iskazane učinke i utroške elemenata radnog procesa preračunati u vrijednosni izraz odgovarajućim cijenama e = Σ ostvareni učinci * cijene procesa * cijena = vrijednost proizvodnje/troškovi 3. a ne naturalnim : . Povećanje ekonomičnosti može se postići: 1. 3.1.učinci se često ne mogu svesti na zajednički naturalni izraz zbog različitosti asortimana. . Povećanje ekonomičnosti / Σ utrošeni elementi rad.poslovanje je ekonomično e < 1 . Vrijednost učinaka i troškova može se izraziti po stvarnim (tekućim) i stalnim cijenama. 3. Odnos između ostvarenog učinka i utrošenih elemenata ne mora značiti i ekonomičnije poslovanje jer odgovarajući odnos ostvarenih učinaka i utrošenih 7 . Mjerenje ekonomičnosti na temelju stvarnih cijena e = ostvareni učinci * tekuće cijene (C) / utrošeni elementi * tekuće cijene (T) Vrijednosno izražena ekonomičnost predstavlja odnos između prihoda i troškova – do izražaja dolaze promjene količine i cijene.nazivnik formule ne može se naturalno izraziti jer se odnosi na više raznorodnih elemenata radnog procesa koji se ne mogu zbrajati.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost e > 1 .poslovanje je neekonomično e = 1 . 4.poslovanje je na granici ekonomičnosti Poduzeća mogu mjeriti svoju ekonomičnost samo vrijednosnim pokazateljima. povećanjem količine učinaka uz nepromijenjene troškove ostvarenjem većih prodajnih cijena proizvoda i usluga smanjenjem količine elemenata radnog procesa nižim nabavnim cijenama elemenata radnog procesa temelji se na zahtjevu štedljivosti sredstava i Povećanje ekonomičnosti maksimalizacije prihoda.

Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost elemenata jednog razdoblja u usporedbi s drugim ne predstavlja jednaku uspješnost → jer su cijene učinaka i elemenata u robno-novčanoj privredi promjenjive veličine 3.pojedine organizacijske jedinice. poduzeća i sl. 4. u odnosu na srodno poduzeće. Takvo mjerenje ekonomičnosti pruža podatke o štedljivom korištenju elemenata radnog procesa.pojedine učinke Preko djelomične ekonomičnosti poduzeća dolazi se do saznanja o ekonomičnosti trošenja pojedinih elemenata. Smatra se da ekonomičnost izražena pomoću stalnih cijena daje iste rezultate kao ekonomičnost koja bi se dobila na temelju naturalnih pokazatelja.) c) različitog sortimana učinaka (npr. poduzeće proizvodi različite proizvode i usluge) Prema tome ekonomičnost se može mjeriti djelomično. te o ekonomičnosti pojedinih dijelova i pojedinih učinaka. Mjerenje ekonomičnosti na temelju stalnih cijena e = količine učinaka * stalne cijene / utrošeni elementi * stalne cijene Mjerenje ekonomičnosti nema karakter vrijednosnog mjerenja već količinskog.4.trošenje pojedinih elemenata radnog procesa . skupine. pogone i sl. sektori. sredstava za rad. Uspoređivanje ekonomičnosti Ostvarenu ekonomičnost mora se uspoređivati u odnosu na plan u različitim vremenskim razdobljima. poslovne funkcije. i to posebno za : .3. Mjerenje ekonomičnosti pojedinih elemenata radnih procesa.dijelova preduzeća i učinaka Posebno značenje za veću ekonomičnost ima parcijalno mjerenje ekonomičnosti. Na temelju izračunatih koeficijenata ekonomičnosti poduzeće može na vrijeme poduzeti mjere za otklanjanje eventualne slabosti. Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da je ukupni učinak rezultat : a) više elemenata radnog procesa (rada. 8 . tuđih usluga) b) više organizacijskih jedinica (pogoni. 3. odjeli i sl. predmeta rada. odnosno s prosjekom grane. .

4. cijena sredstava za proizvodnju. cijena radne snage i drugih vanjskih i unutarnjih činitelja .uspoređivanje ostvarene i planirane ekonomičnosti .1.prostorno uspoređivanje ekonomičnosti. D bi utvrdili njihov utjecaj izračunava se : a) planirana ekonomičnost b) ostvarena količinska i vrijednosna ekonomičnost Planirana ekonomičnost izračunava se tako da se planirana količina učinaka i količina utrošenih elemenata množe s planskim cijenama. . Ostvarena količinska ekonomičnost izračunava se tako da se količina učinaka i količina utrošenih elemenata radnog procesa množe s planskim cijenama. . kako se ne bi moglo doći do pogrešnih zaključaka.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost Posebno se mora voditi računa o utjecaju koji imaju na ekonomičnost količinske promjene i promjene cijene na tržištu. Indeks vrijednosne ekonomičnosti iznosi : ie =(e vrijednosna / e planska )*100 Indeks količinske ekonomičnosti iznosi : ie = (e količinska /e planirana )*100 4. Količinska ekonomičnost ne mora se kretati paralelno s kretanjem vrijednosno izražene ekonomičnosti. Koeficijent vrijednosne ekonomičnosti izračunava se na način da se količine utrošenih faktora radnog procesa množe stvarnim ili tekućim cijenama. pa treba zasebno promatrati utjecaje koji dolaze kao posljedice količinskih promjena i utjecaja koji nastaju zbog promjena cijena. Uspoređivanje ostvarene i planirane ekonomičnosti Ostvarenu ekonomičnost može se uspoređivati s planovima. asortimana proizvodnje. 9 . Vremensko uspoređivanje ekonomičnosti) ekonomičnosti poslovanja (dinamika Vremenskim uspoređivanjem ekonomičnosti može se dati ocjena dinamike ostvarene ekonomičnosti u poduzeću.2. U procesu proizvodnje učinci i utrošci se mijenjaju pod utjecajem različitih činitelja kao što su promjene kod opsega proizvodnje.vremensko uspoređivanje ekonomičnosti poslovanja . Načini uspoređivanja ekonomičnosti su: .

10 . TVRTKA VRATANIĆ Tvrtka Vratarić d. kao i velik broj poslovnih partnera. vozači su prisiljeni pronaći alternativna goriva koja bi koristili u svom automobilu. ovisno o trenutnom odnosu cijene autoplina i benzina. ugradnji i servisu govore brojni zadovoljni kupci. Tvrtka ima 6 zaposlenika. Jedno od tih goriva koje već godinama ima svoju primjenu širom svjeta je – autoplin. godine. 2006.o.o. godine poslujemo i na novoj lokaciji u Zagrebu. jednog od najkvalitetnijih autoplin uređaja na svijetu.o osnovana je 1993. ugradnja i servis autoplin uređaja u sve vrste automobila na benzinski pogon. sudjelovala je i kao izlagač na Zagreb Auto Showu.o.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost 5. Što je autoplin? Autoplin je u stvari smjesa propan-butan koja je u Hrvatskoj u širokoj primjeni već desetljećima. Za automobile postoje posebne punionice koje su samostalni objekti ili se nalaze u sklopu benzinskih pumpi (INA. Ugradnjom najnovijih generacija OMVL autoplinskih uređaja možete uštedjeti 50-60% i više posto goriva po prijeđenom kilometru. Osnovna djelatnost tvrtke je prodaja. Petrol i druge). OMV. specijaliziranih za ugradnju autoplina koji već godinama rade zajedno kao kompaktna ekipa. Trvtka je ekskluzivni uvoznik i zastupnik za OMVL autoplin uređaje. godine tvrtka Vratarić d. Tifon. Autoplin – gorivo za jeftiniju vožnju i čišći okoliš U današnje vrijeme kada cijene goriva nekontrolirano skaču. Od ožujka 2007. O kvaliteti uređaja.

produžen vijek trajanja motora . Ekonomičnost vožnje na autoplin Ugradnjom OMVL autoplin uređaja vožnja u vašem vozilu postaje i više nego dvostruko ekonomičnija.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost Upotreba propan-butan smjese idealna je za korištenje u automobilima jer se njena iskoristivost temelji na odličnim fizikalno-kemijskim svojstvima: . a već se godinama uspješno koristi i kao alternativno gorivo u automobilima. Ugrađeni autoplin uređaj vasnici vozila koji su prijavili autoplin uređaje na godišnjem tehničkom pregledu ne moraju ići na eko-test.potpuno izgaranje smjese u cilindrima goriva bez gubitka goriva u ispušnim plinovima.duži vremenski period izmjene svjećica i ulja.lakoj isparljivosti i .lakom stvaranju homogenih smjesa.tiši rad motora. . . Plin se i u kućanstvu koristi kao alternativni izvor energije odnosno sve ćešće kao glavni izvor toplinske energije. Naime.niži troškovi održavanja vozila.visokoj ogrjevnoj vrijednosti. ne samo zbog cijene plina. nego i zbog dokazanih pozitivnih efekata korištenjem autoplin uređaja na motor. .visokom oktanskom broju.000 km uz prosječnu potrošnju od 8 litara na 100 km ostvaruje se povrat uloženog novca u autoplin uređaj (ova se brojka mijenja ovisno o stvarnoj potrošnji i vrsti ugrađenog uređaja).produžena trajnost katalizatora Već nakon prijeđenih 20.do 40%. . korištenjem autoplina vozila ispuštaju minimalne količine štetnih ispušnih plinova (CO. To su: . 11 . NOx i CO2). . . .

. globalnog zatopljenja. . elektrodistributer1i. Korištenjem autoplina dokazano je kako se doprinosi smanjenju kiselih kiša. vodovod.vozila koja obavljaju komunalne djelatnosti (odvoz smeća.).osobna vozila. Zbog svojih karakteristika preporučujemo ga za ugradnju u: .. OMVL autoplin uređaj može se ugraditi u svaki benzinski motor. . primjerice. zagađivanju zraka i vode.. a višestruko je smanjena emisija CO. sumpor i krute čestice. 12 . praktički ne proizvodi štetne ispušne plinove. potrošnja vašeg vozila koje npr troši 8 litara benzina na 100 km koštati 64 kune (za primjer je uzet EUROsuper po cijeni od 8kn/litri).Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost Ugradnjom autoplina štedite svoj novac Tako će vas.taksi vozila. NOx i CO2.vozila za autoškole. dok će vas ta vožnja na istoj kilometraži pomoću autoplina koštati manje od 28 kuna (uračunata povećana potrošnja od oko 10% prilikom vožnje na auto plin). te samim tim i poboljšanju kvalitete života. kako čovjeka tako i biljnog i životinjskog svijeta. S obzirom da autoplin ne sadrži olovo. Tabelarno to izgleda ovako: Ekologija i primjena Autoplin je jedno od pogonskih goriva za vozila koje u današnje vrijeme najmanje zagađuje okoliš.

viličara i druga.vozila gradskog prijevoza. ne traži kompliciranu ugradnju i u konačnici preplovljuje cijenu korištenja automobila s benzinskim motorima. Cijena autoplina iznosi 3. krute čestice i sumporne okside. . a u odnosu na benzinske motore ne ispuštaju olovo. LPG idealan je za uvođenje u automobile s obzirom da je jeftin. u odnosu na dizelske motore ne ispuštaju dim. EKONOMIČNOST (financijska ušteda na gorivu čak do 50%) • • prvenstveni razlog ugradnje autoplina je radi nestabilnih i relativno visokih cijena naftnih derivata. potrošnja autoplina je veća za cca 10% u odnosu na benzin razlog ome je nešto manja energetska vrijednost plina. jer se ne razgrađuje s benzinom čistije ulje u motoru produžuje vijek trajanja auspuha produžuje vijek trajanja katalizatora i lambda sonde (u plinu nema aditiva kao u benzinu) nije potreban EKO test (ekološkiprihvatljivogorivo) povećana sigurnost u slučaju udarca u stražnji dio vozila 13 . UTJECAJ NA MOTOR (vožnjom na autoplin produljuje se vijek trajanja motoračišće izgaranje) • • • • • • • • • uporabom autoplina povećava se vijek trajanja motora za čak 35% tiši i mirniji rad motora smanjeno zagađenje okoliša (čišci ispušni plinovi. . proizvode manje ugljičnog dioksida i nerazgradivih ugljikovodika) smanjena potrošnja motornih ulja (duže vremena zadržava vlastite karakteristike.poštanska vozila.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost .35 kn dok je cijena benzina veća za preko 50% i ima tendenciju stalnog porasta.

većim randmanom sirovina . područije potpunijeg korištenja sredstava za rad i stepena zaposlenosti čime dolazi do sniženja troškova po jedinici proizvoda. Nastojanje poduzeća u cilju postizanja što većeg stupnja ekonomičnosti moraju biti usmjerena na: 1.Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost ZAKLJUČAK: Zahtjev ekonomičnosti kao ekonomskog principa pretvara se u vrlo složen problem kada ga u internoj ekonomiji preduzeća treba promijeniti.smanjenja otpadaka . smanjenje gubitka itd. 4.optimalne nabavke 3.proizvodnja. doprinos povećanju ekonomičnosti se može realizirati u tekstilnoj industriji preko: . skladno odvijanje procesa proizvodnje i povezanosti na relaciji nabava. područije predmeta rada. nego u cjelini radni kolektiv poduzeća. područije radne snage. 2.. 14 .supsticijom sirovina i materijala . doprinos ekonomičnosti mogu dati samo zaposleni u proizvodnji kroz bolje korištenje radnog vremena.što manje količine neuslovne robe . područije organizacije rada. Razlog tome je što ekonomičnost poduzeća kao cjeline proizilazi iz ekonomičnosti svakog njenog dijela (svakog rada i postupka).plasman uz primjenu savremenih organizacionih rješenja kod svih poslovnih funkcija doprinosi povećanju ekonomičnosti.

Seminarski rad iz ekonomike preduzeća Ekonomičnost LITERATURA: • • • • Prof. William D. Ismet Bišćević – EKONOMIKA U TRŽIŠNO PODUZETNIČKIM USLOVIMA POSLOVANJA Prof.limun.autoplin. Mersud Omerdić – UVOD U MAKROEKONOMIJU Paul A.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/ekonomicnost/ www.dr Halil Kapić – UVOD U EKONOMIJU Mr.dr.hr 15 . Samuelson. Nordhaus .ba www.EKONOMIJA (PETNAESTO IZDANJE) IZVORI: • • • http://wmd.