You are on page 1of 11

UVOD:

Na podruju Srbije gajenje pastrmke se najveim delom obavlja u hladnovodnim pastrmskim ribnjacima, u manjoj meri u kaveznim sistemima i u ograenim prirodnim i antropogenim vodama.Tane povrsine pod pastrmskih ribnjacima je teko utvrditi poto je poslednjih godina podignut veliki broj malih pastrskih ribnjaka o kojima gotrovo da ne postoji nikakva evidencija. Na osnovu raspoloivih podataka moe se pretpostaviti da pokrivaju 12-15 hektara povrine. Proizvodnja na ribnjacima je jako promenljiva, to zavisi od niza faktora, ali i od veih ili manjih propusta u samom projektovanju ribnjaka, kao to su predimenzioniranje pastrmskih ribnjaka, isti dovodni i odvodni kanal itd. injenica da je ribarstvo jedna od najprofitabilnijih grana pljoprivrede, da su mogunosti za gajenje pojedinih vrsta kod nas veoma velike, kao i da se proizvedena riba relativno lako plasira na domaem tritu, poveava interes investitora, buduih proizvoaa ribe. Kada je u pitanju proizvodnja pastrmskih vrsta riba (pre svega kalifornijske pastrmke) mogunosti poveanja povrina su uslovljene resursima iste, kvalitetne, vode tako da se sadanje povrine mogu udvostruiti, eventualno utrostruiti izgradnjom veeg broja ribnjaka malih kapaciteta. Ovakvi ribnjaci e se uglavnom graditi u brdskoplaninskim podrujima Srbije.

IZGRADNJA RIBNJAKA
Pre negoto se krene sa izgradnjom ribnjaka neophodno je obaviti itav niz pripremniuh radova. Upravo zbog toga upoznaemo budue proizvoae sa dinamikom radova na izgradnji ribnjaka: -Izbor lokacije za izgradnju ribnjaka; -Istrazni radovi ispunjenosti prirodnih uslova za izgradnju ribnjaka; -Izrada idejnog projekta ; -Reavanje imovinsko pravnih odnosa oko predvienje lokacije; -Upuivanje zahteva Republikom Hidrometeorolokom zavodu RS, za dobijanje Miljenja u postupku projektovanja ribnjaka; -Upuivanje zahteva nadlenoj Radnoj jedinici Vodoprivrednog centra Javnog vodoprivrednog preduzea za dobijanje vodoprivrednih uslova za projektovanje riobnjaka; -Ukoliko lokaciju za izgradnju ribnjaka naseljava neka retka ili ugroena biljna ili ivotinjska vrsta upuivanje Zahteva za dobijnje uslova od Zavda za zatitu prirode Srbije; -Obezbeivanje urbanistike dokumentacije; -Izrada tehnike dokumentacije za ceo objekati kao i tehnoloku dokumentaciju; -Upuivanje zahteva JVP-u za dobijanje saglasnosti na uraen projekat; -Obezbeivanje vodoprivredne dozvole od JVP; -Upuivanje zahteva za dobijanje sanitarne saglasnosti; -Upuivanje zahteva Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede za dobijanje Reenja o ispunjenosti uslova u pogledu tehnike opremljenosti i drugih uslova u skladu sa zakonom za dobijanje delatnosti iz oblasti poljoprivrede; -Obezbeivanje upotrebne dozvole od strane nadleznog organa Skuptine Optine; -Zasnivanje proizvodnje. Proizvodnja riba je vrlo specifina i da ne trpi greke.Da bi se realizovala dobra proizvodnja neophodno je poznavati potrebe riba, kao i naine da im se one zadovolje sa tim neophodno je da se ribnjak koncipira po instrukcijama strukcijama ribarstva.Tanije strunjak iz oblasti ribarstva treba da izradi idejnu varijantu projekta i projektni zadatak hidrograevinskom ininjeru koji e to razraditi i uraditi glavni hidrotehniki projekat. Pre nego to se pone sa projektovanjem objekata u kompleksu ribnjaka, neophodno je izvriti detaljno geodetsko snimanje i kartiranje.Pojas obeleavanja treba da obuhvata ire podruje, a naroito treba obratiti panju na detaljno obeleavanje vodotoka u zoni ribnjaka.Sve ovo je potrebno da bi projektant imao uvid u generalni pad terena,kao i u poloaj vodotoka sa koga se zahvata voda. Naroito je znaajno da se objekat postavi tako da bude uvek zatien od nailaska velikih voda propisanog povratnog perioda. Pastrmski ribnjak u osnovi ine sledei objekti: - vodozahvat - sistem dovodnih kanala - predtalonik - filter - odvodni kanal - talonik - proizvodni objekti na ribnjaku Vodozahvat Svaki pastrmski ribnjak bez obzira na veliinu poseduje objekat za kaptiranje vode, 2

odnosno vodozahvat.Vodozahvat moe biti postavljen na vie naina: 1.u koritu reke kao poprena graevina 2.klasina kaptaa sa skretanjem vode 3.kaptaa sa crpnim postrojenjem U zavisnosti od karakteristika vodotoka, udaljenosti od mesta postavljenog ribnjaka,kao i koliinezahvaene vode,projektant se odluuje za vrstu vodozahvata.Dimenzionisanje vodozahvata se mora obaviti tako da prihvati dovoljne koliine vode,koja je potrebna za efikasno funkcionisanje ribnjaka, ali se strogo mora voditi rauna na uslove teenja velikih voda u vodotoku. Sistem dovodnih kanala Dovod vode od vodozahvata do bazna za uzgoj ribe obavlja se preko sistema dovodnih kanala ili cevovoda.U zavisnosti od koliine uahvaene vode, kao i padova terena, a uzimajui u obzir finansijski efekat, projektant se odluuje za nain dovoenja vode do ribnjaka.Obino se projektuju betonski dovodni kanali sa vertikalnim bonim stranicama. Veliki padovi terena savlauju se nizom kaskada to ima efekat, jer se tako voda dodatno aerie.Dimenzije kanala se odreuju na osnovu hidraulinog prorauna koji je sastavni deo svakog projekta. Predtalonik je objekat postavljen na kraju dovodnog kanala.Osnovna uloga je da voda koja se kroz glavni dovodni kanal kree velikom brzinom smiri,a u isto vreme istaloi neorganske materije kao to su pesak,ljunak i drugo. Filter Filter za preiavanje pomuenje vode obino se postavlja neposredno pored predtalonuka,a uzvodno od zgrade mrestilita.Ovakvi objekti se projektuju u sklopu punosistemskog ribnjaka, a za sluaj da se mrestilite snabdeva istom vodom kao i baterije za uzgoj pastrmki.Projektuje se u kombinacije ljunane i peane ispune sa betonskim dnom i sranama. Odvodni kanal Kod pastrmskih ribnjaka koji su postavljeni u dve ili tri baterije postoji mogunost snabdevanja prelivnom vodom u periodima smanjene izdanosti izvorita.Voda se prihvata odvodnim kanalima i sprovodi do razvodnog kanala nie baterije, ili direktno odvodi u talonik preko glavnog odvodnog kanala.Odvodni kanali takoe slue da prihvate otpadnu vodu prilikom pranja proizvodnih objekata na ribnjaku. Talonik Otpadna i iskoriena voda odvodnim kanalom se odvodi do talonika.Talonik se postavlja na kraju kompleksa hidrograevinskih objekata gde je dozvljeno slobodno isticanje vode u talonik.Moe se graditi kao zemljani, betonski ili obloen kamenom,a sve u zavisnosti od naina ienja i veliine.Isticanje iz talonika obalja se preko ispusne graevine-grlenjaka koji obezbeujumogunost potpunog pranjenja talonika. Proizvodni objekti na ribnjaku - Mrestilite - Mladinjaci - Matinjaci - Tovilita Prethodno nabrojani objekti spadaju u red proizvodnih objekata koji se dimenzioniu i projektuju prema kapacitetu ribnjaka.Mrestilitem se naziva objekat visokogradnje u kom su smeteni predvieni sadraji.Objekat se projektuje bez tavanske konstrukcije sa dobrom provetrenou. Moe se projektovati i montani objekat.Ostali objekti koji su nabrojani predstavljaju armirano betonske rezervoare pravougaonog ili ree krunog oblika.Objekti se rade od vodonepropusnog betona MB 3O u glatkoj oplati. Prilikom projektovanja svih ovih objekata posebnu panju treba obratiti na padove, odnosno

postavljanje objekata u kaskadnom poretku. Na ovaj nain postie se apsolutna elastinost rada ribnjaka, to omoguuje da se svaki bazen za tov nezavisno snabdeva istom vodom, prazni ili moe iskljui iz upotrebe kada je to potrebno.Izmeu pojedinih baterija predvia se manipulativna staza.irina ove staze treba da bude dovoljna za kretanje ljudstva imanjih transportnih sredstava, kao to su manjikamioni za dopremanje hrane i izlov ribe.Denivelacija izmeu pojedinih baterija se savladava kosim ploama ili stepenitem. Prilikom projektovanja pastrskih ribnjaka mogu se koristiti iskustva sa ranije projektovanih i izgraenih ribnjaka.Sve ovo ukazuje da svako projektovanje novih objekata zahteva posebnu analizu i raspored istih u jednu nedeljivu celinu, kako bi se u toku eksploatacije postigli najbolji rezultati.

GAJENJE PASTRMKE
Pastrmske vrste riba su isto kao I Saranske vrlo vazne za gajenje Zbog delikatesnog mesa ove ribe se najvise cene na Zapadu, zbog cega se areal njihovog gajenja sve vise siri, kako kroz broj vrsta riba, tako I kroz podizanje novih ribnjaka I intenziviranja proizvodnje na njima. Najvaznije ribe salmonikulture su kalifornijska (duzicasta) pastrmka, potocna zlatovcica, atlanski I srebrni losos I dr.
Pastrmka potona Pastrmka jezerska Pastrmka glavatica Pastrmka kalifornijska Mekousna pastrmka (Salmo truta morpha fario) potoara (Salmo truta morpha lacustris) (Salmo marmoratus Cuvier) (Oncorhynchus mykiss) duiasta pastrmka (Salmothymus obtusirostris) neretvanska mekousna, meka

Kalifornijska pastrmka(Oncorhynchus mykiss):


To je jedna od salmonidskih vrsta riba koja se uspjesno gaji na pastrmskim ribnjacima sirom svijeta, posebno u zapadnoj Evropi. Ova lijepa I plemenita riba uspjesno se gaji u kavezima. Razlozi sto joj proizvodjaci ribe I nutricionisti posvecuju veliku paznju su veoma brojni. Kalifornijske pastrmke se veoma brzo I lako aklimatizuju na vjestacke uslove gajenja. Optimalna temperatura vode je izmedju 8 I 16 C I nivo kiseonika od 9-11 mg/l . Podnosi dobro sukcesivno povecanje temperature vode I do 20 C kao I nesto manje kolicine kiseonika ( 7-8 mg/l ) ali je za nju optimalna koncentracija 9-11 mg/l. Osim toga dobro koristi peletiranu hranu I brzo prirasta. Na ribnjacima sa intezivnom proizvodnjom prosjecni prinosi iznose 300 000 500 000 kg/ha. Mora se naglasiti da je kvalitet mesa ove ribe prvorazredan. Meso je mekano, socno I ukusno bez sitnijih kostiju. Pored toga ono sadrzi 20% proteina, svega 2% masti I 1,2% mineralnih materija pa stoga predstavlja idealnu hranu za djecu, starije I obeljele osobe. Duzicasta pastrmka potice Iz slatkih voda Tihookeanskog sliva Severne Amerike. Iako je migratorna riba odomacila se u nekim otvorenim vodama kao sto je Trebisnjica. Telo joj je vretenastog oblika, bocno blago spljosteno I gusto pokriveno sitnim krljustima. Postize duzinu od 50 d0 90 cm I masu od 20kg. Glava joj je siljata sa velikim usnim otvorom. U nasoj zemlji muzjaci pastrmke stasavaju u drugoj, a zenke u trecoj godini zivota, I mrijeste se od Novembra do do kraja Marta. Na jedan kg tjelesne mase, zenke obicno proizvedu 2 000 2 500 komada ikre. Zrela jajasca su su bledo narandzsta boje, krupna, precnika od 4-6,5 mm, najcesce 5 mm.

Ikra I mlijec se na ribnjacima dobijaju istiskivanjem polno zrelih matica, a oplodnja je vjestacka. U prirodnim uslovima kalifornijska pastrmka se hrani racicima, sitnim mekuscima, larvama insekata koji zive u vodi I dr. Salmo Trutta POTOCNA PASTRMKA Snaan razvoj sportskog ribolova, kao i veoma zastupljen krivolov uz naruavanje prirodnih uslova stanita doveli su do znaajnog smanjenja brojnosti populacije potone pastrmke, a pojedine populacije su postale ugroene sa stanovita opstanka. Kao posledica toga dolazi do estog poribljavanja komercijalnim linijama koje su prilagoene ribnjakom uzgoju. Najee se radi o linijama alohtonog porijekla, koje se nakon ubacivanja u vodotokove nesmetano ukrtaju autohtonim populacijama, to moe dovesti do ugroavanja genetike specifinosti autohtone populacije. Pastrmke imaju izrazitu osobinu odgovora na promjenu uslova stanita to esto dovodi do nastanka specifinih ivotni formi. Pastrmka kao autohtona vrsta naseljava vode Evroazije i sjeverne Afrike. Rasprostranjena je na podruju od sjeverne Norveke i sjeveroistonog dijela Rusije na na sjeveru do planine Atlas u sjevernoj Africi na jugu, i od Islanda na zapadu do Aralskog mora na istoku (Behnke R. J. 1986. A new subgenus and species of trout; Alliott, 1994). Tokom prolog vijeka pastrmku su naselili u 24 zemlje izvan Evrope, i u to u preostali dio Azije i Afrike, zatimu Australiju, Sjevernu i Junu Ameriku. Potona pastrmka naseljava hladne vode i to obino gornje tokove rijeka umjereno kontinentalne klime, mada se moe nai i u ravniarskim rijekama, kao i u jezerima sa istom i hladnom vodom. Polna razlika je izraena u doba mrijesta: enke imaju zaobljen trbuh i crven nabubreli polni otvor, dok su mujaci uskog trbuha i nemaju nabubreli polni otvor, ali se odlikuju veoma razvijenom donjom vilicom u obliku kuke. Mrijesti se krajem jeseni i poetkom zime od novembra do januara. enka moe u prosjeku da poloi 2000 jaja na 1kg tjelesne teine. Ikra se odlae na kamenitom dnu sa brzim tokom vode. Prenik jaja je velik i iznosi 4,5 do 5 mm. Inkubacioni period traje, zavisno od temperature vode od 60 do 90 dana. U prirodnim ploditima mla ostaje do poetka jeseni, kada naraste do 10 cm duine. Ona se kasnije seli u dublje i mirnije vode u potrazi za hranom. Polnu zrelost dostie u 2-3 godini. U prvoj godini jednike narastu 10 14 cm. Ove ribe imaju tzv. mladalako ruho, istaknuto sa desetak crnih vertikalnih mrlja na bokovima tijela. Sa porastom mlai nestaju ova obiljeja. Totalna duina dvogodinjih jedinki moe dostii 20 do 25 cm, a teina 150 do 200 g. (Jevti J. 1989. Ribarstvo. Praktikum. Nauna knjiga Beograd). Rastu dosta sporo. U akumulacionom jezeru Lokvara (blizu Delnica), koje pripada dunavskom slivu, ulovljena je 1968. godine potona pastrmka duine 124 cm i teine od 25,5 kg, stara 15 ili 16 godina (Paur, K. 1969. Divovske pastrve u jezeru Lokvare. Ribarstvo Jugoslavije,god XXIV, 2, Zagreb). Potona pastrmka se hrani razliitim organizmima: ribama, larvama vodenih insekata, ikrom drugih riba, insektima koji lete na povrinom vode i padaju na vodu, raiima i drugim beskimenjacima (Aganovi, M. 1979. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. IKRO Svijetlost, Sarajevo). Postoje tri razliita ekoloka oblika koje potona pastrmka razvija u zavisnosti od uslova stanita: - Salmo trutta forma fario rijeni oblik

- Salmo trutta forma lacustris jezerski oblik - Salmo trutta forma trutta morski oblik

Morski i jezerski oblik predstavljaju migratorne populacije, dok rijeni oblik uvijek naseljava rijeno stanite u okviru koga moe preduzimati manje ili vee migratorne pokrete. Morska forma ivi i hrani se u moru i migrira u rijeke na mrijest nakon ega se vraa u more. Jezerska forma naseljava jezera, a na mrijest migrira u rijeke ili u plie dijelove jezera (Elliott J. M. 1994.Quantitative ecology and the brown trout). Pojedine studije ukazuju da se migratorne i stalne populacije mogu nesmetano ukrtati. Utvreno je da u Evropi postoji 5 linija (filogenetskoh grupa): 1. jadranska linija 2. sredozemna (mediteranska linija) linija 3. dunavska linija 4. atlantska linija 5. marmoratus linija Karakteristike sredozemne i jadranske linije su veliki broj sitnih crvenih i crnih taaka koje su nepravilno rasporeene po cijelom tijelu, kao i 4 iroka tamna pojasa, koja kao obru obavijaju tijelo i to jedan u nivou glave, dva u nivou trupa i jedan u nivou repa.

Dunavska linija ima crvene i crne take podjednako zastupljene i ravnomjerno rasporeene po cijelom tijelu. Atlanska linija ima karakteristinu crnu pigmentaciju koja preovladava nad crvenom i naazi se uglavnom na trupnom dijelu neposredno iza glave.

Marmoratus linija (glavatica), ima karakteristine mramorne are po kojima i dobila ime. Osnovna boja tijela je maslinasto zelena ili braonkasta, a are se nalaze na leima i bokovima tijela i neto su manje od osnovne boje. Pojedini primjerci mogu imati i 4 iroka tamna pojasa.

Prema teoriji molekularnog sata, smatra se da su se prije priblino 10 miliona godina od zajednikog pretka razdvojile dvije vrste, losos (Salmo salar) i pastrmka (Salmo trutta).

Ugroenost potone pastrmke (Salmo trutta) Potona pastrmka predstavlja jednu od najbolje prouavanih slatkovodnih vrsta riba. Veliki dio populacije potone pastrmke ugroen je razliitim tipovima ljudskih aktivnosti, koje mogu biti podjeljene u tri opte kategorije: degradacija stanita, ribolov i poribljavanje. - Degradacija stanita moe biti direktna i indirektna. Direktna degradacija stanita podrazumjeva fizicke promjene stanita, na primjer, podizanje hidroelektrana koje spreavaju

migraciju pri mrijestu ili regulacija korita. Indirekta degradacija podrazumjeva promjenu svojstava vode kroz razne vidove zagadenja. - Ribolov, komercijalni pa i sportski, dovodi do smanjenja brojnosti i opadanja varijabilnosti populacije. Poribljavanje materijalom i vijetackog mrijesta ili prenoenje jedinki sa drugih lokaliteta sve je eca praksa upravljanja vodama. Do poribljavanja najece dolazi zbog smanjenja brojnosti autohtonih populacija, to je uglavnom rezultata prevelikog ribolovnog optereenja. Poribljavanje predstavlja naroito ozbiljnu prijetnju otkako se posmatra kao blagotvoran nain da se pomogne autohtonim populacijama, ali u stvarnosti veoma esto dovodi do izumiranja lokalnih autohtonih genetskih fondova. Najei ugroavajui faktor predstavlja preveliko ribolovno otereenje, koje ukljuuje ne samo legalan ribolov, ve na prvom mjestu krivolov. Glavni razlog izuzetnog ribolovnog pritiska je nedovoljno i neprofesionalno sprovoenje ribolovne kontrole, kao i neprimjenjivanje zakonski regulisanih zatitnih mjera u ribarstvu. Drugi po znaaju ugroavajui faktor predstavlja direktna degradacija stanita u vidu formiranja vodozahvata za potrebe elektroprivrede (Tia), za vodosnadbjevanje, za industriska i rudarska postrojenja kao i izgradnja fabrika flairane vode. Socijalno ekonomski faktori koristenja vode naih rijeka su veoma vani, ali rijeenje tog problema (prije svega ouvanja autohtonih populacija u BiH), i pored kako-tako zakonom propisane obaveze nije adekvatno u administrativno-upravljakoj praksi sektora zatite ivotne sredine i zatite prirode. Trei po znaaju faktor ugroavanja populacje potone pastrmke je poribljavanje. Ova aktivnos jo nije uzela prevelikog maha, i do sada se poribljavaju mahom atraktivnije vode, koje trpe veliki ribolovni pritisak. Evidencije o izvrenim poribljavanjima u BiH uglavnom ne postoje ali poznato je se materijal za poribljavanje nabavlja irom bive Jugoslavije, ne vodei rauna ak ni o poribljavanju materijalom koji pripada barem istom slivnom podruju, a kamoli o poribljavanju materijalom autohtonog porijekla. Postoje negativna iskustva u Sloveniji gdje se vrilo poribljavanje neautohtonim linijama. U Sou je uneena potona pastrmka (za koju se smatralo da nije autohtona za sliv pomenute rijeke) atlantske i dunavske linije, koja se nesmetano ukrtala sa marmoratus linijom (tzv. Soka pastrmka) dajui plodne hibride i pretei da vremenom moe doi do potpunog unitenja genetike originalnosti marmoratus linije. Degradacija stanita, ribolov i poribljavanje mogu biti okida za 3 glavna procesa koji dovode o smanjenja ili gubljenja raznolikosti, a to su: izumiranje lokalnih populacija, hibridizacija i gubitak genetike raznolikosti. Degradacija stanita je glavni uzrok izumiranju lokalnih populacija. Pretjeran izlov i nepromiljeno poribljavanje takoe mogu dovesti do istih rezultata (Laikre, i sar. 1999 Conservation genetic management of brown trout (Salmo trutta) in Europe). Dakle, potrebno je maksimalno voditi rauna o naem eko sistemu i paziti na genetsku strukturu populacije (voditi rauna sa kakvim materijalom poribljavamo nae vode).

Veliina Prosijek 0,25-0,65kg, obino 0,9-1,5kg, dostie 13,5kg i 70cm.

Rasprostranjenost Riba brzih i hladnih planinskih vodotoka i lednikih i vijetackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m.n.v, ivi blie izvoritima. Mamci, lov Najbolje su "suve" i "mokre" muice velicine 8-12, a od varalica "Vobler", "Meps", "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamenite trokrake udice obinim i izbrusite povratne jezike, spadanja sa udica bez povratnog jezika su rijetka a povrede naneene pastrmki ispod lovne veliine su minimalne). Jezerska pastrmka (Salmo trutta m. lacustric): Velicina Prosjek 2-4,5 kg, obicno 6,5-9 kg, dostie 30 kg. Polno sazzrijeva sa 4-7 god. zivota a mrijesti se u pritokama od septembra do januara. Rasprostranjenost Preneta iz alpskih jezera, riba lednickih i vetackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m.n.v. Mamci Najbolje su "suve" i "mokre" muice velicine 8-12, a od varalica "Vobler", "Meps", "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamjenite trokrake udice obicnim i izbrusite povratne jezicke, spadanja sa udica bez povratnog jezicka su retka a povrede nanesene pastrmki ispod lovne velicine su minimalne ).

MLADICA (Hucho hucho, L):


Nasa najveca pastrmska riba mladica je rasprostranjena u dubljim I cistim vodotocima dunavskog sliva. Dugacka glava I vretenasto tijelo sa perajama znatne velicine govori da se radi o jakoj I brzoj ribi. Boje je maslinasto zelene sa svijetlim bokovima. Moze da dostigne masu I do 50 kg. U mladosti se hrani bentosom a starije ribe su prave grabljivice. U prirodi se mrijesti na sljunkovitim dijelovima rijeka tokom proljeca a polno sazrijeva u 4 -5 god.

LITERATURA:
10

http://www.lipljen.com/?action=fullnews&id=374 Hristi, ., Bunjevac, I.(1991). Gajenje slatkovodnih riba, Graevinska knjiga. Markovi, Z., Mitrovi-Tutundi,V.(2003): Gajenje riba, Zadubina Andrejevi, Beograd Treer, T. Safner, R., Anii, I., Lovrinov, M.( 1995). Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, mr Saa P. Mari Evolucijska istorija kompleksa potocne pastrmke (Salmo truta) doktorska disertacija; izvor: www.balkan-trout.com

11

You might also like