UVOD

:
Na području Srbije gajenje pastrmke se najvećim delom obavlja u hladnovodnim –pastrmskim ribnjacima, u manjoj meri u kaveznim sistemima i u ograđenim prirodnim i antropogenim vodama.Tačne povrsine pod pastrmskih ribnjacima je teško utvrditi pošto je poslednjih godina podignut veliki broj malih pastrskih ribnjaka o kojima gotrovo da ne postoji nikakva evidencija. Na osnovu raspoloživih podataka može se pretpostaviti da pokrivaju 12-15 hektara površine. Proizvodnja na ribnjacima je jako promenljiva, što zavisi od niza faktora, ali i od većih ili manjih propusta u samom projektovanju ribnjaka, kao što su predimenzioniranje pastrmskih ribnjaka, isti dovodni i odvodni kanal itd. Činjenica da je ribarstvo jedna od najprofitabilnijih grana pljoprivrede, da su mogućnosti za gajenje pojedinih vrsta kod nas veoma velike, kao i da se proizvedena riba relativno lako plasira na domaćem tržištu, povećava interes investitora, budućih proizvođača ribe. Kada je u pitanju proizvodnja pastrmskih vrsta riba (pre svega kalifornijske pastrmke) mogućnosti povećanja površina su uslovljene resursima čiste, kvalitetne, vode tako da se sadašnje površine mogu udvostručiti, eventualno utrostručiti izgradnjom većeg broja ribnjaka malih kapaciteta. Ovakvi ribnjaci će se uglavnom graditi u brdskoplaninskim područjima Srbije.

1

-Obezbeđivanje upotrebne dozvole od strane nadleznog organa Skupštine Opštine. neophodno je izvršiti detaljno geodetsko snimanje i kartiranje. -Obezbeđivanje urbanističke dokumentacije.sistem dovodnih kanala .Da bi se realizovala dobra proizvodnja neophodno je poznavati potrebe riba. Proizvodnja riba je vrlo specifična i da ne trpi greške. -Upućivanje zahteva Republičkom Hidrometeorološkom zavodu RS. -Upućivanje zahteva nadležnoj Radnoj jedinici Vodoprivrednog centra Javnog vodoprivrednog preduzeća za dobijanje vodoprivrednih uslova za projektovanje riobnjaka.Sve ovo je potrebno da bi projektant imao uvid u generalni pad terena.Pojas obeležavanja treba da obuhvata šire područje. -Izrada tehničke dokumentacije za ceo objekati kao i tehnološku dokumentaciju. -Izrada idejnog projekta .odvodni kanal .kao i u položaj vodotoka sa koga se zahvata voda.vodozahvat .taložnik . -Ukoliko lokaciju za izgradnju ribnjaka naseljava neka retka ili ugrožena biljna ili životinjska vrsta upućivanje Zahteva za dobijnje uslova od Zavda za zaštitu prirode Srbije.IZGRADNJA RIBNJAKA Pre negošto se krene sa izgradnjom ribnjaka neophodno je obaviti čitav niz pripremniuh radova. -Upućivanje zahteva za dobijanje sanitarne saglasnosti. -Zasnivanje proizvodnje. kao i načine da im se one zadovolje sa tim neophodno je da se ribnjak koncipira po instrukcijama strukcijama ribarstva. za dobijanje Mišljenja u postupku projektovanja ribnjaka. a naročito treba obratiti pažnju na detaljno obeležavanje vodotoka u zoni ribnjaka.Tačnije stručnjak iz oblasti ribarstva treba da izradi idejnu varijantu projekta i projektni zadatak hidrograđevinskom inžinjeru koji će to razraditi i uraditi glavni hidrotehnički projekat. -Obezbeđivanje vodoprivredne dozvole od JVP. Upravo zbog toga upoznaćemo buduće proizvođače sa dinamikom radova na izgradnji ribnjaka: -Izbor lokacije za izgradnju ribnjaka.proizvodni objekti na ribnjaku Vodozahvat Svaki pastrmski ribnjak bez obzira na veličinu poseduje objekat za kaptiranje vode. 2 . -Upućivanje zahteva JVP-u za dobijanje saglasnosti na urađen projekat. -Istrazni radovi ispunjenosti prirodnih uslova za izgradnju ribnjaka. -Rešavanje imovinsko pravnih odnosa oko predviđenje lokacije. -Upućivanje zahteva Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede za dobijanje Rešenja o ispunjenosti uslova u pogledu tehničke opremljenosti i drugih uslova u skladu sa zakonom za dobijanje delatnosti iz oblasti poljoprivrede.predtaložnik .filter . Naročito je značajno da se objekat postavi tako da bude uvek zaštićen od nailaska velikih voda propisanog povratnog perioda. Pre nego što se počne sa projektovanjem objekata u kompleksu ribnjaka. Pastrmski ribnjak u osnovi čine sledeći objekti: .

Obično se projektuju betonski dovodni kanali sa vertikalnim bočnim stranicama.Isticanje iz taložnika obalja se preko ispusne građevine-grlenjaka koji obezbeđujumogućnost potpunog pražnjenja taložnika.a sve u zavisnosti od načina čišćenja i veličine. projektant se odlučuje za način dovođenja vode do ribnjaka.Tovilišta Prethodno nabrojani objekti spadaju u red proizvodnih objekata koji se dimenzionišu i projektuju prema kapacitetu ribnjaka. Proizvodni objekti na ribnjaku . udaljenosti od mesta postavljenog ribnjaka.Voda se prihvata odvodnim kanalima i sprovodi do razvodnog kanala niže baterije.Mladičnjaci . betonski ili obložen kamenom.šljunak i drugo.Projektuje se u kombinacije šljunčane i peščane ispune sa betonskim dnom i sranama.Ovakvi objekti se projektuju u sklopu punosistemskog ribnjaka.Vodozahvat može biti postavljen na više načina: 1.Mrestilištem se naziva objekat visokogradnje u kom su smešteni predviđeni sadržaji. jer se tako voda dodatno aeriše.klasična kaptaža sa skretanjem vode 3.kaptaža sa crpnim postrojenjem U zavisnosti od karakteristika vodotoka.odnosno vodozahvat. ali se strogo mora voditi računa na uslove tečenja velikih voda u vodotoku.Matičnjaci .Taložnik se postavlja na kraju kompleksa hidrograđevinskih objekata gde je dozvljeno slobodno isticanje vode u taložnik. Taložnik Otpadna i iskorišćena voda odvodnim kanalom se odvodi do taložnika.a u isto vreme istaloži neorganske materije kao što su pesak.Objekti se rade od vodonepropusnog betona MB 3O u glatkoj oplati.kao i količinezahvaćene vode.Mrestilište .projektant se odlučuje za vrstu vodozahvata. ili direktno odvodi u taložnik preko glavnog odvodnog kanala.Dimenzionisanje vodozahvata se mora obaviti tako da prihvati dovoljne količine vode.Ostali objekti koji su nabrojani predstavljaju armirano betonske rezervoare pravougaonog ili ređe kružnog oblika. a uzimajući u obzir finansijski efekat. Sistem dovodnih kanala Dovod vode od vodozahvata do bazna za uzgoj ribe obavlja se preko sistema dovodnih kanala ili cevovoda.Odvodni kanali takođe služe da prihvate otpadnu vodu prilikom pranja proizvodnih objekata na ribnjaku. Odvodni kanal Kod pastrmskih ribnjaka koji su postavljeni u dve ili tri baterije postoji mogućnost snabdevanja prelivnom vodom u periodima smanjene izdašnosti izvorišta. Veliki padovi terena savlađuju se nizom kaskada što ima efekat.Dimenzije kanala se određuju na osnovu hidrauličnog proračuna koji je sastavni deo svakog projekta. kao i padova terena.Objekat se projektuje bez tavanske konstrukcije sa dobrom provetrenošću. Filter Filter za prečišćavanje pomućenje vode obično se postavlja neposredno pored predtaložnuka. odnosno 3 .a uzvodno od zgrade mrestilišta.koja je potrebna za efikasno funkcionisanje ribnjaka. Prilikom projektovanja svih ovih objekata posebnu pažnju treba obratiti na padove. Predtaložnik je objekat postavljen na kraju dovodnog kanala.U zavisnosti od količine uahvaćene vode.Osnovna uloga je da voda koja se kroz glavni dovodni kanal kreće velikom brzinom smiri.Može se graditi kao zemljani. a za slučaj da se mrestilište snabdeva istom vodom kao i baterije za uzgoj pastrmki.u koritu reke kao poprečna građevina 2. Može se projektovati i montažni objekat.

Postize duzinu od 50 d0 90 cm I masu od 20kg. Optimalna temperatura vode je izmedju 8 I 16 C I nivo kiseonika od 9-11 mg/l . Najvaznije ribe salmonikulture su kalifornijska (duzicasta) pastrmka. potocna zlatovcica. Telo joj je vretenastog oblika. Podnosi dobro sukcesivno povecanje temperature vode I do 20 C kao I nesto manje kolicine kiseonika ( 7-8 mg/l ) ali je za nju optimalna koncentracija 9-11 mg/l.Sve ovo ukazuje da svako projektovanje novih objekata zahteva posebnu analizu i raspored istih u jednu nedeljivu celinu. svega 2% masti I 1. bocno blago spljosteno I gusto pokriveno sitnim krljustima. krupna. Osim toga dobro koristi peletiranu hranu I brzo prirasta. Ova lijepa I plemenita riba uspjesno se gaji u kavezima. Iako je migratorna riba odomacila se u nekim otvorenim vodama kao sto je Trebisnjica. starije I obeljele osobe. I mrijeste se od Novembra do do kraja Marta.5 mm. Mora se naglasiti da je kvalitet mesa ove ribe prvorazredan. Zrela jajasca su su bledo narandzsta boje.Širina ove staze treba da bude dovoljna za kretanje ljudstva imanjih transportnih sredstava. GAJENJE PASTRMKE Pastrmske vrste riba su isto kao I Saranske vrlo vazne za gajenje Zbog delikatesnog mesa ove ribe se najvise cene na Zapadu. kako kroz broj vrsta riba. meka Kalifornijska pastrmka(Oncorhynchus mykiss): To je jedna od salmonidskih vrsta riba koja se uspjesno gaji na pastrmskim ribnjacima sirom svijeta.2% mineralnih materija pa stoga predstavlja idealnu hranu za djecu.postavljanje objekata u kaskadnom poretku.Između pojedinih baterija predviđa se manipulativna staza. prazni ili može isključi iz upotrebe kada je to potrebno. Pored toga ono sadrzi 20% proteina. tako I kroz podizanje novih ribnjaka I intenziviranja proizvodnje na njima. kao što su manjikamioni za dopremanje hrane i izlov ribe. Razlozi sto joj proizvodjaci ribe I nutricionisti posvecuju veliku paznju su veoma brojni. Pastrmka potočna Pastrmka jezerska Pastrmka glavatica Pastrmka kalifornijska Mekousna pastrmka (Salmo truta morpha fario) potočara (Salmo truta morpha lacustris) (Salmo marmoratus Cuvier) (Oncorhynchus mykiss) dužičasta pastrmka (Salmothymus obtusirostris) neretvanska mekousna.Denivelacija između pojedinih baterija se savladava kosim pločama ili stepeništem. precnika od 4-6. Meso je mekano. Glava joj je siljata sa velikim usnim otvorom. Na ribnjacima sa intezivnom proizvodnjom prosjecni prinosi iznose 300 000 – 500 000 kg/ha. 4 . što omogućuje da se svaki bazen za tov nezavisno snabdeva čistom vodom. Duzicasta pastrmka potice Iz slatkih voda Tihookeanskog sliva Severne Amerike. kako bi se u toku eksploatacije postigli najbolji rezultati. posebno u zapadnoj Evropi. najcesce 5 mm. socno I ukusno bez sitnijih kostiju. zenke obicno proizvedu 2 000 – 2 500 komada ikre. Prilikom projektovanja pastrskih ribnjaka mogu se koristiti iskustva sa ranije projektovanih i izgrađenih ribnjaka. Na jedan kg tjelesne mase. Kalifornijske pastrmke se veoma brzo I lako aklimatizuju na vjestacke uslove gajenja. zbog cega se areal njihovog gajenja sve vise siri. Na ovaj način postiže se apsolutna elastičnost rada ribnjaka. a zenke u trecoj godini zivota. U nasoj zemlji muzjaci pastrmke stasavaju u drugoj. atlanski I srebrni losos I dr.

račićima i drugim beskičmenjacima (Aganović. Postoje tri različita ekološka oblika koje potočna pastrmka razvija u zavisnosti od uslova staništa: . a težina 150 do 200 g.Salmo trutta forma fario – riječni oblik 5 . koje se nakon ubacivanja u vodotokove nesmetano ukrštaju autohtonim populacijama. Sa porastom mlaži nestaju ova obilježja. 1969. Potočna pastrmka se hrani različitim organizmima: ribama. Ona se kasnije seli u dublje i mirnije vode u potrazi za hranom. ulovljena je 1968. Pastrmka kao autohtona vrsta naseljava vode Evroazije i sjeverne Afrike. Sarajevo). U akumulacionom jezeru Lokvara (blizu Delnica). Salmo Trutta – POTOCNA PASTRMKA Snažan razvoj sportskog ribolova. (Jevtić J. mada se može naći i u ravničarskim rijekama. U prirodnim plodištima mlađ ostaje do početka jeseni. Prečnik jaja je velik i iznosi 4. 1979. larvama insekata koji zive u vodi I dr. Inkubacioni period traje. 1989.god XXIV. „mladalačko ruho“. zavisno od temperature vode od 60 do 90 dana. koje pripada dunavskom slivu. U prirodnim uslovima kalifornijska pastrmka se hrani racicima. U prvoj godini jednike narastu 10 14 cm. Potočna pastrmka naseljava hladne vode i to obično gornje tokove rijeka umjereno kontinentalne klime. što može dovesti do ugrožavanja genetičke specifičnosti autohtone populacije. Naučna knjiga Beograd). Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. insektima koji lete na površinom vode i padaju na vodu. M. Polna razlika je izražena u doba mrijesta: ženke imaju zaobljen trbuh i crven nabubreli polni otvor. A new subgenus and species of trout. Zagreb). IKRO „Svijetlost“. Praktikum. Divovske pastrve u jezeru Lokvare. J. Najčešće se radi o linijama alohtonog porijekla. kao i veoma zastupljen krivolov uz narušavanje prirodnih uslova staništa doveli su do značajnog smanjenja brojnosti populacije potočne pastrmke. i u to u preostali dio Azije i Afrike. Sjevernu i Južnu Ameriku. kao i u jezerima sa čistom i hladnom vodom. Alliott. Mrijesti se krajem jeseni i početkom zime – od novembra do januara. ikrom drugih riba.5 kg. i od Islanda na zapadu do Aralskog mora na istoku (Behnke R. 2. istaknuto sa desetak crnih vertikalnih mrlja na bokovima tijela.Ikra I mlijec se na ribnjacima dobijaju istiskivanjem polno zrelih matica. Ribarstvo Jugoslavije. Polnu zrelost dostiže u 2-3 godini. Kao posledica toga dolazi do čestog poribljavanja komercijalnim linijama koje su prilagođene ribnjačkom uzgoju. Tokom prošlog vijeka pastrmku su naselili u 24 zemlje izvan Evrope. Totalna dužina dvogodišnjih jedinki može dostići 20 do 25 cm. 1986. Rastu dosta sporo. Pastrmke imaju izrazitu osobinu odgovora na promjenu uslova staništa što često dovodi do nastanka specifičnih životni formi. stara 15 ili 16 godina (Pažur. a pojedine populacije su postale ugrožene sa stanovišta opstanka. Rasprostranjena je na području od sjeverne Norveške i sjeveroistočnog dijela Rusije na na sjeveru do planine Atlas u sjevernoj Africi na jugu. Ikra se odlaže na kamenitom dnu sa brzim tokom vode. zatimu Australiju.5 do 5 mm. ali se odlikuju veoma razvijenom donjom vilicom u obliku kuke. Ove ribe imaju tzv. kada naraste do 10 cm dužine. larvama vodenih insekata. sitnim mekuscima. a oplodnja je vjestacka. 1994). dok su mužjaci uskog trbuha i nemaju nabubreli polni otvor. K. godine potočna pastrmka dužine 124 cm i težine od 25. Ribarstvo. Ženka može u prosjeku da položi 2000 jaja na 1kg tjelesne težine.

koja kao obruč obavijaju tijelo i to jedan u nivou glave. sredozemna (mediteranska linija) linija 3. dva u nivou trupa i jedan u nivou repa. Pojedine studije ukazuju da se migratorne i stalne populacije mogu nesmetano ukrštati. a na mrijest migrira u rijeke ili u pliće dijelove jezera (Elliott J. 6 . 1994.Salmo trutta forma lacustris – jezerski oblik . jadranska linija 2. Jezerska forma naseljava jezera.Quantitative ecology and the brown trout). M. Utvrđeno je da u Evropi postoji 5 linija (filogenetskoh grupa): 1. atlantska linija 5. kao i 4 široka tamna pojasa. dok riječni oblik uvijek naseljava riječno stanište u okviru koga može preduzimati manje ili veće migratorne pokrete. dunavska linija 4. marmoratus linija Karakteristike sredozemne i jadranske linije su veliki broj sitnih crvenih i crnih tačaka koje su nepravilno raspoređene po cijelom tijelu.Salmo trutta forma trutta – morski oblik Morski i jezerski oblik predstavljaju migratorne populacije.. Morska forma živi i hrani se u moru i migrira u rijeke na mrijest nakon čega se vraća u more.

Atlanska linija ima karakterističnu crnu pigmentaciju koja preovladava nad crvenom i načazi se uglavnom na trupnom dijelu neposredno iza glave. 7 .Dunavska linija ima crvene i crne tačke podjednako zastupljene i ravnomjerno raspoređene po cijelom tijelu.

losos (Salmo salar) i pastrmka (Salmo trutta). Ugroženost potočne pastrmke (Salmo trutta) Potočna pastrmka predstavlja jednu od najbolje proučavanih slatkovodnih vrsta riba. Osnovna boja tijela je maslinasto zelena ili braonkasta. smatra se da su se prije približno 10 miliona godina od zajedničkog pretka razdvojile dvije vrste. koje mogu biti podjeljene u tri opšte kategorije: degradacija staništa. ribolov i poribljavanje.Marmoratus linija (glavatica). . Prema teoriji molekularnog sata.Degradacija staništa može biti direktna i indirektna. ima karakteristične mramorne šare po kojima i dobila ime. Veliki dio populacije potočne pastrmke ugrožen je različitim tipovima ljudskih aktivnosti. na primjer. podizanje hidroelektrana koje sprečavaju 8 . Direktna degradacija staništa podrazumjeva fizicke promjene staništa. a šare se nalaze na leđima i bokovima tijela i nešto su manje od osnovne boje. Pojedini primjerci mogu imati i 4 široka tamna pojasa.

Poribljavanje predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju otkako se posmatra kao blagotvoran način da se pomogne autohtonim populacijama. Indirekta degradacija podrazumjeva promjenu svojstava vode kroz razne vidove zagadenja. a to su: izumiranje lokalnih populacija. Najčešći ugrožavajući faktor predstavlja preveliko ribolovno oterećenje. a kamoli o poribljavanju materijalom autohtonog porijekla. Drugi po značaju ugrožavajući faktor predstavlja direktna degradacija staništa u vidu formiranja vodozahvata za potrebe elektroprivrede (Tišča). koje uključuje ne samo legalan ribolov. ali riješenje tog problema (prije svega očuvanja autohtonih populacija u BiH). 9 . Postoje negativna iskustva u Sloveniji gdje se vršilo poribljavanje neautohtonim linijama. i do sada se poribljavaju mahom atraktivnije vode. potrebno je maksimalno voditi računa o našem eko sistemu i paziti na genetsku strukturu populacije (voditi računa sa kakvim materijalom poribljavamo naše vode). dovodi do smanjenja brojnosti i opadanja varijabilnosti populacije. ali u stvarnosti veoma često dovodi do izumiranja lokalnih autohtonih genetskih fondova. 1999 Conservation genetic management of brown trout (Salmo trutta) in Europe). već na prvom mjestu krivolov. . Degradacija staništa. Veličina Prosijek 0. Evidencije o izvršenim poribljavanjima u BiH uglavnom ne postoje ali poznato je se materijal za poribljavanje nabavlja širom bivše Jugoslavije. ribolov i poribljavanje mogu biti okidač za 3 glavna procesa koji dovode o smanjenja ili gubljenja raznolikosti. Soška pastrmka) dajući plodne hibride i preteći da vremenom može doći do potpunog uništenja genetičke originalnosti marmoratus linije. Socijalno ekonomski faktori koristenja vode naših rijeka su veoma važni. hibridizacija i gubitak genetičke raznolikosti. Do poribljavanja najčešce dolazi zbog smanjenja brojnosti autohtonih populacija. i pored kako-tako zakonom propisane obaveze nije adekvatno u administrativno-upravljačkoj praksi sektora zaštite životne sredine i zaštite prirode.5kg. za vodosnadbjevanje.9-1. komercijalni pa i sportski. što je uglavnom rezultata prevelikog ribolovnog opterećenja.Ribolov. koja se nesmetano ukrštala sa marmoratus linijom (tzv. Treći po značaju faktor ugrožavanja populacje potočne pastrmke je poribljavanje. dostiže 13. i sar. koje trpe veliki ribolovni pritisak. Degradacija staništa je glavni uzrok izumiranju lokalnih populacija. za industriska i rudarska postrojenja kao i izgradnja fabrika flaširane vode.65kg. obično 0. ne vodeći računa čak ni o poribljavanju materijalom koji pripada barem istom slivnom području. kao i neprimjenjivanje zakonski regulisanih zaštitnih mjera u ribarstvu. Poribljavanje materijalom i viještackog mrijesta ili prenošenje jedinki sa drugih lokaliteta sve je češca praksa upravljanja vodama.25-0. U Soču je unešena potočna pastrmka (za koju se smatralo da nije autohtona za sliv pomenute rijeke) atlantske i dunavske linije.migraciju pri mrijestu ili regulacija korita. Ova aktivnos još nije uzela prevelikog maha. Dakle. Glavni razlog izuzetnog ribolovnog pritiska je nedovoljno i neprofesionalno sprovođenje ribolovne kontrole.5kg i 70cm. Pretjeran izlov i nepromišljeno poribljavanje takođe mogu dovesti do istih rezultata (Laikre.

n. LITERATURA: 10 . Boje je maslinasto zelene sa svijetlim bokovima. U prirodi se mrijesti na sljunkovitim dijelovima rijeka tokom proljeca a polno sazrijeva u 4 -5 god. Moze da dostigne masu I do 50 kg. dostiže 30 kg. živi bliže izvorištima. Dugacka glava I vretenasto tijelo sa perajama znatne velicine govori da se radi o jakoj I brzoj ribi.v.5-9 kg. a od varalica "Vobler". "Meps". U mladosti se hrani bentosom a starije ribe su prave grabljivice. lacustric): Velicina Prosjek 2-4. Polno sazzrijeva sa 4-7 god.Rasprostranjenost Riba brzih i hladnih planinskih vodotoka i ledničkih i viještackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m. MLADICA (Hucho hucho. "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamenite trokrake udice običnim i izbrusite povratne jezičke.v. Mamci Najbolje su "suve" i "mokre" mušice velicine 8-12. lov Najbolje su "suve" i "mokre" mušice velicine 8-12. obicno 6. spadanja sa udica bez povratnog jezička su rijetka a povrede nanešene pastrmki ispod lovne veličine su minimalne). zivota a mrijesti se u pritokama od septembra do januara.n. a od varalica "Vobler". "Meps".5 kg. spadanja sa udica bez povratnog jezicka su retka a povrede nanesene pastrmki ispod lovne velicine su minimalne ). riba lednickih i veštackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m. L): Nasa najveca pastrmska riba mladica je rasprostranjena u dubljim I cistim vodotocima dunavskog sliva. "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamjenite trokrake udice obicnim i izbrusite povratne jezicke. Mamci. Rasprostranjenost Preneta iz alpskih jezera. Jezerska pastrmka (Salmo trutta m.

(2003): Gajenje riba. Nakladni zavod Globus.com/?action=fullnews&id=374 Hristić.. Bunjevac.( 1995).V. izvor: www. Marković. Safner. Mitrović-Tutundžić. I. Ribarstvo. T. R. Z.balkan-trout. Aničić.http://www..lipljen. Đ. Gajenje slatkovodnih riba. mr Saša P. Lovrinov.(1991). Zadužbina Andrejević. Marić – Evolucijska istorija kompleksa potocne pastrmke (Salmo truta) – doktorska disertacija.com 11 . I.. M. Beograd Treer. Građevinska knjiga..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful