P. 1
Seminar Ski Rad Akvakultura Gajenje Pastrmke

Seminar Ski Rad Akvakultura Gajenje Pastrmke

|Views: 1,816|Likes:

More info:

Published by: Stefan Ninkovic-Kefi on May 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/30/2013

pdf

text

original

UVOD

:
Na području Srbije gajenje pastrmke se najvećim delom obavlja u hladnovodnim –pastrmskim ribnjacima, u manjoj meri u kaveznim sistemima i u ograđenim prirodnim i antropogenim vodama.Tačne povrsine pod pastrmskih ribnjacima je teško utvrditi pošto je poslednjih godina podignut veliki broj malih pastrskih ribnjaka o kojima gotrovo da ne postoji nikakva evidencija. Na osnovu raspoloživih podataka može se pretpostaviti da pokrivaju 12-15 hektara površine. Proizvodnja na ribnjacima je jako promenljiva, što zavisi od niza faktora, ali i od većih ili manjih propusta u samom projektovanju ribnjaka, kao što su predimenzioniranje pastrmskih ribnjaka, isti dovodni i odvodni kanal itd. Činjenica da je ribarstvo jedna od najprofitabilnijih grana pljoprivrede, da su mogućnosti za gajenje pojedinih vrsta kod nas veoma velike, kao i da se proizvedena riba relativno lako plasira na domaćem tržištu, povećava interes investitora, budućih proizvođača ribe. Kada je u pitanju proizvodnja pastrmskih vrsta riba (pre svega kalifornijske pastrmke) mogućnosti povećanja površina su uslovljene resursima čiste, kvalitetne, vode tako da se sadašnje površine mogu udvostručiti, eventualno utrostručiti izgradnjom većeg broja ribnjaka malih kapaciteta. Ovakvi ribnjaci će se uglavnom graditi u brdskoplaninskim područjima Srbije.

1

-Upućivanje zahteva nadležnoj Radnoj jedinici Vodoprivrednog centra Javnog vodoprivrednog preduzeća za dobijanje vodoprivrednih uslova za projektovanje riobnjaka. -Rešavanje imovinsko pravnih odnosa oko predviđenje lokacije. -Upućivanje zahteva Republičkom Hidrometeorološkom zavodu RS. -Obezbeđivanje urbanističke dokumentacije. -Izrada tehničke dokumentacije za ceo objekati kao i tehnološku dokumentaciju. -Upućivanje zahteva Ministarstvu poljoprivrede i vodoprivrede za dobijanje Rešenja o ispunjenosti uslova u pogledu tehničke opremljenosti i drugih uslova u skladu sa zakonom za dobijanje delatnosti iz oblasti poljoprivrede.Tačnije stručnjak iz oblasti ribarstva treba da izradi idejnu varijantu projekta i projektni zadatak hidrograđevinskom inžinjeru koji će to razraditi i uraditi glavni hidrotehnički projekat.taložnik .IZGRADNJA RIBNJAKA Pre negošto se krene sa izgradnjom ribnjaka neophodno je obaviti čitav niz pripremniuh radova.odvodni kanal . -Upućivanje zahteva JVP-u za dobijanje saglasnosti na urađen projekat. -Ukoliko lokaciju za izgradnju ribnjaka naseljava neka retka ili ugrožena biljna ili životinjska vrsta upućivanje Zahteva za dobijnje uslova od Zavda za zaštitu prirode Srbije. neophodno je izvršiti detaljno geodetsko snimanje i kartiranje. Upravo zbog toga upoznaćemo buduće proizvođače sa dinamikom radova na izgradnji ribnjaka: -Izbor lokacije za izgradnju ribnjaka. a naročito treba obratiti pažnju na detaljno obeležavanje vodotoka u zoni ribnjaka.filter .sistem dovodnih kanala . -Izrada idejnog projekta .predtaložnik . -Obezbeđivanje vodoprivredne dozvole od JVP. Naročito je značajno da se objekat postavi tako da bude uvek zaštićen od nailaska velikih voda propisanog povratnog perioda. -Upućivanje zahteva za dobijanje sanitarne saglasnosti. kao i načine da im se one zadovolje sa tim neophodno je da se ribnjak koncipira po instrukcijama strukcijama ribarstva. Pre nego što se počne sa projektovanjem objekata u kompleksu ribnjaka. 2 . -Istrazni radovi ispunjenosti prirodnih uslova za izgradnju ribnjaka.kao i u položaj vodotoka sa koga se zahvata voda.proizvodni objekti na ribnjaku Vodozahvat Svaki pastrmski ribnjak bez obzira na veličinu poseduje objekat za kaptiranje vode.vodozahvat .Pojas obeležavanja treba da obuhvata šire područje. -Obezbeđivanje upotrebne dozvole od strane nadleznog organa Skupštine Opštine.Sve ovo je potrebno da bi projektant imao uvid u generalni pad terena. -Zasnivanje proizvodnje. Pastrmski ribnjak u osnovi čine sledeći objekti: .Da bi se realizovala dobra proizvodnja neophodno je poznavati potrebe riba. za dobijanje Mišljenja u postupku projektovanja ribnjaka. Proizvodnja riba je vrlo specifična i da ne trpi greške.

Sistem dovodnih kanala Dovod vode od vodozahvata do bazna za uzgoj ribe obavlja se preko sistema dovodnih kanala ili cevovoda. Taložnik Otpadna i iskorišćena voda odvodnim kanalom se odvodi do taložnika.a u isto vreme istaloži neorganske materije kao što su pesak. ili direktno odvodi u taložnik preko glavnog odvodnog kanala. Može se projektovati i montažni objekat. Filter Filter za prečišćavanje pomućenje vode obično se postavlja neposredno pored predtaložnuka.u koritu reke kao poprečna građevina 2.U zavisnosti od količine uahvaćene vode.Objekat se projektuje bez tavanske konstrukcije sa dobrom provetrenošću.kao i količinezahvaćene vode. projektant se odlučuje za način dovođenja vode do ribnjaka. Proizvodni objekti na ribnjaku .projektant se odlučuje za vrstu vodozahvata. odnosno 3 .Može se graditi kao zemljani.šljunak i drugo. betonski ili obložen kamenom. Predtaložnik je objekat postavljen na kraju dovodnog kanala.Isticanje iz taložnika obalja se preko ispusne građevine-grlenjaka koji obezbeđujumogućnost potpunog pražnjenja taložnika.Ovakvi objekti se projektuju u sklopu punosistemskog ribnjaka.Vodozahvat može biti postavljen na više načina: 1.Dimenzije kanala se određuju na osnovu hidrauličnog proračuna koji je sastavni deo svakog projekta.Dimenzionisanje vodozahvata se mora obaviti tako da prihvati dovoljne količine vode.Odvodni kanali takođe služe da prihvate otpadnu vodu prilikom pranja proizvodnih objekata na ribnjaku. Prilikom projektovanja svih ovih objekata posebnu pažnju treba obratiti na padove. kao i padova terena. jer se tako voda dodatno aeriše.Objekti se rade od vodonepropusnog betona MB 3O u glatkoj oplati.Mladičnjaci .Mrestilištem se naziva objekat visokogradnje u kom su smešteni predviđeni sadržaji.klasična kaptaža sa skretanjem vode 3.Taložnik se postavlja na kraju kompleksa hidrograđevinskih objekata gde je dozvljeno slobodno isticanje vode u taložnik. a za slučaj da se mrestilište snabdeva istom vodom kao i baterije za uzgoj pastrmki.Tovilišta Prethodno nabrojani objekti spadaju u red proizvodnih objekata koji se dimenzionišu i projektuju prema kapacitetu ribnjaka.koja je potrebna za efikasno funkcionisanje ribnjaka. a uzimajući u obzir finansijski efekat.odnosno vodozahvat. ali se strogo mora voditi računa na uslove tečenja velikih voda u vodotoku.Matičnjaci . udaljenosti od mesta postavljenog ribnjaka.a sve u zavisnosti od načina čišćenja i veličine.kaptaža sa crpnim postrojenjem U zavisnosti od karakteristika vodotoka.Osnovna uloga je da voda koja se kroz glavni dovodni kanal kreće velikom brzinom smiri.a uzvodno od zgrade mrestilišta. Veliki padovi terena savlađuju se nizom kaskada što ima efekat.Ostali objekti koji su nabrojani predstavljaju armirano betonske rezervoare pravougaonog ili ređe kružnog oblika. Odvodni kanal Kod pastrmskih ribnjaka koji su postavljeni u dve ili tri baterije postoji mogućnost snabdevanja prelivnom vodom u periodima smanjene izdašnosti izvorišta.Projektuje se u kombinacije šljunčane i peščane ispune sa betonskim dnom i sranama.Obično se projektuju betonski dovodni kanali sa vertikalnim bočnim stranicama.Voda se prihvata odvodnim kanalima i sprovodi do razvodnog kanala niže baterije.Mrestilište .

Postize duzinu od 50 d0 90 cm I masu od 20kg. Na ribnjacima sa intezivnom proizvodnjom prosjecni prinosi iznose 300 000 – 500 000 kg/ha.postavljanje objekata u kaskadnom poretku. meka Kalifornijska pastrmka(Oncorhynchus mykiss): To je jedna od salmonidskih vrsta riba koja se uspjesno gaji na pastrmskim ribnjacima sirom svijeta. Glava joj je siljata sa velikim usnim otvorom.2% mineralnih materija pa stoga predstavlja idealnu hranu za djecu. Najvaznije ribe salmonikulture su kalifornijska (duzicasta) pastrmka. 4 . kako kroz broj vrsta riba. posebno u zapadnoj Evropi. prazni ili može isključi iz upotrebe kada je to potrebno. precnika od 4-6. tako I kroz podizanje novih ribnjaka I intenziviranja proizvodnje na njima. zbog cega se areal njihovog gajenja sve vise siri.Denivelacija između pojedinih baterija se savladava kosim pločama ili stepeništem. Pastrmka potočna Pastrmka jezerska Pastrmka glavatica Pastrmka kalifornijska Mekousna pastrmka (Salmo truta morpha fario) potočara (Salmo truta morpha lacustris) (Salmo marmoratus Cuvier) (Oncorhynchus mykiss) dužičasta pastrmka (Salmothymus obtusirostris) neretvanska mekousna. svega 2% masti I 1. atlanski I srebrni losos I dr. Mora se naglasiti da je kvalitet mesa ove ribe prvorazredan. socno I ukusno bez sitnijih kostiju. Pored toga ono sadrzi 20% proteina. što omogućuje da se svaki bazen za tov nezavisno snabdeva čistom vodom. bocno blago spljosteno I gusto pokriveno sitnim krljustima. Meso je mekano. Podnosi dobro sukcesivno povecanje temperature vode I do 20 C kao I nesto manje kolicine kiseonika ( 7-8 mg/l ) ali je za nju optimalna koncentracija 9-11 mg/l. najcesce 5 mm. U nasoj zemlji muzjaci pastrmke stasavaju u drugoj. a zenke u trecoj godini zivota. Kalifornijske pastrmke se veoma brzo I lako aklimatizuju na vjestacke uslove gajenja.Širina ove staze treba da bude dovoljna za kretanje ljudstva imanjih transportnih sredstava. Prilikom projektovanja pastrskih ribnjaka mogu se koristiti iskustva sa ranije projektovanih i izgrađenih ribnjaka.Sve ovo ukazuje da svako projektovanje novih objekata zahteva posebnu analizu i raspored istih u jednu nedeljivu celinu.Između pojedinih baterija predviđa se manipulativna staza. zenke obicno proizvedu 2 000 – 2 500 komada ikre. starije I obeljele osobe. Telo joj je vretenastog oblika. kao što su manjikamioni za dopremanje hrane i izlov ribe. Iako je migratorna riba odomacila se u nekim otvorenim vodama kao sto je Trebisnjica. potocna zlatovcica. Osim toga dobro koristi peletiranu hranu I brzo prirasta. GAJENJE PASTRMKE Pastrmske vrste riba su isto kao I Saranske vrlo vazne za gajenje Zbog delikatesnog mesa ove ribe se najvise cene na Zapadu. Optimalna temperatura vode je izmedju 8 I 16 C I nivo kiseonika od 9-11 mg/l . Duzicasta pastrmka potice Iz slatkih voda Tihookeanskog sliva Severne Amerike. Na ovaj način postiže se apsolutna elastičnost rada ribnjaka. Razlozi sto joj proizvodjaci ribe I nutricionisti posvecuju veliku paznju su veoma brojni. I mrijeste se od Novembra do do kraja Marta. krupna.5 mm. kako bi se u toku eksploatacije postigli najbolji rezultati. Ova lijepa I plemenita riba uspjesno se gaji u kavezima. Zrela jajasca su su bledo narandzsta boje. Na jedan kg tjelesne mase.

Divovske pastrve u jezeru Lokvare. a pojedine populacije su postale ugrožene sa stanovišta opstanka. mada se može naći i u ravničarskim rijekama.Ikra I mlijec se na ribnjacima dobijaju istiskivanjem polno zrelih matica. dok su mužjaci uskog trbuha i nemaju nabubreli polni otvor. Postoje tri različita ekološka oblika koje potočna pastrmka razvija u zavisnosti od uslova staništa: . IKRO „Svijetlost“. Rasprostranjena je na području od sjeverne Norveške i sjeveroistočnog dijela Rusije na na sjeveru do planine Atlas u sjevernoj Africi na jugu. Ribarstvo. Potočna pastrmka se hrani različitim organizmima: ribama. Prečnik jaja je velik i iznosi 4. Pastrmka kao autohtona vrsta naseljava vode Evroazije i sjeverne Afrike. a oplodnja je vjestacka. (Jevtić J. Sjevernu i Južnu Ameriku. 1994). Inkubacioni period traje. Ona se kasnije seli u dublje i mirnije vode u potrazi za hranom. i u to u preostali dio Azije i Afrike. Sarajevo). stara 15 ili 16 godina (Pažur. a težina 150 do 200 g. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. istaknuto sa desetak crnih vertikalnih mrlja na bokovima tijela. Potočna pastrmka naseljava hladne vode i to obično gornje tokove rijeka umjereno kontinentalne klime. Zagreb). Polna razlika je izražena u doba mrijesta: ženke imaju zaobljen trbuh i crven nabubreli polni otvor. kao i u jezerima sa čistom i hladnom vodom. ulovljena je 1968. Kao posledica toga dolazi do čestog poribljavanja komercijalnim linijama koje su prilagođene ribnjačkom uzgoju. „mladalačko ruho“. Polnu zrelost dostiže u 2-3 godini. M.5 do 5 mm. 1989. Salmo Trutta – POTOCNA PASTRMKA Snažan razvoj sportskog ribolova. zatimu Australiju. ikrom drugih riba. kao i veoma zastupljen krivolov uz narušavanje prirodnih uslova staništa doveli su do značajnog smanjenja brojnosti populacije potočne pastrmke. Ribarstvo Jugoslavije. A new subgenus and species of trout. K. 2. U prirodnim plodištima mlađ ostaje do početka jeseni. larvama insekata koji zive u vodi I dr. godine potočna pastrmka dužine 124 cm i težine od 25.god XXIV. Pastrmke imaju izrazitu osobinu odgovora na promjenu uslova staništa što često dovodi do nastanka specifičnih životni formi. kada naraste do 10 cm dužine. insektima koji lete na površinom vode i padaju na vodu. U akumulacionom jezeru Lokvara (blizu Delnica). koje pripada dunavskom slivu. U prirodnim uslovima kalifornijska pastrmka se hrani racicima. U prvoj godini jednike narastu 10 14 cm. Tokom prošlog vijeka pastrmku su naselili u 24 zemlje izvan Evrope. i od Islanda na zapadu do Aralskog mora na istoku (Behnke R.Salmo trutta forma fario – riječni oblik 5 . 1979. račićima i drugim beskičmenjacima (Aganović. što može dovesti do ugrožavanja genetičke specifičnosti autohtone populacije. Rastu dosta sporo. Praktikum. zavisno od temperature vode od 60 do 90 dana. 1986. larvama vodenih insekata. Ove ribe imaju tzv. J. koje se nakon ubacivanja u vodotokove nesmetano ukrštaju autohtonim populacijama. Naučna knjiga Beograd). Ženka može u prosjeku da položi 2000 jaja na 1kg tjelesne težine. ali se odlikuju veoma razvijenom donjom vilicom u obliku kuke. Alliott. Najčešće se radi o linijama alohtonog porijekla. 1969. Ikra se odlaže na kamenitom dnu sa brzim tokom vode. Mrijesti se krajem jeseni i početkom zime – od novembra do januara. Totalna dužina dvogodišnjih jedinki može dostići 20 do 25 cm. Sa porastom mlaži nestaju ova obilježja. sitnim mekuscima.5 kg.

. koja kao obruč obavijaju tijelo i to jedan u nivou glave. jadranska linija 2. dva u nivou trupa i jedan u nivou repa. marmoratus linija Karakteristike sredozemne i jadranske linije su veliki broj sitnih crvenih i crnih tačaka koje su nepravilno raspoređene po cijelom tijelu. dok riječni oblik uvijek naseljava riječno stanište u okviru koga može preduzimati manje ili veće migratorne pokrete.Quantitative ecology and the brown trout). M. dunavska linija 4.Salmo trutta forma lacustris – jezerski oblik . 6 .Salmo trutta forma trutta – morski oblik Morski i jezerski oblik predstavljaju migratorne populacije. a na mrijest migrira u rijeke ili u pliće dijelove jezera (Elliott J. atlantska linija 5. Pojedine studije ukazuju da se migratorne i stalne populacije mogu nesmetano ukrštati. sredozemna (mediteranska linija) linija 3. Jezerska forma naseljava jezera. 1994. kao i 4 široka tamna pojasa. Utvrđeno je da u Evropi postoji 5 linija (filogenetskoh grupa): 1. Morska forma živi i hrani se u moru i migrira u rijeke na mrijest nakon čega se vraća u more.

Atlanska linija ima karakterističnu crnu pigmentaciju koja preovladava nad crvenom i načazi se uglavnom na trupnom dijelu neposredno iza glave. 7 .Dunavska linija ima crvene i crne tačke podjednako zastupljene i ravnomjerno raspoređene po cijelom tijelu.

Marmoratus linija (glavatica). na primjer. podizanje hidroelektrana koje sprečavaju 8 . koje mogu biti podjeljene u tri opšte kategorije: degradacija staništa. ima karakteristične mramorne šare po kojima i dobila ime. a šare se nalaze na leđima i bokovima tijela i nešto su manje od osnovne boje.Degradacija staništa može biti direktna i indirektna. ribolov i poribljavanje. Veliki dio populacije potočne pastrmke ugrožen je različitim tipovima ljudskih aktivnosti. Osnovna boja tijela je maslinasto zelena ili braonkasta. Direktna degradacija staništa podrazumjeva fizicke promjene staništa. losos (Salmo salar) i pastrmka (Salmo trutta). Prema teoriji molekularnog sata. Ugroženost potočne pastrmke (Salmo trutta) Potočna pastrmka predstavlja jednu od najbolje proučavanih slatkovodnih vrsta riba. . Pojedini primjerci mogu imati i 4 široka tamna pojasa. smatra se da su se prije približno 10 miliona godina od zajedničkog pretka razdvojile dvije vrste.

Drugi po značaju ugrožavajući faktor predstavlja direktna degradacija staništa u vidu formiranja vodozahvata za potrebe elektroprivrede (Tišča). Glavni razlog izuzetnog ribolovnog pritiska je nedovoljno i neprofesionalno sprovođenje ribolovne kontrole. 1999 Conservation genetic management of brown trout (Salmo trutta) in Europe). Poribljavanje materijalom i viještackog mrijesta ili prenošenje jedinki sa drugih lokaliteta sve je češca praksa upravljanja vodama. . Poribljavanje predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju otkako se posmatra kao blagotvoran način da se pomogne autohtonim populacijama. Indirekta degradacija podrazumjeva promjenu svojstava vode kroz razne vidove zagadenja. 9 . Najčešći ugrožavajući faktor predstavlja preveliko ribolovno oterećenje. Soška pastrmka) dajući plodne hibride i preteći da vremenom može doći do potpunog uništenja genetičke originalnosti marmoratus linije. za industriska i rudarska postrojenja kao i izgradnja fabrika flaširane vode. Socijalno ekonomski faktori koristenja vode naših rijeka su veoma važni. za vodosnadbjevanje. ali u stvarnosti veoma često dovodi do izumiranja lokalnih autohtonih genetskih fondova. Pretjeran izlov i nepromišljeno poribljavanje takođe mogu dovesti do istih rezultata (Laikre. koja se nesmetano ukrštala sa marmoratus linijom (tzv. koje uključuje ne samo legalan ribolov. i sar. Ova aktivnos još nije uzela prevelikog maha.5kg. obično 0. koje trpe veliki ribolovni pritisak. Treći po značaju faktor ugrožavanja populacje potočne pastrmke je poribljavanje. a kamoli o poribljavanju materijalom autohtonog porijekla. Degradacija staništa je glavni uzrok izumiranju lokalnih populacija. Degradacija staništa.65kg.Ribolov. ne vodeći računa čak ni o poribljavanju materijalom koji pripada barem istom slivnom području. dostiže 13. dovodi do smanjenja brojnosti i opadanja varijabilnosti populacije. ali riješenje tog problema (prije svega očuvanja autohtonih populacija u BiH). Evidencije o izvršenim poribljavanjima u BiH uglavnom ne postoje ali poznato je se materijal za poribljavanje nabavlja širom bivše Jugoslavije.5kg i 70cm. hibridizacija i gubitak genetičke raznolikosti. kao i neprimjenjivanje zakonski regulisanih zaštitnih mjera u ribarstvu.9-1. a to su: izumiranje lokalnih populacija. potrebno je maksimalno voditi računa o našem eko sistemu i paziti na genetsku strukturu populacije (voditi računa sa kakvim materijalom poribljavamo naše vode). Do poribljavanja najčešce dolazi zbog smanjenja brojnosti autohtonih populacija. što je uglavnom rezultata prevelikog ribolovnog opterećenja. Postoje negativna iskustva u Sloveniji gdje se vršilo poribljavanje neautohtonim linijama. već na prvom mjestu krivolov. Veličina Prosijek 0. i do sada se poribljavaju mahom atraktivnije vode. ribolov i poribljavanje mogu biti okidač za 3 glavna procesa koji dovode o smanjenja ili gubljenja raznolikosti. Dakle.25-0.migraciju pri mrijestu ili regulacija korita. U Soču je unešena potočna pastrmka (za koju se smatralo da nije autohtona za sliv pomenute rijeke) atlantske i dunavske linije. i pored kako-tako zakonom propisane obaveze nije adekvatno u administrativno-upravljačkoj praksi sektora zaštite životne sredine i zaštite prirode. komercijalni pa i sportski.

Mamci. Rasprostranjenost Preneta iz alpskih jezera. "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamjenite trokrake udice obicnim i izbrusite povratne jezicke. obicno 6.5-9 kg. Jezerska pastrmka (Salmo trutta m. riba lednickih i veštackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m.v. Dugacka glava I vretenasto tijelo sa perajama znatne velicine govori da se radi o jakoj I brzoj ribi. Moze da dostigne masu I do 50 kg. spadanja sa udica bez povratnog jezicka su retka a povrede nanesene pastrmki ispod lovne velicine su minimalne ). U prirodi se mrijesti na sljunkovitim dijelovima rijeka tokom proljeca a polno sazrijeva u 4 -5 god. lacustric): Velicina Prosjek 2-4.v. Mamci Najbolje su "suve" i "mokre" mušice velicine 8-12.n. MLADICA (Hucho hucho. zivota a mrijesti se u pritokama od septembra do januara. "Torpedo" velicine 3-7 cm (Ako ste sportski ribolovac zamenite trokrake udice običnim i izbrusite povratne jezičke.n.5 kg. živi bliže izvorištima. lov Najbolje su "suve" i "mokre" mušice velicine 8-12. a od varalica "Vobler". LITERATURA: 10 . spadanja sa udica bez povratnog jezička su rijetka a povrede nanešene pastrmki ispod lovne veličine su minimalne). "Meps". L): Nasa najveca pastrmska riba mladica je rasprostranjena u dubljim I cistim vodotocima dunavskog sliva. a od varalica "Vobler". "Meps". Boje je maslinasto zelene sa svijetlim bokovima. U mladosti se hrani bentosom a starije ribe su prave grabljivice.Rasprostranjenost Riba brzih i hladnih planinskih vodotoka i ledničkih i viještackih jezera na nadmorskoj visini preko 500 m. Polno sazzrijeva sa 4-7 god. dostiže 30 kg.

R. Ribarstvo.com 11 . Bunjevac. Safner..lipljen. Nakladni zavod Globus.com/?action=fullnews&id=374 Hristić. I.(2003): Gajenje riba. Marković.( 1995). Gajenje slatkovodnih riba.http://www. M.balkan-trout.(1991).V. I. mr Saša P. T. Aničić. Beograd Treer. Z. Marić – Evolucijska istorija kompleksa potocne pastrmke (Salmo truta) – doktorska disertacija. Đ... izvor: www. Zadužbina Andrejević. Mitrović-Tutundžić.. Građevinska knjiga. Lovrinov.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->