Seminarski rad

Predmet: Kriminalistička taktika
Tema: Uviđaj i kriminalističke verzije

Student: Lalević Dragana 10/107

Profesor: Stanko Bejatović

Podgorica, 15.05.21012. godine

6 Literatura………………………………………….5 Zaključak……………………………………………....3 Pojam uviđaja………………………………………….….4 Dokazna snaga uviđaja………………………….…...3 Predmet uviđaja………………………………………3 Svrha uviđaja…………………………………………....…...4 Kriminalističke verzije………………………….Sadržaj Uvod……………………………………………………….5 Uviđaj i kriminalističke verzije…………….….7 2 ...

2 Međutim. stvari. Na osnovu uviđaja. Ova radnja dokazivanja najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku. fiksiranje i na trajan način čuvanje tragova od velikog značaja za rasvetljenje krivične stvari. 402. Kriminalistička taktika. ako je on nepoznat. U prvom dijelu govoridu o pojmu uviđaja. 2008. uviđaj se definiše kao uviđaj koji je zasnovan na procesnoj regulativi. uviđaj je radnja dokazivanja koja se može vršiti prije formalnog pokretanja krivičnog postupka.Uvod Tema mog seminarskog rada je uviđaj i kriminalističke verzije. ako je za utvrđivanje neke činjenice neophodno neposredno opažanje. Pojam „lice mjesta„ često se pominje u literaturi i često se postavlja pitanje njegovog značaja. Međutim. Tim prije što se uviđaj definiše u širem i užem smislu. U tom smislu se jednom riječju može redi da je predmet uviđaja lice mjesta. objektivno se može utvrditi i veza činjeničnog stanja sa posledicama oštedenog. Radi lakše elaboracije rad je podijeljen u dva dijela. neposredno pred izvršenje krivičnog dijela kada je potrebno da se dođe na mjesto krivičnog događaja da bi se uočili. Pod licem mjesta se podrazumijeva kako samo mjesto izvršenja krivičnog dijela. 3 . lica i leševi. zbog hitnosti očuvanja nekih tragova. 2 Vladimir Krivokapid. 1 Osnovni radni sadržaj uviđaja je priklupljanje. str 265. a u drugom o kriminalističkim verzijama. 403. Predmet uviđaja Predmet uviđaja mogu biti: mjesto krivičnog djela. U užem smislu. na osnovu koje se može zaključiti veza između određenog činjeničnog stanja i krivičnog djela. moglo bi se redi da je predmet uviđaja neposredno opažanje lice mjesta. Cilj mi je da objasnim ulogu samih verzija u uviđaju kao jednom od značajnih sredstava kojim se utvrđuju činjenice od bitnog značaja za rasvjetljavanje krivičnih stvari. U odnosu na vrijeme preduzimanja. Str. tako i svako drugo mjesto na kojem se mogu pronadi tragovi krivičnog dijela. fiksirali i obezbijedili dokazi značajni za krivični postupak. Definisanje uviđaja je dvojako. dok bi shvatanje uviđaja u širem smislu obuhvatalo i kriminalističke sadržaje. a krajnji cilj je otkrivanje učinioca krivičnog djela. Uviđaj se preduzima i vrši po odredbama Zakinika o krivičnom postupku. prikupili. Pojam uviđaja Uviđaj je radnja dokazivanja koja se preduzima radi utvrđivanja neke činjenice. Uviđaj je dokazana radnja. Beograd. najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku. Banja Luka 2007. Gog. Prema 1 Milijana lepir:značaj uviđaja kao kriminalističke radnje u krivično procesnom pravu. u toku istrage i na glavnom pretresu.

da se utvrde bitni elementi krivičnog djela. Rezultati prikupljeni uviđajem. U Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore je predviđen zapisnik o uviđaju kao dozvoljeno. da se otkriju. 324 4 . • • • • Dokazana snaga uviđaja Rezultati prikupljeni uviđajem.tome. pa ga uz primjenu kriminalističko taktičkih i tehničkih metoda treba otkriti. Pa tako. Simonovic. Kriminalistička taktika. sam zapisnik o uviđaju predstavlja jedno od najznačajnih dokaznih sredstava. Uviđaj ima i operativni karakter. samo ukoliko su dobijeni na Zakoniku o krivičnom postupku predviđen način i ako su u skladu sa osnovnim pravilima kriminalistike. Naime. da se utvrde indicije po osnovu kojih de se pronadi izvršilac. Op. Kvantitet dokazne snage uviđaja zavisi od vremenskog perioda u kojem se uviđaj preduzima.. 4 3 4 Vladimir Krivokapid. vedu dokazanu vrijednost ima uviđaj koji se preduzima u kradem vremenskom razmaku od izvršenja krivičnog dijela. fiksiraju i protumače svi tragovi. uviđaj je kriminalističko operativna i procesna radnja koja se kao neposredno opažanje preduzima na mjestu krivičnog događaja čiji se rezultati dalje razrađuju i koriste za otkrivanje bitnih okolnosti i pravno relevantnih činjenica koje su od značaja za razrjašnjavanje krivičnog događaja. 2008. nađeni na licu mjesta. da se utvrdi identitet žrtve. str. Beograd. itd. imaju veliku dokaznu vrijednost u daljem postupku. svrha uviđaja je: • da se utvrdi da li je određeni događaj krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. ili ne. Pa stoga. Ipak.3 Svrha uviđaja Može se redi da je osnovni cilj uviđaja da pokaže na vezu između određenih tragova i dokaza sa posledicom krivičnog djela i samom krivičnom stvari. svrha uviđaja se moze podijeliti i prezentovati u nekolko stavki. predstavljade značajnu dokaznu vrijednost u postupku.CiT. zakonsko dokazno sredstvo. jer je u vedini krivičnih djela izvršilac nepoznat. str.266 B.

Veza između uviđaja i kriminalističkih verzija je uzajamnog karaktera. 2009. Podgorica. U toku i pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu 5 6 www. krivično-materijalnih i krivično-procesnih pravno relevantnih činjenica5. Iz nevedene definicije bi se moglo zaključiti i nekoliko osnovnih obilježja kriminalističke verzije. Verzija u kriminalistici bi predstavljala svjesno planiranje svih bududih poteza u postupku. u kojoj je sadržan cjelishodan plan o svim elementima krivičnog djela i preduzimanju svih neophodnih radnji. može se redi da se verzije zasnivaju i na pravno relativnom činjeničnom stanju. učiniocu djela. pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu svih kriminalističkih.pravopedija. Naime. Krivično procesno pravo. krivičnom događaju. Verzije u ekonomiji predstavljaju svjesno regulisane raspodjele ukupnog proizvodnog rada na razne oblasti proizvodnje. žrtvu i sl. Prvo. Najčešde se polazilo od teološkog značenja pa sve do psiholoških. Ukoliko ti rezultati nisu vjerodostojni u svakom pogledu. ved na cijelu krivičnu stvar. ti planovi se ne odnose samo na krivično djelo. Pa se postavlja pitanje koje su to činjenice na osnovu kojih nadležni organi stvaraju kriminalističke verzije. Dakle. Kriminalistička verzija bi se mogla odrediti kao misaona konstrukcija. koji se odnose na ved saznajne činjenice o datoj stvari. Konačno. Drugo. Uviđaj i kriminalističke verzije Kao jedno od obilježja kriminalističkih verzija jesu upravo činjenice na osnovu kojih se verzije postavljaju. posljedice krivičnog djela. One i predstavljaju neku pretpostavku bududeg djelovanja. Obzirom da je Zakonom o krivičnom postupku predviđeno da činjenično stanje predstavlja skup odlučujudih činjenica.rs Drago Radulovič. saučesnici). koje stvaraju nadležni organi. obuhvatajudi tu i učesnike u vršenju krivičnog dijela (izvršilac. to može biti državni tužilac. pa čak i da se parališe.6 Ipak te činjenice se prvenstveno indicije i dokazi. one predstavljaju određenu misaonu proceduru. postavlja se pitanje ko je „tvorac“ kriminalističke verzije? Kriminalističke verzije stvaraju nadležni organi pretkrivičnog i krivičnog postupka. jer se na osnovu rezultata uviđaja stvaraju određene kriminalističke verzije. od samog uviđaja zavisi ishod cijelog postupka. Iz ved navedenih definicije sam ukazala da su to kriminalističke krivičnomaterijalne i krivično-procesne pravno relevantne činjenice. str 149 5 . U literaturi je postojao različit stav o definisanju kriminalističkih verzija. krivični postupak može početi da skrede sa puta. sudija za istragu ili drugi ovlašdeni organ. dok se u literaturi može nadi definicija činjeničnog stanja kao skup krivično-materijalnih i krivičnoprocesnih pravno relevantnih činjenica. odnosno radna pretpostavka o kriminalnoj djelatnosti. oštedenog.Kriminalističke verzije Kriminalističke verzije se mogu poistovjetiti sa planom.

Zaključak Kriminalističke verzije u mnogo čemu zavise od rezultata koji su dobijeni uviđajem. 6 . Kolko god bili dobri rezultati uviđaja. mogu se stvarati kriminalističke verzije. Rezultati uviđaja predstavljaju osnov za stvaranje kriminalističkih verzija. međutim. može se ustanoviti da na stvaranje verzije utiču i druge okolnosti. a i provjere vjerodostojnosti rezultata dobijenih uviđajem. Prilikom stvaranja verzija. neophodno je postupiti sa velikom objektivnošdu uz redovne provjere tih verzija. oni se mogu protumačiti drugačije i samim tim stvoriti potpuno drugačiju verziju od realne.rezultata dobijenih uviđajem.

pravopedia.LITERATURA Drago Radulovid: Krivično procesno pravo Vladimir Krivokapič: Kriminalistička taktika www.google.rs www.me 7 .