P. 1
Seminar Ski Rad

Seminar Ski Rad

|Views: 522|Likes:
Published by Milos Lalevic

More info:

Published by: Milos Lalevic on May 25, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/04/2014

pdf

text

original

Seminarski rad

Predmet: Kriminalistička taktika
Tema: Uviđaj i kriminalističke verzije

Student: Lalević Dragana 10/107

Profesor: Stanko Bejatović

Podgorica, 15.05.21012. godine

5 Uviđaj i kriminalističke verzije…………….Sadržaj Uvod………………………………………………………..6 Literatura…………………………………………...….….....5 Zaključak…………………………………………….…..4 Kriminalističke verzije…………………………...7 2 .3 Predmet uviđaja………………………………………3 Svrha uviđaja…………………………………………..….3 Pojam uviđaja…………………………………………..4 Dokazna snaga uviđaja………………………….

U užem smislu. fiksiranje i na trajan način čuvanje tragova od velikog značaja za rasvetljenje krivične stvari. 2008. Uviđaj je dokazana radnja.Uvod Tema mog seminarskog rada je uviđaj i kriminalističke verzije. u toku istrage i na glavnom pretresu. Prema 1 Milijana lepir:značaj uviđaja kao kriminalističke radnje u krivično procesnom pravu. 2 Vladimir Krivokapid. dok bi shvatanje uviđaja u širem smislu obuhvatalo i kriminalističke sadržaje. U odnosu na vrijeme preduzimanja. zbog hitnosti očuvanja nekih tragova. a krajnji cilj je otkrivanje učinioca krivičnog djela. 3 . Pojam uviđaja Uviđaj je radnja dokazivanja koja se preduzima radi utvrđivanja neke činjenice. neposredno pred izvršenje krivičnog dijela kada je potrebno da se dođe na mjesto krivičnog događaja da bi se uočili. uviđaj se definiše kao uviđaj koji je zasnovan na procesnoj regulativi. str 265. uviđaj je radnja dokazivanja koja se može vršiti prije formalnog pokretanja krivičnog postupka. Str. Međutim. Gog. stvari. U prvom dijelu govoridu o pojmu uviđaja. fiksirali i obezbijedili dokazi značajni za krivični postupak. lica i leševi. 1 Osnovni radni sadržaj uviđaja je priklupljanje. Na osnovu uviđaja. Definisanje uviđaja je dvojako. ako je za utvrđivanje neke činjenice neophodno neposredno opažanje. tako i svako drugo mjesto na kojem se mogu pronadi tragovi krivičnog dijela. Pod licem mjesta se podrazumijeva kako samo mjesto izvršenja krivičnog dijela. Beograd. prikupili. Uviđaj se preduzima i vrši po odredbama Zakinika o krivičnom postupku. a u drugom o kriminalističkim verzijama. na osnovu koje se može zaključiti veza između određenog činjeničnog stanja i krivičnog djela. moglo bi se redi da je predmet uviđaja neposredno opažanje lice mjesta. Cilj mi je da objasnim ulogu samih verzija u uviđaju kao jednom od značajnih sredstava kojim se utvrđuju činjenice od bitnog značaja za rasvjetljavanje krivičnih stvari. Banja Luka 2007. ako je on nepoznat.2 Međutim. Pojam „lice mjesta„ često se pominje u literaturi i često se postavlja pitanje njegovog značaja. 402. U tom smislu se jednom riječju može redi da je predmet uviđaja lice mjesta. Radi lakše elaboracije rad je podijeljen u dva dijela. objektivno se može utvrditi i veza činjeničnog stanja sa posledicama oštedenog. Tim prije što se uviđaj definiše u širem i užem smislu. 403. Kriminalistička taktika. Predmet uviđaja Predmet uviđaja mogu biti: mjesto krivičnog djela. Ova radnja dokazivanja najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku. najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku.

CiT. Pa tako. Rezultati prikupljeni uviđajem. svrha uviđaja se moze podijeliti i prezentovati u nekolko stavki. nađeni na licu mjesta. Uviđaj ima i operativni karakter. ili ne. U Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore je predviđen zapisnik o uviđaju kao dozvoljeno. Beograd. Simonovic. str. Op. pa ga uz primjenu kriminalističko taktičkih i tehničkih metoda treba otkriti. 2008. sam zapisnik o uviđaju predstavlja jedno od najznačajnih dokaznih sredstava. zakonsko dokazno sredstvo. Naime. 4 3 4 Vladimir Krivokapid. jer je u vedini krivičnih djela izvršilac nepoznat. Kriminalistička taktika. svrha uviđaja je: • da se utvrdi da li je određeni događaj krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. itd.266 B. da se utvrde bitni elementi krivičnog djela. da se otkriju. vedu dokazanu vrijednost ima uviđaj koji se preduzima u kradem vremenskom razmaku od izvršenja krivičnog dijela. Ipak. Pa stoga.. • • • • Dokazana snaga uviđaja Rezultati prikupljeni uviđajem. imaju veliku dokaznu vrijednost u daljem postupku. predstavljade značajnu dokaznu vrijednost u postupku. 324 4 .tome. Kvantitet dokazne snage uviđaja zavisi od vremenskog perioda u kojem se uviđaj preduzima. uviđaj je kriminalističko operativna i procesna radnja koja se kao neposredno opažanje preduzima na mjestu krivičnog događaja čiji se rezultati dalje razrađuju i koriste za otkrivanje bitnih okolnosti i pravno relevantnih činjenica koje su od značaja za razrjašnjavanje krivičnog događaja. fiksiraju i protumače svi tragovi. str. da se utvrdi identitet žrtve.3 Svrha uviđaja Može se redi da je osnovni cilj uviđaja da pokaže na vezu između određenih tragova i dokaza sa posledicom krivičnog djela i samom krivičnom stvari. da se utvrde indicije po osnovu kojih de se pronadi izvršilac. samo ukoliko su dobijeni na Zakoniku o krivičnom postupku predviđen način i ako su u skladu sa osnovnim pravilima kriminalistike.

U toku i pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu 5 6 www. one predstavljaju određenu misaonu proceduru. obuhvatajudi tu i učesnike u vršenju krivičnog dijela (izvršilac. Iz nevedene definicije bi se moglo zaključiti i nekoliko osnovnih obilježja kriminalističke verzije. Naime.rs Drago Radulovič. Verzije u ekonomiji predstavljaju svjesno regulisane raspodjele ukupnog proizvodnog rada na razne oblasti proizvodnje. ved na cijelu krivičnu stvar. ti planovi se ne odnose samo na krivično djelo. Veza između uviđaja i kriminalističkih verzija je uzajamnog karaktera. Najčešde se polazilo od teološkog značenja pa sve do psiholoških. žrtvu i sl. sudija za istragu ili drugi ovlašdeni organ. Dakle. može se redi da se verzije zasnivaju i na pravno relativnom činjeničnom stanju. Uviđaj i kriminalističke verzije Kao jedno od obilježja kriminalističkih verzija jesu upravo činjenice na osnovu kojih se verzije postavljaju. Podgorica. krivični postupak može početi da skrede sa puta. U literaturi je postojao različit stav o definisanju kriminalističkih verzija. odnosno radna pretpostavka o kriminalnoj djelatnosti.pravopedija. to može biti državni tužilac. Drugo. posljedice krivičnog djela. u kojoj je sadržan cjelishodan plan o svim elementima krivičnog djela i preduzimanju svih neophodnih radnji. koji se odnose na ved saznajne činjenice o datoj stvari. Ukoliko ti rezultati nisu vjerodostojni u svakom pogledu. One i predstavljaju neku pretpostavku bududeg djelovanja. Krivično procesno pravo. jer se na osnovu rezultata uviđaja stvaraju određene kriminalističke verzije.6 Ipak te činjenice se prvenstveno indicije i dokazi. postavlja se pitanje ko je „tvorac“ kriminalističke verzije? Kriminalističke verzije stvaraju nadležni organi pretkrivičnog i krivičnog postupka. pa čak i da se parališe. Obzirom da je Zakonom o krivičnom postupku predviđeno da činjenično stanje predstavlja skup odlučujudih činjenica. koje stvaraju nadležni organi. Iz ved navedenih definicije sam ukazala da su to kriminalističke krivičnomaterijalne i krivično-procesne pravno relevantne činjenice. krivičnom događaju. str 149 5 . saučesnici). od samog uviđaja zavisi ishod cijelog postupka. 2009. Pa se postavlja pitanje koje su to činjenice na osnovu kojih nadležni organi stvaraju kriminalističke verzije. Verzija u kriminalistici bi predstavljala svjesno planiranje svih bududih poteza u postupku. dok se u literaturi može nadi definicija činjeničnog stanja kao skup krivično-materijalnih i krivičnoprocesnih pravno relevantnih činjenica. krivično-materijalnih i krivično-procesnih pravno relevantnih činjenica5. oštedenog.Kriminalističke verzije Kriminalističke verzije se mogu poistovjetiti sa planom. Kriminalistička verzija bi se mogla odrediti kao misaona konstrukcija. Prvo. učiniocu djela. Konačno. pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu svih kriminalističkih.

a i provjere vjerodostojnosti rezultata dobijenih uviđajem. oni se mogu protumačiti drugačije i samim tim stvoriti potpuno drugačiju verziju od realne. mogu se stvarati kriminalističke verzije. neophodno je postupiti sa velikom objektivnošdu uz redovne provjere tih verzija. Prilikom stvaranja verzija. Kolko god bili dobri rezultati uviđaja.rezultata dobijenih uviđajem. 6 . Rezultati uviđaja predstavljaju osnov za stvaranje kriminalističkih verzija. međutim. može se ustanoviti da na stvaranje verzije utiču i druge okolnosti. Zaključak Kriminalističke verzije u mnogo čemu zavise od rezultata koji su dobijeni uviđajem.

me 7 .google.pravopedia.rs www.LITERATURA Drago Radulovid: Krivično procesno pravo Vladimir Krivokapič: Kriminalistička taktika www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->