Seminarski rad

Predmet: Kriminalistička taktika
Tema: Uviđaj i kriminalističke verzije

Student: Lalević Dragana 10/107

Profesor: Stanko Bejatović

Podgorica, 15.05.21012. godine

5 Zaključak…………………………………………….4 Kriminalističke verzije…………………………....….5 Uviđaj i kriminalističke verzije…………….....…..…..7 2 .3 Predmet uviđaja………………………………………3 Svrha uviđaja………………………………………….…..3 Pojam uviđaja………………………………………….6 Literatura…………………………………………..Sadržaj Uvod……………………………………………………….4 Dokazna snaga uviđaja…………………………..

Banja Luka 2007. objektivno se može utvrditi i veza činjeničnog stanja sa posledicama oštedenog. Uviđaj se preduzima i vrši po odredbama Zakinika o krivičnom postupku. lica i leševi. Pojam „lice mjesta„ često se pominje u literaturi i često se postavlja pitanje njegovog značaja. a krajnji cilj je otkrivanje učinioca krivičnog djela. najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku. 402. uviđaj se definiše kao uviđaj koji je zasnovan na procesnoj regulativi. Gog. fiksiranje i na trajan način čuvanje tragova od velikog značaja za rasvetljenje krivične stvari. uviđaj je radnja dokazivanja koja se može vršiti prije formalnog pokretanja krivičnog postupka. 2008. Tim prije što se uviđaj definiše u širem i užem smislu. Cilj mi je da objasnim ulogu samih verzija u uviđaju kao jednom od značajnih sredstava kojim se utvrđuju činjenice od bitnog značaja za rasvjetljavanje krivičnih stvari. str 265. Kriminalistička taktika. ako je za utvrđivanje neke činjenice neophodno neposredno opažanje. zbog hitnosti očuvanja nekih tragova. stvari. U odnosu na vrijeme preduzimanja. Predmet uviđaja Predmet uviđaja mogu biti: mjesto krivičnog djela. Ova radnja dokazivanja najčešde se preduzima u pretkrivičnom postupku. Na osnovu uviđaja. fiksirali i obezbijedili dokazi značajni za krivični postupak. 403. Beograd. Definisanje uviđaja je dvojako. a u drugom o kriminalističkim verzijama.2 Međutim. Pod licem mjesta se podrazumijeva kako samo mjesto izvršenja krivičnog dijela. tako i svako drugo mjesto na kojem se mogu pronadi tragovi krivičnog dijela. prikupili.Uvod Tema mog seminarskog rada je uviđaj i kriminalističke verzije. dok bi shvatanje uviđaja u širem smislu obuhvatalo i kriminalističke sadržaje. Međutim. ako je on nepoznat. 3 . U prvom dijelu govoridu o pojmu uviđaja. U tom smislu se jednom riječju može redi da je predmet uviđaja lice mjesta. 2 Vladimir Krivokapid. Prema 1 Milijana lepir:značaj uviđaja kao kriminalističke radnje u krivično procesnom pravu. neposredno pred izvršenje krivičnog dijela kada je potrebno da se dođe na mjesto krivičnog događaja da bi se uočili. na osnovu koje se može zaključiti veza između određenog činjeničnog stanja i krivičnog djela. Uviđaj je dokazana radnja. 1 Osnovni radni sadržaj uviđaja je priklupljanje. u toku istrage i na glavnom pretresu. moglo bi se redi da je predmet uviđaja neposredno opažanje lice mjesta. Radi lakše elaboracije rad je podijeljen u dva dijela. Str. Pojam uviđaja Uviđaj je radnja dokazivanja koja se preduzima radi utvrđivanja neke činjenice. U užem smislu.

imaju veliku dokaznu vrijednost u daljem postupku.CiT. U Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore je predviđen zapisnik o uviđaju kao dozvoljeno. Beograd. vedu dokazanu vrijednost ima uviđaj koji se preduzima u kradem vremenskom razmaku od izvršenja krivičnog dijela. Naime. ili ne. uviđaj je kriminalističko operativna i procesna radnja koja se kao neposredno opažanje preduzima na mjestu krivičnog događaja čiji se rezultati dalje razrađuju i koriste za otkrivanje bitnih okolnosti i pravno relevantnih činjenica koje su od značaja za razrjašnjavanje krivičnog događaja. str. itd. 4 3 4 Vladimir Krivokapid. Pa tako. Simonovic. Kriminalistička taktika.tome. da se utvrde indicije po osnovu kojih de se pronadi izvršilac. 2008.266 B. str.3 Svrha uviđaja Može se redi da je osnovni cilj uviđaja da pokaže na vezu između određenih tragova i dokaza sa posledicom krivičnog djela i samom krivičnom stvari.. jer je u vedini krivičnih djela izvršilac nepoznat. predstavljade značajnu dokaznu vrijednost u postupku. samo ukoliko su dobijeni na Zakoniku o krivičnom postupku predviđen način i ako su u skladu sa osnovnim pravilima kriminalistike. nađeni na licu mjesta. Rezultati prikupljeni uviđajem. svrha uviđaja je: • da se utvrdi da li je određeni događaj krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Ipak. fiksiraju i protumače svi tragovi. Uviđaj ima i operativni karakter. svrha uviđaja se moze podijeliti i prezentovati u nekolko stavki. da se utvrde bitni elementi krivičnog djela. da se utvrdi identitet žrtve. sam zapisnik o uviđaju predstavlja jedno od najznačajnih dokaznih sredstava. zakonsko dokazno sredstvo. Pa stoga. da se otkriju. • • • • Dokazana snaga uviđaja Rezultati prikupljeni uviđajem. Kvantitet dokazne snage uviđaja zavisi od vremenskog perioda u kojem se uviđaj preduzima. 324 4 . Op. pa ga uz primjenu kriminalističko taktičkih i tehničkih metoda treba otkriti.

Drugo. sudija za istragu ili drugi ovlašdeni organ. Iz ved navedenih definicije sam ukazala da su to kriminalističke krivičnomaterijalne i krivično-procesne pravno relevantne činjenice. one predstavljaju određenu misaonu proceduru. žrtvu i sl. jer se na osnovu rezultata uviđaja stvaraju određene kriminalističke verzije. koji se odnose na ved saznajne činjenice o datoj stvari. Obzirom da je Zakonom o krivičnom postupku predviđeno da činjenično stanje predstavlja skup odlučujudih činjenica.Kriminalističke verzije Kriminalističke verzije se mogu poistovjetiti sa planom. Naime. Verzija u kriminalistici bi predstavljala svjesno planiranje svih bududih poteza u postupku. u kojoj je sadržan cjelishodan plan o svim elementima krivičnog djela i preduzimanju svih neophodnih radnji. krivičnom događaju. U literaturi je postojao različit stav o definisanju kriminalističkih verzija. Prvo. pa čak i da se parališe.pravopedija. odnosno radna pretpostavka o kriminalnoj djelatnosti. Konačno. U toku i pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu 5 6 www. pretkrivičnog i krivičnog postupka na osnovu svih kriminalističkih. krivični postupak može početi da skrede sa puta. Veza između uviđaja i kriminalističkih verzija je uzajamnog karaktera. Verzije u ekonomiji predstavljaju svjesno regulisane raspodjele ukupnog proizvodnog rada na razne oblasti proizvodnje.6 Ipak te činjenice se prvenstveno indicije i dokazi. Iz nevedene definicije bi se moglo zaključiti i nekoliko osnovnih obilježja kriminalističke verzije. posljedice krivičnog djela. obuhvatajudi tu i učesnike u vršenju krivičnog dijela (izvršilac. to može biti državni tužilac. Dakle. One i predstavljaju neku pretpostavku bududeg djelovanja. dok se u literaturi može nadi definicija činjeničnog stanja kao skup krivično-materijalnih i krivičnoprocesnih pravno relevantnih činjenica. koje stvaraju nadležni organi. ved na cijelu krivičnu stvar. Krivično procesno pravo. Podgorica. 2009. od samog uviđaja zavisi ishod cijelog postupka. krivično-materijalnih i krivično-procesnih pravno relevantnih činjenica5. Pa se postavlja pitanje koje su to činjenice na osnovu kojih nadležni organi stvaraju kriminalističke verzije. str 149 5 . može se redi da se verzije zasnivaju i na pravno relativnom činjeničnom stanju. učiniocu djela. ti planovi se ne odnose samo na krivično djelo. oštedenog.rs Drago Radulovič. Ukoliko ti rezultati nisu vjerodostojni u svakom pogledu. Kriminalistička verzija bi se mogla odrediti kao misaona konstrukcija. Uviđaj i kriminalističke verzije Kao jedno od obilježja kriminalističkih verzija jesu upravo činjenice na osnovu kojih se verzije postavljaju. saučesnici). postavlja se pitanje ko je „tvorac“ kriminalističke verzije? Kriminalističke verzije stvaraju nadležni organi pretkrivičnog i krivičnog postupka. Najčešde se polazilo od teološkog značenja pa sve do psiholoških.

može se ustanoviti da na stvaranje verzije utiču i druge okolnosti.rezultata dobijenih uviđajem. Prilikom stvaranja verzija. Kolko god bili dobri rezultati uviđaja. Zaključak Kriminalističke verzije u mnogo čemu zavise od rezultata koji su dobijeni uviđajem. a i provjere vjerodostojnosti rezultata dobijenih uviđajem. 6 . Rezultati uviđaja predstavljaju osnov za stvaranje kriminalističkih verzija. mogu se stvarati kriminalističke verzije. međutim. neophodno je postupiti sa velikom objektivnošdu uz redovne provjere tih verzija. oni se mogu protumačiti drugačije i samim tim stvoriti potpuno drugačiju verziju od realne.

rs www.LITERATURA Drago Radulovid: Krivično procesno pravo Vladimir Krivokapič: Kriminalistička taktika www.me 7 .google.pravopedia.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful