Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata. Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. tada u 1.itd. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. u 2. Četverokuti 1. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b .u oba slučaja dobivamo isti rezultat. Npr. Površina tog pravokutnika je d1·d2 . svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. redak opet a jediničnih kvadrata itd. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. 2. d1 · d2 3. P = 1/2 · d 2 .. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. a bit će točno b redaka.

d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . 5. Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale. pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma.4. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. d2 . pa za njega vrijedi formula pod 2. 6. Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b.

14). Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r). Što veći broj isječaka napravimo. Tako je definiran broj π (π≈3. tj.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. duljina kružnice) je 2rπ. Podijelimo krug na kružne isječke. to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta.Trokuti 8. Trokut . P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica. Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj. 9. pa je njegova površina pola površine paralelograma.

Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3.. vode i sl. kubični centimetar (cm3) itd. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela. kartona. pijeska.kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3..) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela. onda je volumen tog tijela 3 cm3 .. papira. Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). . To je količina npr. 3 takve kocke. volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). a druga je v .dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ). dakle m2. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr.. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . decilitrima (dl ) itd. kubični decimetar (dm3). Nadalje: .kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3. itd. cm2. Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . Prizma i valjak 1. Osim kubičnih mjernih jedinica. Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu. .Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo. koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. To je površina materijala (npr. Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . dm2.

te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. Volumen prizme i valjka. u 1. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. podijelimo plašt stošca na kružne isječke.. V=a3. Dakle. Posebno. V=avc. onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. no tada i u 2. Naime. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. volumen kvadra je V=abc. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. Piramida i stožac 3.2. volumen kocke V=a3. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. prilikom popunjavanja prizme/valjka. kocku i valjak. sloj stane točno B jediničnih kocki. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. krenimo od uspravne prizme ili valjka. njihov se oblik sve više približava obliku trokuta. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. pa je V=Bv. bilo uspravnih ili kosih. . a volumen valjka V=r2πv . Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. a ukupno ima v slojeva.

Kugla . Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. one će zajedno činiti kocku 1x1x1. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. Naime. 2. 3. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. Naime. Kosi stožac ima istu formulu. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. a to je 1/3·B·v . ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. Naime. krenimo od uspravne piramide. Naime. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. Objašnjenje u 3 koraka: 1. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. a ujedno i visini v . umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 .4. a njezin je volumen 1. a visina 1/2. Budući da je baza krug. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. 5. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom.

6. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. Da bismo to uočili. . Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. odnosno rD=Rd. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. Otuda slijedi V=4/3·r3π . a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . 7. Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. Stoga su im stranice proporcionalne. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. pa je okomita na polumjer R. Dakle. Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . D je okomit na R. tj. pa vrijedi r/R=d/D. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta.

com/Area/AreaVol.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica.wlonk.Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed. Antonija Horvatek . prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik.carnet. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful