P. 1
Jednostavna objašnjenja nekih formula

Jednostavna objašnjenja nekih formula

|Views: 130|Likes:
Published by Nikola Lordan

More info:

Published by: Nikola Lordan on May 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/13/2012

pdf

text

original

Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. P = 1/2 · d 2 . ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. tada u 1. Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. d1 · d2 3. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . u 2. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. 2. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . redak opet a jediničnih kvadrata itd. Površina tog pravokutnika je d1·d2 ..itd. Npr. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. a bit će točno b redaka. Četverokuti 1.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata.

d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. d2 . 6. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. pa za njega vrijedi formula pod 2. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. 5.4. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale.

Što veći broj isječaka napravimo. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta. Trokut . Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj. Tako je definiran broj π (π≈3. tj. pa je njegova površina pola površine paralelograma. Podijelimo krug na kružne isječke.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram.14). duljina kružnice) je 2rπ. Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . 9. 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r).Trokuti 8.

Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . dm2..) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr. Nadalje: .. vode i sl. kubični centimetar (cm3) itd. Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). onda je volumen tog tijela 3 cm3 . kubični decimetar (dm3). Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . papira.dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ).Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo. cm2.kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3. a druga je v . pijeska. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . To je količina npr. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela.. Prizma i valjak 1. dakle m2.. decilitrima (dl ) itd. kartona. To je površina materijala (npr. . .kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3. volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). 3 takve kocke. koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. Osim kubičnih mjernih jedinica. itd.

pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze.2. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. V=avc. podijelimo plašt stošca na kružne isječke. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). pa je V=Bv. a ukupno ima v slojeva. Volumen prizme i valjka. bilo uspravnih ili kosih. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. u 1. kocku i valjak. . sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. Naime. volumen kvadra je V=abc. krenimo od uspravne prizme ili valjka. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. prilikom popunjavanja prizme/valjka. Dakle. volumen kocke V=a3. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. sloj stane točno B jediničnih kocki. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. no tada i u 2. Piramida i stožac 3. a volumen valjka V=r2πv . A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. Posebno. V=a3.. njihov se oblik sve više približava obliku trokuta.

korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. Budući da je baza krug. 3. Naime. 5. Naime. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . a visina 1/2. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika.4. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. Kugla . Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. 2. a ujedno i visini v . a to je 1/3·B·v . Objašnjenje u 3 koraka: 1. Kosi stožac ima istu formulu. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. a njezin je volumen 1. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. Naime. krenimo od uspravne piramide. one će zajedno činiti kocku 1x1x1. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. Naime.

prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. D je okomit na R. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. . Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. Otuda slijedi V=4/3·r3π . a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . ali zato je širi od prstena na plaštu valjka.6. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. Stoga su im stranice proporcionalne. odnosno rD=Rd. Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . tj. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. pa je okomita na polumjer R. Dakle. Da bismo to uočili. a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. pa vrijedi r/R=d/D. Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). 7. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom.

Antonija Horvatek .Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed.carnet. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.wlonk. prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.com/Area/AreaVol.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->