Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

d1 · d2 3. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata. Npr.. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. P = 1/2 · d 2 . Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. Četverokuti 1. a bit će točno b redaka. Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . u 2.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. Površina tog pravokutnika je d1·d2 .itd. tada u 1. redak opet a jediničnih kvadrata itd. 2. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.

Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma. d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale.4. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. d2 . ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7. pa za njega vrijedi formula pod 2. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v. 5. 6. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala.

Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj. Trokut . to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . Tako je definiran broj π (π≈3.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c. Podijelimo krug na kružne isječke.Trokuti 8. duljina kružnice) je 2rπ.14). Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica. 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r). Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. 9. tj.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. Što veći broj isječaka napravimo. pa je njegova površina pola površine paralelograma.

Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr. vode i sl. . Nadalje: . papira. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv .Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo.) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela. Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu. a druga je v . cm2. Prizma i valjak 1.. . 3 takve kocke. Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . dm2. koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. kubični centimetar (cm3) itd.. Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). pijeska.kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3..kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3. kartona. decilitrima (dl ) itd. kubični decimetar (dm3). Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela. To je površina materijala (npr. onda je volumen tog tijela 3 cm3 . dakle m2. Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . itd. Osim kubičnih mjernih jedinica. To je količina npr. volumen možemo mjeriti i u litrama (l )..dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ).

Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). a ukupno ima v slojeva. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. volumen kvadra je V=abc. V=a3. njihov se oblik sve više približava obliku trokuta. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. u 1. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). kocku i valjak. Piramida i stožac 3.. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. . pa je V=Bv. Dakle. onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. bilo uspravnih ili kosih.2. Naime. a volumen valjka V=r2πv . krenimo od uspravne prizme ili valjka. sloj stane točno B jediničnih kocki. podijelimo plašt stošca na kružne isječke. A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. V=avc. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. Volumen prizme i valjka. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. Posebno. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. no tada i u 2. prilikom popunjavanja prizme/valjka. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. volumen kocke V=a3.

Kugla . zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. krenimo od uspravne piramide. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. 5. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. a ujedno i visini v . one će zajedno činiti kocku 1x1x1. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. a to je 1/3·B·v . Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. Naime. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. 2. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. Objašnjenje u 3 koraka: 1. a visina 1/2. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. Naime. Kosi stožac ima istu formulu. Budući da je baza krug. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. Naime.4. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. Naime. 3. a njezin je volumen 1.

odnosno rD=Rd. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. D je okomit na R. Da bismo to uočili. Stoga su im stranice proporcionalne. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. . Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. Dakle.6. tj. Otuda slijedi V=4/3·r3π . pa je okomita na polumjer R. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. 7. pa vrijedi r/R=d/D. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. Volumen kugle je V=4/3 ·r3π .

prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.carnet. Antonija Horvatek . PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed.com/Area/AreaVol.wlonk.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica.