Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . P = 1/2 · d 2 . Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . d1 · d2 3. 2. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. Npr. Površina tog pravokutnika je d1·d2 . Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. tada u 1. a bit će točno b redaka. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata.. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. redak opet a jediničnih kvadrata itd. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.u oba slučaja dobivamo isti rezultat.itd. Četverokuti 1. u 2. Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine.

svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.4. d2 . 5. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale. pa za njega vrijedi formula pod 2.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. 6. Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7.

duljina kružnice) je 2rπ. 9.Trokuti 8. to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta. tj.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c. 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r). pa je njegova površina pola površine paralelograma. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va. Što veći broj isječaka napravimo. Trokut . Tako je definiran broj π (π≈3. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. Podijelimo krug na kružne isječke. Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica.14).

kubični decimetar (dm3). . dm2. To je površina materijala (npr. kubični centimetar (cm3) itd.dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ). papira.. itd. Prizma i valjak 1. Nadalje: . Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l .Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo. vode i sl. dakle m2. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela. .kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3. cm2. Osim kubičnih mjernih jedinica. koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. pijeska. onda je volumen tog tijela 3 cm3 ..kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3.) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela... a druga je v . To je količina npr. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). decilitrima (dl ) itd. Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu. kartona. 3 takve kocke. Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr.

zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. Naime. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. . volumen kvadra je V=abc. V=avc. Dakle. njihov se oblik sve više približava obliku trokuta. Piramida i stožac 3. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). u 1. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). bilo uspravnih ili kosih. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. Volumen prizme i valjka. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. no tada i u 2. kocku i valjak.. a volumen valjka V=r2πv . Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. prilikom popunjavanja prizme/valjka. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. krenimo od uspravne prizme ili valjka. podijelimo plašt stošca na kružne isječke.2. V=a3. sloj stane točno B jediničnih kocki. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. pa je V=Bv. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. a ukupno ima v slojeva. volumen kocke V=a3. Posebno. onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar.

Budući da je baza krug. Naime. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. 3. a visina 1/2. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . a ujedno i visini v . Kugla . one će zajedno činiti kocku 1x1x1.4. Naime. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. Naime. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. a to je 1/3·B·v . Objašnjenje u 3 koraka: 1. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. krenimo od uspravne piramide. 2. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. Naime. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. a njezin je volumen 1. Kosi stožac ima istu formulu. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. 5.

Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . Otuda slijedi V=4/3·r3π . . Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. pa je okomita na polumjer R. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. pa vrijedi r/R=d/D. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. tj. ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. Dakle. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. Da bismo to uočili. Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. 7. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. odnosno rD=Rd. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. D je okomit na R. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. Stoga su im stranice proporcionalne. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere.6. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r .

wlonk.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone. prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.com/Area/AreaVol.carnet. Antonija Horvatek .htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful