Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata. u 2. 2. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. redak opet a jediničnih kvadrata itd. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . Površina tog pravokutnika je d1·d2 . Npr. a bit će točno b redaka. d1 · d2 3. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. tada u 1.. P = 1/2 · d 2 . Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. Četverokuti 1. Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2.itd.

u oba slučaja dobivamo isti rezultat. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v.4. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . pa za njega vrijedi formula pod 2. 5. pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . d2 . d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. 6. Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma.

9. Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica. tj. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj. Što veći broj isječaka napravimo. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c.14). 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r).Trokuti 8. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. Tako je definiran broj π (π≈3. to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta. Podijelimo krug na kružne isječke. pa je njegova površina pola površine paralelograma. Trokut . duljina kružnice) je 2rπ.

3 takve kocke. kartona. volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela.kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3.. Prizma i valjak 1.kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr.. pijeska. kubični centimetar (cm3) itd. onda je volumen tog tijela 3 cm3 .. cm2. Nadalje: . . Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . Osim kubičnih mjernih jedinica. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu. itd. . kubični decimetar (dm3).dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ). To je količina npr. dakle m2. a druga je v . Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). decilitrima (dl ) itd. dm2.) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela.. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. To je površina materijala (npr. papira. vode i sl.Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo.

Posebno. sloj stane točno B jediničnih kocki.. A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. krenimo od uspravne prizme ili valjka. Volumen prizme i valjka. . pa je V=Bv. a volumen valjka V=r2πv . V=a3. a ukupno ima v slojeva. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. Naime.2. njihov se oblik sve više približava obliku trokuta. volumen kvadra je V=abc. podijelimo plašt stošca na kružne isječke. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. V=avc. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. no tada i u 2. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). s bazom površine B i visinom v je V=Bv. Piramida i stožac 3. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). prilikom popunjavanja prizme/valjka. bilo uspravnih ili kosih. Dakle. kocku i valjak. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. u 1. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. volumen kocke V=a3.

Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. Naime. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. Naime. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. krenimo od uspravne piramide. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. 2. 3. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. 5.4. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. a njezin je volumen 1. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. Naime. Kosi stožac ima istu formulu. one će zajedno činiti kocku 1x1x1. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. a to je 1/3·B·v . Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. Naime. Objašnjenje u 3 koraka: 1. a ujedno i visini v . Budući da je baza krug. a visina 1/2. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. Kugla .

Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. Da bismo to uočili. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta. pa je okomita na polumjer R. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. pa vrijedi r/R=d/D. Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD.6. Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. 7. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. D je okomit na R. ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. odnosno rD=Rd. Dakle. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. Stoga su im stranice proporcionalne. Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . tj. . dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. Otuda slijedi V=4/3·r3π . IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi.

hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik. prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.com/Area/AreaVol.Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.carnet. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica. Antonija Horvatek .htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful