Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

. a bit će točno b redaka. redak opet a jediničnih kvadrata itd. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . tada u 1. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. P = 1/2 · d 2 . Četverokuti 1. 2. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. Površina tog pravokutnika je d1·d2 . u 2.itd. d1 · d2 3. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. Npr.

d2 .4. svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . 5. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7. 6. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . pa za njega vrijedi formula pod 2. Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala. d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju. P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2.

Tako je definiran broj π (π≈3. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. 9.Trokuti 8. Trokut .) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va.14). Što veći broj isječaka napravimo. pa je njegova površina pola površine paralelograma. tj. Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c. Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica.općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r). Podijelimo krug na kružne isječke. duljina kružnice) je 2rπ. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta.

dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ). Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . dm2. Osim kubičnih mjernih jedinica. To je površina materijala (npr. dakle m2. a druga je v . 3 takve kocke. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela. cm2.Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo. To je količina npr. itd. pijeska.. papira.. kartona. Prizma i valjak 1. kubični centimetar (cm3) itd. volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). kubični decimetar (dm3). vode i sl. koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela.) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela. Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu.. . onda je volumen tog tijela 3 cm3 .. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. Nadalje: . .kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr.kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). decilitrima (dl ) itd.

pa je V=Bv. . njihov se oblik sve više približava obliku trokuta. a volumen valjka V=r2πv . Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. bilo uspravnih ili kosih.2. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). sloj stane točno B jediničnih kocki. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak.. Naime. Piramida i stožac 3. Dakle. kocku i valjak. volumen kocke V=a3. A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. Posebno. u 1. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. podijelimo plašt stošca na kružne isječke. no tada i u 2. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. Volumen prizme i valjka. a ukupno ima v slojeva. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. krenimo od uspravne prizme ili valjka. V=avc. prilikom popunjavanja prizme/valjka. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. V=a3. volumen kvadra je V=abc. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama.

Naime. Budući da je baza krug. Naime. Kosi stožac ima istu formulu. a visina 1/2. 3. 2. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. krenimo od uspravne piramide. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. 5. ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. a ujedno i visini v . Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. one će zajedno činiti kocku 1x1x1. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . Naime. a to je 1/3·B·v . a njezin je volumen 1. Objašnjenje u 3 koraka: 1. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. Naime. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom.4. Kugla . te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama.

Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. D je okomit na R. 7. pa vrijedi r/R=d/D. dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. tj. ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. Da bismo to uočili. odnosno rD=Rd. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta.6. Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . Otuda slijedi V=4/3·r3π . Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. Dakle. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. pa je okomita na polumjer R. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. Stoga su im stranice proporcionalne. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. .

com/Area/AreaVol. prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik.carnet. Antonija Horvatek .wlonk. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica.Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful