Jednostavna objašnjenja nekih formula za površinu, oplošje i volumen

Autor: Keith Enevoldsen, originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk.com/Area/AreaVol.htm Prevela na hrvatski jezik, prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek, http://public.carnet.hr/~ahorvate

Pamtiš li formule za površinu, oplošje i volumen bez razumijevanja? Na ovoj stranici možeš naći jednostavna objašnjenja mnogih od njih. Krenut ćemo s jednostavnijim formulama i nastaviti prema složenijima, sve do formula za oplošje i volumen kugle.

Površine geometrijskih likova

Općenito Površina bilo kojeg lika je veličina njegove unutrašnjosti. Mjerne jedinice za površinu su: kvadratni metar (m2), kvadratni decimetar (dm2), kvadratni centimetar (cm2) itd.
Kvadrat čije su stranice duge 1 cm ima površinu 1 cm2. Ako za prekrivanje nekog lika trebamo npr. 4 takva kvadrata, onda je površina tog lika 4 cm2 .

Nadalje: - kvadrat čije su stranice duge 1 dm ima površinu 1 dm2, - kvadrat čije su stranice duge 1 m ima površinu 1 m2,

svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . Kvadrat P=a2 Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je kvadrat specijalni slučaj pravokutnika u kojem je a=b. a površina početnog četverokuta je očito napola manja. Četverokut s okomitim dijagonalama Objašnjenje formule: P = 1/2 · Četverokut s okomitim dijagonalama d1 i d2 lako docrtamo do pravokutnika sa stranicama d1 i d2. Stoga je ukupan broj jediničnih kvadrata a·b . redak opet a jediničnih kvadrata itd. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonala d. P = 1/2 · d 2 .itd. Pravokutnik P= a·b Objašnjenje formule: Formula slijedi iz same definicije pojma površine. P = 5 ·2 = 10 cm2 Općenito: Ako su duljine stranica pravokutnika a i b. 2. a bit će točno b redaka.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. redak možemo staviti točno a jediničnih kvadrata. Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.. Površina tog pravokutnika je d1·d2 . d1 · d2 3. tada u 1. Npr. Ako nekom kvadratu znamo i duljinu stranice i duljinu dijagonale. Četverokuti 1. Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale kvadrata sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. u 2.

pa za njega vrijedi formula pod 2. Trapez + c) · v P = 1/2 · (a Objašnjenje formule: Svaki trapez je jedan od dva sukladna (jednaka) trapeza koji čine paralelogram s bazom a+c i visinom v. ovisi o tome je li nam poznata stranica a ili dijagonale d1 i d2 . svejedno je po kojoj ćemo formuli računati . 5. Paralelogram Objašnjenje formule: P = a · Paralelogram možemo prerezati na dva dijela i presložiti ih tako da dobijemo pravokutnik čija će stranica i visina biti va jednake stranici i visini početnog paralelograma. d 2 Napomena: Koju formulu koristiti u konkretnom slučaju.4. d2 . P = 1/2 · d1 · Druga formula je posljedica činjenice da se dijagonale romba sijeku pod pravim kutom i formule navedene pod 2. Deltoid Objašnjenje formule: P = 1/2 · d1 · Deltoid ima okomite dijagonale. Romb P = a · va Objašnjenje formula: Prva formula je posljedica činjenice da je romb specijalni slučaj paralelograma u kojem je a=b. 6. Ako nekom rombu znamo i duljine stranica i duljine dijagonala.u oba slučaja dobivamo isti rezultat. pa je njegova površina jednaka polovini površine tog paralelograma. Površina paralelograma na slici: = (a+c) · v P 7.

Ukupnu površinu svih tih trokuta dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a one su zajedno duge kao cijela kružnica.14). Što veći broj isječaka napravimo. Trokut . Podijelimo krug na kružne isječke. Tako je definiran broj π (π≈3.Trokuti 8. Pravokutni trokut Objašnjenje formula: P = 1/2 · a · b Prva formula je posljedica formule za površinu bilo kojeg trokuta (pod 8. Oplošja i volumeni geometrijskih tijela . tj. to će se ti isječci po svom obliku sve više približavati obliku trokuta. duljina kružnice) je 2rπ. 2rπ) puta visina tih trokuta (a to je r).općenito P = 1/2 · a · va Objašnjenje formule: Svaki trokut je jedan od dva sukladna (jednaka) trokuta koji čine paralelogram. P = 1/2 · c · vc Drugu formulu dobivamo primjenom formule P=1/2·a·va na stranicu c. 9.) i toga što je u pravokutnom i trokutu b=va. pa je njegova površina pola površine paralelograma. Krug Objašnjenje: P = r2 π Opseg kruga (tj.

dakle m2..kocka čiji su bridovi dugi 1 dm ima površinu 1 dm3. dm2. a druga je v . koje bismo trebali da bismo popunili unutrašnjost tijela. Veza između tih dviju vrsta mjernih jedinica je: 1 dm3 = 1 l . papira. Nadalje: .dobivamo pravokutnik čija je jedna stranica duga koliko i kružnica (dakle 2rπ). Mjerne jedinice za oplošje su iste kao i za površinu.) kojeg bismo upotrijebili pri izradi tog tijela... kartona. decilitrima (dl ) itd.. Objašnjenje: Zamislimo da plašt valjka razrežemo po jednoj izvodnici i razgrnemo ga u ravninu . .kocka čiji su bridovi dugi 1 m ima površinu 1 m3. pijeska. . vode i sl. Kocka čiji su bridovi dugi 1 cm ima volumen 1 cm3. volumen možemo mjeriti i u litrama (l ). To je količina npr. Ako za popunjavanje nekog tijela trebamo npr.Općenito Oplošje tijela je zbroj površina svih likova koji omeđuju to tijelo. Površina plašta valjka čiji je polumjer baze r a visina v je P=2rπv . itd. Prizma i valjak 1. onda je volumen tog tijela 3 cm3 . kubični decimetar (dm3). 3 takve kocke. Volumen (obujam) tijela je veličina unutrašnjosti tijela. Mjerne jedinice za volumen su: kubični metar (m3). cm2. Osim kubičnih mjernih jedinica. kubični centimetar (cm3) itd. To je površina materijala (npr.

V=r2πv : Te formule dobijemo kad u osnovnu formulu V=Bv uvrstimo formulu za površinu baze u svakom posebnom slučaju i oznake za bridove odnosno za polumjer baze. Objašnjenje glavne formule V=Bv za uspravnu prizmu i uspravni valjak: Za uspravnu prizmu i uspravni valjak ta formula slijedi iz same definicije pojma volumena. Stoga je tu ukupno B·v jediničnih kocki. Povećanjem broja tih isječaka (odnosno smanjivanjem njihove širine). njihov se oblik sve više približava obliku trokuta.. V=a3. a ukupno ima v slojeva. onda isti taj broj B govori i koliko je jedinčnih kocki potrebno za prekrivanje baze. podijelimo plašt stošca na kružne isječke. te pomakom tih slojeva dobivamo kosu prizmu/valjak (iste baze i visine). sloj stane točno B jediničnih kocki. Posebno. zamislimo da su oni podijeljeni na jako tanke vodoravne slojeve. V=avc. Objašnjenje: Rezovima po izvodnicama. Dakle. volumen kocke V=a3. krenimo od uspravne prizme ili valjka. u 1. s bazom površine B i visinom v je V=Bv. sloj stane takoĎer Bjedničnih kocki (slažemo kocku na kocku) itd. prilikom popunjavanja prizme/valjka. Površinu svih tih trokuta zajedno dobivamo množenjem: 1/2 puta zbroj njihovih donjih stranica (a to je jednako opsegu baze 2rπ) puta visina tih trokuta s. . pa je V=Bv. Piramida i stožac 3. bilo uspravnih ili kosih. Naime. Objašnjenje iste formule za kosu prizmu i kosi valjak: Za kosu prizmu ili kosi valjak. no tada i u 2. a volumen valjka V=r2πv . A pomicanjem tih slojeva volumen se ne mijenja! Objašnjenje formula za kvadar. pitamo se s koliko jediničnih kocki možemo popuniti zadanu prizmu ili valjak. Površina plašta uspravnog stošca čiji je radijus baze r a duljina izvodnice s je P=rπs. kocku i valjak. volumen kvadra je V=abc.2. Budući da površina baze B (po definiciji pojma površine) govori koliko je jedničnih kvadrata potrebno za popunjavanje baze. Volumen prizme i valjka.

a ujedno i visini v . Pomakom slojeva volumen se nije promijenio. zamislimo da se udvostruči baza ili visina. Naime. Iz zbroja njihovih formula za volumen dobivamo Bv/3. one će zajedno činiti kocku 1x1x1. a visina 1/2. i ako 6 takvih piramida spojimo kao što prikazuje slika. ako stožac podijelimo s puno ravnina koje prolaze kroz visinu stošca. 5. korak: Volumen piramide je proporcionalan površini baze B. Naime. Objašnjenje: Za volumen stošca vrijedi ista formula kao i za volumen piramide V=Bv/3 . ako krenemo od piramide čija je baza kvadrat 1x1. Stoga je volumen polazne piramide jednak 1/6. Objašnjenje je isto kao i (gore) za kosu piramidu. Budući da je baza krug. Volumen piramide (bilo uspravne ili kose) s površinom baze B i visinom v je V=Bv/3. 2. Naime.4. 3. krenimo od uspravne piramide. Udvostručenje baze će uzrokovati udvostručenje volumena po svakom vodoravnom presjeku. te pomaknemo te slojeve da bismo dobili kosu piramidu. povećanjem broja ravnina dobivena tijela sve više liče piramidama. Naime. Kugla . a njezin je volumen 1. Objašnjenje u 3 koraka: 1. zamislimo da je ona podijeljena na puuuno tankih vodoravnih slojeva. a to je 1/3·B·v . korak: Konstanta proporcionalnosti mora biti 1/3. Udvostručenje visine uzrokovat će udvostručenje volumena po svakom uspravnom presjeku. Volumen stošca (bilo uspravnog ili kosog) s polumjerom baze r i visinom v je V=r2πv/3. umjesto Bmožemo uvrstiti r2π te time dobivamo V=r2πv/3. korak: Kosa piramida ima isti volumen kao i uspravna piramida s istom bazom i visinom. Kosi stožac ima istu formulu.

ako je udaljenost izmeĎu presječnih ravnina jako mala. ali zato je širi od prstena na plaštu valjka. odnosno rD=Rd. IzmeĎu tih dviju ravnina dobivamo prsten na plaštu valjka i prsten na sferi. Oba prstena imaju jednake površine! Zašto? Prsten na sferi ima manji polumjer. Da bismo to uočili. slijedi da se ti trokuti podudaraju u dva kuta pa su prema K-K poučku slični. Stoga su im stranice proporcionalne. Otuda slijedi V=4/3·r3π . a nakon zbrajanja svih tih volumena dobivamo umnožak: 1/3 puta površina cijele sfere (a to je 4r2π ) puta polumjer kugle r . površina sfere) jednaka površini plašta takvog valjka. Dakle. Budući da to vrijedi za prstene odreĎene bilo kojim bliskim ravninama paralelnima s bazom. Zbog očite okomitosti i još jednog para kateta tih trokuta. Volumen kugle je V=4/3 ·r3π . površina prstena na plaštu valjka jednaka je površini pripadnog prstena na sferi. Hipotenuza većeg trokuta je polumjer sfere. pa je okomita na polumjer R. prvo zamislimo da je kugla smještena u takav valjak. Objašnjenje : Podijelimo kuglu na što više piramida čije su baze što manjih površina i čiji su vrhovi u središti kugle. Otuda slijedi 2Rπd = 2rπD.6. Gornji crtež prikazuje dva pravokutna trokuta. Oplošje kugle polumjera r je O=4r2π. pa vrijedi r/R=d/D. Volumen svake piramide jednak je umnošku: 1/3 puta površina baze piramide puta visina piramide (a visina piramide je polumjer kugle r). Zatim zamislimo da i kuglu i valjak prerežemo dvjema ravninama koje su paralelne s bazom valjka i čija je meĎusobna udaljenost vrlo mala. D je okomit na R. 7. i to dovodi do jednakosti površina tih dvaju prstena. a hipotenuza manjeg trokuta smanjenjem udaljenosti izmeĎu presječnih ravnina prelazi u tangentu. dovoljno je uočiti da je oplošje kugle (tj. tj. Objašnjenje: Uočimo da je površina plašta valjka koji ima polumjer baze r i visinu 2r upravo P=2rπv = 2rπ·2r = 4r2π . slijedi da je površina cijele sfere jednaka površini cijelog plašta valjka. .

com/Area/AreaVol.carnet. unesem promjene i objavim u sklopu svojih web stranica. Antonija Horvatek .Povijesna napomena: Prva osoba koja je otkrila kako se računaju oplošje i volumen kugle bio je Arhimed. PDF format na engleskom jeziku PDF | Uvjeti korištenja | Kupite poster Autor: Keith Enevoldsen Originalna stranica na engleskom jeziku: http://thinkzone.wlonk. prilagodila i uz dozvolu autora unijela izmjene: Antonija Horvatek Prevedenu stranicu možete naći na: http://public.htm Home stranica: Keith Enevoldsen's Think Zone Prevela na hrvatski jezik.hr/~ahorvate Najtoplije zahvaljujem autoru na dopuštenju da stranicu prevedem na hrvatski jezik.