P. 1
Oslobođenje [broj 23515, 3.6.2012]

Oslobođenje [broj 23515, 3.6.2012]

|Views: 236|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 03, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/06/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 3. 6. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.515

NASERU KELJMENDIJU
BLOKIRANA IMOVINA U SAD-u
2. strana

NAKON STAVLJANJA NA AMERI^KU CRNU LISTU

Egipat

Mubaraku do`ivotni zatvor
13. strana

Klanjana d`enaza u Gornjoj Kalesiji

Uga{eni snovi Zvorni~ana
Ars Aevi zvani~no otvorio vrata
Izmjene mostarskoga Statuta
20. strana

3. strana

DANAS PRILOG

Umjetnost dostupna svima

Prijedlog Hrvata na tragu presude

4. strana

U @I@I
Nakon stavljanja na crnu listu

2

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dodik i Da~i} u Banjoj Luci

Keljmendiju

blokirana
SIPA je istra`ivala poslovne veze Radon~i}a i Keljmendija i otkrila da su njih dvojica vr{ili razmjenu nekretnina • [utnja iz SDP-a
Sva imovina Nasera Keljmendija na teritoriji Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava je blokirana i njemu je onemogu}en pristup toj zemlji. Tako|er, Keljmendi je prvi u Evropi po opasnosti za SAD, navodi se u specijalnom izvje{taju State Departmenta. Naime, State Department je u izvje{taju objavio da je na crnu listu, koju je potpisao predsjednik SAD-a Barack Obama, dodao imena tri osobe, me|u njima i gra|anina BiH Nasera Keljmendija. Njegova kriminalna grupa, u istra`ivanjima koja je objavio sarajevski Centar za istra`iva~ko novinarstvo (CIN), povezuje se sa osniva~em SBB-a Fahrudinom Radon~i}em, koji je u petak sklopio koalicioni sporazum sa liderom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom, prema kojem je kandidat za novog ministra sigurnosti BiH.

imovina u SAD-u

RS je najve}a tekovina
Predsjednik Socijalisti~ke partije Srbije Ivica Da~i} saop{tio je da SPS i njegovi koalicioni partneri Partija ujedinjenih penzionera i Jedinstvena Srbija ~vrsto stoje iza stava da u bilo kojoj vlasti, u kojoj u~estvuju, nikada niko ne}e mo}i da osporava postojanje RS-a, niti da mu daje kvalifikacije koje mogu ugroziti njegov opstanak. “Nikakvu politiku koja bi govorila da je RS genocidna tvorevina, kako je isticano u izjavama nekih politi~ara u Srbiji, nikada ne}emo prihvatiti kao politiku Vlade Srbije” , izjavio je Da~i} nakon ju~era{njeg sastanka s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom u Banjoj Luci.

Nikakvu politiku koja bi govorila da je RS genocidna tvorevina nikada ne}emo prihvatiti kao politiku Vlade Srbije, poru~io je Da~i}

Ministar iz Srpske
Dodik je istakao da Vije}e ministara BiH ne}e imati ustavni legitimitet ukoliko jedan od ministara koji }e u njemu zamijeniti ~lanove SDA, ne bude iz RS-a. “Va`no je da u strukturi po Ustavu BiH budu ~etiri ministra u Savjetu ministara s prostora Republike Srpske. Jedan od tih Bo{njaka bio je ministar bezbjednosti. Sada nisam upoznat kakav je personalni sastav, ali je sigurno da jedan od ta dva ministra koji je ranije pripadao SDA, ukoliko ulaze neke nove politi~ke par tije, a o~igledno ulaze, mora da bude s prostora Srpske”, istakao je Dodik. Ponoviv{i da Vije}e ministara nije vlada BiH, pa da se ministri ne biraju nego postavljaju, Dodik je naglasio da se RS ne mije{a u izbor ministra sa prostora Federacije BiH, kao {to ne dozvoljava ni da se njegovi prijedlozi osporavaju. “RS je, mo`da, u istorijskom smislu i najve}a tekovina, jer srpski narod preko Drine nikada nije imao entitet ili bilo koji oblik ustrojstva kao {to je dobio Dej-

Keljmendi: Vo|a kriminalne grupe

Finansijer prometa heroina
SIPA se bavila poslovnim vezama Radon~i}a i Keljmendija te je otkrila da su njih dvojica vr{ili razmjenu nekretnina, a, izme|u ostalog, ispostavilo se da je Radon~i} vlasnik jednog

kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu te imaju veze sa uticajnim ljudima u regionu. Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina koji u Pe} sti`e autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se preko Ro`aja doprema u Novi Pazar, a odatle u zapadnu Evropu. Jedna od najboljih “preporuka” da Keljmendidospijenacrnulistusupodaci koje Interpol (kao i druge me|unarodne istra`ne agencije za

tonskim sporazumom” istakao je , Da~i}. Predsjednik RS-a je naglasio da }e RS protestovati protiv bilo kakve vlade Srbije u kojoj bude neko ko govori ru`no o RS-u, te da je protiv toga da u njoj bude lider LDP-a. “Bez oklijevanja }emo se distancirati od politike takve vlade. Ako Srbiji to treba, onda neka uzme ^edu Jovanovi}a, pa neka onda vide kako }e dalje” poru~io je Dodik , srbijanskim politi~arima.

Napad na novinarku
Dodik se na konferenciji za novinare grubo okomio na novinarku agencije Beta Ljiljanu Kova~evi}. Na pitanje postavljeno Da~i}u, Dodik je reagovao pitanjem “[ta }e{ ti ovdje?” Na konstataci. ju koleginice Kova~evi} da je sjedi{te predsjednika RS-a javna institucija u koju novinarima nije zabranjen ulaz, Dodik je kazao: “Nije zabranjeno, ali me ~udi otkud ti obraz da do|e{ ovdje na na~in kako radite. Ovdje sam ja doma}in, niste vi. Ova gospo|a ovdje je la`ljiva i {alje la`ne informacije putem Bete oko izgradnje zgrade Vlade i ima obraza da do|e ovdje, a nikada se nije izvinila.” G. KATANA

Garant Daytona
Na pitanje da li koalicija DS-a i SPS-a mo`e obezbijediti parlamentarnu ve}inu od 126 poslanika neophodnu da im predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} povjeri mandat za sastav nove vlade, Da~i} je ustvrdio da se ve}ina mo`e osigurati i bez LDP-a ^edomira Jovanovi}a. Lider SPS-a ponovio je ranije izre~ene stavove da Srbija, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima sva prava da {titi RS i njegove interese.

D@IP Radon~i} je vlasnik jednog od dva blindirana d`ipa koja je Keljmendi naru~io iz SAD-a, a koji su stigli u Sarajevo i pored zabrane ameri~ke vlasti
od dva blindirana d`ipa koja je Keljmendi naru~io iz SAD-a, a koji su stigli u Sarajevo i pored zabrane ameri~ke vlasti. Tako|er, Keljmendi se pojavio sa Naserom Ori}em u Tuzli nakon objavljivanja tendera za prodaju zemlji{ta koje je upravo Radon~i} pikirao za poslovni objekat sa svojim tada{njim poslovnim partnerom Miroslavom Mi{kovi}em, poznatim finansijerom Slobodana Milo{evi}a. Iako je Keljmendi vi{e puta izjavljivao da nikada nije bio u sukobu sa zakonom niti da se bavio ilegalnim poslovima, nego da se, naprotiv, svojim trudom i novcem zalagao za nezavisnost Crne Gore, izvje{taji direktora Uprave policije Crne Gore Veselina Veljovi}a i direktora Federalne policije BiH Dragana Luka~a pokazuju suprotno. Naime, oni su najavili da }e se obra~unati sa organizovanim kriminalom i klanom Nasera Keljmendija, koji se {iri po Balkanu. Tako|er su objelodanili da }e informacije o njemu objediniti sa podacima susjednih dr`ava. Pojedini mediji u regionu su pisali da se Naser Keljmendi nalazi na ~elu najja~e albanske kriminalne porodice na Balkanu koja vodi prljave poslove iz Pe}i i Sarajeva. CIN je pisao krajem 2009. godine borbuprotivorganizovanogkriminala, prije svih FBI i DEA) posjeduje i na osnovu kojih je jo{ prije nekoliko godina sa~injen debeli dosje. To je izvje{taj u kome stoji da je Interpol u nekolikoproteklihgodinazaprimiozna~ajnukoli~inuinformacijaokriminalnimaktivnostimagrupekojuvodiKeljmendi i koja je uklju~ena u ilegalnu trgovinu narkoticima, cigaretama, krijum~arenje, iznude, ubistva, ugro`avanje sigurnosti, pranje novca, utaje poreza, trgovinu ljudima itd.

Bez odgovora
Tu`itelji u Sarajevu su sumnjali da je povezan sa poku{ajem ubistva, podmetanjem bombe pod automobil, bacanjem eksplozivnih naprava na ku}u. Dovodio se i u vezu sa ubistvom Ramiza Delali}a, a pojavili su se i dokazi koji upu}uju na to da je Keljmendi li~no platio pripadnike {aba~ke grupe da ubiju Delali}a. Poku{ali smo pitati potpredsjednika SDP-a Damira Had`i}a kako u SDP-u gledaju na stavljanje na ameri~ku crnu listu Keljmendija i njegovu povezanost s Radon~i}em, ali odgovor nismo uspjeli dobiti. Na na{e pozive Had`i} se nije `elio javiti. E. G.

V I J E S T I

SADIK AHMETOVI]

Dr`ava }e u}i u veliku krizu
Povodom potpisivanja protokola o principima uspostave saradnje izme|u predsjednika Socijaldemokratske par tije BiH Zlatka Lagumd`ije i Saveza za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a, aktuelni ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} ju~er je dao komentar na novonastalu situaciju i mogu}e promjene u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti Bosne i Hercegovine. - Vrlo je te{ko ovo komentirati. Svi obi~ni ljudi se pitaju {ta se desilo. Smatram da ovakav potez SDP-a sigurno ne}e donijeti dobro dr`avi Bosni i Hercegovini. U ovako slo`enoj politi~koj situaciji u kojoj se zemlja nala zi, zatim godinu i po od formiranja Vije}a ministara, povla~iti ovakve poteze kada se pred BiH nalazi puno posla, krajnje je neodgovorno. Vidjet }emo {ta }e vrijeme poka zati. Mislim da }e dr`ava Bosna i Hercegovina u}i u veliku krizu, izjavio je Ahmetovi}. A por tparol SDA ZDK-a Jasmin Duvnjak izjavio je za Radio Q A da su dopredsjedavaju}i Skup{tine ZDK-a Sretko Radi{i} iz SDP- a i Igor Matanovi} iz Narodne stranke Radom za boljitak smijenili predsjedavaju}eg Skup{tine ZDK-a Miralema Galija{evi}a (SDA) bez ikakvih najava.

“Veoma smo iznena|eni ovakvim de{avanjima na nivou ZDK-a. To se pravda navodnim odre|enim politi~kim de{avanjima na kantonalnom nivou vezanim za neusvajanje dr`avnog bud`eta, ali bez obzira na sve te politi~ke prilike na dr`avnom nivou ne mo`emo shvatiti da se na ovako nekorektan na~in smjenjuje predsjedavaju}i Galija{evi}, koji je korektno i zakonski obna{ao funkciju predsjedavaju}eg u Skup{tini ZDK-a”, ka zao je E. G. Duvnjak, prenijela je Fena.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

U @I@I

3

KLANJANA D@ENAZA U GORNJOJ KALESIJI

Uga{eni snovi
I ju~er je, po ~etrnaesti put, klanjana kolektivna d`enaza nedu`nim Zvorni~anima. Pored dje~aka Tarika ^aklovice, ukopana je jo{ 31 `rtva
Tarik ^aklovica bi danas pecao na Drini. Ili Drinja~i. Mo`da ro{tiljao pored Zvorni~kog jezera u prelijepom Divi~u, ili se igrao sa svojom djecom na Kula Gradu. A nena Memnuna radovala bi se prvim izgovorenim rije~ima njenih unuka. Snovi porodice ^aklovica, ali i snovi hiljada drugih zvorni~kih porodica, uga{eni su 1992. godine. U genocidu.

Zvorni~ana
Ubijeni na mostu
Majka Memnuna i sestra Emina ju~er su dugo plakale pored tabuta u kojem se nalaze kosti {estogodi{njeg zvorni~kog maksuma Tarika ^aklovice, njihovog najdra`eg dje~aka. I nisu mogle govoriti. Tek je progovorio Tarikov daid`a Armin Hod`i}. I on je plakao. “I on i njegov babo Faik su ubijeni na mostu u Zvorniku u maju 1992. godine. Tarik je bio u naru~ju svog babe. Zlo~inci su im valjda pucali u glave. Navodno je Tarik preba~en u bolnicu u Zvorniku, gdje je ~etiri sata poslije ranjavanja i preminuo” ispri~ao je Armin. , Tarik i njegov babo prona|eni su u grobnici Crni vrh 2003. Prije {est godina Faik je ukopan na kolektivnoj d`enazi u Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji. Tarik je identifikovan prije nekoliko sedmica, a njegovo tijelo je nekompletno fale lobanja, ru~ice, stopala... I ju~er je, po ~etrnaesti put, klanjana kolektivna d`enaza nedu`nim Zvorni~anima. Pored dje~aka Tarika, ukopana je jo{ 31 `rtva. D`enaza-namaz je uz prisustvo

Spisak ukopanih
Pored Tarika i Izudina, u Gornjoj Kalesiji ju~er su ukopani Pa{an (Emina) Ba{i}, Senad (Mustafe) \edovi}, Rasim (Eleza) Aliji, Sulejman (Himze) Fejzi}, Muharem (Uzeira) Mehi}, Feho (Fadila) Mehi}, Ne{ad ([e}e) Ramadanovi}, Emir (Ohrana) Omerovi}, Ibrahim (Ahmeta) ]ormehi}, Mujo (Mustafe) Ibri{imovi}, Juso (Muharema) Kari}, Nurija (Muharema) Kari}, Safet (Uzeira) Mehi}, Hasib (Uzeira) Mehi}, ]azim (Salkana) Kari}, Meho (Muharema) Dedi}, Ned`ad ([erifa) ]okerovi}, Bekir (Alije) Mustafi}, Mehmed (Mehe) Kamenica, D`evad (Pa{e) Ahmetovi}, Orhan (Avdulaha) Hod`i}, Avdurahman (Huseina) Haski}, Senad (Sejde) Husejnovi}, Edin (Mehmeda) Baru~i}, Fadil (Muje) Mahmutovi}, Munira ([abana) Majlovi}, Izet (Muradifa) Ja{arevi}, Nijaz (Safeta) Muratovi}, Ifraim (Red`epa) Kapid`i} i Ibrahim (Smaje) Hamzabegovi}.
Tuga za najmilijim

3.000 ljudi, predvodio Zvorni~anin vojni muftija Ismail-efendija Smajlovi}, izaslanik reisu-l- uleme IZ-a u BiH Mustafe ef. Ceri}a. A Dervi Halilovi} iz \uli}a monstrumi su ubili sve. Ova zvorni~ka majka ve} desetu godinu jeca pored tabuta njenih najmilijih. Ju~er je milovala tabut u kojem su kosti njenog 17-godi{njeg sina Izudina. “Ovo mi je mla|i sin. Vidi{, dijete, koje je godi{te. Ukopala sam mu`a, ukopala starijeg sina ‘71. godi{te... Ukopala bra}u, brati}e, roditelje... Ovo mi je deseta d`enaza. Nigdje nikoga nemam. Svi su ovdje ukopani” govorila nam je Derva. ,

Ova hrabra `ena sina i ostale ubijene ~lanove porodice posljednji put je vidjela 1. juna 1992. godine, kada su zlo~inci u Bijeli Potok odveli 750 Zvorni~ana. Svi su prona|eni ili ih jo{ tra`e po grobnicama. A Derva se vratila u \uli}e. Selo u kojem, uglavnom, danas `ive `ene. U Zvornik, podrinjski gradi} na Drini, vratilo se jo{ 20.000 Zvorni~anki i Zvorni~ana. Ju~er su, pred tabutima njihovih najmilijih, poru~ili da }e se boriti za pravdu i ka`njavanje zlo~inaca. “Evo, sada stojimo ovdje pred kostima na{ih najdra`ih. U Zvorni-

ku je ubijeno 1.995 civila, a manje od deset zlo~inaca je osu|eno. Poru~ujemo odavde: ne}emo zaboraviti na{e ubijene. Poru~ujemo: `elimo `ivjeti u Zvorniku! Jer i oni, koji ovdje le`e u tabutima, `eljeli su `ivjeti u Zvorniku. Dajemo svoj zavjet da }emo se, dok smo `ivi, boriti za istinu i pravdu, za ka`njavanje zlo~inaca” re~eno je u zajedni~koj , poruci, koju je pro~itao Demir Grahi}.

Lije`u u strahu
On je naglasio da mnogobrojna djeca koja su ju~er prisustvovala d`enazi nisu bila ni ro|ena 1992.

godine, a danas ve} zavr{avaju {kole i `ele da izu~avaju historiju svojih krajeva. “Oni }e biti pravnici, pisci, majstori, zemljoradnici… A ratni zlo~ini ne zastarijevaju. Moraju to znati zlo~inci koji svake ve~eri lije`u u strahu. Oni ne spavaju. Oni sanjaju ubijenu djecu. A mi, ubijeni, ra|amo djecu koja su puna `ivota. Djecu koja }e istra`iti i osuditi zlo~ince” poru~io je ju~er Grahi}. , Do sada je u Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji ukopano 685 zvorni~kih `rtava. Porodice jo{ tra`e 611 svojih najmilijih.
Samir KARI]

NAKON RASPADA KOALICIJE SDP - SDA

MEZARJE U BU^A POTOKU

Smjenjuje i Lipova~a
Nakon raspada koalicije SDP - SDA i u Unsko-sanskom kantonu je do{lo do krize, a premijer Hamdija Lipova~a smijenio je ~etvoricu ministara iz SDA: Hasu Hajrulahovi}a (privreda), Emd`ada Galija{evi}a (poljoprivreda), Sanela Mahi}a (finansije) i Ahmeta Egrli}a, ministra za borce. Novi pretendenti za vlast i koaliciju u ovom kantonu su SBB i ASDA, koji uz ova ~etiri mjesta, ra~unaju i na mjesto predsjedavaju}eg Skup{tine USK-a Huseina Ro{i}a (SDA), kojem tek trebaju izglasati smjenu. U Skup{tini izborna ve}ina }e se sastaviti na ovaj na~in, SDP ima osam i koalicioni partner Radom za boljitak, koji ostaje u vlasti, ima dva poslanika, ASDA ima ~etiri i SBB dva poslanika. Kako saznajemo, u Radon~i}evu stranku, koja je imala tri poslani~ka mjesta u USK-u, nedavno je pristupila biv{a poslanica SBiH Mina Bahti}, sestra Sadika Bahti}a, tako da }e nova koalicija imati natpolovi~nu ve}inu 17 od ukupno 30 mjesta u Skup{tini. Predsjedavaju}i Ro{i} ju~er je bio ljut zbog ~injenice da su u uru~enim otkazima ministrima SDA kao obrazlo`enje navedene aktivnosti na kr{enju zakona i Ustava Unsko-sanskog kantona.

- To nije uredu, to je neozbiljno. Mislili smo da }emo s njima iz SDP-a sjesti na kaficu i fino se razi}i, ali pokaja}e se, jer oni su ti koji se nama uvijek vra}aju i tra`e koaliciju, izjavio je Ro{i}. A o mjestu predsjedavaju}eg Skup{tine USK-a trenutno se ne mogu dogovoriti nove stranke. Kako smo saznali, na stolu izme|u SBB-a i ASDA je ponuda mjesta predsjedavaju}eg i jedno ministarstvo, a na drugoj strani tri ministarstva koja ostaju iza SDA. O tom pitanju u USK-u }e arbitrirati opet SDP, koji je nosilac nove koalicije. F. BENDER

D`enaza Nisvetu D`anki
^lanovi porodice, prijatelji, kolege i brojni drugi ljudi do{li su ju~er na posljednji ispra}aj novinara Nisveta D`anke. D`enaza je klanjana na mezarju u sarajevskom naselju Bu~a Potok. Svi oni koji su voljeli Nisveta ju~er su se pitali kako to da uvijek prvi odlaze oni najbolji. Napustio nas je ~ovjek u prepoznatljivoj kariranoj ko{ulji zauvijek, a iza njega su ostali njegova dje-

la, prijatelji i kolege koji ga nikada ne}e zaboraviti. - Imao je otvoreno srce, bio je pun energije koju nema veliki broj ljudi na svijetu. Volio sam ga. Napisao sam jedne prilike tekst koji nosi naslov “Povratak diva u bajku”, jer je on zaista bio div iz bajke koji je do{ao da nam poka`e da `ivot nije samo ono {to vidimo, nego da je `ivot ne{to {to je duboko u nama, prisjetio se Ahmed Buri}, novinar i NiE. G. svetov prijatelj.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Za kretanje ~lanstva u EU i NATO-u bitne su reforme, uklju~uju}i i Ustav. Te reforme treba da budu pozitivne, da ja~aju demokratiju, vladavinu prava i ekonomski razvoj. Proces reforme Daytona nije zavr{en

Izmjene mostarskoga Statuta

Prijedlog Hrvata na tragu presude
Prema prijedlogu Kluba Hrvata, Mostar bi bio ustrojen kao i do sada, gradu se ne bi mijenjao status i bio bi jedna izborna jedinica, ka`e @epi}
Prijedlog Kluba Hrvata Gradskog vije}a Mostara, prema kojem bi grad na Neretvi bio jedna izborna jedinica, jedini je izravno u funkciji izvr{enja presude Ustavnoga suda BiH za Mostar, re~eno je ju~er nakon sjednice stru~ne skupine koja bi Gradskom vije}u trebala predlo`iti mogu}e na~ine provedbe odluke Ustavnoga suda BiH o izmjeni izbornih pravila i Statuta Grada Mostara. - Prema prijedlogu Kluba Hrvata, Mostar bi bio ustrojen kao i do sada, gradu se ne bi mijenjao status i bio bi jedna izborna jedinica. Imamo i drugi prijedlog, Kluba Bo{njaka, koji predvi|a formiranje novih op}ina. To bi podrazumijevalo i dono{enje potpuno novog statuta. Tre}i, pak, prijedlog, onaj Kluba Srba, predvi|a da se umjesto sada{njih {est gradskih podru~ja, formira njih pet. Dva potonja prijedloga podrazumijevaju dono{enje potpuno novoga statuta i reorganizaciju Grada. Samo prvi prijedlog je striktno usmjeren na provo|enje odluke Ustavnoga suda za Mostar i o tomu smo se usuglasili, rekao je profesor s Pravnog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru Bo`o @epi}.

Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH

Bo`o @epi}: Provo|enje odluke Ustavnog suda Na sastanku je dogovoreno da predstavnici Kluba Hrvata dopune svoj prijedlog i to u smislu da se rije{i problem komisija u sada{njim gradskim podru~jima, koja po sada{njem Statutu imaju zna~ajna ovla{tenja. - Po na{oj ocjeni, a to je i volja ve}ine gra|ana, nadle`nosti tih komisija trebaju ostati na snazi. Me|utim, usvajanjem principa jedne liste za Mostar, prestala bi nadle`nost tih komisija. Stoga su kolege preuzele na sebe odgovornost da do sljede}ega sastanka, koji }emo odr`ati u petak, predlo`e na~in na koji bi te komisije zadr`ale dana{nje nadle`nosti, izjavio je Pobri}. @epi}, pak, upozorava kako nema niti jednoga rje{enja koje netko mo`e predlo`iti, a da netko drugi to ne mo`e dovesti u pitanje. - Odluka Ustavnoga suda za Mostar jeste te{ko provodiva, ali se ona mo`e provesti. Ako netko `eli neki prijedlog osporiti, to je uvijek lako u~initi. Mi smatramo da ako postoji odre|ena razina pravne tolerancije, odnosno ako se ne ide u sitnice i ako postoji politi~ka volja da se ovo rije{i, onda se to mo`e i u~initi, rekao je @epi}, dok je Pobri} dodao kako }e, ipak, naposljetku politi~ari donijeti
Foto: Amer KAJMOVI]

Nurko Pobri}: Zadr`avanje nadle`nosti odluke o budu}nosti Mostara. Profesor Dragan Panti} je, pak, izjavio kako se prijedlog Kluba Srba razlikuje od ostalih prijedloga, jer smatraju kako dosada{nje pravno-politi~ko nadmudrivanje tra`i svje`e ideje.

DOBAR LO[

ZAO

NASER KELJMENDI
U danu kada je lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija potpisivao koaliciju sa osniva~em SBB-a Fahrudinom Radon~i}em, predsjednik SAD-a Barack Obama potpisao je najnoviju ameri~ku crnu listu na kojoj je i Naser Keljmendi. U istra`ivanjima koja je objavio CIN, kao jedan od saradnika Keljmendijeve kriminalne grupe navodi se i Radon~i}, kandidat za ministra sigurnosti BiH!

Svje`e ideje
- Pri tomu ne mislimo da smo otkrili kamen mudrosti, nego smo `eljeli isprovocirati otvoreniji razgovor. Svakako je klju~ rje{enja u rukama politi~ara te u preispitivanju odre|enih koncepcija i pronala`enju novih rje{enja. Sve ovo, pak, treba posmatrati u kontekstu svega onoga {to }e se zbivati u Federaciji, izjavio je Panti}. Ustavni sud BiH poni{tio je dijelove Izbornoga zakona BiH koji se odnose na izbor vije}nika u Gradsko vije}e Mostara te je utvrdio kako su dijelovi gradskog Statuta neustavni. Neustavnima su progla{ene odrednice prema kojima se sa {est gradskih izbornih jedinica bira ukupno 18 vije}nika, po tri iz svake, iako spomenuta gradska podru~ja imaju drasti~no razli~it broj bira~a. Tako|er, ocijenjeno je kako su stanovnici sredi{nje gradske zone diskriminirani jer ne mogu birati 18 vije}nika u Gradsko vije}e.
J. GUDELJ

U petak novi sastanak
S njim se slo`io i profesor ustavnoga prava Nurko Pobri}, kazav{i kako prijedlog Kluba Hrvata jeste izravno u funkciji izvr{enja presude Ustavnoga suda, dok je prijedlog Kluba Bo{njaka da se Mostar konstituira kroz vi{e op}ina, posredno u funkciji izvr{enja presude. - Dva prijedloga uop}e nisu u funkciji provedbe presude Ustavnoga suda BiH za Mostar, jedan je onaj SDP-a, a drugi je Kluba Srba. Prijedlog Kluba Srba je nedefiniran i podrazumijevao bi dono{enje potpuno novoga statuta. I prijedlog Kluba Bo{njaka podrazumijeva dono{enje potpuno novoga statuta, no onda bi odluka Ustavnoga suda postala bespredmetna, rekao je Pobri}.

GRA\ANI BANJE LUKE
Vi{e od 30 hiljada gra|ana Banje Luke na stranici dru{tvene mre`e Facebook pridru`ilo se akciji zaustavljanja uni{tavanja parka u centru tog grada. Tako su se Banjalu~ani napokon digli na noge, odlu~ni da ne dozvole nastavak gradnje stambeno-poslovnog kompleksa na zelenoj povr{ini.

RUDNIK KAKANJ
Kakanjski rudari su posljednjeg dana maja, na kraju tre}e smjene, ostvarili najve}u dnevnu proizvodnju uglja od 1992. godine. Termoelektrani Kakanj isporu~eno je 6.704,90 tona uglja. Prosje~na dnevna proizvodnja u ovom rudniku iznosi oko 4.500 tona, pa ovaj rezultat predstavlja podvig.

VIJEST U OBJEKTIVU

BITKA ZA BEBE
Fond B92 i kompanija m:tel otvorili su humanitarnu kampanju za nabavku inkubatora za porodili{ta {irom BiH. Akcija }e trajati do kraja godine, a u saradnji sa Ministarstvom zdravlja RS-a, te klini~kim centrima i porodili{tima u BiH, utvr|eno je da je potrebno nabaviti 70 inkubatora.

Kongres sudskih medicinara
Institut za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizirao je 21. me|unarodni kongres sudskih medicinara Alpe-Adria-Panonija regiona, koji se prvi put odr`ava u BiH, javila je Fena. Kongres se odr`avao od 31. maja do 2. juna godine u Sarajevu, a centralna tema je bila Ekshumacije eksper tiza - identifikacija. Kongres se odr`ava ve} dvije decenije, jednom godi{nje. U sklopu kongresa osnovano je i prvi put u BiH Udru`enje sudskih medicinara BiH budu}i da specijalisti sudske medicine u na{oj zemlji do sada nisu imali svoje udru`enje.

VIJEST U

BROJU

marku ostvarila su dobit 54 privredna dru{tva pro{le godine u op{tini Rogatica.

3.749.451

GOSTI IZ BiH SU VRLO PO@ELJNI
Razgovarala: Elma GODINJAK

INTERVJU 5 Sa{a Radovi}, direktor Nacionalne turisti~ke organizacije Crne Gore
OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

• [ta o~ekujete od ovogodi{nje turisti~ke sezone? Koliko Crna Gora mo`e ponuditi svojim posjetiocima? Kakve cijene mo`emo o~ekivati, a kakvu ponudu? - Crna Gora je jedna od rijetkih mediteranskih destinacija koja je u kriznim godinama, od 2008. do 2012. zadr`ala gotovo dvocifrene stope rasta. To smo uspjeli tako {to smo oslu{kivali tr`i{te, situaciju u zemljama odakle na{i klju~ni turisti dolaze, a jedna od tih zemalja je svakako i BiH, te smo prilagodili ponudu i cijene uslovima kriznih godina. Pozvali smo i mi, tj. Nacionalna turisti~ka organizacija, cjelokupnu turisti~ku privredu Crne Gore da svih ovih godina radi prakti~no na nekim granicama profitabilnosti, jer smo uvidjeli da je to pravi na~in da se sa~uva turisti~ka supstanca, da se sva na{a bitna tr`i{ta sa~uvaju kako bismo onda nakon perioda krize radili na pravim komercijalnim osnovama i ostvarivali prihod koji je za Crnu Goru, kao malu ekonomiju, izuzetno bitan. Podsjeti}u vas da turizam predstavlja ~etvrtinu crnogorskog ukupnog dru{tvenog proizvoda. U toj oblasti smo na{li pravu mjeru cijene i kvaliteta te prilagodili ponudu za sva~iji d`ep. Tako da Crna Gora danas mo`e ponuditi kvalitetan privatni smje{taj, koji ko{ta od sedam do 10 eura za no}enje, pa sve do ekskluzivnih hotela u kojima se cijene kre}u od 200 eura i vi{e. Tako|er, imamo i ponudu van pansiona - od vrlo pristojnih i lijepih ekspres-restorana, gdje mo`ete ru~ati za svega nekoliko eura, do ekskluzivnih ribljih restorana koji su ne{to skuplji.

Cijene no}enja se kre}u od 7 do 10 eura u privatnom smje{taju, a za ne{to dublji d`ep i one koji `ele luksuz tu su ponude u ekskluzivnim hotelima - cijena za no} je od 200 eura

Bliske veze
Sve ove krizne godine, Crna Gora je razvijala svoju turisti~ku ponudu otvaranjem novih hotela, renoviranjem starih, renoviranjem privatnih smje{taja i unapre|ivanjem vanpansionske ponude. Prepoznati smo kao epicentar dobre zabave tokom ljeta i tu nam sti`u pohvale sa raznih adresa, a ~ak smo zahvaljuju}i tome, uspjeli pridobiti neke turiste iz konkurentnih destinacija. Pro{lo je vrijeme kad turisti o~ekuju od odmora samo puko izle`avanje na pla`i, oni zaista `ele mnogo vi{e od toga - da obi|u {to vi{e kultur-

nih spomenika, nacionalnih parkova, zabavnih ponuda. [irok spektar aktivnosti se tako|er nalazi u na{oj ponudi - biciklizam, splavarenja, planinarenja. Mogu re}i da smo u tom segmentu napravili zna~ajan napredak, jer smo uveliko pro{irili ponudu. • Kakvi su Bosanci turisti, da li su po`eljni na Crnogorskom primorju? [ta je to {to ih mo`e privu}i da Va{u zemlju posje}uju i dalje? - Po svim parametrima, ali i li~nom iskustvu jedni su od po`eljnijih turista. Ta bliskost koja postoji, jer nekad smo svi `ivjeli u istoj dr`avi, taj mentalitet... nekako se osje}amo svojima. Bosanci su vrlo po`eljni gosti u Crnoj Gori, vole da u`ivaju i ~esto potro{e i vi{e nego {to su planirali. To je jednostavno u mentalitetu. Poslije }e mo`da stegnuti kai{, ali ne}e `aliti. @ivimo u jednom stresnom vremenu koje nam donosi mnogo briga i, na kraju krajeva, svi smo mi zaslu`ili taj odmor, tako da ne `alimo kad potro{imo vi{e. A mudrost jedne turisti~ke destinacije je da upravo prilagodi svoju ponudu uslovima krize, uslovima stresa i uslovima manjeg bud`eta gra|ana. ^injenica jeste da su nam iz godine u go-

TURISTI SVE dinu bud`eti za odmor manji, a uspjeh `e zabi `i mo tu ti ZAHTJEVNIJI motinacija ljejati sajene ona gorisla ~ka des ko je ci prila di tim Pro{lo je novim uslovima i okolnostima, jer savrijeme mo na taj na~in mo`e ra~unati na kada su svoje turiste i sljede}ih godina. • Za vrijeme turisti~ke sezone, koturisti liko ljudi dolazi iz BiH u Crnu Goru o~ekivali od gdje obavlja sezonske poslove? Da li odmora imate taj podatak? samo puko - Crna Gora ima deficit radne snaizle`avanje ge i, prema mojim procjenama, od na pla`i, oni 20.000 do 25.000 mladih ljudi dolazi iz zaista `ele regiona kako bi ostvarili neke sezonpo hod mnogo vi{e skenasslove, odnosno priili izkojim bi ili tavili {kolovanje dr`avali od toga - da svoju porodicu. I ove godine }e biti obi|u {to zna~ajan broj mladih iz BiH, koji su se vi{e i prethodnih godina pokazali kao dokulturnih bri i vrijedni radnici i uvijek su rado anod spomenika, ga`ovani ri. turisti~kih privrednika u Crnoj Go nacionalnih parkova, [iroka lepeza ponude • Koja podru~ja ili gradovi su najzabavnih ponuda posje}eniji u Crnoj Gori? Koji nude
najpovoljnije ponude, a koji su najskuplji? - Mislim da svi gradovi imaju {iroku lepezu ponude. Ne postoji jedan grad

koji je skuplji od drugog. U prosjeku su cijene u kafi}ima, prodavnicama, na kioscima, na pla`ama ujedna~ene. Sve je pitanje smje{tajnog kapaciteta. Evo, na primjer, Sveti Stefan, koji je dio op{tine Budva, spada u najluksuzniju destinaciju, gdje je no}enje izme|u 700 i 1.000 eura u toku {pice sezone. Ove cijene su svakako za jedan uski krug bogatih ljudi koji otkrivaju Crnu Goru, a Sveti Stefan vide kao novi Monte Karlo. Ovi ljudi tu dolaze svojim luksuznim jahtama. Moram naglasiti da mi u Crnoj Gori ne volimo da se poredimo sa drugim turisti~kim destinacijama, ali volimo da pokupimo pozitivna iskustva iz svih turisti~kih destinacija, bile one u Francuskoj, Italiji, BiH, Srbiji ili Sloveniji. @elimo da stvorimo ponudu za sva~iji ukus i sva~iji d`ep - svi oni koji `ele samo odmor i relaksaciju, na}i }e ih u Crnoj Gori, svi oni koji `ele malo vi{e avanture, istra`ivanja mjesta i provoda, na}i }e i to u Crnoj Gori, svi oni koji su ekstremni sportisti, na}i }e fenomenalne lokacije gdje mogu da se bave jedrenjem, surfanjem, sportskim penjanjem, planinarenjem, biciklizmom, raftingom itd.

TAKORE]I... NASILJE
Nepostojanje hitnih mjera za{tite na osnovu kojih bi se pru`ila pravovremena za{tita `rtvama nasilja te neure|enost pitanja sigurnih ku}a, kao mjere podr{ke `rtvama nasilja u porodici, razlozi su zbog kojih se u Republici Srpskoj mijenja Zakon o za{titi od nasilja u porodici, javila je Fena. Svi ovi nedostaci primije}eni su u toku primjene va`e}eg zakona, odnosno ote`avali su njegovu primjenu. Novina u pripremljenom nacrtu zakona je to {to }e biti mogu}e trenutno odvajanje po~inioca od `rtve, kao i trenutna pravna i psihosocijalna pomo} i podr{ka `rtvama nasilja.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

GRA\EVINSKO-GEODETSKA [KOLA U TUZLI

Kad ih probudimo, na{a
Pudari} u Grudama
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} sastao se u Grudama s ~lanovima Udruge umirovljenika Grude. Ovo je nastavak razgovora s hercegova~kim umirovljenicima koji su zapo~eti pro{le godine, a koji imaju za cilj podr`ati akcije, projekte i inicijative koji }e unaprijediti kvalitet `ivota umirovljenika na tom podru~ju. ^lanovi Udruge zahvalili su potpredsjedniku na otvorenom razgovoru i pa`nji koju im ukazuje ponovnim dolaskom te su jo{ jednom naglasili da je polo`aj svih umirovljenika u Federaciji te`ak ne samo u Grudama i da se takvo stanje hitno mora promijeniti. Ve}i anga`man svih nivoa vlasti je neophodan kako bi se popravio veoma lo{ standard ove populacije, poru~ili su ju~er umirovljenici iz Gruda, saop}eno je iz Pres-slu`be potpredsjednika FBiH. Ulazimo u kabinet sa brojem 22. Prolazimo ispod Eiffelovog tornja, nacrtanog na zidu iznad vrata. Okru`eni smo desetinama crte`a, slika i maketa, koje su vrijedno uradili arhitektonski tehni~ari. Dakle, posjetili smo Gra|evinsko-geodetsku {kolu u Tuzli. Do~ekuje nas profesorica Jasminka Dropi}. Svi rezultati, govori nam profesorica, koje je zajedno sa u~enicima postigla tokom 22-godi{njeg rada, ispunili su joj srce i du{u. Njihov rad nije podlijegao kli{eima.

Makete u~enika, ali i drugi radovi, na festivalima {irom na{e zemlje posljednjih godina ~esto dobivaju 100 bodova. Od mogu}ih 100

U vremenu i prostoru
“Rad {kole podrazumijeva nastavne i vannastavne aktivnosti. U na{oj {koli i za nastavne aktivnosti nemamo dovoljno prostora, a za vannastavne da i ne govorimo. Dakle, sve se svodi na snala`enje u vremenu i prostoru” govori nam , profesorica, pokazuju}i nam na laptopu, ali i u u~ionici nevjerovatne makete objekata u Tuzli, Br~kom, ali i drugim gradovima, koje su napravili u~enici. Makete u~enika, ali i drugi radovi, na festivalima {irom na{e zemlje posljednjih godina ~esto dobivaju 100 bodova. Od mogu}ih 100. Na takmi~enjima, govori nam profesorica Dropi}, predstavnici drugih {kola im prilaze sa respektom. “Letargija koja se uvukla u sve ku}e, uvukla se i u dje~ije du{e. Djeca `ive u virtualnom svijetu interneta gube}i realisti~an pojam sebe, porodice, prijatelja, ljudskosti i onda uz muziku Grand parade, spremni su za nerad. Mi to mijenjamo iz temelja. Pa, do|e jedan roditelj zahvalan {to smo dijete izvukli iz {unda, a drugi, {undalist, napada nas” govori nam Ja, sminka Dropi}. Svaki put, pri~a nam ona, odlu~i da makete vi{e ne}e praviti, jer {kola nema dovoljno novca kako bi se umjetni~ka djela u~enika sa~uvala od propadanja. Ali…

Socijalisti~ke ideje nemaju alternativu
Predsjednik Socijalisti~ke partije Republike Srpske Petar \oki} tvrdi da se ta stranka zala`e za ubrzan ekonomski razvoj, te o~uvanje postoje}ih i otvaranje novih radnih mjesta u RS-u, isti~u}i da socijalisti~ke ideje za koje se zala`u nemaju alternativu. On smatra da je u BiH neophodna saradnja u mjeri da se osigura stabilna situacija u zemlji. \oki} je dodao da }e takvo stanje biti te{ko osigurati, jer je Federacija BiH politi~ki veoma rovita, a institucionalni sistem BiH veoma nestabilan. U obra}anju na proslavi povodom 19 godina politi~kog djelovanja SP-a u RS-u, \oki} je naveo da je u narednom periodu potrebno osigurati ja~u saradnju sa Srbijom. Proslavi socijalista u RS-u prisustvovao je i predsjednik Socijalisti~ke partije Srbije Ivica Da~i}, javila je Fena.

Na ~asu likovnog

Maketa Vije}nice Br~ko

Maketa [i}ke petlje

Nikoli} ne priznaje presude
Izjavom da ne priznaje genocid u Srebrenici Tomislav Nikoli} je demantirao sve one koji su o~ekivali da }e on poku{ati “popeglati” hipoteke svoje ~etni~ke pro{losti, saop}eno je iz Stranke za BiH. SBiH podsje}a da je Nikoli} izrekao ono {to su gra|ani Bosne i Hercegovine znali i {to su pre`ivjeli tokom agresije. “On ne priznaje ni presude relevantnih me|unarodnih sudova, a posebno onu za genocid po~injen u Srebrenici, i nije mu va`no {to politika negiranja genocida danas u Evropi nema budu}nost. Stranka za BiH nije o~ekivala da Tomislav Nikoli} poka`e suosje}anje prema osam hiljada nevinih bo{nja~kih civila koje su u Srebrenici likvidirale jedinice vojske i policije RS-a pod komandom Mladi}a, Karad`i}a i drugih, a kojima je presu|eno ili im se sudi u Haagu. O~igledno da Tomislav Nikoli} takvu ultranacionalisti~ku politiku prema Bosni i Hercegovini nastavlja, {to je pogubno za budu}e odnose dviju zemalja, kao i za cijeli region”, saop}eno je.

[esti kongres Svjetskog saveza dijaspore BiH

Zaobi|eni u popisu
Razvijanje bh. tradicije i kulturolo{kog identiteta kod mla|ih generacija SSDBiH }e i dalje insistirati na popisu bh. dr`avljana u dijaspori
U organizaciji Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH) u Sarajevu se od 1. do 3. juna odr`ava [esti kongres dijaspore BiH. Pokrovitelji su predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubi}. Predsjednik SSDBiH Zaim Pa{i} je u pozdravnom govoru, pred 120 delegata iz cijelog svijeta, ju~er podsjetio da je upravo u Sarajevu prije deset godina osnovano ovo najve}e civilno dru{tvo izvan domovine. Ideju o nastanku SSDBiH pokrenuo je dr. Mustafa Karavdi} iz Austrije, koji je 1999. poslao pismo namjere BiH UK NETWORK-u iz Birminghama o osnivanju ove zna~ajne organizacije, a prvi kongres odr`an je u Sarajevu 25. i 26. maja 2002.

Njegovanje tradicije
Ovaj skup bosanskohercegova~kih dr`avljana koji `ive van granica BiH ima za cilj da uz organizaciono uvezivanje bh. udru`enja u svijetu, postigne op}i interes te da njeguje i razvija bh. duhovnu tradiciju, kulturolo{ki identitet i svi-

jest kod mla|ih generacije koje `ive u inozemstvu. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi}, koji ve} dugi niz godina podr`ava ulogu dijaspore u BiH, istakao je pred mnogobrojnim delegatima da dijaspora predstavlja veoma va`an segment bosanskohercegova~kog dru{tva te da, ukoliko je dobro organizovana, mo`e zna~ajno pomo}i domovini. - U svijetu ima veliki broj na{ih ljudi koji su cijenjeni i utjecajni u zemljama u kojima `ive. BiH ima svoj jasan kurs i zajedno s vama mo`emo uspjeti, kazao je Ahmetovi}.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJI
Ekskurzije

7

VIJESTI

djeca prave ~uda!
“Do|e dijete sa ogromnom `eljom u o~ima. I onda, pravimo makete, sve ljep{a od ljep{e” pri, ~a nam profesorica, koja vodi i muzi~ku sekciju. Veli, uspjeh je ogroman kada se od 450 u~enika u tehni~koj {koli, sastavi muzi~ka sekcija od 15 ~lanova, koja redovno ni`e dobre rezultate. U susjednom kabinetu, atmosfera je opu{tena. U~enici slu~aju muziku, piju sok, jedu…I stvaraju umjetni~ka djela, u gradu gdje je ro|en Ismet Mujezinovi}, jedan od najboljih slikara u historiji BiH. U kabinetu gdje se {koluju likovni tehni~ari za primijenjeno slikarstvo, do~ekuje nas profesorica Senka Huki}. Ka`e da je Tuzla grad sa dugom likovnom tradicijom. Prva {kolovana likovna umjetnica je Tuzlanka Adela Ber - Vuki}. “Ideja za osnivanje ustanove za obrazovanje u~enika u oblasti likovnih umjetnosti u Tuzli nije nova, ali su se osnovni uslovi stvorili tek 2002. godine, kada je upisana prva generacija Srednje {kole primijenjenih umjetnosti. Te godine upisano je jedno odjeljenje od 17 u~enika i svi su uspje{no maturirali. [kolovanje traje ~etiri godine, a nastavu stru~nih predmeta izvodi pet profesora” ka`e profesorica , Huki}, navode}i kako je ovaj odsjek jedinstven u Kantonu, a njegovim osnivanjem Tuzla je postala dio umjetni~ke mape Evrope. Profesorica pokazuje neke od najboljih radova koje su stvarale prethodne generacije, dok u~enici slikaju to~ak zapre`nih kola. “U deset godina postojanja, ovaj odsjek svake {kolske godine uprili~i zavr{nu godi{nju izlo`bu radova svojih u~enika. Ove izlo`be su izuzetno zna~ajne, jer je to prilika da se poka`e talenat i otkrije `ivotno opredjeljenje” ka`e , profesorica.

Rukovodstvo Gra|evinsko-geodetske {kole u Tuzli posljednjih desetak godina organizuje ekskurzije za svoje u~enike. Rije~ je o sadr`ajnim i edukativnim putovanjima, tokom kojih u~enici obilaze najzna~ajnija mjesta i objekte {irom Evrope. Ove godine putuju i obilaze mnogobrojne italijanske gradove, nakon ~ega idu u Pariz. Tako|er, prije nekoliko godina u~enici su ekskurziju proveli na relaciji Tuzla - Be~ - München - Strasbourg - Evropapark - Zagreb.

UNESKO samit u Mostaru
U Mostaru se odr`ava 10. UNESKO samit {efova dr`ava zemalja jugoisto~ne Evrope pod nazivom Vjersko i kulturnopovijesno naslije|e kao osnova intenzivnije suradnje me|u dr`avama. Pozivi za skup upu}eni su na adrese 11 {efova dr`ava jugoisto~ne Evrope, kao i direktoru UNESKO-a, predsjedniku Evropske komisije i Vije}a Evrope. U sklopu samita, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} odr`ao je bilateralne sastanke s predsjednicima Crne Gore, Albanije i Makedonije.

^ovi} i Sorensen o rekonstrukciji vlasti
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} razgovarao je ju~er s posebnim izaslanikom Evropske unije u BiH Peterom Sorensenom o najavljenoj rekonstrukciji vladaju}e koalicije i provedbi presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, javila je Fena. Rekonstrukcija vlasti stvar je dogovora doma}ih politi~ara, kazao je Sorensen, a ^ovi} je rekao da }e njegova stranka svoje kona~no stajali{te o tome iznijeti u srijedu, za kad su sazvane sjednice Nacionalnog vije}a i Predsjedni{tva HDZ-a BiH. U razgovoru sa Sorensenom predsjednik HDZ-a BiH ka zao je kako vjeruje da }e se politi~ki lideri iz BiH dogovoriti o provedbi odluke Suda za ljudska prava o mini ustavnim promjenama kojima bi se osiguralo da se i predstavnici manjinskih naroda mogu kandidirati na mjesto ~lana Predsjedni{tva BiH i Doma naroda. Dogovor se mo`e posti}i do 27. juna, kada su vode}i politi~ari pozvani u Bruxelles na razgovore s visokim du`nosnicima.

Maturski rad

U ovoj {koli u~enici se osposobljavaju za samostalan rad u oblasti {tafelajnog slikarstva (ulje na platnu i drugim podlogama, tempera, akvarel, gva{, pastel, kreda i druge tehnike), u oblasti zidnog i drugog dekorativnog slikarstva (fresko, seko, zgrafito, vitra`, intarzija, tapiserija, mozaik…), za rad na plakatnom slikarstvu (reklamni panoi, plakati, murali…), za slikanje na staklu…

Izvanredni rezultati
Prema rije~ima direktorice Senade ^i~ku{i} - [ahovi}, u ukupnom ocjenjivanju, Gra|evinsko-geodetska {kola zauzima 2. mjesto u Tuzlanskom kantonu. “Izvanredne rezultate posti`emo, prije svega, na{im odnosom prema djeci. Mi smo jedna velika

porodica. Pored toga {to smo dobri u struci, mi smo dobri i u kulturno-umjetni~kom stvarala{tvu. Od zna~ajnih nagrada, osvojili smo prvo mjesto na Festivalu rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola BiH, na Festivalu kulturnoumjetni~kog stvarala{tva TK-a osvojili smo prvo mjesto i tre}e mjesto pro{le godine od 33 srednje {kole sa podru~ja TK-a” rekla nam , je direktorica. Na EUFOR-ovom takmi~enju su u~estvovali dva puta i osvojili isto toliko prvih mjesta. Na Me|unarodnoj smotri likovnog stvarala{tva koja je 2011. odr`ana u Makedoniji dobili su dvije zlatne plakete. Neizostavna je i Tuzlanska plaketa koju je {kola dobila 2003.
Samir KARI]

Zahvalni Izetbegovi}u
Pa{i} je dodao da je uspje{no rije{en problem dvojnog dr`avljanstva. SSDBiH je insistirao da se u budu}i zakon stavi da dvojno dr`avljanstvo mogu imati svi gra|ani BiH, ukoliko im zakon drugih dr`ava to dozvoljava. - Tako|er smo zahtijevali da zakon sadr`i i ~lan u kojem }e pisati da niti jedan gra|anin BiH ne mo`e izgubiti svoje dr`avljanstvo ste~eno ro|enjem u BiH. Zahvaljuju}i predsjedavaju}em Predsjedni{tva BiH Bakiru Izetbegovi}u, taj problem je pozitivno rije{en, tako da danas vi{e od stotinu hiljada gra|ana BiH koji `ive van granica domovine vi{e ne moraju strahovati da }e se morati odre}i dr`avljanstva BiH, naglasio je predsjednik SSDBiH.
Skupu prisustvuje 120 delegata iz cijelog svijeta
Foto: A. KAJMOVI]

Predsjednik Pa{i} je, izme|u ostalog, naglasio da se udru`enje jo{ od Petog kongresa zala`e za uvr{tavanje bh. dijaspore u popis stanovni{tva BiH.

Optu`nica protiv Stankovi}a
Tu`iteljstvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Radovana Stankovi}a Ra{e (1969) iz Fo~e, kojeg se tereti za kazneno djelo bijeg osobe li{ene slobode, javila je Fena. Optu`eni Stankovi}, koji je presudom Suda BiH za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju Fo~e pravomo}no osu|en na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina, tereti se da je 25. maja 2007. pobjegao sa izdr`avanja zatvorske kazne u KPZ-u Fo~a, saop}eno je iz Tu`ila{tva BiH. U optu`nici se navodi da je Stankovi} prilikom odvo|enja na lije~ni~ki pregled, ispred Medicinskog centra u Fo~i, pri izlasku iz specijalnog prevoznog vozila sna`no odgurnuo stra`ara KPZ-a Fo~a, te nakon toga u{ao u automobil parkiran u blizini, kojim se odvezao u nepoznatom pravcu. Stankovi} je, nakon vi{egodi{njeg bijega, uhap{en 21. januara u Fo~i.

Uloga u razvoju
- Zaklju~ili smo da je priprema popisa stanovni{tva pro{la bez stava dijaspore. S tim u vezi, izrazili smo nezadovoljstvo, ali i ~injenicom da nije ispunjen na{ zahtjev koji smo uputili komisiji za izradu nacrta zakona o popisu stanovni{tva i to u julu 2010. U njemu smo tra`ili da u komisiju bude uklju~en i na{ predstavnik. Ignorisanje ovog zahtjeva zapravo zna~i ignorisanje milion i po gra|ana BiH koji trenutno stanuju van njenih granica, kazao je Pa{i}. Teme o kojima }e se razgovarati narednih dana vezane su za ulogu dijaspore u privrednom razvoju BiH te deset godina postoE. GODINJAK janja Saveza.

8

REPORTA@A
Kulturna ba{tina

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Banjalu~ani se ne predaju

Banjalu~ani ne odustaju od protesta kojim se od gradskih vlasti zahtijeva dono{enje odluke o obustavljanju radova na zelenoj povr{ini u centru grada. Poslije protesta odr`anih u petak ispred zgrade Skup{tine grada, istu ve~er protesti su nastavljeni i u samom parku u kojem je ve} posje~ena ve}ina stabala, od kojih su neka stara gotovo stolje}e. Gra|ani su pokrenuli i potpisivanje zahtjeva za gradona~elnika Dragoljuba Davidovi}a u kojem tra`e obustavu radova na pomenutoj lokaciji, ali i objavljivanje dokumentacije o izgradnji objekta i prodaji zemlji{ta, gra|evinske dozvole, podatke o cijeni gra|evinskog zemlji{ta i revidiranje procesa dodjele zemlji{ta od nadle`nih institucija. Identi~an zahtjev potpisali su i predstavnici vi{e nevladinih organizacija, me|u kojima su i Transparency International BiH, Helsin{ki parlament gra|ana i O{tra nula. Nakon {to je stotinjak gra|ana na protokol Gradske uprave podnijelo potpisane zahtjeve za Davidovi}a, zgrada je u petak zaklju~ana usred radnog vremena, a ~inovnici su poslije upornog skandiranja i prozivanja gradona~elnika, ipak, iza{li na ulicu i prikupili potpisane zahtjeve. Kako protesti ne jenjavaju, tako se iz dana u dan pove}ava i broj policajaca koji prate okupljanje gra|ana, tra`e}i, kako je kazao ekonomista Damir Miljevi}, organizatora i remetila~ki faktor u gradu. Investitor gradnje na spornom zemlji{tu je kompanija Grand trade, ~iji je vlasnik kontroverzni Mile Radi{i}, banjalu~ki biznismen G. K. i kum predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Pri~a jednog kataloga
K
ada su se u Sarajevu na spontano organiziranom susretu na{li strani fotoreporteri radi obilje`avanja 20 godina od po~etka opsade grada, mnogi kojima je to bio prvi dolazak nakon niza godina, primijetili su obnovljene, ali i novoizgra|ene objekte... Pred njihovim o~ima u najljep{em svjetlu bljesnuli su obnovljeni objekti graditeljskog naslije|a.

Razmjera {tete i obnova
I potpisnica ovih redova svjedo~ila je kako jedan od stranih ratnih izvje{ta~a govori da ne mo`e vjerovati da je to onaj isti objekt ~iji izgled pamti iz vremena kad je grad bio pod opsadom.

Dan {kole u Prnjavoru
U Osnovnoj {koli “Nikola Tesla” u Prnjavoru ju~er je obilje`en Dan {kole ili Dan dje~ijih postignu}a, javila je Srna. Direktor ove obrazovne ustanove Ranko Vukajlovi} rekao je da su u~enici i prosvjetni radnici prigodnim programom `eljeli da poka`u sugra|anima {ta su nau~ili i postigli u {kolskoj godini koja je na izmaku. “Na{i u~enici su ostvarili zapa`ene rezultate na svim nivoima {kolskih takmi~enja, a mo`emo biti zadovoljni i tokom nastavnog procesa. Kona~ne rezultate i stepen uspjeha zna}emo, ipak, nakon zasjedanja odjeljenskih i nastavni~kog vije}a” rekao je Vukajlovi}. , Za u~enika generacije u Osnovnoj {koli “Nikola Tesla” u Prnjavoru progla{ena je An|ela Preradovi}, koja je izjavila da joj se trud isplatio, da planira da upi{e Gimnaziju u Banjoj Luci, te da bi `eljela da zavr{i farmaciju ili medicinski fakultet. Sve~anost povodom Dana dje~ijih postignu}a odr`ana je i u Osnovnoj {koli “Milo{ Crnjanski” u Poto~anima.

Novi vodovod za srebreni~ka sela

Novoizgra|eni vodovod za 17 doma}instava iz srebreni~kih sela Jasenova i Podravanje predat je ju~er u upotrebu i ove porodice su dobile vodu za pi}e, izjavio je Srni stru~ni saradnik u Odjeljenju za urbanizam op{tine Srebrenica [evko Kari}. On je istakao da je sa 38.000 KM izgradnju vodovoda finansirao Razvojni program UN-a, tehni~ku dokumentaciju i dio vodovodnih cijevi obezbijedila je Op{tina, a mje{tani su obavili dio poslova na kopanju i zagrtanju kanala. Izgradnjom ovog vodovoda nekoliko porodica iz dijela Podravanja ponovo je dobilo vodu nakon 20 godina, jer im je u ratu uni{tena vodovodna mre`a, dok neka doma}instva iz Jasenove prvi put dobijaju vodu.
Palata Franji~evi}

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
Panjina kula prije 1992. i 2010. godine

REPORTA@A
OBOGA]IVANJE

9

Ono {to je ura|eno u ovom periodu na obnovi kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a govori i o slo`enosti izvedenih intervencija koje su kao takve katalo{ki detaljnije opisane. Me|u njima mogu se, izme|u ostalih, navesti i zahvati na Magribiji, ^ekrek~i Muslihudinovoj, Ali-pa{inoj d`amiji... a slo`ena je bila i vi{egodi{nja obnova Bijele tabije, ku}e Alije \erzeleza, Panjine kule... Me|u brojnim drugim radovima na objektima, a me|u njima su i oni koji su i simboli Sarajeva, nisu zaobi|eni ni {adrvani, ~esme, ste}ci, turbeta, ni{ani i drugi objekti. Katalog je koncipiran na na~in da omogu}uje sagledavanje onoga {to ba{tinimo i {to se ostavlja budu}im generacijama, a prilozi donose i nove podatke koji oboga}uju dosada{nje znanje.

Na vrlo pregledan na~in katalog daje uvid ne samo stru~noj javnosti nego i gra|anstvu u ono {to je ura|eno u periodu 2000 - 2012. godine i u njemu su zabilje`eni radovi na sanaciji, rekonstrukciji, restauraciji i revitalizaciji kako javnih, tako i stambenih, sakralnih i drugih spomenika na podru~ju Kantona Sarajevo

Istovremeno, u Sarajevu je predstavljen Katalog obnove kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo 2000-2010. (izdava~ mu je Kantonalni zavod za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Sarajevo, a za njegovu izradu kori{teni su podaci, tekstovi i grafi~ki prilozi koje su pripremili suradnici Zavoda - autori, voditelji ili koordinatori projekta. Fotografije i ostali grafi~ki prilozi, nazna~eno je, iz dokumentacije Zavoda, a u manjem broju prilozi preuzeti iz literature) u kojemu je dat presjek desetogodi{njeg rada slu`be za{tite na obnovi kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a. “Iako 1996. godine nisu postojali uvjeti za cjelokupno rekognisticira-

Memi{evi}a ~ardak u Crnotini potpuno je uni{ten u ratu

Vakufska zgrada “Arsa tekija”

nje fonda kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a na podru~ju Kantona Sarajevo, zbog miniranih i te{ko dostupnih podru~ja” (str. 12), zabilje`eno stanje govorilo je o 48 potpuno razorenih, 152 te`e o{te}ena objekta, vi{e ugro`enih objekata graditeljskog naslije|a, a ostatak fonda procijenjen je kao lak{e o{te}en. I prirodna ba{tina i spomenici prirode, tako|er, bili su izlo`eni devastaciji: unutar u`eg urbanog podru~ja zabilje`eno je 10 potpuno razorenih, 12 te`e o{te}enih i vi{e ugro`enih spomenika i cjelina. Izneseni podaci zorno govore o razmjerama {tete, a Katalog o njenoj sanaciji (pregled sanacije ratnih {teta za prve ~etiri poratne godine dat je Katalogom obnove kulturnohistorijskog i prirodnog naslije|a KS-a 1996-2000).

spomen-obilje`ja, prostorne cjeline/ambijenti u naselju, arheolo{ke zone i podru~ja, fortifikacijske cjeline i vojna arhitektura, objekti stambene arhitekture, javni objekti, privredni objekti, sakralni objekti, groblja i nadgrobni spomenici, prirodna ba{tina i pokretni spomenici, kao i u poglavlju posve}enu pravnom aspektu za{tite kulturne ba{tine i uvidu u informaciono-dokumentacionu djelatnost.

Vrijednost dokumenta
Ovisno o tome koje su aktivnosti u pitanju (restauracija, sanacija, revalorizacija, prijedlog mjera za{tite, funkcionalna rekonstrukcija, revitalizacija, elaborat za{tite, obnova fasada, program za{tite i kori{tenja, projekti hortikulturnog ure|enja, sanacija drvoreda...), katalo{ki pre-

Ku}a Alije \erzeleza prije i nakon rekonstrukcije

O{te}enja na spomeniku Umiru}i lav i spomenik nakon rekonstrukcije

Vodopad Skakavac

Katalog na vrlo pregledan na~in daje uvid ne samo stru~noj javnosti nego i gra|anstvu u ono {to je ura|eno u periodu 2000-2012. godine i u njemu su zabilje`eni radovi na sanaciji, rekonstrukciji, restauraciji i revitalizaciji kako javnih, tako i stambenih, sakralnih i drugih spomenika koje je Zavod za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a radio, kao i oni u koje je bio uklju~en. Ta preglednost o~ituje se u kazalu spomenika (i aktivnostima) grupiranih u cjeline: historijsko-memorijalni kompleksi i

gled daje potpuni uvid u metodologiju rada na obnovi kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a, a kroz separate i elaborate o za{titi koje je mjere potrebno poduzeti da bi se sa~uvalo graditeljsko i prirodno naslije|e, prostorne kompozicije, ambijentalne cjeline, etc. Ovaj katalog nije samo pregled onoga {to je ra|eno, nego je to i svojevrsna pri~a o povijesti graditeljstva jednog grada. Ima vrijednost dokumenta i u godinama koje slijede sve vi{e }e dobivati na dragocjenosti.
Angelina [IMI]

10

CRNA HRONIKA
U centru Trebinja, u Ulici Luke Vukalovi}a, pored rijeke Trebi{njice prona|eno je be`ivotno tijelo Nikole @arkovi}a (72) iz Trebinja. Policiju je o svemu obavijestio prolaznik koji je ugledao tijelo starca kako le`i na tlu. Iako nije zvani~no potvr|eno, pretpostavlja se da je starac, koji je ina~e bio sr~ani bolesnik, do`ivio infarkt dok je preksino} {etao pored rijeke. Ipak, ta~an uzrok smrti bi}e poznat po okon~anju istrage. Z. \.

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Starca pokosio infarkt dok je {etao

Nasilnici iza re{etaka

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo li{ili su slobode H. E. (1992) i T. J. (1990) iz Vogo{}e zbog sumnje da su po~inili krivi~no djelo nasilni~ko pona{anje. Pored navedenog, H. E. se tereti jo{ i za o{te}enje tu|e stvari. Nad osumnji~enima je izvr{ena kriminalisti~ka obrada u slu`benim policijskim prostorijama, ta~nije, uzete su im izjave na okolnosti pomenutih krivi~nih djela, nakon ~ega su pu{teni da se brane sa slobode.

Istraga uzgoja indijske konoplje u Hutovom blatu mjesecima tapka u mjestu

Bo{kovi}i i dalje jedini osumnji~eni
Istraga Kantonalnog tu`ila{tva Her ce go va ~ko-ne re tvan skog kantona otvorena jo{ u septembru pro{le godine, nakon pronalaska planta`a marihuane u Parku prirode Hutovo blato, sa vi{e od 2.000 stabljika indijske konoplje, tapka u mjestu. Nakon velike akcije i otkrivanja zasada indijske konoplje, podsjetimo, saop}eno je da se od te koli~ine mo`e proizvesti ~ak {est tona marihuane, ~ija bi tr`i{na vrijednost iznosila vi{e od dva miliona maraka. bru 2011, ali su nakon saslu{anja u Tu`ila{tvu HNK-a pu{teni da se brane sa slobode. S obzirom na to da su planta`e bile na nepristupa~nom terenu, za koji se sumnjalo da je i miniran, istra`itelji FUP-a su tokom akcije mo~varno podru~je Hutovog blata pretra`ivali ~amcima i helikopterima. Tada je prona|eno 13 polja na kojima su bile zasa|ene stabljike indijske konoplje, te su otkriveni ~itavi sistemi navodnjavanja, u {ta je ulo`ena ogromna suma novca. Uporedo s tim, policajci su pretra`ivali ku}e ~etvorice osumnji~enih u mjestima Gnjili{ta, Klepci i ^apljina te na{li dva motorna ~amca, kojima su, navodno, obilazili planta`e. Pored ~amaca, zaplijenjeni su automatska i poluautomatska pu{ka, tri lova~ke pu{ke, pi{tolj, 200 grama eksploziva, ru~na bomba i vi{e od 1.500 metaka razli~itog kalibra, te digitalne vage, motorole, mobiteli... Kako smo ve} pisali, cijela istraga je pokrenuta nakon {to su pripadnici MUP-a HNK-a uhapsili jednog narkomana, koji je

^etvorica Bo{kovi}a, koji su privedeni u akciji FUP-a u septembru pro{le godine, brane se sa slobode • Tu`ila{tvo dobilo nalaze uzoraka DNK koje je slalo na analizu, ali moraju se obaviti jo{ neke dodatne pretrage

U akciji FUP-a kori{teni ~amci i helikopter

Kako je jo{ tada saop}eno iz FUP-a, zaplijenjene stabljike kanabisa bile su prosje~ne visine dva metra, a te{ke izme|u pet i sedam kilograma. Vje{ta~enjem je utvr|eno da se radi o potencijalnoj drogi izuzetnog kvaliteta.

Po`ar
Nedugo nakon pronalaska tih planta`a, u Hutovom blatu je izbio po`ar u kojem je izgorjelo 80 posto Parka prirode, a {teta je procijenjena na oko 2,7 miliona maraka. Iz Tu`ila{tva HNK-a ka`u da ni u tom predmetu nemaju nikakvih informacija. A nakon izbijanja po`ara {pekulisalo se da je podmetnut, te da je za to kriva narko-mafija, koja je sve zapalila kako bi prikrila tragove, jer se, navodno, na tom podru~ju nalazilo jo{ planta`a koje policija nije otkrila. Me|utim, to nikada nije zvani~no potvr|eno. Bilo kako bilo, za podmetanje po`ara na za{ti}enom podru~ju zakonom je predvi|ena kazna od dvije do 12 godina zatvora.
Z. \ELILOVI]

Hap{enje narkomana
- Istraga je u toku. Dobili smo nalaze uzoraka DNK koje smo slali na analizu, ali moramo obaviti jo{ neke dodatne pretrage, kazao nam je Nijaz Mehmedba{i}, glavni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva HNK-a. Ina~e, jo{ nije utvr|eno ni to u ~ijem su se vlasni{tvu nalazile prona|ene planta`e, a osumnji~eni su za sada samo bra}a Sre}ko, Oliver i Nikica, te njihov ro|ak Nikola Bo{kovi}. Oni su uhap{eni u akciji Federalne uprave policije u septem-

Od otkrivenih stabljika indijske konoplje moglo se proizvesti {est tona marihuane

marihuanu uzgajao za svoje potrebe. On im je tada, navodno, rekao da se trebaju stidjeti {to njega hapse kada im u Hutovom blatu rastu cijela polja marihuane. Iako mu u prvi mah ba{ i nisu povje ro va li, ipak su oba vi li odre|ene provjere. Uglavnom, vo|eni tom informacijom, otkrili su planta`e, a u istragu se u me|uvremenu uklju~io i FUP, te je nakon zapljene ogromne koli~ine indijske konoplje visokog kvaliteta, uslijedilo i hap{enje Bo{kovi}a.

Jedan od njih radio je kao lovo~uvar u Parku prirode, ali je prije tri godine otpu{ten, kao i ve}ina radnika, jer JP Park prirode nije imao novca da ih pla}a. Navodno je tada s ostalim Bo{kovi}ima po~eo i uzgajati marihuanu u Hutovom blatu, a u prilog im je i{lo to {to je odli~no poznavao teren. Ipak, istra`itelji ne vjeruju da su Bo{kovi}i i organizatori svega, ve} sumnjaju da iza njih stoje druge osobe koje su otkri}em planta`a, ostale bez zarade ve}e od dva miliona maraka.

Dvojica saradnika biv{eg komesara MUP-a USK-a priznala krivicu

Libi}u i Okanovi}u uslovne kazne?
Dr`avno Tu`ila{tvo je Sudu BiH proslijedilo sporazume o priznanju krivice sklopljene sa nekada{njim komandirom PS Biha} Mehmedom Libi}em i Enverom Okanovi}em, zvanim Hod`a, iz Biha}a, a koji su optu`eni u predmetu Ramo Brki}. Za Libi}a, koji se tereti za zloupotrebu polo`aja, nagodbom je predvi|ena uslovna kazna od 18 mjeseci sa rokom ku{nje od tri godine, a za Okanovi}a tako|er uslovna, ali u trajanju od 24 mjeseca i koja se ne}e izvr{iti ukoliko u naredne tri godine ne po~ini novo krivi~no djelo. Njih dvojica su se obavezali da }e pred Sudom BiH svjedo~iti protiv ostalih optu`enih. - Navedeni optu`eni su potpisivanjem sporazuma u cijelosti priznali izvr{enje krivi~nih djela za koje ih tereti optu`nica Tu`ila{tva BiH od 12. januara ove godine. Predlo`ene kazne u skladu su sa udjelom optu`enih u izvr{enju krivi~nih djela, stoji u saop}enju Tu`ila{tva BiH. Odluka o razdvajanju predmeta u odnosu na Libi}a i Okanovi}a, te datum ro~i{ta na kojem }e se razmatrati ovi sporazumi najvjerovatnije }e se objaviti 27. juna, za kada je planiran po~etak su|enja biv{em komesaru MUP-a USK-a Rami Brki}u, optu`enom za organizirani kriminal, {verc drogom, zloupotrebu polo`aja ili ovla{tenja, primanje mita, o{te}enje tu|e stvari i ovjeravanje neistinitog sadr`aja. Pored njega, na optu`eni~koj klupi na}i }e se jo{ 15 osoba, koje se tako|er terete za neka od Z. \. ovih krivi~nih djela.

Sporazum proslije|en Sudu BiH

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

CRNA HRONIKA
U porodi~noj ku}i u mjestu Jevad`ije kod Te{nja M. K. je pretukao svoju suprugu R. K. Nesretnoj `eni ljekarska pomo} ukazana je u Slu`bi hitne pomo}i Te{anj, gdje je utvr|eno da je zadobila lak{e tjelesne povrede. Pripadnici Policijske stanice Te{anj su dojavu o ovom doga|aju dobila od de`urnog ljekara, nakon ~ega su uzeli izjavu od o{te}ene i osumnji~enog protiv kojeg }e biti podnesena prijava zbog krivi~nog djela nasilje u porodici.

11

Pretukao suprugu

U Sarajevu zapaljen peugeot

U sarajevskoj Ulici bosanskih gazija u no}i sa petka na subotu zapaljen je automobil peugeot 307, registarskih oznaka A92-K212, vlasni{tvo B. A, a koji je koristio J. N. U po`aru, sre}om, niko nije povrije|en, dok je unutra{njost vozila izgorjela u potpunosti. Uvi|aj su obavili slu`benici Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo, a vi{e detalja bi}e poznato po okon~anju istrage.

Napada~i na sve{tenika i njegovu suprugu nisu uhap{eni

Nekoliko sati nakon udesa kod Kalesije

Pop Savo Todorovi}

Voza~ golfa
preminuo u bolnici
Na Klinici za anesteziologiju i reanimatologiju tuzlanske bolnice, ju~er ujutro je od povreda zadobijenih u saobra}ajnoj nesre}i koja se u no}i s petka na subotu dogodila u Miljanovcima, preminuo Mujo ^ani} (65) iz Kalesije. Nastradali je upravljao automobilom golf, koji je nakon sudara s drugim golfom, za ~ijim volanom se nalazio Zoran \uri~i} iz Zvornika, sletio s ceste u kanal. Tom prilikom je zadobio te{ke povrede, a pomo} mu je ukazana u tuzlanskoj bolnici, gdje je, na`alost, nekoliko sati nakon prijema, izgubio `ivotnu bitku. U tuzlansku bolnicu su primljeni i saputnici iz ^ani}evog automobila, Abdulah ^ani} (40) i Fikret Baru~i} (57), kojima je pomo} ukazana na Klinici za ortopediju i traumatologiju. S druge strane, \uri~i} nije zadobio povrede. Uvi|aj na mjestu nesre}e obavili su slu`benici Policijske uprave Kalesija, a po nalogu de`urne tu`iteljice voza~i su alkotestirani, a ta~an uzrok saobra}ajne ne sre }e bi }e po znat po okon~anju istrage.

SE OPORAVLJA
Zdravstveno stanje sve{tenika, kojem su razbojnici pucali u glavu, zadovoljavaju}e, ka`u u Klini~kom centru u Banjoj Luci
Zdravstveno stanje pravoslavnog sve{tenika Save Todorovi}a iz Kalenderovaca kod Dervente, kojem su razbojnici iz pi{tolja pucali u glavu, zadovoljavaju}e je, potvr|eno je u banjalu~koj bolnici. - Pacijent je pri punoj svijesti i oporavlja se nakon operativnog zahvata, potvrdila je dr. Vesna Ivani{evi}, na~elnica Klinike za neurohirurgiju.

Uhap{en po potjernici KPZ-a Sarajevo

Naoru`ani plja~ka{i
Podsjetimo, sve{tenika i njegovu suprugu Jelicu napala su dvojica maskiranih i naoru`anih razbojnika koji su im u ~etvrtak nave~er upali u porodi~nu ku}u s namjerom da ih oplja~kaju. - Osumnji~eni jo{ nisu identifikovani i uhap{eni, potvr|eno je u de`urnom operativnom centru CJB Doboj. Plja~ka{i su bra~ni par vezali, pritom ih udaraju}i rukama i nogama po cijelom tijelu. Jedan od njih je iz pi{tolja popu ispalio hitac u glavu, a pucanj su ~ule kom{ije koje su potr~ale prema ku}i Todorovi}a. Kada su ih ugledali, razbojnici su isko~ili kroz prozor u prize-

S uvi|aja u Kalenderovcima: Todorovi}e spasile kom{ije

mlju i bje`e}i nastavili da pucaju. Uspjeli su pobje}i, a kom{ije su utr~ale u ku}u i odvezale Savu i Jelicu, te pozvale policiju i Hitnu pomo}.

Mje{tani u strahu
Razbojnici su i Jelici Todorovi} nanijeli te{ke povrede, ta~nije nesretna `ena je od udaraca zadobila potres mozga, ali je dobojsku bolnicu na svoju inicijativu napustila jo{ u petak. Ina~e, mje{tani Kalendero-

vaca ve} odavno su u strahu od plja~ka{a koji u posljednje vrijeme bukvalno haraju njihovim mjestom. Do sada je u Kalenderovcima oplja~kano nekoliko ku}a, a kako smo ve} pisali, i ku}a sve{tenika je prije sedam dana bila na meti lopova koji su mu ukrali laptop i oko 3.000 maraka. Tada je provaljeno i u ku}u njegovog kom{ije Ljube \ura{a, koji trenutno boravi u inostranstvu.
Z. \.

BJEGUNAC
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su na osnovu potrage sarajevskog Kazneno-popravnog zavoda prona{li i li{ili slobode Olivera Mu~i{tu (20), koji je prije dva mjeseca pobjegao iz zatvora poluotvorenog tipa na Igmanu. Kako saznajemo, Mu~i{ta je osu|en na tri mjeseca zatvora zbog kra|e, a 21. marta ove godine upu}en je na izdr`avanje kazne u zatvor na Igmanu, koji se nalazi u sklopu sarajev skog Ka zne no-po pra vnog zavoda. Me|utim, pobjegao je nakon deset dana, ta~nije 31. marta i za njim je raspisana potraga. Protiv Mu~i{te bi}e poduzete

Osu|en na tromjese~nu zatvorsku kaznu

Saobra}ajna nesre}a kod Banje Luke

ka`njen samicom
disciplinske mjere i bit }e smje{ten u samicu. Ina~e, Oliver Mu~i{ta poti~e iz 17-~lane porodice, a i neka od njegove bra}e ve} odavno imaju policijski dosje. Javnosti su daleko najpoznatiji Emrah i Robert Mu~i{ta, koji na du{i nose na desetine razbojni{tava, posebno napadaju}i starije `ene. Ipak, daleko najopasniji je Robert Mu~i{ta, koji je u januaru 2008. sa jo{ dvojicom maloljetnika Jetonom Osmanijem i Robertom Hrusti}em u sarajevskom na se lju Hra sno po suo benzinom i zapalio staricu Ljubicu \oki}-Spasojevi}, koja je nekoliko dana nakon toga preZ. \. minula.

Te{ko povrije|en petogodi{njak
U saobra}ajnoj nesre}i koja se desila u mjestu Kne`evi}i, na regionalnom putu Banja Luka ^a|avica, te{ke tjelesne povrede zadobio je maloljetni B. D. (2007). Dje~aku je pomo} ukazana u banjalu~koj bolnici, gdje je smje{ten na Kliniku za anesteziju i intenzivno lije~enje. - Dje~ak je dovezen sa te{kim povredama, koje, izme|u ostalih, uklju~uju frakturu frontalne kosti, kontuziju mozga, frakturu podorbite i hematom desnog kapka. Odmah po prijemu i primarnom zbrinjavanju provedene su sve dijagnosti~ke metode i konsultovan je neurohirurg. Zdravstveno stanje dje~aka je za sada stabilno, nastavlja se sa terapijom i daljim pretragama koje vr{e maksilofacijalni hirurg i oftalmolog. Sve dalje prognoze su preuranjene, ka`u u Klini~kom centru Banja Luka.
Dje~aku pomo} pru`ena u banjalu~koj bolnici

Prema policijskoj informaciji, dje~ak se nalazio u automobilu ford, kojim je upravljao njegov otac Branislav Bosni}, koji je preksino} po dolasku u Kne`evi}e, u jednom momentu izgubio kontrolu nad vozilom usljed ~ega je sletio sa kolovoza. Z. \.

12

REGION
VIJESTI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nakon incidenata zbog uklanjanja barikada na sjeveru Kosova

Situacija napeta
Patrijarh Irinej 7. juna u Zagrebu
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej sa ~lanovima Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve posjetit }e od 7. do 9. juna Zagreb, prenosi Srna. Patrijarh Irinej osve{ta}e tokom posjete hram Svetog Save koji se nalazi u sklopu novosagra|ene zgrade gimnazije “Kantakuzine Katarine Brankovi}” i duhovnog centra na Svetom Duhu. Tokom boravka u Zagrebu, gdje }e mu doma}in biti njegovo visokopreosve{tenstvo mitropolit zagreba~ko-ljubljanski i cijele Italije Jovan, patrijarh Irinej trebalo bi da se sastane sa kardinalom Josipom Bozani}em, predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovi}em i premijerom Zoranom Milanovi}em.

SAD osudile nasilje
SAD su osudile nasilje protiv KFOR-a i EULEX-a u petak u kojem su dvojica pripadnika KFOR-a povrije|ena i pozvale na uklanjanje barikada. Por tparol State Departmenta Mark Toner je rekao da SAD pozivaju Vladu Srbije da prekine materijalnu podr{ku koju pru`a ilegalnim paralelnim institucijama na Kosovu i tvrdoj struji, prenosi Tanjug. Portparol State Depar tmenta je naglasio da SAD u potpunosti pru`aju podr{ku KFORu i EULEX-u na obezbje|ivanju sigurnog ambijenta i omogu}avanju slobode kretanja ljudi i roba na Kosovu. “Sloboda kretanja ljudi i roba je u interesu i Kosova i Srbije, i u skladu sa EU te`njama koje imaju obje zemlje. Blokade puteva, barikade i nasilje slu`e samo da pogor{aju svakodnevni `ivot ljudi na Kosovu i da sprije~e slobodu kretanja”, naveo je por tparol State Depar tmenta. ~no frustrirana srpskim barikadama na Kosovu i su`avanjem kretanja, ali da mora razumjeti da je motiv Srba ~isto odbrambene prirode, jer se na taj na~in osje}aju malo sigurnije, kako ne bi bili iznena|eni nekim upadom kosovskih specijalaca. On je rekao da je apsolutno ubije|en da je KFOR iskoristio institucionalni vakuum u Srbiji uo~i formiranja vlade i probao da testira kakva }e biti reakcija Srba. Podsjetio je da je dr`avni vrh Srbije uputio apel kosovskim Srbima na mir i uzdr`avanje od nasilja.

Njema~ke i ameri~ke vojnike zamijenili su gr~ki, koji na punktu nadomak Zve~anu nastavljaju da obezbje|uju i kontroli{u saobra}aj • Nova uru{avanja i o{te}enja nadgrobnih spomenika
Na sjeveru Kosova, nakon nemira u petak zbog uklanjanja barikada u selu Rudare kod Zve~ana, u kojima su povrije|ena trojica Srba i dva vojnika KFOR-a, situacija je ju~er bila mirna, ali veoma napeta, javio je dopisnik Srne.

Zemljana barikada
Njema~ke i ameri~ke vojnike zamijenili su gr~ki, koji na punktu nadomak Zve~anu nastavljaju da obezbje|uju i kontroli{u saobra}aj na relaciji Pri{tina - Kosovska Mitrovica - Zve~an - Leposavi}. Incidenata nije bilo, ali su Srbi postavili novu zemljanu barikadu u Rudaru i poja~ali prisustvo na barikadama u Zve~anu i Kosovskoj Mitrovici. Na sna zi je odlu ka li de ra srpskih institucija i odbornika op{tina Zve~an i Kosovska Mitrovica o zabrani kretanja pripadnicima EULEX-a i KFOR-a teritorijom ovih op{tina. S druge strane, otvoren je za saobra}aj put prema Leposavi}u, ali prema tvrdnjama o~evidaca, zabilje`en je prolazak svega nekoliko putni~kih automobila u pravcu Leposavi}a i obratno. Uprkos sukobima u petak, sto-

U nasilju povrije|ena trojica Srba i dva vojnika KFOR-a

Reuters

Hiljade gra|ana se prislu{kuju
Ombudsmen Srbije Sa{a Jankovi} izjavio je da se broj zadiranja u privatne internet i telefonske komunikacije gra|ana od slu`bi bezbjednosti mjeri cifrom od vi{e hiljada. Jankovi} je rekao da on i povjerenik za informacije Rodoljub [abi} redovno dobijaju informacije o broju slu~ajeva u kojima su slu`be bezbjednosti nadzirale, odnosno prislu{kivale telefonske i internet-komunikacije gra|ana. “Preliminarni rezultati su vi{e nego zabrinjavaju}i... Situacija na terenu pokazuje da je broj zadiranja u privatne komunikacije gra|ana ve}i nego {to mo`e i da se pretpostavi”, rekao je Jankovi}, prenosi Srna.

tinjak Srba iz sjevernog dijela grada je u pratnji kosovske policije iza{lo na Zadu{nice na groblje u ju`nom dijelu grada, gdje su zatekli nova uru{avanja i o{te}enja nadgrobnih spomenika. Srbi su masovnije iza{li na groblja u Pri{tini i Kosovu polju, gdje su, tako|er, primije}ena dodatna o{te}enja ionako o{te}enih nadgrobnih spomenika. Dr`avni sekretar Ministarstva za Kosovo Oliver Ivanovi} ocijenio je da }e sada, nakon prekju~era{njeg KFOR-ovog poku{aja uklanjanja srpskih barikada, si-

tuacija na sjeveru Kosova i}i ka smirivanju i poru~io da KFOR treba da shvati da se to pitanje ne mo`e rje{avati silom. On je rekao da je veoma va`no dati prostor za politi~ki dijalog, te istakao da treba sa~ekati da se formira nova vlada Srbije.

Nastavak pregovora
“Imat }emo brzo nastavak pregovora. Ubije|en sam da jedino tako mo`emo na}i odr`ivo rje{enje” rekao je Ivanovi} za Ra, dio-televiziju Srbije. Iva no vi} je oci je nio da je me|unarodna zajednica prili-

Odr`ana 12. konvencija Socijaldemokratske partije Hrvatske

Ostoji}, Komadina, Opa~i} i
Maras potpredsjednici stranke
U prvi krug za Predsjedni{tvo SDP-a nisu pro{li Mirela Holy, Ranko Ostoji} i Vojko Obersnel, iako je on bio jedan od najbli`ih saradnika Zorana Milanovi}a
Ju~er je u zagreba~kom Domu sportova odr`ana 12. konvencija SDP-a Hrvatske na kojoj su izabrana ~etiri potpredsjednika stranke. Radi se o Rajku Ostoji}u, Zlatku Komadini, Milanki Opa~i} i Gordanu Marasu, prenosi Dnevnik.hr. Ostoji} je dobio 1.216 glasova de le ga ta, Ma ras 1.094 gla sa, Opa~i} 850, a Komadina 834 glasa. Osim njih, za potpredsjednike su se kandidirali i Arsen Bauk, Branko Gr~i}, @eljko Jovanovi} i Mirando Mrsi}. Zoran Milanovi} ~estitao je pobjednicima. “Ovaj tim borit }e se za stranku, Hrvatsku i bolju budu}nost svih nas” po, ru~io je. U SDP-ovo predsjedni{tvo, koje s predsjednikom stranke Zoranom Milanovi}em broji 18 ~lanova, izabrani su ministar zdravlja Rajko Ostoji}, predsje dnik za gre ba ~ke Grad ske skup{tine Davor Bernardi}, biv{i ministar prometa Zlatko Komadina, ministar poduzetni{tva Gordan Maras, ministar uprave Arsen Bauk, potpredsjednik Vlade Neven Mimica, potpred sje dni ca Vla de Mi lan ka Opa~i}, potpredsjednik Vlade Branko Gr~i}, vukovarski gradona~elnik @eljko Sabo, ministar prometa Sini{a Hajda{ Don~i}, ministar rada Mirando Mrsi}, ministar znanosti, obrazovanja i sporta @eljko Jovanovi}, predsjednik Hrvatskog sabora Boris [prem, predsjednica osje~kog SDP-a Biljana Borzan, gradona~elnik Jastrebarskog Mihael Zmajlovi}, sisa~ko-moslava~ka `upanica Marina Lovri} - Merzel i esdepeovac Vedran Babi}. U prvi krug za Predsjedni{tvo nisu pro{li Mirela Holy, Ranko Ostoji} i Vojko Obersnel, iako je on Milanovi}u bio jedan od najbli`ih saradnika. “Ide mo ra di ti” po ru ~io je , predsjednik SDP-a Zoran Milanovi} ~lanovima svoje stranke koji su se, pod sloganom Srce dobrih promjena, ju~er okupili na 12. konvenciji na kojoj su, tri sedmice nakon {to su Milanovi}a potvrdili za predsjednika, izabrali potpredsjednike te ~lanove SDP-ovog predsjedni{tva i Glavnog odbora. Burnim aplauzom esdepeovci su pozdravili Milanovi}evo

Milanovi}: ^estitam na pobjedi, idemo raditi

prvo obra}anje kojim je otvorio Konvenciju, a kojim je strana~ke kolege pozdravio kao ~lanove pobjedni~ke stranke i pobjedni~ke koalicije. “^estitam na pobjedi, idemo raditi” poru~io je Milanovi} es, depeovcima.

Gotovo 2.300 SDP-ovih delegata bilo je pozvano na Konvenciju na kojoj su izme|u 34 kandidata, izabrali 17 ~lanova Predsjedni{tva, od kojih se 13 biralo po regionalnoj kvoti (po dva iz pet regija i tri iz Zagreba), a ~etiri na nacionalnoj razini.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

13

Presuda biv{em egipatskom predsjedniku

do`ivotni zatvor
Mubarak je progla{en krivim za u~estvovanje u ubistvima oko 850 demonstranata tokom 18-dnevne pobune pro{le godine Na do`ivotni zatvor osu|en je i biv{i ministar unutra{njih poslova
Biv{i egipatski predsjednik 84godi{nji Hosni Mubarak osu|en je na do`ivotni zatvor zbog ubistva demonstranata tokom narodne pobune 2011, navodi se u presudi koju je ju~er u Kairu pro~itao predsjednik suda Ahmed Refat. Mubarak je progla{en krivim za u~estvovanje u ubistvima oko 850 demonstranata tokom 18-dnevne pobune koja ga je 11. februara 2011. zbacila sa vlasti.

Mubaraku
ravio u jednoj vojnoj bolnici. Odmah poslije objavljivanja presude ispred sudnice je po~elo slavlje, dok je u sudnici do{lo do manjih sukoba. “Narod ho}e ~i{}enje pravosu|a” vikali su advokati gnjevni na, kon osloba|anja {est sigurnosnih zvani~nika optu`enih za umije{anost u smrt demonstranata i nakon izjave suca da su ~injenice navedene u optu`bi protiv Mubarakovih sinova zastarjele, prenosi Fena. Advokati, koji su se konstituirali kao gra|anska strana u postupku, izrazili su bojazan da }e Mubarak i Al-Adli biti oslobo|eni u `albenom postupku. Incidenti su se dogodili i ispred sudnice u predgra|u Kaira, gdje su se sukobili demonstranti protiv Mubaraka i njegove pristalice. Do sukoba je do{lo i izme|u demonstranata i policije koja je ~uvala zgradu policijske akademije, gdje je posljednjih deset mjeseci odr`ano su|enje Mubaraku. Iako su oslobo|eni optu`bi za korupciju, Ala i Gamal Mubarak ostat }e u pritvoru, jer im sljede}e sedmice po~inje su|enje po optu`nici za umije{anost u berzanske manipulacije.

Dijamantni jubilej
Velika Britanija ju~er je pod ki{om po~ela ~etverodnevno slavljenje 60 godina kraljevanja Elizabete II, drugog dijamantnog jubileja u cijeloj povijesti britanske monarhije, poslije jubileja kraljice Viktorije 1897, prenosi Fena. Kraljica, koja obo`ava konje, prvi dan proslave obilje`ila je prisustvuju}i tradicionalnim konjskim trkama u Epsomu, na jugu Londona. A danas }e na Temzi biti odr`ana nauti~ka parada s 1.000 brodova. O~ekuje se milion gledalaca. Oko {est miliona ljudi slavit }e ovaj jubilej na ulicama, oko stolova s hranom i pi}em i na izletima. Sutra }e se slavlje odr`avati nave~er, s piknikom u bakingemskim vrtovima i koncer tom ispred palate. A dan kasnije }e se u katedrali Svetog Pavla odr`ati misa i povorka kralji~inih ko~ija na ulicama Londona.

Smrtna kazna
Tu`ila{tvo je zbog te`ine optu`be zatra`ilo smrtnu kaznu, no sud je ipak odlu~io da }e Mubarak svaki dan do kraja `ivota provesti u zatvorskoj }eliji. Biv{i Mubarakov ministar unutra{njih poslova Habib al-Adli tako|er je osu|en na do`ivotni zatvor zbog ubijanja demonstranata, dok je {est visokih zvani~nika egipatskih slu`bi sigurnosti oslobo|eno. Mubarakovi sinovi Gamal i Ala oslobo|eni su optu`bi da su umije{ani u korupciju, prenosi Srna. Osu|eni imaju pravo na `albu. Sudija Ahmed Refat insistirao je da je su|enje bilo po{teno, a prije nego {to je izrekao presude, pro~i-

Pla~u}i odbijao da iza|e iz helikoptera koji ga je prevezao u zatvor

tao je o{tro saop}enje. Mubarak, koji je nosio sun~ane nao~ale i svijetlosme|u jaknu, kao i njegovi suoptu`enici, nalazio se u `eljeznom kavezu. Refat je opisao Mubarakovu eru kao 30 godina tame i kao najgoru no}nu moru, koja je okon~ana tek onda kada su Egip}ani, kroz ustanak, zatra`ili promjene. Refat je kazao kako Mubarak i Al-Adli nisu ni{ta uradili kako bi sprije~ili ubistva tokom masovnih protesta nenaoru`anih ljudi, koje

30 GODINA TAME Predsjednik suda opisao je Mubarakovu eru kao 30 godina tame i kao najgoru no}nu moru, koja je okon~ana tek onda kada su Egip}ani, kroz ustanak, zatra`ili promjene
su snage sigurnosti nasilu poku{ale zaustaviti. Nakon izricanja presude, egipatsko dr`avno tu`ila{tvo izdalo je naredbu da biv{i predsjednik Hosni Mubarak bude preba~en u zatvor. On je pla~u}i odbio da iza|e iz helikoptera koji ga je iz zgrade suda prevezao do zatvora u Tori, ju`no od Kaira, izjavio je jedan zvani~nik sigurnosnih slu`bi. “Plakao je i nije htio da iza|e iz helikoptera. Pripadnici sigurnosti su morali da ga ubje|uju da iza|e” izjavio je glasnogovornik , za AFP, prenosi Fena. Mubarak je od po~etka su|enja, koje je po~elo 3. augusta 2011. i tokom kojeg je on negirao krivicu, bo-

Nestalo 30 filipinskih ribara
Trideset ribara ju~er je nestalo, a stotine putnika su blokirane {irom Filipina tokom udara tropske oluje Mawar, koja je pra}ena jakom ki{om. Nevrijeme je poremetilo vazdu{ni i pomorski saobra}aj, po{to je oluja potpuno pokrila glavno ju`no ostrvo Luzon i centralnu provinciju Visajas. Vi{e od 500 ljudi ostalo je blokirano u lukama po{to je obalska stra`a zabranila brodovima da isplove po nevremenu. Nepoznata je sudbina 30 ribara, a zvani~nici pretpostavljaju da ih je oluja zatekla na otvorenom moru. U toku je operacija potrage i spa{avanja, ali u njoj ne u~estvuju avioni, jer ne mogu da polete zbog lo{e vidljivosti, prenio je list Bangkok Post na svom web sajtu. Oko 20 oluja zahvati Filipine sa Tihog okeana svake godine i nanosi ljudske `rtve i materijalnu {tetu. Mawar je prva velika oluja u 2012.

Osjetljiv trenutak
Malo Egip}ana je vjerovalo da }e Mubarak zavr{iti na vje{alima, iako neki smatraju da on to zaslu`uje. Demonstranti su poslije Mubarakovog svrgavanja sa vlasti na skupovima ~esto nosili njegovu lutku koja visi sa vje{ala. Ovo je prvi put da je neki svrgnuti arapski lider izveden pred regularan sud. Presuda je izre~ena u veoma osjetljivom trenutku za Egipat, po{to se zemlja nalazi pred drugim krugom predsjedni~kih izbora, u koji su se plasirali kandidati organizacije Muslimanska bra}a i Mubarakov posljednji premijer.

Sukobi ispred zgrade policijske akademije gdje je odr`ano su|enje

Reuters

Sirija

Arapska liga tra`i

Osam mrtvih u Tripoliju
Osam osoba je ubijeno, a 21 ranjena ju~er u libanskom gradu Tripoli, u razmjeni vatre izme|u pristalica i protivnika sirijskog re`ima, prenosi Fena. Sporadi~na pucnjava je po~ela ve} u no}i s petka na subotu, a kada su ispaljene rakete, brojne porodice su napustile svoje domove, precizirao je ovaj izvor i dodao da su se sukobi nastavili s prekidima. Sukobili su se stanovnici iz ~etvrti Bab al-Tebana, prete`no suniti i neprijateljski raspolo`eni prema re`imu Ba{ara al-Asada, i stanovnici D`abala Muhsina koji simpatiziraju ovaj re`im.

vi{e posmatra~a
Arapska liga je zatra`ila od Vije}a sigurnosti UN-a pove}anje broja posmatra~a koji nadgledaju primirje u Siriji. Generalni sekretar Arapske lige Nabil al-Arabi je u pismu najvi{em tijelu UN-a predlo`io pro{irenje ovla{tenja posmatra~ke misije UN-a radi za{tite sirijskog naroda, prenosi Srna. Arabi je osudio masakr u sirijskom selu Hula i pozvao Vije}e sigurnosti da brzo reaguje radi zaustavljanja nasilja u Siriji. Prema sada{njem mandatu, nenaoru`ani posmatra~i UN-a mogu samo da prate proces primjene plana specijalnog izaslanika UN-a i Arapske lige Kofija Annana i da {alju izvje{taje svjetskoj organizaciji o kr{enjima sporazuma. U Siriji se trenutno nalazi oko 300 posmatra~a iz UN-a, a taj broj je odre|en rezolucijom 2043 Vije}a sigurnosti UN-a. U me|uvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je pod me|unarodnim diplomatskim pritiskom pristati na usvaU Siriji se trenutno nalazi oko 300 posmatra~a iz UN-a
Reuters

janje o{trijih mjera protiv sirijskih vlasti i rekao da treba dati vi{e vremena Annanovom mirovnom planu, prenosi Srna. SAD i Velika Britanija prethodno su pozvale Moskvu da se poja~a osuda sirijskog re`ima poslije masakra u Huli, gdje je pro{le sedmi-

ce ubijeno 108 ljudi. Vije}e sigurnosti UN-a je na vanrednoj sjednici osudilo sirijske vlasti povodom masakra u Huli i pozvalo na provo|enje istrage o tom doga|aju. Rusija je glasala protiv te rezolucije, uz ocjenu da je ona neuravnote`ena.

14

OGLASI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA 15 Diane Offereins, potpredsjednica Discover Financial Servicesa
OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

Kriza - pitanje na
koje nema odgovora
Od pojavljivanja finansijske krize 2008. godine do danas, svijet se drasti~no promijenio • Niko ne zna kuda dalje
Razgovarao: Jakub SALKI]

Jedna od najuspje{nijih `ena finansijskog biznisa u svijetu, pozicionirana kao osma na rang-listi magazina U.S. Banker, potpredsjednica Discover Financial Servicesa, vlasnika karti~arskog brenda Diners Club, Diane Offereins za Oslobo|enje je govorila o poslovanju u ovoj regiji, ali i finansijskim problemima koji potresaju svijet proteklih ~etiri godine. • Jeste li zadovoljni poslovnim rezultatima u BiH i kakav je uop}e potencijal ove regije za rast? - Mislim da je rano govoriti o tome jesam li zadovoljna ili nisam, sad smo u ranoj fazo razvoja gdje nam je bitno da ra{irimo podru~je prihvata Diners Club kartica, da poka`emo na{im partnerima i trgovcima da je DC najbolji brend koji mo`e da ima donese najbolje pogodnosti. Rano je o tome govoriti, ali na{i partneri u Diners Clubu imaju dobar plan. Veoma smo ohrabreni planom za rast, ne samo {to ima potencijal za pove}anje broja ~lanova Diners Cluba, ljudi koji koriste na{e kartice, nego i planom {irenja mre`e prihvata kartica. Na{im planom {irenja `elimo bh.

vlasnicima kartica ponuditi lijepo iskustvo kori{tenja kartica u cijelom svijetu i cijeloj regiji.

Pametni investiraju
• Posljednje ~etiri godine obilje`ila je finansijska kriza, koliko se od 2008. do danas promijenio finansijski svijet pod uticajem krize? - Nisam ekspert u ovoj oblasti, ali iz perspektive biznisa u kojem sam, mogu re}i da se svijet drasti~no promijenio, ali finansijska kriza je u rastu}im tr`i{tima, kao {to je tr`i{te BiH, do{la kao prilika. U problemati~nim vremenima pametni ljudi tra`e prava mjesta gdje }e investirati i to je veoma ohrabruju}e za svako pojedina~no tr`i{te. • Prvo je bila finansijska kriza, pa recesija, zatim du`ni~ka kriza u Evropi, na kraju kriza eurozone... ~ini se da se samo nadovezuju jedna na drugu, mislite li da sve ove krize imaju zajedni~ki uzrok? - Iz mog iskustva, mislim da je to pitanje na koje bi svako `elio odgovor, ali niko ga zasigurno ne zna, svako ima svoju ta~ku gledi{ta. Mislim da uop{te nisam sigurna {ta je uzrok, ali je zaista va`no da ga razumijemo

i da budemo sigurni da smo stvari postavili na pravo mjesto kako nam se to ne bi dogodilo ponovo. Mislim da se trebamo suo~iti s tim i krenuti naprijed, vidjeti gdje idemo odavde i kako kreirati nove mogu}nosti za rast. To je vjerovatno najkomlikovanije pitanje za koje trebamo prona}i odgovore. • Gdje idemo? - Gdje idemo? Mislim da je to veliko i va`no pitanje za odgovoriti. Kada bih imala odgovor na to pitanje, bila bih predsjednica svih bankara na svijetu ili ne{to sli~no, ali to }u ostaviti ekspertima. Me|utim, znam da mi u mom biznisu imamo strategiju da prona|emo prava mjesta za investiranje, imamo dugoro~nu strategiju rasta i napretka. Problemi u svijetu su vjerovatno ne{to {to jo{ ne mo`emo shvatiti, me|utim, prona}i prava rje{enja za na{ biznis je dovoljan izazov.

Foto: D`: KRIJE[TORAC

Potraga za partnerima
• Koja su to mjesta gdje treba investirati? - Kada govorimo o tome gdje investirati, moram re}i da mi prvo moramo prona}i najbolje partnere, u ovom slu~aju one

koji ulijevaju povjerenje za partnerstvo. Diners Club dakle prvo na|e prave partnere, a onda tra`imo mjesta gdje ima mogu}nosti za ostvarivanje rasta i gdje ima potrebe za na{im proizvodima na brzorastu}im tr`i{tima. Dakle, nama je bitno da imamo pravog partnera, pravi proizvod i tr`i{te spremno da prihvati na{ proizvod. Osim ove regije, ula`emo i na drugim tr`i{tima kao {to su Indija i Kina. Tako|er, Rusija je vrlo dobro tr`i{te za nas, brzorastu}e i obe}avaju}e.

Privredna komora RS-a

Dani komora Republike Srpske organizuje u Lakta{ima Dane doma}e proizvodnje Privredna
doma}e proizvodnje s ciljem promocije doma}ih proizvoda u okviru projekta Na{e je bolje, javila je Srna. Portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojevi} rekao je da je cilj ove akcije promovisanje vlastitih proizvoda, ~ijom se kupovinom ja~a doma}a privreda, {to zna~i vi{e novca za penzije, zdravstvo, obrazovanje i nova radna mjesta. “Kupovinom doma}ih proizvoda poma`emo sami sebi, pogotovo u trenutku kada nas potresa ekonomska kriza i te{ko poslovanje” , istakao je Blagojevi}. On je dodao da }e se svojim prozvodima predstaviti desetak preduze}a iz RS-a, te da }e u Kotor-Varo{i ova akcija biti odr`ana 7. juna, a u Mercator centru Gradi{ka 29. juna. Na platoima ispred ovih prodajnih objekata, u okviru promocija, bi}e postavljeni {tandovi na kojima }e biti organizovane prezentacija, degustacija, te stimulativna prodaja putem nagra|ivanja potro{a~a za kupljene proizvode. Promociju doma}e proizvodnje prati}e bogat kulturno-zabavni program, u kojem }e nastupiti lokalna kulturno-umjetni~ka dru{tva.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH

Mobilna telefonija i internet u porastu
Broj korisnika mobilne telefonije i interneta u BiH u pro{loj godini bio je u porastu, dok je fiksna telefonija u istom periodu u blagom opadanju, podaci su Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Na kraju 2011. ukupan broj korisnika fiksne telefonske mre`e iznosio je 956.644, odnosno svaki ~etvrti stanovnik BiH korisnik je fiksne telefonske mre`e. U odnosu na 2010. godinu broj fiksnih linija smanjen je za 3,34 posto. Kretanja u fiksnoj telefoniji u BiH ne odstupaju od stanja u zemljama regiona i EU, budu}i da je i tamo broj telefonskih priklju~aka u stagnaciji ili blagom opadanju, navodi se u informaciji o ocjeni stanja tr`i{ta telekomunikacija BiH. Na tr`i{tu mobilne telefonije u toku pro{le godine ostvaren je porast broja pretplatnika, ukupnog prihoda i ostvarenog saobra}aja. Broj pretplatnika mobilne telefonije na kraju pro{le godine bio je 3.171.283, {to zna~i da su od 100 stanovnika njih 82,54 posto bili pretplatnici mobilne telefonije. U odnosu na 2010. broj pretplatnika mobilne telefonije porastao je za 5,2 posto. Ukupan broj korisnika interneta krajem pro{le godine u BiH iznosio je 2.113.100, odnosno 55 posto stanovnika koristilo je internet, {to je u odnosu na godinu ranije pove}anje od 5,7 posto.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 106 - 2. 6. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Kina Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 156 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB CNY RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.527514 1.524887 25.823853 0.075656 0.262551 0.637562 2.026951 0.565032 0.257566 0.216898 1.624700 0.846469 2.423528 1.583299 0.046724 0.248572 1.663575

1.955830 1.531342 1.528709 25.888574 0.075846 0.263209 0.639160 2.032031 0.566448 0.258212 0.217442 1.628772 0.848590 2.429602 1.587267 0.046841 0.249195 1.667744 USD BAM

1.955830 1.535170 1.532531 25.953295 0.076036 0.263867 0.640758 2.037111 0.567864 0.258858 0.217986 1.632844 0.850711 2.435676 1.591235 0.046958 0.249818 1.671913 1.51026 2.381516

SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 05. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 31. 05. 2012 =

16

OGLASI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Odr`ana sjednica Vlade Kantona Sarajevo

Pokrenuta izmjena
Ustava KS-a
Na sjednici Vlada Kantona Sarajevo podnijela je predsjedavaju}oj Skup{tine KS-a amandmane na Ustav Kantona Sarajevo, te ih proslijedila u skup{tinsku proceduru na razmatranje i usagla{avanje sa presudom Ustavnog suda FBiH o prenosu nadle`nosti sa KS-a na op}ine, te presudom Sejdi} - Finci koju je donio Sud u Strasbourgu. Na ovaj na~in Vlada KS-a je prva u BiH pokrenula izmjenu Ustava KS-a s ciljem uva`avanja presude iz slu~aja Sejdi} - Finci, jer }e se jednaka prava dati i kategoriji stanovni{tva koji se izja{njava kao ostali, a {to su svojom inicijativom zatra`ili i poslanici u Skup{tini KS-a koji se izja{njavaju kao Ostali. Usvojen je i prijedlog zakona o rudarstvu KS-a, te proslije|en u skup{tinsku proceduru na razmatranje i usvajanje zastupnika Skup{tine KS-a na narednoj sjednici. Na prijedlog ministra privrede Rusmira Sendi}a Vlada je donijela odluku o iznosima nov~anih podsticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, minimalnim uvjetima za po~etak proizvodnje, minimalnim uvjetima za investiranje i rokovima podno{enja zahtjeva za teku}u godinu. Vlada je usvojila i plan upisa 4.700 u~enika u prvi razred srednjih {kola na podru~ju KS-a, koliko ih ove godine zavr{ava osnovnu {kolu. Kako je precizirano, prvi konkursni rok trajat }e od 11. do 22. juna ove godine, dok }e se prijemni ispiti odr`ati 25. i 26. juna. Drugi konkursni rok trajat }e od 2. do 4. jula 2012. godine. Prema ovom planu na raspolaganju ovim u~enicima bit }e 196 odjeljenja, koliko je ove godine globalno planirano. Ovim planom se, tako|er, `eljelo podsta}i upisivanje u~enika u proizvodna zanimanja u tehni~kim i stru~nim {kolama, te postepeno smanjivanje upisa u~enika u gimnazije, jer upravo zavr{enih gimnazijalaca ima najvi{e na evidenciji kod Slu`be za zapo{ljavanje. Nakon provedene procedure Vlada je imenovala Ljiljanu Pelidiju za direktoricu Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. Tako|er je za direkoricu JU Srednjo{kolski centar Ilija{ Vlada imenovala profesoricu stru~no-teoretskih predmeta Nihretu Rahi}, dok je za direktore Osnovne {kole Sa-

burina i Pete osnovne {kole Ilid`a imenovala profesora maternjeg jezika Avdiju Hasanbegovi}a i profesora vjeronauke Husu Rami}a. Donesena je i izmjena Rje{enja o imenovanju Savjeta za nauku KS-

a, pa su umjesto prof. dr. Dejana Milo{evi}a i ranijeg ministra dr. Emira Suljagi}a, u Savjet imenovani prof. dr. Mirjana Vukovi} i aktuelni ministar prof. dr. Fahrudin S. Hu. Oru~evi}.

Op}ina Novi Grad

Zavr{eno deminiranje u MZ Rakovica

Brdo bez mina
Projekat deminiranja Brdo u mjesnoj zajednici Rakovica, zavr{en je nedavnom primopredajom radova. Deminirano podru~je obuhvata povr{inu od 43.284 kvadratna metra. To kom de mi ni ra nja pro na|ena su 53 neeksplodirana uboj na sred stva. Ra do ve je izvodilo Udru`enje za elimina ci ju mi na iz Sa ra je va, a sredstva za realizaciju ovog projekta izdvojile su Op}ina Ilid`a i Evropska unija. Sa zavr{etkom deminiranja lokacije Brdo po~ele su priprema za realizaciju jo{ ~etiri ovakva projekta na podru~ju Krupca, isti~u u Civilnoj za{titi Op}ine Ilid`a i pozivaju gra|ane da mogu bez zakonskih posljedica, pre da ti ne ek splo di ra na ubojna sredstva predstavniciZ.T. ma ove slu`be.

Nagrade i diplome
Sve~ana dodjela diploma i nagrada za u~enike, u~esnike 13. smotre tehni~kog stvarala{tva mla dih No vog Gra da, odr`ana je pod pokroviteljstvom Op}ine u organizaciji Udru`enja tehni~ke kulture Novi Grad. U~enicima su dodijeljene nagrade za osvojeno prvo, drugo i tre}e mjesto u disciplini test znanja iz nastave za u~eni ke pe tih, {es tih, se dmih, osmih i devetih razreda. Uru~ene su diplome i nagrade u iznosu od 50 KM za osvojeno prvo mjesto, za drugo 40 i za osvo je no tre }e mjesto 30 KM. Dodjeli su prisustvovali u~enici, nastavnici, ro di te lji, pred sta vni ci udru`enja i pomo}nik na~elni ka Ta jib De la li}, ko ji se obratio prisutnima i iskazao pu nu po dr{ku prven stve no radu u~enika koji su najbolji me|u naj bo lji ma. De la li} je na gla sio da }e Op}ina Novi Grad i Slu`ba za privredu, obrazovanje, sport i kulturu na ~ijem je ~elu, podr`avati i ubudu}e ovakve aktivnosti koje su od interesa za lokalnu zajednicu i Op}inu. Na kraju je u~enicima uru~io diplome i nagrade, kao i zahvalnicu Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, koji je bio doma}in ove smotre.
S. Hu.

tehni~kim stvaraocima 70 hiljada KM za
sanaciju vrti}a
U Op}ini Novi Grad odr`an je sastanak izme|u predstavnika Op}ine i JU Djeca Sarajeva. Na sastanku kojem su prisustvovali na~elnik Op}ine Novi Grad Aner [uman i direktorica JU Djeca Sarajeva Mirjana Jovanovi} - Halilovi} izdvojen je grant iz bud`eta Novog Grada za vrti}e koji se nalaze u ovoj op}ini u iznosu od 70 hiljada maraka.

Donacija Op}ine Novi Grad JU Djeca Sarajeva

- Op}ina Novi Grad svake godine izdvaja sredstva pa tako i ove. Generalno, vrti}i u Novom Gradu ne nalaze se u najboljem stanju. Ovih 70 hiljada maraka rasporedit }emo prema prioritetima, a ono {to znamo u ovom trenutku je da }e oko 30 hiljada maraka biti utro{eno za sanaciju krova na vrti}u Lastavica, kazala je Jovanovi} - Halilovi}. S. Hu.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Rimokatoli~ka crkva sv. Ivana Krstitelja u Tar~inu

U op}inskoj anketi gra|ani Ilid`e tra`e

Uskoro obnova

`upne ku}e
@upnu crkvu sv. Ivana Krstitelja u Tar~inu sagradio je 1940. godine ~e{ki arhitekta Karel Par`ik, dok je tek prije 40 godina uz crkvu napravljena i `upna ku}a koja je nedavno otkupljena od jedne porodice. Mala `upna zajednica, smje{tena izme|u Ivanplanine i Bla`uja danas broji 134 vjernika. - Crkvu koju su vrijeme i razli~ite okolnosti dobrano na~eli, uspjeli smo kroz protekle godine obnoviti i prilagoditi prikladnoj slu`bi Bogu i vjernicima, objasnio je vl~. Pero Tunji}, `upnik. Ipak, poplave su prije {est godina na{tetile ponajvi{e `upnoj ku}i koja se nalazi uz crkvu. - Kako bi bila cjelina sa crkvom, ku}u smo ofarbali u `uto. Mo`da to i izgleda lijepo, ali nema nikakvu funkciju. Prije {est godina, poplavio nam je gornji sprat, pa se i danas osjeti vlaga. Sve {to tra`imo je da se urade fasaderski radovi, odnosno prijeko nam je potrebna toplotna izolacija, naglasio je `upnik Tunji}. Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a svake godine izdvaja odre|eni iznos za sve vjerske zajednice. Za izvo|enje fasadnih radova potrebno je 7.200 maraka. - ^im zahtjev bude dostavljen Ministarstvu, odmah }emo izdvojiti sredstva za ovu svrhu, a o tome sam upoznao i premijera, kazao nam je Abid Jusi}, ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a. M. T.

Vi{e {ansi za posao

I ^E[]I PREVOZ
Anketiranje gra|ana u svih 16 mjesnih zajednica op}ine Ilid`a na terenu je obavljeno krajem pro{le godine. Nakon nedavno zavr{ene obrade podataka, prezentirana je kompletna informacija o provedenoj anketi, kao i informacije za svaku mjesnu zajednicu pojedina~no. Dobijeni rezultati su pokazali kakve sve probleme imaju stanovnici Ilid`e i {ta treba uraditi da se oni prevazi|u. Anketa je provedena metodom slu~ajnog odabira, a obra|ene 4.000 ispravnih listi}a predstavljaju reprezentativan uzorak. U Slu`bi za koordinaciju rada sa mjesnim zajednicama smatraju da je izvje{taj korektno i odgovorno sa~injen, bez ikakvog friziranja podataka. Anketom su bili obuhva}eni podaci o doma}instvima i pitanja iz 13 oblasti, me|u kojima su infrastruktura, vodoza{tita i legalizacija, usluge, socijalni status, zapo{ljavanje, bezbjednost, kultura, obrazovanje, sport, mladi... Zato se mo`e re}i da su ovo realni pokazatelji stvarnog stanja u ovoj op}ini. Ipak, anketa je pokazala da su gra|ani najvi{e nezadovoljni stanjem infrastrukture u njihovim mjesnim zajednicama, gradskim prevozom i nedovoljnim prilikama za zapo{ljavanje.

Stanovnici tra`e i vi{e zelenih povr{ina koje bi sami ure|ivali, ve}u kontrolu u ugostiteljskim objektima, bolju bezbjednost, te otvaranje srednjo{kolskog centra, op}inske komunalne firme, ispostave za pla}anje ra~una, prodavnice za socijalno ugro`ene, bioskopa...

Godi{njica stradanja mje{tana sarajevskih Ahatovi}a i Dobro{evi}a

Gra|ani najvi{e tra`e sanaciju i asfaltiranje ulica

Polo`eno cvije}e na spomen-plo~u stradalim mje{tanima

Kroz zloglasne logore u Rajlovcu pro{lo 550 logora{a
Ispred O[ “Dobro{evi}i” ju~er je obilje`ena 20. godi{njica stradanja mje{tana Ahatovi}a i Dobro{evi}a, te formiranja prvih logora u Rajlovcu. Delegacija Op}ine Novi Grad, ~lanovi bora~kih organizacija, udru`enja logora{a, te porodice i prijatelji polo`ili su cvije}e na spomen-obilje`je i plo~u i prisjetili se ubijenih logora{a. - Na dana{nji dan 1992. godine na ovim podru~jima izvr{eno je hap{enje, odvo|enje i formiranje prvih logora na podru~ju op}ine Novi Grad. Kroz ove zloglasne logore pro{lo je 550 ljudi, ta~nije kroz Veliki hangar 113, Mali hangar 90, Distributivni centar 105 i Kisikanu 243 logora{a. Od toga pet logora{a je ubijeno u ovim logorima, 15 pripadnika teritorijalne odbrane je zarobljeno i nemilosrdno ubijeno, 11 je odvedeno na Ilid`u, gdje su po na{im saznanjima i pogubljeni, a 48 ih je stradalo na Sokolini, kazao je Amir Smje~anin, predsjednik Udru`enja logora{a Novi Grad dodav{i da su i danas glavni izvr{ioci ovih zlo~ina Nikola Stani{i}, Mile Stojanovi}, @arko Krsman, Radomir [piri} i drugi na slobodi. Elvir Jahi} jedan je od pre`ivjelih logora{a koji je u logoru Mali hangar proveo 12 te{kih dana. Pri~a nam da je zarobljen 2. juna na obroncima Ahatovi}a zajedno sa jo{ petnaestak svojih saboraca, nakon ~ega su dovedeni ispred prodavnice u Bojniku, gdje su ih, kako ka`e, njihove doju~era{nje kom{ije pravoslavne vjeroispovijesti, sa kojima su dijelili i dobro i zlo, zvjerski pretukle. - U logoru su nas mu~ili sa svim i sva~im, bacani su nam bojni otrovi, svakodnevno su vr{ena maltretiranja. Hranu nismo dobijali po ~etiri - pet dana, a onda bi nam ko psima ubacili po tri pokvarena hljeba da jedemo. Nakon 12 dana, autobusom smo krenuli na razmjenu. Stali smo u blizini Vogo{}anske petlje, gdje su nam naredili da legnemo licima okrenutim prema podu. Tako smo vo`eni jo{ sat vremena, da bismo se onda opet zaustavili, voza~ i njegovi pratioci su iza{li iz autobusa, nakon ~ega su nas po~eli ga|ati zoljama, osama, ru~nim bombama, pucati mitraljezima. Imao sam sre}u da od 56, koliko nas je bilo u autobusu, pre`ivim sa jo{ sedam saboraca, ispri~ao nam je Jahi}, koji je tu ranjen u predjelu ki~me.
E. ASOTI]

du`eno, a 44 posto bi rado napustilo BiH zbog posla. Rje{enje sada{nje situacije vide u pokretanju proizvodnih djelatnosti, bavljenju poljoprivredom i otvaranju zanatskih radnji.

Otvaranje radnji
- Na ovaj na~in `eljeli smo uklju~iti gra|ane u odlu~ivanje o pitanjima koja su u njihovom interesu, te poja~ati njihov uticaj na ukupna de{avanja u lokalnoj zajednici. Pored odgovora na postavljena pitanja, gra|ani su mogli iznositi svoje prijedloge i mi{ljenja kako rije{iti odre|ene oblasti. Najvi{e ih interesuje rje{avanje infrastrukture, pogotovo sanacija i asfaltiranje ulica, ubrzavanje bespravno izgra|enih objekata, ali su posebno nezadovoljni sada{njim stanjem gradskog prevoza i komunalnim uslugama, kazao je Enes ^orbo, pomo}nik na~elnika za koordinaciju sa mjesnim zajednicama. Iz ankete saznajemo da vi{e od 70 posto stanovnika `ivi u vlastitim ku}ama i stanovima, njih 38 posto ima luksuzni automobil, a svoje materijalno stanje ocjenjuju najvi{e kao djelimi~no dobro, 37 posto, ili lo{e (28 posto). Najve}i problem su im finansije i nezaposlenost, dok vi{e od polovine nije kreditno za-

PITANJA Anketom su bili obuhva}eni podaci o doma}instvima i pitanja iz 13 oblasti, me|u kojima su infrastruktura, vodoza{tita i legalizacija, usluge, socijalni status, zapo{ljavanje, bezbjednost, kultura, obrazovanje, sport, mladi...
Interesantno je napomenuti da gra|ani tra`e vi{e zelenih povr{ina koje `ele sami ure|ivati kroz radne akcije, ve}u kontrolu u ugostiteljskim objektima, bolju bezbjednost, ali i otvaranje srednjo{kolskog centra, op}inske komunalne firme, ispostave za pla}anje ra~una, prodavnice za socijalno ugro`ene, bioskopa... Ve}ina misli da nema dovoljno sadr`aja za mlade u op}ini i mjesnim zajednicama, kao ni jedinstvene baze podataka o ovoj populaciji, dok se studenti stipendiraju samo u sedam posto slu~ajeva. Vi{e od 60 posto gra|ana smatra da sva udru`enja treba spojiti u jedno zaje-

dni~ko i da dr`ava mora voditi brigu o pravima boraca na cijeloj teritoriji. Samo 20 posto gra|ana Ilid`e je zadovoljno radom Op}inskog vije}a, 38 posto nije, a gotovo polovina je neinformisana o radu op}inskih organa, dok javne rasprave o bud`etu i regulacionim planovima posje}uje samo 13 posto stanovnika.

Ve}e ovlasti policiji
U okviru informacije o provedenoj anketi, konstatovano je da postoji potreba za pobolj{anjem komunalnih usluga u op}ini Ilid`a i zapo{ljavanjem mladih i radno sposobnog stanovni{tva. Razvoj infrastrukture je bitan aspekt koji zahtijeva hitno djelovanje, uz davanje posebnog akcenta izgradnji i sanaciji javnih objekata. Ovim istra`ivanjem je utvr|eno da treba pobolj{ati sigurnosnu situaciju u op}ini Ilid`a, uvesti ~e{}e terenske kontrole policijskih slu`benika i policiji pove}ati zakonske ovlasti. Po{to je iskazano pozitivno mi{ljenje gra|ana o anketi, zaklju~eno je da bi Op}ina Ilid`a trebala da je ponovi u narednom periodu, kako bi se do{lo do saznanja o postignutom napretku. Izvje{taj je {tampan u pedesetak primjeraka i postavljen na op}inski web sajt kako bi bio dostupan javnosti, a bit }e proslije|en i svim mjesnim zajednicama.
Z. TURKOVI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Ki{a donijela mnogo problema

276-982

U Kantonu 20 novih klizi{ta?!
Saniramo pet klizi{ta, pojavi se novih pet i tako sve ukrug. Ve} godinama se brojka vrti izme|u 220 i 250 klizi{ta u Kantonu Sarajevo. Sada nam najve}e probleme stvara infrastruktura, isti~e Babi}
Lo{e vremenske prilike i ki{a koja je u na{em gradu padala u proteklim danima donijele su mnogo problema. Prije svega, to se odnosi na pojavu klizi{ta. Prema rije~ima Fuada Babi}a, koordinatora za klizi{ta u Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo, u proteklim danima konstatovano je pet novih klizi{ta, dva u op}ini Ilija{ i tri u Trnovu. - Obi{li smo Ilija{ i utvrdili pojavu dva klizi{ta, jedno u Gornjim Male{i}ima, a drugo u Ulici Bosanski put. U Trnovu su utvr|ena tri, a imamo jo{ tridesetak dopisa iz svih op}ina Kantona koje smo dobili i u kojima su prijavljena navodna klizi{ta. Imamo toliko posla da dopise nismo stigli ni da otvorimo, istakao je Babi}. bespravne gradnje i lo{e infrastrukture izjedna~en, kazao je Babi}. Iz Zavoda za izgradnju uputili su i apel nadle`nim za usvajanje zakona o klizi{tima koji je, prema Babi}evim rije~ima, jako dobar.

VA@NIJI TELEFONI

Pomjeranja u Mraku{i
- Prema ocjeni velikog broja stru~njaka, ovaj zakon je izuzetan i donio bi mnogo dobrog u ovoj oblasti, istakao je Babi}. Kada je u pitanju sanacija klizi{ta, Babi} je naglasio kako se trenutno radi u Trebevi}koj ulici. - Radimo u Trebevi}koj, a dobili smo dopis da je do{lo do obru{avanja zida u neposrednoj blizini, odnosno u Mraku{i. Zavr{ena je i procedura oko klizi{ta Tihovi}i tako da bismo u taj veliki projekat trebali krenuti za desetak dana. Tako|er, tenderska procedura za klizi{te Kaptol privedena je kraju. Novac za sanaciju klizi{ta za koja je provedena tenderska procedura je obezbije|en, pojasnio je Babi}.
S. HUREMOVI]

Zavr{ena tenderska procedura za klizi{te u Kaptolu

La`ne uzbune
Prema dosada{njim iskustvima, kako je naglasio Babi}, dopisi koji stignu i u kojima su prijavljena klizi{ta u omjeru su pola-pola. - Pola dopisa koje dobijemo su

samo la`ne uzbune, dok su u ostatku zaista prijavljena kretanja tla. Kada to uzmemo u obzir, mo`emo re}i da je u proteklim danima do{lo do pojave 15 do 20 klizi{ta, pojasnio je Babi}. Broj klizi{ta u Kantonu, iako se svake godine sanira dio njih, postao je konstantan. - Mi saniramo pet klizi{ta, poja-

vi se novih pet i tako sve ukrug. Ve} godinama se brojka vrti izme|u 220 i 250 klizi{ta u Kantonu Sarajevo. Sada nam najve}e probleme stvara infrastruktura, odnosno vodovodna i kanalizaciona mre`a. Infrastruktura curi na sve strane. Prije je bespravna gradnja uticala na pojavu klizi{ta u 90 posto slu~ajeva. Sada je omjer

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Zavr{eno obilje`avanje sedmice oboljelih od leukemije

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Jedan pala~inak, jedna marka
Povodom obilje`avanja sedmice oboljelih od leukemije, Udru`enje Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH zavr{ilo je obilje`avanje akcije na interesantan na~in. Akcijom ispred BBI centra, na simpati~an na~in, `eljeli su probuditi svijest gra|ana o ovoj bolesti. Naime, uz pomo} poznatog TV voditelja Vjeke Kramera, organizovana je uli~na akcija prodaje jednog pala~inka za jednu marku, a sav prikupljeni novac ide za oboljele. Gra|ani su se odazvali ovoj akciji, kao i veliki broj srednjo{kolaca i studenata, koji su volonterskim ra-

Veliki broj gra|ana se odazvao akciji

dom dijelili letke po cijelom gradu da bi se gra|ani {to vi{e informisali o ovoj bolesti. - Ovo je zaista originalna akcija, i s posebnom namjerom sam se uputila po pala~inak. Smatram da ima dosta akcija, ali da ih uvijek mo`e biti jo{ kako bi se pomoglo onima kojima to treba, istakla je Jasmina Me{anovi}. Oboljelih od leukemije ima mnogo, od pedesetero oboljelih, polovina su djeca. Ali s ponosom isti~emo da izlje~ivost prelazi stopu od 80 posto, istakli su iz ovog udru`enja.
D. I.

PORODILI[TA

5 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Beograd 21.55

Odlasci:
Zagreb 6.30 i 16.15, Beograd 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 7.30, 7.30 i 9.30, Munich 13.10, Istanbul 14.40, 16.50, 16.55, 18.00, 19.45 i 21.20, Ljubljana 14.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sa-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20, 13.40, 15.50, 15.55, 18.45 i 20.20, Munich 12.25 i 12.30, Ljubljana 14.15, Zurich/Banja Luka 14.25, Vienna 14.20 i

ti, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30,

14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,

15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

UMJETNOST DOSTUPNA SVIMA
Nakon mnogo godina agonije, kolekcija vrhunskih djela suvremene umjetnosti od ju~er slu`i gra|anima i gostima Sarajeva na divljenje
Generalna direktorica UNESCO-a, Irina Bokova, ju~er je zvani~no trebala otvoriti vrata Kolekcije Ars Aevi za sve posjetioce, ali se zbog ka{njenja u protokolarnim obavezama to nije desilo. Tako je ta sve~ana du`nost pripala ~elnicima Kantona i grada Sarajeva, Fikretu Musi}u i Aliji Behmenu. Ovim ~inom su, nakon dugo godina provedenih u “pritvoru” raznih skladi{ta i neprimjerenih prostora, a naposljetku i unajmljenog dijela Doma mladih, umjetni~ka djela cijenjenih svjetskih autora postala dostupna svima koji savremenu umjetnost cijene i u`ivaju u njoj. Ova subota je bila prekretnica i za sve one koji su se ustvari pitali (a mnogo ih je) {ta se to ta~no nalazi u Kolekciji Ars Aevi.

Ars Aevi zvani~no otvorio vrata

Svjetski umjetnici
Podsjeti}emo, u mnogo razli~itih i mukotrpnih faza projekta, svoja umjetni~ka djela su Kolekciji donirali ugledni svjetski umjetnici, kao ~in po{tovanja digniteta koji su pokazali gra|ani Sarajeva u vrijeme opsade. U zbirci umjetnina koje sada svi mogu vidjeti, ba{ kao {to }e to mo}i i u muzeju Ars Aevi, kada bude izgra|en na Vilsonovom {etali{tu, nalaze se djela umjetnika kao {to su Juan Munoz, Anish Kapoor, Ilya Kabakov, Jannis Kounellis ili Daniel Buren,

~iji radovi na aukcijama redovno dosti`u vrtoglave milionske cifre. Ina~e, pomenuti zvani~nici koji su otvorili vrata Kolekcije, Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva te Fikret Musi}, premijer Kantona Sarajevo, prije vi{e od godinu potpisali su pismo upu}eno Renzu Pianu, uglednom arhitekti i ambasadoru dobre volje UNESCOa za projekat Ars Aevi, a u kojem se obe}ava pokretanje procesa izgradnje muzeja Ars Aevi i izdvajanje novca iz bud`eta za ove poslove. To se nije desilo, i na mjestu muzeja jo{

nije postavljen ni kamen temeljac. Upravo iz tih razloga, i nebrige dr`ave, Ars Aevi je umalo iseljen iz prostora u kojem sad obitava, jer podr{ka vlasti je izostala i u tako banalnoj stvari kao {to je pla}anje kirije Skenderiji.

Nove kolekcije
Ipak, dogovor je postignut, ali tek nakon najave Envera Had`iomerspahi}a, direktora Ars Aevija, da }e ponuditi ostavku i vratiti sva djela umjetnicima. Kanton i Grad Sarajevo su obe}ali podr{ku, Ars Aevi je ostao u Domu

mladih a od ju~er je dostupan svima. Ne{to ranije ju~er, projektu Ars Aevi su zvani~no pristupili i Muzej savremene umetnosti iz Beograda, te Narodni muzej Crne Gore. Selektorske kolekcije koje }e donirati Ars Aeviju, oficijelno su predstavili Branislava An|elkovi}, direktorica muzeja iz Beograda i Petar ]ukovi}, art-kriti~ar i direktor muzeja sa Cetinja. Ove donacije su plod dugogodi{njeg planiranja i profesionalne saradnje izme|u ove dvije muzejske ku}e i KolekciN. SELIMOVI] je Ars Aevi.

Mess Dance Company

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH

Recite drogi ne
Radionica Anne Reti ispunila o~ekivanja
Radionica je za cilj imala upoznavanje scenskih umjetnika sa spoznajom te`i{ta svoga rada
U Sarajevu je od 26. do 30. maja 2012. u okviru novoosnovane MESS Dance Company odr`ana jo{ jedna u nizu radionica, ovaj put pod vo|stvom Anne Reti. Mnogobrojni glumci, glumice, plesa~i, akrobatski plesa~i, balerine, uz vje`be i koreografije su uz njene savjete i sugestije uspjeli svoje osje}aje i svijest o vlastitom fizi~kom i psihi~kom prisustvu staviti kao te`i{te svoga rada. “Cilj radionice, kao i sudionika iz vrlo razli~itih pozadina, bio je produbiti znanje o fizi~koj prisutnosti, te formiranje karaktera kroz do`ivljaje druga~ijeg stanja uma” , izjavila je Anna Reti te naglasila kako su koristili razne tehnike i vje`be na osnovu kojih ona stvara svoje koreografije. Od 2005. Anna Reti je po~ela sa koreografskim radom, koji je nagra|ivan i nacionalno i internacionalno. “Smatram da je metod rada, odnosno workshop Anne Retti idealna priprema prije po~etka procesa rada na predstavama, ~ak i onima koje nisu bazirane isklju~ivo na fizi~kom izra`aju” bile su , rije~i glumice Sanele Krsmanovi}, koja je istaknula da je Anna temeljit i posve}en predava~ koji za svakog na|e vrijeme. “Mislim da smo svi imali veliku ~ast i sre}u raditi sa Annom, u~iti od nje i crpiti tako veliki dijapazon znanja u svakom aspektu fizi~kog teatra” istaknula , je mlada glumica Amila Terzi}. Nakon radionice sa @eljkom Bo`i}em, odr`ane ne{to ranije, i pete radionice MESS Dance Company sa Annom Reti, u junu }e se odr`ati i posljednja, {esta radionica sa Matijom Ferlinom. Predstavljanje knjige poezije Mirsada Be}irba{i}a “Sunce i dijete” u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, odr`ano pod motom “Recite drogi ne” uz parolu “^itajmo” imalo je za , cilj podsta}i djecu da razmi{ljaju o negativnom utjecaju droge i opojnih sredstava na `ivot ~ovjeka.

Uz parolu “^itajmo” cilj je bio podsta}i djecu da razmi{ljaju o negativnom utjecaju droge na `ivot ~ovjeka

izbor Be}irba{i}evi}ih pjesama iz prethodnih mu knjiga, prvu je objavio 1976, te je kazala da se Be}irba{i} zna igrati jezikom i te vesele igre prenosi u svoju poeziju za djecu. Knjige, pri~e i pjesme Mirsada Be}irba{i}a uvr{tene su u {kolsku lektiru. Predstavljanju su u petak prisustvovali u~enici iz O[ “Isak

Sa predstavljanja knjige “Sunce i dijete” Mirsada Be}irba{i}a

Foto: S. GUBELI]

Knjiga poezije “Sunce i dijete” Mirsada Be}irba{i}a objavljena je u izdanju NUBBiH-a kao dio edicije Memoria Mundi u kojoj se objavljuju i djela knji`evnika koje ova institucija kulture nominira za Memorijalnu nagradu “Astrid Lindgren” Tijekom godi. ne NUBBiH organizira dru`e-

nja djece i nominiranih pisaca kako bi promovirala ~itanje knji`evnosti za djecu i omladinu. Pjesnik Mirsad Be}irba{i} bio je nominiran za ovu nagradu za 2010, a pjesnikinja Ferida Durakovi}, koja je govorila o ovoj njegovoj zbirci poezije, za ovu. Ona je istaknula da je “Sunce i dijete”

Samokovlija” moderatorica je , bila Nadina Grebovi}-Lendo, voditeljica kartografske i grafi~ke zbirke NUBBiH-a, u~enicima se obratio i direktor NUBBiH dr. Ismet Ov~ina, a tijekom predstavljanja potaknut je i razgovor s u~enicima o ulozi biblioteke u osnovnom obrazovanju. An. [.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

KULTURA

21

Tradicionalni Dani satire nose ime Fadila Had`i}a

Dobri duh
(Od na{e stalne dopisnice)

Kerempuha
Satiri~no kazali{te iz Zagreba sje}a se s ponosom svog osniva~a i prijatelja, svestranog kreativca koji je bio nezaobilazna li~nost kulturnog `ivota cijele biv{e Jugoslavije u drugoj polovini 20. stolje}a
Dani satire Fadila Had`i}a, to je novi slu`beni naziv popularnog teatarskog festivala satire koji se u isto tako popularnom zagreba~kom Satiri~kom kazali{tu Kerempuh odr`ava ve} 36 godina. Na ovogodi{njem 36. festivalskom izdanju, koje }e trajati do 16. juna, bit }e predstavljeno 10 projekata, uglavnom hrvatskih teatarskih ku}a.
Fadil Had`i}: Iskazivanje kolegijalne po~asti velemajstoru komedije i humora

Telegram i OKO), napisao je 60 kazali{nih djela, objavio desetak knjiga, snimio 20 igranih filmova, priredio 30 samostalnih izlo`bi slika. Za {utnju koja danas naj~e{}e prekriva opus ovog autora, Had`i}evi prijatelji i kolege ka`u: ostavio je vremenu da sudi o njegovim djelima.

Dugogodi{nji dramaturg
U Zagrebu je osnovao tri kazali{ta Kerempuh (do 1990. Jazavac), Gradsko kazali{te Komedija i kazali{te Vidra, no najvjerniji ostao je Kerempuhu, gdje je bio dugogodi{nji ravnatelj, kao dramaturg aktivno je ondje radio i nakon odlaska u penziju, prakti~ki do posljednjeg daha. Kao utemeljitelj Kerempuha osnovao je i festival Dani satire, `elio je revitalizirati zanimanje za teatar, uvjeren u istinitost izreke da je smijeh najbolji lijek. I Kazali{te Kerempuh ostalo je vjerno uspomeni na svog utemeljitelja, ime Fadila Had`i}a sada nosi najdugovje~nija kazali{na manifestacija ~ija je tema satira.
Jadranka DIZDAR

Trajna festivalska posveta
U goste dolazi Bosansko narodno pozori{te Zenica s predstavom “Pismo iz 1920” redatelja , Olivera Frlji}a (na programu je 13. juna), te Zvezdara teatar iz Beograda s izvedbom komedije “Kumovi” Du{ana Kova~evi}a. Zagreba~ki Dani satire Fadila Had`i}a zapo~eli su u petak dramom o `ivotu i smrti “Dabogda te majka rodila” po istoimenom romanu Vedrane Rudan u izvedbi ansambla Hrvatskog narodnog kazali{ta “Ivana pl. Zajca” iz Rijeke. Ova trajna festivalska posveta Fadilu Had`i}u (1922. Bile}a,

Festival su otvorili Rije~ani sa predstavom “Dabogda te majka rodila”

BiH - 2011. Zagreb) znak je velikog po{tovanja prema “dobrom duhu Kerempuha” kako ovog , svestranog kreativca i danas nazivaju u tom teatru. To je ujedno iskazivanje kolegijalne po~asti Had`i}u, velemajstoru komedije i humora, da njegovo ime zauvijek ostane sa~uvano od tame

zaborava. U Zagreb je do{ao studirati slikarstvo, i u ovom gradu zauvijek ostao, a ogromna znati`elja, talent, energija i strast stvaranja vodili su ga od medija do medija. ^ovjek sa deset karijera, komediograf, filmski i tv-redatelj, scenarist, novinar, pisac i slikar, Had`i} je nezaobilazna li~nost

kulturnog `ivota ne samo Zagreba i Hrvatske nego i cijele biv{e Jugoslavije u drugoj polovini 20. stolje}a. U Zagrebu je pokrenuo nekoliko ~asopisa, specijaliziranih tjednika za kulturu i listova, i bio na poziciji njihovih glavnih urednika (Kerempuh, Vjesnik u srijedu,

Novi projekt Harisa Pa{ovi}a

Omladinski hor Zenica

Osvajanje sre}e
Predstava u me|unarodnoj koprodukciji bi}e premijerno izvedena u okviru programa “Derry - Grad kulture Ujedinjenog Kraljevstva 2013.”
Naredne godine grad kulture u Velikoj Britaniji bi}e drugi najve}i grad u Sjevernoj Irskoj Derry (ili Londonderry). U okviru obilje`avanja ove manifestacije u gradu na rijeci Foyle bi}e odr`ani razli~iti kulturni doga|aji, od koncerata preko izlo`bi do teatarskih predstava. Velika ~ast da premijeru svog novog projekta odr`i upravo u Derryu zapala je na{em reditelju Harisu Pa{ovi}u sa novom predstavom “Osvajanje sre}e” . To je koprodukcija East West Centra iz Sarajeva, Prime Cut produkcije iz Belfasta i Teatra Mladinsko iz Ljubljane, u re`iji Pa{ovi}a, koji je na predstavljanju programa prije nekoliko dana u Derryu najavljen kao “jedan od najfascinantnijih reditelja danas u Evropi” kako je , rekla Shona McCarthy, direktorica festivala. U okviru programa “Derry Grad kulture Velike Britanije

Priprema se za Ankaru
U proslavi 20 godina rada Omladinskog hora Zenica ovu vrijednu trupu o~ekuje nekoliko novih projekata. Glavni je svakako 14. decembra u Bosanskom pozori{tu Zenica kada }e uraditi mjuzikl “Night Fever” koji je kompilacija kompozi, cija iz dva kultna filma “Briljantin” i “Groznica subotnje ve~eri” . - O~ekujemo i zvani~ni poziv za Tursku, gdje }emo u Ankari izvesti “Srebreni~ki inferno” sa njihovim nacionalnim orkestrom. Organizatori su dr`ava Turska i predsjednik Gul i premijer Erdoan. Ljudi ho}e savjesno da obave posao, a ovo }e biti prvi izlazak “Inferna” van granica na{e dr`ave. Nakon toga 26. juna nas o~ekuje promocija “Srebrenog cvijeta Srebrenice” Tim povodom }emo u Sa. rajevu izvesti ~itav “Srebreni~ki

Milenko Karovi}

Sa predstavljanja programa festivala

2013.” koji }e trajati cijele godi, ne, nastupi}e neki od vode}ih britanskih i irskih umjetnika kao {to su glumci Fiona Shaw i Stephen Ray, muzi~ari Berry Douglas i Niel Martin, rediteljica Debra Warner, a dio projekta je i jedna od najva`nijih

evropskih likovnih izlo`bi, ~uvena britanska Turner Prize. Koautori projekta sa Pa{ovi}em su Emma Jordan, Damian Goreman i Ursula Cetinski. Producenti su Ismar Had`iabdi}, Una NicEoin i Tibor MiheN. S. li~ Syed.

inferno” uz promociju “Srebre, nog cvijeta” {to su dozvolile maj, ke Srebrenice. Kao i svake godine, 11. jula smo u Poto~arima, ka`e Milenko Karovi}, dirigent Omladinskog hora Zenica. Kada je u pitanju mjuzikl koji bi trebao biti izveden 14. decembra, Karovi} veli da ga `ele otpjevati vlastitim snagama, sa bendom Pakt 5 i sa solistima hora Kanitom Ali}, Alenom Seferovi}em i Ajdinom Huski}em. Dan kasnije, 15. decembra, u BNP-u Zenica imat }e nastup “Muzika kroz vrijeme 19922012” u kojem }e se pojaviti neka, da{nji solisti koji su pjevali u Omladinskom horu, te 30-40 biv{ih ~lanova hora, uz sada{nje ~lanove. Ovim koncertom }e se okon~ati obilje`avanje dvije decenije postojanja hora. Mi. D.

22

SCENA

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Koncertom Amire Medunjanin otvoren Sarajevo Sevdah Fest

SAN U NOVOM RUHU

Foto: Nisad SELIMOVI]

UMJETNICA
Publika je u prepunom Bosanskom kulturnom centru mogla u`ivati u najpopularnijim sevdalinkama, ali i tradicionalnim pjesmama iz regiona
U dupke punom Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu u petak je koncertom Amire Medunjanin po~eo 2. Sarajevo Sevdah Fest, manifestacija koja za cilj ima promociju i o~uvanje tradicionalne bosanske pjesme. U narednih sedam dana na tri stagea publici }e se predstaviti brojni muzi~ari i grupe, a festival }e zatvoriti premijernim bh. nastupom novi bend Damira Imamovi}a Sevdah Takht. Kao {to je to ve} obi~aj sa nastupima Amire Medunjanin, cijela dvorana je disala zajedno sa na{om popularnom njegovateljicom sevdalinke. Medunjanin je, kako je sama kazala, drhtala od nervoze, koja je kako je koncert odmicao, sve manje bila prisutna. Izvedeni repertoar bio je kombinacija pjesama sa njenih starih albuma i novog, koji je izdala pro{le godine, ali na{lo se tu i tradicionalnih makedonskih i srbijanskih izvedbi. Publika je pljeskom nagradila svaku pjesmu, a neke je i pjevala zajedno sa umjetnicom. Amiru su na bini

svjetskog glasa
pratili Edvin Had`i} na kontrabasu, Adis Sirbubalo na harmonici, Bo{ko Jovi} na gitari i Anes Beglerbegovi} na bubnjevima, koji su na trenutke koncertu davali i primjese jazza. Za ovu priliku, i sam ambijent BKC-a je bio posebno preure|en, sa malim lounge barom u foajeu ispred ulaza, {to je udahnulo eleganciju doga|aju. Taj ambijent je posebno pripremljen za Sarajevo Sevdah Fest, koji je, upravo po rije~ima Amire Medunjanin, itekako trebao Sarajevu i svim ljubiteljima sevdaha u njemu i okolici. Amira je za kraj koncerta digla atmosferu do vrhunca, otpjevav{i a capella “Eminu” Alekse [anti}a, {to je izazvalo stoje}e ovacije. Umjetnica bukvalno svjetskog glasa jo{ jednom je pokazala za{to ona `ivi sevdah, te za{to publika u Sarajevu `ivi za njene nastupe. I kada bi se de{avali mjese~no, vjerovatno bi sale bile prepune, svaki put.
N. SELIMOVI]

Uz pri~e s naslovnice, San vam jo{ donosi: strana 2.
Fenomenologija Bioeti~ari pozivaju

"Gospodine", ne rovite po kontejnerima strana 4.
Ko u klin, ko u plo~u Ko {titi prirodu, a ko je ugro`ava

Federacija protiv biciklizma i razvoja turizma strana 18-19.
Feljton Safet Isovi}, nekrunisani kralj sevdaha (8)

Vehid Guni}: Treba mu dati ne ulicu, nego mauzolej strana 23.
Zvijezda nedjelje: Berina Bevrnja

Prona{la sam mu{karca svog `ivota strana 24-25.
Halid Muslimovi} snima novi CD i priprema se za turneju po Australiji, Americi i Kanadi

Ne ulazim u politiku, to su samo ~ar{ijske pri~e

Foto: D`. KRIJE[TORAC

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

3. juni/lipanj 2012.

U POSJETI

Hercegova~ki dragulj star

Stolac, gr
“Ako je Bog igdje `elio da stvori svijet, onda ga je stvorio u Stocu”, Ivo Andri}
Nisad SELIMOVI]

Stari smo onoliko koliko se osje}amo staro • Godine, koje god da su, niti su ne{to ~ega se treba stidjeti, niti ne{to {to bi trebalo kriti, a najmanje su ne{to zbog ~ega bi trebalo lagati sebe
Mogu}e je ~uti izreku da ste stari onoliko koliko se osje}ate staro. To naj~e{}e govore mla|e osobe starijim, da ih utje{e, samo {to to nerijetko ba{ i ne donosi utjehu, a i navodi ljude da se `estoko potrude da sla`u i sebe i druge. je do`ivjela sedamdeset, osamdeset, devedeset godina svakako nije ista duhom kao {to je bila sa sedamnaest, osamnaest, devetnaest. Suvi{e je toga pro`ivjela, kroz suvi{e toga pro{la, suvi{e je toga nau~ila. Mo`e i dalje da bude `iva duhom, to da, ali ne}e biti ista duhom kao dvadesetogodi{njakinja. U tome nema ni~eg lo{eg. Izreka da ste mlade onoliko koliko se mlado osje}ate, slu`i za tje{enje, i implicitno je uvredljiva, kao da je starost ne{to ~ega se treba stidjeti, pa, eto, niste vi stare ako se mlado osje}ate (ili ako se pretvarate da sebe smatrate mladom). Takva izreka nekad dovodi i do tu`no-komi~nih situacija, kada se starija osoba obla~i i pona{a onako kako joj ne prili~i. Nismo za striktno po{tovanje pravila o tome u kojim se godinama {ta nosi, ionako se i sama ta pravila mijenjaju, ali jesmo protiv neukusa i protiv toga da neka osoba nosi ono {to joj lo{e stoji. To nije mladala~ki duh. To je la`iranje, neukus i o~aj. A nema razloga za o~ajavanje.

Va{e godine su va{ `ivot

Ka da ne ko spo me ne Stolac, pomislite Hercegovina, pomislite sunce, pomislite Bregava. Neko }e se sjetiti i umjetni~ke kolonije, a mnogi, na`alost, i duboke podijeljenosti unutar samog gradskog stanovni{tva. Ne trpe lji vost i mr`nja koje su okupirale grad po ~et kom de ve de se tih ostavile su duboke posljedice, ali Stolac uprkos svemu `ivi, ba{ kao {to je i `ivio ~ak 16.000 godina unazad.

BREGAVA ZNA^I @IVOT
Stolac se nalazi u jugoisto~nom dijelu Bosne i Her ce go vi ne, na krajnjem istoku Hercegova~ko-neretvanskog kantona, u prelijepoj kotlini izme|u brda Hrgud i Dubravske visoravni koji ga okru`uju. Grad `ivi na rijeci Bregavi, kristalno ~iste vode, i ako bilo kojeg Sto ~a ni na upi ta te, zdu{no }e vam re}i - Bregava je `ivot. Prvi zapisi `ivota u stola~kom kraju na|eni su u polupe}ini Badanj, u kojoj se nalaze crte`i iz doba paleolita i koji potvr|uju da se ovdje `ivjelo i kada nikakve civilizacije nisu postojale. Stolac i njegova okolica bili

su naseljeni i mnogim ilirskim plemenima, prvim stanovnicima Balkana, od kojih se izdvaja ple me Da or si. Nji hov glavni grad, Daorson, koji se nalazi pored sela O{ani}i povrh Stoca (IV III vijek p.n.e.) je megalitska gra|evina, sa zidom gra|enim od blokova koji izazivaju divljenje, te{kim po nekoliko tona i prefektno isklesanim u pravougaone oblike. Daorson se nalazio (a jo{ i njegovi ostaci) na rubu brda, s kojeg se pru`a fantasti~an pogled na Vidovo polje kroz koje se dolazi u Stolac. Mjes-

to koje bi svaki stanovnik ove zemlje morao posjetiti za svoga `ivota i di vi ti se gra di telj skom umije}u onih koji su ovu kr{nu zemlju koristili prije nas. Daorse, a i ostala ilirska plemena istrijebile su rimske horde, koje su prepoznale zna~aj i ljepote stola~kog kraja. I Rimljani su ostavili svoj trag ovdje - na jednom brdu se nalaze i ostaci rim ske tvr|ave Di lun tum. U srednjem vijeku ovaj kraj je bio gusto naseljen, {to potvr|uju mnoge nekropole ste}aka, na-

MLADOST DUHOM
Dama od osamdeset godina te{ko da }e vjerovati u to da je neko star onoliko koliko se osje}a starim. Njeno sopstveno tijelo joj to ne dopu{ta. Mo`e ona i dalje da bude `iva duhom, radoznala, da voli da putuje i u~i nove stvari i da joj u~enje novog ide, ali njeno tijelo nije onakvo kakvo je bilo sa, naprimjer, dvadeset godina, i ona je toga itekako svjesna. Mogu}e je da se ona za svoje godine odli~no dr`i - za svoje godine. Razlika ipak postoji, tako da izreka da ste onoliko stare koliko se starim osje}ate nije ta~na. Mo`da se misli samo na mladost duhom? Ali, {ta mladost duha zna~i? Naivnost veoma mlade djevojke? Osoba koja

PREDNOSTI I MANE
Svako `ivotno doba ima svoje prednosti i mane. Da nije tako, ne bi postojala ~esta `elja: “Eh, da su mi one godine a ova pamet!” Godine, koje god da su, niti su ne{to ~ega se treba stidjeti, niti ne{to {to bi trebalo kriti, a najmanje su ne{to zbog ~ega bi trebalo lagati sebe. Va{e godine su va{ `ivot, sve ono {to ste dosad pro`ivjele, sve ljubavi, uspjesi, razo~aranja, tuge, sve ono ~ega ne `elite da se odreknete, i ~ega i ne treba da se odreknete radi foliranja da se, zapravo, osje}ate kao {iparica. Va{e godine su, kao {to smo i ranije pisali, razlog za ponos, i ne{to do ~ega oni koji vam ka`u da ste onoliko stare koliko se staro osje}ate tek treba da stignu, i tek }e tada imati dovoljno znanja da vam o tome govore.

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja
PUTUJEMO SVIJETOM

25

vi{e od 16.000 godina

ad muzej

Oko 8.300 kilometara turske obale zapljuskuju ~etiri mora - Crno, Mramorno, Egejsko i Sredozemno
Idealna klima turskog primorja omogu}it }e vam da do kraja oktobra u`ivate na pje{~anim pla`ama i slikovitim mediteranskim gradi}ima. Oko 8.300 kilometara turske obale zapljuskuju ~etiri mora - Crno, Mramorno, Egejsko i Sredozemno. Prije nego {to krenete na odmor u Tursku, bitno je da znate kakav vid odmora `elite.

Najljep{e pla`e turske rivijere

NAJPOPULARNIJI OLUDENIZ
Oludeniz je jedna od najpopularnijih pla`a u Turskoj, karakteristi~na je zbog jedinstvenog oblika. Ovo je sjajno mjesto za snorking i ronjenje, a poznato je i po raznolikim oblicima morskog `ivota. Divne pla`e mo`ete prona}i i na obali Crnog mo ra, u ma lom gradi}u Sinop. Jako malo turista obilazi ovaj gradi}, {to je prava {teta jer se ovdje nalaze prekrasne pla`e, koje pru`aju sjajan mir i odmor. Najpoznatije turske pla`e nalaze se u Bodrumu. Bodrumske pla`e su odli~ne za snorking, pje{a~enje, obila`enje prirodnih ~uda poput Efesa i Pamukala... Pored pla`a, Bodrum krasi sjajna dinamika `ivota, a no}u je dostupan ludi provod uz prekrasne pla`e.

dgrobnih spomenika, od kojih je najpoznatija Radimlja, vjerovatno najljep{a od svih postoje}ih u Evropi. Ona se nalazi na tri kilometra od Stoca, u Vidovu polju i originalno je sadr`avala 133 ste}ka. Sada je taj broj ne{to manji, a i sama nekropola je podijeljena na dva dijela izgradnjom ceste za vrijeme austrougarske vladavine. Ste}ci iz Radimlje su ~uveni po specifi~nim i vrlo jasnim mo ti vi ma, ko ji ukra {a va ju 63 nad gro bna spomenika, u kojima dominiraju prikazi prirode, {to nije neobi~no znaju}i karakter vjere koju su prakticirali dobri Bo{njani, ili bosanski krstjani, ili sljedbenici Crkve bosanske.

da, ~atrnje, kule, a u jednom di je lu bi la je izgra|ena i Ve li-de di na d`amija, jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. D`amija je sru{ena jo{ 1906, ali dio na kojem je stajao mihrab niz godina poslije bio je do vi {te mu sli ma na iz ovog kraja. Sada se u centru tvr|ave Starog grada

Stoca nalazi krst koji je izgra|en od ostataka Velidedine d`amije. ^in bez opravdanja, ba{ kao {to je bilo i sistematsko ru{enje 11 stola~kih d`amija tokom rata. Na sre}u, i d`amije, ali i ostali objekti se polako obnavljaju, tako da stara ~ar{ija u Sto cu po la ko po pri ma svoj stari izgled.

HISTORIJA ALANJE
Posljednje mjesto koje bismo izdvojili jeste Alanja. Njena obala je podru~je sa nekim od najljep{ih turskih pla`a, a pored toga {to mo`ete u`ivati u kupanju i izle`avanju uz more, u unutra{njosti imate priliku upoznati historiju ovog podru~ja. Pored prekrasnih pla`a, panorama, mogu}nosti za rasko{an odmor, tursko primorje krasi ljubaznost ugostitelja, {to predstavlja pravu preporuku da ovo ljeto provedete na nekim od ovih mjesta.

VELI-DEDINA D@AMIJA
Sam grad Stolac je od 1980. bio pod za{titom UNESCO-a i slovio je kao grad muzej. Za vrijeme osmanske vladavine ~itav grad je preporo|en i izgra|eno je mno{tvo kulturnih, vjerskih i dru{tveno korisnih objekata, od kojih je najupe~atljiviji bio Stari grad Stolac, koji se nalazi na Veli-dedinom brdu, u centru Stoca. Ova gra|evina, ~iji se zidovi i obrisi jo{ jasno vide, slu`ila je za odbranu grada, sadr`avala je sve elemente jednog gra-

26 Nedjelja

3. juni/lipanj 2012.

Tihana Majstorovi}, dipl.

Psihoterapij
Mi smo dru{tvo koje je u cjelini traumatizirano, dru{tvene promjene i kovitlanja kojima smo izlo`eni u posljednjih dvadeset godina itekako se odra`avaju i na li~nom planu. ^injenica je da smo svi pro{li kroz rat - na ovaj ili onaj na~in, i dok se politi~ki, materijalni i drugi aspekti rata svaki dan name}u u medijima i javnosti - psiholo{ke posljedice rata se pre{u}uju i potiskuju, a itekako su prisutne i bolne. Tek njihovim priznavanjem i suo~avanjem sa njima - mo`emo napredovati ka novom, nagla{ava Majstorovi}
Razgovarala: Merima BABI]

na{em dru
radionice, organizaciona psihologija - sve su to podru ~ja u ko ja se psi ho dramski elementi mogu uspje{no inkorporirati.” Kako izgleda psihodramski rad? “Psihodramske seanse, u prosjeku, odvijaju se jednom sedmi~no u trajanju od dva i pol sata. Seansa se sastoji od tri dijela. Prvi dio je zagrijavanje, u kojem se grupa, ali i terapeut zagrijavaju za rad, ulaze u kontakt sa sobom, kroz razli~ite aktivnosti koje vodi terapeut, te se, kao ishod toga - dobija osoba koja }e taj dan raditi na svojim problemima na sceni - nazivamo ga protagonista. Time po~inje drugi dio - akcija, gdje se ostatak grupe povla~i u publiku, a protagonista iznosi svoj problem. On ga uz pomo} terapeuta postavlja na sceni, kao da se de{ava u tom momentu, pri ~emu ~lanove grupe bira za uloge ljudi, mjesta, predmeta, osje}anja - bilo ~ega {to je va`no da se u tom momentu na|e na sceni. Akcija je najdu`i dio rada, ~esto se postavlja vi{e scena, odlazi se u pro{lost protagoniste u potrazi za ko ri je nom pro ble ma, ili ade kva tnom po dr{kom. Nakon akcije, slijedi podjela osje}anja, tre}i dio, u kojem ~lanovi grupe iznose na koji na~in su se povezali sa radom. Va`no je naglasiti ne ko li ko stva ri - psi ho dramska grupa je zatvorena i odvija se po pravilima diskrecije, nema ulazaka iz vana i to nije postavljanje predstave - scena je samo elemenat psihoterapijskog rada, ali svi izneseni materijali ostaju unutar grupe. Tako|er - ukoliko `elite da se uklju~ite u psihodramsku grupu - ne morate imati nikakve gluma~ke predispozicije. Va`no je naglasiti i da iz psihodramskog rada ne profitira samo protagonista - ljudi uklju~eni u uloge, pa i oni koji su samo u publici, ~esto imaju zna~ajne uvide u toku rada drugih ljudi. Magija psihodrame le`i upravo u mogu}nosti postavljanja situacija sada i ovdje, u beskona~nom potencijalu za odla`e nje u pro {lost, bu du }nost, za dovo|enjem zna~ajnih li~nosti, izmi{ljenih ili stvarnih. Psihodrama i njen izlje~uju}i potencijal, kao i potencijal samog protagoniste i grupe su zaista inspirativni.” Psihodrama kao akciona grupna psihoterapija kod pojedinca podsti~e vra}anje njegovoj uro|enoj spontanosti i kreativnosti, uz aktivan rad na sceni. Podsti~e potrebu za akcijom i igrom i pru`a priliku odigravanja situacija koje su se dogodile, ili koje tek treba da se dogode, pri ~emu ~lanovi grupe uzimaju uloge zna~ajnih osoba u tim situ-

Jedna ste od osniva~ica prvog BH Udru`enja za integrativnu psihoterapiju Psihodrama, koje je prije nekoliko dana registrovano u Sarajevu. Budu}i da je to zna~ajan doga|aj za psiho te ra pij sku pra ksu u BiH, mo`ete li konkretno objasniti o kakvom projektu i o kakvom misiji, kao {to ste rekli, se radi?

PSIHODRAMSKI RAD
“U Bosni i Hercegovni se od 2008. godine odvijaju promotivne radionice iz psihodrame, dok od 2009. po~inje edukacija, u organizaciji RAIP - Regionalne agencije za psihodramu i integrativnu primjenu psihoterapije, i Psihodramskog centra Telos iz Novog Sada. Edukacija se odvija po programu i pod supervi zi jom OSPIP - Oxford School for Psychodrama and Integrative Psychotherapy. Edukacija je namijenjena ljudima sa zavr{enim fakultetom dru{tvenog smjera, prete`no psihologije i pedagogije, a traje {est godina, nakon ~ega se sti~e zvanje psihodramskog psihoterapeuta. Nakon zavr{enog prvog stepena edukacije, u trajanju od dvije godine, edukanti dobijaju dozvolu da koriste psihodramske tehnike u radu. Stoga smo, nakon zavr{avanja bazi~nog stepena, odlu~ile da registrujemo udru`enje koje }e nam omogu}iti promovisanje psihodrame i njene filozofije, ali i prakse, u dru{tvu. Psihodrama je akciona, grupna psihoterapija koja je {iroko primjenljiva, kako u klini~kom kontekstu, tako i u neklini~kom. Grupe za ja~anje kapaciteta, tematske

Foto: D`. KRIJE[TORAC

OVDJE I SADA Magija psihodrame le`i upravo u mogu}nosti postavljanja situacija sada i ovdje, u beskona~nom potencijalu za odla`enje u pro{lost, budu}nost, za dovo|enjem zna~ajnih li~nosti, izmi{ljenih ili stvarnih. Psihodrama i njen izlje~uju}i potencijal, kao i potencijal samog protagoniste i grupe su zaista inspirativni

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja

27

. psiholog

ja prestaje biti tabu u

{tvu

acijama. Mo`ete li objasniti koliko ovakav na~in poma`e ~ovjeku u ozdravljenju i promjeni na bolje u sada{njim `ivotnim uslovima? “Psihodrama je nastala po~etkom dvadesetog vijeka, razvio ju je Jakob Levy Moreno, uz svesrdnu podr{ku supruge Zerke Toeman Moreno. Od tog vremena, do danas - psihodrama se razvijala, granala i redefinisala, ali je njena su{tina ostala ista, te vjerno slijedi Morenovsku ideju. Naime, ona polazi od pretpostavke da svako od nas ima u sebi dovoljno kapaciteta da aktivno prevlada `ivotne te{ko}e, ukoliko mu se pru`i adekvatna podr{ka, te da svako od nas ima svoju act-hunger - potrebu za akcijom, igrom i kori{tenjem svojih potencijala. Psihodrama - svojim cjelokupnim pristupom - odgovara upravo na tu potrebu, oslanja se na li~ne kapacitete pojedinca, da pomogne sebi i ~lanovima grupe. I danas, u savremenim `ivotnim uslovima ljudi itekako `ele da budu aktivni i da se pribli`e svojoj unutra{njoj spontanosti. To nije proces vra}anja u djetinjstvo, niti se odvija na infantiliziraju}i na~in, ali nam poma`e da u`ivimo svoje snage koje smo davno zanemarili.”

TRENING VIKENDI
U Bosni i Hercegovini ve} tri godine odvija se edukacija iz psihodramske terapi je, ko ju po ha|a gru pa od osam mladih `ena, psihologa i pedagoga, koje na sve na~ine nastoje afirmisati psihodramu, kao aktivan na~in o~uvanja vlastitog zdravlja i rada na sebi. Koliko su Bosanci i Hercegovci zaintersovani za ovakav vid edukacije? “Sama edukacija zahtijeva veliku dozu predanosti i ulaganja, vremenskih i finansijskih, u~e{}e na trening vikendima, radionicama, teorijskim satima. S obzirom na to da radimo sa klijentima, neophodno je imati superviziju, a budu}i da je psihodrama integrativna psihologija, od edukanata se o~ekuje zavidno znanje iz drugih terapijskih modaliteta, koji se mogu vrlo uspje{no integrisati u psihodramu. Vjerovatno zbog toga - malo ljudi se odlu~i na sveobuhvatnu edukaciju iz ovog ili drugih psihoterapijskih pravaca. Ipak, u ovom momentu - uprkos predrasudama da ’kod nas nema terapije kao u filmovima’ - u Bosni i Hercegovini postoji vi{e od pet psihoterapijskih modaliteta koji su gra|anima dostupni. Jedna od njih je i psihodrama, koju sa ponosom promovi{emo.”

Budu}i da je psihoterapija praksa koja nije sasvim prihva}ena i prepoznata u Bosni i Hercegovini, a koja nam je, kako ka`ete, kao visoko traumatiziranom dru{tvu itekako potrebna, koliko je ona danas potrebna ~ovjekovom mentalnom zdravlju? “Psihoterapija polako prestaje biti tabu u na{em dru{tvu, ali pred nama svima je jo{ dug put ka njenoj integraciji u svakodnevne `ivotne tokove. Mi smo dru{tvo koje je u cjelini traumatizirano, dru{tvene promjene i kovitlanja kojima smo izlo`eni u posljednjih dvadeset godina itekako se odra`avaju i na li~nom planu. ^injenica je da smo svi pro{li kroz rat - na ovaj ili onaj na~in, i dok se politi~ki, materijalni i drugi aspekti rata svaki dan name}u u medijima i javnosti - psiholo{ke posljedice rata se pre{u}uju i potiskuju, a itekako su prisutne i bolne. Tek njihovim priznavanjem i suo~avanjem sa njima - mo`emo napredovati ka novom. To naravno ne zna~i da se morate baviti ovim temama ukoliko se odlu~ite na dolazak na terapiju, ali se ova problematika itekako odra`ava na dru{tvo u cjelini.” Integrativna psihoterapija objedinjuje nekoliko pristupa psihoterapiji koji odgovaraju i poma`u pojedincu u njegovom svakodnevnom funkcioniranju. Ona se odnosi na proces integriranja osobnosti

PSIHODRAMA OTVORILA VRATA Psihodrama je akciona, grupna psihoterapija koja je {iroko primjenljiva, kako u klini~kom kontekstu, tako i u neklini~kom. Grupe za ja~anje kapaciteta, tematske radionice, organizaciona psihologija - sve su to podru~ja u koja se psihodramski elementi mogu uspje{no inkorporirati

je ’spakovati’ Na drugoj strani . kontinuuma, suprotno od ovoga, je spontanost, kao autenti~ni na~in reagovanja i djelovanja pojedinca, ono {to on jeste. Tu naravno mogu biti i elementi koji mu se nude u konzervi, ali on odlu~uje koje da zadr`i, a koje da ne prihvati. Proces psihodrame upravo vodi od kulturalne konzerve ka spontanosti, polaze}i od pretpostavke da u osnovi ~ovjeka nema autenti~ne potrebe za ~injenjem zla. Psi ho dra ma ra di na prin ci pu ’ovdje i sada’ poma`u}i da se tre, nutak osvijesti i da mu se spontano i otvoreno pri|e.”

BROJNE PREDRASUDE
Stres se smatra kugom 21. vijeka i uzrokom vi{e od 90 posto hroni~nih i malignih bolesti, koliko se saniranje ovog uzroka uspje{no tretira psihoterapijskim pristupom? “Psihoterapija mo`e na vi{e na~ina pristupiti stresu, tra`e}i i saniraju}i njegove uzroke, uvje`bavanjem i otkrivanjem novih na~ina suo~avanja, promjenom i restrukturiranjem perspektive, u~enjem tehnika relaksacije, ili tehni ka izba ci va nja ne ga ti vnih emocija na adekvatan na~in u psihoterapijskom kontekstu. Sve su to na~ini koji se ~esto kombinuju u psihoterapijskom radu. Ponekad je va`no da osoba zna da ima sigurno mjesto jednom sed-

ili bolje re~eno proces stvaranja “cjeline”. Koliko terapija omogu}ava pojedincu da se sa svakim trenutkom suo~i otvoreno i bez ranije stvorenih mi{ljen ja, po lo `a ja, sta vo va ili o~ekivanja? “Prema Morenu, postoje dvije strane kontinuuma. Na jednoj strani se nalazi kulturalna konzerva - unaprijed zadati obrasci pona{anja, mi{ljenja, stavova, na~ina izra`avanja emocija i sl., koje zati~emo svojim ro|enjem i u koje nas porodica, bli`e okru`enje ili dru{tvo u cjelini nasto-

mi~no, na kojem }e se mo}i baviti sobom, i to, samo po sebi, djeluje kao osna`uju}i faktor.” Kao udru`enje ve} neko vrijeme aktivno radite sa klijentima u saradnji sa brojnim organizacijama u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, koje su prepoznale vrijednost ovog vida terapije, kakvi su odzivi na{ih ljudi? “Kao psihoterapeuti u edukaciji, u na{em radu, sre}emo se sa brojnim predrasudama. Ljudi ~esto ne razlikuju usluge koje mogu dobiti od psihologa, psihijatra ili psihoterapeuta, od kojih svaki ima svoje podru~je djelovanja, te zbog toga dolazi do zabuna. Psihoterapija se smatra tretmanom du{evnih bolesnika, ili joj se oduzima ozbiljnost i smatra se igranjem, na koje se gleda sa osu|ivanjem. Mnogima je asocijacija na psihoterapiju - kau~, od kojeg smo se odavno odmakli. Me|utim, kako vrijeme odmi~e, osim predrasuda - opa`amo jo{ jednu dimenziju - znati`elju i veliko interesovanje. Ljudi ispituju teren, vi{e ili manje stidljivo, prikupljaju informacije, raspituju se i eksperimenti{u. Mo`da je ovo prava prilika da pozovemo ljude da se slobodno i aktivno uklju~e u na{e grupe u Sarajevu, Tuzli i Mostaru i da ih ohrabrimo na rad na sebi, koji je svakome od nas itekako potreban. Sve informacija su dostupne na psihodramabih@gmail.com, a u procesu smo i izrade web stranice.”

Foto: Vanja ]ERIMAGI]

28

Nedjelja
Zdravko MALI]

3. juni/lipanj 2012.

Priča nedjelje

Nahrupila zla godina
Nahrupila zla godina i Nasrudin-hod`i, kome se ni u najbolji vakat nije prelijevalo, do{lo naprosto da svisne. Onako gladnu dan mu se otego ko hefta, no} aman ko dvije. Glad mu ra{}ero san s o~iju ko opak vuk ovce s ~aira. Le`i tako i premi{lja: zadnju je ak~u potro{io pro{log pazara, zadnju je mandru izijo pro{log petka. Ostalo mu, evo, da se s lijevog boka prevr}e na desni, a jedan `ulja ko i drugi. Pupak mu se prilijepijo za hrptenja~u ko ki{an list za pend`er. Du{u mu pritisla crna ~amotinja pa sve uzdi{e: uf! uf! I jopet: uf! uf! Kad mu tih ~amotinjskih ufova bi dosta previ{e, re~e u sebi: “E moj hod`o, nejma kud, a njekud beli mora{!” Pa na bose noge nazuje podrte firale, pa niz basamake, pa preko avlije i kroz kapiju i`lje`e na pust i mra~an sokak. Sunce daleko, skriveno, jo{ mu ni habera na nebu nejma. Ni mljekar se Aljo onako {antav, jo{te nije raskijametijo sa svojom dvokolicom i |ugumima bude} i ljute} zaspali svijet. Samo zvijezde s neba nedu`no trepere, samo jedan pas ko zakasnjela kurva nju{kaju} proma~e ispod ku}nih doksata. Hod`a se za njim otisne... I tako, sve ljumaju} za onim pa{~etom, sa|e u ~ar{iju. Od }o{ka do }o{ka du}an do du}ana, }epenak do }epenka, a svaki zamandaljen i zakatan}en. Pusto. Ni|e ~ovjeka: Samo kraj ~esme zvane to~ak, tuhafli glasne (asli od no}ne ti{ine), pod ki}enim tarihom, oturiso njaki jedan. @eravica mu se pod brkom naizmjence polagano pali i jo{ sporije gasi ko u i onoga {to ima puno vremena, a malo duhana. “Meho” - pomisli hod`a. Pasmand`ija. Insan i {utljiv ko niko njegov. Regbi zamandaljen i zakatan}en ko oni ~ar{ijski du}ani nad kojima no}ima bdije. Ka`u da za njega i za njegovu da prosti{ hanumu vrijedi ona: kupus u kacu, dijete u kolijevku. Pa tako evo ve} desetak ljeta. I da je Meho s toga razloga onako bezrijek. Nejde mu od ruke jedan ~ep, pa udarijo drugi. Pri dnu ^ar{ije prosuo se po glatkoj kaldrmi mlaz svjetla i ne sahne. To iz Hamidove pekare. Ekmed`iji je no} dan. Ko sovuljagi. Al da ti ka`em: take du{e od insana ko {to je Hamo ne}e{, bolan, na}i na butum dunjaluku. Dobar ko kruh, pa to ti je! Ma nije ni on hairli ko {to je njekad bijo. Otko mu se lani hanuma preselila na oni, bolji svijet, ni njega ko, da na ovome nije. Kad se ne sagiba nad na}vama, il’ kad ne devera oko peke, sjedne na drvenu klupicu ispred pekare, prekri`i na grudima one svoje obrijane ru~arde i po~ne njekud othodit, nje{to ga za sobom povu~e pa se gubi ko da na priliku tone u kaku veliku vodu. “Efendi Harno” - ljudi mu govore - “{to s, bolan, taki? \e se topi{?! Uzmi se u te {aketine i, ne, daj se!” A on se samo ko dijete odsutno osmjehuje misle} svoje i ka`e: “Ne mogu, ro|eni, vi{e ne mogu!” I jo{, tu`an ka`e: “Moje dobro pro|e ko da ga ni bilo nije. Taki mi kismet.” A onaj se

Ilustrovao: Vlatko ROZMAN

njegov ekmed`ijski hair, onaj mu se beri}et i ganiluk uzmiriso do pola ~ar{ije. Nejma tih d`enetskih hurija na koje hod`a onako gladan, s ve}om sla{}u zirno neg na te Hami-

Bilje{ka o piscu
Zdravko Mali} (1933 - 1997) ro|en je u Ljubiji (BiH) u slu`beni~koj obitelji. Dje~a{tvo i ranu mladost proveo je u Sarajevu, odakle je 1952. godine do{ao u Zagreb, gdje je proveo ostatak `ivota. Maturirao je 1953. na I. mu{koj gimnaziji, diplomirao jugoslavistiku i rusistiku na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1958, a u me|uvremenu je, {kolske godine 1956/1957. studirao francusku knji`evnost i jezik na sveu~ili{tu u Strasbourgu i stekao Diplôme Supérieur d’Etudes Françaises Modernes. [kolsku godinu 1958/1959. proveo je na sveu~ili{tu u Var{avi, a 1959/1960. u Krakovu specijaliziraju}i poljsku knji`evnost i jezik. Godine 1965. doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Od 1961. do smrti bio je zaposlenik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Preveo je i objavio sedam poljskih romana, ~etiri drame, brojne pripovijetke i stotine pjesama iz poljske, ruske i ostalih knji`evnosti. Bavio se i knji`evnim radom, pisao je kratke proze, pjesme u prozi, pjesme i eseje.

dove bra{enice! A ima ih, alahsalamet! od svake fele. Ima, recmo, oni kruh {to ga peksimetom zovu, ozgor `ut ko dukat i posut ~urekotom, pa se lijepo pita{, kaki je tom; narodu kola~ kad mu je hljeb taki! II uzmimo - kasti simit! ^uje{ li, gluh ne bijo, ona dva. Oni ti zgodno do|u jerbo je simit ujedno i hljeb i mrs, jer kad ga mubare}-Hamo iz peke izvadi, nako ga vru}eg namah uljem prema`e. Simit }e{ poznat i po tome {to je bijel-bjelcat, aman ko `enska put |e se suncu vi|et ne da... A somuna! Onako na kolut i mehkih, da im ni pamuk po mehko}i ravan nije! Pa da ti’ je s takim jednim somunom prismok kaki, pito bi, gurbete, po{to dunjaluk! A za |evreke, za te Hamine kerefeke, uvijene ter vamo ter vamo, hrskave i miomirisne, za njih ne pitaj mene neg ono dijete {to se pred pekarom, uzjogunilo ko kako marvin~e i ne prestaje tulit “o}u |evrekaaa!” sve dok ne dobije il njih

il batine, a, borme, naj~e{}e i jedno i drugo, pa bude kako je na{em ~ovjeku najmilije: i vuk sit i koza cijela. (A ko je u toj zgodi vuk, a ko je koza, sam prosudi!) I jo{ nje{to o |evrecima ako ho{ ~ut: oni su ti tvrdi i mehki uisto, taman za svaki zub, pa, vala, i za bezubausta. Jer ~eljad koja ih nema ~ime grist, ima ih ~ime sisat... Zanijo se tako hod`a slade} se gledom pekino dobro i bi mu ko da je sit presit. Sve slinu guta kako se i{}eifijo. A za to vrijeme Hamo sjedi na klupici, ispred du}ana, gole ruke prekri`ijo na grudima-i plovi-plovi kom pu~inom, ko kroz njeku maglu... Hod`a onako sitih o~iju, svrne na nj pogled i bi mu ga `o ko brata ro|enog, pa re~e: Hamo du{o, je l’ ovo sve tvoj espap, ova divota bo`ija? Peko mu ko iz njeke velike daljine tiho odgovorio: “A moj, hod`o, ~iji bi bijo?” Na to }e njemu hod`a: “Hamo, janje moje, pa {ta ~eka{? Jedi, bolan ne bijo! Jedi!... Jedi!...”

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

INTELIGENCIJA U PRIRODI

Nisu, nemojte misliti, sve Sand`aklije neoprezne, kao na{ Adem, koji, evo, sad po stare dane mora navrat-nanos u~iti ono {to nije stigao za deset godina. Ima, eno, u nas Fahrudin Radon~i}. Ademov, da smo odmah na~isto, zemljak. Znao je Fahro kolika je u Srba himna. A znao je i kako grade}i puste tornjeve, ne}e imati kad u~iti puste kitice. Zato i jeste bolju budu}nost odlu~io graditi u Bosni i Hercegovini. U kojoj, hvala na pitanju, ima kitica. Ali, zato je himna bez rije~i. Nema, dakle, opasnosti da jedan visoki dr`avni funkcioner, kakav }e Fahro, kadli-tadli biti, ne zna himnu. A, uostalom, da jednoga dana netko i napi{e koju (tu`nu) rije~, Fahro se osigurao. Pjevat }e Lagumd`ija za njega
Prvo sam nazvao prijatelje (?) u Beogradu, jer to nala`u stroga pravila istra`iva~kog novinarstva koje u nas sve vi{e uzima maha, osobito kako su nas tomu po~eli pou~avati Turci i Katarci, te ga, evo, i osobno raspirivam. Nije, me|utim, lako biti istra`iva~ki novinar, osobito kada ovih dana zove{ povremeno prijateljsku Srbiju. Tamo daleko, kao {to znamo, dobili su vojvodu. Za predsjednika! Pa bi, ~ini mi se usred ovoga te{kog istra`ivanja, himna Srbije trebala biti Niko nema {to Srbin imade. No, himna je Bo`e pravde. [to je, ako mene pitate, nepravedno. I, ba{ zato tro{im impulse, {to i nije neki problem, jer svaki novinar Oslobo|enja ima po tisu}u ({to je skoro hiljadu) maraka pravo potro{iti na telefon. Za pet godina, dodu{e. Jer, zna na{ dobri direktor kako je istra`iva~ko novinarstvo skupo. I da ne du`im, tj. da ne tupim - Srbi slave Tomu, sve je to mahmurno. Ne mo`e{ nikoga dobiti. Ipak, javi se jedan i na direktno pitanje: “Dobro, je li onaj va{ selektor Mihailovi} ili Mihajlovi}?” na, kon kra}eg razmi{ljanja odgovori: “Mihajlovi}, da je Mihailovi}, bio bi vojvoda!” “Pa, zar nije vojvoda Nikoli}!” ne dam se ni ja (ba{) tako la, ko. “Jeb’o te Nikoli}!” odgovori lju, bazni beogradski glas, ne dav{i mi ~ak ni priliku da mu ka`em da se ne ka`e: “Jeb’o te!” nego “Jebao te!” E, , jebi ga! pjeva. Nije to nitko od njega tra`io, a on ne bi da se nudi. Takve su, svatko zna, Sand`aklije. Nenametljive, da vam pravo ka`em. I onda do|e za selektora Mihailovi}, {to se la`no predstavlja kao Mihajlovi}, i naredi Ljaji}u da pjeva. Ali, nije mu on otac da ga slu{a, ve} mu je otac Sahmir, pa je on oca i nazvao. ^im mu je ufatio mu{tuluk da }e pjevati srpsku himnu, Ljaji} je stariji, pribrav{i se malo od puste sre}e, pitao: “A, zna{ li, sine, rije~i!” “E, ne znam”ko iz stopa }e, jer zna {to ne zna, , Adem! “Ni{ta zato”nije se dao zbuni, ti gospodin Sahmir, “sagni glavu i pravi se kao da pjeva{!” I tu se rasta{e. ko pohvatat. Vidi se da je uglazbio Slovenac, onaj (neki) Davorin Jenko. Zar nisu mogli na}i kakva ~estita Srbina da to uradi kako bog zapovijeda?! [ta, eno, fali Hrvatima?! Uzeli lijepo Srbina Josifa Runjanina i on im, po popularnoj cijeni, uglazbio Lijepu na{u. Kad ~uje{ glazbu, sama desna ruka k srcu leti. Da je Josif, kao {to i jest bilo pravedno, uglazbio Bo`e pravde, mali Adem ne bi bio u te{koj situaciji. I njegova bi ruka, ~im bi ~uo: “Bo`e spasi, Bo`e brani/moli te srpski rod” sama sko~ila da vidi kako , mu srce ponosno kuca. Mada,

Po kiticu godi{nje, to (ni) Sand`aklija ne mo`e!

Dr. sc. Jeremy Narby odrastao je u Kanadi i [vicarskoj, studirao povijest na Sveu~ilistu Cantenburya i doktorirao na podru~ju antropologije na Sveu~ili{tu Stanford. Narby je prije vi{e od deset godina po~eo tra`iti zajedni~ke temelje uro|eni~kog znanja i zapadnja~ke znanosti te je na kraju otkrio veze izme|u {amanizma i molekularne biologije. Sada je istra`io primjere koji dokazuju da priroda ima uro|en red te da biljke i `ivotinje imaju mogu}nost svjesnog, a nekad i savjesnog djelovanja, negiraju}i tako uobi~ajene paradigme zapadnja~ke znanosti. Pitanje je jesmo li spremni promijeniti svoja uvjerenja o prirodi. Mo`da tome doprinese i ~injenica da je Narby petnaest godina pomagao domoroda~kim amazonskim narodima da ostvare prava na svoju zemlju. Ti ljudi vjeruju kako biljke i `ivotinje imaju namjere, te da {amani putem vizija i snova komuniciraju s drugim vrstama.

FILM

SNJEGULJICA I LOVAC

Pomalo su poblesavili u Hollywoodu, otka~iv{i ove godine na stare bajke i njihove adaptacije za veliko platno. Snjeguljica je u centru pa`nju, i to u dvije verzije. Onu nje`niju ne}emo ni spominjati, zato {to je pred nama film u kojem Charlize Theron glumi zlu kraljicu. [ta po`eljeti vi{e? Kristen Stewart glumi jedinu osobu u zemlji koja je ljep{a od zle kraljice Ravenne, koja ju je odlu~ila uni{titi. No, zla carica nije mogla zamisliti da je mlada `ena izbjegla njenim kand`ama i sad uvje`bava vje{tine ratovanja s lovcem imena Eric (Chris Hemsworth). Kako ka`u producenti, Snjeguljica je ovdje kao neki mitski heroj. @enski Luke Skywalker. Nije krhka djeva koju treba spasiti neko drugi. O{tra je i precizna poput lasera. Vrlo zanimljivo.

IZLO@BA

UMOLJANI

HALO, BEOGRAD “Dobro, je li onaj va{ selektor Mihailovi} ili Mihajlovi}?”, nakon kra}eg razmi{ljanja odgovori: “Mihajlovi}, da je Mihailovi} bio bi vojvoda!” “Pa, zar nije vojvoda Nikoli}!”, ne dam se ni ja (ba{) tako lako. “Jeb’o te Nikoli}!”, odgovori ljubazni beogradski glas, ne dav{i mi ~ak ni priliku da mu ka`em da se ne ka`e: “Jeb’o te!”, nego “Jebao te!” E, jebi ga!
Ne priznaje, me|utim, Mihai(j)lovi} playback. I - o, Bo`e, nepravde! - izbacuje Ljaji}a iz reprezentacije. Zamislite, u kakvom su polo`aju Sand`aklije, od njih Srbi o~ekuju da za deset godina nau~e himnu. Zgro`en tom ~injenicom, a budu}i sam ve} zavolio istra`iva~ko novinarstvo, istra`ujem kolika je ta himna. Kad, imam {to i vidjet. Osam, ne}ete mi vjerovati, kitica! I ajde, sad ti, Sahmirov sine, Ademe, to nau~i. Ma, to zna~i po jednu kiticu godi{nje. Pa, kad }e onda trenirat?! Jer, evo, ako mislite da je to lako, jedne kitice: Nek na srpsko vedro ~elo tvog ne padne gneva grom Blagoslovi Srbu selo polje, njivu, grad i dom! ruka zna pasti i na neka druga mjesta. Desna, osobito. Nisu, nemojte misliti, sve Sand`a kli je neo pre zne, kao na{ Adem, koji, evo, sad po stare dane mora navrat-nanos u~iti ono {to nije stigao za deset godina. Ima, eno, u nas Fahrudin Radon~i}. Ademov, da smo odmah na~isto, zemljak. Znao je Fahro kolika je u Srba himna. A znao je i kako grade}i puste tornjeve, ne}e imati kad u~iti puste kitice. Zato i jeste bolju budu}nost odlu~io graditi u Bosni i Hercegovini. U kojoj, hvala na pitanju, ima kitica. Ali, zato je himna bez rije~i. Nema, dakle, opasnosti da jedan visoki dr`avni funkcioner, kakav je Fahro, ne zna himnu. A, uostalom, da jednoga dana netko i napi{e koju (tu`nu) rije~, Fahro se osigurao. Pjevat }e Lagumd`ija za njega.

U sarajevskoj galeriji BlackBOX krajem maja otvorena je samostalna izlo`ba slika “Umoljani” bosanskohercegova~ke umjetnice Admire Bradari}, diplomirane grafi~arke iz klase prof. Halila Tikve{e. Ovo je jedanaesta samostalna izlo`ba autorice. Na ovoj izlo`bi je rije~, prije svega, o najavi novog ciklusa slika, gdje autorica uz pomo} tehnike platno na platno i bojama za tekstil poku{a probuditi sje}anje na jednu zaboravljenu civilizaciju, a to je bosanskohercegova~ko selo Umoljani, koje je smje{teno na planini Bjela{nici. Konkretna tema je nekada{nja pastirska gradnja ku}ica oko samog sela. Izlo`ba je specifi~na jer donosi jednu vrstu dekorativne umjetnosti same autorice, sa jakim koloritom, dijelom i naivne umjetnosti, pa ~ak i humora. Izlo`bu mo`ete pogledati u galeriji BlackBOX do 9. juna.

MUZIKA

BORN AND RAISED

DESET GODINA ZA^AS PROLETI
Ali, nije mo`da to ni va`no, jer kako Srbinu objasniti koliko je nas s ove strane Drine kosnulo to {to je Mihajlovi}, koji, navodno, nije vojvoda, iz srbijanske reprezentacije otjerao Adema Ljaji}a. Prije svega, to govori kako su u Srbiji o~ekivanja od Bo{njaka golema. Adem je najbolji primjer. Igra mali za Srbiju od desete godine i deset godina slu{a Bo`e pravde. Slu{a, ali ne

RUKA SAMA LETI
Hajde, dobro jo{ nekako rije~i, ali muzika. Ne mo`e{ ti to la-

“Born and Raised” novi album , Grammyem nagra|enog pjeva~a, tekstopisca i muzi~ara Johna Mayera, donosi neku vrstu nje`nog ju`nja~kog rocka i trenutno je najtra`enije izdanje na Amazonu. Mayer je producirao novi album sa Don Wasom, koji je radio na albumima Rolling Stonesa, B. B. Kinga i Bonnie Raitt. Rock legende David Crosby i Graham Nash obezbijedili su vokale na naslovnoj pjesmi “Born and Raised” dok su muzi~ari koji su su, ra|ivali na albumu visokocijenjeni pijanista Chuck Leavell i prija{nji saradnici Sean Hurley na bass gitari i Aaron Sterling na bubnjevima. Mayer je, za one koji nisu upoznati, jedan od najpopularnijih svjetskih muzi~ara, koji je do sada zaradio 11 Grammy nominacija, a magazin Time ga je uvrstio u svoju Top 100 listu najutjecajnijih mislilaca, vo|a, umjetN. SELIMOVI] nika i zabavlja~a.

30 Nedjelja

3. juni/lipanj 2012.

MOJ

Dnevna soba za u`ivan DOM
Priredila: M. RAKONJAC

@uta boja je vrlo inspirativna, topla i atraktivna. Ona savr{eno odgovara dje~ijim sobama, ali i dnevnom boravku, trpezariji, kuhinji... Prostoriju mo`ete ukrasiti i postavljanjem velikih ogledala na zid, a time }ete dobiti i vi{e svjetlosti

Funkcionalno i atraktivno ure|enje dnevnog boravka izazov je svakog pojedinca. Ono zavisi od va{ih potreba i na~ina provo|enja vremena u njemu, te }e se shodno tome prilagoditi njegovo ure|enje. Samo ure|enje prostorije zavisi i od toga da li imate djecu, te je tako potreban dio prostorije koji }e biti namijenjen za njih. Ako `ivite sami, a ~esto imate goste, u tom slu~aju }e vam biti potreban ve}i prostor za {ank i vi{e mjesta za sjedenje. U svakom slu~aju morate razmisliti i

o potrebnom namje{taju. Ukoliko svoje slobodno vrijeme provodite ~itaju}i, potreban vam je manji radni sto. Gledanje televizije zahtijeva u dnevnoj sobi i ve}u garnituru za sjedenje, odnosno odgovaraju}e le`ajeve.

NAMJE[TAJ
Kada ste zaklju~ili koji i kakav namje{taj vam je potreban, morate razmisliti i o njegovoj boji, jer svakako da ne `elite provoditi vrijeme u prostoriji u kojoj dominiraju razne boje. Dnevna soba mora djelovati opu{taju}e. Razmislite o nijansama na poli-

MOJ VRT

Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Parkovske travne smjese: Za vrtni travnjak preporu~uje se sjetva smjesa nekoliko vrsta trava. Jer, dokazano je da se jedino tako dobije kvalitetan i dugovje~an travnjak. Koli~ina sjemena koja se koristi za sjetvu iznosi 25-50 g/m2, a u najnovijim katalozima preporu~uje se ~ak i 60 g/m2. Koli~ina zavisi od sastava smjese, klijavosti sjemena, kvaliteta pripreme tla, kao i vremena i na~ina sjetve. Ra~una se da se sa 1 kg smjese mo`e zasijati 20-40 m2 travnjaka.

Engleski ljulj za v
sjeni nikada ne}ete posti}i lijep i izdr`ljiv travnjak. Trave se ne koriste pojedina~no ve} u smjesi, zbog razli~itih osobina trava. Bez obzira na to {to se nama ~ini da su sve trave iste, to u praksi nije tako. Da upoznamo najva`nije osobine nekih vrsta trava koje se naj~e{}e koriste u parkovskim travnim smjesama: Engleski ljulj (Lolium perenne) u po~etku je agresivan, pa travnjak brzo ozeleni, {titi povr{inu od isu{ivanja i korova. No to nije dugovje~na trava, a i osjetljiv je na mraz. On je u travnjaku va`an za po~etni efekat. Prava livadarka (Poa pratensis) i rosulja (Agrostis sp.) imaju spor po~etni razvoj, ali kasnije prevladavaju. To su lijepe i dugovje~ne trave. Crvena vlasulja ili crveni vijuk (Festuca rubra) se u po~etku slabo i sporo razvija, ali oja~a od tre}e godine pa nadalje, te travnjaku daje trajnost. Kao zaklju~ak mo`emo re}i da travne smjese daju kvalitetnije i dugotrajnije travnjake od pojedina~nih vrsta trava, pa zato njima treba dati prednost prilikom zasnivanja travnjaka. Vrijeme i na~in sjetve: Sjetvu sjemena trava u na{im umjereno kontinentalnim uvjetima obavljamo od sredine o`ujka/marta do sredine rujna/septembra, a u submediteranskim i 15 dana ranije u prolje}e te 15 dana kasnije u jesen. Na osnovu dosada{njih iskustava, u kontinentalnim uslovima optimalno vrijeme sjetve ipak su mjeseci travanj/april i svibanj/maj, te druga polovina kolovoza/avgusta i prva polovina rujna/septembra. Tada je tlo dovoljno toplo za nicanje sjemena, a za o~ekivati je dovoljno oborina pa novi travnjak ne treba toliko zalijevati. Ljetne sjetve su riskantnije zbog velikih vru}ina i su{a, jer mlade iznikle bilj~ice trava stradaju ve} nakon nekoliko sati vru}eg ljetnog sunca ukoliko nisu redovito zalijevane. Za sjetvu odaberemo mirno i obla~no vrijeme. Sjetva na ve}im povr{inama obavlja se sija~icama, a u vrtu je gotovo uvijek ru~na - oma{ke. Ukoliko nismo vi~ni ra-

SMJESE TRAVA
Smjese trava dolaze na tr`i{te pod raznim trgova~kim nazivima: Tivoli, Igman, Opatija, Iva, Osoja i dr. i uglavnom sve sadr`e dolje navedene vrste trava samo se razlikuju po postotku zastupljenosti pojedinih vrsta. Nemojte puno vjerovati navodima za neku smjesu da je to smjesa za sjenu. U

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja SAVJETISTRUCNJAKA

31

je i inspiraciju

Namirnice koje gode niskom pritisku
cama, plakarima, podovima i zidovima. Izaberite dvije boje kao osnovne i probajte urediti prostor prema tonovima koje vas ne ~ine nervoznim. Savremeni dnevni boravak odlikuje blaga, zaobljena linija i neutralne nijanse sa detaljima u ja~im bojama. Zidove mo`ete obojiti u neutralnu boju, poput boje pijeska, sive ili bijele, dodajte detalje vedrijih boja, poput tepiha sa apstraktnim ili grafi~kim detaljem, odaberite podnu ili stolne lampe ravnih linija i metalnih rubova.

BIJELA I @UTA
Ako bijela boja prevladava u prostoriji, bilo da je namijenjena odmoru, spavanju, ru~avanju, pa ~ak i da je hodnik ili kupatilo, taj ambijent djeluje prostraniji, osvjetljeniji i manje optere}en namje{tajem. Bijela daje fantasti~ne

vizualne efekte koje nijedna druga boja ne mo`e da postigne. @uta boja je vrlo inspirativna, topla i atraktivna. Ona savr{eno odgovara dje~ijim sobama, i dnevnom boravku, trpezariji, kuhinji... Prostoriju mo`ete ukrasiti i postavljanjem velikih ogledala na zid, a time }ete dobiti i vi{e svjetlosti. Ovaj trik koriste dekorateri interijera kako bi pru`ili malom prostoru dojam veli~ine.

[to je, osim soli, va`no unositi prehranom kod niskog krvnog pritiska?
Kod osoba koje imaju niski krvni pritisak dovoljan unos soli je presudan i ovo je slu~aj kada je konzumacija soli opravdana, kao i konzumacija kofeinskih napitaka, ali vodite ra~una da ne preopteretite bubrege i dovedete organizam u elektrolitski disbalans, savjetuju nutricionisti. o~uvanje funkcije krvnih `ila i opskrbu tkiva kisikom. Izbjegavajte naglo ustajanje, budite tjelesno aktivni jer time poja~avate cirkulaciju iz ruku i nogu prema srcu.

ETERI^NA ULJA
Povoljno }e djelovati za~ini ru`marin i timijan, bademi, |umbir, gro`|ice, a suprotan u~inak mogu imati bijeli luk, per{un, hren, kadulja i stolisnik, stoga izbjegavajte njihovu konzumaciju. U slu~aju izra`enih simptoma, u apotekama potra`ite kombinirani biljni pripravak u obliku kapi za podizanje krvnog pritiska. Pomo}i mogu i lampice s eteri~nim uljima ru`marina, timijana, kamfora, limuna ili bibera.

VA@AN UNOS TEKU]INE
Osim soli, va`no je da unosite velike koli~ine teku}ine svakodnevno u organizam. Obroke raspodijelite u nekoliko manjih, bez prevelikog i naglog optere}enja organizma. Birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom. Raznovrsne namirnice trebale bi vam osigurati i dovoljan unos minerala i vitamina potrebnih za

rtni travnjak
vnomjernom razbacivanju sjemena, treba odmjerenu koli~inu sjemena pomije{ati sa suhim rije~nim pijeskom ili suhim prosijanim kompostom ili suhom vrtnom zemljom. Pola koli~ine stavimo u posudu iz koje sijemo. Na cipele je preporu~ljivo staviti komade daski - poput {irokih kratkih skija - da ne ugazimo fino pripremljeno tlo, te sijati hodaju}i i ravnomjerno razbacuju}i sjeme po povr{ini. Polovinom sjemena zasijemo cijelu povr{inu hodaju}i u jednom smjeru, a zatim uzmemo drugu polovinu, odnosno preostalu koli~inu sjemena i sijemo okomito na prvu sjetvu, jer se tako ravnomjernije rasporedi sjeme. Poslije sjetve sjeme ugrabljamo 1 cm duboko u tlo. Tlo odmah iza sjetve ne zalijevamo, da sa sjemena ne speremo zemlju, ali smo zato po mogu}nosti dan pred sjetvu temeljito zalili ukoliko tlo nije bilo vla`no. Poslije sjetve tlo obavezno povaljamo da bi zemlja prionula uz sjeme, {to povoljno djeluje na nicanje sjemena. Valjati se mo`e specijalnim valjkom ili priru~no prire|enim komadom balvana, ili tlo nagazimo ranije opisanim daskama.

TRAVNATI TEPIH
Zadovoljava i pritiskanje zemlje lopatom pobira~om. Ukoliko nema ki{e, neophodno je zalijevanje ~im se zemlja prosu{i. Najbolje zalijevanje je ki{enjem, da se ne o{tete nje`ne bilj~ice. Po`eljno je tlo prekriti agrofolijom ili granjem da ptice ili golubovi ne pojedu sjeme. Nestrpljivi vrtlar poslije svega ovoga o~ekuje lijep, zeleni travnati tepih. No, naj~e-

{}e se najprije pojave korovi pogotovo u na{im, sjemenkama korova “zara`enim” tlima. Pri~ekamo da korov naraste oko 6-8 cm, a trava 1-2 cm, pa kosom pokosimo korov na visini od 4 cm. U sjeni korova trava }e i dalje napredovati pa kad naraste 6-10 cm pokosimo je na visinu od 4 cm, a kasnije ko{nje treba da su na 2-4 cm. Prvu ko{nju je najbolje obaviti ru~nom kosom ili vrlo nje`no kosa~icom, da se ne o{tete tek isklijale mlade bilj~ice. Time smo zavr{ili sa zasnivanjem travnjaka sjetvom. Slijedi odr`avanje i intenzivna njega, od koje zavisi izgled i funkcionalnost budu}eg travnjaka.
(Iz knjige autorice ovog teksta ”Vrt korist i hobi - ekolo{ki orijentirani vrtovi” koja je nedavno iza{la iz {tampe).

32

Nedjelja

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja

33

Mustaj-beg Fadilpa{i} (1830-1892)

ONI SU NAS OBILJEZILI

Prvi gradona~elnik Sarajeva
Pripremila: Merima BABI]

Mustaj-beg Fadilpa{i}, prvi gradona~elnik Sarajeva, ro|en je u Sarajevu 1830. godine. Sin je Fadilpa{e [erifovi}a. Odrastao je i {kolovao se u Carigradu. Bio je naimenovan za mulu u Carigradu, a kasnije u Egiptu, ali je du`nosti vr{io preko zamjenika. Godine 1860. do{ao je u Sarajevo i postao ~lan Med`lisa-idare, a od 1878. do smrti 1892. bio je gradona~elnik Sarajeva. Na ovoj du`nosti proveo je 14 godina i za to vrijeme u Sarajevu su se dogodile velike promjene. Bio je veoma po{tovan i ugledan u narodu. Od 1882. bio je i predsjednik Vakufskog povjereni{tva. Umro je 1892. godine u Sarajevu, a sahranjen je u haremu Begove d`amije.

je u burnim julskim de{avanjima 1878. bio izabran za predsjednika Narodnog odbora tokom kratke nezavisnosti BiH. Odmah po dolasku austrougarskih vlasti Mustajbeg je imenovan na~elnikom gradskog poglavarstva. Gradona~elni~ku du`nost obavljao je do svoje smrti 1892. godine.

ZADU@BINE FADILPA[I]A
Fadilpa{i}i su zahvaljuju}i ogromnom veleposjedu bili graditelji i zadu`binari. Posjedovali su mnoge stambene objekte, ali i nekoliko begovskih kula u Sarajevu i okolini. Jedan od manje poznatih ~lanova te porodice Mehmed-beg Fadilpa{i} dao je 1910. izgraditi ku}u u Franjeva~koj ulici, na parceli ju`no od Konaka. Objekat u bosanskom slogu sa elementima secesije i tragovima baroka bio je najljep{i primjer tog gra|evinskog stila u Sarajevu. Autor objekta vjerovatno je bio poznati arhitekt Rudolf Tönnies (Tenies). Odaje ga jedinstvena fasada sa ~etiri valovita doksata zaokru`ena geometrijskim i floralnim ukrasima izme|u prvog i drugog sprata. Dvovodni krov sa {irokom nadstre{nicom potpuno je u bosanskom stilu. Ovaj objekat, vrhunac neimarstva porodice Fadilpa{i}, nacionaliziran je poslije 1947, a kraj opsade Sarajeva do~ekao je sa manjim o{te}enjima. Zbog nebrige i zuba vremena danas je u izuzetno lo{em stanju. Taj }e se objekat sigurno na}i na listi nacionalnih spomenika kulture zbog svoje autenti~nosti i ljepote. Danas je na listi ugro`enih spomenika Kantonalnog zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a. [ta je to u genealogiji sarajevskih Fadilpa{i}a {to vjekovima privla~i kao magnet histori~are, knji`evnike, pripovjeda~e i druge umjetnike da tematiziraju ovaj rod? Nije li to plemi}ki nekibul-e{raf Nuruddin efendije, mo`da Mustaj-beg, prvi sarajevski gradona~elnik u

NA^ELNIK GRADSKOG POGLAVARSTVA
Kao gradona~elnik Sarajeva, Mustaj-beg je bio i vo|a bosanskih prvaka koji su ~inili poklonstveno izaslanstvo caru i kralju Franji Josipu I. On je u Budimpe{ti pozdravio cara i predao mu adresu - pismo Bosanaca i Hercegovaca. Po aus tro ugar skoj oku pa ci ji 1878, ve} 20. avgusta iste godine, general Filipovi} je naredio da se u Sarajevu obnovi rad gradskog poglavarstva, Beledije, odnosno da se formira Op}insko vije}e. Gradsko poglavarstvo je djelovalo po privremenom Gradskom statutu od 22. augusta 1878. Stalni statut Sarajevo je dobilo 9. januara 1884. godine, a u februaru 1899. on je ne{to izmijenjen. Po njemu, grad Sarajevo je sa~injavao op}inu sa sedam kotara (rejona). Za prvog na~elnika gradske op}ine imenovan je Mustaj-beg Fadilpa{i}, od 1878. do 1892, a od 1893. do 1899. godine tu je funkciju obavljao Mehmed-beg Kapetanovi} Ljubu{ak, u vrijeme dok je Gradska vije}nica bila jo{ u izgradnji. Porodica Fadilpa{i} bila je jedna od najuglednijih i najbogatijih u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Prvobitnog prezimena [erifovi}, ~lanovi ove porodice su po rodbinskim vezama pripadali potomcima posljednjeg Bo`ijeg poslanika Muhameda a.s. Svoje bogatstvo i ugled porodica je dugovala dobroj naobrazbi njenih istaknutih ~lanova, ogromnom veleposjedu, ali i dobrim trgova~kim vezama. Njen najpoznatiji ~lan bio je Fadil-pa{a [erifovi}, pjesnik, mevlevijski {ejh i kaligraf, kadija, nakibul-e{raf i mutesarif (guverner), ~ija je majka ]amila Fazlagi} opjevana i u narodnoj pjesmi. Po dolasku austrougarske vlasti u Bosnu, Fadil-pa{a iseljava u Istanbul ne mogav{i se pomiriti sa novim re`imom. Umro je u Istanbulu 25. novembra 1882. i sahranjen u Usküdaru. Njegov sin Mustaj-beg [erifovi}, po ocu Fadilpa{i}, i ranije je bio ~lan idare-med`lisa (skup{tine), pa

Mustaj-beg Fadilpa{i} bio je prvi gradona~elnik Sarajeva. Ovu du`nost obavljao je 14 godina sve do smrti 1892. Za to vrijeme dogodile su se velike promjene. Bio je veoma po{tovan i ugledan u narodu. Umro je 1892. u Sarajevu, a sahranjen je u haremu Begove d`amije

NAJUGLEDNIJI I NAJBOGATIJI Porodica Fadilpa{i} bila je jedna od najuglednijih i najbogatijih porodica u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Prvobitnog prezimena [erifovi}, ~lanovi ove porodice su po rodbinskim vezama pripadali potomcima posljednjeg Bo`ijeg poslanika Muhameda a.s.

periodu austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, ili ogromni i mnogobrojni njihovi posjedi, ili mo`da autenti~nost Fadilpa{i}evih ku}a? Ili, mo`da, od svega ovoga pomalo? Po dolasku Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu potomci [erifovi}a mijenjaju prezime u Fadilpa{i}. Od prelaska sa starog na novo prezime, prema nekim dokumentima, Fadilpa{i} se pisalo sa crticom izme|u dvije rije~i (FadilPa{i}), {to se vidi iz potvrde za slanje novca koju je iz Be~a 30. septembra 1890. Mustaf-begu FadilPa{i}u uputio Mujaga Mula Mehmedovi}. Kako dalje ide loza Fadilpa{i}a, vidi se iz rezultata istra`ivanja prof. dr. Husnije Kamberovi}a, prezentiranih 1997. godine u nau~nom radu “Zemlji{ni posjedi obitelji Fadilpa{i}” sa kreiranim porodi~nim stablom ovog roda. Prema rodoslovu, Fadil-pa{a [erifovi} imao je sinove: Mustaj-bega, Omer-bega i Mahmud-bega (18541912) i njihovi potomci danas `ive u Sarajevu. Potomci tako isti~u jedan bitan detalj u biografiji pradede - Fadilpa{a [erifovi} je osnovao Evlijet vakuf i u njega uvakufio svoje nekretnine. Pri tome spominje da on zna za 20 od tih nekretnina, koje su iza 1946. nacionalizovane, a to su: du}ani, magaze i placevi. Pri~a o Fadilpa{i}ima je puna zanimljivih detalja, naprimjer, da je otac Mahmuda Salahudin trasirao dana{nju ulicu na Stupu kod Energoinvesta, Tvorni~ku kako bi 1927. godine svojim automobilom mogao prilaziti vlastitom posjedu na Ilid`i. Ili, Salahudinov sin Halid tvrdi da Fadilpa{i}i i danas imaju posjed u Turskoj, u Istanbulu, pored mosta na Bosforu u azijskom dijelu, ali ga niko ne koristi. U gruntu se vodi na potomcima Fadilpa{i}ima. Prema tvrdnjama histori~ara, porodica Fadilpa{i} bila je u 19. stolje}u jedna od najuglednijih i najbogatijih familija u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, iz ~ega je proizlazio i njihov veliki uticaj u dru{tvu. O njihovom bogatstvu najbolje ilustruje podatak da su pod sarajevskim Bistrikom posjedovali veliki konak, na Vrelu Bosne tri kule, a po cijeloj BiH velika imanja sa kojih su ubirali ogromne prihode. O dru{tvenom uticaju, opet, mo`e poslu`iti podatak da je Mustaj-beg Fadilpa{i} po dolasku Austro-Ugarske u BiH (1878) bio prvi sarajevski gradona~elnik. Supruga Mustaj-bega, gradona~elnika Sarajeva, bila je Nuri Grada{~evi}, koja je slovila kao najve}i pojedina~ni veleposjednik u Bosni i Hercegovini, tvrde povjesni~ari. @ene}i je, Mustaj-beg je tako, zajedno sa svojim ranijim posjedima, postao najve}i pojedina~ni vlasnik zemlje, {uma i livada u BiH. U dvije nacionalizacije (1919. i

POKLONSTVO KRALJU FRANJI JOSIPU Kao gradona~elnik Sarajeva, Mustaj-beg je bio i vo|a bosanskih prvaka koji su ~inili poklonstveno izaslanstvo caru i kralju Franji Josipu I. On je u Budimpe{ti pozdravio cara i predao mu adresu - pismo NEOSPORAN DRU[TVENI Bosanaca i Hercegovaca
UTICAJ

zije }uprije, te nekoliko ku}a na Mejta{u, Vratniku i oko Muzeja grada Sarajeva. Ali, bra~nim vezama postali su i vlasnici imanja porodice Hrasnica, koja je bila najve}i zemljoposjednik u Sarajevskom polju i njoj je pripadalo kompletno podru~je dana{nje Hrasnice, Sokolovi}-Kolonije, Butmira, Stoj~evca, sve od Vojkovi}a do Vrela Bosne. Spajanjem ove dvije porodice kada je Fadil-pa{in sin o`enio jedinu k}erku Hrasnica - ova familija postaje najve}i posjednik u Sarajevu.

1946. godine) ova porodica je izgubila najve}i dio posjeda, mada su jo{ ranije neki njeni ~lanovi prodavali svoje dijelove imetka. Ali, prije prve nacionalizacije 1919. porodica Fadilpa{i}, ta~nije nasljednici Fadil-pa{e [erifovi}a, prvog gradona~elnika Sarajeva, na Ba{~ar{iji su imali vi{e od 200 du}ana koje su koristili kao vlastite magaze, a izdavali ih i u najam. Bili su vlasnici i nekoliko zgrada na Marindvoru, te nekoliko stotina dunuma zemlje zapadno od dana{nje Dolac-Malte. Bili su i vlasnici ogromnog zemlji{nog posjeda iznad Ko-

Neosporno je da je njihov veliki dru{tveni uticaj, a po Fadilu efendiji [erifovi}u (1802-1882), pjesniku i epigrafu u Bosni, porodica dobija i novo prezime, a dotada{nje napu{taju. Zato se on i smatra rodona~elnikom Fadilpa{i}a, koji je, kako pi{e u dokumentima, 1840. unaprije|en za miri-livu (divizijskog generala) kli{kog i zvorni~kog puka (alaja), te se otada i zove Fadil-pa{a. On je ujedno i najzna~ajnija li~nost ovog roda za koga se navodi da je bio svestran, jer u njegovoj biografiji stoji da je bio: mevlevijski {ejh i kaligraf, kadija, nakibul-e{raf i mutesarif (guverner).

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

3. juni/lipanj 2012.

TRA@ILI SMO ZA VAS

Miami

Skulpturaln
^etrdeset godina poslije
Peti juni je prilika za ja~anje svijesti o zna~aju za{tite `ivotne sredine, ali i podsje}anje na ranije u~injene gre{ke
Hajdar ARIFAGI] harifagic@hotmail.com

i eklekti~a
Za izradu gotovo svake kolekcije potrebna su mi tri mjeseca. Ali prije kona~ne realizacije kolekcije, proces kreiranja i stvaranja modela traje onoliko koliko je potrebno da bi se ideja razvila, ka`e Ljiljana Majki}
Mirsada RAKONJAC

Posljednjih nekoliko dana elektronski po{tar me naprosto bombarduje informacijama i pozivnicama povodom 5. juna Svjetskog dana za{tite `ivotne sredine. Obilje`avanje ovog datuma datira od 1972. godine i odr`avanja konferencije Ujedinjenih nacija u Stockholmu posve}ene ekolo{koj tematici. Svijet se tada uhvatio za glavu jer je shvatio kuda ga vodi pretjerana alapljivost u kori{tenju vode, zemlji{ta i ostalih prirodnih dobara i zaga|ivanje atmosfere. No istovremeno se uhvatio i za ruke u namjeri da zajedno sprije~i ubrzano umiranje {uma, smanjenje biodiverziteta i uticaja na klimatske promjene. Rezultat toga su brojne konvencije i drugi zajedni~ki dokumenti kojima su se vlade ve}ine zemalja obavezale na provo|enje osmi{ljenog sistema i mjera za{tite i o~uvanja `ivotne sredine. Ta bitka (ne)uspje{no traje ve} ~etrdeset godina. Svrha obilje`avanja ovog dana je skretanje pa`nje na stalne i aktuelne probleme za{tite prirodnog okoli{a i animiranje donosioca politi~kih odluka kao i stanovni{tva da u tom smislu aktivno i odgovorno djeluju. Ujedinjeni narodi na razli~ite na~ine stimuli{u podizanje globalne svijesti o zna~aju za{tite `ivotne sredine i pozivaju na politi~ku anga`ovanost i poduzimanje konkretnih mjera. Pritom se uvijek formuli{e i zajedni~ki moto. Ove 2012. godine to je “Zelena ekonomija: Jesi li uklju~en” .

nje znanja i modernih, manje zaga|uju}ih tehnologija. Uz to i bezuslovnim po{tivanjem zakona prirode. Ohrabruje da je u Bosni i Hercegovini pove}an aktivitet vladinog i nevladinog sektora na za{titi prirodnog okoli{a. To }e na dolaze}em samitu o za{titi `ivotne sredine u Rio de Jeneriju, a u povodu ~etiri decenije od skupa u Stockholmu prezentirati na{a dr`avna delegacija. Saznajem bi}e brojnija nego u nekim ranijim prilikama. Nevladine organizacije ovih dana su bosanskohercegova~kim vlastima ve} izdiktirale novu zada}u: hitno donijeti zakon o deterd`entima koji }e biti u skladu sa standardima Evropske unije, te formirati laboratoriju za kontrolu kvaliteta deterd`enata koji se proizvode ili uvoze u BiH.

DETERD@ENTI I OTROVI
O tome je razgovarano u Tuzli za okruglim stolom u organizaciji ovda{njeg Centra za ekologiju i energiju i uz podr{ku Fondacije “Heinrich Böll” Povod su bila . saznanja o {tetnom uticaju fosfata iz deterd`enata na kvalitet vode u jezeru Modrac, te ~injenica da se na tr`i{tu BiH prodaju deterd`enti sa koncentracijom fosfata od preko 30 posto. Sagledana su i iskustva doma}e fabrike pra{ka za pranje rublja bez tih opasnih materija. Fosfati i sli~ni otrovi izbili su u prvi plan i u povodu predstoje}ih Olimpijskih igara u Londonu. Vlada Vijetnama je u pisanoj poruci Olimpijskom komitetu izrazila duboku zabrinutost zbog uklju~enosti kompanije Dow Chemical u ovaj sportski doga|aj. Ta kompanija odbija da isplati {tetu i naknadu za `rtve preparata Agent Orange kori{tenog protiv civila u Vijetnamskom ratu. Talo`enje njegovih otrovnih sastojaka na tlu i u vodi i danas u toj zemlji nakon 40 godina uzrokuje ra|anje defektne djece. Unato~ tome proizvo|a~ i dalje odbija da izvr{i kontaminaciju terena. Zahtjev sli~an vijetnamskom pro{le godine uputila je i vlada Indije smatraju}i spomenutu kompaniju odgovornom za veliku ekolo{ku tragediju u Bophalu (1984). Tada je nakon ispu{tanja otrovnog plina ubijeno 2.500 ljudi, a veliki broj njih trajno zatrovan i do kraja `ivota bolestan. Za spomenute zlo~ine nikad niko nije odgovarao, a spomenuta kompanija i danas proizvodi otrov kojim je iz narand`astih ba~vi zasipala {ume, livade, polja i farme u Vijetnamu.

SJAJNA BUDU]NOST
Koncept zelene ekonomije podrazumijeva {iroko kori{tenje obnovljivih izvora energije, pove}anje broja radnih mjesta i investicije u takozvanim zelenim granama industrije. Zelena ekonomija se defini{e kao ona koja emituje malo ugljenika, efikasno koristi prirodne resurse i socijalno je inkluzivna. O~ito je da se ovogodi{njim sloganom pa`nja `eli usmjeriti na vlade, sektor biznisa i menad`ere kao donosioce i realizatore odluka pa tek onda na nevladin sektor i pojedince. Ne treba o~ekivati da }e i jedni i drugi i tre}i ovog juna u~initi ne{to spektakularno u smanjenju zaga|ivanja, ali ni radikalni potez kako bi osigurali ~istiju, zeleniju i sjajniju budu}nost za sebe i generacije koje dolaze. Taj cilj se posti`e dugotrajnim predanim i odgovornim djelovanjem uz kori{te-

Di zaj ne ri ca Ljil ja na Majki} ~lanica je ULUPUBiH. Na modnoj sceni je prisutna vi{e od deset godina. Kolekcije “Ljiljana” predstavila je na brojnim modnim manifestacijama, a u~estvovala je i na modnoj izlo`bi Smer jug-jugovshod u Ljubljani, koja je dio bijenala dizajna u Sloveniji. Svoja umjetni~ka umije}a prezentirala je na manifestaciji u MAK muzeju (Muzej primijenjene umjetnosti) u Be~u. U~estvovala je na ~uvenom Miami In ter na ti onal Fas hi on Weeku, gdje je uspje{no predstavila najnoviju kole kci ju za je sen/zi mu 2012/2013. pod nazivom Walking Sculptures. Ljil ja na je do bi tni ca ovogodi{nje presti`ne nagrade Grand Prix Collegium Artisticum, koja se dodjeljuje na tradicionalnoj {estoaprilskoj izlo`bi Udru`enja liko vnih umje tni ka (ULUBiH), Udru`enja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata u BiH (AABiH). Na izlo`bi je predstavila kolekciju za jesen/zimu 2011/2012. Cinque Terre, koja joj je otvorila vrata za u~e{}e na Miami Fashion Weeku. Nje nu sa mos tal nu izlo`bu fotografija modela nagra|ene kolekcije i najnovije za sljede}u jesen/zi mu Sa raj li je su mogle vidjeti u maju ove godine u Collegium Artisticumu. Na pitanja kako je pro{la kolekcija i ~ime je inspirisana, dizajnerica Majki} je istakla da joj je inspiracija bila mediteransko obalno podru~je Cinque Terre.

• U pitanju su bili odjevni predmeti sa nagla{enim geometrijskim silu eta ma, ne obi ~nog oblika okovratnika i kapa. S obzirom na to da su kreacije bile veoma zahtjevne, koliko je trajala izrada i koji su materijali bili zastupljeni? - Cinque Terra je kolekci ja za je sen/zi mu 2011/2012. i nosi naziv priobalnog mediteranskog grada koji me je nadahnuo svojom jedinstveno{}u i arhitekturom toplih boja. Ovu kolekciju karakteri{e jednostavna skulpturalna forma, poeti~an duh i eklekti~an karakter. Moje traganje za originalnim di zaj nom i

novim oblicima je rezultiralo serijom novih modela. Dizajn modela karakteri{e eklekti~nost stilova i slobodan umjetni~ki i kreativni izra`aj. Kori{teni su prirodni materijali, prete`no vuna i pamuk. Za izradu gotovo svake kolekcije potrebna su mi tri mjeseca, ali prije kona~ne realizacije kolekcije, proces kreiranja i stvaranja mo de la tra je onoliko koliko je po tre bno da bi se ideja razvila. • U martu ove go di ne u~estvova li ste na Miami

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja

35

Beach International Fashion Week

a forma, poeti~an duh

n karakter
Beach International Fashion Weeku sa kolekcijom Walking Sculptures za jesen/zimu 2012. [ta je za Vas zna~ilo to iskustvo i mo`ete li re}i ne{to vi{e o prezentaciji? - Pojaviti se na Miami Beach International Fashion Weeku za svakog dizajnera je veliki uspjeh. A do`ivjeti atmosferu tako velike modne manifestacije predstavlja ogromno iskustvo i fantasti~an do`ivljaj. Jedna od klju~nih ~injenica koja me je odu{evila jeste organizacija i dinamika doga|aja, ali i saradnja sa orga ni za to ri ma i u~e sni ci ma na Fas hi on Weeku. Naj lje p{i uti sak na mene je ostavila uslu`nost organizatora, koja je bila na visokom nivou. Naravno, i sam boravak u predivnom Miami Beachu je bio nezaboravan do`ivljaj. Kao i prethodna, kolekcija je uglavnom izra|ena od vunenih materijala, karakteristi~nih za moje kreacije. U karakteru mo de la do mi ni ra skul ptu ral nost, po ~emu je kolekcija i dobila naziv. Ova kolekcija, za razliku od prethodnih, dominira masom u formi modela, ali i svedeno{}u, dok je kolorit i ovaj put bogat. Uz predivnu i neobi~nu muziku, koju je za ovu priliku komponovao Enes Zlatar sa dje~ijim vokalom Nizara Zlatara, revija je postigla veliki uspjeh, izvrsne kritike i zavidnu medijsku propra}enost u Americi i u mnogim latinoameri~kim ze mlja ma, te su pozivi pristigli za u~e{}e i na drugim revijama FW-a. Prvo odr`avanje bi trebalo biti na Ecuador Fashion Weeku u avgustu ove godine, ali zbog pla ni ra nih obaveza najvjerovatnije }e taj odlazak biti odgo|en za sljede}u godinu. • Na prvoj in ter kon ti nentalnoj manifestaciji u ovoj regiji, ta~nije u Banjoj Luci, modeli su nosili Va{e kreacije. O kakvoj je modnoj kolekciji rije~? - Od osnivanja Banja Luka Fashion Faira, svoje kolekcije predstavljam na toj manifestaciji. Ove godine sam imala obavezu prikaziti najnoviju kolekciju banjalu~koj publici, jer najbolji dizajneri Banja Luka Fashion Faira su dobili mogu}nost da se predstave na Miami International Fashion Weeku. Kolekcija je sa odu{evljenjem prihva}ena u Banjoj Luci, a nadam se da }e tako biti i u Sarajevu. Prvi sljede}i projekat na kojem }u u~es tvo va ti jes te zajedni~ka revija sa ~lanovima udru `e nja Modiko.
Fotosi: Vanja Lisac, Miami International Fashion Week

36 Nedjelja
ORDINACIJA

3. juni/lipanj 2012.

Prim. dr. med. Taib Deli}, specijalista ginekologije i aku{erstva

Redovni pregledi na prvom mjestu
Prvi smo u BiH uveli metodu laserskog lije~enja po~etnih promjena na grli}u materice i u protekle tri godine imamo izuzetno dobre rezultate u kori{tenju ove metode. Pored toga, radimo i LLETZ metodu za slu~ajeve CIN 2 i 3. U mogu}nosti smo raditi i krioterapiju, ali smo ovu metodu napustili zbog ve}e efikasnosti lasera i LLETZ-a, nagla{ava dr. Deli}
Merima BABI]

Kada je rije~ o problematici u savremenoj ginekologiji, i dalje su to seksualno prenosive bolesti, infekcija HPV, koji jeste uzro~nik karcinoma grli}a materice i CIN-a, te klamidija i druge upale vagine i grli}a materice. Poslije toga, naj~e{}i problemi zbog kojih nam se javljaju `ene su, ka`e prim. dr. med. Taib Deli}, specijalista ginekologije i aku{erstva i direktor Poliklinike Sunce - Agram Sarajevo, ne`eljena trudno}a i nepoznavanje pravila kontracepcije. Tu bi trebalo edukativno djelovati na mladu populaciju djevojaka i `ena jer su to stvari koje se ne bi trebalo de{avati u dana{nje vrijeme da abortus bude kontraceptivno sredstvo kod djevojaka od 18, 19, 20 godina, ~ak i mla|ih. Jo{ jedan problem je menopauza i perimenopauza i to je, tako|er, tema o kojoj se ne govori dovoljno. Postoji vi{e na~ina i mogu}nosti lije~enja simptoma menopauze: valunga, znojenja i drugih tegoba koje se javljaju, arteroskleroze kao posljedice i tu bi trebalo upoznati `ene da postoje i alternativne mogu}nosti lije~enja simptoma menopauze i hormonska nadomjesna terapi-

Foto: D. TORCHE

ja kao opcija, ali, prije svega, to je jedan zdrav na~in `ivota, prestanak pu{enja, zdrava ishrana.

SPONTANE PROMJENE
• Sve ~e {}e se u raz go vo ru izme|u `ena ~uje izraz “imam CIN” da li je to karcinom? , “CIN je medicinski izraz za abnormalne }elije na grli}u materice i ukoliko je CIN na razini 1, rije~ je o blagoj displaziji (LSIL). U velikom broju slu~ajeva te promjene spontano nestaju nakon saniranja upale i pobolj{anja imuniteta. Preporu~uju se redovne kontrole PAPA testa na tri do

{est mjeseci, HPV tipizacija i po potrebi kolposkopija. Ukoliko promjena perzistira ili se pogor{ava prema CIN- u 2 i 3, potrebna je biopsija i patohistolo{ka verifikacija. Umjerene CIN 2 ili te{ke CIN 3 pro mje ne (dis pla zi je HSIL) spadaju u skupinu prekanceroza, mogu se razviti u karcinom grli}a materice i zahtijevaju lije~enje. Stav je da pacijenticu ne smijemo proglasiti bolesnom, ali moramo skrenuti pa`nju da je to promjena koja mo`e postati karcinom i da ne smije ignorirati to stanje” ka`e dr. Deli}. , “Klini~ko lije~enje ovog karci-

noma nije toliko uznapredovalo i dalje su to radikalni operativni zahvati, ili zra~enje ili kemoterapija, a poenta je u tome da ne do|e do karcinoma, nego da se promjene lije~e dok su na razini CIN-a i mi od tog po~etnog CIN-a do karcinoma imamo pet do 10 godina da pacijenticu izlije~imo, da uklonimo samo promijenjeno oboljelo tkivo i da ta pacijentica bude stoprocentno izlije~ena” , nagla{ava on. • Koji su na~ini lije~enja CIN-a? “Postoji vi{e na~ina lije~enja CIN-a i terapijski pristup je razli~it, ovisno o stepenu promjene, lokalnom nalazu, veli~ini promjene, dobi pacijentice i broju poroda. U Poliklinici Sunce Agram smo prvi u BiH uveli metodu laserskog lije~enja po~etnih promjena i u protekle tri godine imamo izuzetno dobre rezultate u kori{tenju ove metode. Pored toga, radimo i LLETZ metodu za slu~ajeve CIN 2 i 3. U mogu}nosti smo raditi i krioterapiju, ali smo ovu metodu napustili zbog ve}e efikasnosti lasera i LLETZ-a. Druge dvije metode su klasi~na konizacija i odstranjivanje materice i rade se isklju~ivo na klinici u indiciranim slu~ajevima kod te`ih promjena i po~etnog karci-

noma. Kada govorimo o laserskoj vaponizaciji i konizaciji, odnosno laserskom lije~enju po~etnih promjena na grli}u materice, prije tri godine smo u saradnji sa prof. dr. Brankom Stanimirovi}em iz Ginekolo{ko-aku{erske klinike Narodni front u Beogradu uveli metodu laserskog lije~enja po~etnih premalignih promjena na grli}u materice. Do sada je ura|eno vi{e od 100 pacijentica, rezultati su dobri i odgovaraju drugim studijama kod kori{tenja iste metode, {to zna~i da je procent izlje~enja oko 95 posto, a ti rezultati se posti`u i LLETZ-om i klasi~nom konizacijom. Kori{tenje lasera se pokazalo izuzetno efikasno u lije~enju polnih bradavica kondiloma, a jedina je metoda za lije~enje kondiloma unutar vagine. Tako|er, postoji vakcina protiv HPV-a, ali je ona vezana samo za djevoj~ice koje nisu imale odnose. Ona je preventivno djelovanje da djevoj~ice dobiju imunitet protiv HPV-a. Ona se koristi, me|utim, na`alost, u Bosni i Hercegovini zbog cijene ili stava prema vakcinama, nije zadovoljavaju}i odaziv u odnosu na druge evropske zemlje” ka`e dr. Deli}. , • Prevencija je, ipak, na prvom mjestu? “Dvije najefikasnije stvari na

NOVOSTI IZ MEDICINE

Laser za topljenje masnog tkiva
Napredak medicine i usavr{avanje tehnologije dovode do novih otkri}a. Tako ameri~ki nau~ni ci iz op}e bol ni ce Massachusetts u Bostonu intenzivno rade na izradi lasera koji bi omogu}io zagrijavanje i otapanje tjelesnih masno}a u organizmu, a da se pri tome ne o{teti ko`a. Laser }e se, pored prvobitne namjene za otapanje masnog tkiva, mo}i koristiti i za lije~enje sr~anih obo ljen ja, akni, te za uklanjanje celulita. Prvi eksperiment je uradio prof. Rox Anderson, dermatolog iz op}e bol-

nice Massachusetts u Bostonu i to na uzorcima svinjske ko`e. Rezultati eksperimenta su pokazali da se upotrebom Free-Electron lasera na precizno odre|enoj frekvenciji mo-

`e zagrijati masno}a, zatim je razgraditi, te potom izlu~iti iz tijela. Nau~nici tvrde da bi ova metoda u budu}nosti mogla imati {iru medicinsku primjenu, uz ostalo, i u lije~enju akni. Klju~ni uzrok nastanka akni je pove}ano lu~enje lojnih `lijezda koje se nalaze nekoliko milimetara ispod povr{ine ko`e, a koje bi se terapijski selektivno tretirale laserom. Na sli~an na~in bi se mogli, ukoliko bi nau~nici usavr{ili ovu metodu, tretirati i plakovi koji se stvaraju u arterijama, a koji su ~esto uzro~nici sr~anih udara.

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

Ponosni na metodu MSCT koronarografija
“Poliklinika Sunce je otvorena prije ~etiri godine u sklopu koncerna Agram, prva je poliklinika u BiH, a imamo ih devet u Hrvatskoj. Najopremljeniji smo privatni dijagnosti~ki centar sa vrhunskim kadrovima, anga`ovano je osam stalno zaposlenih ljekara, te 14 konzilijarnih ljekara” nagla{ava dr. , Deli}. Pored najsavremenije magnetne rezonance (MR) i CT, ponosni smo, dodaje on, i na metodu multi slajsne CT koronarografije (MSCT), koja je neinvazivna metoda za dijagnostiku stanja krvnih sudova srca i ona je na Zapadu zlatno pravilo za procjenu stanja krvnih sudova srca i preventivno djelovanje prije infarkta miokarda. kojima se bazira medicina 21. vijeka su kao broj jedan prevencija, a broj dva }e biti lije~enje mati~nim }elijama, i tri genetika, i nekog srednjeg rje{enja nema. Na`alost, ovo {to se i dalje radi, ali ne u BiH, nego u ~itavom svijetu, jeste zavr{no lije~enje posljedica ne~ega do ~ega ne bi trebalo da do|e. I poenta onoga {to nastoji medicina 21. vijeka, u svim bolestima, ne samo u ginekologiji, tako je i sa kardiovaskularnim i drugim bolestima, jeste da jedino prevencijom mo`emo efikasno izlije~iti pacijenta, zna~i redovni pregledi, redovne kolonoskopije za debelo crijevo, redovni ginekolo{ki pregledi, redovni pregledi prostate..., a drugi dio jeste preuzimanje odgovornosti za svoje zdravlje kao na~in `ivota, prestanak pu{enja, zdrava ishrana, umjerena tjelovje`ba. Kada govorimo o zdravoj ishrani, postoje dokazi koja hrana, uslovno re~eno, nije zdrava, koju ne mo`emo izbaciti. To su masno}e `ivotinjskog porijekla, to su pr`ene i pe~ene namirnice... [e}eri su tako|e opasni, rafinisani bijeli {e}er, svega treba unositi u razumnim koli~inama, ali izbjegavati upravo ove namirnice da bismo sprije~ili pojavu drugih oboljenja.”

PREVENTIVNI PREGLEDI
• Koje su Va{e preporuke `enama kada se radi o ovim oboljenjima? “Teoretski, danas niti jedna `ena ne bi smjela umrijeti od karcinoma grli}a materice jer pravovremenom dijagnozom i terapijom premalignih promjena (CIN-a) uspjeh izlje~enja je stoprocentan. Na`alost, svjedoci smo da i dalje BiH spada u zemlje sa visokom stopom oboljelih od karcinoma grli}a materice. @ene su te koje bi trebale redovnim pregledima preuzeti odgovornost za svoje zdravlje, a ljekari su ti koji bi pravom dijagnozom i najboljom efikasnom metodom trebali izlije~ili pacijenticu.”

Svega umjereno, na ~ubri ne {tedjeti
Ramo KOLAR

Poja~ano opadanje kose

Reagovati na vrijeme
Stru~njaci ka`u kako je do 100 ispadnutih vlasi dnevno normalno stanje koje nas ne treba zabrinjavati, ali sve vi{e od toga navodi da je vrijeme da se zapitamo. Tako|er, prolje}e i jesen godi{nja su doba kada se na{a kosa regenerira, obnavlja. Kod `ena je uobi~ajeno da kosa ja~e opada, i nakon poro|aja i kod dojenja, prilikom ulaska u menopauzu, radi pretjeranog tretiranja hemikalijama. Ono {to mo`ete poduzeti kako biste opadanje smanjili je upotreba pravilnih {ampona i regeneratora, zatim redovno {i{anje/kra}enje kose, ljeti kosu ne izlagati pretjerano suncu i tako|er ne bojiti kosu pre~esto jer hemikalije {tete ili koristiti boje na bazi organskih tvari.

Putuju}i i tragaju}i za vi|enijim i ~uvenijim travarima onomad po Bosni, kazali su mi za [evkiju K~ikua. Lahko sam ga na{ao u Zvorniku, tamo negdje na obodu grada, uzbrdo kad se krene puteljkom, u nevelikoj ku}i. Su{io je trave s mnogobrojnom porodicom, sve je mirisalo na ruj, majkinu du{icu, hrastovu koru, borovnicu... Jedni su nosili, drugi su{ili, tre}i pakirali i na kesice stavljali odlike pojedinog ~aja ili mje{avine biljaka. Ovu pri~u, prilago|enu, donio sam u svojoj novoj knjizi Kad jednom sretne{ prirodu. Iako nije bio brz na rije~i, [evkija mi je tih davnih godina ispri~ao kako je `ivio u siroma{tvu na Kosovu, odakle je stigao do Zvornika, trbuhom za kruhom, a posebno kako je “nai{ao na trave” .

PRI~A [EVKIJE K^IKUA
“Posjekoh se negdje, vi{e ne znam ni kako, po nozi, rana se zapogani u neka doba, ljekari reko{e, valja je sje}i. Moja majka \ula zapomagala, kako sje}i ni vojsku nije slu`io, ni o`enio se nije. Jok, rekla i bacila se na nake mehleme koje mi je stavljala

na nogu i na ranu i, evo, i danas na njoj hodam ko da joj ni{ta nije bilo.” Toga se sjetio kad mu je najgore bilo, a siromahu je vazda najgore. Posvetio se bilju, daje kod ku}e, prodaje na sajmovima, {alje po{tom onima koji tra`e ilad`e na sve strane. “Ja bi vam o ljekovitom bilju i travama kazo da s njim ne valja pretjerivat, kao neki koji ka`u da je svemo}no, ~arobno. Da je tako, zar ve} pametni ljudi i veliki umovi ne bi to sve davno rije{ili i na{li lijeka svim bolestima? Dobro, ~ajevi olak{avaju mnoge tegobe i pone{to izlije~e, ako se sve to skupa ozbiljno shvati i du`e vrijeme tro{i. A travama se ne mo`e baviti onaj ko ih ne pozna... Al opet najgore mi kad poneki neuk do|e na pijacu i veli mi kako prodajem sijeno. On o tom sijenu ne zna ni{ta, al kad mu zatreba, onda ga po~ne faliti...”

ce, kantariona, ~ubre, stolisnika, bokvice, kadulje, ljubi~ice, ruja... Ko bi rekao da se fini ~aj mo`e napraviti od ostruge maline i da je dobar za disajne organe? “Evo, dudov list, recimo, s borovnicom i ljuskom graha, poma`e kod {e}erne bolesti. A hrastova kora i ljeskove rese dobre su za mnoga oboljenja...” Njegov sin Muhamed, koji u po~etku i nije ba{ volio ni bilje ni ~ajeve, a ni hodati po pijaci, pakovati, a kamoli brati, u neka je doba postao glavni menad`er porodi~ne zadruge. No mlad i ha{arijast, uklju~io se u posao, ali i pretjerivanju sklon, najavio dva “revolucionarna” lijeka: jedan protiv impotencije, drugi protiv pu{enja! Otkrio je tek da je prvi na bazi mu{kog ~ubra, a o drugoj mje{avini nije, jer je tek tra`io “magi~nu formulu” Neko. liko pacijenata na licu mjesta mi je potvrdilo dejstvo lijeka protiv spolne nemo}i, dok antipu{a~a u to vrijeme i nisam ba{ sretao!

BOROVNICA I GRAH
Na sva usta je uzdizao Bosnu i njeno prirodno bogatstvo, naro~ito ljekovitog bilja, gdje se mo`e na}i vrlo kvalitetnih trava: nane, mati~njaka, majkine du{i-

ZABORAVLJENA ~UDESA
Dok danas ispisujem ove retke, ne znam ni gdje su svi K~ikuovi. Sa [evkijom sam se ~uo nakon rata i agresije na BiH. Bio se vratio u Zvornik (il’ nije ni odlazio iz njega, ne znam) i na pijaci ga je sreo jedan moj kolega, koji me o tome, mnogo kasnije, izvijestio. Poku{avao sam ga dobiti na telefon, ali nisam ba{ uspijevao. Ne znam ni da li je `iv (navodno je bio bolestan, a i godine su pritisle...). U Zvornik nisam i{ao, ni poslom ni onako, a on je izra`avao veliku `elju da me sretne. Jer vi{e smo se puta vidjeli i ~uli prije rata. Sin mu je, navodno odselio u Njema~ku, a o k}erima nikakvih vijesti. Mo`da, kad do|u do ove knjige, jave mi se i opet se sretnemo...

^ajni recepti K~ikuovih
ZA PROSTATU I MOKRA]NU BE[IKU Mje{avina se pravi od sljede}ih trava: mlada breza (12 g), rastavi~ (10 g), {ipurak (10 g), smrekove bobe (8 g). Ka{iku mje{avine preliti s 2 dl klju~ale vode, poklopiti i ostaviti na pe}i da odstoji 15 minuta. Procijedi se i, zasla|eno prirodnim medom, pije tri puta na dan, prije jela. Dok se tro{i ovaj ~aj, izbjegavati masnu hranu i sol. NAPOMENA: Ovo su, kao i kod drugih ~ajnih mje{avina, osnovne mjere za ~aj s 2 dl vode. ^AJ ZA BUBREGE Uzeti i pomije{ati: 15 g brezova lista, 8 g kunice, 5 g cvijeta zove, 10 g {ipurka, 13 g smrekove bobe, 20 g preslice i 12 g kukuruzne svile. ^aj se pije nezasla|en, poslije jela.

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

3. juni/lipanj 2012.

Poslastice sa
Tre{nje su izvrsna podloga raznim kola~ima, a rolat od tre{anja je pri samom vrhu

Nevjerovatna vo}ka
Tre{nja je puna vitamina A, B i C, antioksidansa, bioflavonoida, elagi~ne kiseline, antocijanina, melatonina...
Svojom jedrinom, purpurno crvenom ili `utom bojom tre{nja (Prunus avium) malo koga ostavlja ravnodu{nim. Iako zvu~i nevjerovatno, njenim ukusom ljudi su se sladili jo{ u bronzanom dobu. A u osmom vijeku prije nove ere ova nevjerovatna vo}ka kultivisana je u Turskoj i Gr~koj. Ipak, za dolazak tre{anja na Stari kontinent najzaslu`niji je rimski vojskovo|a Lukul, koji je poslije pobjede u srednjoj Aziji ku}i ponio hiljadu sadnica. Danas je ra{irena po cijelom svijetu sa vi{e od 900 sorti. dr`i zanemarljivih 85 kalorija. Ali su zato vrlo bogate bjelan~evinama, ugljenim hidratima, vitaminima A i C, a u ne{to manjim koli~inama i vitaminima B 1, B 2, B 3 i B 6. U tre{njama ima dosta folne kiseline, kao i minerala kalcija, kalija, `eljeza, magnezija i cinka. Narodna medicina je veli~a kao lijek za giht i artritis, tvrde}i da je 20 tre{anja deset puta djelotvornije od aspirina. Nau~nici iz Michigena tvrde da tre{nje olak{avaju bolove od artritisa, imaju izuzetno antiinfektivno djelovanje, kao i da usporavaju proces starenja jer su riznica antioksidansa. Tako|er, ukazuju i na korisna svojstva tre{nje u borbi protiv bolesti srca i karcinoma.

Rolat od tre{anja
Za biskvit: 5 jaja, 120 g {e}era, so, ka{ika naribane limunove korice, 80 g p{eni~nog o{trog bra{na tip 400, 40 g gustina, za nadjev: 100 g marmelade od vi{anja, 350 g tre{anja, 30 g {e}era, 100 ml vode, ka{ika gustina, 300 ml teku}eg biljnog {laga, vanilin-{e}er, za ukra{avanje: {e}er u prahu. Priprema: Tre{nje operite, uklonite im ko{pice te ih ocijedite. U posudi lagano karamelizirajte {e}er dok ne postane svijetlosme|. Dodajte vodu i kuhajte 3-4 minute sve dok se {e}er ne otopi. Gustin razmutite u malo vode i ulijte u teku}inu. Dodajte tre{nje, kratko prokuhajte i ostavite da se ohladi. @umanca mije{ajte s prstohvatom soli i limunovom koricom

oko 10 minuta dok masa ne postane kremasta. Istucite bjelanca u ~vrst snijeg pa dodajte {e}er i mije{ajte dok ne dobijete gustu smjesu. Zatim umije{ajte `umanca, bra{no i gustin. Biskvit rasporedite po limu (35x40 cm) na koji ste stavili papir za pe~enje i pecite u pe}nici zagrijanoj na 180-200 °C oko 10 minuta. Biskvit istresite na vla`nu kuhinjsku krpu, pa`ljivo uklonite papir za pe~enje, zarolajte i ostavite da se ohladi. Istucite slatko vrhnje s vanilin-{e}erom. Pa`ljivo odmotajte biskvit i unutarnju stranu prema`ite marmeladom (koju ste prethodno lagano zagrijali pa ohladili). Na tre}inu tijesta stavite tre{nje, a na preostalu povr{inu tu~eno vrhnje i zarolajte. Ostavite da se ohladi u fri`ideru oko sat.

NAJBOLJA SVJE@A
Tre{nje se jedu svje`e, koriste se za pravljenje d`ema, kompota, kola~a, a od njih se pravi i rakija tre{njeva~a. Plodovi mogu i da se uma~u u ~okoladni preliv, kao dekoracija raznih poslastica. Pire dobijen od tre{anja upotrebljava se za pravljenje sladoleda, frapea, raznih umaka, dok se svje`e tre{nje uglavnom koriste za vo}ne salate. Iako je ova vo}ka zahvalna za spremanje kola~a i drugih deserta, ipak je najzdravija i najukusnija svje`a. Kada se termi~ki obra|uje, tre{nja gubi veliki dio arome, boje i slatko}e, zbog ~ega postaje manje intenzivan do`ivljaj za ~ula. Pri li kom ku po vi ne treba voditi ra~una da je plod ~vrst, neo{te}en i {to vi{e crven, jer je to garancija da je i sladak. Na svje `i nu plo da ukazuju i peteljke koje bi trebalo da budu zelene, a ne ta mne ili sme|e. Ukoliko `elite da traju du`e, treba ih neoprane spakovati u plasti~ne kese i u fri`ideru ~uvati najdu`e dva-tri dana. Ljekovita svojstva tre{nje poznata su od davnina, s tim {to danas dobija potvrdu i zvani~ne medicine. Tre{nje sadr`e vrlo malo masti, pa jedna {oljica tre{anja sa-

Pita od tre{anja sa kremom od vanilije

ANTIKANCEROGENA SVOJSTVA
Antikancerogena svojstva poti~u od flavonoida izokvercina i kvercina, koji predstavljaju najja~e antikancerogene materije. Osim toga, elagi~na kiselina koja se u ve}im koli~inama nalazi ne samo u tre{nji nego i u vi{nji, jagodi i malini, tako|er predstavlja sna`an antioksidans koji spre~ava o{te}enje DNK }elije, a time smanjuje i mogu}nost obolijevanja od raka. Zanimljivo je da tre{nje mogu da se jedu u neograni~enim koli~inama jer ne iritiraju `eludac. Obilje bora, koji se nalazi u tre{njama, u kombinaciji sa kalcijem i magnezijem, izvrsno djeluje na zdravlje kostiju i njihovu gus ti nu. Svo ju dje lo tvornost pokazale su i kao hrana za dobar san. Me|utim, tre{nje nikako ne treba jesti prije ru~ka jer mogu da uspore izlu~ivanje `eluda~nih sokova za varenje, {to posebno mo`e da ote`a varenje mesa. I nikako poslije konzumiranja tre{anja ne treba piti vodu.

Sas toj ci: Ti jes to: 2 ka {i ~i ce pra {ka za pe ci vo, 100 g svje `eg si ra, 50 g {e }e ra, ma lo so li, 1 ja je, 3 ka {i ke mli je ka, 3 ka {i ke ulja, 200 g bra{na, nadjev: 700 g tre {a nja, 100 ml slat kog vrhnja, 250 g svje`eg sira, 1 puding od va ni li je, 3 ka {i ke {e }e ra, 1/2 ka {i ~i ce ci me ta, 2

ka {i ke {e }e ra u pra hu, 3 ja ja. Pri pre ma: Izmi je {a ti bra{no sa pra{kom za pecivo. Zatim dodati svje`i sir, {e}er, so, jaje, mlijeko i ulje. Mijesiti da se dobije fino tijesto. Tijesto razvaljati na pobra{njenoj povr{ini i staviti u kalup za pitu promjera 26 cm. Prstima

oblikovati rub visine 2 cm. Tre{nje o~istiti od ko{pica te ih poslagati po tijestu. Jaja izmiksati sa slatkim vrhnjem, sirom, pra{kom za puding, {e}erom i cimetom pa time preliti tre{nje. Pitu pe}i u zagrijanoj pe}nici na 180 stepeni oko 40 min. Kada se ohladi, posipati je {e}erom u prahu.

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

a tre{njama
Sastojci: Biskvit: 4 jaja, 120 g {e}era, vanilin-{e}er, 80 g bra{na, 50 g gustina, za kremu: 2 tegle kompota od tre{anja/vi{anja, 8 listova crvenog `elatina, 500 ml slatke pavlake, 300 g posnog svje`eg sira, 5 ka{ike {e}era u prahu, ribana korica i sok od neprskanog limuna; osim toga: 1/2 kesice crvenog preliva za torte, ka{ika {e}era, 50 g badema. Priprema: Rernu zagrijte na 175 stepeni. Razbijte jaja i odvojite bjelanca od `umanaca. @umanca pjenasto umutite sa 60 g {e}era i vanilin-{e}erom. Od bjelanaca i preostalog {e}era umutite ~vrst snijeg pa ga istresite na pjenu od `umanaca i {e}era. Na to dodajte pomije{ano bra{no i gustin pa sve izmije{ajte varja~om ili lopaticom. Dno okruglog kalupa (26 cm) oblo`ite papirom za pe~enje, ulijte tijesto za biskvit i pecite 25-30 minuta. Kada bude pe~eno, izvadite ga da se ohladi. Tre{nje ocijedite, ali iznad ~inije, da sa~uvate sok. @elatin potopite u malo vode da omek{a. Od slatke pavlake ulupajte {lag. Izmije{ajte sir, {e}er u prahu i koricu limuna i sok. Omek{ali `elatin rastopite, pa ga umije{ajte varja~om u krem od sira. Potom umije{ajte i {lag, pa odvojite 1/3 kre-

Torta od tre{anja

me. U preostale 2/3 umije{ajte tre{nje i ostavite sve u fri`ideru 20 minuta. Biskvit presijecite dva puta. Oko donjeg biskvita stavite obru~, pa nama`ite polovinom kreme sa tre{njama, pokrijte drugim biskvitom, razma`ite drugu polovinu kreme sa tre{njama, pa pokrijte posljednjim listom biskvita. Tortu dr`ite u fri`ideru oko 2 sata. Poslije hla|enja uklonite obru~ i rub torte prema`ite preostalim kremom. Preliv napravite prema uputstvu na kesici sa 100 ml soka od vi{anja i {e}erom, ostavite da se malo prohladi pa i{arajte krem na torti vilju{kom i ukrasite je tre{njama i bademima.

Od bosanske kafane do nacionalnog restorana
Stara bosanska jela tradicija porodice Ajanovi} u restoranu Pod lipom • Postavka slika naive umjetnika Ismeta Ajanovi}a • Tereza Kesovija najdra`a go{}a
Merima BABI]

^okoladni mafini sa tre{njama
Sastojci: 50 g {e}era, vanilin-{e}er, 100 g margarina za kola~e, 1 jaje, 2 dcl mlijeka, 2 ka{ike kakaa, 150 g mekog bra{na, pra{ak za pecivo, 200 g tre{anja (bez ko{pice), 200 g ~okolade (pola rastopiti, a pola isjeckati). Priprema: Margarin ostavite da omek{a pa ga dobro sjedinite sa {e}erom. Dodajte jo{ i kesicu vanilin-{e}era i jedno cijelo jaje, pa dobro izmije{ajte. Veliku ~okoladu (200 g) prepolovite, a jednu polovinu oprezno rastopite i lagano dodajte u smjesu jaja i margarina. Dolijte {oljicu (2 dcl) mlijeka i 2 ka{ike kakaa. Na kraju, uz stalno mije{anje, postepno dodajte bra{no s pra{kom za pecivo. Ostatak ~okolade izrendajte, ili sitno isjeckajte i zdrobite, pa ove ~okoladne komadi}e dodajte u smjesu. Na kraju ubacite i tre{nje, pa onda smjesu pomije{ajte da se svi sas-

Nacionalni restoran Pod lipom na Ba{~ar{iji, ~iji je vlasnik Edib Ajanovi}, danas je mjesto gdje svaki gost u`iva u bogatoj gastronomskoj ponudi starih bosanskih jela. Njima sve vi{e ne mogu da odole ni strani gosti koji iz godine u godinu uveliko pohode Sarajevo i Ba{~ar{iju. Posebna pri~a ovog renomiranog restorana jeste, kako kazuje Ajanovi}, postavka slika naive umjetnika Ismeta Ajanovi}a, njegovog amid`e, {to ih je darivao 1990. godine, koja daje posebnu umjetni~ku notu ovom mjestu. U planu je, ka`u ovdje, i otvaranje galerije u neposrednoj blizini restorana.

PORODI^NA TRADICIJA
tojci pravilno rasporede u masi. Papirnate ~a{ice za mafine posla`ite u kalup, ka{ikom ih napunite do 2/3 visine i pecite na 180 °C oko 20 minuta. griz i postepeno bra{no promije{ano sa pra{kom za pecivo na kraju dodati mak (ako vam se ~ini da je pregusto, dodajte jo{ malo mlijeka), u smjesu umije{ati o~i{}ene tre{nje, sasuti u pleh, poravnati i pe}i oko 30 min. Dok se biskvit hladi, skuhati nadjev, u lonac staviti kuhati o~i{}ene tre{nje sa {e}erom, vanilin-{e}erom, cimetom i malo vode, neka kuha nekoliko minuta, a onda dodati ostatak vode i kuhati dok tre{nje malo ne omek{aju ali da se ne prekuhaju i postanu gnjecave. Tre{nje izvaditi sa {upljikavom ka{ikom i rasporediti po biskvitu. U teku}ini skuhati puding pomije{an sa sme|im {e}erom i vodom, preliti ga po tre{njama i poravnati te ohladiti u fri`ideru da se stegne. Poslu`iti dobro rashla|eno. “Restoran Pod lipom po~eo je rad jo{ davne 1959, kada su moji otac i mati Hajro i Munevera u ovom prostoru dr`ali bosansku kafanu. Od moje tre}e godine dovodili su me ovdje i kao dijete po~eo sam raditi. Kada je otac oti{ao u penziju 1976, nastavio sam porodi~nu tradiciju i kao bosanska kafana radili smo do rata. Poslije rata nastavili smo raditi, gosti su sve vi{e tra`ili pi}a i meze i tako smo kao restoran po~eli rad od 1996. godine. Danas smo kao nacionalni restoran radom mojih uposlenika i gostima ipak dostigli visok nivo u oblasti ugostiteljstva, posebno ovdje na Ba{~ar{iji, za koju je i moj rahmetli prijatelj Hase uvijek govorio da svako mjesto ima svoju ~ar{iju, a ovo je Ba{~ar{ija, specifi~na i po `ivljenju i po radu” kazuje Ajanovi}. , Da li }e porodi~nu tradiciju nastaviti njegov sin Edin, upitali smo. Na to pitanje Ajanovi} odgovara kako se Edin bavi muzikom i matematikom. “Isklju~ivo voli nauku, {to ne zna~i da se ne}e predomisliti i nastaviti porodi~nu tradiciju” , glasio je njegov odgovor. Poseban dan pamte u ovom restoranu kada ih je 2003. posjetio ameri~ki predsjednik Bill Clinton, do{av{i nenajavljeno i iznenada sa {efom protokola Predsjedni{tva BiH Mirsadom Be{i}em. Najvi{e ga je zadivila postavka slika naive Ismeta Ajanovi}a i kao znak dobrodo{lice vlasnik Edib Ajanovi} mu je

Tre{-mak kocke
Sastojci: Biskvit: 2 ~a{e vo}nog jogurta od jagoda, 1/2 ~a{e mlijeka, ~a{a bijelog {e}era, 1/2 ~a{e sme|eg {e}era, vanilin-{e}er, ~a{a griza, 2 ~a{e bra{na, pra{ak za pecivo, ~a{a ulja, 5 velikih ka{ika nesamljevenog maka, 30 dkg tre{anja, nadjev: 70 dkg tre{anja, 6 ka{ika {e}era, vanilin-{e}er, 1 mala ka{ika cimeta, 1 kesica pudinga od jagoda, 2 ka{ike sme|eg {e}era (za puding), malo vi{e od 1/2 litra vode. Priprema: Biskvit: mali visoki pleh 20/40 cm oblo`ite pek-papirom, pe}nicu ugrijati na 180 stepeni, mjera je ~a{a od jogurta, u zdjeli pomije{ati jogurt, {e}er i vanilin{e}er dok se {e}er malo ne otopi, a onda dodati mlijeko i ulje i promije{ati, dodati

darovao jednu od slika, na {to je Clinton uzvratio pozivom za fotografisanje, {to je i u~injeno, tako da danas ova slika krasi interijer restorana. Me|u posjetiocima restorana bio je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi}. Najdra`a go{}a ovog sarajevskog restorana je pjeva~ica Tereza Kesovija. “Dobri smo prijatelji i, kada god do|e u Sarajevo, posjeti nas, {to nam je veoma drago” kazuje Ajanovi}, te dodaje kako su , njihovi gosti i brojni estradni umjetnici, ali i sportisti, me|u kojima Stojko Jankovi}, Vlade Divac...

POPULARNE KORE
Uz nacionalnu kuhinju, u ponudi restorana su i mnoga vegetarijanska jela koja gosti tra`e, a velika je potra`nja i za ribom. Fazila Zeneli, doma}ica restorana, dodaje kako su u ponudi tradicionalna jela bosanske kuhinje koja se spravljaju po recepturi na{ih starih. Posebno staro jelo ovdje su kore, odnosno jufke, koje se razviju, potom su{e, prepeku i sla`u u zemljanu posudu zajedno sa mesom i zaliju mesnom vodom. Zatim, tu su i brojna druga bosanska jela, specijaliteti ku}e, sarajevski sahan, begova ~orba, klepe, dolme, razne pite...

Foto: D. TORCHE

40 Nedjelja

3. juni/lipanj 2012.

3. juni/lipanj 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo OP]INA VOGO[]A OP]INSKI NA^ELNIK Slu`ba za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinsko-pravne i stambene poslove Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novo Sarajevo OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 02-34-1903/12 Sarajevo, 29.5.2012.godine

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Sarajevo Canton Sarajevo City Municipality of Novo Sarajevo MUNICIPALITY MAYOR

Vogo{}a, Ul. Jo{ani~ka br. 80, tel: 00387 33 586 440, fax: 586 444 Broj: 02-23-1015/12 Vogo{}a, 1. 6. 2012. godine Na osnovu ~lana 45. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 25/03), ~lana 4. i ~lana 5. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu Op}inskog vije}a Vogo{}a ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 17/04), op}inski na~elnik Op}ine Vogo{}a raspisuje

Na osnovu ~l. 20. i 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 49/05), op}inski na~elnik objavljuje

o potrebi prijema namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme A/ U Slu`bi za poslove op}e uprave i mjesne zajednice: 1. Vi{i referent-sekretar mjesne zajednice /MZ Pofali}i I i MZ Vele{i}i/ .................................................2 izvr{ioca Opis poslova: - obavlja stru~ne i administrativno-tehni~ke poslove za potrebe zborova gra|ana, savjeta mjesne zajednice i njihove organe i tijela, - upu}uje gra|ane sa podru~ja mjesne zajednice nadle`nim organima, radi ostvarenja njihovih pojedinih prava, - priprema materijale za sjednice savjeta i zborove gra|ana, - vr{i plakatiranje za zborove gra|ana, dostavlja pozive za sjednice savjeta mjesne zajednice ili druga radna tijela mjesne zajednice, - vodi zapisnike sjednica savjeta i zborova gra|ana mjesne zajednice, - dostavlja zaklju~ke sa sjednica savjeta i zborova gra|ana nadle`nim slu`bama Op}ine i Grada, te organima uprave Kantona, na koje se zaklju~ci odnose, - informi{e savjet mjesne zajednice o proslije|enim zaklju~cima i povratnim informacijama koje je dobio od nadle`nih op}inskih, gradskih slu`bi za upravu, kao i kantonalnih organa uprave, - obilazi podru~je mjesne zajednice s ciljem prikupljanja informacija o stanju infrastrukture, objekata, saobra}aja, gradskog prijevoza, odvoza sme}a, javnog reda i mira i o nastalim promjenama izvje{tava savjet mjesne zajednice, - sara|uje sa vije}nicima i ~lanovima radnih tijela Op}inskog vije}a, informi{u}i ih o planovima i aktivnostima koje provode organi i tijela u mjesnoj zajednici, - obavje{tava gra|ane o aktivnostima iz programa javnih komunalnih preduze}a, koje se odnose na mjesno podru~je, a tako|e obavje{tava ta javna komunalna preduze}a o zahtjevima savjeta mjesne zajednice i gra|ana u cilju kvalitetnije realizacije njihove aktivnosti, - u saradnji sa Slu`bom civilne za{tite Op}ine u~estvuje u vr{enju odre|enih poslova iz oblasti civilne za{tite, - sara|uje sa Centrom za socijalni rad, radi evidentiranja i pomo}i socijalno ugro`enim gra|anima, - sara|uje sa nevladinim organizacijama i udru`enjima gra|ana s ciljem realizacije njihovih ili zajedni~kih aktivnosti koje su usmjerene prema mjesnoj zajednici i gra|anima, - sara|uje sa gra|anima sa svog mjesnog podru~ja, obavje{tavaju}i ih o aktivnostima koje provodi mjesna zajednica, - distribuira dostavljenu dnevnu {tampu, informacione biltene i drugi informativni materijal, koji se odnosi na bolju informisanost gra|ana po raznim pitanjima, - vodi evidenciju stanovni{tva na svom mjesnom podru~ju po polnoj, nacionalnoj i starosnoj strukturi, - vr{i prijavu na evidenciju mjesne zajednice gra|ana koji se nastanjuju na mjesno podru~je i odjavljuje ih sa evidencije kada odlaze sa mjesnog podru~ja, - izdaje uvjerenja kojim se potvr|uje da se gra|anin nalazi na evidenciji mjesne zajednice, - sara|uje sa MUP-om pru`aju}i informacije o stanju javnog reda i mira na svom mjesnom podru~ju, - odgovoran je za pravilno i zakonito kori{tenje pe~ata mjesne zajednice, - stara se o pravilnom i ekonomi~nom kori{tenju materijalno tehni~kih sredstava u mjesnoj zajednici, - obavlja i druge poslove koji se stave u nadle`nost mjesne zajednice, kao i poslove koje odredi {ef Odsjeka. Uslovi za vr{enje poslova: SSS - gimnazija, ekonomska, birotehni~ka, upravna, trgova~ka, tehni~ka {kola - VKV, KV, polo`en stru~ni ispit, najmanje 10 mjeseci radnog sta`a, poznavanje rada na ra~unaru. B/ U Slu`bi za inspekcijske poslove /Inspektorat/: 2. Vi{i referent - komunalni redar................................................................................................................1 izvr{ilac Opis poslova: - obavlja poslove vezane za neposrednu za{titu komunalne ~isto}e, - kontroli{e odr`avanje ~isto}e na javnim i drugim povr{inama u skladu sa odredbama Zakona o komunalnoj ~isto}i i propisima donesenim na osnovu Zakona, - legitimi{e i utvr|uje identitet lica zate~enih u vr{enju radnji koje su u suprotnosti sa odredbama Zakona o komunalnoj ~isto}i i drugim propisima, - sa~injava zapisnik ili slu`bene zabilje{ke o izvr{enoj kontroli, - podnosi prijave nadle`nom inspektoru za komunalnu inspekciju, - obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca. Uslovi za vr{enje poslova: SSS - gimnazija, ekonomska, medicinska ili druga {kola tehni~kog smjera, polo`en stru~ni ispit i najmanje 10 mjeseci radnog sta`a C/ U Slu`bi za zajedni~ke poslove: 3. Referent-~uvar ...........................................................................................................................................1 izvr{ilac Opis poslova: - po zavr{etku radnog vremena vodi evidenciju ulazaka u zgradu Op}ine, - preduzima mjere protivpo`arne za{tite i u slu~aju potrebe rukuje protivpo`arnim aparatima, - vr{i obilazak i kontrolu zgrade, - vodi knjigu zapa`anja i primopredaje du`nosti, odgovoran je za uredno i profesionalno obavljanje poslova, - vr{i i druge poslove ovog radnog mjesta koje mu odredi {ef Odsjeka. Uslovi za vr{enje poslova: SSS - dru{tvenog ili tehni~kog smjera ili KV - radnik i certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite ili osnovna {kola i polo`en ispit za vatrogasce, najmanje 6 mjeseci radnog sta`a Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. NAPOMENA: Radni odnos se zasniva uz obavezni probni rad u trajanju od tri mjeseca. Kandidati su du`ni uz molbu dostaviti dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova, i to: Op}i uslovi: uvjerenje o dr`avljanstvu, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, ovjerenu izjavu kandidata da u posljednje dvije godine nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, ovjerenu izjavu kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, ljekarsko uvjerenje (ne starije od {est mjeseci). Posebni uslovi: svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli (za sva radna mjesta), uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (za radna mjesta A/1. i B/2.), uvjerenje o radnom sta`u iz FZ PIO-a BiH (za sva radna mjesta), dokaz o poznavanju rada na ra~unaru (za radno mjesto A/1.), certifikat za obavljanje poslova fizi~ke za{tite ili uvjerenje o polo`enom ispitu za vatrogasce (za radno mjesto C/3.). NAPOMENA: Kandidati koji budu izabrani, po obavijesti Op}ine Novo Sarajevo, obavezni su naknadno dostaviti: - ljekarsko uvjerenje (ne starije od {est mjeseci) Sva prilo`ena dokumenta moraju biti originali ili ovjerene fotokopije. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave li~no ili putem po{te (preporu~eno) dostaviti na adresu: OP]INA NOVO SARAJEVO - Zmaja od Bosne 55, sa naznakom «za Javni oglas za prijem namje{tenika u radni odnos». OP]INSKI NA^ELNIK Ned`ad Kold`o

JAVNI OGLAS

J AV N I K O N K U R S
za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju hotela i dva poslovna objekta u Vogo{}i - Hotonju I. Predmet ovog javnog konkursa je dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta ozna~enog kao k.~. 625 i k.~. 626 k.o. Hotonj po novom katastarskom premjeru, u svrhu izgradnje hotela i dva poslovna objekta, u Vogo{}i - Hotonju. II. Podaci o gra|evinskoj parceli i urbanisti~ko tehni~ki uslovi za izgradnju predmetnog objekta: - Povr{ina gra|evinske parcele: 9.723 m2, - Namjena objekata: hotel i dva poslovna objekta, - Gabariti objekata: - hotel: 41,00 x 40,00 m (u gra|evinskoj liniji), - poslovni objekat A: 35,00 x 35,00 m, - poslovni objekat B: 35,00 x 35,00 m, - Spratnost objekata: - hotel: S1 + S2 + S3 + Pr + 2, - poslovni objekat A: S + Pr, - poslovni objekat B: S, - Ukupna B.G.P.: pribli`no 11.000 m2, - Ukupna N.K.P.: pribli`no 9.350 m2. III.Naknade - po~etni iznos naknada i obaveze budu}eg investitora: - naknada za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te ukupne povr{ine 9.723m2 x 19,24KM/m2 = 187.070,52 KM; - naknada iz osnova pogodnosti (pogodnosti ve} izgra|ene komunalne infrastrukture - renta) pribli`no 9.350,00m2 N.K.P. x 38,47KM/m2 N.K.P. = pribli`no 359.694,50 KM; - investitor ure|enje zemlji{ta vr{i sam i u vlastitoj re`iji; - investitor je du`an da o svom tro{ku izvr{i vanjsko ure|enje dodijeljene parcele; - investitor je du`an pribaviti saglasnost JP Ceste federacije Bosne i Hercegovine za priklju~ak predmetne lokacije i predmetnih planiranih objekata na magistralni put Sarajevo - Tuzla. IV. Kriteriji i mjerila za utvr|ivanje prava prvenstva: 1. Prijavu na javni konkurs mogu podnijeti fizi~ka i pravna lica; 2. Prvenstvo za dodjelu zemlji{ta iz ta~ke I. ovog konkursa radi izgradnje hotela i dva poslovna objekta utvr|uje se na osnovu: - najvi{e ponu|ene cijene u odnosu na po~etno iskazanu u konkursu koja ne smije biti manja od zbira propisanih naknada za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te i naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta; - roka izrade projektne dokumentacije i roka izgradnje - zavr{etka predmetnih objekata; - idejnog projekta planiranih predmetnih objekata. V. Uz prijavu na konkurs potrebno je prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - Naziv i adresa investitora; - Pravna lica du`na su prilo`iti izvod iz sudske registracije, odnosno registracije kod drugog nadle`nog organa; - Pisanu izjavu o rokovima izrade projektne dokumentacije i izgradnje-zavr{etka predmetnih objekata; - Idejni projekat predmetnih objekata; - Izjavu o namjeni poslovnih objekata; - U~esnik javnog konkursa za dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta du`an je do dana zaklju~ivanja konkursa na `iro-ra~un broj: 3380002210016547, vrsta prihoda: 721121, op}ina: 080, bud`et Op}ine Vogo{}a kod Unicredit banke d.d. Sarajevo, uplatiti iznos od 10% od po~etne cijene za dodijeljeno zemlji{te koji iznosi: 18.707,00 KM, sa naznakom: "Za u~e{}e na javnom konkursu za dodjelu gra|evinskog zemlji{ta u Vogo{}i - Hotonju" i dostaviti dokaz o uplati. U~esniku ~ija ponuda ne bude prihva}ena vratit }e se upla}eni iznos, a u~esniku sa najpovoljnijom ponudom }e se ura~unati upla}eni iznos naknade. Upla}eni iznos ne}e se vratiti u~esniku koji odustane od prijave nakon otvaranja ponude; - Svaki kandidat je du`an na ime u~e{}a na konkursu uplatiti iznos od 300,00 KM, sa naznakom: "Tro{kovi konkursa", na `iro ra~un broj: 3380002210016547 bud`et Op}ine Vogo{}a kod Unicredit banke d.d. Sarajevo i uplatnicu prilo`iti odvojeno od ponude prilikom njene predaje. VI.Prijave sa potrebnim aktima dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom: "Prijava na konkurs za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju hotela i dva poslovna objekta u Vogo{}i Hotonju", sa napomenom: "NE OTVARATI" na adresu Op}ina Vogo{}a, Ul. Jo{ani~ka br. 80, ili neposredno na {alter-salu Op}ine Vogo{}a: Slu`ba za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinsko pravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a. - Ukoliko u~esnik konkursa sa utvr|ene liste prvenstva odustane od utvr|enog prava na dodjelu lokacije ili mu se rje{enjem Slu`be za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinsko pravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a utvrdi gubitak prava kori{tenja zemlji{ta radi gra|enja, pravo na dodjelu lokacije ima sljede}i u~esnik javnog konkursa sa utvr|ene liste prvenstva. VII. Na~in obavje{tavanja: VII 1. Zaklju~ak o rezultatima konkursa Komisija }e dostaviti svim u~esnicima javnog konkursa u roku od 8 dana od dana zaklju~enja konkursa, a izvod iz zapisnika o radu Komisije bi}e objavljen na oglasnoj plo~i Op}ine Vogo{}a - Sarajevo. VII 2. U~esnici konkursa mogu u roku od 8 dana od dana prijema zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa izjaviti prigovor Op}inskom vije}u protiv zaklju~ka. VII 3. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se ni razmatrati, a Komisija }e donijeti zaklju~ak kojim se takve prijave odbacuju. VII 4. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u Dnevnom listu i Web stranici Op}ine Vogo{}a zaklju~no sa petnaestim danom do 16:00 sati. VII 5. Zainteresovani investitori se za detaljnije informacije u vezi sa urbanisti~ko-tehni~kim uslovima izgradnje i lokacije budu}ih objekata mogu obratiti Slu`bi za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinskopravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a svakim radnim danom od 9 do 11 sati, soba broj 56/II, telefon 033/586-440. OP]INSKI NA^ELNIK Edin Smaji}
e-mail: kabinetvogosca@bih.net.ba www. vogosca.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

KORAK NAPRIJED
Free Download Manager 3.9
Free Download Manager je mo}an, lak za kori{}enje, apsolutno besplatni akcelerator za preuzimanje i menad`er. Ovaj softver je tako|er 100 posto bezbjedan, open source softver koji se distribuira pod GPL licencom. Karakteri{u ga BitTorrent podr{ka, uplaod menad`er, flash videopreuzimanje, Audio/video preview i konverzija, akceleracija pri preuzimanju, nastavljanje prekinutih preuzimanja. Nova ver zi ja do no si una prije|enu bi bli oteku za osnovne torrent fajlove, dodatu podr{ku za Firefox 10.14, paket op{tih popravki bugova, kao i unaprije|eni fajl za pomo} pri kori{}enju softvera.

43

Novi 27” Dell AIO
HP i Asus su predstavili prve 27” Windows bazirane all-in-one ra~unare ove godine, ali sa rezolucijom ekrana 1920x1080 piksela, oni nisu uspjeli da pariraju Apple iMac modelu koji karakteri{e rezolucija 2560x1440 piksela. Me|utim, Dell sa svojim XPS One modelom uspijeva takvo ne{to. Dell navodi da je po~etna cijena za novi XPS One 27 1.399 dolara. Ovo je iznad 1.249 dolara koliko ko{ta HP Omni 27, ali je istovremeno u liniji sa Asus eR2700I modelom. Me|utim, svi ovi modeli su dobrih 300 dolara jeftiniji od najdostupnijeg iMac modela. Model XPS One 27 karakteri{e tre}a generacija Core i5 i Core i7 procesora.

Google Nexus tablet
Google Nexus tablet bi mogao da bude veoma interesantan model. Prema navodima kompanije Asus, prvi oficijelni Google tablet bi mogao da bude prikazan na Google I/O razvojnoj konferenciji koja po~inje 27. juna. Ono {to je najzna~ajnije vezano za ovaj model je da }e on da se prodaje po cijeni ni`oj od 200 dolara, kao i da }e ga karakterisati quad core Tegra 3 procesor. Trenutni tableti koji koriste ovaj procesor se prodaju po cijeni od najmanje 500 dolara. Uprkos tome {to kompanija NVIDIA to mo`da ne pokazuje trenutno svojim cijenama, jedna od njenih ambicija je da prodaje ra~unare ~ija bi cijena bila ispod 200 dolara.

Foxconn po~inje izradu Apple TV seta
Foxconn, kineski proizvodni partner kompanije Apple, trenutno je u probnom proizvodnom stadijumu proizvodnje dugo o~ekivanog TV seta za kompaniju Apple. Za sada nikakve druge informacije nisu poznate o ovom ure|aju, ali je interesantno da se ova informacija pojavila samo dvije nedjelje nakon {to je izvr{ni direktor ove kompanije Terry Gou rekao da kompanija trenutno vr{i pripreme za nastupaju}i TV aparat. Prema nekim drugim izvorima, pomenuti model bi mogao da bude nazvan iTV, na {ta su ve} ukazali neki mediji. TV aparat bi mogao da posjeduje aluminijumsko ku}i{te, kao i glasovno aktiviraju}i Siri asistent.

Top 100

Sli~no, ali ipak ne

Apple i dalje najvredniji

brend u svijetu
Apple je za 19 posto pove}ao vrijednost svog brenda
Ameri~ki tehnolo{ki gigant Apple najvrednija je robna marka u svijetu, pokazalo je istra`ivanje agencije Milward Brown. Vrijednost njegovog brenda procijenjena je u izvje{taju objavljenom pod naslovom BrandZ na 183 milijarde dolara, {to je 37 posto vrijednosti njegove tr`i{ne kapitalizacije. Facebook je me|u tehnolo{kim kompanijama najvi{e napredovao. Njegov brend dobio je na vrijednosti 74 posto sko~iv{i na 33,2 milijarde, pa se trenuta~no nalazi na 19. mjestu, pi{e Reuters. Od 10 najvrednijih brendova na svijetu ~ak sedam pripada tehnolo{kim kompanijama, izuzev McDonaldsa i Coca-Cole koji su zadr`ali ~etvrto, odnosno {esto mjesto na listi. Zanimljivo je da je Marlboro napredovao za jedno mjesto i to unato~ brojnim kampanjama protiv pu{enja koje se vode u svijetu. Google je pak zamijenio mjesto s IBM-om i sada se nalazi na tre}em mjestu, a Microsoft je zadr`ao peto mjesto na ljestvici.

Ho}e li ovako
izgledati novi iPhone?
Sli~an je sada{njem iPhoneu, ali bitno druga~iji. Jedino to zasad mo`emo re}i o ovoj fotografiji koja je procurila na internet, a za koju se pretpostavlja da prikazuje izgled novog iPhonea. Glasine koje prate Appleove proizvode uvijek se poja~avaju netom pri je nji ho vog slu `be nog predstavljanja. Kao {to mo`ete vidjeti, izgleda kao postoje}i iPhone, ali je znatno tanji i ima ne{to ve}i ekran te druga~ije ku}i{te. Ako pratite Apple, ove slike biste trebali, kao i sve koje smo objavili, uzeti s rezervom. Slike dolaze s bloga 9 to 5 Mac, koji ih je dobio od “izvora bliskoog opskrbnom lancu” . Drugim rije~ima, ovo zaista mo`e biti novi iPhone, ali mo`e biti i krivotvorina.

Nick Cooper, izvr{ni direktor agencije Millward Brown, rekao je da “snaga tehnolo{kih brendova proizlazi iz njihove sredi{nje i transformacijske uloge koju igraju u suvremenom `ivotu” . “Kada su se prvi put pojavili automobili ili kada se pojavio prvi zra~ni promet, oni su stvorili osje}aj slobode. Sada je na re-

du tehnolo{ki sektor” rekao je , Cooper. On je upozorio da su neki tehnolo{ki brendovi ranjivi na negativno javno mnijenje, posebice na emotivne teme kao {to je privatnost. Facebook i Google ve} su osjetili negativne posljedice zbog prikupljanja velikih koli~ina korisni~kih podataka.

Mobilni internet

Mobiteli ~ine 20 posto internetskog prometa
Kad ljudi ~uju rije~ tablet, prvo }e im na pamet pasti Appleov iPad, a iPhone kad ~uju rije~ Apple ili smartphone. Ove asocijacije mogle bi na kraju biti istinite. Prema posljednjem izvje{taju koji je objavila online ogla{iva~ka mre`a Chitika, Apple zauzima 74 posto web prometa preko smartphonea (26 posto udjela zauzimaju Android mobiteli) i ~ak 95 posto prometa preko tableta. Vi{e od 85 posto web prometa preko desktop ra~unala dolazi od ra~unala s instaliranim Windowsima, u usporedbi sa 13 posto prometa koji dolazi s Mac ra~unala. Tvrtka Chitika tako|er je objavila da se kori{tenje interneta preko smartphonea i tableta pove}ava u ve~ernjim satima, odnosno onda kada ljudi ostave svoja ra-

Zbog sve ve}e upotrebe interneta putem mobitela

Internetski saobra}aj
uskoro ~etiri puta gu{}i
Rast upo tre be mo bil nih ure|aja koji mogu da se priklju~e na internet i tabletnih kompjutera dove{}e do rasta onlajn saobra}aja za ~etiri puta u narednim godinama, pokazuju rezultati nove studije. “Cisco Visual Networking Index” saop{tio je da }e globalni internetski saobra}aj do 2016. godine dosti}i 1,3 zetabajta. Zetabajt je jedan trilion gigabajta, odnosno jedan sekstilion bajta. Taj nivo saobra}aja na internetu bi}e ~etiri puta ve}i nego u 2011. godini, navodi “Cisco” i bi}e rezultat sve ra{irenije upotrebe tabletnih kompjutera, pametnih telefona i ostalih ure|aja koji koriste internet. Do 2016. godine prognozira se skoro 18,9 milijardi mre`nih konekcija, odnosno skoro 2,5 konekcija po svakom stanovniku Zemlje. Radi pore|enja, u 2011. godini bilo je 10,3 milijardi konekcija, prenio je AFP. UN procjenjuju da }e do 2016. godine u svijetu biti 3,4 milijarde korisnika interneta, {to }e ~initi 45 posto svjetske populacije. Prosje~na brzina {irokopojasnog interneta tako|e }e biti pove}ana ~etiri puta, sa devet me ga bi ta u se kun di u 2011. godini na 34 megabita u 2016. “Cisko” navodi da }e do 2016. godine vi{e od polovine saobra}aja na internetu poticati od be`i~nih konekcija.

~unala i po~nu se pretvarati da `ive pravim `ivotima, bez dodira s virtualnom stvarno{}u. U biti, nakon {to ugase ra~unala, nastavljaju i dalje buljiti u svoje smartphone i tablete dok sjede kod ku}e ili vani u kafi}u, te provjeravaju Twitter, Facebook, Foursquare i sl.

44

OGLASI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dobro jutro uz

NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E PRIRODNO-MATEMATI^KOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

na va{em ekranu!
PO[TOVANI ^ITAOCI!
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{i se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije.

O B J AV L J U J E
Elvisa Hod`i}, studentica postdiplomskog studija Odsjeka za hemiju Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, brani}e svoj magistarski rad pod naslovom:

"Mehanisti~ke i kompjuterske studije reaktivnosti laktoperoksidaznog sistema"
dana 3. 7. 2012. godine (utorak) na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sarajevo, sala 229/II, Ulica Zmaja od Bosne 35, sa po~etkom u 12 sati. Odbrana je javna, a rad se mo`e pogledati u Sekretarijatu Fakulteta. SEKRETARIJAT FAKULTETA

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

6 MJESECI 12 MJESECI

60 KM 120 KM

31 EUR 61 EUR

Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF

UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

UNICREDIT BANK
DD MOSTAR

KM KM

Broj ra~una
3383202250044019

SPARKASSE BANK
DD SARAJEVO

Broj ra~una
1990490005630121

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite.Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
@elimir Bo{njak Zatvorske pri~e s druge strane re{etaka (15)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
krsta Prvom krsta{kom ra zauze An 1098.Poslije petomjese~netuopsade,li grad {i utiohiju. gles kar Vi Har ko je otkrio ci fun 1657.Umro encirkukilaljeju krviliijam kcijuvi,srcaji kao pumpe. Ro|en ~ki dr`avnik son @or` Bize Dej pred Konfede cije Dr`a 1808.vrijevis, amerisjednikgra|anD`eraferrata. - 1875. va Amerike za me ameri~kog skog

45

Ratni zlo~inac
Radovan Stankovi}
Neugodan i opasan ~ovjek. U Haagu je optu`en za zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Fo~i od 1992. do 1994. u logoru za `ene, tzv. Karamanovoj ku}i
Kada je po~eo rat u BiH, Radovan Stankovi} je imao 23 godine, a ve} su ga se svi u njegovom gradu bojali. Kada bi ga vidjeli na ulici onako nabildanog, zakrvavljenih o~iju i sa pu{kom u rukama, mnogi su se sklanjali, prelazili na drugu stranu ulice ili su barem spu{tali pogled. Neugodan i opasan ~ovjek. U Haagu je optu`en za zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Fo~i od 1992. do 1994. u logoru za `ene, tzv. Karamanovoj ku}i. Me|unarodni sud za ratne zlo~ine u Haagu raspisao je potjernicu za njim, pa su ga pripadnici SFORA u julu 2002. uhvatili i prebacili u Haag, gdje je smje{ten u pritvorsko odjeljenje zatvora u Scheveningenu. Tu je odmah po~eo da pravi belaje, pa je zbog toga u vi{e navrata opominjan i disciplinski ka`njavan. Niko ga nije volio vidjeti u svojoj blizini pa su ga na razli~ite na~ine izbjegavali tako da je ubrzo najvi{e vremena provodio sam u zatvorskoj }eliji, gdje je govorio da za njega ne postoji Me|unarodni sud u Haagu. Ta ~injenica nije optere}ivala sud, ali su ipak predmet ustupili pravosu|u Bosne i Hercegovine i Sudu BiH. Kada mu je ova vijest saop{tena, Radovan je gotovo poludio. Po pritvorskoj sobi bacao je sve {to nije bilo fiksirano za zid ili pod, pa je uz velike napore pritvorskih stra`ara savladan. Od tada je 24 sata bio pod videonadzorom. Opet je govorio da ne priznaje Me|unarodni sud u Haagu, dr`avu Bosnu i Hercegovinu i Sud Bosne i Hercegovine, te da ne}e dopustiti da ga `ivog dovedu u Sarajevo. `benog automobila Sudske policije BiH. Pilot je ugasio avionske motore i tada je na aerodromu nastao neprirodan mir. Sa zadnje strane aviona otvorena su velika vrata i nekoliko trenutaka kasnije na vratima se pojavio Radovan Stankovi} sa lisicama na rukama, u pratnji dva policajca Ha{kog tribunala. Zapovjednik aerodromske Grani~ne policije je Radovana Stankovi}a predao zapovjedniku Sudske policije BiH, a ovaj svojim sudskim policajcima koji su mu pomogli da u|e u slu`beno vozilo. Kada se Radovan Stankovi} na{ao u vozilu, sudski policajac mu se obratio rije~ima: “Gospodine Stankovi}u, Vi se nalazite na teritoriji dr`ave Bosne i Hercegovine i pod za{titom Sudske policije BiH. Idemo u Sud Bosne i Hercegovine, gdje }emo vam dati dalje informacije.”

Prebacivanje u BiH
Po~etkom septembra 2005. u Haagu su po~ele pripreme za prebacivanje Radovana Stankovi}a u Bosnu i Hercegovinu i u Sarajevo, a 29. septembra 2005. na pisti Aerodroma Sarajevo predat je Grani~noj policiji BiH, a potom i Sudskoj policiji BiH. U ranim jutarnjim satima {est zatvorskih policajaca pod punom policijskom opremom je u{lo u }eliju Radovana Stankovi}a. Komandir stra`e mu je naredio da se pripremi za put u BiH. O~ekivali su velike proteste od strane pritvorenika, ali oni su izostali. Metalnim

lisicama su mu svezali ruke na le|ima, a dvojica zatvorskih stra`ara su ga uhvatili za mi{ice i poveli u zatvorsko dvori{te, gdje je bilo parkirano nekoliko slu`benih vozila. Neposredno pred ulazak u vozilo, Stankovi} se proderao i svima “spomenuo majku” Stra`a. ri nisu reagovali, a kolona od pet vozila je iz Scheveningena krenula ka amsterdamskom aerodromu, gdje ih je o~ekivao veliki vojni avion. Automobil se zaustavio na pisti aerodroma. Tu su ga izveli iz automobila i uveli u vojni avion, koji se uputio ka Bosni i Hercegovini i Sarajevu. Za to vrijeme Sudska policija BiH je dobila pismenu naredbu Suda BiH da na Aerodromu Sarajevo, od Grani~ne policije BiH, preuzme Radovana Stankovi}a i sprovede ga u Sud BiH. Zapovjednik sudske policije je odmah napravio plan. Od SIPE je zatra`io asistenciju Jedinice za specijalne namjene, {to je ovaj put zaista bilo neophodno. Sva sredstva informisanja su poslala novinare sa fotografima i televizijskim snimateljima da redakcijama donesu svje`e vijesti o dolasku Stankovi}a. Grani~ni policajci su odr`avali red na aerodromu, kantonalna policija je osigurala put od aerodroma do Suda BiH, sudski policajci su osigurali vozila za prevoz Stankovi}a, a Jedinica za specijalne namjene je formirala za{titnu kolonu. Sve je funkcionisalo besprijekorno. Pola sata prije spu{tanja vojnog aviona na Aerodrom Sarajevo, zapovjednik sudske policije je na pistu izveo slu`beno vozilo sa dva sudska policajca. Uskoro se na nebu iznad Ilid`e pojavila silueta vojnog aviona. Nekoliko trenutaka kasnije avion je uz veliku buku dodirnuo pistu aerodroma. Rulaju}i je do{ao na nekoliko metara od slu-

Bosanska voda
Stankovi} je bio vidno upla{en, ali je rekao: “Samo vi radite svoj posao...” Vozilo je potom napustilo pistu aerodroma. Na ulicama, na putu do Suda BiH bili su novinari, fotografi i televizijski snimatelji. U Sudu BiH sudski policajci su iz vozila izveli Stankovi}a i uveli ga u prostoriju za privremeno zadr`avanje. Tek tada su primijetili da je Radovan Stankovi} potpuno mokar. Promijenio je odje}u. Na upit sudskog policajca da li mu je {ta potrebno, Stankovi} je odgovorio: “Samo vi radite svoj posao...” Sa stola je uzeo fla{u vode. Vidjev{i da na njoj pi{e “Sarajevski dijamant” , `urno ju je vratio na stol i zatra`io da mu se donese svje`a voda iz slavine. Kada mu je sudski policajac, u plasti~noj ~a{i dao vodu, on mu se obratio: “Je li sa izvora na Palama?” sudski policajac mu je odgo, vorio: “Bosna jo{ ima hladnu, bistru i zdravu vodu.” Sve formalnosti su zavr{ene, pa je Radovan Stankovi} ubrzo smje{ten u Pritvorsku jedinicu na dr`avnom nivou, koja se nalazi nekoliko stotina metara od Suda BiH. Pritvorenik se iznenadio kada je zaklju~io da je }elija koja mu je dodijeljena identi~na onoj u kojoj je boravio u zatvoru u Scheveningenu. Tako|er se iznenadio kada je vidio da pritvorski stra`ari postupaju s njim na identi~an na~in kako su postupali zatvorski policajci u Scheveningenu. U jednom momentu mu se u~inilo da mu je kontaktiranje sa njima lak{e, jer se mogu bez jezi~nih barijera sporazumijevati. Prvo {to je zatra`io je da mu se odobri telefonski razgovor sa suprugom i ve~era. Pojeo je velike koli~ine kruha. Od toga dana tra`io je da mu se hrana dostavlja u uve}anim koli~inama, {to mu je odobreno.
(Sutra: Uvrede u sudnici)

Pri~e koje }e Oslobo|enje feljtonizirati u narednom serijalu su istinite, samo su izmijenjena prava imena likova koji se u njima pojavljuju. Autor serijala je 25 godina radio u zatvorima kao vaspita~ i pedagog i imao je priliku upoznati oko 20.000 ljudi koji su izdr`ali mjeru pritvora ili su bili na izdr`avanju kazne zatvora. Sudbine nekih od njih bile su povod za publiciranje nekoliko desetina autenti~nih, ~esto dramati~nih i uzbudljivih storija. @elimir Bo{njak (1947, Sarajevo) je profesor pedagogije i vi{e od ~etvrt vijeka je proveo rade}i u pravosu|u kao pedagog-psiholog, odnosno inspektor za zatvore. Pet godina je bio na ~elu Sudske policije, a sada je u mirovini.

Poslije poraza Konfederacije uhap{en je i proveo je dvije godine u zatvoru. Zavr{en posljednji britanski rat protiv Marata, ~ime je Britanija stekla prevlast u Indiji. Kraljevina Srbija preuzela od francuskog koncesionara upravljanje svojom `eljeznicom. U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u narednih 15 godina, a Kina je odobrila Rusiji da izgradi i koristi `eljeznicu u sjevernoj Mand`uriji. Umro Johan [traus Mla|i, austrijski dirigent i kompozitor opereta i valcera. Sa svojim orkestrom nastupao je {irom svijeta ("Slijepi mi{", "Ciganin baron", "Na lijepom plavom Dunavu", "Pri~e iz be~ke {ume"). Umro austrijski pisac Franc Kafka. Njegova djela, me|u kojima su najpoznatiji roman "Proces" i pripovijetka "Metamorfoza", imala su presudan uticaj na knji`evnost 20. vijeka. Ro|en ameri~ki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pjesme" (1956) smatra se najzna~ajnijim djelom bitni~kog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Okon~ana evakuacija savezni~kih snaga iz Francuske u Drugom svjetskom ratu. Iz luke Denkerk brodovima je evakuisano vi{e od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika. Singapur progla{en autonomnom dr`avom u sastavu Komonvelta, u kojoj su Britanci zadr`ali resore odbrane i inostranih poslova. Umro papa Jovan XXIII, poglavar Rimokatoli~ke crkve od 1958, protagonist reforme Katoli~ke crkve i njenog prilago|avanja savremenom svijetu ("aggiornamente"). Sazvao je 1962. Drugi vatikanski koncil, koji je nakon njegove smrti nastavio rad na crkvenim reformama. Ameri~ki astronaut Edvard Vajt iza{ao iz svemirskog broda "D`emini 4" i tako postao prvi Amerikanac koji je "{etao" kosmosom, tri i po mjeseca poslije ruskog kosmonauta Alekseja Leonova. U Beogradu, a potom i u drugim univerzitetskim centrima u Jugoslaviji, po~ele studentske demonstracije, prve u komunisti~koj Jugoslaviji. Protest protiv privilegija komunisti~kih funkcionera, nezaposlenosti i ugro`avanja osnovnih demokratskih prava prekinut je poslije sedam dana nakon {to se studentima preko TV Beograd obratio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je podr`ao studente i obe}ao im br`e rje{avanje dru{tvenih problema. Sovjetski supersoni~ni avion tupoljev 144 sru{io se u blizini Pariza tokom vazduhoplovne izlo`be. Poginulo je svih {est ~lanova posade i sedam francuskih seljaka. U eksploziji gasovoda na Transsibirskoj `eljeznici dignuta u vazduh dva putni~ka voza. Poginulo je 575 ljudi, a oko 600 je ranjeno. Ministri odbrane NATO-a i EU donijeli odluku o stvaranju Snaga za brzo reagovanje u BiH, koje }e {tititi mirovne trupe UN-a od napada bosanskih Srba. Predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milo{evi} prihvatio mirovni plan SADa, EU i Rusije, koji su u Beograd donijeli finski i ruski posrednici Marti Ahtisari i Viktor ^ernomirdin. Plan, koji je podrazumijevao dolazak me|unarodnih snaga na Kosovo, bio je uslov za prestanak vazdu{nih napada NATO-a na Jugoslaviju. Uhap{en i pritvoren Dragoljub Dragi}evi}, kojeg je srbijansko pravosu|e sumnji~ilo za ratne zlo~ine po~injene u BiH. On se tereti za otmicu Bo{njaka u Sjeverinu u oktobru 1992. Osu|en na 20 godina zatvora. Skup{tina Crne Gore usvojila Deklaraciju nezavisne Crne Gore, ~ime je formalno progla{ena obnova crnogorske dr`avnosti. Umrla ameri~ka pjeva~ica Koko Tejlor, zvana "kraljica bluza", dobitnica brojnih nagrada za bluz muziku kao i nagrade Gremi 1984. godine.

1818. 1889. 1896. 1899. 1924. 1926. 1940. 1959.

Umro francuski kompozitor @or` Bize, autor opere "Karmen", koja se smatra remekdjelom francuske i svjetske opere. Prvo izvo|enje ove opere (iste godine kada je Bize umro) izazvalo je skandal, da bi potom ona postala jedno od najpopularnijih djela operske muzike.

@ozefina Beker

1906.
Ro|ena francuska pjeva~ica i igra~ica ameri~kog porijekla @ozefina Beker-zvijezda pariskih kabarea "Foli Ber`er" i "Kazino de Pari", i borac protiv rasizma. U Drugom svjetskom ratu priklju~ila se francuskom pokretu otpora.

1963. 1965.

1968.

Ruholah Homeini

1989.
Umro iranski vjerski vo|a, ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja {aha Mohameda Reze Pahlavija, vratio iz izbjegli{tva u Iran zahva}en Islamskom revolucijom. Pod njegovom vla{}u (do smrti), prozapadni Iran pretvoren je u militantnu vjersku republiku.

1973. 1989. 1995.

1999. 2002. 2006. 2009.

Entoni Kvin

2001.
U 86. godini umro holivudski glumac Entoni Kvin.

46

SPORT

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

R

aspolo`enje koje su sportskoj javnosti u na{oj zemlji pokvarili A reprezentativci porazima u prijateljskim utakmicama protiv Irske (0:1) i Meksika (1:2), itekako su popravile na{e nade koji su u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2013. godine savladale Bjelorusiju rezultatom 3:0. Ovim trijumfom izabranici selektora Vlade Jagodi}a u~vrstili su se na drugoj poziciji sa realnim {ansama da izbore plasman u bara`.

Nemanja Bilbija, dvostruki strijelac protiv Bjelorusa

Aplauzi i ovacije
Stoga i ne ~ude aplauzi 2.000 navija~a na Grbavici koji su ovacijama sa terena ispratili selektora Jagodi}a, kapitena Nemanju Bilbiju, Muhameda Be{i }a, Mi ro sla va Ste va no vi }a, To ni ja Marki}a... “Upravo o tome razgovaram sa ^oli}em. Zaista je bila prelijepo. Do{lo je dosta navija~a, bili su odli~ni, bodrili su nas sve vrijeme i zaslu`uju sve pohvale. Lijep je osje}aj ~uti kada skandiraju tvoje ime. Sve je bilo na vrhunskom nivou, a nadam se da su i oni na kraju zadovoljni napustili stadion” ka`e Bilbija, dvos, truki strijelac za BiH, kojem Grbavica o~ito odgovara, jer je u dresu Borca na istom stadionu tresao i mre`e @eljezni~ara i Olimpica. Kao {to se i o~ekivalo, utakmica protiv Bjelorusa bila je dosta zahtjevna, a iako to kona~an rezultat ne govori, bh. reprezentativci do pobjede su do{li dosta te{ko.

Na{e nade popravile su raspolo`enje na{im navija~ima

Nema predaha
“Znali smo da ne}e biti lagano. Bjelorusija je izuzetno kvalitetna i nezgodna reprezentacija, {to su i potvrdili na terenu. Stvorili su nekoliko prilika, koje na na{u sre}u nisu uspjeli realizovati. Ulog je bio veliki. Trebala nam je pobjeda i bilo je malo i pritiska. Na kraju, sve je dobro zavr{ilo” ka`e Bilbija, koji je i u p, rvom poluvremenu imao idealnu priliku, ali ni je uspio ma ti ra ti gol ma na Shcharbakova. “Lopta je nezgodno odsko~ila, oti{la mi je na desnu nogu i nisam najbolje reagovao. Sre}om, iskupio sam se u drugom poluvremenu” prisje}a se Bilbija. ,

HVALA NAVIJA^IMA,
OZBILJNO I SA SAN MARINOM
Gr~ka je kiksala protiv njih i time su ispali iz utrke za drugo mjesto. Vjerujem da se nama ne}e ponoviti ne{to sli~no, optimista je kapiten na{eg tima
Kapitenu bh. nada Nemanju Bilbiji le`i Grbavica
Foto: D`. Krije{torac

NIJE BILO LAGANO Znali smo da ne}e biti lagano. Bjelorusija je izuzetno kvalitetna i nezgodna reprezentacija, {to su i potvrdili na terenu. Stvorili su nekoliko prilika, koje na na{u sre}u nisu uspjeli realizovati, ka`e na{ napada~

Za na{e nade nema predaha, jer ve} u srijedu na Ko{evu dolazi San Marino. “Iako igramo protiv autsajdera na{e grupe, u ime igra~a mogu obe}ati da ne}e biti opu{tanja. @elimo osvojiti tri boda, koji nam u borbi za bara` ne trebaju (s obzirom na to da na{a grupa ima {est timova, bri{u se rezultati sa posljednjeplasiranom ekipom, op.a), ali su nam potrebni kako bismo se u~vrstili na drugoj poziciji. Gr~ka je kiksala protiv njih i time su ispali iz utrke za drugo mjesto. Vjerujem da se nama ne}e ponoviti ne{to sli~no” optimista je Bilbija. ,
S. [I[I]

Nakon dvije godine vratio se u Gr~ku

Bajevi} novi trener Atromitosa
^elnici kluba pokazali su velike ambicije, a moj cilj je da ovdje uspostavim svoj sistem rada, izjavio je na{ trener nakon potpisa dvogodi{njeg ugovora
Du{an Bajevi} se nakon dvogodi{nje pauze ponovo vra}a u Gr~ku. Na{ proslavljeni trener, koji obavlja i funkciju ambasadora bh. fudbala, preuzeo je Atromitos, s kojim je potpisao dvogodi{nji ugovor. Najuspje{niji trener u modernoj istoriji gr~kog fudbala, kako su Bajevi}a predstavili na slu`benoj stranici novog kluba, prihvatio se posla nakon razgovora sa tehni~kim direktorom Giannisom Angelopoulosom, te predsjednikom Georgiosom Spanosom. “Predsjednik kluba me ubijedio da klub ima ozbiljne namjere. Pristao sam jer je klub ozbiljno organizovan i ima dobre uslove za rad. Rukovodstvo je pokazalo velike ambicije, a moj cilj je da u Atromitosu uspostavim svoj sistem rada” izjavio je Bajevi} nakon , {to je potpisao dvogodi{nji ugovor. Princ sa Neretve u Gr~koj je postigao velike uspjehe sa AEK-om, Olypiacosom i PAOK-om, a jedno vrijeme je vodio i Aris. Prije dvije godine napustio je klupu AEK-a poslije fizi~kog obra~una sa navija~ima, nakon ~ega je jednu sezonu proveo na Kipru, gdje je radio kao trener Omonije iz Nikozije. Atromitos je u pro{loj sezoni osvojio ~etvrtu poziciju, a u doigravanju se nije uspio plasirati u Ligu prvaka, ali }e novi klub na{eg trenera nastupiti u Evropskoj ligi.
S. [.

Bajevi} }e voditi Atromitos u Evropskoj ligi

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

SPORT
Miralem Pjani} nakon poraza BiH od Meksika

47

Banjalu~ani poja~ali napad

Dugi} `eli osvojiti titulu sa Borcem
@elim s Borcem dogurati daleko u Evropi, osvojiti titulu BiH, te postati prvi strijelac lige, a kasnije }emo vidjeti, ka`e Dugi} • Potpisao i Joco Stoki}
Slavi{a Dugi}, nekada{nji igra~ Modri~a Maxime, te {vicarskog Aaraua, kao i nekoliko klubova iz Gr~ke, te italijanske Catanije, novi je igra~ banjalu~kog Borca. Dugi} je po vokaciji napada~, a iza sebe ima zaista impresivnu karijeru. Sa Modri~om je bio prvak BiH, a nastupaju}i za mladu reprezentaciju [vicarske bio je prvak Evrope. U dresu Catanije je iz Serie B u{ao u Seriu A, a dok je nosio dres Arisa iz Limasola bio je najbolji strijelac kiparskog prvenstva. Svi ovi podaci pokazuju kako je Borac njegovim anga`manom napravio dobar posao. “Odli~no poznajem trenera Slavi{u Bo`i~i}a. Veliki je znalac, stru~njak za nova ostvarenja. Zagovara napada~ki fudbal, a meni je to po volji. Imao sam ovih dana niz ponuda, ali Borac je moj izbor. Ovdje }u igrati evropske nastupe, a uz to Banja Luka nije daleko od Modri~e, gdje se nalazi moja porodica i prijatelji” ka`e Dugi}, pohva, liv{i Borac kako je klub sa jasnom vizijom. “Postoji mogu}nost da ve}i broj igra~a sa kojim sam osvojio titulu u Modri~i Maxima zaigra u Borcu. Prije svih, mislim na Jocu Stoki}a, koji je ve} potpisao ugovor, zatim na Marka @ivkovi}a, Darija Puri}a, Nemanju Stjepanovi}a... To bi mi, ba{, godilo. Va`no je da smo sebi odredili cilj, juri{a}emo na titulu” kazao je , Dugi}, koji `eli u narednoj sezoni juri{ati i na naslov najboljeg strijelca lige. “@elim s Borcem dogurati daleko u Evropi, osvojiti titulu BiH, te postati prvi strijelac lige, a kasnije }emo vidjeti.” Ina~e, Dugi} dolazi iz sportske porodice, a najve}u karijeru napravio je njegov ujak Nikola Niki}, nekada lijevo krilo sarajevskog @eljezni~ara, koji }e Borcu i Dugi}u biti najve}a konkurencija u ostvarivanju ambicija u narednoj sezoni.
J. Li.

Pjani} je razo~aran zbog rezultata

Bolje sada, nego u kvalifikacijama
Naravno, ne mo`emo biti zadovoljni, ali je dobro {to smo pokazali drugo lice na{e reprezentacije u odnosu na utakmicu sa Irskom, ka`e na{ veznjak
Poraz od Meksika (1:2) u prijateljskoj utakmici igranoj u Chicagu te{ko je pao i na{im reprezentativcima. Ipak, ono {to donekle mo`e obradovati, jeste ~injenica da su na{i igra~i u duelu sa Ju`noamerikancima odigrali mnogo bolje, nego nekoliko dana ranije protiv Irske. “Malo sam razo~aran jer smo primili gol u sudijskoj nadoknadi. Naravno, ne mo`emo biti zadovoljni, ali je dobro {to smo pokazali drugo lice na{e reprezentacije u odnosu na utakmicu sa Irskom. Dosta dobro smo odigrali prvo poluvrijeme, ali smo, opet fizi~ki pali u nastavku. S obzirom na to da smo igrali protiv tehni~ki dosta kvalitetne reprezentacije koja je znala to iskoristiti” kazao je Miralem Pjani}, ve, znjak Rome, koji smatra da se iz gre{aka mo`e puno nau~iti. “Izvukli smo pouke za budu}nost. U svemu ovome ima i dosta pozitivnih stvari. Bolje da nam se poraz dogodio sada u prijateljskoj utakmici, nego u kvalifikacijama za SP. Sada se moramo odmoriti, kako bismo {to spremniji do~ekali start kvalifikacija za Mundijal. Bitno je da se niko od igra~a ne povrijedi i vjerujem da u punom sastavu mo`emo dosta toga napraviti” nagla, sio je Pjani}.
S. [.

Slavi{a Dugi} iza sebe ima bogato igra~ko iskustvo

Uprkos lo{im rezultatima

Italijan pro`ivljava te{ke dane

HSV ve} prodao 26.000

sezonskih ulaznica

Luca Toni imao smrtni
Iako je za renomirani njema~ki prvoliga{ HSV pro{la sezona bila najlo{ija ikada u Bundesligi, navija~i hambur{kog kluba su jo{ jednom dokazali svoju privr`enost. HSV je minule sezone dobio samo tri utakmice od njih ukupno 17 kod ku}e, te je na kraju zavr{io tek na 15. mjestu, pa su navija~i s razlogom tokom sezone strahovali da }e njihov klub prvi put ispasti u drugu ligu. Na kraju se ipak to nije dogodilo, pa }e simpatizeri HSV-a i u sljede}oj sezoni gledati prvoliga{ki nogomet. Mnogi od njih ve} su osigurali svoje ulaznice. Ta~nije, njih ~ak 26.000 ve} je kupilo sezonske ulaznice u roku od samo sedam dana! Brojka od 31.000 sezonskih ulaznica prodanih za pro{lu sezonu vjerojatno }e biti nadma{ena. “Mislim da smo se jo{ vi{e zbli`ili s na{im navija~ima. Odlu~ni smo da im idu}e sezone priu{timo bolje rezultate, to }emo i u~initi” veli predsje, dnik Carl Jarchow. Dodajmo da je HSV u samo dva dana prodao ve} 20.000 ulaznica za prijateljsku utakmicu s Barcelonom 24. jula. Nema sumnje da }e Imtech Arena biti rasprodana za tu utakmicu.

slu~aj u porodici
Luca Toni, biv{i fudbalski reprezentativac Italije, pro`ivljava te{ke dane. Nekada{njeg napada~a Bayerna zadesio je smrtni slu~aj u porodici. Italijan od po~etka ove godine igra za Al-Nasr, klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i ~ekao je sa svojom djevojkom Martom

Cecchetto prvo dijete. Na`alost, dijete je ro|eno mrtvo. “Ovo je trebao biti moj najljep{i dan u `ivotu, a ispao je najgori. Na{e dijete nije ugledalo svjetlo dana. Molimo sve za razumijevanje i mir tokom ove velike boli, Martine i moje” po, ru~io je Toni.

48

SPORT
Iz Karate kluba Fightery Doboj Jug

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

ROLAND GARROS Kraj za Schiavone

kolektiv za uzor ^lanovi KK Fightery ostvaruju brojne uspjehe
na raznim takmi~enjima u zemlji i inostranstvu
Tridesetak ~lanova KK Fightery-Doboj-Jug, otkako su od 15. aprila 2009. registrovani kao karate klub, na raznim takmi~enjima u zemlji i inostranstvu osvojilo je nevjerovatnih 117 medalja. “Od toga su 32 zlatne, 38 srebrnih i 47 bronzanih” kazao je , Sabahudin Deli}, jedan od trenera ovog kluba. Oni su zapa`ene rezultate postigli isklju~ivo samopregala{tvom i upornim radom, treninzima i disciplinom, samo onako kako to rade najuspje{niji sporta{i. “Drago mi je vidjeti {to vas ima svih kategorija, od pionira do izuzetnih seniora u obje konkurencije. Na{a udru`enja, njih 30, imaju pet sportskih kolektiva i tri {kole sporta, me|u kojima svakako prednja~e karatisti. Blizu 400 mali{ana je uklju~eno u razne sportove i to treba pozdra-

SPORTSKI

Furiozna Sharapova
Sedmi dan na Roland Garrosu nije donio velika iznena|enja. Lo{ dan imala je tek Italijanka Francesca Schiavone koja je pora`ena od Amerikanke Varvare Lepchenko sa 2:1 u setovima (6:3, 3:6 i 8:6). Za razliku od Italijanke, Ruskinja Marija Sharapova bez problema je pro{la u narednu rundu, a dalje ide i Petra Kvitova. Pobjednica Wimbledona savladala je sa 2:1 Ninu Bratchikovu. U prvom setu bilo je lakih 6:2 za Kvitovu, koja je u dru gom se tu je dnos ta vno prestala igrati, {to je njena protivnica iskoristila i slavila sa 6:4. Ipak, ^ehinja u odlu~uju}em setu dokazuje da nije tek ljepotica sa teniskih terena. Vra}a svoj forhend, koji joj se raspao uz drugom setu, te pobje|uje sa 6:1. “U drugom setu sam mislila igrati kao u prvom, ali nije mi us pje lo. Na ~i ni la sam mnogo neforsiranih gre{aka i izgubila sam. Me|utim, odigrala sam najbolje kada je to bi lo naj po tre bni je. Pos ta la sam agresivnija, a protivnica je po~ela ~e{}e grije{iti” rekla , je Kvitova. Nakon {to je pora`ena u polufinalu Australian Opena, Marija Sharapova na ovogodi{njem Roland Garrosu izgleda fantasti~no. Ne mislimo na njen izgled, koji je, uzgred, besprijekoran, ve} na njenu igru protiv Kineskinje Shaui

Sharapova pregazila Kineskinju Peng

Reuters

Haas naljutio Gasqueta, koji je nakon izgubljenog prvog seta, u naredna tri Nijemcu dopustio osvajanje tek tri gema • Kvitova ide dalje
Peng, kojoj je dopustila osvajanje tek tri gema. Dva u prvom setu i jednog u drugom. U mu{koj konkurenciji fantasti~an me~ odigrali su veteran Tommy Haas i Francuz Richard Gasquet. Oba tenisera svoju popularnost duguju tehni~ki nadarenoj igri, u kojoj forsiraju svoje bekhende, koje je sve te`e i te`e vidjeti u modernom tenisu. Haas je ove godine na glavni turnir morao pro}i kroz kvalifikacije, a Gasquet je uvijek jedan od pritajenih favorita. Uz to, igrao je pred doma}om publikom {to mu u prvom setu, pak, i nije bila olak{avaju}a okolnost. Naime, izgubio je 7:6, ali to ga je samo naljutilo, s obzirom na to da je naredna tri seta dobio bez problema. U drugom je bilo 6:3, a zatim savr{enih 6:0 i 6:0, za ubjedljiv prolaz dalje. Rezultati, mu{karci: Tipsarevi} - Benneteau 3:0 (6:3, 7:5, 6:4), Ferrer - Youzhny 3:0 (6:0, 6:2, 6:2), Gasquet - Haas 3:1 (6:7, 6:3, 6:0, 6:0), Giraldo Murray 0:3 (3:6, 4:6, 4:6), Mayer - Almagro 0:3 (4:6, 1:6, 2:6). Rezultati, `ene: Shvedova Navarro 2:0 (6:4, 7:5), Schiavone - Lepchenko 1:2 (6:3, 3:6, 6:8), Bratchikova - Kvitova 1:2 (2:6, 6:4, 1:6), Na Li Mchale 2:1 (3:6, 6:2, 6:1), Zakopalova - Pavlyuchenkova 2:0 (6:3, 7:5), Peng - Sharapova 0:2 (2:6, 1:6).
J. Li.

Fightery uru~ili zahvalnicu i knjigu na~elniku Ali~i}u

viti. Dobri sportisti su dobri ljudi sa visokomoralnim kriterijima” , kazao je op}inski na~elnik D`avid Ali~i}, koji je prisustvovao treningu KK Fightery Doboj-Jug. Na kon tre nin ga nje mu je uprava kluba uru~ila zahvalnicu za dosada{nju pomo} i podr{ku bez kojih ni rezultati ovog

kluba ne bi bili ovakvi. Osim zahvalnice na~elniku je uru~ena knjiga o karateu. Zahvaliv{i na ovoj pa`nji, op}inski na~elnik je posebno istakao da su sporta{i vrlo dobri promotori i ambasadori ove male, ali uspje{ne lokalne zajednice.
M. BEGI]

MotoGP - VN Katalonije

Jakov Gojun poja~ao Atletico reprezentaHrvatski rukometni
tivac Jakov Gojun predstavljen je kao novo poja~anje rukometne mom~adi Atletica iz Madrida. Trener Talant Du{ebajev dovo|enjem Gojuna zaklju~io je transfere za ovo ljeto i `eli {to prije krenuti s pripremom ekipe za novu sezonu. “Odu{evljen sam {to sam potpisao za Atletico i {to }u raditi s Talantom Du{ebajevim. Pri~ao sam s drugim hrvatskim igra~ima koji su igrali ovdje i rekli su mi samo lijepe stvari. Imam visoka o~ekivanja i dat }u sve od sebe da napredujem” , rekao je 26-godi{nji Gojun prilikom predstavljanja. Glavni direktor kluba Luis Miguel Lo pez do dao je: “Go jun je obrambeni igra~, ali o~ekujemo njegovu pomo} i u napadu” . Gojun je ve} napustio Madrid i vra}a se u Hrvatsku, gdje se pridru`uje reprezentaciji uo~i po~etka priprema za Olimpijske igre u Londonu.

Australski motociklista Casey Stoner izborio je pole-position uo~i dana{nje utrke Svjetskog prvenstva MotoGP klase za Veliku nagradu Katalonije. Iza njega ostao je najve}i rival Jorge Lorenzo, koji je zaostao 0,146 sekundi, dok }e u prvom redu biti i Cal Crutchlow. Britanac na Yamahi iza sebe je ostavio Spiesa i tako osigurao prvi startni red. Uz pomenutog Amerikanca iz drugog reda startat }e i Pedrosa i Dovizioso. Utrka na stazi u blizini Barcelone vozi se danas u 14 sati.

Casey Stoner izborio pole-position

Kenan Hand`i} u potrazi za novim klubom

Zasitio sam se Sarajeva
Bli`i se Memorijal Mustafa Hajrulahovi} Talijan

Nik{i} predsjednik Organizacionog odbora
Opro{taj od rukometa u 40. godini

Lars Christiansen rekao zbogom

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
ako pred rukometnom reprezentacijom Bosne i Hercegovine stoji nimalo laka zada}a, izboriti u bara`u plasman na SP 2013. godine eliminacijom biv{eg svjetskog prvaka Njema~ke, u taboru na{eg tima, koji se okupio u petak u hotelu Sarajevo, provijava dobro raspolo`enje i vedar duh. Svi igra~i, koji su doputovali na poziv selektora BiH Dragana Markovi}a, ostavljali su pozitivan utisak. [ale}i se me|usobno, {irili su oko sebe prijatnu atmosferu u hotelu Sarajevo, staroj bazi za okupljanje bh. tima, {to je u svakom slu~aju dobar znak pred klju~ne me~eve dodatnih kvalifikacija protiv uvijek ambiciozne i jake Njema~ke (9. i 17. juna). Muhamed Toromanovi}, jedna od uzadnica bh. reprezentacije, iskusni pivotmen poljske Wisle Plock, rekao je da su Nijemci favoriti, {to je poznato i nije ni{ta novo, ali je biv{i pivot Bosne BH Gas i danskog Koldinga dodao i to ova ~injenica ne mora nikako zna~iti da se u ovim dodatnim kvalikacijama nemamo ~emu nadati. Daleko od toga. “Po mom mi{ljenju, na{ rival }e imati ve}i psiholo{ki pritisak i teret nego mi. Iz prostog razloga, Nijemci su veliki favoriti i oni }e taj epitet morati da dokazuju na terenu u duelu sa nama, koji tra`imo svoju {ansu. Za Njema~ku bila bi katastrofa da se ne plasira na SP, dok za nas nije katastrofa izgubiti od nje. Na nama je da pametno iskoristimo vrijeme za pripreme do utakmica. Moramo se dobro pripremi-

SPORT

49

I

Muhamed Toromanovi}, pivotmen bh. tima

Nijemci su pod ve}im psiholo{kim pritiskom
Na nama je da pametno iskoristimo vrijeme za pripreme do utakmica bara`a. Moramo se dobro pripremiti i dati 120 posto od sebe u tih 120 minuta, kazao je bh. reprezentativac Muhamed Toromanovi} • U~initi sve da ostvarimo cilj
ti i dati 120 posto od sebe u tih 120 minuta u predstoje}im utakmicama bara`a, pa }emo vidjeti” rekao , je Toromanovi}, dodav{i: “Smatram da i eventualni gostuju}i poraz od tri do ~etiri gola od Njema~ke u prvom me~u ne bi trebao da bude fatalan po nas. Imamo i revan{ u kojem je ~eka pakao. Mnogo toga }e zavisiti od na{e forme. Nijemci su uigrani kao tim, a na nama je da prona|emo pravi na~in kako da im se suprotstavimo. Njema~ka sada ima ne{to podmla|enu reprezentaciju, nema tu vi{e Bittera i Hensa, ali zato ima nekoliko novih i ambicioznih igra~a. Sve su to vrhunski igra~i. Ne mogu sad obe}ati - idemo da ih pobijedimo i izbacimo iz trke za odlazak na SP, ali zato sigurno mogu dati obe}anje da }emo u~initi sve da ostvarimo na{ cilj” .
Selektor BiH Dragan Markovi} i Muhamed Toromanovi}
Foto: D@. KRIJE[TORAC

G. V.

Ko{arka{i [irokog ve} razmi{ljaju o novoj sezoni

Zbog nereda u Istanbulu

Te{ko }e biti odbiti sve “nalete” za Ivana Ramljaka, Darka Planini}a i Frana Pilepi}a, koji su najtra`enija roba, ali i za @eljka [aki}a, te perspektivnog Borisa Bara}a

Mo`e li Suton zadr`ati najbolje?

[iroki Wwin, u sezoni, koja je za njih zavr{ena pro{le nedjelje, ostvario je vrhunski rezultat. Osvojio je i prvenstvo i Kup, na{oj zemlji donio i drugog predstavnika u ABA ligi, koju je zavr{io kao peti, a izborio je i pravo nastupa u Eurokupu idu}e sezone. Uz to, Ivan Veli}, trener [irokobrije`ana, izabran je za najboljeg stratega ABA lige, {to je veliko priznanje za ovaj klub, ali i za ovog mladog stru~njaka.

vorio uslove prelaska u Cedevitu. Uz njih, drugim klubovima zanimljiv je i @eljko [aki}, a najve}u cijenu bi mogao dosti}i Boris Bara}, koji je ujedno i najperspektivniji ko{arka{ koji je protekle sezone nastupao za [iroki. Upravo iz tog razloga sumnjamo da }e se Suton olako odre}i ovog talenta, a vrijedi ista}i da svi nabrojani imaju ugovor, te da mogu oti}i samo uz dva uslova - odre|enu od{tetu i da na odlazak pristane sam igra~. Od{tete koje su uglavnom fiksirane u ugovorima nisu velike u odnosu na one koje se vrte u evropskim okvirima, ali od prodaje jednog od igra~a, recimo, Pilepi}a ili Ramljaka, klub bi rije{io dobar dio bud`eta za idu}u sezonu.

Panathinaikosu
100.000 eura kazne
Disciplinska komisija Eurolige izrekla je kazne gr~kim ko{arka{kim klubovima Panathinaikosu i Olympiakosu zbog nereda koje su prouzrokovali njihovi navija~i na zavr{nom turniru koji je odigran u Istanbulu. Panathinaikos je tako dobio visoku kaznu u iznosu od 100.000 eura zbog divljanja njegovih navija~a prije, za vrijeme i poslije utakmica na Final Four turniru Eurolige koji je odr`an sredinom maja u Turskoj. U obrazlo`enju kazne stoji da je razlog visoke kazne u~estalost ponavljanja prekr{aja, a rije~ je o ~ak {est sli~nih kazni u protekloj sezoni, ali i negativnom uticaju na ugled sporta s obzirom na to da je njihovo pona{anje bilo u izravnom prenosu u vi{e od 175 zemalja svijeta. S druge strane, evropskom prvaku Olympiacosu, koji je u dramati~noj finalnoj utakmici pobijedio CSKA rezultatom 62:61, izre~ena je kazna od 15.000 eura zbog upada njegovih navija~a na igrali{te nakon finalne utakmice. Iz vodstva Eurolige tako|er je potvr|eno da }e oba kluba biti pod posebnom prismotrom te da }e eventualni novi izgredi biti jo{ te`e sankcionirani, a sve u cilju zadr`avanja zdravog sportskog nadmetanja i dodatne popularizacije ko{arke.

Trojica bez ugovora
Pilepi} i Planini} imaju ugovore na jo{ godinu

Pilepi} u Cedeviti
Uz to, [iroki je, ako pitate mnoge, igrao mo`da i najljep{u ko{arku u ABA ligi i to sve zahvaljuju}i uigranosti i zajedni{tvu ekipe, koja je izborila 33 pobjede iz 45 slu`benih utakmica ove sezone. Koliko se ozbiljno radi u [irokom pokazuju i razmi{ljanja ~elnih ljudi ovog kluba, koji `ele ostaviti mom~ad na okupu, {to }e zbog postignutih rezultata i}i malo te`e, jer realnost je da na kraju

svake sezone [iroki ispo~etka gradi tim. Prvi ~ovjek kluba Ante Suton tvrdi da `eli zadr`ati skoro neizmijenjenu mom~ad, ali te{ko }e odbiti sve “nalete” raznih menad`era i zainteresiranih klubova za Ivana Ramljaka, Darka Planini}a i Frana Pilepi}a, koji su najtra`enija roba. Ramljak i Planini}, za koje je inte re so va nje po ka zao i se le ktor ko{arka{ke selekcije BiH Aco Pe trovi} (njih dvojica ra dije bira ju Hrvat sku), na me ti su Ci bo ne, dok je Pilepi}, navodno ve} dogo-

Pod va`e}im ugovorom sa [irokim ostali su svi igra~i osim Amerikanca Colemana Collinsa, zatim Jakova Vladovi}a, koji su imali dogovorenu saradnju na jednu sezonu, te Dine Butorca, koji je bio na posudbi iz Cedevite. [aki}, Per{i}, Ramljak i Pilepi} imaju jo{ godinu ugovora, Planini}, Naletili}, Bilinovac, Novak i Bara} dvije, a na vi{e sezona ugovor ima Domagoj Bo{njak. Ugovore nema ni trener Ivan Veli}, no s njim je, kao sa svojim biv{im igra~em i dugogodi{njim zaposlenikom kluba, klub imao usmeni dogovor iz sezonu u sezonu. J. LIGATA

50

SPORT

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Stonoteniseri Alad`e brane naslov osvaja~a Kupa BiH

Kantard`i}: Idemo po novu titulu
Poslije poraza u bici za titulu prvaka BiH u stonom tenisu, ekipa STK Alad`a se svom snagom okre}e predstoje}em takmi~enju u Kupu BiH, koje }e biti odr`ano u nedjelju u Ilija{u. Ambicije sarajevskog kluba, ~iji stonoteniseri jo{ iz svojih misli nisu izbacili gor~inu poraza u finalnim susretima prvenstva BiH od Vogo{}e, smatraju da }e najbolju satisfakciju za sve propu{teno u {ampionatu, prona}i u odbrani naslova pobjednika Kupa BiH. “Pokvarili smo lijep utisak koji smo ostavili u prvenstvu BiH po {to smo u bor bi za ti tu lu prvaka izgubili oba finalna me~a od Vogo{}e. Sezonu smo zapo~eli na najbolji na~in, ostvariv{i pobjede nad prvacima Engleske i Turske u ETTU kupu.

Uprkos `alu zbog neosvajanja titule prvaka, `elim da ~estitam ekipi Vogo{}e na osvojenoj tituli, jer su prikazali bolju igru u odlu~uju}im me~evima play-offa, rekao je Edin Kantard`i}, stonoteniser Alad`e

Nakon toga dugo smo bili bez poraza u {ampionatu, ali na kraju nismo imali dovoljno snage i koncentracije da ostvarimo zacrtani cilj. Uprkos `alu zbog neosvajanja titule prvaka, `elim da ~estitam ekipi Vogo{}e na osvojenoj tituli jer su prikazali bolju igru u odlu~uju}im me~evima play-offa. Naro~ito bih istakao izuzetne igre na{eg rivala Almira Divovi}a, koji je protiv nas odigrao mo`da i najbolje me~eve u svojoj karijeri. Uz ~estitke Almiru Divovi}u, htio bih da u svoje i ime kompletne ekipe Alad`e iska`em najbolje `elje za {to br`im opo rav kom mom prijatelju Alenu Divovi}u, koji je nedavno do`ivio te`ak saobra}ajni udes” rekao je sto, noteniser Edin Kantard`i}.
Ekipa Alad`e tra`i satisfakciju u Kupu BiH G. V.

Rukometne {ampione primio na~elnik Doboja
OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 447 Bosanska Krupa, 24. 5. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu "RAIFFAISEN BANK" d.d. BiH Glavna filijala Biha}, zastupana po pravnom zastupniku @eri} Jasminu iz Biha}a, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 3511, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime Mustedanagi} Ferida, sina Muhameda, iz Bosanske Krupe ozna~ena sa: katastarska ~estica broj 22/40-6 "BARA" neplodno povr{ine 340 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Pa{ali} Adnan

OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 449 Bosanska Krupa, 24. 5. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu "KIB BANKA" d.d. - Velika Kladu{a - Filijala Bos. Krupa, zastupana po gosp. Alijagi} Sejadu, sinu Jasima, iz Bos. Krupe, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana u posjedovni list broj 4414, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime Sivi} Elme, k}i Muni-

ba, iz Bosanske Krupe ozna~ene sa: katastarska ~estica broj 24/5-9 dvori{te, neplodno povr{ine 158 m2, ku}a, stambena zgrada povr{ine 72 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Pa{ali} Adnan

Na~elniku Obrenu Petrovi}u uru~ena {ampionska majica RK Sloga Doboj

Petrovi} nagradio igra~e prvaka
Prvi ~ovjek dobojske op{tine je uz ~estitke za osvojenu titulu, iz op{tinske kase izdvojio po 1.000 KM za svakog ~lana rukometnog {ampiona
U sve~anoj atmosferi u Domu vojske u Doboju, op{tinski na~elnik Obren Petrovi} primio je rukovodstvo i igra~e RK Sloga, koji su se pobjedom nad tradicionalno neugodnim rivalom, banjalu~kim Borcem okitili ovogodi{njom titulom dr`avnog prvaka u rukometu. Zoran Blagojevi} je u ime rukovodstva kluba uru~io na~elniku pehar, medalju i {ampionski dres RK Sloga, kazav{i da je on sastavni dio Slogine {ampionske pri~e, jer da nije bilo, izme|u ostalih, i njegove podr{ke, pitanje je da li bi se RK Sloga okitila titulom. On je naglasio da je upravo Petrovi} zaslu`an {to je iz bud`eta Op{tine Doboj za 2012. godinu RK Sloga izdvojena stavka od 330 hiljada maraka, {to je bio veliki stimulans, garancija i podstrek za vrhunske rezultate koji su, evo, i stigli. Blagojevi} je zahvalio i drugima koji su na bilo koji na~in davali podr{ku rukometa{ima koji su pronosili slavu i imid` Doboja {irom svijeta. ^estitaju}i im titulu prvaka, Petrovi} je izrazio nadu da }e se o dobojskom rukometu jo{ dugo, dugo pri~ati, pogotovo {to je ovaj grad, zahvaljuju}i Me|unarodnom TV turniru {ampiona, koji je u{ao u kalendar EHF-a, najve}a smotra evropskog rukometa. Povodom osvojene titule rukometnog {ampiona Premijer lige, Petrovi} je svim igra~ima uru~io nov~anu nagradu po hiljadu maraka. M. BEGI]

OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 448 Bosanska Krupa, 24. 5. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Adamovi} Miodraga, sina Jove, iz Bos. Krupe, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 4647, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime Adamovi} Miodraga, sina Jove, iz Bosanske Krupe ozna~ena sa:

katastarska ~estica broj 25/75-4 gradili{te, neplodno povr{ine 340 m2, k.~. 25/75-2 put,neplodno povr{ine 138 m2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili ne ko dru go pra vo na tim ne kre tni na ma da svo je pravo pri ja ve u ro ku od 60 da na na ja ve po dneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u su pro tnom nji ho vo pra vo ne }e bi ti uze to u ob zir pri li kom uspos ta ve ze mlji {no knji `nog ulo {ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda Pa{ali} Adnan

Karate kup Biha} Open 2012.

Tre}e mjesto za zeni~ki Internacional
Desetero~lana takmi~arska ekipa KK Internacional Zenica osvojila je tre}e mjesto u ukupnom plasmanu na Internacionalnom karate kupu Biha} Open 2012, koji je odr`an proteklog vikenda u Biha}u. Ukupno je osvojeno deset medalja, od ~ega je {est zlatnih, te po dvi je sre bre ne i bronzane medalje. Zlatne medalje su osvojili: Emina Pa{anbegovi} (kate), Muharem Kele{tura (kate), Jasmina Bajri} (kate), Amina Be~i} (borbe), Amna Feti} (borbe) i kata tim (Esma Ja{arevi}, Lejla Begi} i Jasmina Bajri}), srebrene - Berina Ja{arevi} (kate) i Esma Ja{arevi} (kate), a bronzane - Lejla Begi} (kate) i Samra Muji} (borbe).
Mi. D.

Uspje{an nastup: Karatisti Internacionala

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OGLASI

51

52

OGLASI

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613230.k STAN u Sarajevu, 52m2, mijenjam za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 033/542-668.k MIJENJAM stan u Sarajevu, centar, 43m2 za sli~an u Banja luci. Mob. 065/522-757.k SARAJEVO - ZAGREB, mijenjam u Sarajevu kod Holiday Inna ~etvorosoban stan za troiposobni u Zagrebu u centru uz dogovor. Tel. 00387/33-214-595 i 00387/62-279-428.k MIJENJAM ili prodajem vikendicu u Sarajevu za manji stan. Mob. 061/169900.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM opremlje restoran sa ba{tom 1200m2 uz rijeku Fojnicu kod Visokog za stan u Sarajevu. Tel. 062/530640.k IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. Mob. 061/158-507.k GRBAVICA, izdajem dvosoban stan, c.g. Blindo vrata, namje{ten za studente, samce, samice. Mob. 062/737-506.k IZDAJEM poslovni prostor, pogodna za sve namjene Azize [a}irbegovi}. Tel. 061/132-781.k IZDAJEM stan za dvije djevojke, u centru, Mejta{. Tel.+38765169364.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40 - 250m2 na Stupu, udaljen 50m od Interexa, kamionski pristup. Mob. 061/266869.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin dvoru ul. te{anjska, zgrada Viza za budu~nost. Mob. 273-995.k IZDAJEM gara`u na Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592.k IZDAJEM ku}u u Lu`anima-Ilid`a, ul. [emsudina Sarajli}a br. 8, 185m2, vrt 500m2. Mob. 061/552-783, od 10-20 sati.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Hrasnom dvjema studenticama. Tel:061/159-507.k BREKA, prodajem trosoban stan, 79m2, II sprat, centralno grijanje, ul. Himze Polovine. Mob. 066/196-317.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k IZDAJEM lijepo namjetene trosoban i dvosoban stan na Grbavici sa gara`om, veliki balkoni,klima. Mob. 061/812046.k IZDAJEM namje{tanu garsonjeru, poseban ulaz, za jednu osobu, eta`no grijanje, Donji Vele{i}i. Mob. 061/530045.k IZDAJEM na Mojmilu dvosoban prazan stan. Tel. 033/454-597.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM stan dvosoban, namje{ten, ul. Bjelave. Mob. 061/356-535.k IZDAJEM stan u zgradi Bolgrano 105m2, namje{ten sa gara`nim mjestom i drugim sadr`ajem. tel. 061/161-790.k IZDAJEM veliku ku}u 300m2 sa gara`om i dvori{tem mo`e za stanovanje i kao pos. prostor. Tel. 061/161-790. IZDAJEM stan u Aerodromskom naselju eta`ni stan 100m2 sa gara`om. tel. 061/161-790.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Vracama poseban ulaz i parking, plinsko grijanje. Tel. 061/629-944, 063/143969.k IZDAJEM stan u zgradi Bolgrano 144m2 namje{ten sa gara`nim mjestom. Tel. 061/161-790.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a, strancu ili poslovnom ~ovjeku, 400KM. Mob. 061/323-347.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM ekstra srre|en i namje{ten jednosoban stan, strogi centar, IV sprat, lift, centralno. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM dvoiposoban kompletno namje{ten stan, ul. Grbavi~ka, 500KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju za prodaju prehrane, 40m2. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM jednoiposoban namje{ten stan, privatna ku}a, kod Termalne rivijere. Ilid`a. Tel. 629-932, 061/319-589.k IZDAJEM jednosoban stan namje{ten. Tel. 061/157-879.k IZDAJEM na du`e vrijeme dvosoban namje{ten stan na Grbavici kod pijace. Tel. 033/219-260, 062/296-347.k IZDAJEM dva poslovna prostora u zgradi Papagajka jedan 40m2 a drugi 20m2.Tel. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 9m2. Tel. 033/442-239 ili 061/480207.k IZDAJEM namje{ten stan na Ciglanama. Tel. 665-966.k POSLOVNI prostor 16m2 sa mokrim ~vorom parno cent.gr.Tel. 061/247-777.k IZNAJMLJUJEM 40m2 namje{tenog kancelarijskog p.p. u Centru Ferhadija 700Km. Tel:033/711-665.k NAMJE[TEN jednosoban stan kod Vrbanje mosta na du`i period 300KM. Tel. 066/340-748.k IZDAJEM stan 45m2 Pru{}akova prizemlje na du`i period pogodan za kancelarijski ured. Tel. 061/216-563.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru mo`e i bra~ni par 150.000KM.Tel:061/358772.k JEDNOSOBAN stan u privatnoj ku}i poseban ulaz.Tel.062/712-991 i 033/226193.k IZDAJEM namje{ten dvokrevetnu sobu zidanu gara`u sa kanalom. Tel:033/810-387.k IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u Centru Sarajeva Mejta{. Tel:061/869-396.k IZDAJEM gara`u Marin Dvor i jednokrevetnu sobu luksuzno namje{tenu. Tel.062/253-712 i 667-994.k IZDAJEM sobu kablovska fri`ider, grijanje zaposlenoj osobi cijena po vi|enju. Tel. 667-994 i 062/253-712.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici. Tel:062/724-761.k+ IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu kod Hitne pomo}i. Tel. 062/619-677, 659-895.k DOBRINJA 3 izdajem poslovni prostor frizeraj opremljen ul. Grada Bakua 6. Tel. 061/224-046.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na D. Malti. Mob. 066/944-855 i 065/697504.k IZDAJEM namje{ten stan jednosoban u stambenoj zgradi, II kat. Mob. 061/167-930, vikendom 00385922444341.k IZDAJEM poslovni prostor u Papagajci, povoljno 32m2, pogled na Miljacku. tel. 063/639-691.k IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici, sa gara`om ili bez. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan sa gara`om u centru. Mob. 061/812046.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347. IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM poslovnom ~ovjeku ili strancu. Tel:061/322-347.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel.033/442-994 i 061/525-795.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM namje{tenu jednokrevetnu sobu, ~ajna kuhinja, kupatilo, cen. grij. telef. kab. gara`a, iza Skenderije. Tel. 212-124.k IZDAJEM opremljenu sobu, kuhinju, kupatilo, poseban ulaz, Pofali}i. Mob. 062/912-544.k IZDAJEM samcima ve}i jednosoban, luksuzno opremljen stan, Centar, novija gradnja. Mob. 061/320-843.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon. Tel: 061/809319.k IZDAJEM gara`u 15m2 na Marijin Dvoru, Te{anjska. Tel. 061/273-995.k IZDAJEM gara`u na Pofali}ima preko puta tramvajske stanice. Tel. 061/497592.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, ^engi} Vila. tel. 227-756 i Mob. 061/954592.k SLATINA kod porodilista Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

MALI OGLASI
PRODAJA
PRODAJEM trosobne stanove u novogradnji na Stupu, ugrun~en. Cijena 1m2 1.399 sa PDV-om. Mob. 061/548023.sms PRODAJEM stan adaptiran, 53m2, konforan, lokacija odli~na ili za manji, hitno. Mob. 063/036-717.sms STAN Marijin dvor, 84m2, visoko prizemlje, ul. Augusta Brauna, 310.000KM. Mob. 062/619-361.k DOBRINJA 4, ul. Indire Gandi, III sprat, 72m2, 1.200KM/m2, Breka, ul. Ismeta Mujezinovi}a, III sprat, 71m2, 2.450m2. Mob. 061/177-556.k STAN, ul. Aleja lipa, VIII sprat, 52m2, 103.000KM. Mob. 061/320-439.k STAN u strogom centru, ul. Ko{evo Kralja Tomislava, 3spr, 83m2/2.300KM. Mob. 819-136.k STAN na Malti, ul. Alojza Benca, V.P. 54m2, 82.000KM i Malta, II sprat, 55m2, 90.000KM. Mob. 063/034-355.k STAN Vraca, ul. Avde Smajlovi}a, I sprat, 88m2, potrebna kompletna adaptacija, 1.500KM/m2. Mob. 062/907831.k MARIJIN dvor, 65m2, 145.000KM. Mob. 062/619-361.k BREKA prodajem trosoban stan 79m2, II sprat, centralno grijanje, ul. H. Polovine. Mob. 066/196-317.k DVOIPOSOBAN stan na Trgu Nezavisnosti 4/5 72m2, djelimi~no adaptiran 107.000KM. Tel. 066/801-737.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k VARE[ - Majdan, stan 41,5m2, odmah useljiv s kompletnim namje{tajem, cijena 21.500KM. Mob. 061/480-069.k BEOGRAD - Avala, prodajem ku}u sa pomo}nim objektima + 9 ari placa ili mijenjam za Golfa. tel. 00381113919322.k KOD muzi~ke akademije Muse ]azima ]ati}a dobar trosoban 57m2, terasa 5 kat povoljno. Tel:0617214-852.k POVOLJNO prodajem stan u Hransici 54m2. Tel. 062/229-677.k POLJINE zemlji{te ve}e odobrenja za ku}u od 192m2 sa komunaliljama. Tel. 065/081-255.k PRODAJEM zemlju na Borijama, ~etrdeset dunuma, 1/1. Mob. 057/265029.k PRODAJEM stan 54m2 i gara`u 14m2 na ^engi} Vili I, fiksno 50.000eura. Mob. 061/778-176.k PRODAJEM stan na Dolac Malti, 72m2 na III spratu, 2 mokra ~vora. Tel. 521362.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. tel. 033/525-120.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin dvoru, ul. kranj~evi}eva. Mob. 061/188270.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, prako puta pijace Grbavica, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/299-306.k

53

STANOVI Mojmilo, 55m2, Hrasno, 38m2, 53m2 i 65m2, Novo Sarajevo, 44m2, Pofali}i, 40m2, Alipa{ino polje, 78m2, Dobrinja, 55m2 i 68m2, Mejta{, 49m2. www.nerasbih.com. Mob. 061/375-787. PRODAJEM staru Bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, na Ba{~ar{iji, Telali 15, 85.000 KM. Mob. 062/656-270.k RAKOVICA, prodajem dvije parcele 1.800-2.500m2, dozvoljena gradnja, voda, struja, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865011.k HITNO - povoljno dvoiposoban stan 67m2, Alipa{ino polje, ul. Semira Fra{te, IX kat, 75.000KM. Mob. 066/488818.k POVOLJNO, stambeni objekat, ku}a 10 x 11m2, p+sp. cca 170m2 stambene povr{ine, parcela 1.000m2, uknji`eno, 1/1, na putu Mostarsko raskr{}e - Rakovica, kod kafane Centar - Jugoslavije, 95.000KM, uz mogu~nost dogovora. Mob. 061/375-787.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u centru, tri sprata, dvije gara`e + prate}i objekat. hitno! Mob. 062/337-925.k NAHOREVO -Studenac nova ku}a 10x8 dvije gara`e 2 dunuma vo}njaka i ba{te cijena po dogovoru vi|enju. Tel:061/352-112 i 061/157-718.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u na Kromolju 240m2 stambenog prostora i 500m2 zemlji{ta, sva infrastruktura. Mob. 062/591-105.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k PRODAJEM stan Dobrinja vel. 71m2 cijena po dogovoru. Tel. 0617240-468.k PALE ku}a sa 2 sprata + potkrovlje, pomo~ni objekti u ul. srpskih ratnika. Mob. 057/225-787.k SRBIJA - Gornji Milanovac, prodajem 2. vikendice, namje{tene, pomo}ni objekti, rijeka blizu, 6.000 eura. Tel. 0038111455-256 i 00381638740951.k BREZA, prodajem ku}u sa ~etvrtastim placem. Tel. 00381112979484 i 00381644325154.k PRODAJEM vikendicu u Tar~inu, 97m2 + 3.000m2 obradive zemlje, Ilovica, 105m2 + 1.680m2 zemlje. Mob. 061/460-150.k PRODAJEM jednosoban stan sa ustakljenom lo|om, 42m2, ul. Ive Andri}a br. 7/14. tel. 524-809.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i, op}ina Centar. Mob. 061/540-203.k

POTRA@NJA
POTREBAN stan ili manja ku}a u Puli ili okolini na du`e vrijeme od po~etka 7. mjeseca. Mob. 063/415-797. 3132 POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
NAMJE[TENU garsonjeru u strogom centru izdajem zaposlenoj osobi. Mob. 061/905-260.
3199

ILID@A, Sokolovic kolonija, centar, izdajem namje{ten trosoban stan, centralno grijanje, termo fasada 10cm. Mob. 061/234-012.sms IZDAJEM dvosoban stan, odmah useljiv, prazan, ul. Envera [ehovi}a br. 58, II sprat. Mob. 062/353-622.k IZDAJEM povoljno poslovni prostor 55m2, sre|en, blizu Ba{~ar{ije. Mob. 061/508-420.k

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
BREKA, 105m2, dvoeta`ni, H. Su{i}a. Mob. 063/157-832.k PRODAJEM 1.350m2 zemlje u Hrenovici, op}ina Pra~a, cijena po dogovoru. Tel. 533-927.k CENTAR, Ba{~ar{ija, stan+gara`a+oku}nica, povoljno. Mob. 063/918-909.k ILID@A-Otes, ku}a, blizina busa, 9m2 podrum, prizemlje, kao pos. prostor, sprat, potkrovlje, ba{ta. Mob. 062/506998.k VIKENDICA 50m2, 1600m2 oku}nica, na jezeru Modrac, kod hotela Senad od Bosne. Mob. 062/474-137.k NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel.062/226-665.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k MEJTA[ 63m2, dvoiposoban, detalno renoviran, et. grij. ju`na strana, 2 kat. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Zagreba~ka, 2 kat, 53m2, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148810.k PRODAJEM stan u centru, 117m2, cijena 2.100KM/m2, ul. Josipa Vanca{a. Mob. 062/346-843.k NOVO Sarajevo, renoviran, 98m2+pro{irenje na 130m2, gara`a, 210.000 KM. Mob. 063/555-858.k FERHADIJA, izuzetan polo`aj, 78m2, 4 kat, 2 terase, mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/148-810.k BREKA, 105m2, 2 eta`ni, 2 terase, cen. grij. 235.000 KM. Mob. 063/555-858.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marin Dvoru, Ul. Kranj~evi}eva. Tel. 061/188270.k PRODAJEM trosoban stan, 69m2, IV sprat, Ilid`a - Lu`ani. Tel. 033/621976.k PRODAJEM ku}u u Neumu, 50m od mora. Mob. 061/209-930.k KU]A, Ljubljanska, 195m2, dobro stanje, 95.000 eura. Mob. 063/555-858.k PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja, parking, 3 mokra }vora. Tel. 00385 21 611-754, 00385 99 3121814.k PRODAJEM stan Ul. Dalmatinska, 121m2, vp, mogu}a kombinacija stambeno poslova. Tel. 033/221-533.k POSLOVNO stambeni objekat na Stupu, povr{ine 600m2, 1/1. Mob. 061/106571.k PRODAJEM stan 78m2 kod Medicinskog fakulteta, vi{i sprat, 2 lifta. Tel. 062/577-638.k PRODAJEM u Brezi ku}u 1/1 2 stana, 2 gara`e u centru i 400m2 placa. Tel. 062/577-638.k PRODAJEM dvosoban sun~an stan 49m2, II sprat u strogom centru, eta`no grijanje, 130.000KM. Tel. 061/271-258.k PRODAJEM 800m2 gra|evinskog zemlji{ta u Ned`ari}ima, ul. Branislava Nu{i}a br. 46. Mob. 061/191-521.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797, 617-742.k PRODAJEM ku}u, Halilba{i}a 11, Kova~i, Stari grad. Mob. 061/622-000.k HRASNO, jednoiposoban stan, 50m2, A. [imi}a 10. Mob. 061/303-008, 650-943.k PRODAJEM dvosoban stan 50m2 blizu Austrijskog trga povoljno za invalide Ul. Bistrik 22. Tel. 033/533-624.k PRODAJEM na Poljinama najatraktivnija lokacija, sun~ana starana 3000m2 zemlji{ta za ku}u. Tel. 065/081255.k PRODAJEM na Hridu ku}u sa dva stana, pos. prostor, oku}nica. Tel. 033/536765.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo-Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k PRODAJEM povoljno stan u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677.k M. DVOR, 90m2, 3 kat, 2.000 KM/m2. Tel. 033/222-506.k CIGLANE, 33m2, 4 kat+terasa. Tel. 033/222-506.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148-810.k TITOVA, 147m2, 3 kat, ju`na orjentacija, ~etverosoban, eta`. grijanje. Tel. 033/222-506.k OTOKA, 89m2, troiposoban, dobro stanje, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148-810.k OTES, 60m2+pro{irenje za 60m2 sa dozvolom, 85.000 KM. Mob. 063/509365.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 II sprat kod Doma Armije.Tel:445371.k PRODAJEM ili mijenjam stan 70m2 u blizini OHR-a. Mob. 061/397-343.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin Dvoru Kranje~vi}eva ulica. Tel:061/188270.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299653.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836-764.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k MARIJIN dvor, 100m2, ul. Valtera Peri}a br. 3, IV sprat, 145.000KM. Mob. 061/205-235.k ALIPA[INO, Trg nezavisnosti 18/II, 68m2, trosoban, ~etvorokatnica, 46.000 eura. Mob. 061/205-235.k AERODROMSKO, ul. Franca Pre{erna br. 1, 100m2 eta`a i stan, sve novo, 65.000 eura. Mob. 061/205-235.k ^ENGI] Vila, ul. Fetaha Be}irbagovi}a br. 1, 60m2. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k \EHOVI]I kod H. Novog, apartmani, 30m od mora, novogradnja, od 1.200 1.500 eura. Mob. 061/205-235.k STROGI centar, ul. Alipa{ina 4/III, 68m2, 75.000 eura. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu preko puta pijace Grbavica Vl. 1/1. Tel. 061/299-306.k OREBI], vila 130m2 + 600m2 oku}nice, ul. Trsteni~ka br. 27, 70m od mora, 170.000 eura. Mob. 061/205-235.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k PRODAJEM stan na Breci 105m2 dvoeta`ni povoljno. Tel. 062/758-330.k PRODAJEM stan 84m2 u centru, II kat, povoljno.Tel. 061/299-911.k PRODAJEM stan na Grbavici 40m2, III kat. Tel. 063/157-832.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-847.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k LIJEP trosoban stan Kova~i}i kod male po{te, adaptiran, 75m2, 6 kat i jednosoban 42m2, Skenderija, 1 kat. Mob. 061/311-478.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/717-731.k STAN 35m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247177.k

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
PRODAJEM Renault Megan cupe metalik 2000god. 1.6Vbenzin sve novo istekla registracija cijena 9.200.00KM.Tel. 061/216-563.k HITNO prodajem Golf IV TDI 1,9 2002. godina karavan u odli~nom stanju. Tel. 061/135-356.k KOMBI VW-teretno(zatvoren), nosivost 1,05 t,dizel, god. 1993.tip 281,boja `uta, papiri uredni, ispravan, neregistrovan. Mob: 061/297-783.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM kombi VWLT 28, 1987. god, dizel, 75 konja. Tel. 062/532-888.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM prozore sa duplim staklima za novogradnje sa {tokovima povoljno. Tel. 061/869-396.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k FORMIRANI rojevi p~ela na pet LR okvira, 100 KM, K. Glava, Vogo{}a. Mob. 062/434-702.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

PRODAJA
CIGLANE, ul. Husrefa Red`i}a, odli~an trosoban, 79m2, dvije velike terase, 20m2, ostava 8m2, povoljno. Mob. 061/214-856.k PRODAJEM vikendicu na Trebevi}u, ^elina. Mob. 061/158-049.k HITNO prodajem stan kod `eljinog stadiona, ul. Porodice Ribar br. 47/III, 38m2, cijena 1.800 KM/m2, fiksna. Mob. 063/795-855, 061/531-589, 033/642410.k NOVO Sarajevo, ku}a sa tri stana, sa odvojenim ulazom, plac 400m2 + podrum. Tel. 664-775 i 061/601-160.k PRODAJEM dvoiposoban stan, 69m2, renoviran, V sprat, Alipa{ino, ul. S. Fra{te, povoljno. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k PRODAJEM troiposoban stan na drugom katu 78m2+dva ustakljena balkona i ugra|ena kuhinja i totalno renoviranom [vrakino vi{e Tv kod Merkatora. Tel. 061/994-095.k STAN 51m2 Grbavica II Hasana Brki} dvosoban III kat Rimsko eta`no balkon, 98.000KM.Tel. 062/295-919.k TROSOBAN stan na Ciglanama Husrefa Red`i}a I kat 190.000KM. Tel:061/899-209.k CENTAR, ul. Antuna Hangija, 100m2, eta`ni, 3 terase, gara`a, 15m2. Mob. 061/205-235.k TROSOBAN potkrovni stan 68m2 na Otesu odli~no stanje 2 mokra ~vora 91.000KM. Tel. 061/150-519.k PRODAJEM izdajem opremljen restoran sa ba{tom kod Visokog uz rijeku Fojnicu. Tel. 0627530-640.k DOBRINJA I - trosoban 74m2, centralno II sprat po~etna cijena 1.650 Km/m2. Tel. 061/893-105.k PRODAJEM na Vratniku ku}u sa tri zasebna stana, dvije gara`e. Tel. 061/131268.k PRODAJEM ku}u sa 2 stana, c.g, 400m2 oku}nice, uredna dokumentacija 1/1. Tel. 061/566-303, 033/464-728.k PRODAJEM trosoban stan 69m2, IV sprat, Ilid`a-Lu`ani. Tel. 033/621-976.k PRODAJEM zemlji{te u Falati}ima 2100m2 sa svim prilju~cima. Tel. 061/100-242.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 na po~etku Bistrika lijep pogled na grad. tel. 00387 62 403-722. CIGLANE Stan 82m2 prvi sprat balkon, ul. Antuna Hangija trosoban 175.000Km. i stan [IP 48m2 sprat, balkon 96.000KM. Tel. 061/072-845 i 062/649-370.k DALMATINSKA Centar stan 121m2 visoko prizemlj mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel:033/221-533.k PRODAJEM gara`u na Marindvoru Kranje~evi}eva ul. preko puta Dru{tva pisaca 12,5m2 svjetlo, odli~an prilaz vl. 1/1.Tel:061/869-396.k ENVERA [ehovi}a, dvosoban stan, 4 kat, 62m2+balkon, dvostrano orjentisan, 2000 KM/m2. Tel. 066/801-737.k GARSONJERA, Ko{evsko brdo, B. Begi} 20m2 + balkon, potrebna adaptacija, 40.000KM. Tel. 066/801-737.k KU]A u Ul. Franjeva~ka 124m2, 360m2 oku~nice 750.000 eura, gra|evinski plac Doglodi 2000m2 sva infrastruktura 130KM/m2, ku}a obrovac 220m2, 4000m2 oku}nice, sva infrastruktura. Tel. 062/959-129.k STAN 174m2, centar, suteren, idealan za pos. prostor, extra povoljno. Mob. 063/157-832.k STAN 40m2, 2 kat. Mob. 062/758-330.k CENTAR, 75m2, 2 kat, Alipa{ina. Mob. 062/758-330.k KU]A, S. Grad, Kova~i, 150m2, gara`a, na 300m2 placa. Mob. 061/299911.k CENTAR, 84m2, ^obanija, 1 kat. Mob. 063/157-832.k

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM stan od 30 do 50m2 na lokaciji Centar, grbavica, hrasno, pofali}i. Mob. 061/106-571.k

OSTALO
UGALJ Banovici, kocka - orah, garantirana koli~ina i kvaliteta, dostava na adresu vlastitim vozilom. Mob. 061/736074.sms. PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob. 061/515-235.k PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu. Pogledati u cafe Ambasadoru. Tel.061/100-314.k PRODAJEM Bagat ru`a selektronik {iva}u ma{inu, vrlo malo kori{tena. Mob. 061/571-129.k PRODAJEM pr`ionicu kafe sa kompletnom opremom. Tel:061/187-001.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194929.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno.Tel:033/443620.k

STARU deviznu {tednju, od{tetu, dionice. Isplata odmah, cijela BiH. Mob. 063/351-572.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice. Isplata odmah, cijela BiH, dolazim na adresu. Mob. 061/175-237.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata odmah i dolazak na adresu, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara (ulje, akvarel,pastel). Tel. 062/969693.k KUPUJEM umjetni~ke slike filateliju stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare satove zidne d`epne ru~ne oredenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM staru deviznu {tednju obaveznice i dionice odma isplata.Tel. 061/268-892.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice isplata odmah, dolazim na adresu, cijela BiH. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu obveznice, isplata i dolazak na adresu, FBiH i RS. Tel. 061/517-897.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, od{teta dionica isplata odmah, cijela BiH, najpovoljnije. Tel. 063/351-572.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe}, 3 KW. Tel. 063/864-775.k PRODAJEM ma{inu za su{enje ve{a Zanusi, sa filterom i kondezatorom. Tel. 533-927.k PRODAJEM bra~ni krevet sa Jogijem. Tel. 212-431.k

VOZILA
PRODAJEM kombi Transport TDI T4, 2000. god. Smart Mercedes, 2003. god. Mob. 061/809-763.k JUGO proizvodnja 2006. pre{ao 11.187KM gara`iran registrovan do decembra. Tel:443-743.k PRODAJEM OPEL Corsa 1,2 benzin 98. god. tek registrovan u odli~nom stanju. Tel:061/375-168.k PRODAJEM Mercedes 190 dizel, 1985. godina, registrovan do 7.7.2012.g. 1.500KM. Mob. 062/670-277.k GOLF I benzinac 1962 neregistrovan serviran veoma u dobrom stanju. tel. 033/619-184. i 061/449-822.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM Ford Eskort 1.6, proizveden 11/97. registrovan do 11/2012. fiksno 2.500 KM. Mob. 061/430-778.k AUTO dijelovi za Golfa I, grija~i, relej, filter za gorivo, remen i dr. Tel. 033/619184, 061/449-822.k FORD escort dizel, neregistrovan, gara`iran u odli}nom stanju. Tel. 061/908778.k

TROJE sobnih vrata, sa {tekama i {kovima. bijelo lakirana o~uvana. Tel. 0617072-933.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje i el. aprate.Tel:061/323-906.k [PORET plin-struja Kon~ar 100KM. Tel. 065/346-222.k TEA PE] 3kw 100KM. Tel. 061/274450.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k PRODAJEM bra~ni krevet sa jogijem. Tel. 033/212-431.k PRODAJEM dobro o~uvan bra~ni krevet koji ima sanduk za posteljinu, 50KM. Tel. 062/253-712 i 667-994.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k

ZAPOSLENJE
CAFE slasti~arni “ Palma” u Hrasnom, ul. Porodice Ribar 5, potrebno vi{e konobarica. Tel. 714-700.
949

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k RESTORANU u Starom gradu potreban dostavlja~ hrane. Mob. 061/173835.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012. POTREBNI saradiciiz cijele BiH za prodaju kozmetike zarada minimalno 30%+kreditiranje +stimulacija.Tel. 070/235-236 i 061/225-424.k PROFESIONALNO ~i{}enje Kärcher aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738728.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. tel. 033/535-659 i 062/139-034.k ELEKTRI^AR, popravka i ugradnja elektro instalacija. Mob. 061/901-646.k PREVOZ putnika i organizovanih grupa luksuznim kombijem, more, planine, turisti~ki obilasci i sl. Mob. 063/821-158 i 061/862-323.k KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k ^UVALA bih i opslu`ivala staro iznamoglo lice. Mob. 062/569-444.k AKCIJA Platnene roletne 25,00KM/m2 Vanjske roletne, `aluzine, trakaste, zebra zavjese. Tel:061/551-515
3064

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k ARHITEKTA savjeti za ure|enje enterijera stana i poslovnih prostora. Tel. 061/566-482.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ENGLESKI |acima testovi upis u gimnazije, profesorica u mirovini. Tel. 061/139-768.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune greninga. Tel. 062/256376.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k INSTRUKCIJE iz matematike, dolazak na adrese. Mob. 061/536-973.k ^ISTIM stanove, samo ozbiljne ponude. Mob. 062/081-830.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom, vr{im prevoz putnika na more i sve destinacije. Mob. 061/214-690, 033/220402.k BOJENJE dekorativnim bojama Valpaint, efekti zidova: bar{un, svila, mermer, itd. Mob. 062/081-885.k KV. vodoinstalater vr{i opravku stare vodoinstalacije radim nanovo banje, uz garanciju. Tel. 061/562-531 i 033/643141.k MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262973.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035.k KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno, uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315.k FIZIOTERAPEUT pru`a usluge. Mob. 061/463-736.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k POVOLJNO radimo sve od rigipsa i moleraj. Mob. 061/545-888, 062/206090.k BRAVARSKI radovi svih vrsta. Profesionalna izrada i monta`a vrata, prozora, za{titnih re{etki, ograda, tendi... Mob: 061/141-659.k ELEKTRI^AR - vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd. Mob. 061/132-149.k SERVISIRANJA - viklovanja elektro motora, brusilica, bu{ilica, cirkulara, motornih pila, aparata za varenje, usisiva}a, monta`u-servis klima ure|aja”LG”,”BEKO”usluge iznajmljivanja hidrauli~nom dizalicom”korpom”na visini do 12m. Tel. 066/889246.k POKLANJAM ma~i}e dva posve `uta, dva tigrasta mjesec stari. Tel. 061/557162.k POKLANJAM 5m3 kamena. Tel. 534179.k TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanit. ure|aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k ELEKTRI^ARSKE usluge: el. pe}i, bojleri, indikatori, automatski osigura}i, itd. Mob. 061/048-497.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k SIGURNOSNA/protuprovanla vrata po mjeri. Izrada i postavka novih vrata, demonta`a starih vrata, popravka brava... Mob: 061/141-659.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

55

Tre}eg juna 2012. navr{ava se godina otkako nas je napustila na{a draga, hrabra i plemenita

JELA BALABAN
1925 - 2011.

i ostavila da vje~no tugujemo. Njeni najmiliji
3152

USLUGE

INSTRUKCIJE iz matematike za prijemne u srednjim {kolama i fakultetima, dolazak na adrese. Mob. 062/391-715 i 033/446-056.k ODR@AVAM ba{te, kosim trimerom i odr`avam mezare. Mob. 062/332-230.k

RAZNO

SJE]ANJE Dvadeset devetog maja 2012. navr{ilo se 7 godina i 3. juna 2012. navr{i}e se 5 godina od smrti mojih, na{ih dragih roditelja, svekrve i svekra, bake i djeda

PARKETAR postavljam, brusim, lakiram sve vrste podova. Mob. 061/867799.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447.k AUTO kombi prevoz robe, mo`e inostranstvo, papiri uredni. Mob. 062/421050 i 033/541-878.
937.

TELEFONIKO servis popravlja stare i nove be`i~ne telefone izrada telefonska instalacija. Tel. 061/141-676.k TEPSER SOD, profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k MOSTAR, ozbiljna `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600318.k RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama ~isto i uredno.Tel. 033/412-486 i 062/482-192.k MATEMATIKA, instrukcije uspje{no i povoljno. Tel. 033/466-736 i 061/506755.k ISKUSAN majstor, (moler, fasader, parketar, interijer), radio bi u ozbiljnoj firmi. Mob. 062/790-221.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog, ve}im kombijem radna snaga, povoljno.Tel.061/268-442.k ENGLESKi |acima testovi upis u gimnazije profesorica u mirovini.Tel.061/139-768.k IZRA\UJEMO izvedbene projekte za legalizaciju ve} izgra|enih objekata ovjereni u tri primjera povoljno u roku.Tel. 0627649-370 i 066/160-788.k NJEMA^KI advokat porijeklom iz BiH zastupa u svimpravnim stvarima u Njema~koj. Tel:061/537-739.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e sifone, ventile, penzionerima jeftinije usluge. Tel. 061/205-803 i 066/973-793.k ^UVALA bi i opslu`ivala nemo}no lice. Tel:0627569-444.k SARAJEVO usluge moler kre~i, gletuje kvalitetno i povoljno.Tel. 061/235-190.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada i dr. Mob. 062/423-123.k KAMAGRA za dobar sex, najpovoljnija cijena u gradu. Tel. 061/275-440.k PREVOZ stvari i osatlo ve}im kombijem sa radnom snagom povoljno. Tel. 061/227-189.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i ~as 6KM. Tel. 033/621-976.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306.k U^ENICIMA srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196.k EXSPERT za hidro-termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579, 070 224-369.k VK majstor Dino, jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bijelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

MARICA (TALANGA) i MIROSLAV (MIJE) MARKOVI] MARKOVI]
@ivot, sre}a su prolaznog karaktera, ali lijepe uspomene, sje}anja voljenih su vje~na. Puno nam nedostaju Va{e dobre du{e i pozitivna energija. Vole Vas: sin Mario, snaha Marija Zrinka i unuk Mauro Markovi}
111

KIRBY - dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350-688.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.k KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309.k VR[IM kvalitetno ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisine je besplatan. Tel. 033/221-945.k ANTIVIRUSNA za{tita, instalacija windowsa, rje{avanje kompjuterskih problema, ugradnja komponenti. Brz dolazak na adresu. Mob:061/170-085.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune. Tel. 062/256-376.k INSTRUKCIJE iz engleskog bosanskog jezika za sve uzraste. Tel. 065/572966.k MOLERSKO farbarski radovi kvalitetno i uredno.Tel:061/323-906.k VODOINSTALATER izvodi povoljno i kvalitetno radove.Tel:061/222-972.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k MOLER, sve molersko farbarske radove kvalitetno, povoljno i uz garanciju, penzionerima popust. Mob. 062/965261.k KVALITETNO vr{imo ru~no pranje ~ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945.k KERAMI^AR radi brzo kvalitetno i povoljno. Tel: 061/811-736.k

DUBROVNIK - iznajmljujem komplet opremljen stan za ljetovanje, centar Starog grada, 50m od Straduna, TV, klima, svi ku~anski aparati, cijena jako povoljna. Mob. 061/891-046.
001A

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.
001A

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165.
001A

MARICI TOROMAN
Nikica, Zdenka, Vasiljka i Ne|o
3207

SEDMODNEVNI boravak u Neumu u privatnoj ku}i. Obezbje|en prijevoz, smje{taj sa doru~kom i ru~kom. Polazak svake subote. Cijena 300 KM. Mob. 061/915-661.sms OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220068 ili 061/147-359.k OREBI] KU]A na sprat, vo}e gara`a ~atrnja blizu mora i prodavnice cijena 190.000Eura. Tel.0046763383888.k U OREBI]U izdajem apartmane i sobe savremeno opremljeno i povoljno. Iskoristite sve prednosti pred sezone, ljepota Orebi}a i sadr`aji u na{oj ku}i. Mob. 061/252-782.k U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom blizu mora. tel. 0038521699445.k NEUM, povoljno izdajem apartmane, smje{ten uz more.Tel:063/327-098, 036/884-169.k NEUM apartmani-sobe pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582, 061/488-043.k TRPANJ na moru Izdajem sobe i apartmane, pogled na more parking. Tel. 00385989938666.k. MAKARSKA rivijera Podaci izdajem apartman 2+1 le`aj 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 00385 21 699-170.k NEUM apartmani konforni, klimatizirani blizu mora, parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981.k IZDAJEM apartmane u Igalu povoljno.Tel. 061/537-739.k

Tre}eg juna 2012. navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{e drage

MIRJANE (NENADA) BARAC
Tu`ni smo {to si nas napustila, a ponosni {to si bila i ostat }e{ dio na{ih `ivota. Porodica
3206

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
na{em prijatelju

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Tre}eg juna 2012. navr{ava se tu`na godina otkako nas je napustila na{a voljena sestra i tetka

POSLJEDNJE ZBOGOM

LJUBICA (SAVE) TERZI]

NISVETU D@ANKI

Voljena na{a Ljubo, tu`an je `ivot bez tebe. Uvijek }emo te voljeti i sa zahvalno{}u sje}ati se tvoje nesebi~ne ljubavi i pa`nje koju si nam poklanjala. Tvoja sestra Dana i sestri~ne Aleksandra i Tatjana sa porodicama
2940

Obitelji upu}ujemo izraze iskrene su}uti. Ljilja i Vjekoslav Bevanda
001

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i saborce da je na{ dragi

SJE]ANJE U nedjelju, 3. juna 2012, navr{ava se 10 godina otkako nije sa nama na{ voljeni

KIMETA (MEHMEDA) HAD@IALI]
preselila na ahiret u subotu, 2. juna 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 4. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}i Aida, unuk Adi, unuka Dijana i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 15.30 sati u Gazi Husrevbegovoj d`amiji.
000

NISAD (SUNE) BALTA
brigadir Armije Bosne i Hercegovine u penziji

ESAD VILOGORAC
1950 - 2002.

preselio na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 4. juna 2012. godine, u 17 sati na mezarju Strana - Ravne. O`alo{}eni: supruga Senada, djeca Merima, Kenan i Larisa, sestre Hasnija, Subhija i Refija, zetovi D`afer, Zijad i Akif, punica Slada, {ura Kemo sa suprugom Aidom, sestri}i, sestri~ne i {uri~ne Adin, Aida, Aldin, Vedad, D`enan, D`evad, Mahir, Nedim, Lamija i Delila, te porodice Balta, Hod`i}, Sivac, Heri}, Zuki}, [ehi}, Gljiva, Janjo{, [ejto, Kazaz, [abi}, Ma{ovi}, Ahmethod`i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (17 sati) u d`amiji Crna Rijeka. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Ministarstva odbrane BiH, sa polaskom u 15 sati.

S tugom, ponosom i ljubavlju ~uvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji: supruga Vesna, sinovi Adnan i Nedim i brat Sead s porodicom
3160

SJE]ANJE

SJE]ANJE Tre}eg juna ove godine navr{ava se pet godina otkako je na{ dragi brat, amid`a i djever

HASNA AGI], ro|. FO^O
4. 6. 2010 - 4. 6. 2012.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

AVDO (]AMILA) TORLAK
preselio na ahiret. Dragi Avdo, rado te se sje}amo, jer je lijepo bilo `ivjeti s tobom. Hvala ti za sve. Neka ti Allah d`.{. podari ljepote d`ennetskih ba{~i. Tvoji: Hamdija, Nafa, Esmer i Muris
948

Dvije godine je pro{lo otkako je na{a bri`na i plemenita mama u na{im mislima. K}erke: Velida Gale{i} i Meliha Bilal sa porodicama
3201

]AMILA (ZEJNILA) RAMI], ro|. GODINJAK
preselila na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 75. godini.

SJE]ANJE na na{u dragu majku i nanu

D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 3. juna 2012. godine, u 17 sati na mezarju Trebe~aj - Trnovo. O`alo{}eni: k}erka Nermina, unuk Adel, brat [u}ro, sestre Advija i [uhra, svak Avdo, snaha Fehra, djeveri sa porodicama, brati}, brati~na, sestri}i, sestri~na, te porodice Rami}, Godinjak, Koso, Ajkuni}, ]osi}, Mulaomerovi}, Hromo, Pintol, Bota, Mizdrak, Dokara, Podgorica, Mulaosmanovi}, Durmo, Hod`i}, Torlak, Kapo, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 17 sati, Trnovo bb. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred Dru{tvenog doma Hrasnica sa polaskom u 15.30 sati, sa usputnim zaustavljanjem na terminalu Ilid`a i autobuskom stajali{tu Kijevo. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
3153 000

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

\ULSUMU TEFTERDARIJA
3. 6. 1994 - 3. 6. 2012.

FUADU SALTAGI

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica

Safet Puhalovi} sa familijom, Denver - Kolorado
3203

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Tre}eg juna 2012. navr{it }e se tu`na godina od prerane smrti mog dragog i plemenitog sina

RABIJA (SALIHA) BEGANOVI], ro|. MAHMUTEFENDI]
preselila na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 93. godini. D`enaza }e krenuti ispred Sultan Ahmet d`amije u Bugojnu, 4. juna 2012. godine poslije ikindija-namaza u 17 sati, a ukop }e se obaviti na mezarju Jakli}. Istoga dana prou~it }e se tevhid u Bakijskoj d`amiji u Sarajevu, iza ikindija-namaza. O`alo{}eni: sin Emir, k}erke Ned`ida i Emira, snahe Mirjana i Jelena, unu~ad Harun, Aida, Hana, D`emila, Meliha i Jasminka sa porodicama, te porodice Beganovi}, Mahmutefendi}, Alikadi}, Had`i}, Petrovi}, Zuhri} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETAN VASIAH
947

MLADENA GRBI]A
31. X 1962 - 3. VI 2011.

Nakon godinu dana praznina je u srcu velika, jer si, an|ele, sa zemlje prerano oti{ao na nebo. Smrt nije kraj, jer smrti zapravo i nema. I nema kraja smr}u, jer samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda nas dijeli. Gospodine, Tvojim se vjernim `ivot ne mijenja i ne oduzima. Kad bi te moje suze vratile bar jedan dan, i `ivot svoj za taj dan bih dala. Hvala svima koji spominju tvoje ime. Neka te Bog nadari vje~nim `ivotom u kraljevstvu nebeskom, a meni da da snagu. U mislima i molitvama uvijek s Tobom. Tvoja mama Sveta misa slu`it }e se u crkvi Svetog Ignacija na Grbavici u 10.30 sati. Posjetit }emo njegov grob u 12 sati. Po~ivao u miru Bo`ijem.
3150

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tre}eg juna 2012. godine navr{ava se 40 dana otkako je napustio ovaj prolazni svijet i preselio na ahiret na{ dragi

AZRA (MUNIBA) NE[KI], ro|. BI[^EVI]
iz Bosanske Gradi{ke

had`i SABIT (sin IDRIZ - bega) AJANOVI]

preselio na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 75. godini.

preselila na ahiret u petak, 1. juna 2012, u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 4. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Jasmin, sinovi Mirza i Hamza, svekrva Safija, djever Senad sa porodicom, sestre Muniba, Muhameda i Zumirata, daid`a Safet sa porodicom, zetovi Halil, Behzad i Suad, te Amir, Enesa i Rusmir sa porodicama, te porodice Ne{ki}, Bi{~evi}, Mujnovi}, Pa{i}, Zjaki}, Duganhod`i}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14 sati, Ul. bosanska 6/I. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 3. juna 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju [ljedovi}i - Rogatica. O`alo{}eni: supruga had`i Belkisa, k}erke Nermina, Dina i Elma, zetovi Senad Krajina, Samir Siru~i} i Omer Vatri}, unu~ad Vedad, D`enana, Mirza, Selma, Sanin, Alen i [ejla, sestra Hedija, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Ajanovi}, Herenda, Had`ihasanovi}, Krajina, Siru~i}, Vatri}, ]ati}, Mlati{uma, ^amd`ija, Sijer~i}, \ipa, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Dobrinja III. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice, sa polaskom u 10 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MUSTAFA (RED@EPA) GAFI]
iz Travnika

U svom `ivotu u~inio je mnogo dobrih djela a oti{ao je na poziv Bo`ijoj milosti. U nedjelju, 3. juna 2012. godine, prou~i}e se hatma-dova poslije ikindija-namaza u ku}i `alosti, Bosanska 3a u Travniku. Porodica
72270

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Tre}eg juna 2012. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog

SJE]ANJE

FUAD KURBEGOVI]
3. 6. 2004 - 3. 6. 2012.

FUAD KURBEGOVI]
3. 6. 2004 - 3. 6. 2012.

AMIRA (HAMDIJE) PO[KOVI]A

IZET (RAMIZA) IMAMOVI]
3. 6. 2005 - 3. 6. 2012.

Uvijek si u na{im mislima. Voljen i nezaboravljen, supruga Mara, k}erka Dunja i sin Davor
79260

Punica Milka, svastika Du{anka sa k}erkama Jasminom i Dinom
79260

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo ga u na{im srcima. Porodica
3166

Tu`nih 7 godina te nije izbrisalo iz na{eg sje}anja. Porodica
3195

58

PREDAH

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Pomisao da se nalazite ispred drugih odslikava va{u potrebu za dominacijom ili potrebu da zavedete nova pravila poslovanja. Neprijatnost koja vas o~ekuje predstavlja logi~an slijed doga|aja i reakciju na va{e pona{anje. Nema razloga da preuveli~avate svoje potrebe u susretu sa voljenom osobom. Ne mo`ete lako promijeniti ne~iju volju i mi{ljenje. Izbjegavajte stresne ili naporne situacije koje vas suvi{e iscrpljuju. Postoje iznenadni doga|aji na poslovnoj sceni koji vas ometaju da u potpunosti ostvarite svoje namjere. Polo`aj Mjeseca trenutno uti~e na va{e sentimentalno raspolo`enje ili na potrebu za emotivnim zbli`avanjem. Emotivni izazov ili nova avantura mo`e imati i negativne posljedice. Ponekad zabranjeno vo}e donosi gorak ukus. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na svoje snove. Stalno poku{avate da skrenete pa`nju svoje okoline u pravcu koji najvi{e ispunjava va{e potrebe. Ispo{tujte ne~iju ulogu u poslovnoj saradnji, jer korisne informacije mogu da vam osiguraju odre|ene olak{ice koje vam nedostaju. Izbjegavajte novu raspravu sa voljenom osobom, nema potrebe da se dokazujete na pogre{an na~in ili protiv ne~ije volje. Obratite pa`nju na uredniji na~in `ivota. Nema razloga da strogo forsirate svoje poslovno-finansijske planove, jer nova orijentacija u razmi{ljanju i djelovanju donosi bolju satisfakciju. Zatra`ite ne~ije stru~no mi{ljenje ili prakti~an savjet. Nepotrebno isku{avate partnerovo strpljenje, mo`ete za`aliti zbog izgovorenih rije~i ili ishitrenih postupaka. Budite strpljiviji nego obi~no u i{~ekivanju ne~ijeg odgovora. Djelujete neskromno u svojim poslovnim nastupima i ne dozvoljavate da se neko suprotstavlja va{im zahtjevima. Zbog va{eg autoritativnog pona{anja uslijedit }e razli~iti komentari i rije~i kritike. Nema potrebe da pri~ate o stvarima koje ne poznajete dovoljno ili da se energi~no suprotstavljate svom partneru. Osje}aj ljutnje brzo prolazi, vi{e mislite o lijepim stvarima. Poslovni stil koji zagovarate pozitivno uti~e na va{u popularnost u dru{tvu saradnika. Potrebno je da se izjasnite o zajedni~kim ciljevima. Smi{ljate novi izgovor za neka neispunjena obe}anja, ali va{ partner ima jasne zahtjeve i ne}e dozvoliti da ga stavljate u drugi plan. U~inite ne{to kao gest izvinjenja i iskrene pa`nje. Podsti~ite kod sebe vedro i optimisti~ko raspolo`enje. Va{ entuzijazam nailazi na izvjesno negodovanje u dru{tvu saradnika. Nema potrebe da rizikujete u poslovno-finansijskim pregovorima ili u situacijama kada postoji neki vid zabrane. Stvari nisu tako jednostavne kao {to biste `eljeli da ih predstavite pred bliskom osobom. San o sre}i ipak nije isto {to i sre}a. Potrebne su vam razli~ite mjere opreza, izbjegavajte novo uzbu|enje i stresne situacije. Va`no je da prihvatite sve nu`ne okolnosti u poslovno-finansijskoj saradnji, kao i da ispo{tujete osnovni protokol u odnosu prema saradnicima. Ponekad djelujete previ{e sitni~avo, nema potrebe da komplikujete zajedni~ki dogovor. Djelujete uznemireno, {to predstavlja lo{ predznak u susretu sa voljenom osobom. Izbjegavajte situacije koje vas pretjerano uznemiravaju. Obratite pa`nju na ne~iju primjedbu, nema razloga da se pona{ate kao preveliki optimista u poslovnim susretima. Umjerenost u svakom pogledu predstavlja najbolje rje{enje, zatra`ite na vrijeme ne~iji savjet ili stru~no mi{ljenje. Izbjegavajte osobu koja vas ~esto nepotrebno optere}uje svojim teatralnim pona{anjem ili velikim prohtjevima. Va`no je da sa~uvate unutra{nju ili psihi~ku ravnote`u. Uporno zagovarate svoje profesionalne ciljeve i imate odre|ene zahtjeve od kojih ne `elite lako da odstupite. Sve se svodi na sposobnost dobre procjene i uspje{nog djelovanja na razli~itim nivoima. Nema potrebe da isku{avate osobu sa kojom se nalazite u ljubavnoj ili prijateljskoj vezi. Ubla`ite svoje kriterije kako biste imali realniju sliku o zajedni~kim mogu}nostima. Sa~uvajte prisebnost duha i zrno mudrosti. Stalo vam je da ostavite veliki utisak na okolinu ili na jednu uticajnu osobu. Potrudite se da sa~uvate pravu mjeru vrijednosti i dobre kriterije u poslovnim pregovorima. Budite dovoljno promi{ljeni i uzdr`ani. Prenesite dobro raspolo`enje i emotivnu inspiraciju i na svog partnera. Ako ste slobodni, prihvatite ne~iji poziv ili igru zavo|enja u dru{tvu osobe koja vam se dopada. Neka va{a osje}anja budu ispred glasa razuma. Prate vas dobre okolnosti i faktor sre}e, samo je va`no da se pravilno organizujete. Postoje rezultati koji istovremeno potvr|uju va{e intelektualne i prakti~ne sposobnosti. Neko umije da vas ispuni emotivnim zanosom. Nova de{avanja predstavljaju dobar povod da stvarate zajedni~ke planove, iz svega mo`ete da naslutite i neko novo zadovoljstvo. Podsti~ite kod sebe pozitivnu orijentaciju u raspolo`enju i mi{ljenju.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: katili, imitat, neka, a, aralsk, bir, va, rasplakati, una, ilamiti, d, somun, tat, asorf, ilika, ri, baksuz, l, isti, otpisi, katolik, uj, rel, lokarda, atavi, atman, bartol, irci.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas u Bosni i Hercegovini sun~ano i veoma toplo. Puha}e umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 10 do 16, maksimalna dnevna od 24 do 30 °C. Sutra u Bosni i Hercegovini prije podne prete`no sun~ano, poslije podne naobla~enje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. U utorak obla~no s ki{om i pljuskovima, u toku no}i razvedravanje. U srijedu i ~etvrtak prete`no sun~ano. U Sarajevu danas sun~ano. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna 26 °C.

U Evropi danas obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Prete`no sun~ano bi}e na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu. Najhladniji grad bi}e London sa temperaturom od 11, a najtopliji Atina sa 31 °C. Na Balkanu danas sun~ano i toplo. Maksimalna temperatura od 26 do 31 °C.

60

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
autor: Nenad Veli~kovi}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Drago Buka, Mario Drma}, Damir Kustura, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Ismir Fazli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka po~etak u 11 sati.

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ZENICA

JAJCE

BANJA LUKA

KINA
MULTIPLEKS PALAS

KINA
CINEMA CITY
LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12.30 sati.

GALERIJE
BLACKBOX
Izlo`ba slika “Umoljani”, bosanskohercegova~ke umjetnice Admire Bradari}, koja je 2009 god. diplomirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjeku grafika u klasi prof. Halila Tikve{e. Ovo je jedanaesta samostalna izlo`ba same autorice. Na ovoj izlo`bi je rije~, prije svega o najavi novog ciklusa djela, tj.slika, gdje autorica uz pomo} tehnike platno na platno i bojama za tekstil poku{a probuditi sje}anje na jednu zaboravljenu civilizaciju, a to je bosanskohercegova~ko selo Umoljani, koje je smje{teno na planini Bijela{nica. Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. juna.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 11 sati.

POZORI[TA
DOM KULTURE
31. Pozori{ne igre BiH

LORAKS
re`ija: Chris Renauld i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 11.30 sati.

Gostovanje BNP-a Zenica STRANCI
autori: Darko Luki}, Aida Pilav, Hasan D`afi}, Radmila Smiljani} i Almir Im{irevi}, re`ija: Lajla Kaik~ija, igraju: Sne`ana Vidovi}, Robert Krajinovi}, Lana Deli}, Merima Lepi}, Selma Mehanovi}, Sa{a Hand`i}, An|ela Ili}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, I{tvan Gabor, Muhamed Bahonji}, Nusmir Muharemovi} po~etak u 19.30 sati.

OSVETNICI 3D
SF, akcija re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson... po~etak u 11.30 sati.

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana avantura, re`ije: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Jeremy Piven... po~etak u 11.50 sati.

OSVETNICI
SF, akcija re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson... po~etak u 14 sati.

LEGENDA O KUNG-FU ZEKI
animirani, komedija re`ija: Lijun Sun, uloge: Rebecca Black, Michael Clarke Duncan, Claire Geare... po~etak u 13.15 i 15 sati.

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 14.10, 16.25 i 20.40 sati.

KUPILI SMO ZOO VRT
komedija, porodi~ni re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church... po~etak u 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

BIHA]

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12 sati.

UHVATITE GRINGA

DIKTATOR

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sacha Baron Cohen, Anna Faris, Megan Fox... po~etak u 14.15, 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

KINA
UNA
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 15.30, 17.30, 19.30, 20.45 i 21.30 sati.

akcioni triler, re`ija: Adrian Gumberg, uloge: Mel Gibson, Peter Stormare, Dean Norris... po~eta u 18.40 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Shannon Elizabeth, Alyson Hanningan... po~etak u 21 sat.

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 14, 16, 18, 20.15 i 22.30 sati.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 14.30, 16.35, 18.25 i19.45 sati.

MUZEJI
BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

BEL AMI
drama, re`ija: Declan Donellan i Nick Ormerod, uloge: Robert Pattinson, Uma Thurman, Christina Ricci... po~etak u 19.15 sati.

OSVETNICI 3D

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.

BOJNI BROD
akcija, fantastika re`ija: Peter Berg, uloge: Alexander Skarsgard, Liam Neeson, Rihanna... po~etak u 20.30 sati.

SNJEGULJICA I LOVAC
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12 i 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati. stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 12, 15, 17.45 i 20.30 sati.

SNJEGULJICA I LOVAC

TUZLA

GAVRAN - SMRT IZ PRI^E
triler, horor re`ija: James McTeigue, uloge: John Cusack, Alice Eve, Luke Evans... po~etak u 17 i 21.15 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12, 15, 18 i 20.30 sati.

POZORI[TA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

NARODNO RS

VIKTOR ILI DJECA NA VLASTI
autor: Roger Vitrac, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Stevan [erbed`ija, @eljko Erki}, Nata{a Ivan~evi}, Snje`ana [tiki}, Sandra Ljubojevi}, Vladimir \or|evi}, Anja Stani}, Koviljka [ipka, Boris [avija, Nikolina Jelisavac, Bo{ko \ur|evi} po~etak u 20 sati.

SJENE TAME
fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 13, 15.15, 17.30 i 20 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

SNJEGULJICA I LOVAC
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 12.15, 14.45, 17.15 i 20.15 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Republika Irska - BiH, snimak
17.05 BHT1
NOGOMET, PRIJATELJSKA UTAKMICA

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT1

SE

RI

JA

Niko Reuter `eli za pro si ti svo ju Claudiju na poseban na~in. Planira skok pa do bra nom. Ali, pad je krenuo po zlu i Niko zavr{ava u vodi...

Ze~ija rupa
Rabbit Hole, 2010.

21.50 TV1 / MRE@A

PSIHOLO[KA DRAMA
Re`ija: John Cameron Mitchell Uloge: Nicole Kidman, Aaron Eckhart, Dianne Wiest

Kako ubiti ~ovjeka?
16.10 FTV

DO

Emotivna drama o bra~nom paru koji nakon nesre}e gubi sina i poku{ava ponovno na}i `ivotni smisao. Becca i Howie Corbett su sretan bra~ni par ~iji se savr{en svijet sru{i kada im pogine sin Danny. Dannya je pogazio auto i dje~ak je na mjestu umro. Becca se poku{ava suo~iti sa {okom. Utjehu pronalazi u dru`enju sa mladim crta~em stripova, Jasonom koji je krivac za nesre}u njezina sina. Njezina fiksacija mladi}em odvla~i je od uspomene na sina dok je Howie neutje{an i stalno misli na pro{lost...

K.

Smrtna kazna je uvijek bila predmetom kontroverze, ali nikada kao danas. Rasprave o tome da li je treba ukinuti ili ne nikada nisu bile `e{}e. Biv{i britanski politi~ar, Michael Portillo, odlazi za SAD kako bi u godinama koje predstoje barem uspio ubla`iti okrutnost metoda izvr{enja smrtne kazne poku{avaju}i prona}i {to bezbolniji i humaniji na~in izvr{enja iste. Nakon niza eksperimenata kojima je dokazao kako bolnu smrt vje{anje, gasna komora i smrtonosna injekcija mogu izazvati kod ~ovjeka on uspijeva prona}i jeftin i human metod za ubijanje ljudi. No kada ga predo~i ameri~kim vlastima shvata da je njegova potraga bila skoro uzaludna, jer ameri~kim vlastima uop}e nije u interesu da humaniziraju na~in izvr{enja smrtne kazne, one ~ak o tome ni ne razmi{ljaju, naprotiv, smatraju da zatvorenici osu|eni na smrt na kraju i dobiju ono {to zaslu`uju.

Dobra djevojka
21.10 BHT1
The Good Girl, 2002.

FIL

M

Zemlja snova
20.10 FTV
Dreamland, 2006.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Miguel Arteta Uloge: Jennifer Aniston, Jake Gyllenhaal, John C. Reilly, Zooey Deschanel

DRAMA
Re`ija: Jason Matzner Uloge: Gina Gershon, John Corbett, Agnes Bruckner, Kelli Garner, Justin Long, Brian Klugman, Chris Mulkey

Justine Last ima trideset godina i zaposlena je u supermarketu u malenom gradi}u u Texasu. Nesretna je u braku sa Cherylom, koji ne mo`e imati djece, {to je posljedica njegovog svakodnevnog u`ivanja marihuane. Justin se upu{ta u aferu sa novim blagajnikom Holdenom Wortherom. Novope~eni par ne gubi vrijeme, te Justin vrlo brzo zatrudni. Ali, Holden ima drugih problema...

Zemlja tigrova
00.00 PINK
Tigerland, 2000.

FIL

M

Osamnaestogodi{nja Audrey `ivi sa ocem koji pati od agorafobije, straha od otvorenog prostora, u udaljenoj zajednici, u pustinjama Novog Meksika. Iako Audrey ~ezne za tim da poha|a koled`, ona dane provodi paze}i na svog oca koji godinama nije napustio ku}u. S druge strane, njena najbolja prijateljica, Calista, pati od multipla skleroze. Njen `ivot }e se zauvijek promijeniti kada u susjedstvo doseli Mookie, atraktivni mladi}, kojeg Audrey ohrabri da iza|e na sastanak sa Calistom. Me|utim...

Karate Kid
16.25 NOVA
Karate Kid,1984.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Joel Schumacher, Eli Richbourg Uloge: Colin Farrell, Matthew Davis, Clifton Collins Jr, Thomas Guiry, Shea Whigham, Nick Searcy

Lonci i poklopci
12.00 OBN

SH

OW

PORODI^NI
Re`ija: John G. Avildsen Uloge: Ralph Macchio, Elisabeth Shue, Pat Morita, Martin Kove, Randee Heller, William Zabka

Nedjeljni meni }e se uveliko razlikovati od subotnjeg, iako i nedjelja odi{e mirisom orijenta. Libijska juha- frik }e je zasigurno jelo koje morati probati, a Vjeko je tu da Vam poka`e jedan od najboljih na~ina pripremanja ovog juhe. Vjeko sprema i dva specijaliteta za sve gledatelje, a to su ukusni babaganu{ i zaalouk. Uz ova jela poslu`it }emo i pile}i tagine.

Postrojba novaka stigne u Ft. Polk, u Los Angelesu na obuku pje{a{tva prije negoli krenu u rat. Posljednju sedmicu odr`ava se u Zemlji tigrova, mo~vari sli~noj Vijetnamu. Jim Paxton se javio u vojsku; `eli sve iskusiti i zatim napisati knjigu. Sprijatelji se s Rolandom Bozzom, Teksa{aninom koji ima dara za upadanje u nevolju. Barem jedan sociopat u postrojbi mrzi Bozza ~ak kada narednici sa zavi{}u prepoznaju njegove sposobnosti kao vo|e...

Dutch
15.10 HRT1
Dutch, 1991.

FIL

M

Dejana Talk show
17.50 OBN

Daniel s majkom seli iz New Jerseyja u Kaliforniju. No Daniel otkriva da se tamnokosi Talijan iz Jerseyja te{ko uklapa me|u plave surfere, osobito kada poku{a hodati s jednom od njihovih djevojaka. Daniel se uspije izvu}i iz nekoliko tu~njava, ali jednom ga prilikom uhvati nekoliko dje~aka koji idu u isti karate klub. Daniel pada u nesvijest od udaraca i tada ugleda starog Miyagija, kako uska~e me|u dje~ake te ih pobje|uje. Miyagi i Daniel saznaju da momke motivira njihov u~itelj karatea. Miyagi obe}ava Danielu da }e ga nau~iti vje{tinama karatea. No kada treninzi zapo~nu, Daniel ne razumije {to mu u~itelj pokazuje...

KOMEDIJA
Re`ija: Peter Faiman Uloge: Ed O'Neill, Ethan Embry, JoBeth Williams, Christopher McDonald, Ari Meyers

U posljednje vrijeme sve je vise bioenergi~ara za sva~iju du{u i boljku. Koji su pravi, a koji la`ni? Kako ih prepoznati? Kakve bi stru~ne zahtjeve trebao da zadovolji pravi? Kakvo je to, uop{te, lije~enje bioenergijom? Kome moze pomoci? U potrazi za odgovorima na ova pitanja pomo}i }e nam ~ovjek koji je do sada mnogo puta dokazao svoju veliku bioenergetsku mo},a njegovi pacijenti }e sa nama podijeliti svoje iskustvo i ispri~ati nam kako je tekao njihov put do ozdravljenja.

Be{tije
20.40 RTRS
Be{tije, 1977.

FIL

M

Natalie se nedavno razvela od svog imu}nog mu`a s kojim ima sina Doylea, koji se nalazi na {kolovanju u Georgiji. U me|uvremenu je zapo~ela vezu s jednostavnim gra|evinarom Dutchom. Kako bi ugodio Natalie te se {to bolje uklopio u novu obitelj, Dutch odlu~i sam oti}i po Natlienog sina Doylea te ga dovesti za praznike ku}i u Chicago. Smatraju}i da je zajedni~ko putovanje autom izvrsna prilika da se upoznaju, Dutch pohita po dje~aka koji ga, me|utim, do~eka izrazito neprijateljski raspolo`en...

DRAMA
Re`ija: @ivko Nikoli} Uloge: Velimir Bata @ivojinovi}, Viktor Star~i}, Rado{ Baji}, Dragomir Gidra Bojani}, Eva Ras, Pavle Vuisi}

Drama o dobru i zlu, koja govori o nepoznatoj `eni koja sti`e jedne mra~ne i olujne no}i na ostrvo, ~iji se stanovni{tvo polarizuje prepoznaju}i u njoj i dobro i zlo i pitaju}i se da li je vje{tica, zavodnica, osloboditeljka...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti Dje~iji program 08.05 Kako to 08.25 Piplinzi 08.45 Poko 09.00 An|ela Anakonda 09.10 Moj veliki prijatelj 09.25 Mala princeza 09.35 Jagodica Bobica 09.55 Ku}ni svemirci 10.15 U zmajevom gnijezdu 10.40 Hayd u park 11.10 Love karavan 11.25 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, dokumentarni program 12.45 Moj ku}ni svemirac, crtana serija

nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE
Hairy Scary, crtani Atomska Betty, crtani Oggy i `ohari, crtani Roni Olly roni, crtani Mixmaster, crtani Gladiators, crtani Metajets, crtani Roni Olly roni, crtani Hairy Scary, crtani An|eli i prijatelji, crtani Metajets, crtani Kismet, turska serija Kismet, turska serija Lonci i poklopci, kulinarski show Telering, talk show Ru`a vjetrova, doma}a serija Ru`a vjetrova, doma}a serija Ru`a vjetrova, serija

07.30 Prirodna ba{tina BiH: @ivot na vulkanskim stijenama 08.00 BHT Vijesti 08.15 Nova avantura, magazin (r) Program za djecu i mlade 09.15 Bokserski dvoboj, animirani film 09.25 Voljeni dr. Martini, animirana serija, 7/12 09.50 @ogarija, zabavni program, 4/7 10.15 Divljina Rusije, strana dokumentarna serija, 1/7 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 34/37 13.00 Izazovi poljoprivrede 13.45 EHHhhh..., dokumentarni film 14.10 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 14.40 Olimpijski magazin 15.10 BHT vijesti 15.20 Nevjerovatna gospo|a Ritchie, kanadski igrani film 17.05 Nogomet, prijateljska utakmica: Republika Irska BiH, snimak 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 TV Liberty 20.05 Stvaranje Titove Jugoslavije, dokumentarna serija, 18/20 21.10 Dobra djevojka, igrani film 22.45 BHT vijesti 23.00 BHT sport 23.15 Majstori brzine: Ustikolina 2012, reporta`a 23.45 Dvije strane kreveta, {panski igrani film 01.30 Zdravo Robbie!, igrana serija, 34/37 (r) 02.15 Pregled programa za ponedjeljak

RTRS
06.01 Super pas, film (r) Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 End`i bend`i, crtana serija 09.40 Fragolanija, crtana serija 10.05 Dejvid Koperfild, serija 11.00 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop, emisija za poljoprivrednike 13.00 Ognji{ta, dokumentarni program 13.30 Pri~aj ne{to narodno

TV1
06.05 Strasti i intrige, igrana serija, 67. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Strasti i intrige, igrana serija, 68. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Türkan, igrana serija, 25. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Türkan, igrana serija, 26. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Türkan, igrana serija, 27. ep. (r) 11.00 Vijesti 11.05 Türkan, igrana serija, 28. ep. (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Kapital, biznis magazin

HAYAT
06.30 Kad li{}e pada, serija, 293. ep. 07.30 Moj dom 08.00 Svi na selo (r) 08.25 Nodi, crtani film 09.00 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 31. ep. 09.10 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 25. i 26. ep. 10.00 Pokemoni, crtani film, 19. ep. 10.30 Gormiti, crtani film, 20. ep. 11.00 Takeshijev dvorac, zabavno-sportski TV show 12.34 Kad li{}e pada, serija, 290. ep. 13.29 Kad li{}e pada, serija, 292. ep.

PINK
07.00 Ma~ak sa {e{irom, ameri~ki film 08.45 Seljaci, serija 12.00 Info top, informativni program 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold express, muzi~ka emisija 14.00 Grand: Hit godine, muzi~ka emisija 15.00 Kursad`ije, humoristi~ka serija (r)

OBN
06.20 06.35 07.00 07.25 07.40 08.10 08.30 09.00 09.15 09.30 09.40 10.05 11.05 12.00 13.05 14.05 15.05 16.05

Mala princeza
09.25
13.05 Larin izbor, igrana serija, 165. epizoda 14.00 Seralonga, {panska igrana serija, 2.dio. 15.50 Vijesti 16.00 Kako ubiti ~ovjeka?, dokumentarni program 17.00 Val smrti, ju`nokorejski igrani film 19.00 Jagodica Bobica, crtana serija 19.20 BH Telecom: U susret EURU 2012 19.30 Dnevnik 2 20.10 Zemlja snova, ameri~ki igrani film 21.55 Dnevnik 3 22.10 Antimafija{ka jedinica, italijanska igrana serija 3. epizoda 00.00 Vrata neba, ameri~ko-britanski igrani film 02.05 Pregled programa za ponedjeljak

Super pas
06.01
14.00 20 godina od stvaranja Republike Srpske, emisija iz arhiva RTRS-a 14.55 Tamo daleko, dokumentarni serijal 15.20 Mo}niji od dr`ave, serija 16.15 Ima neka tajna veza, humanitarni koncert za Jadranku Stojakovi}, 2. dio Promo (r) 17.00 Vijesti 17.10 Rukomet - finale kupa Republike Srpske, direktan prenos (r) 18.50 Zabavni program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Odgovor.no1 20.40 Be{tije, film 22.30 Dnevnik 3 22.50 Sportski pregled 23.20 Poprokaut (r) 23.50 Zamak u [kotskoj, film 01.20 Dejvid Koperfild, serija (r)

Dobar, lo{, zao
13.10
13.00 Vijesti 13.10 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Vijesti 14.05 Tajna slu`ba, serija, 6/12 15.00 Vijesti 15.05 Tek ro|eni, serija, 17/26 (r) 16.00 Flashbacks 16.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 19.00 Dnevnik TV1 19.55 Kako vrijeme prolazi, 36. ep. 21.50 Ze~ija rupa, igrani film 23.30 Kapital, biznis magazin 00.10 Pono}ne vijesti 00.25 Budan, film 02.00 No}ni program

Glam Blam
18.00
14.28 Kad li{}e pada, serija, 291. ep. 15.21 Kad li{}e pada, serija, 290. ep. 16.15 Kad li{}e pada, serija, 292. ep. 17.03 Kad li{}e pada, serija, 293. ep. 18.00 Glam Blam, zabavni program 18.50 Hayat na broju 1 19.00 Vijesti u 7 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija, 294. ep. 21.02 U djeli}u sekunde, film 22.54 La`i prije poljubca, film 00.46 Sport Centar 00.49 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.40 Glam Blam, zabavni program 04.15 Muzi~ki program

[opingholi~arke
22.30
15.50 Info top, informativni program 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 17.00 @ene sa Dedinja, serija (r) 18.00 Montevideo, Bog te video, serija (r) 19.10 Mala nevjesta, serija 20.00 Sve za ljubav, reality emisija 21.30 Montevideo, Bog te video, serija 22.30 [opingholi~arke, reality emisija 00.00 Zemlja tigrova, ameri~ki film 02.00 Prijestupnici, ameri~ki film

Kismet
10.05
17.00 Red Carpet, showbiz magazin 17.50 Dejana: Alternativna medicina bioenergija, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Ekskluziv, turisti~ki magazin 20.00 Balkanske prevare, reality drama 20.35 Balkanske prevare, reality drama 21.05 Asterix na Olimpjskim igrama, igrani film 23.05 Kill Bill, igrani film 01.35 Asterix na Olimpijskim igrama, igrani film 04.20 ^uvari planeta, dokumentarni program 05.20 ^uvari planeta, dokumentarni program

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT
294. Ferhunde je promijenila smjer u kojem }e krenuti Lejlina budu}nost, a sada prijeti i Ned`li. Kad na vidjelo iza|e ljubav koja se ra|a izme|u Ned`le i Alija Sarpera, svi, posebice obitelj D`ema, Ned`lina pokojnog mu`a, burno reagiraju. G. Ali Riza ponovno se na{ao usred oluje koja je pogodila njegovu djecu. Ned`la napu{ta Istanbul kako bi pobjegla od neugodnosti, ali ubrzo shva}a da ne}e mo}i pobje}i od Ferhundine sjene. Lejla zna da joj je brat [evket jedina veza s obitelji i okre}e Ned`lino i njegovo tajno suparni{tvo u svoju korist.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Kike tike ta~ke (r) 08.00 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu (r) 08.45 Strani program za djecu 10.50 Pusti muziku, revijalno-muzi~ki program (r) 11.20 Robin Hood, (r) 12.05 Bisage Vehida Guni}a (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.5 Kako se o`eniti i ostati samac, film (r) 14.50 Dobiti bebu uprkos lo{im izgledima (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.5 Kuhinjske pri~e, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Program za djecu 20.00 Art ku}a: Ve~e sevdaha 21.35 Sarajevo art 22.05 Put za Evonli, film 23.40 Autoshop magazin (r) 00.10 Sarajevu s ljubavlju (r) 00.20 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

07.10 TV kalendar 07.15 Moj dom 07.45 Za svaku bolest trava raste 08.00 Na selu na sijelu, dok. program 09.00 Obojeni svijet, program za djecu 09.45 Po{tar Pat, dje~iji program 10.00 Povratak u Gaju, dje~iji film 12.00 Vijesti 12.15 Svjetla pozornice 13.00 Sport Klub, magazin 13.30 TK Auto Show 14.00 Agro kanal 14.30 Hod vijekova, dok. program 15.00 Putokaz, obrazovni program 16.00 Dnevnik 1 16.15 Nedjeljni kola`, zabavni program 18.15 Skrivena kamera 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.45 Dje~iji program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.50 Ze~ija rupa, film 23.20 Vijesti 23.30 Top ten stars

MRE@A

08.05 Türkan, igrana serija, 25. ep. (r) 09.05 Türkan, igrana serija, 26. ep. (r) 10.05 Türkan, igrana serija, 27. ep. (r) 11.05 Türkan, igrana serija, 28. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, igrana serija,17/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 36. ep. 21.50 Ze~ija rupa, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Türkan, igrana serija, 25. ep. (r) 09.05 Türkan, igrana serija, 26. ep. (r) 10.05 Türkan, igrana serija, 27. ep. (r) 11.05 Türkan, igrana serija, 28. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, igrana serija,17/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 35. ep. (r) 19.55 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 36. ep. 21.50 Ze~ija rupa, igrani film

TV ZENICA

08.00 Turkan, serija, (r) (TV izlog) 12.00 Razglednica, (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Biografije 14.00 Bonaventura 15.00 Nije te{ko biti ja 16.00 Selu u pohode, (r) 17.00 Music box, muzi~ka emisija 18.00 Autoshop 19.00 Dje~iji program: P~elica /(r) 20.00 Snimak pozori{ne predstave TV izlog,Mali oglasi 21.50 Igrani film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.00 BH RITAM 11.30 Frej`er, serija 12.00 Dragulj u kruni 13.00 Dragulj u kruni 14.00 Dragulj u kruni 15.00 Dragulj u kruni 16.00 Dragulj u kruni 17.00 Ljubav je ~udna, film 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 INFO IC 21.00 Kviz Svijet Islama 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Led, film 01.00 Program za Ameriku IC

TV VOGO[]A

08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski program 10.45 Svjetlo istine 11.30 Priroda i ljudi, magazin 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Nije te{ko biti ja (r) 13.15 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra 16.00 Bonaventura 16.50 Cazinska hronika (r) 17.20 Priroda i ljudi, magazin17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 Zavidovi}ka hronika 20.00 Igrani film 21.30 Autoshop Magazin 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Priroda i ljudi, magazin

TV USK

08.00 Turkan, serija (r) 09.05 Turkan, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Turkan, serija (r) 11.05 Turkan, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Svijet tajne, serija 13.30 Kraji{ka zemlja 14.05 Svjetla pozornice: Bajaga 15.00 Vijesti 15.05 Hronika kraji{kih gradova (r) 15.55 Za svaku bolest trava raste (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Program za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Vijesti 21.35 Igrani film 23.20 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.00 Pregled programa 13.02 Capri, igrana serija (rep. 18, 19) 14.50 “Pitajte, tra`imo odgovore” 15.20 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.00 SMS centrala, muzi~ki program 21.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dok. program 22.04 @uta minuta, zabavni program 22.05 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja 9.00 Zapisi pore puta 09.30 Igrana serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Igrana serija 16.15 Nedeljno popodne 19.30 Dnevnik 20.10 Balkanske prevare 20.45 Familijarna namje{taljka 21.30 Posljednji beg na Balkanu 1.dio, film 00.35 Ronila~ko zvono 1 leptir, film

TV ATV

07.00 Svijet poljoprivrede 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.35 Gormiti 11.00 Ben 10 11.30 Ben 10 11.55 Vijesti 12.00 Kod Ane 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 17.00 Kad li{}e pada, serija 18.00 Dijeta za pretilu porodicu, dok program 18.50 Agro kutak 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 U djeli}u sekunde, film 22.00 La`i prije poljubaca, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.
HRT1
05.46 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) (r) 06.16 TV kalendar 06.26 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.01 Globalno sijelo (r) 07.32 Zlatna kinoteka: Pri~a o Eddieju Chapmanu, britansko-francuski film 09.33 Vijesti iz kulture (r) 09.41 TV kalendar (r) 09.51 HAK - Promet info 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.08 ni DA ni NE: Hrvatska u EU (r) 11.02 Poirot 5, serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.21 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.10 Dutch, ameri~ki film 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.12 Mir i dobro 17.48 Vrtlarica 18.16 Lijepom na{om: Plo~e 19.20 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.10 Sve u 7!, kviz 21.03 U registraturi, serija (r) 22.25 Dnevnik 3 22.40 Sport 22.43 Vrijeme sutra 22.47 Vijesti iz kulture 22.57 Po{teno i prema zakonu 1, serija 23.40 Dr. Oz 1b, talk show 00.24 Nedjeljom u dva (r) 01.24 Juno, ameri~ki film (r) 02.56 Skica za portret (r) 03.09 Poirot 5, serija (r) 04.00 Prizma, multinacionalni magazin (r) 04.45 Lijepom na{om: Plo~e (r)

TV PROGRAM
NOVA
05.40 TV Izlog 05.55 Dodir s neba, serija 06.50 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.00 Ptica trka~ica, crtani (r) 08.25 Lego Ninjago, crtani 08.50 Gormiti, crtani 09.15 Pokemoni, crtani (r) 09.40 Pokemoni, crtani 10.05 Klub otpisanih, serija 1 11.05 Larin izbor, serija (r) 13.10 Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006., dokumentarni film 15.15 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 16.25 Karate Kid, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Karate Kid, igrani film - nastavak 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Jesmo li stigli?, igrani film 22.50 Red Carpet, showbiz magazin 00.10 Utjeriva~ pravde, igrani film (r) 01.45 Gospodari iluzija, show 02.35 Klub otpisanih, serija (r) 03.20 Dodir s neba, serija (r) 04.05 Red Carpet, showbiz magazin (r) 05.15 Dnevnik Nove TV (r)

63

HRT2
07.59 Vladimir Kranj~evi} dirigira Simfonijskim orkestrom HRT-a (r) 08.45 Mala TV TV vrti}: Godi{nji odmor (r) Brlog: Medvjed (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Tko se nije skrio (r) 09.15 Vesele trojke, crtani 09.43 Silvestrove i ^i~ijeve tajne, crtani (r) 10.03 Merlin 3, serija za djecu i mlade 10.48 Biblija 10.58 Rakov potok: Misa, prijenos 12.00 Fotografija u Hrvatskoj (r) 12.13 Filmska matineja: Punom snagom, cure: Borite se do kraja! film 13.55 Wendy i Lucy, ameri~ki film (r) 15.14 Babybonus 15.45 Olimpijski magazin 16.12 Olimpijci: Prvaci i izaziva~i, dok. serija 16.45 Olimp - sportska emisija 17.25 Novigrad: Rukomet, kvalifikacije za EP: Hrvatska - Slova~ka, prijenos 1. poluvrijeme 18.13 Novigrad: Rukomet, kvalifikacije za EP: Hrvatska - Slova~ka, prijenos 2. poluvrijeme 19.01 Croatia rally 2012., reporta`a 19.31 Glazba, glazba... pop 20.00 Hitler: Kona~an pad, njema~ko-talijanskoaustrijski film 22.51 Filmski boutique: Razred, film (r) 00.59 Posebni dodaci: Filmsko ljeto 2012., emisija o filmu 01.15 Hrvatske utakmice na EP - EP 2004.: Hrvatska - Engleska, snimka 02.00 Gara`a: Pi{tolj na gumene metke 02.25 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.52 No}ni glazbeni program: Dodjela nagrade Status, snimka, Rijeka 2012. (r)

AL-JAZEERA B.
08.00 AlJazeera Business (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 Druga strana Srbije, 28. ep. (r) 09.30 AlJazeera Business (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Pravo na `ivot - Fistula bolnica: Lije~enje i nada, dok. pr. (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 AlJazeera Business (r) 12.00 AJE program 14.00 Komorska ostrva Arhipelag parfema, 1. dio (r) 14.30 Activate, 1. ep. dok. pr. (r) 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Reporter - Mustang, kraljevstvo na rubu, 1. dio, dok. pr. (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 AlJazeera Business (r) 17.30 Recite Aljazeeri, talk show (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Ropstvo - Zlo 21. stolje}a, 1. ep. dok. pr. (r) 19.30 Prava na `ivot - Fistula bolnica: Kako doprijeti do svih?, dok. pr. 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Svijet 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Svijet (r) 23.30 Druga strana Srbije, 28. ep. (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 AlJazeera Svijet (r)

RTS
08.00 08.15 09.00 09.04 09.06 09.58 10.00 10.05 11.00 12.00 12.15 12.25 13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 14.10 14.50 15.05 15.15 16.05 16.08 17.10 17.40 18.26 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.05 22.00 23.10 23.40 00.05 00.20 Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vesti For{pan @ikina {arenica For{pan Vijesti @ikina {arenica Znanje-imanje Vrijeme odluke, dok. pr. Vjerski kalendar (r) Moj ljubimac, zab. pr. Dnevnik For{pan: Sport plus Vrijeme Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad, 99/102 Vijesti Sat Vijesti Ranjeni orao, serija Moj heroj, dok. pr. Karavan, zabavni pr. Najava dnevnika 2 Sasvim prirodno, rep Slagalica,kviz Vrijeme Dnevnik Ranjeni orao, serija Novi tabloid Rukomet: PS, Crvena zvezda - Partizan, snimak D`ez face: Rufus Thomas 2, muzi~ki pr. Trag u prostoru: Na kapiji Timo~ke krajine (r) Dnevnik Dozvolite.., aktuelno dok. program

RTCG
08.00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 7 TV dana 12.00 Vijesti 12.05 Program za djecu: Zabavi{te 12.35 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Dokumentarna emisija 13.35 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija 14.35 TV arhiv 15.05 Sat TV 15.30 Dnevnik 1 15.45 Za jo{ jedan dobar dan, nedeljno popodne 17.15 Univerzum dok. serijal 18.05 Dokumentarna emisija 18.30 Sat tv 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Okvir 21.00 Igrana, serija 22.10 Dnevnik 3 22.30 Pe~at 23.00 Sat tv 23.30 Dokumentarna emisija 00.00 Vijesti

Majstori EPORTA @A brzine: Ustikolina 2012 23.15 BHT
Sezona autotrka nastavila se u gradi}u Ustikolina. Poslije sun~ane Banjaluke, voza~i, i to onih 15 koji su vozili tu utrku, morali su se suo~iti s neda}ama koje donosi skliska staza usljed ki{e. ^ak su neki i od njih morali odustati od natjecanja jer je lo{a staza dala danak pa su im se automobili pokvarili. Predstavljamo viceprvaka najja~e klase - H15 Suada Hotu.

R

Dobar kom{ija
16.00 PINK

MA

GA

ZIN

Nedeljni magazin “Dobar kom{ija “ u prvom junskom izdanju predstavlja vam reporta`nu pri~u o starom gradu Baku koji je istorijsko sredi{te Azerbejd`anske prijestolnice. Upoznajmo Zajedno ljepote etno sela Montenegro smje{tenog u Plu`inama (Crna Gora). Ko je Zlatko Me{i}?..... momak koji }e predstavljati na{u zemlju na Svjetskom finalu Red Bull Stylea 2012.godine - koji }e biti odr`an u septembru u Italiji. Brinete li o okoli{u, ili vas okoli{ ne inetersuje?!...

EUROSPORT
08.30 FIA WTCC: Portimao 09.15 Tenis 10.30 Tenis: Game, Set And Mats 11.00 Tenis: Grand Slam Turnir 20.30 Tenis: Game, Set And Mats 21.00 Biciklizam 22.00 FIA WTCC: Portimao

EUROSPORT 2

SPORT KLUB
08.40 Moto GP Catalunya Warm Up Moto 3, direktno 09.10 Moto GP Catalunya Warm Up Moto 2, direktno 09.40 Moto GP Catalunya Warm Up Moto GP, direktno 10.00 Euroleague Final Four 11.00 Moto GP Catalunya Trka Moto 3, direktno 12.15 Moto GP Catalunya Trka Moto 2, direktno 14.00 Moto GP Catalunya Trka Moto GP, direktno 15.15 Fudbal prijateljska: Holland - N. Ireland 17.15 NBA play off Eastern Final Game 3: Boston - Miami 19.15 NBA Live 19.30 Premier League Golovi 20.00 Fudbal - classic match: Real Madrid Manchester United, direktno 22.00 NBA play off Western Final Game 4: Oklahoma City - San Antonio 00.00 Fudbal prijateljska: England - Belgium 02.00 Real NBA

ARENASPORT 1
09.00 Ko{arka Gr~ka: Olympiacos Panathinaikos 11.00 Rukomet Bundesliga: Kiel-Gummersbach 12.30 Ko{arka, Endesa: Barcelona Valencia prenos 15.30 Fudbal - Liga {ampiona: Magazin

ARENASPORT 2
07.30 Odbojka Svjetska Liga: Brazil - Finska 09.30 Rukomet Bundesliga: Magazin 10.00 Ko{arka 12.00 Hokej NHL: Finale 14.00 Motosport Mundial: Magazin 14.30 KOTV Magazin 15.00 Box: KOTV Classics

Tenis
11.00
05.00 Vijesti 05.30 Tenis: Grand Slam Turnir 07.00 Vijesti 07.30 Tenis: Game,Set And Mats 08.00 Fudbal: Euro 2012 All Access 09.00 Tenis: Grand Slam Turnir 11.00 Tenis: Grand Slam Turnir 20.00 Vijesti 20.30 Tenis: Grand Slam Turnir 23.30 Tenis: Game, Set And Mats 01.00 Tenis: Game, Set And Mats

Rukomet
11.00
16.00 Atletika Diamond: Eugene 18.30 Rukomet Asobal: Atletico Madrid Ademar Leon 20.00 Fudbal [panija: Season Review 20.30 Fudbal Prijateljski me~: Brazil - Meksiko prenos 23.00 Hokej NHL: Los Angeles - New Jersey 02.00 Bejzbol Mlb: St. Louis - NY Mets, prenos

Boks
15.00
16.00 Odbojka Svjetska liga: Poljska - Finska 18.00 Ko{arka Gr~ka liga: Finale G5 Olympiacos Panathinaikos 20.00 Live 20:00 Rukomet Asobal Liga: 21.45 UFC: Dos Sants - Mir 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: New England Denver

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Kako to rade? 06.50 Kako to radi 07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Drvosje~e iz mo~vare 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Lov na sabljarke 13.40 Tragom aukcija, 2 epizode 14.35 Trgovci 15.30 Proizvodni pogon, 2 epizode 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Opasan lov 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Strastveni ribolovci 20.05 Pecanje golim rukama 21.00 Napad ribe 21.55 Najbolji ostaju: Ronilac u specijalnim jedinicama 22.50 Zemlja zve~arki 23.45 Interventna jedinica Majamija

N. GEOGRAPHIC

11.40 Avionske nesre}e 12.35 Ludi nau~nici 13.00 Ludi nau~nici 13.30 Izgradnja za Svjetski kup 14.25 Zvijezde na stijenama 15.20 Megastrukture 18.05 Sekunde do katastrofe geografije:sre}a 19.00 Drevni iks fajlovi: Kruna od trnja 19.55 ]orkirani u inostranstvu 21.00 Ra|anje Evrope 21.55 Sekunde do katastrofe: Cunami 22.50 Zvijezde na stenama: Raspadanje 23.45 Ra|anje Evrope 00.40 Sekunde do katastrofe: Cunami 01.35 Zvijezde na stenama 02.30 Istra`ivanje planete Zemlje 03.25 Avionske nesre}e 04.20 Istra`ivanje planete Zemlje 05.15 Avionske nesre}e

Biciklizam
21.00
22.45 FIA WTCC: Portimao 23.30 Trka automobila, svjetska Reno serija, 00.00 Vijesti 00.30 Tenis: Grand Slam Turnir 03.00 Vijesti 03.30 Tenis: Grand Slam Turnir

Tenis
20.30

VIASAT HISTORY

Dobrodo{li u osamdesete 14.00 \avo kog znamo 15.00 Projekat Mendela 16.00 Premijera: Avanture afri~kog fudbala 17.00 Avanture afri~kog fudbala 18.00 Jedna no} u Torinu 19.30 Video je ubio radio 20.00 Premijera: Pre`ivjeti napredak 21.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 22.00 Inuitska odiseja: osvajanje Novog svijeta 23.00 Projekat Mendela 00.00 Avanture afri~kog fudbala 02.00 Jedna no} u Torinu 03.30 Video je ubio radio 04.00 Pre`ivjeti napredak 05.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 06.00 Inuitska odiseja: osvajanje Novog svijeta

ANIMAL PLANET

10.00 Siroti{te za divlje `ivotinje 10.25 Posao za psa 10.55 Sve o psima: Retke rase 11.50 Ta prelijepa Afrika 12.45 Lavovi sa krokodilske reke 13.40 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.35 Budu}i veterinari u Africi, 2 epizode 15.30 Zaljubljenici u ma~ke 16.25 Rezervat divljih `ivotinja, Afrika, 2 epizode 17.20 Maksove velike potrage 18.15 Avanture Ostina Stivensa 19.10 Velike morske avanture 20.05 Pavijani sa Bilom Bejlijem, 2 epizode 21.00 Doma}ice iz savane 21.55 Nakon ujeda 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Ubistva u Midsomeru, serija 08.00 Dijagnoza ubistvo, serija 11.00 Misterija Hejvena 12.00 Dobra `ena, serija 13.00 Bra}a i sestre, serija 14.00 Bitka za Los An|eles, serija 16.00 Savr{en plan 18.00 Sve po zakonu, serija 19.00 Erika, serija 20.00 Skandal 21.00 Bra}a i sestre, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Roditelji i djeca, serija 01.30 Erika, serija 02.30 U i{~ekivanju ~uda 04.15 Ubistva u Midsomeru, serija

TV1000

06.00 Ostani uz mene, igrani film 08.00 Samo Sinatra, igrani film 10.00 Sjaj, igrani film 12.00 Posljednji Mohikanac, igrani film 14.00 Ogi Rouz, igrani film 16.00 Pohlepni, igrani film 18.00 Septembar, igrani film 20.00 film nedeljom uve~e: Suprotno od seksa, igrani film 22.00 Bronson, igrani film 00.00 Seks na slijepo, igrani film 01.40 Seksi slatkice, igrani film 02.55 Samo u dupe, molim 2., igrani film

FOX LIFE

12.30 Kako sam upoznao va{u majku, serija 13.00 Kako sam upoznao va{u majku, serija 13.30 Kako sam upoznao va{u majku, serija (4 ep.) 14.40 Houp i Fejt, serija (2. ep.) 15.30 Gimnazijske traume, serija 16.20 Svi vole Rejmonda, serija (5 ep.) 18.10 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija (2. ep.) 19.05 Neobi~na porodica, serija 20.00 Svi vole Rejmonda, serija (2 ep.) 21.00 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija (2. ep.) 22.00 Neobi~na porodica, serija 23.00 Gimnazijske traume, serija 00.00 Svi vole Rejmonda, serija (2 ep.) 01.00 Seks i grad, serija

FOX CRIME

08.35 Frikovi, serija 09.20 Put Osvete, serija 10.10 Za{titnica svjedoka, serija 10.55 Red i zakon, serija 11.40 Brojevi, serija 12.30 Brojevi, serija 13.20 Kasl, serija 14.10 Kasl, serija 15.00 Za{titnica svjedoka, serija 15.50 Za{titnica svjedoka, serija 16.40 Kraljevi bjekstva, serija 17.30 Put osvete, serija 18.20 Put Osvete, serija 19.10 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Domovina, serija 21.45 Imitator, serija 22.35 Luter, serija 23.25 Nepogre{ivi Instinkt, serija 00.15 Tijelo je dokaz, serija 01.05 Kasl, serija

HBO

07.45 Country u srcu, film 09.45 Odgoj za po~etnike II, ep. 20, serija 10.10 Vodi~ za autostopere kroz galaktiku, film 12.00 Maturalna, film 13.45 Na{e obiteljsko vjen~anje, film 15.25 Dozvola za male Fockere, film 17.05 Hollywood: Na snimanju IX,, serija 17.35 Tron: Nasljedstvo, film 19.40 Odgoj za po~etnike II, 21. ep., serija 20.05 Sanctum 3D, film 21.55 Kick Ass, film 23.50 Igra prijestolja II, ep. 9, serija 00.50 Obitelj Borgia II, 1. ep., serija 01.50 Resident Evil: Drugi svijet, film 03.30 Sanctum 3D, film 05.20 Uti{ana pjesma: Pad afganistanske zvijezde, film

CINESTAR

09.00 Taxi, igrani film 11.00 Muriel se udaje, igrani film 13.00 Vremenski policajac, igrani film 15.00 Nestali u Americi, igrani film 17.00 Asterix i Obelix protiv Cezara, igrani film 19.00 Asterix i Obelix: Misija Kleopatra, igrani film 21.00 Bande New Yorka, igrani film 00.00 Showgirls, igrani film 02.30 Americano, igrani film

Nemanja Bilbija, strijelac dva gola Bjelorusima

Hvala navija~ima, ozbiljno i sa San Marinom
46. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 3. juni/lipanj 2012.

NBA Stop za vode}eg na Istoku

BOSTON “UBIO” MIAMI
Celticsi smanjili skor protiv Heatsa na 2:1 • Kevin Garnett postigao 24 poena,te ubilje`io 11 skokova,a imao vremena i za sklekove
Boston Celticsi slavili su u tre}oj utakmici finala Isto~ne konferencije u susretu protiv Miamija rezultatom 101:91 i tako smanjili skor na 2:1. Heatsi su i dalje u prednosti, s tim {to se i naredna utakmica igra u Bostonu. Celticsi su odigrali fantasti~nu utakmicu pred svojim navija~ima, koje je all-star trikovima zabavljao i Kevin Garnett. Naime, Garnett je nakon jednog grubog pretrpljenog fa ula, je dnos ta vno ura dio osam sklekova i ustao. “Moj ujak me je nau~io raditi sklekove na zglobovima. To vam je ne{to iz mornarice” ka, zao je uz osmijeh nakon susreta ko{arka{ Bostona, koji je uz osam sklekova uspio posti}i i 24 poena, te njima dodati 11 skokova. Da je kojim slu~ajem uradio jo{ samo dva skleka, mogao je imati i “triple-duble” . Ina~e, sama utakmica odisala je fantasti~nim bravurama doma}ih igra~a, a prednja~io je Rajon Rondo (21 poen, 10 skokova), pa su Celticsi jo{ prije posljednje ~etvrtine imali prednost od 22 poena. Odluka je donijeta na isteku prve ~etvrtine, te po~etku druge, kada su Celticsi zaledili goste na sedam minuta i u{li u seriju 15:0. Tada su iz {est poena deficita oti{li na +9 i ste~enu prednost nisu ispu{tali do kraja me~a. Uz Garnetta i Rondoa, dosta dobru partiju kod doma}ih pru`ili su i Paul Pierce, koji je ubacio 23 poena, te Rey Allen, koji je dodao 10. “Imali smo osje}aj da nam je druga utakmica skliznula kroz

Kagawa ne ide u United
Shinji Kagawa, sjajni japanski nogometa{, ovog ljeta je trebao postati veliko poja~anje engleskog doprvaka Manchester Uniteda. Klub s Old Traf forda je sada{njem Kagawinom klubu, dor tmundskoj Borussiji, ponudio 16.8 miliona eura i transfer je bio spreman za obavljanje, ali se u svemu pojavio jedan veliki problem. Naime, Kagawa nije igrao za reprezentaciju Japana na Svjetskom prvenstvu 2010. na jugu Afrike, a u zadnje tri godine je odigrao manje od 75 posto utakmica za svoju nacionalnu mom~ad, {to je jedan od uslova za dobijanje radne dozvole prije dolaska na Otok. U nadolaze}im mjesecima Japan }e odigrati tri utakmice, no ~ak i da Kagawa u sve tri bude u ekipi, time ne}e do}i do ispunjenja kvote i dobijanja radne dozvole.

ODLUKA Odluka je donijeta na isteku prve ~etvrtine, te po~etku druge, kada su Celticsi zaledili goste na sedam minuta i u{li u seriju 15:0. Tada su iz {est poena deficita oti{li na +9 i ste~enu prednost nisu ispu{tali do kraja me~a
prste. @eljeli smo pobolj{ati neke stvari. Odlu~ili smo njihove epizodne igra~e dr`ati pod kontrolom i mislim da smo ve~eras s njima napravili dobar posao” izjavio je Paul Pierce. , Kod Miamija je 34 poena, uz osam skokova i pet asistencija, imao LeBron James, koji je u prvoj ~etvrtini zabio 16 poena, 18 je dodao Dwyane Wade, koji se mu~io sa {utom (na kraju 9/20) te pridodao i po ~etiri skoka i dodavanja. 14 ko{eva zabio je Mario Chalmers podijeliv{i i {est asistencija, a 11 uz {est skokova, upisao je Mike Miller. Sljede}i me~ je na rasporedu u no}i sa nedjelje na ponedjeljak.

Paul Lambert novi menad`er Aston Ville
[kotski 42-godi{nji stru~njak Paul Lambert, dosada{nji menad`er Norwicha, imenovan je za novog menad`era drugog engleskog prvoliga{a Aston Ville... U ~etvrtak je Lambert, kada je saznao da je Aston Villa dala slu`benu ponudu za njega, ponudio ostavku u Norwichu, koju su ~elnici kluba odbili. Ipak, dogovor izme|u dva kluba je kasnije o~ito bio postignut, jer je Aston Villa izdala kratko priop}enje u kojem navodi da je Lambert njezin novi menad`er. Ne navodi se na koje je razdoblje sklopljena saradnja. Lambert je vo|enje Norwicha preuzeo 2009. godine, te ga je u dvije sezone doveo iz tre}e u prvu ligu. Lambert je bio uspje{an i pro{le sezone, jer je s Norwichom osvojio 11. mjesto i nije mu niti u jednom dijelu sezone prijetilo ispadanje, za razliku od Aston Ville, koja je jedva spasila prvoliga{ki status osvojiv{i 16. mjesto, pod vodstvom biv{eg Birminghamovog menad`era Alexa McLeisha, kojeg navija~i nikada nisu prihvatili.

Boston se poigrao sa odbranom Miamija

Reuters

POSLJEDNJE VIJESTI
PUCNJAVA U SARAJEVU - U sarajevskom naselju [ip, u Ulici Dejzina Biki}a, u neposrednoj blizini prodavnice DP marketi, ju~er u poslijepodnevnim satima do{lo je do pucnjave, u kojoj niko nije povrije|en. Prema informacijama iz MUP-a Kantona Sarajevo, M. [. je nakon prepirke sa A. R. i A. ], iz gepeka svog automobila izvadio kala{njikov iz kojeg je ispalio dva hica. Potom je pobjegao s mjesta doga|aja i za njim se traga. Z. \. DEMONSTRACIJE U CENTRU ALMATIJA - Stotinjak pristalica kazahstanske opozicije kratko je u subotu protestiralo protiv re`ima predsjednika Nursultana Nazarbajeva u centru Almatija zahtijevaju}i slobodni Kazahstan i osloba|anje zatvorenika koji su u zatvoru od decembra, prenosi Fena. Pristalice opozicije su se okupile oko kipa Abaja Kunanbajulija, nacionalnog pjesnika iz 19. stolje}a koji je spominjan i na demonstracijama protiv Vladimira Putina u Moskvi. UBIJENO 14 POBUNJENIKA - NATO i afganistanske snage ubili su 14 pobunjenika tokom napada islamista na bazu NATO-a na istoku Afganistana, saop{tila je me|unarodna koalicija u toj zemlji, prenosi Tanjug. Nekoliko pobunjenika, od kojih su neki bili opasani eksplozivom, napalo je bazu, a tokom obra~una koji je uslijedio ubijeno ih je 14, prenosi Reuters.

ITF Futures turnir u Kiseljaku

D`umhur i Brki} u polufinalu
Bosanskohercegova~ki teniseri Damir D`umhur i Tomislav Brki} plasirali su se u polufinale ITF Futures turnira u Kiseljaku, vrijednog 10.000 dolara. Prvi nosilac D`umhur u ~etvrtfinalu je pobijedio Arsenija Zlatanovi}a iz Srbije sa 6:1, 6:1, dok je Brki} savladao Hrvata Matu Pavi}a sa 6:1, 6:4. D`umhur i Brki} me|usobno }e igrati za plasman u finale. Tre}i bh. predstavnik Aldin [etki} nije se uspio plasirati u polufinale, po{to je u ~etvrtfinalu izgubio od Slovaka Norberta Gombosa sa 3:6, 6:7 (5/7). Recimo i to da je Damir D`umhur uspio da osigura plasman u kvalifikacije Grand Slam turnira u Wimbledonu. Na ovaj na~in D`umhur pi{e novu stranicu historije bh. tenisa (jedini je osvojio Evropsko prvenstvo do 18 godina i bronzanu medalju na OI mladih u Singapuru). Sada je postao prvi bh. igra~ koji je, rade}i sa svojim ocem Nerfidom u Sarajevu, trenerom tenisa (licenca USPTR, HOK), osigurao 227. ATP poziciju koja ga vodi u London. Sve to zahvaljuju}i svojoj porodici, koja je ulagala u njega, i BH Telecomu, koji je prepoznao u Damiru sportistu koji mo`e, uz finansijsku potporu, da ostvari velike sportske rezultate. Tako je Damir postao “bh. proizvod” koji ima perspektivu i budu}nost.

Bolt slavio u Rimu
Najbr`i ~ovjek na svijetu Usain Bolt pobijedio je na utrci (100 metara) Dijamantne lige u Rimu. Ostvario je Bolt pritom odli~no vrijeme od 9,76 sekundi. Novi je to rekord rimskog mitinga, ali i najbolje vrijeme ove godine, ~ime je Bolt nazna~io da je u sve boljoj formi kako se primi~u Olimpijske igre u Rimu.

21. KOLO 6 8
5 4

Osigurao plasman u kvalifikacijama Wimbledona: Damir D`umhur

12 35 39 45
6 5 8 4 9 2 5 2 2 9

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->