P. 1
BH Privrednik [broj 82, juni-juli 2012.]

BH Privrednik [broj 82, juni-juli 2012.]

|Views: 271|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/17/2014

pdf

text

original

IZ BROJA U BROJ Treći Sarajevo Business Forum donio konkretne rezultate 8 Objavljen novi priručnik za poslovanje udruženja

i fondacija u BiH 9 Predstavnici Bimal-a na 3. Sarajevo Business Forumu 9 Malo i srednje poduzetništvo na koljenima 10 Trgovački centar FIS iz Viteza kupio banjalučki Pevec 11 Građani BiH zaduženi 4,14 milijardi KM 12 AKTUALNO Lasić: nova zaduženja moguća samo za proizvodnju i nova radna mjesta 12 PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE U Mostaru otvoren najveći tržni centar u BiH 16 Grupacija Gudelj uz rame europskim tvrtkama 20 BH REGIJE Potpisan ugovor o izgradnji 5 km autoceste na južnom dijelu koridora VC 21 U BiH se po stanovniku popije pet litara vina, a u Hrvatskoj 28 22 Najbolje prakse u lokalnom ekonomskom razvoju 23 Izvoznici upozoreni na potrebu ishođenja certifikata 24 Prof dr. sc. Darko Tipurić posjetio Sveučilište “Vitez” 25 BiH zatrpana mesom sumnjive kvalitete 26 Oglašavanje drugačije od drugih - brendirana pokretna traka za prtljagu 27 Susret viteških i austrijskih gospodarstvenika 28 Veleposlanik RH Tonči Staničić posjetio Sveučilište / Univerzitet „Vitez“ 29 Turizam u Vitezu 30 Hotel Central 31 Designgoods - plemenita sinergija 32 Fantastičan uspjeh studenata Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ 33 PRENIJETO IZ TISKA Tajni kupci u šest zemalja 34 Španjolski trg mjesto povezivanja svih građana Mostara 36 DOGAĐAJI U viteškoj župnoj crkvi održan koncert duhovne glazbe „Ave Maria“ 38 Najšarmantniji vinski događaj – bajka za sva osjetila 39

Privrednik

82

impresum

42 Za uspjeh je važna sinergija općinske administracije i poduzetnost gospodarstvenika 44 I nakon Ćire, ostat će njegove fotografije REGIONALNE VIJESTI 46 Andrić i Prelog prvi put zajedno na poštanskoj marki 47 Ništa od ujedinjenja aviokompanija sa prostora bivše SFRJ 48 Forum o konkurentnosti Središnje i Istočne Europe za povećanje konkurentnosti regije 50 Problemi su brojni, ali su rješivi 51 BiH i Srbija važni vanjskotrgovinski partneri 52 U svijetu nezaposleno oko 75 milijuna mladih - prostor Balkana i Španjolska jedno od najvećih žarišta nezaposlenih 53 Oživljavanje Tečina smanjit će kroničnu nezaposlenost 54 Q max goriva stigla na benzinske pumpe Petrola PROJEKTI 55 Problematika o obnovljivim izvorima energije u BiH 57 Turizam je naša budućnost 58 Mjeriteljski laboratorij u Mostaru opremljen po svjetskim standardima 59 Park nobelovaca i dva velikana nasuprot jedan drugome BURZA/FINANCIJSKO POSLOVANJE 62 Od 1. lipnja u opticaju nove novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM 63 Smanjivanje siromaštva kao osnovna djelatnost MODERNO POSLOVANJE 65 Budućnost trgovine u rukama zrelih kupaca IZDVOJENO 66 Deset medicinskih mitova kojima svi vjeruju 67 Klesarstvo je pravi izbor 69 Alarmantan izvještaj WWF-a o stanju planete 71 Darivanje organa i transplantacijsko liječenje 73 „Gastro Hercegovina“ - povijest i sadašnjost autohtonih jela i pića na jednom mjestu 76 Viteški kazalištarci nižu uspjehe BAŠTINA 77 Mladima prenijeti svijest o očuvanju kulturne baštine

IZDAVA: Inter 96 d.o.o. • ZA IZDAVAA: Darko Juričić • GLAVNI UREDNIK: Mario Mlakić • IZDAVAKI SAVJET: Franjo Rajkovi, dipl. oec., Željko Kocaj • NOVINARI: Miroslav Vasilj, Danijela Kozina, Dragana Sivonji, C. Kusi, Ana Drmač, Vedran Mihojević, Misijana Brkić-Milinković, Zvonimir Živković • FOTOGRAFIJE: Valerija Bobaš-Pupić, Stojan Lasić, Iva Pezić • ADRESA REDAKCIJE: Franšizni centar BiH, PC96, 72250 Vitez, BiH • GRAFIKA PRIPREMA I DIZAJN: Borislav Sučić • TISAK: SUTON, Široki Brijeg • MARKETING: Radica Bošnjak • Valerija Bobaš-Pupić Telefoni: +387 30 717 096 • Fax: +387 30 717 095; +387 36 329 629 • GSM: 063/444 361; 063/447 932; 063/333 579 • E-mail: info@privrednik.ba • www.privrednik.ba • Žiro račun: 1610700003470054 Raiffeisen bank d.d. BiH - filijala Vitez Mišljenjem nadležnog Federalnog ministarstva list BH Privrednik osloboen je plaanja poreza na promet, broj 04-15-4671/03. Zabranjeno svako neovlašteno kopiranje i korištenje materijala lista bez pismenog odobrenja urednika

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

I

Uvodnik

pored svih milozvučnih najava o pokretanju brojnih „privrednih“ projekata, novim zapošljavanjima, investicijama i stalim bajkovitim projekcijama iz predizbornog vremena, i dalje smo u situaciji kada se svakodnevno smanjuje broj zaposlenih, a i oni koji rade sve više vremena provode na ulici prosvjedujući, tražeći neisplaćene plaće i ostvarivanje svojih prava. Medijski burno najavljivane konferencije tipa bussines foruma iza svojeg su prividne ozbiljnosti krile tek politizirane manifestacije, na kojima smo tek ponovno doznali kako nismo naročito zanimljiva ekonomska destinacija za ionako umornu svjetsku ekonomiju. I zauzeti putujućim cirkusom zvanim „šest lidera i orkestar“, ponovno smo zatečeni novim kreditnim aranžmanima koji su nam jedini spas, barem kako nas pokušavaju uvjeriti naši zvaničnici. Tako je federalni premijer N.N. najavio novih 800 milijuna do milijarde kreditnih sredstava kojima će federalni dio naše države servisirati dugovanja, jer je kasa već dugo prazna. O investicijama, zapošljavanjima, bussines planovima … ovog puta niti riječi.

“Mi smo dužni servisirati naslijeđene dugove, a najpovoljniji način za to je MMF. Nadam se kako ćemo sklopiti novi stand by aranžman i kako ćemo se u nadolazećem razdoblju moći mirno baviti onim što je naš posao, a da ujedno nemamo problema pri servisiranju duga”, riječi su federalnog premijera. Lapsus ili brutalno izrečena istina je boldirani dio rečenice u kojoj je do naivnosti izrečeno kako vlada traži najpovoljniji način, a

ne najbolji način (koji nužno ne mora biti i najpovoljniji) za rješavanje nagomilanih socijalnih, gospodarskih (što će reći – političkih) problema. Ovo najpovoljniji za ovu vladu znači najlakši i najbrži put da kupi socijalni mir i čeka kraj mandata, a nakon nje će stići nova postava koja će iznova lamentirati nad greškama prethodne vlade i iznova nas zaduživati. Iako „kritički glas“ nevladinog sektora u BiH praktično ne postoji od dolaska nove vlasti na poziciju, ipak se sve jače čuje glas koji statistički i matematički precizno pokazuje da je „nova vlast“ najviše vremena potrošila na instaliranje vlastitih, podobnih kadrova na pozicije u tvrtkama u kojima je to mogla napraviti. Kadrovska politika je odavno sintagma koju treba izokrenuti i nazvati je politika kadroviranja. A o kakvim se kadroviranjima radi plastično pokazuju podatci iz javnih poduzeća, koja posluju sa sve većim gubicima, a javna je tajna kako upošljavanje podrazumijeva članstvo u pravoj partiji / stranci i spremnost na davanje odgovarajućih postotaka osobnog dohotka. Protiv kredita MMF – a, naravno, nisu niti vlastodršci „republičkog“ dijela BiH, a ni vlast na razni BiH se ne buni. Jer, ipak to je „najpovoljniji“, što će reći najlakši put za zašivanje brojnih proračunskih rupa u BiH. I kako se onda upustiti u neminovne rezove u brojnoj, parazitskoj administraciji na svim razinama vlasti i kako smanjiti broj podobnih u javnim tvrtkama? Kako smanjiti troškove, kako potaknuti privredu, kako privući investitore? A i zašto? Kad je daleko lakše uzeti povoljan kredit? A o vraćanju će razmišljati neka nova vlada.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

iz Broja u Broj

a Sarajevo Business Forumu (SBF,) 3. međunarodnoj investicijskoj konferenciji, održanoj u organizaciji Bosna Bank Internationala i Islamske banke za razvoj (IDB), tokom tri dana potpisano je deset sporazuma i obavljeno oko 150 poslovnih pregovora, a investitorima je prezentirano 137 projekta vrijednosti 8,5 milijardi eura.

Direktor BBI-a Amer Bukvić je tijekom završnog panela istaknuo da su investitori iz 30-ak zemalja svijeta najviše interesa pokazali za energetski sektor, te ocijenio da je ovogodišnji Sarajevo Business Forum bio veoma uspješan i da je time otvoren novi proces analiza i pregovora s investitorima, ali i zapošljavanja, čiji će se rezultati vidjeti narednih mjeseci. Prvog dana ovog foruma potpisano je pet ugovora, među kojima je i onaj o ulasku četiriju bh. kompanija u međunarodni konzorcij održive gradnje

N

Treći Sarajevo Business Forum donio konkretne rezultate
Feniks, koji je do sada udruživao slovenska i srbijanska poduzeća, dok je pet ostalih ugovora potpisano danas. Oni se odnose na suradnju za rekonstrukciju biblioteke i studentskog servisa Sveučilišta u Tuzli, potporu fondaciji “Mostovi nade”, potporu kompaniji Agro-eco-food iz Blagaja u poljoprivrednoj proizvodnji, nadogradnju suradnje kompanija Apimed Sarajevo i Lativa Sarajevo u proizvodnji i preradi voća i uzgajanja stoke, te zajedničku izgradnju tvornice za obradu drveta u Cazinu kompanija Mimar i Mejwel Al-Daihani. postalo mjesto gdje se sastaju projekti i pozvao sve sudionike da se i ubuduće pridruže ovome skupu i da Sarajevo zaista bude mjesto poslovnih ljudi. Ideja Sarajevo Business Foruma, kako je rečeno, jest dugoročna, a velike investicije ne mogu završiti u samo godinu ili dvije. Za to su potrebni dugotrajni pregovori i kontakti. Iz tog razloga većina ranije ugovorenih projekata je još u fazi realizacije. Organizatori SBF-a, BBI banka i Islamska razvojna banka (IDB) preuzeli su na sebe obavezu da u BiH dovedu što više stranih investitora koji će vidjeti što im ova zemlja nudi. Popravljanje imidža zemlje u svijetu prvi je korak ka dovođenju stranih investitora. Trećem SBF-u je prisustvovalo oko 1.000 gostiju, među kojima je bilo i 100 visokih zvaničnika. Skup je pratilo i 250 novinara iz cijelog svijeta.

Na Sarajevo Business Forumu (SBF,) 3. međunarodnoj investicijskoj konferenciji, održanoj u organizaciji Bosna Bank Internationala i Islamske banke za razvoj (IDB), tokom tri dana potpisano je deset sporazuma i obavljeno oko 150 poslovnih pregovora, a investitorima je prezentirano 137 projekta vrijednosti 8,5 milijardi eura.

Inače na SBF-u su bili predstavljeni projekti iz turizma, građevinarstva, poljoprivrede, energetskog sektora, infrastrukture, financijske industrije i oblasti edukacije. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj je tijekom zatvaranja Foruma kazao da je Sarajevo

8

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

iz Broja u Broj

U B

Objavljen novi priručnik za poslovanje udruženja i fondacija u BiH
gradova BiH (Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, Bihaću).

Centar za promociju civilnog društva (CPCD), u suradnji s revizorsko-konzultantskom kompanijom Deloitte iz Sarajeva i uz finansijsku podršku USAID-a, izdao je Priručnik za financijsko, računovodstveno i porezno poslovanje za udruženja i fondacije u BiH.
priručniku su pojašnjene teme neophodne za svakodnevni rad udruženja i fondacija koje djeluju na području BiH, poput aktualnog financijskog, računovodstvenog, poreznog, pravnog i normativnog okvira, zatim računovodstvo i finansijsko izvještavanje, porezi i doprinosi, radni odnosi, obligacijski odnosi, upravljanje, uredsko poslovanje, fiskalizacija itd. Finalnom prethodila je izdanju Priručnika prezentacija u pet

Osnovna svrha ove serije radionica bila je predstaviti trenutno financijsko, računovodstveno i porezno poslovanje za udruženja i fondacije u BiH te identificirati ključna pitanja koja, eventualno, nisu bila obuhvaćena radnom verzijom Priručnika, saopćeno je iz Centra za promociju civilnog društva.

Predstavnici Bimal-a na 3. Sarajevo Business Forumu
nam rekli da je ostvarena odličan temelj za dubinsku analizu ciljanog tržišta kako bi ostvarili planove za plasiranje proizvoda na veoma perspektivno tržište zemalja Bliskog Istoka. BIMAL je aktivan akter u akcijama i događajima od društvenog značaja i svakako već dugi niz godina nastoji podržati projekte koji pomažu cjelokupnom ekonomskom razvitku Bosne i Hercegovine, a Sarajevo Business Forum doprinosi već tri godine za redom unapređenju imidža zemlje u svijetu.

Predstavnici Bimal d.d. Brčko s velikim su interesiranjem posjetili međunarodnu investicijsku konferenciju 3. Sarajevo Business Forum (SBF), koja je održana u Sarajevu od 16. do 18. svibnja 2012. godine.
IMAL, jedini proizvođač jestivog ulja na prostoru Bosne i Hercegovine, sa izuzetnim potvrdama kvalitete svojih proizvoda, kao što je međunarodni certifikat ISO 9001:2008 za područje proizvodnje rafiniranih jestivih ulja, sirovih ulja i proteinskih sačmi, pronašao je svoje mjesto na mnogim tržištima van granica naše zemlje i u konstantnoj je potrazi za novim tržištima. Naravno, bio je jedan od prvih bh. proizvođača sa HACCP certifikatom. Impresije s drugog dana Foruma su svakako pozitivne, jer je događaj privukao oko 350 investitora iz trideset različitih zemalja, a predstavnici BIMAL- a su uspjeli razgovarati s potencijalnim investitorima s Bliskog Istoka, gdje je trenutno žarište ove kompanije po pitanju širenja. Iz ove kompanije su

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

9

iz Broja u Broj

U

Malo i srednje poduzetništvo na koljenima

Izostalo je stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, fiskalizacija je uzela svoj danak, teško se dolazi do kreditnih sredstava tako da banke neminovno blokiraju račune zbog neizvršavanje obveza, a brojne tvrtke su prisiljene ići u stečaj
BiH trenutačno je nešto više od 52.000 blokiranih računa gospodarskih subjekata, a gotovo kako ne prođe dan da bar jedna tvrtka ne traži pokretale stečajnog postupka i likvidacije Duljko Hasić, savjetnik za makroekonomska pitanja pri Vanjskotrgovačkoj komori BiH rekao je Dnevnom listu kako se stanje pogoršava iz mjeseca u mjesec, a ne postoje indicije kako će se negativni trendovi zaustaviti. “Izostalo je stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, fiskalizacija je uzela svoj danak, teško se dolazi do kreditnih sredstava tako da banke neminovno blokiraju račune zbog neizvršavanje obveza, a brojne tvrtke su prisiljene ići u stečaj” kazao je Hasić. Svi navedeni problemi posebno su izraženi kod malog i srednjeg poduzetništva, koje bi trebalo biti lokomotiva ekonomskog oporavka zemlje. Međutim, u izostanku pomoći i zaštite od države takva poduzeća se svakodnevno gase jer ne mogu izdržati na našem, uvelike “divljem” tržištu. „Što se tiče malih i srednjih poduzeća, imamo kroničnu nelikvidnost koja iz dana u dan postaje sve dramatičnija, sve gora. Obveze u ovom sektoru konstantno se povećavaju, a s druge strane tvrtke teško dolaze do novca“, rekao je Hasić. U tom kontekstu, on navodi kako je kreditna aktivnost poslovnih banaka u BiH u potpunosti smanjena i nema mogućnosti da iznađu rješenja za poslovnu aktivnost i osiguranje obrtnih sredstava za poduzeća iz ovog sektora. „Sve ovo dovelo nas je u situaciju daje broj blokiranih računa gospodarskih subjekata prešao magičnu brojku od 50.000, a možda je i gora činjenica kako niti na vidiku nema nekih pozitivnih pomaka koji bi nam dali nadu da će se negativni trendovi zaustaviti“, kategorički je poručio Hasić. S obzirom kako najviše blokiranih računa imaju mala i srednja poduzeća, to jest obiteljski biznisi koji zapošljavaju nekoliko djelatnika, ukoliko bi ta poduzeća otišla u likvidaciju, minimalno bi bez posla ostalo oko 50.000 osoba. Ako znamo kako je u našoj zemlji trenutačno nezaposleno 542.726 građana, ne treba posebno naglašavati koliki bi sve to udar bio na standard. „Od početka ove godine bilježimo padove u svim segmentima (pad industrijske proizvodnje, izvoza,...) tako da će se rast nezaposlenosti nastaviti i ove godine“, istaknuo je Hasić.

TDR je proglašen najboljim hrvatskim izvoznikom u Bosnu i Hercegovinu. Nagradu “Zlatni ključ” koju dodjeljuje udruga Hrvatski izvoznici primio je predsjednik uprave Davor Tomašković.
2011. godini TDR je u BiH prodao 2,9 milijardi cigareta, pritom ostvarivši 32,7 milijuna eura prihoda. Prema navodima prezentiranim u medijima TDR izvozi više od 60 posto svojih proizvoda. Ova kompanija u Hrvatskoj drži više od 70 posto tržišnog udjela, u BiH oko 32 posto. Tržišni udio TDR-a u Crnoj Gori veći je od 12 posto, na Kosovu 10 posto, u Srbiji i Makedoniji je osam posto, dok u Sloveniji iznosi četiri posto. Osim u regiji, svoje proizvode izvoze u Njemačku, Španjolsku, Češku, Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Rusiju i Iran, saopćeno je iz te kompanije.

U
10

Na cigarete TDR-a građani BiH potrošili 32,7 milijuna eura

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

iz Broja u Broj

ostupak prodaje okončan je u četvrtak, 17. svibnja 2012. godine primopredajom objekta FIS-ovom menadžmentu kojem su prisustvovali predstavnici Reiffeisen banke u BiH, sudski izvršitelj, te stečajna upraviteljica Mirjana Golić. Prema riječima Dijane Brkan, voditeljice Odjela marketinga kompanije FIS, kupovinom objekta Pevec, FIS namjerava dodatno proširiti trgovačku djelatnost FIS–a u Banjoj Luci i otvoriti 100 novih radnih mjesta. Ovime se mreža od 13 prodajnih centara FIS širom BiH uvećava za još nekoliko tisuća četvornih metara prodajnog prostora.

P

Trgovački centar FIS iz Viteza kupio banjalučki Pevec

Trgovački centar FIS iz Viteza, treći ponuđač u postupku kupovine banjalučkog Peveca kupio je imovinu ovog trgovačkog lanca u Banjoj Luci za 9,1 milijun maraka.

“Nakon uvida u stanje objekta bit ćemo u mogućnosti dati detaljnije informacije o daljnjim planovima.” potvrdila je za portal BHP Dijana Brkan.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

11

iz broja u broj

tručnjaci ocjenjuju da činjenica da se građani BiH sve više zadužuju da bi “krpili” kućne proračune i riješili neke od svojih svakodnevnih i sezonskih potreba ukazuje na veoma tešku ekonomsku situacije obitelji u BiH. Mijo Mišić, tajnik Udruge banaka BiH, je rekao da građani veoma često podižu kratkoročne kredite da bi se riješili kratkoročnih obveza i za svakodnevnu potrošnju, jasno ukazuje na to koliko je teška socijalna pozicija u kojoj se nalaze građani u BiH. On je ocijenio da će sličan trend vjerojatno biti nastavljen i u budućnosti. “Stanovništvo sve više diže nenamjenske kredite iz čega se jasno vidi koliko loše kotira financijska izvjesnost u BiH. U trenutnoj situaciji banke se dosta lako odlučuju dati kratkoročne nenamjenske kredite, ali se sve teže odlučuju prihvatiti dugoročne kreditne aranžmane koji vode u još veću neizvjesnost”, rekao je Mišić. On je dodao da je situaciji u kojoj se kratkoročnim kreditima “krpe rupe u kućnim proračunima” u velikoj mjeri kumovala visoka stopa nezaposlenosti koja je u konstantnom porastu. Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, je ocijenio da će u trenutačnim okolnostima banke i dalje veoma lako plasirati kratkoročne kredite prema stanovništvu, jer za njih imaju siguran mehanizam naplate. “U ovom trenutku kod nas je plasiranje kredita stanovništvu sigurnije za banke nego plasiranje kredita gospodarstvu, jer banke uvijek usmjeravaju svoju aktivnonst prema oblasti iz koje će se sigurno naplatiti”, rekao je Kešetović. On je ocijenio da iako trend zaduživanja stanovništva za svakodnevne potrebe predstavlja problem, da je situacija u kojoj se banke jako teško odlučuju na plasiranje novca u sektor gospodarstva daleko veći problem. “Država bi instrumentima monetarne politike

S

Građani BiH zaduženi 4,14 milijardi KM

Građani BiH su na osnovu kratkoročnih kredita na kraju ožujka bili zaduženi 4,14 milijardi KM što je za 165 milijuna KM više u odnosu na kraj prošle godine. Ukoliko se promatra presjek zaključnih brojki s kraja trećeg mjeseca, u odnosu na isti mjesec 2011. godine, zaduženost stanovništva za kratkoročne nenamjenske kredite porasla je za 278 milijuna KM, navodi se u podacima Središnje banke.

morala utjecati na povećanje kreditne aktvnosti usmjerene k gospodarstvu, jer je neophodno povećati stupanj gospodarske aktivnosti čime će se utjecati na poboljšanje ekonomske

slike zemlje, što će naravno utjecati i na to kako i za što će se stanovništvo zemlje u konačnici zaduživati”, rekao je Kešetović

12

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

aktualno

ri tome je naglasio kako je u istom razdoblju BiH zabilježila pad gotovo po svim gospodarskim parametrima. Tako je u prva tri mjeseca ove u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 9, 4 posto te pad u prosječnoj pokrivenosti uvoza izvozom, koji je za isto razdoblje iznosio 51,8 posto, a po Lasićevom mišljenju, jedina pozitivna pokrivenost uvoza izvozom zabilježena je s Turskom. Ono što posebno zabrinjava, po Lasićevom mišljenju, jeste da je došlo do pada izvoza, a porasta uvoza. Izvoz je pao za 10 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz porastao za 0, 4 posto. “To znači da se ne vodi nikakva vanjsko- trgovinska politika u BiH već da zemlja ‘baulja’”, naglasio je Lasić, te napomenuo kako se BiH,da bi imala rast, mora osloniti na izvoz koji joj je jedini izlaz. “Mi moramo imati pozitivnu platnu bilancu, odnosno tekući račun države, koji je negativan od Daytona do sada”, kazao je Lasić. Što se tiče novih zaduženja kod MMF-a, Lasić je postavio pitanje “što će BiH raditi slijedeće godine ako sada uzme novi kredit, koji je po njegovom mišljenju, potreban jedino ako bi zaduženost išla u proizvodnju i nova radna mjesta. “Mislim da u čitavoj ekonomskoj politici, posebno u fiskalnoj mora doći do zaokreta u BiH”, kazao je potpredsjednik Komore, dodavši kako je vrijeme da se uvedu restrikcije na uvoz. Po svim međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala postoji klauzula uvođenja privremenih zaštitnih mjera koje bi vrijedile do uklanjanja uzroka zbog kojih je nastala šteta, a ugroženost platne bilance u BiH nastala je uslijed visokog trgovinskog deficita. Kada je u pitanju izvoz na razini FBiH, on je nešto bolji i opća pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,14 posto. U prva dva mjeseca

P

Lasić: nova zaduženja moguća samo za proizvodnju i nova radna mjesta

U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini iznosio je 687 138, dok je broj nezaposlenih iznosio 543 647 osoba, izjavio je potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić.

ove godine, najviše smo trgovali sa zemljama EU, u koje smo izvezli 64, 2 posto od ukupnog izvoza BiH, a najviše smo izvezli u zemlje CEFTE 26, 5 posto. Najviše smo izvozili u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju i Sloveniju. Najbolju pokrivenost uvoza izvozom imamo s Njemačkom, a jedino smo pozitivni s Austrijom, Crnom Gorom, Švicarskom i Nizozemskom što znači da smo iz tih zemlja više izvezli nego uvezli.

Reforma poreznog sustava, PDV

14

Ako BiH ne želi da se suoči s grčkim scenarijem ili novih zaduženjima kod MMF-a, do 2015. godine mora imati pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 85 posto, a za spas ekonomije BiH potrebno je izvršiti reformu poreznog sustava, uvesti dvojnu stopu PDV-a te neto plaće rasteretiti od svih davanja osim prema MIO/PIO-u i porezu na plaće.
Lipanj / Srpanj 2012

„Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme s kojim s slaže i preko 95 posto gospodarstvenika napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u suradnji s drugim relevantnim institucijama. Potrebno je rasteretiti rad, odnosno da opterećenja na neto plaću iznose 44,23 posto, umjesto sadašnjih 73,73 posto, čime bi se privukle strane investicije i kapital, te povećala zaposlenost, a i nitko ne bi imao interesa da ne plaća doprinose. Sva opterećenja na plaću idu u cijenu proizvoda zbog čega mi predlažemo reformu čitavog poreznog sustava u BiH“, ističe Lasić te dodaje kako će morati doći i do promjene PDV-a u našoj zemlji i to uvođenjem dvojne stope. “Naš je prijedlog bio da se uvede dvojna stopa PDV-a ,i to da svi inputi u poljoprivredi iznose 5 posto te da se ta stopa primjenjuje i na osnovne živežne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i slične proizvode, a sve ostalo da bude obuhvaćeno većom

BH Privrednik

aktualno
stopom”, kazao je Lasić. Po njegovu mišljenju, najmanja je siva ekonomija je u PDV-u, a najveća u radu. Prema nekim procjenama BiH bilježi oko 35 posto sive ekonomije. proizvodnji mlijeka za što nisu krivi proizvođači čiji pogoni, po mišljenju europske komisije, u 95 posto slučajeva zadovoljavaju sve europske kriterije, već su krivi političari koji sporo donose odluke“. Nakon ulaska Hrvatske u EU, jako će se postrožiti izvoz naših roba u Hrvatsku, a posebno roba biljnog i životinjskog podrijetla, zbog čega je BiH zatražila da se pravila od Europske unije ne primjenjuju na promet između BiH i Hrvatske od 1. svibnja 2013. godine, već od 1. srpnja jer bi se u tom roku trebala završiti europska akreditaciju naše BATA-e. Što se tiče zabrane uvoza pojedinih proizvoda u BiH, u svim ugovorima postoji odredba kada se mogu uvesti privremene mjere, a koje se uvode kada dođe do značajnih poremećaja na domaćem tržištu. “Mi zadovoljavamo sve uvijete da možemo uvesti privremen mjere i već se pet godina borimo da se prije sezone uvede zabrane za proizvode koje u BiH možemo proizvesti i kvalitativno i količinski dovoljno za zadovoljavanje svojih potreba”, naglasio je Lasić. On je također kazao kako se kroz granični pijelaz u Doljanima ostvaruje oko 4,5 posto prometa s Hrvatskom i Europskom unijom, što znači da će se 95 posto prometa morati usmjeriti na Gradišku, zbog čega bi, po njegovu mišljenju Orašje bilo prikladnije nego Doljani, ali kako je kazao, to pitanje je još uvijek otvoreno. animalnog podrijetla, neće biti više odgovornost Hrvatske. „Prije svega želimo skrenuti pozornost nadležnim institucijama jedne i druge države da dolaze bitno drugačije okolnosti. U poslovnoj zajednici trenutno su svi alarmirani i s jedne i druge strane i svi vode računa o onome što će se događati sutra. Međutim, čini mi se da opća javnost u dovoljnom smislu to nije shvatila, kao da ni dio institucija nije shvatio ozbiljnost onoga u čemu se trenutno nalazimo. Ispred hrvatskog gospodarstva možemo reći kako smo spremni na sve moguće načine pomoći institucijama BiH da prođu lakše onaj put koji je prošla Hrvatska, a koji je bio teži od ijedne članice EU”, dodao je. Robni izvoz BiH prema Hrvatskoj u promatranom razdoblju od pet godina rastao je 45 posto, a hrvatski prema BiH samo 2 posto, čime je napravljen veliki napredak u ravnoteži trgovinske bilance i taj proces, smatraju sugovornici ne bi trebao stati. “Nama su BiH, Slovenija, Srbija, Austrija i Italija bile i uvijek će biti glavni partneri, a sada je najvažnije pitanje kako otkloniti što više prepreka”, istaknuo je Vidošević. Što se tiče izvoza proizvoda animalnog podrijetla, naglasio je kako su u planu dva granična prijelaza za izvoz robe iz BiH jedan u Metkoviću, a drugi u Gradišci, što će za određene robe sigurno poskupiti transport. Dodao je kako nije problem u tehničkoj pripremljenosti objekata u BiH, već je problem akreditacija. U Hrvatskoj je trenutno 80 posto objekata koji mogu normalno raditi na europskom tržištu, dok u BiH veliki broj objekata zadovoljava standarde, ali ako država ne bude mogla garantirati za njih kroz svoje instrumente, njihova roba neće moći na europsko tržište. Dakle veoma je važno da se ne stvori politički problem iz nečega što apsolutno nije politički problem, nego je problem u (...) nefunkcioniranju sustava.
Piše: Cvita K.

Moguće posljedice za BiH nakon ulaska Hrvatske u EU

Za Bosnu i Hercegovinu jako je važna robna razmjena s Republikom Hrvatskom, s obzirom na to da BiH ima najveći obim robne razmjene s tom zemljom. Kada su u pitanju ekonomski odnosi BiH i Republike Hrvatske i mogući problemi u međusobnoj trgovini nakon ulaska RH u EU, komore iz BiH pokrenule su inicijativu da se nedostaci koje BiH ima u međunarodnoj trgovini s Hrvatskom otklone do njenog ulaska u EU. S tim u vezi u Mostaru je održan i sastanak predstavnika gospodarskih komora Republike Hrvatske i FBiH, nadležnih institucija i vodećih kompanija obje zemlje gdje su raspravljali o promjenama u trgovinskim odnosima BiH i Republike Hrvatske u poljoprivrednoprehrambenom sektoru nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Na sastanku je istaknuto da će nakon ulaska Hrvatske u EU gospodarstvenici iz obje zemlje imati većih problema s izvozom roba zbog neprilagođenosti Bosne i Hercegovine strožem graničnom režimu. “Hrvatska je nama najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a ukupan obim vanjske trgovine s Hrvatskom iznosi oko 1 600 000 000 eura”, kazao je Lasić tijekom sastanka, dodavši kako na strani BiH postoji određen deficit, ali je BiH prosječnu pokrivenost s RH postigla iznad prosjeka koji ostvaruje u ukupnoj vanjskoj trgovini. BiH konstantno ima deficit, a u slučaju promjene režima, odnosno kada Hrvatska uđe u EU, taj će se deficit samo drugačije teritorijalno rasporediti. “Sve dok BiH ne proizvede dovoljno roba da svojim izvozom pokrije svoj uvoz ili zamijeni uvoz unutar BiH, nama ostaje deficit. Pitanje je samo teritorijalnog rasporeda, ukoliko ne postignemo te uvjete da vanjsko-trgovinsku bilancu poravnamo”, naglasio je Lasić. „Najveći poremećaji očekuju se u

Vidošević: Dolaze bitno drugačije okolnosti

Govoreći o ulasku Hrvatske u EU i mijenjanju trgovinskog režima te zemlje, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na sastanku u Mostaru je kazao kako će u novom režimu trgovine gubiti i jedna i druga strana, zbog čega je potrebno neke stvari promijeniti, a za što još uvijek ima vremena. Sve ono što će se događati na relaciji Hrvatska i BiH, neće se rješavati na relaciji ZagrebSarajevo, već na relaciji SarajevoBruxelles, dodao je on. Naglasio je kako sve one prepreke kada se govori o BiH koje će se pojavljivati kroz granične prijelaze, veterinarsku zaštitu te akreditaciju u BiH, a što će otežavati robnu razmjenu, naročito proizvoda BH Privrednik
Juni / Juli 2012

15

Predstavljamo usPješne

U Mostaru otvoren najveći tržni centar u Bosni i Hercegovini
Trgovačko-poslovni centar „Mepas mall“ predstavlja izvanredan i jedinstven projekt u Mostaru, ukupne vrijednosti 100 milijuna maraka. Trenutačno zapošljava 700 osoba, a očekuje se da će za pola godine biti zaposleno još oko njih 300.

U

Mostaru je pred velikim brojem uzvanika iz svijeta politike, gospodarstva, kulture i sporta, otvoren stotinu milijuna maraka vrijedan trgovačko-poslovni objekt ‘’Mepas mall’’. Svečanim presijecanjem vrpce, vlasnik centra, širokobriješki poduzetnik Mirko Grbešić i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, pustili su u rad najveći tržni centar u Bosni i Hercegovini. ‘’Godinu dana sam radio na ovom projektu i sada kada je gotov, jako sam zadovoljan i sretan. Želio bih se zahvaliti svim ljudima koji su na bilo koji način doprinijeli da ovaj projekt dovedemo do kraja. Hvala svima koji su došli i time nas podržali. Posebno bih se zahvalio svojoj obitelji koja mi je cijelo vrijeme bila velika podrška’’, kazao je

16

Grbešić u svome kratkom obraćanju tijekom ceremonije otvaranja. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda proglasio je ovaj centar pokazateljem sigurnosti ulaganja na ovim prostorima. Citirajući američkog predsjednika Herberta Hoovera, kazao je kako su upravo ovakvi projekti osnova za oporavak od ekonomske krize. ‘’Ekonomska depresija se ne može izliječiti samo zakonskim aktima i diplomacijom tijela vlasti. Ove se rane isključivo liječe aktivnošću ekonomskog tijela. S obzirom da bh. ekonomija duže vrijeme stagnira, hrabri vizionarski potez poput izgradnje ovakvog centra služe kao izravni poticaj ekonomskom sustavu u BiH, te daje jasan znak da je ekonomski isplativo ulagati na ovim prostorima’’,
Lipanj / Srpanj 2012

kazao je Bevanda. Prvi ovakav projekt u ovom dijelu regije Investitor ovoga projekta je tvrtka Brodomerkur d.o.o. Široki Brijeg u vlasništvu poduzetnika Mirka Grbešića, te nekoliko tvrtki u Hrvatskoj – Brodomerkur (Split), Saponia (Osijek), Koestlin (Bjelovar), Maraska (Zadar), te Kandit (Osijek). Projektant je Gradal Inžinjering d.o.o. Split, izvođač radova A3 d.o.o. Široki Brijeg, dok je tvrtka za iznajmljivanje prostora Colliers International d.o.o. Zagreb. Riječ je o jedinstvenom trgovačkoposlovnom centru smještenom na oko 100 tisuća četvornih metara. Najveći je trgovački centar u regiji s 3 podzemne etažne garaže te 7 nadzemnih etaža. Jednostavan pristup garažama je osiguran iz Ulice kardinala Alojzija

BH Privrednik

Predstavljamo usPješne
Stepinca i Ulice kneza Višeslava, dok su pješački ulazi smješteni na sve četiri strane zgrade. Glavni ulaz u prodajni centar s impozantnim pročeljem nalazi se u Ulici kardinala Stepinca. Na katu ispod razine prizemlja nalazi se veliki supermarket na površini od oko 3.000 metara četvornih. U prizemlju Mepas Malla nalaze se raznovrsne ponude modnih marki i servisnih jedinica (banka, pošta i sl.). Na prva tri kata centra nalaze se raznovrsni modni brendovi, drogerije, parfumerije, sportske trgovine, dječji odjeli, igraonice, home decor, dok je tzv. “entertainment floor” ili zabavni kat smješten na 4. katu trgovačkog centra. Tu se nalazi multiplex kino s 5 dvorana, 3d ekranima sa 700 sjedala koje se zbog potrebne visine proteže kroz 3 kata. Za sve ljubitelje kuglanja tu je i kuglana s osam staza, u sklopu koje se nalaze bilijarski stolovi. Na petom katu je uredski dio predviđen za razne namjene, dok su na šestom katu predviđene kongresne i konferencijske dvorane, kao i restoran na 2000 metara četvornih s a la carte ponudom, ponudom u sklopu hotelskog aranžmana ili za svadbene i druge svečanosti. Na sedmom katu i mansardi napravljen je prvi suvremeni hotel s 5 zvjezdica u Mostaru s više od 160 ležajeva, kao i s više od 80 smještajnih jedinica, wellness i fitness sadržaja i zatvorenim bazenom. Dodatnu prepoznatljivost centra naglašava i stakleni krov, koji danju osigurava protok svijetlosti, stvarajući posjetiteljima ugodniju atmosferu za druženje i kupovinu. U Mepas mallu nalazi se i najpoznatiji svjetski lanac brze hrane i usluge McDonald’s, jedan od najvećih i najpoznatijih svjetskih brandova, kao i mnogobrojni caffe barovi, svaki poseban i jedinstven na svoj način. U narednih godinu dana očekuje se oko 4 milijuna posjetitelja Prije ceremonije otvaranja u prostorijama centra upriličena je konferencija za novinare na kojoj je istaknuto kako će u narednih dvanaest mjeseci kroz najveći tržni centar u BiH - Mepas mall u Mostaru proći oko četiri milijuna posjetitelja. Mnogobrojnim novinarima obratili su se gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, direktorica Mepas malla Ljiljana Bošnjak, predstavnik

Mepas mall u brojkama

• • • • • • •

Ukupna bruto površina 99.408 m² Ukupna komercijalna površina za najam 22.681 m² 3 podzemne etaže garaža, 605 parkirnih mjesta, brutto površine 31.612 m² 7 nadzemnim etaža, 2 etaže hotela, 6 panoramskih dizala Supermarket, netto površine 2.920 m² 90 trgovina svjetskih i poznatih brandova 5 kino dvorana, 699 sjedala, površine 1.600 m²

agencije Colliers International d.o.o. Zagreb Nenad Peris, te voditelj marketinga Mepas malla Josip Jurilj. ‘’Danas je vrlo lijepo biti gradonačelnik Mostara’’, kazao je Ljubo Bešlić koji je iskazao oduševljenje činjenicom da je ova vrijedna investicija napravljena baš u Mostaru. ‘’Otvara se novi objekt

koji predstavlja novi imidž grada. Važno je reći kako je ovo, u situaciji kada se uglavnom priča o štrajkovima, otkazima i problemima, objekt koji zapošljava veliki broj mladih ljudi. To je zasigurno i poticaj za ulagače koji žele doći i raditi u Mostaru. Ovaj centar Mostaru će dati sadržaje kojih dosada

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

17

Predstavljamo usPješne
nije bilo, te mogućnost da se vrati na mjesto koje mu odavno pripada, a to je mjesto regionalnog središta, ne samo u trgovačkom, nego i u svakom drugom smislu’’, kazao je mostarski gradonačelnik, koji se zahvalio Mirku Grbešiću te mu čestitao na hrabrom potezu u trenutcima recesije. ‘’Želim čestitati i svima onima koji su dobili posao te im poželjeti uspješan rad, a svima nama dobru trgovinu i ugodan boravak u ovim prostorima’’, poručio je Bešlić. Direktorica centra Ljiljana Bošnjak iznijela je nekoliko podataka o novom objektu. Podsjetila je kako je izgradnja istog započela 31. listopada 2010. godine, te kako je izgrađen za svega godinu i pol dana. Investitor projekta je tvrtka Brodomerkur d.o.o. Široki Brijeg, u vlasništvu poduzetnika Mirka Grbešića, koji je ujedno i vlasnik Mepas malla. Centar se prostire na površini od gotovo 100.000 četvornih metara namijenjenih za iznajmljivanje. Posjetitelje očekuje 605 besplatnih parking mjesta, raspoređenih na tri etaže, a u podzemne garaže može se ući iz Ulice kardinala Alojzija Stepinca i Ulice kneza Višeslava.“ Do današnjeg dana ugovore je potpisalo 69 zakupaca, a osigurano je minimalno sedamsto novih radnih mjesta. Zara, Pull&Bear, Bershka i Stradivarius su brendovi koji se po prvi puta javljaju u BiH“, kazala je Bošnjak. Govoreći o svim brandovima koji su se okupili u Mepas mallu, predstavnik Colliers Internationala Nenad Peris kazao je

kako je njihova prisutnost u Mostaru rezultat brojnih pregovora i lobiranja koji su iznimno dugo trajali. ‹›Kada smo potpisali ugovor s gospodinom Mirkom Grbešićem, na ovom mjestu nije bila niti rupa. Ušli smo u projekt i imali smo jako velika očekivanja. Počeli smo prije 24 mjeseca, i ova imena što ih ovdje vidite po prvi puta u BiH su tu zbog lobiranja koja su trajala do 18 mjeseci››, kazao je Peris. Primjerice, Zara je, kako je naveo, produkt rada cijelog tima Colliers Internationala, koji je kroz dvanaest mjeseci predstavljao grad Mostar, čitav projekt i kapacitete ove regije. Istaknuo je i ‹›CineStar›› koji je prepoznao projekt, strukturu i grad u koji je došao.››Naš cilj je bio da ovaj centar postane operativan i uspješan.

Mostar dobiva prvi CineStar multipleks u Bosni i Hercegovini

Danas vidimo da je to postao. Međutim, u interesu svih naših poslovnih partnera je da on bude uspješan i u slijedećih pet, deset, petnaest do dvadeset godina. To je srž našega posla koji smo uspješno uradili››, naglasio je Peris.

Pored prodajnog dijela, postoje velika očekivanja i od zabavnog sadržaja koji će se naći u najvećem tržnom centru u BiH. Voditelj marketinga Mepas malla Josip Jurilj najavio je kako će svi posjetitelji moći uživati u brojnim zabavnim sadržajima, posebno istaknuvši ‘’CineStar’’ kojeg dosad nije bilo na bh. tržištu. ‘’Odavno je poznato kako je Mostar jedini veliki grad u BiH bez kino dvorane. Zadovoljstvo mi je najaviti kako Mepas mall u Mostar dovodi koncept CineStara – multipleks kina s pet zvjezdica. To je najsuvremenije opremljeno kino s prostorom od 1400 četvornih metara, pet kino-dvorana od kojih je jedna u 3D tehnologiji, te gotovo 700 sjedala’’, kazao je Jurilj. Mostar, grad koji je nekada imao dva kina, a od rata nema ni jedno, napokon će dobiti kino, i to ne bilo kakvo nego najbolje u BiH, kino koje po svemu prati svjetske trendove, a gledateljima omogućava uživanje u potpuno novoj dimenziji filma. Bit će to mjesto različitog zabavnog sadržaja, mjesto koje će napraviti kulturni “bum” i

18

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Predstavljamo usPješne
promijeniti kulturnu sliku Hercegovine i šire. Pet dvorana CineStar Mostar bit će u potpunosti digitalizirano kino s pet dvorana ukupnog kapaciteta od oko 700 sjedala. Čak tri dvorane bit će opremljene RealD 3D tehnologijom, a CineStar će i u Mostaru predstaviti svoju ultimativnu kinodvoranu, CineStar extreme, s platnom veličine 100 metara četvornih. U CineStaru Mostar prikazivat će se prosječno 150 novih filmskih naslova godišnje, a osim filmova posjetitelji će moći uživati i u alternativnim sadržajima poput live prijenosa koncerata, opera, baleta i sportskih događanja, objedinjenih pod nazivom “Spektakli u CineStaru’’. Svi posjetitelji multipleksa CineStar Mostar imat će osigurano besplatno parkiralište. Za potpuni užitak gledanja filmova multipleksi CineStar osiguravaju komforne klimatizirane dvorane s “wall to wall” platnima i apsolutno najboljom svjetskom audiovizualnom tehnologijom koja uključuje Barco digitalne projektore, Doremi servere i RealD 3D tehnologiju. Posebne pogodnosti i to uvođenje posebnih Stars Club 2X bonus kartica, studentskih kartica, ponoćnih i skrivenih premijera, filmskih matineja, online kupnjom ulaznica, ispisom istih kod kuće te najsuvremenijim RealD 3D naočalama koje uključuju i dječje naočale malih dimenzija, tvrtka zadovoljava sve vrhunske svjetske standarde u branši. Svaki multipleks funkcionira i kao event i konferencijski centar koji povezanošću videolinkovima podržava konferencije za više tisuća ljudi. U ultimativnim CineStar extreme dvoranama, kakve su dvorane i u Mostaru, slika se projicira iz najmodernijeg Barco DP2K-32B projektora, koji je zaslužio mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najsvjetliji kinoprojektor na svijetu, na gigantsko platno premazano srebrom koje maksimizira količinu svjetla koje se reflektira natrag u publiku. U CineStar extreme dvorane instaliran je najmoderniji JBL zvučni sustav na svijetu, a poseban raspored sjedala, uz kristalno jasnu sliku, omogućuje gledateljima ne samo da uživaju u filmu, već i da svim svojim osjeti-lima budu dio istoga. Otvaranjem Mepas mall-a mostarci, ali i svi drugi posjetitelji ovog grada imaju priliku na potpuno novi način doživjeti kupovinu, a usluge koje nudi ovaj tržni centar približit će grad na Neretvi onome što imaju najveće europske i svjetske prijestolnice. Smješten u samom centru Mostara, centar će postaviti nove standarde u ponudi modnih, zabavnih, gastro i poslovnih sadržaja. Atraktivna arhitektura koja privlači pozornost prolaznika i poznati svjetski brendovi čine Mepas mall najatraktivnijom modnom destinacijom u regiji. Mepas mall je najveća poslijeratna investicija u Mostaru u koju je uloženo oko 100 milijuna maraka. Zamisao je investitora Mepas grupe na čelu s gosp. Mirkom Grbešićem da Mepas mall bude regionalni centar u četverokutu od Splita, Livna, Sarajeva i Dubrovnika.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

19

Predstavljamo usPješne

U

Grupacija Gudelj uz rame europskim tvrtkama

Grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, bavi se trgovinom naftom i naftnim derivatima. Zahvaljujući činjenici da kontinuirano rade na širenju svoje mreže benzinskih crpki, u ovim vremenima teške ekonomske krize, uspijevaju osigurati i nova radna mjesta. U međuvremenu su, kao vlasnici, u rad pustili naftni terminal sa sjedištem u Širokom Brijegu.
z postojeće benzinske crpke, kupcima prepozatljive pod imenom Eurotank 1 i 2, koje imaju na području Viteza, kupili su i novu crpku u Širokom Brijegu, koja je s radom počela prije godinu i pol, a najavljivane aktivnosti na početku rada benzinske crpke u Dugom Ratu, u Republici Hrvatskoj, privode se kraju. Mreža benzinskih crpki širi se i u srednjoj Bosni.

Sustav za brigu o okolišu usklađen je sa svim propisima

Jedan od najznačajnijih bh. uvoznika i distributera nafte i naftnih derivata, grupacija Gudelj d.o.o. iz Viteza, naftu distribuira putem svojih benzinskih crpki, a od 2005. godine, preko firme kćerke, G-Tanka, uvozi i distribuira naftu na veliko. Benzinske crpke Eurotank nude goriva sukladna suvremenim europskim normama i s najnižom cijenom na tržištu. Isti poslovni planovi vrijede za sve benzinske crpke, koje djeluju u sastavu grupacije Gudelj. Svoje ciljeve ostvaruju kroz Marketinško – prodajno odjeljenje, smješteno u Poslovnom centru u Vitezu, u okviru kojeg se nalaze pravno i financijsko odjeljenje i generalni zadaci i Prodajni centri ulja i uljnih derivata, koji uključuju i benzinske crpke Eurotank. U vlasništvu tvrtke je i vozni park s transportnim vozilima za dostavu nafte i naftnih derivata izravno iz rafinerije i vozila za distribuciju goriva kupcima na lokalnom tržištu. Uvažavajući činjenicu da se svijet, pa tako i BiH, sve više susreću s ekološkim problemima, grupacija Gudelj iz Viteza je kao ozbiljan poslovni subjekt na sebe preuzeo obvezu očuvanja prirodne sredine. Od početka poslovanja, jedan od primarnih ciljeva jeste distribucija naftnih derivata koji su sukladni s

20

ekološkim normama koje propisuje Europska unija. Sustav za brigu o okolišu i ljudima prilagođen je svim propisima države BiH. Visoke stadarde, koje je propisala država, poduzeće Gudelj d.o.o. je ispunio među prvima. Nije zanemarivo spomenuti da je samo za te namjene utrošeno oko 300 tisuća KM. Osim toga, stalna su ulaganja u održavanje i zamjenu sondi, separatora otpadnih voda, raznih filtera i drugog, na što se također izdvaja značajan iznos od oko 50 tisuća KM godišnje. S pravom se benzinske crpke iz sastava tvrtke Gudelj d.o.o mogu svrstati uz bok suvremenih benzinskih crpki iz zemalja Zapadne Europe. Također je i vozni park, njihova trasportna vozila, opremljena po najvišim europskim kriterijima i stadardima, jer bez toga ne bi ni bilo direktnog uvoza goriva iz Madžarske. Visoke i strogo kontrolirane kriterije zadovoljavaju i skladišni objekti, spremnici, sustavi podzemnih spremnika i cjevovoda na crpkama. Najnovija tehnologija primjenjuje se i na dosadašnjim, ali i u gradnji novih benzinskih crpki.
Lipanj / Srpanj 2012

Nagrada europskog pokreta u BiH

Svoju brigu za sredinu u kojoj posluju, u poduzeću Gudelj d.o.o. iz Viteza, ali i kompletnoj grupaciji Gudelj, koju, uz ostale, čini i najveći kamenolom dolomita Kalvarija Cop, specijalizirano poduzeće za eksploataciju i preradu dolomitnog agregata s kamenoloma u Malom Mošunju, općina Vitez, iskazuju i na druge načine. Redoviti su sponzori raznim sportskim kolektivima i natjecanjima, a potporu pružaju i u radu raznih građanskih inicijativa i udruga, planinarskim društvima i njihovim akcijama. Ne iznenađuje stoga nagrada, koja je upravo Kalvariji Cop uručena od strane Europskog pokreta u BiH, kao jednom od najuspješnijih i najeuropskijih poslovnih subjekata u BiH.
Piše: D. Sivonjić

BH Privrednik

BH regije

U

Potpisan ugovor o izgradnji 5 km autoceste na južnom dijelu koridora VC

Predstavnici konzorcija češke tvrtke OHL ŽS i poduzeća Niskogradnja Laktaši potpisali su u Mostaru s Javnim poduzećem Autoceste Federacije BiH ugovor o izgradnji pet kilometara duge dionice Zvirovići – Kravice na južnom dijelu koridora Vc.
govor je vrijedan 61,6 milijun eura, ugovoreni rok za završetak radova je 20 mjeseci, a sredstva su osigurana iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Po riječima direktora JP Autocesta FBiH Ensada Karića, radi se o iznimno zahtjevnoj dionici s kilometrom i pol mostova i vijadukata te s tunelom dužine pola kilometra. “Po završetku ove dionice imat ćemo kompletnu prometnicu od Međugorja do Kravica u funkciji, uključujući i granični prijelaz koji je u fazi rješavanja s državnim Ministarstvom prometa i komunikacija”, kazao je Karić. S danas potpisanim ugovorom na koridoru Vc u izgradnji je 26 kilometara prometnica, ukupne vrijednosti 420 milijuna maraka. Što se tiče konačnog završetka cjelokupnog koridora od Save do mora, direktor Autocesta FBiH kazao je kako se točan datum iz današnje perspektive ne može znati, no prema postojećim planovima i projektima, do kraja 2014. Bosna i Hercegovina imate će 66 kilometara autoceste u funkciji. Govoreći o referencama češke tvrtke OHL ŽS, koja je posao zajedno s Niskogradnjom Laktaši dobila na međunarodnom natječaju, generalni direktor Michal Štefl ja kazao da je tvrtka trenutno angažirana na nekoliko velikih infrastrukturnih projekata širom svijeta, poput izgradnje mosta preko rijeke Ob u Rusiji, zatim izgradnje željezničkog tunela ispod Bosfora te izgradnja pruge Meka - Medina. OHL ŽS bila je angažirana i na izgradnji hrvatskih autocesta, kao i na izgradnji prometnica u Rumunjskoj i Bugarskoj. «Ovdje u Hercegovini radi se o zahtjevnom projektu, koji je zbog globalne financijske krize na rubu isplativosti, ali uvjeren sam da ćemo posao obaviti na vrijeme i kvalitetno», dodao je Štefl. Federalni premijer Nermin Nikšić u svom obraćanju medijima najavio je

ubrzanje izgradnje novih kilometara na koridoru Vc te ispunjenje obećanja aktualne vlade da će do kraja mandata izgraditi više kilometara autoputa nego sve prethodne vlade zajedno. «Danas mogu najaviti i to da ćemo do kraja svibnja potpisati ugovor u vrijednosti 200 milijuna konvertibilnih maraka

za dionicu Tarčin – Suhodol. Također, uskoro će na snagu stupiti nova zakonska rješenja o eksproprijaciji, čime se stvaraju pretpostavke da se ono što nije sporno gradi, a da je ono što je problematično rješava u hodu», zaključio je Nikšić.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

21

BH regije

U

U BiH se po stanovniku popije pet litara vina, a u Hrvatskoj 28

U sklopu 15. međunarodnog sajma gospodarstva “Mostar 2012.” održan je okrugli stol na temu “Europska budućnost poljoprivrede i vinara BiH”. Na rang listi najvećih proizvođača vina na prva tri mjesta su Italija, Španjolska i Francuska.

tim zemljama popije se godišnje oko 50 litara vina po stanovniku. U Hrvatskoj je potrošnja vina po stanovniku 28 litara, dok je u Bosni i Hercegovini ta brojka znatno manja, odnosno 2011. godine je iznosila 5,4 litra po stanovniku, istaknuto je na okruglom stolu pod nazivom „Europska budućnost poljoprivrede i vinara u BiH“, održanom u sklopu 15. međunarodnog sajma gospodarstva „Mostar 2012.“. Prije rata BiH je imala 5 781 hektar vinograda, dok danas ima 3 250 hektara prekrivenih vinom lozom. Ratne štete su prepolovile površine (procjena oko 3000), a međunarodni promet vinom zbog utjecaja krize imao je blagi pad, stoga je, kako je istaknuto na okruglom stolu, nužno tražiti nove razgovore s Europskom komisijom u cilju zaštite postojeće trgovine u zadnje tri godine. Okrugli stol organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije u suradnji s Agronomsko i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Agromediteranskim fakultetom Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. U radu okruglog stola, na kojem su nazočili predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Denis Lasić , ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Donko Jović i ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Semin Borić, sudjelovali

22

su priznati stručnjaci iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“. Premijer Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Denis Lasić istaknuo je kako je cilj okruglog stola ponuditi smjernice i odgovore za izazove koji su pred poljoprivredom, a posebice pred vinarstvom, a sve u cilju da Hercegovina postane prepoznatljivija regija, kako u okruženju, tako i šire. “Svjesni smo što imamo ponuditi i da imamo na što biti ponosni. I zato smo odlučili da naše proizvode, naša iskustva i naša znanja podijelimo s onima od kojih možemo još više naučiti, ali i onima kojima možemo nešto od našeg znanja darovati“, kazao je premijer Lasić, dodavši kako je Vlada HNŽ-a također svjesna svoje uloge u cijelom procesu razvoja gospodarstva. Naglasio je je kako je obveza Vlade stvoriti zakonski ambijent, koji će biti na usluzi, a ne prepreka poduzetnicima i poljoprivrednicima koji se bave različitim granama proizvodnje i koji žele svoje poslovne ideje pretočiti u nove projekte. „Naša je zadaća i pomoći poljoprivrednim proizvođačima i
Lipanj / Srpanj 2012

gospodarstvu općenito, da, i kroz ovakve sajamske priredbe, svoje proizvode i usluge prezentiraju potencijalnim partnerima i široj javnosti. I zato je Vlada prihvatila i bezrezervno podržala ideju da se Hercegovačko-neretvanska županija jedinstveno predstavi i da posjetiteljima omogući da, na jednom mjestu, vide bogatu ponudu vrijednih hercegovačkih ruku, koje zajedno s prepoznatljivim ljepotama naše Županije od Prozora-Rame, Konjica i Jablanice, preko Mostara, Čitluka, Stoca, pa do Ravnog i Neuma, čine jedinstven turistički, ali i gospodarski sadržaj“, kazao je Lasić. Nakon završetka okruglog stola, upriličena je svečanost na kojoj je premijer Lasić uručio priznanja vinarima i vinima, koja su ocijenjena kao najbolja na desetom međunarodnom ocjenjivanju vina, koje se održava u sklopu podsajamske manifestacije Međunarodni dani turizma. Ove godine na mostarski sajam pristiglo je oko sedamdesetak uzoraka vina iz cijele regije. Apsolutni pobjednik je Traminac (ledena berba 2009),

BH Privrednik

BH regije
proizvođača Misna vina d.o.o Đakovo i to je vino jedino zaslužilo Veliku zlatnu medalju. Vina su ocjenjivana po grupama, metodom 100 pozitivnih bodova. Pobjednik u kategoriji žilavke je Kameno vino, Vinarije čitluk, berba 2011. Najbolje ocjenjeno crno vino i ujedno najbolje vino sorte blatina je Blatina proizvođača Vinarija Zadro. Prigodom uručenja priznanja, čestitajući najboljim vinarima na osvojenim nagradama, premijer Lasić je još jedanput podcrtao kako je vinarstvo ono po čemu je Hercegovačkoneretvanska županija i cijela hercegovačka regija uvijek bila prepoznatljiva, dodavši kako je duboko uvjeren da će zahvaljujući radu i kvaliteti vina koja se na ovom području proizvode biti još prepoznatljivija u vremenu pred nama.
Piše: Cvita K.

snovni je cilj ovog projekta jačanje institucionalne i ekonomske suradnje gradova Tuzla i Vukovar, s fokusom na razvoj ekonomskih sistema i uspostavljanje mreže za suradnju malih i srednjih poduzeća u oba područja. Ukupna je vrijednost projekta 317 151,99 eura, a projekt se implementira u razdoblju od dvije godine.

Vodeći je partner Projekta InECo Općina Tuzla u partnerstvu s Udruženjem samostalnih privrednika općine Tuzla, a vodeći je partner iz Hrvatske Grad Vukovar u partnerstvu s Agencijom za razvoj Vukovara (VURA). Jačanje institucionalne i ekonomske suradnje Tuzle i Vukovara ostvarit će se preko jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u prekograničnom području, a posebno u oblastima informacijskokomunikacijskih tehnologija, izvoznih i inovativnih sektora u oba područja, te umrežavanjem malih i srednjih poduzeća i institucija koje pružaju podršku razvoju ovih sektora.

O

Najbolje prakse u lokalnom ekonomskom razvoju

U Tuzli je održana druga Konferencija prekogranične suradnje pod nazivom “Najbolje prakse u lokalnom ekonomskom razvoju”, a u sklopu projekta “Inovativno umrežavanje i ekonomska suradnja Tuzle i Vukovara” (InECo).

Posebna pažnja bit će usmjerena na jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške novim i razvoju postojećih malih i srednjih poduzeća. Na konferenciji su predstavljeni primjeri uspješnog upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem u općini Tuzla, rezultati 6 projekata prekogranične suradnje koji se implementiraju i u Općini Tuzla (InECo, program SeeNet, NERDA, NBR BH Privrednik
Juni / Juli 2012

Modriča, BIT Centar Tuzla i Centar za razvoj poduzetništva Tuzla) te politika razvoja poslovnih inkubatora u BiH. Cilj je ove konferencije predstavljanje zajedničkih napora za poboljšanje poslovnog okruženja za mala i srednja poduzeća, razvoj poduzetništva i sinergijeskih efekata u implementaciji projekata prekogranične suradnje.
Piše: M. Mlakić

23

BH regije

T

Izvoznici upozoreni na potrebu ishođenja certifikata
2010. godini kada je preko resornog ministarstva izdvojila 130.000,00 KM za one poduzetnike koji su uvodili međunarodne standarde“, kazao je ministar Marijan Oršolić. Predsjednik Gospodarske komore Zvonko Mišković obećao je i financijsku potporu tvrtkama opredijeljenim na uvođenje međunarodnih certifikata. „Komora je ta koja će vam pomoći u svim procesima vezanim za postizanje međunarodnih standarda jer svima nam je u interesu u Posavskoj županiji da poduzeća budu kvalitetna i imaju sve potrebne dozvole za obavljanje posla na najvišoj kvalitetnoj razini, što će istodobno podići i konkurentnost poduzeća na međunarodnom tržištu“, istaknuo je Mišković. Agencije Mira Bajić. Tom su prigodom pojasnili značaj uvođenja standarda u određene oblasti života i rada. „Uvođenje certifikata je približavanje europskom i svjetskom tržištu, stoga je obavezna standardizacija poslovanja u svim segmentima, od proizvodnje hrane, šumarstvu, drvnoj, metalnoj i elektro industriji. Uvedeni standardi od 1. siječnja 2012. godini već su postali ograničavajući faktor za izvoz roba i usluga iz BiH prema Europi. Od početkom ove godine već određene grupe proizvoda, kao što su drvna i građevinska industrija, proizvodi elektro i metalne struke ne mogu ići prema europskom tržištu bez posjedovanja određenih certifikata, dokumenta kojim se potvrđuje da je određena tvrtka uvela međunarodne standarde što ukazuje na značaj ove oblasti“, naglasio je, uz ostalo, Šemić.
Piše: Z. Živković

Ministarstvo gospodarstva i prostornog uređenja Vlade Posavske županije i Gospodarska komora Posavske županije organizirali su u suradnji s Agencijom za savjetovanje „Qualitas Int“ iz Sarajeva prezentacije za gospodarstvenike tri posavske općine.
ema je bila standardizacija poslovanja, aktualni europski i svjetski standardi koje trebaju posjedovati tvrtke ukoliko su orijentirane na izvoz ali i plasiranje roba unutar BiH.

Uvodne riječi na skupu u Orašju uputio je predsjednik Skupštine Gospodarske komore Redžo Omerbašić a zatim su gospodarstvenike pozdravili ministar gospodarstva i prostornog uređenja Marijan Oršolić te predsjednik Gospodarske komore Posavske županije Zvonko Mišković. „Uvođenje međunarodnih standarda je važna tema koju moraju pratiti tvrtke i uvoditi sve potrebne standarde žele li biti sa svojim proizvodima na europskom tržištu. I dosadašnji rad ministarstva u okviru Vlade Posavske županije poticao je uvođenje međunarodnih standarda tako da su te aktivnosti bile pojačane od 2007. do 2010. godine. Vlada je osobito podupirala financijski ovu oblast u

Na temu prezentacije o aktualnim europskim i svjetskim standardima govorili su u ime Agencije „Qualitas Int“ Sarajevo, mr. sci. Ismet Šemić i vlasnica

24

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

BH regije

Prof dr. sc. Darko Tipurić posjetio Sveučilište “Vitez”
Četiri stotine i pedeset stručnih knjiga iz oblasti ekonomskih, pravnih i informatičkih znanosti donio je u Vitez i darovao Sveučilištu u ovomu gradu, ugledni profesor, donedavno dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr. Darko Tipurić.

S posebnim zanimanjem i respektom pratim velike gospodarske iskorake koji su u Vitezu napravljeni u poslijeratnom periodu. Isto tako pratim i napore ljudi, njihovu želju i odlučnost da ovdje, u srednjoj Bosni, gdje je, unatoč svemu, opstao i ostao hrvatski narod, učine Sveučilište “Vitez” najperspektivnijim, najboljim, ne samo u BiH, nego u nekim segmentima i na području šire regije. I na dobrom su putu da to i naprave”, kazao je dr. Tipurić, ističući kako njegov dolazak u Vitez ima i cilj dati podršku prijateljima, poznatom gospodarstveniku Franji Rajkoviću, rektoru Sveučilišta dr. Nikoli Grabovcu..., ponuditi pomoć u tim nastojanjima. “Vjerujem”, dodao je dr. Tipurić, “da će ovdašnji ljudi, Hrvati, ali i njihovi susjedi drugih nacionalnosti, biti sretni i ponosni što imaju moderno, na visokim standardima ustrojeno Sveučilište.” Profesor Tipurić nije krio da je bilo i razgovora o njegovom mogućem angažmanu u nastavnom procesu Sveučilišta. “Sveučilište “Vitez” ima, i to zaista nije kurtuazija, respektabilan nastavnički kadar i bit će mi čast, bude li prilike i za konkretnu suradnju. Bude li tako, sa zadovoljstvom i punim angažmanom dat ću svoj skromni doprinos razvoju i napretku ovoga Sveučilišta. Jer, ugledni profesor, rektor Grabovac, sa svojim suradnicima uradio je u proteklih pet godina pravo čudo na svoj i na ponos vrijednih viteških gospodarstvenika koji su uložili svoj novac i kupili većinski vlasnički paket Sveučilišta “Vitez” i tako rekli mnogo toga o svojim vizijama, planovima i perspektivama. Jer, sam projekt Sveučilišta na čijem su čelu ugledni gospodarstvenici koje predvodi Franjo Rajković, je za svaku pohvalu i potvrda je, kroz suradnju gospodarstva i

akademske zajednice, ispravnosti puta kojim ova sredina ide. To, uostalom, pokazuju primjeri zemalja suvremenog demokratskog i naprednog svijeta, a vjerujem da će ova regija pokazati da

može, uz najbolje poduzetnike u Bosni i Hercegovini, što je neprijeporno, imati i najbolje Sveučilište”, poručio je dr. prof. Darko Tipurić.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

25

bh regije

Uvoz mesa u BiH povećan je u odnosu na prva četiri mjeseca 2011. godine kada je u BiH uvezeno 9.256 tona mesa, čija je vrijednost iznosila 32 milijuna KM” rekao je Kovačević i dodao da je smanjen izvoz, jer je za četiri mjeseca 2011. iz BiH izvezeno 1.617 tona mesa vrijednog pet milijuna maraka. Istaknuo je da se meso uvozilo iz zemalja regije, te Njemačke, Nizozemske, Slovenije i Italije. Predsjednik Udruge uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić rekao je da su više puta upozoravali na problem prekomjernog uvoza mesa, ali da nitko od nadležnih nije poduzeo nikakve mjere za ograničenje uvoza mesa, ali i drugih proizvoda koji su preplavili tržište. „Svjesno se uništava domaća proizvodnja i uskoro nećemo imati ništa domaće u trgovinama. Pored toga, domaći proizvodi su mnogo kvalitetniji, dok su uvozni niže kvalitete, ali i jeftiniji, zbog čega se i kupuju“, rekao je Maljčić i dodao da su prosvjedi domaćih

BiH zatrpana mesom sumnjive kvalitete

U BiH je za samo četiri mjeseca ove godine uvezeno 9.570 tona mesa vrijednog 36 milijuna maraka, što je šest puta više od vrijednosti izvezenog mesa u istom periodu. Načelnik Odjela za komunikacije u Upravi za izravno oporezivanje BiH, Ratko Kovačević rekao je da je iz BiH za četiri mjeseca 2012. izvezeno 1.766 tona mesa u vrijednosti od šest milijuna KM.

proizvođača jedini način da se spriječi prekomjeran uvoz. Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac kazao je da su domaći proizvođači nezaštićeni. „Još jednom ćemo staviti na papir sve naše probleme i proslijediti nadležnim

institucijama jer prekomjeran uvoz uništava ionako krhku privredu Srpske“, rekao je Usorac. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je da u BiH ne postoje ozbiljni sustavi kontrole kvalitete i starosti mesa. „Sustav kontrole uvoza mesa u BiH nije dovoljno rigidan i ne prati promjene u zakonskoj regulativi u drugim zemljama, zbog čega se događalo da se uvozilo meso staro više godina. Resorna ministarstva na razini Srpske i FBiH nisu dovoljno povezana i organizirana, zbog čega nije ni zaštićena domaća proizvodnja“, ističe Pavlović. Pavlović je naglasio da, ukoliko BiH želi nešto uraditi kako bi spriječila prekomjeran uvoz mesa i drugih proizvoda i time zaštitila domaću proizvodnju koja se gasi, treba formirati ekipu ekonomskih eksperata, koji bi trebalo definirati uvjete za zaštitu domaće proizvodnje, koja iz dana u dan sve više tone.

Mjere

Piše: M. Mlakić

26

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

bh regije

Oglašavanje drugačije od drugih brendirana pokretna traka za prtljagu
Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, Coloseum Club je predstavio prvu brendiranu traku za prtljag u regionu. U suradnji sa sarajevskim aerodromom, Coloseum Club je brendirao pokretnu traku kao vrpcu američkog ruleta.
Sarajeva već po samom dolasku na aerodrom pokažemo i našu sarajevsku, kreativnu stranu. Prve reakcije putnika su bile odlične, što nam je pokazatelj da smo odlukom o brendiranju i postavljanju trake napravili odličan potez. Iskreno se nadamo da smo ostalim bh. kompanijama ovim dali primjer kako da razmišljaju »izvan kutije« i okrenu se novim, inovativnim načinima oglašavanja i svrsishodnog marketinga«, rekla je ovom prilikom Ajla Ahmetagić, marketing manager Coloseum Cluba. »Veliko nam je zadovoljstvo da je kvaliteta usluga koje pruža Međunarodni aerodrom Sarajevo prepoznao i Coloseum club. Ono na čemu smo se bazirali u posljednje vrijeme je poboljšanje razine usluga koje pružamo našim korisnicima i poslovnim partnerima. Sama odluka o brendiranju trake za prtljag pokazala se kao odličan potez, što pokazuje da je Aerodrom Sarajevo spreman za sve vrste inovativnog oglašavanja. Činjenica da kroz Aerodrom Sarajevo u prosjeku prođe više od dva milijuna ljudi godišnje dovoljno govori o samoj funkcionalnosti prostora za promotivno oglašavanje«, izjavio je Darijan Veličan, marketing manager Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Kako ističu Darijan Veličan i članovi marketing tima Coloseum Cluba, ovo je alat gerila-marketinga na koji su zaista ponosni i koji je još jednom potvrdio da su obje strane udružene u ovom projektu donijele ispravnu odluku kada su se odlučili za nekonvencionalne načine reklamiranja. Marketing nije sam sebi svrha i sigurno je da je ispravno ulagati u projekte od multiplicirane vrijednosti.
Piše: M. Mlakić

B

rendirana traka za putnički prtljag je jedinstven projekt u regiji. U cijeloj Europi postoji još samo jedna slična, i to na venecijanskom aerodromu. Riječ je o vrlo složenom projektu koji je bio dugotrajno

pripreman. Sama traka se sastoji od 246 zasebnih elementa i njihovo spajanje u jednu cjelinu je trajalo nekoliko tjedana. »Izuzetno smo sretni što je baš Coloseum Clubu pripala čast da posjetiteljima

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

27

bh regije

astanak je održan u Franšiznom centru BiH u Vitezu, a prethodio mu je sastanak u Sarajevu gdje su gosti iz Austrije dobili opće informacije o stanju metalnog sektora u BiH, o carinskim procedurama i posjeta tvrtki RUDSTROJ u Kaknju. „Austrijske tvrtke, njih sedam, poslale su svoje predstavnike u BiH s ciljem uspostave suradnje s bosanskohercegovačkim tvrtkama u oblasti prodaje i plasmana njihovih proizvoda u BiH ali i na području šire regije, te s tvrtkama s kojim bi uspostavili suradnju u proizvodnji”, kazao je, nakon sastanka u Vitezu, Sigmund Nemeti, savjetnik u Trgovinskom odjelu austrijskog veleposlanstva u Sarajevu.

S

Susret viteških i austrijskih gospodarstvenika

Udruga poslodavaca Vitez na čelu s predsjednikom Jozom Miškićem i Trgovinski odjel austrijskog veleposlanstva u Sarajevu, organizirali su susret austrijskih i bosanskohercegovačkih predstavnika tvrtki koje se bave strojogradnjom, izgradnjom postrojenja i metalopreradom.

Predstavnici uglednih austrijskih tvrtki bili su u prilici upoznati se sa željama, mogućnostima i kapacitetima 25 tvrtki, uglavnom metaloprerađivačkih, s područja cijele BiH, a vrijedne poslovna iskustva prezentirao im je predsjednik Udruge poslodavaca Viteza, Jozo Miškić, direktor podružnice u Vitezu poznate austrijske tvrtke Bogner Edelstahl. Kako nam je kazao savjetnik u

austrijskom veleposlanstvu, Sigmund Nemeti, predstavnici austrijskih i bosanskohercegovačkih tvrtki, nastavili su razgovore i pregovore o mogućoj suradnji u uvozu i prodaji austrijskih proizvoda, ali i o svim drugim vidovima suradnje u sektoru metalne industrije. „Uvjeren sam da je ovaj sastanak u Vitezu, a i informacije koje su predstavnici austrijskih tvrtki dobili u Sarajevu, te međusobni razgovori

koji su vođeni nakon sastanka ovdje u Vitezu, bio vrlo uspješan. Jer, pokazan je veliki, obostrani interes za suradnju, pa s razlogom vjerujem da će, uskoro, uroditi i plodom”, optimističan je nakon sastanka u Vitezu bio Sigmund Nemeti, a njegov je optimizam dijelio i predsjednik Udruge poslodavaca Vitez, Jozo Miškić.
Piše: M. Mlakić

28

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

bh regije

O

Veleposlanik RH Tonči Staničić posjetio Sveučilište / Univerzitet „Vitez“

Veleposlanik Republike Hrvatske, Tonči Staničić, posjetio je danas Sveučilište „Vitez“ u Travniku gdje je uz nazočnost rektora ovoga Sveučilišta, Nikole Grabovca, predsjednika UO Sveučilišta „Vitez“, Franje Rajkovića, brojnih profesora, studenata i gostiju svečano otvorio multimedijalnu dvoranu „Zagreb“ na Sveučilištu „Vitez“ u Travniku.
va multimedijalna dvorana, koja će biti od velike koristi Sveučilištu „Vitez“, izgrađena je uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

„Iskreno se zahvaljujem u svoje ime, ime svih suradnika i studenata našega sveučilišta na vrijednoj donaciji Vlade Republike Hrvatske, a posebno me raduje da su prepoznali našu vrijednost i nadam se kako će i ubuduće cijeniti naš rad“, rekao je rektor Sveučilišta „Vitez“, Nikola Grabovac. „Zahvaljujem se bivšoj Vladi Republike Hrvatske koja je našla načina pomoći nam u ostvarenju naše zacrtane misije. Također, aktualna vlast u Republici Hrvatskoj prepoznaje vrijednost našega sveučilišta i već postoje naznake kako će nas i dalje podržavati. Uvjeren sam da ćemo zajedno s kadrom koji imamo, naravno na čelu s našim rektorom Grabovcem i profesorima, nastaviti ovaj pozitivan trend i dodatno jačati naše sveučilište“, dodao je Franjo Rajković, predsjednik UO Sveučilišta „Vitez“. Nakon svečanog otvorenja multimedijalne dvorane „Zagreb“, veleposlanik RH u BiH, Tonči Staničić održao je i predavanje na temu „Bilateralni odnosi Republike Hrvatske i BiH, s osvrtom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine“. Nakon predavanja studenti su imali priliku postavljati i pitanja, a hrvatski veleposlanik je na koncu ostavio mogućnost da se jednog dana na Sveučilištu „Vitez“ pojavi i u ulozi profesora. „Otvaranje multimedijalne dvorane otvara i nova vrata, odnosno pozicionira naše sveučilište na tržištu i mi vam se od sveg srca zahvaljujemo“, u prigodnom je govoru predsjednica Studentske unije „Unitra“Sveučilišta „Vitez“, Danijela Lovrić poručila hrvatskom veleposlaniku.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

29

bh regije

osebno se, u posljednje vrijeme izdvaja i Vitez, kao mjesto koje uz tradiciju, prirodne ljepote i gostoprimstvo, spaja i suvremenu turističku ponudu. Kruščićka planina, nadomak Viteza, sa svojim brojnim planinskim izvorima i brzim potočićima, predstavlja velik potencijal za razvitak turizma. Zabrđe, koje se nalazi u neposrednoj blizini Viteza, ima velike turističke potencijale, koje je potrebno kvalitetno staviti u funkciju izgradnjom infrastrukture i obogaćivanjem turističke ponude . Razglednicu današnjeg Viteza odlikuje upravo ta pomalo neuobičajena bliskost grada i okolnih sela, koji se međusobno prepliću i dopunjuju. Općina Vitez se može podičiti povijesnim rimskim nalazištem u Malom Mošunju, srednjovjekovnim gradom Škav i drugim srednjovjekovnim naseljima koja se pominju u svim povijesnim knjigama: Preočica, Lupnica, Donja Večeriska ... Pored navedenog , a imajući u vidu činjenicu da se Vitez

P

Turizam u Vitezu

Središnja Bosna atraktivna je turistička destinacija u kojoj se zanimljivi sadržaji mogu pronaći tijekom cijele godine. Zahvaljuje to srednja Bosna svojoj bogatoj prošlosti, tradiciji, kulturi i prirodnim ljepotama i potencijalima, zbog čega s punim pravom nosi epitet „ turistički biser aktivnog odmora“.
razvio kao trgovački centar, otvorila se mogućnost obogaćivanja turističke ponude kroz nove sadržaje i u samom Poslovnom centru PC -96. Realizirana je ideja o izgradnji atraktivnog vodenog parka „Ribica“ i etno sela „Čardaci“ u blizini minihidroelektrane – MHE koji zaslužuju posebnu pažnju. Najveći dio sadržaja vodenog parka i etno sela su u funkciji, a zahvaljujući poduzetnosti vlasnika Mirka Šakića dovršava se i nova velika investicija – izgradnja dvaju velikih bazena za odrasle kupače. Sam prostor, s ukusom osmišljen i realiziran predstavlja pravi ukras našeg grada, ugodan za šetnju i druženje uz vrijednu ugostiteljsko - turističku i gastronomsku ponudu . Dio ponude Viteza obogaćen je i otvaranjem mušičarskog ribičkog revira na rijeci Lašvi. Na osnovu dosadašnje uspješne suradnje za sponzora revira izabrana je Mini hidrocentrala i revir nosi naziv „MHE Vitez“. Izuzetna lokacija i bogat riblji fond privlače brojne posjetitelje iz BiH i šireg okruženja.

Posebnu važnost zauzima FC BiH sa ponudom kongresnog turizma, u sklopu hotela je kongresna dvorana kapaciteta 400 sjedećih mjesta na dvije etaže, te raspolažu s tri VIP salona različitih kapaciteta. Grana za sebe je tzv. shopping turizam, posebno razvijen i prepoznat u Vitezu. Iako se i sam Vitez okreće proizvodnji , ostao je prepoznatljiv po trgovini i bogatoj ponudi svih vrsta roba i usluga.Vitez kao centar shopping turizma prepoznali su i u Turističkoj zajednici Srednjobosanske županije. Vitez je svojevrsni shopping centar u koji se slijeva veliki broj ljudi, koji ciljano tu dolaze kako bi kupovali kvalitetno, a jeftino i na jednom mjestu. Ne smiju se zaboraviti niti prirodne mogućnosti u Vitezu, koje stvaraju pretpostavke za lov , ribolov, izletnički turizam na prekrsnim destinacijama u okolici grada. Tekst je objavljen pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva turizma i okoliša

30

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

bh regije

Hotel Central

Nalazite se u situaciji da organizirate poslovne sastanke, seminare, workshopove, svečane prijeme ili čak kongrese?
este li svaki put pod stresom, budući da treba uskladiti detalje od kojih su samo neki: adekvatna dvorana, tehnička oprema, ugostiteljska podrška, smještaj, produkcije, popratni sadržaji? Onda će vas sigurno zanimati što se još nalazi u ponudi Central hotela.

J

U sklopu hotela je kongresna dvorana kapaciteta 400 sjedećih mjesta na dvije etaže s profesionalnim razglasnim sustavom, sutstavom za simultano prevođenje, video projektorom, profesionalnom rasvjetom, internetom i dr. Korisnicima su na raspolaganju i tri VIP salona različitih kapaciteta. Kongresna dvorana i saloni su reprezentativni prostori sa suvremenom opremom, pristupačnom cijenom i profesionalnim odnosom našeg osoblja. Po povoljnim uvjetima možemo organizirati i sve prateće ugostiteljske usluge po vašem zahtjevu. Trebate podršku pri organizaciji događaja? Prepustite nama sve potrebno kako bi vaš skup kod svih sudionika ostvario cilj koji želite.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

31

bh regije

R

Designgoods - plemenita sinergija

Designgoods je novi i jedinstveni brand proizvoda na bosanskohercegovačkom prostoru, koji je nastao i razvio se iz projekta All Inclusive Sarajevo iz 2009. godine.
ezultat je bliske i kreativne suradnje profesionalnih dizajnera, osoba s fizičkim oštećenjima i stručnjaka za poslovanje, koji su svojim inovativnim idejama i dizajnom svakodnevnih proizvoda, komunikacijom i uslugama, omogućili dragocjenu razmjenu znanja i spoznaja između dizajnera, proizvođača i poslovnih subjekata. bh d.o.o., Dobra knjiga d.o.o., Context, Modiko, OSH YOSH, She:You i Re:Design.

O partnerima

Designgoods je odličan primjer društveno odgovornog poslovanja, koje podcrtava, cijeni i promovira vještine i rad ljudi različite dobi, spola, znanja i sposobnosti. Designgoods predstavlja cijeli niz vlastitih dizajnerskih proizvoda Centra za samopouzdanje, Libraga i Pismolika, organizacija koje zapošljavaju ljude s fizičkim oštećenjima. Uposlenici ovih organizacija, po prvi put, učestvuju u svim fazama rada, od planiranja, dizajniranja, proizvodnje, promocije, pa sve do distribucije. Na ovaj način usvajaju nove vještine, stječu dodatno samopouzdanje i osiguravaju održivost vlastite proizvodnje. Ovaj brand doprinosi njihovoj ravnopravnoj integraciji u društvene i ekonomske tokove, omogućava im dodatno iskustvo, te upoznavanje tehnologija i mogućnosti afirmacije, kroz realizaciju proizvoda, a široj zajednici demonstraciju

plemenite sinergije dizajna, društveno odgovornog rada, stvarne proizvodnje i tržišnog razmišljanja. Designgoods su osmislili, realizirali i dalje će ga pratiti i razvijati Udruženje Kulturanti, British Council, Royal College of Art Helen Hamlyn Centre for Design, Studio Lisica i D&H Agency, u partnerstvu s Centrom za samopouzdanje, Libragom i Pismolikom. Brand podržavaju i Think Tank Consultants d.o.o., Casa Mia, Igepa

Centar za samopouzdanje je nevladina organizacija iz Sarajeva, koja već dugi niz godina okuplja osobe s fizičkim poteškoćama, ali izuzetnog životnog optimizma i pozitivne energije. Librag je limarsko-bravarska radionica iz Sarajeva, koju je 1996. osnovalo Udruženje gluhih i nagluhih Kantona Sarajevo, u kojoj je omogućeno njihovo upošljavanje, obuka i osposobljavanje za samostalan život. Pismolik je štamparija iz Sarajava, čiji je osnovni cilj osposobljavanje i zapošljavanje osoba s oštećenjem sluha i govora. Službena inernetska stranica branda www.designgoods.ba ujedno je virtualno prodajno mjesto za bosanskohercegovačko i svjetsko tržište, izravno osnažujući uključivanje osoba s poteškoćama u društvene i ekonomske tokove, čineći tako njihov rad samoodrživim, istovremeno osiguravajući njima i njihovim porodicama sigurniju budućnost.
Za BHP priredio: M. Mlakić

32

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

bh regije

okrovitelj ovog natjecanja je bila Coca-Cola Hellenic, čija su tri vodeća menadžera sjedila u ocjenjivačkom žiriju i posebno pohvalili rješenje tima Sveučilišta/Univerziteta „Vitez” oko teme studije slučaja, tj. interne komunikacije unutar Coca Cole i promocije kod studenata. Na svom putu do nevjerojatnog uspjeha porazili su vrlo jaka i tradicionalna sveučilišta, kao što su Visoka škola za poslovnu ekonomiju i poduzetništvo Beograd, Ekonomski fakultet Skoplje, Visoka poslovna škola Osijek, Educons

P

Fantastičan uspjeh studenata Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“
Beograd, Metropolitan Beograd, FAM Novi Sad, Alfa Beograd, Ekonomski fakultet Bihać, i mnoge druge.

Na Menadžerijadi “Budva 2012”, koja se odvijala u organizaciji FON-a Beograd, ANSA (Asocijacija Naprednih Studenata) Sveučilišta / Univerziteta „Vitez” osvojila je odlično treće mjesto u natjecanju u Studiji slučaja (Case study).

Ovo je prvi put da je u poredak prve tri ekipe ušlo sveučilište koje nije iz Srbije te su predstavnici Sveučilišta „Vitez” naišli na mnoge riječi hvale. Još jednom su pokazali da su najbolji u Bosni i Hercegovini i među prvima u regionu. Čestitamo im na ostvarenom uspjehu i želimo im mnogo sreće na putu do novih uspjeha.
Piše: M. Mlakić

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

33

Prenijeto iz tiska

O

Tajni kupci u šest zemalja

Heraklea je u suradnji s agencijama za tajanstvenu kupnju u regiji, četvrti put zaredom, provela istraživanje osnovnih elemenata kvalitete usluge, s ciljem pronalaska najboljih u regiji.
protekloj godini pala na 35,65 posto. Kao najbolja djelatnost istaknuli su se, očekivano, autosaloni koji mnogo ulažu u kvalitetu usluge (94,03 posto), dok je turizam i u g o s t i te l j s t vo na drugom mjestu. Na kraju ljestvice našle su se banke (64,72 posto) i s u p e r m a rke t i (51,24 posto) kao djelatnosti s najviše područja za unapređenje. Najviše pozdravljaju Hrvati (86,87 posto), a najmanje Crnogorci (58 posto), u Srbiji su najbolji u utvrđivanju potreba kupaca (73,60 posto), dok su Hrvati u toj kategoriji najlošiji (68,09 posto). U Srbiji također, djelatnici najbolje poznaju proizvode koje prodaju (97,37 posto), što se ne bi moglo reći za Crnu Goru koja je u toj kategoriji ostvarila najlošiji rezultat (86 posto). Najviše dodatnih proizvoda se nudi u Sloveniji (55,32 posto), a najmanje

d 23. travnja do 12. svibnja u šest zemalja (Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji) tajni kupci posjetili su 800 različitih objekata - autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodaje, prodajnih mjesta telekomunikacijskih poduzeća, benzinskih postaja, supermarketa te uslužnih objekata. Pritom su obraćali pažnju na pet osnovnih elemenata dobre usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, predstavljanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda, zahvala na posjetu; prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank. U četvrtoj godini istraživanja, Hrvatska je konačno zauzela prvo mjesto u kvaliteti usluge (76,03 posto), preuzevši ga od Slovenije (75,09 posto) koja je do sad čvrsto bila na tom mjestu. Stanovnici Bosne i Hercegovine su započeli proces osvještavanja važnosti kvalitete usluge i konačno su se pomaknuli s posljednjeg mjesta koje je u ovoj godini preuzela Crna Gora (62,33 posto). Pad kvalitete usluge se najviše osjetio u Makedoniji budući da je ta zemlja prošle godine zauzimala visoko drugo mjesto. Gledajući po elementima kvalitete usluge, djelatnici su pokazali da su najbolji u poznavanju proizvoda (92,14 posto) što je značajan napredak u odnosu na prošlu godinu (79,14 posto). Međutim, dodatna prodaja koja je i dalje u svim industrijama najlošija kategorija, u ovoj godini se pokazala još lošijom i s 40 posto u

Heraklea d.o.o. prva je agencija u Hrvatskoj specijalizirana za mystery shopping i  jedina hrvatska članica  međunarodne strukovne organizacije Mystery Shopping Providers Association (MSPA). Na tržištu djeluje od 2002. godine. U rujnu 2004. i svibnju 2005. Heraklea je osvojila MSPA Europe Marketing&PR Award, nagradu za najuspješnije promoviranje mystery shoppinga u Europi.

34

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Prenijeto iz tiska
u Makedoniji (30,53 posto). U zahvali kupcima su najbolji Hrvati (81,08 posto), a najlošiji su opet Makedonci (49 posto).

Što je Mystery shopping ili tajno kupovanje? Mystery shopping ili tajno kupovanje poslovni je alat za mjerenje kvalitete usluge. Podrazumijeva angažiranje prethodno educiranih tajnih kupaca, koji se na zahtjev određene tvrtke pretvaraju da su potencijalni i redovni kupci te pritom prema unaprijed definiranim kriterijima detaljno i objektivno mjere kvalitetu usluge s ciljem njezina poboljšanja. Nakon toga na odgovarajući način izvještavaju o svom iskustvu. Svrha mystery shoppinga je mjeriti izvedbu odnosno utvrditi što se događa u stvarnosti, tijekom tzv. trenutaka istine, odnosno tijekom interakcije kupaca i kompanije te događa li se ono što tvrtka želi da se događa, budući da upravo u tim trenucima kupac na temelju iskustva u usluzi donosi odluku o kupnji. U praksi mystery shopping predstavlja izvrstan alat za edukaciju i motivaciju djelatnika.

U odnosu na prošli val istraživanja, koji je proveden 2011. godine, uočeno je kako djelatnici manje pozdravljaju, ali bolje poznaju proizvode koje prodaju. Isto tako, usmjeravaju se više na potrebe kupaca, više zahvaljuju na kupnji, no manje nude dodatne proizvode. Kod djelatnosti, porast u kvaliteti usluge zabilježen je u u turizmu i ugostiteljstvu, telekomunikacijama, benzinskim postajama i autosalonima. Bolja kvaliteta usluge u 2012. u odnosu na 2011. uočena je u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, a pad se osjetio u Crnoj Gori, Makedoniji i Sloveniji. Hrvatska je najbolje rezultate zabilježila u uslužnim djelatnostima, dok su supermarketi standardno najlošiji. Turizam i ugostiteljstvo, grana od koje uobičajeno očekujemo mnogo, smjestila se na treće mjesto, a ispred njih su benzinske postaje koje su značajno unaprijedile svoju kvalitetu usluge. Međutim, još uvijek ostaje pitanje rezultata. Naime, Hrvatska je na prvoj poziciji s rezultatom od tek tri četvrtine zadanih standarda (76,03 posto).
Izvor: Lider.hr Za BHP priredio: M. Mlakić

Kada nam treba mystery shopping? Kada želimo …

• saznati pravu situaciju na • snimiti stanje kvalitete usluge • unaprijediti kvalitetu usluge • motivirati djelatnike • povećati prodaju i profit • provjeriti poštivanje ugovornih • saznati što radi konkurencija i
obveza kako trgovci prezentiraju naše proizvode… koliko ga često nude na prvom mjestu, što o njemu govore u odnosu na konkurenciju… i dr. BH Privrednik
Juni / Juli 2012

terenu

prije i poslije edukacije

35

događaji

panjolskog kralja Carlosa I. na trgu je, uz vojne počasti dočekao predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nakon čega je uslijedilo intoniranje himni Kraljevine Španjolske i Bosne i Hercegovine, predstavljanje izaslanstava BiH i Španjolske, te polaganje vijenca na Spomenik poginulim španjolskim vojnicima u mirovnim misijama u BiH. Španjolski kralj Juan Carlos I. i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić potom su zajedno otkrili spomen ploču - kameni postament u spomen na 20. godišnjicu španjolskih Oružanih snaga u BiH, čime je svečano otvoren Španjolski trg u Mostaru. «Projekt izgradnje Španjolskog trga Mostarci su dugo čekali, stoga je današnja svečanost njegova otvorenja velika radost za sve nas», kazao je prigodom obraćanja nazočnim gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, istaknuvši kako Španjolski trg, osim što je središnji gradski trg, jeste i bit će susretište i mjesto povezivanja svih građana Mostara, «nekada u ratu podijeljenog grada». «On će, kao i Spomenik na njemu, zauvijek povezivati građane Mostara s građanima Španjolske, podsjećati nas na nesebičnu žrtvu koju su dali španjolski pripadnici u mirovnoj misiji u Mostaru i Bosni i Hercegovini tijekom proteklih dvadeset godina», kazao je mostarski gradonačelnik Bešlić. Po njegovim riječima, izgradnjom Španjolskog trga, obnovom zgrade Gimnazije, kao i obnovom nove Gradske vijećnice, središnji dio grada dobio je novi, urbani izgled koji će sve manje podsjećati na ružnu prošlost, a biti motiv za izgradnju bolje budućnosti svih naroda i građana kako u Mostaru tako i u BiH. Mostarski gradonačelnik posebne riječi zahvalnosti na dolasku u Mostar uputio je kralju Juanu Carlosu I., kazavši kako

Š

Španjolski trg mjesto povezivanja svih građana Mostara

Grad na Neretvi krajem ožujka bio je domaćin kraljevskog posjeta. Španjolski kralj Juan Carlos I. boravio je u Mostaru gdje je zajedno s mostarskim gradonačelnikom Ljubom Bešlićem svečano otvorio obnovljeni Španjolski trg u središtu grada.

će ova svečanost i ovaj datum ostati trajno upisani u povijest Mostara. Također, riječi zahvale uputio je svima koji su na bilo koji način pomogli da se obnovi Španjolski trg. Na svečanosti otvaranja Španjolskog trga sudjelovali su brojni predstavnici državnih, entitetskih, županijski i gradskih vlasti, te mnogobrojni građani Mostara.

36

«Dolazak španjolskog kralja u Mostar jedno je veliko priznanje za Bosnu i Hercegovinu. Nakon 20 godina sudjelovanja španjolaca, prije svega u zaustavljanju sukoba u Mostaru i BiH, a zatim i u obnovi, ovo je jedan lijep način da se taj angažman okruni», kazao je u izjavi za novinare nakon ceremonije otvaranja predsjedatelj Predsjedništva BiH Izetbegović. Govoreći o dojmovima kralja, Izetbegović je kazao kako je kralj jako dobro raspoložen, kako je inače jedna jako prijatna osoba, te kako ga je upitao da li je u Mostaru uvijek ovako vruće, na što mu je kazao kako je ovo tek početak velikih temperatura u
Lipanj / Srpanj 2012

Mostaru. Na upit šalje li se kraljevim dolaskom pozitivna slika iz naše zemlje, Izetbegović je kazao kako iz Bosne i Hercegovine ide puno pozitivnih slika, i poneka negativna. «Nakon velikog zemljotresa bude onih malih, ali oni su smirujući. Dogode se male krize ali one vode smirenju stanja u Mostaru i BiH. Definitivno se narod u BiH miri i BiH ide ka euroatlantskim integracijama i ka jednoj boljoj budućnosti», kazao je Izetbegović.

Pozitivnom porukom posjet Španjolskog kralja Mostaru ocijenio je i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je u izjavi za novinare kazao kako ova svečanost u Mostaru ima veliki značaj. «Ovdje su 22 španjolska vojnika izgubila život, bio je tu angažman međunarodne zajednice, ali taj je period sada završio i trebaju sve više uzimati odgovornost domaći lideri. Danas smo dobili dobre poruke od španjolskog kralja, od ovoga otvaranja i smatram da se tako može graditi budućnost s pozitivnim

BH Privrednik

događaji
koracima makar bili mali, ali pozitivni i smatram da to građani očekuju», kazao je Inzko. Nakon ceremonije otvaranja trga i polaganja vijenca španjolskim vojnicima, španjolski kralj Carlos I., koji se nije obraćao novinarima, u pratnji bh. dužnosnika uputio se u obilazak Starog mosta gdje su njemu u čast trojica mostarskih skakača izvela počasni skok u Neretvu. Sa svojim domaćinima pozdravio je skok pljeskom, kratko razgledao Stari most i okolinu te se uputio na ručak u Hotel „Bevanda“ gdje je, uz domaćine razgovarao i s nekolicinom španjolskih državljana koji žive i rade u BiH, nakon čega je napustio Mostar. U znak zahvalnosti mostarski gradonačelnik darivao je španjolskog kralja zlatnikom Grada Mostara, te mu je uručio i službenu monografiju u slici i riječi. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uručio je Juanu Carlosu I. sliku s motivom Starog mosta akademskog slikara Safeta Zeca.

Projekt rekonstrukcije Španjolskog trga

Projekt rekonstrukcije Španjolskog trga vrijedan je 960 000 KM, od čega je Grad Mostar sudjelovao s 250 000 KM, a ostatak su financirali UNDP s 523.345,68 KM i UNESCO s 102.292,82 KM u okviru MDG-F programa Kultura za razvoj koji je financiran sredstvima Vlade Kraljevine Španjolske. Za uređenje hortikulture na Španjolskom trgu UNDP je osigurao oko 75.000 KM. Novi trg koji uistinu plijeni svojom ljepotom imat će i javni toalet s novom infrastrukturom, fontanu, novu suvremenu javnu rasvjetu, solarni kolektor. Na trgu je postavljen i novi Spomenik s granitnim pločama poginulim španjolskim vojnicima s njihovim imenima i oznakama postrojbi. O veličini projekta govori i činjenica da je ugrađeno 5 km instalacijskih vodova; elektroinstalacija, navodnjavanja, oborinska odvodnja, kanalizacija, vodovod, komunikacijska instalacija. Postavljeno je 4800 metara četvornih kamene obloge 200 metara kubnih betona, 2000 metara četvornih hortikulturno uređenih površina, kao i suvremeni informatički softveri za upravljanje sustavima navodnjavanja i radom fontane, oglašavanje putem infopanela, zagrijavanje tople vode kroz

sustav solarnih kolektora, crpljenje i recikliranje otpadnih voda javnog toaleta. Na trgu su postavljene i nove klupe, stalci za bicikla, korpe za otpatke, jarboli, kameni stupovi i kameni postamenti za svjetiljke s grbom Grada Mostara. Ovaj trg od strane Grada Mostara prozvan je Španjolskim trgom koncem 1995. godine upravo u čast 21. poginulog španjolskog vojnika. Posjet Mostaru Španjolskog kralja Juana Carlosa I. drugi je po redu njegov posjet ovom gradu. Naime, kralj je koncem

siječnja 1998. godine, u okviru posjeta španjolskim vojnicima u sastavu SFOR-a, zajedno s glavnim tajnikom NATO-a Javiereom Solanon i tadašnjim visokim predstavnikom UN-a Carlosom Westendorom boravio u Mostaru i Međugorju. Nakon britanskog princa Charlesa, koji je u Mostaru boravio prigodom otvaranja obnovljenog Starog mosta u srpnju 2004. godine, španjolski kralj drugi je najviši zvaničnik i svjetski lider koji je posjetio grad Mostar.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

37

događaji

aime, u nedjelju su u župnoj crkvi u Vitezu gostovali vrhunski glazbenici, tuzlanska Zagrebčanka, sopranistica Vedrana Šimić, mezzosopranistica Sonja Milenković Theodosiou, rođena u Sarajevu a sada živi i radi u Grčkoj, obje s visokom međunarodnom reputacijom i klavirist i dirigenta, Simon Peter Dešpaj, rođen na Floridi a živi i radi i Zagrebu i Osjeku. Koncert duhovne glazbe u svibnju, Marijinom mjesecu, nosio je naziv „Ave Maria”, a izvođena su popularna djela Caccinija, Bacha, Mandela, Pergolesia, Sudeta, Verdia, Rossinia... i drugih vrhunskih svjetskih skladatelja. Skupa s troje glazbenika u župnoj crkvi u Vitezu nastupila je i poznata i popularna sarajevska glumica, Nada Đurevska, recitirajući molitve Mariji: „Suzana iz Nazareta, susjeda Marijina” i „Ja molim ti se”. Okupljeni, a velika župna crkva bila je dobro popunjena, oduševljeno su pozdravljali izvođače. Na kraju koncerta burni pljesak „vratio” je umjetnike na scenu i dodatno je izvedena, u duetu Vedrane Šimić i Sonje Milenković Theodosiou, popularna melodija „O sole mio”, što su slušatelji nagradili burnim, više minutnim pljeskom, koji je na kraju prerastao u ovacije.
Piše: M. Mlakić

N

U viteškoj župnoj crkvi održan koncert duhovne glazbe „Ave Maria“

Još jednom vrhunski kulturno-glazbeni ugođaj svojim župljanima darovao je Župni ured župe sv. Jurja u Vitezu.

38

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

događaji

ovinari, među kojima je bila i vaša reporterka, družili su se i ocjenjivali vina u programu Perfect Match koji se odvijao u Hotelu Osejava. Riječ je o zanimljivom načinu ocjenjivanja gdje poznavatelji gastronomije biraju vino koje se najbolje sparuje s nekim od tipičnih jela dalmatinskih restorana. Uz 20tak eno-gastro novinara među kojima primjećujem i kolege Renea Bakalovića, Zlatka Galla, Barbaru Radulović, …, ocjenjivali su i predstavnici 40 vodećih dalmatinskih ugostitelja. Probali smo sedam različitih vina uz jela koje je osmislio Braco Sanjin iz splitskog restorana Kadena. Naša su nepca ocjenjivala vina uz sirove škampe na bračkoj skuti, kremu od fažola sa sotiranim capesantama i sjemenkama bundeve ili - Bracinu verziju viškog brudeta, lomljena zrna pšenice s dimljenim kozicama, pedoćima i hobotnicom, konjski filet s demiglasom od janjećih kostiju, te pačju jetru u umaku od konjaka i naranče na mariniranim jabukama. Ocjenjivački sud za našim stolom među kojima su bili i kolega Goran s portala Taste of Croatia, Tino Arapović-vlasnik i urednik horeca magazina BH Cafe, te kolege iz Slovenije – Urša Cvilak i Bruno Gaberšek, probao je sedam različitih bijelih vina uz kremu od fažola sa sotiranim capesantama i sjemenkama bundeve te na kraju odlučio - Graševina Mitrovac Krauthaker najbolje se sparuje s kremom od fažola. Rezultate je obznanio poznati enolog i eno novinar Saša Špiranec. Direktor Ureda Turističke zajednice Makarske Davor Glavina, prigodom otvaranja festivala, kazao je kako je i gradu i TZ-u, čast ugostiti jedan tako respektabilan događaj koji se odvija pod pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Ive Josipovića i poželio organizatorima „da se šire do neslućenih razmjera“.

N

Najšarmantniji vinski događaj – bajka za sva osjetila

„Najšarmantniji vinski događaj“ u regiji – festival Dalmacija Wine Expo privukao je posljednjega travanjskog vikenda velik posjetitelja, gostiju, ali i znatiželjnika. Stigli su iz cijele Hrvatske, Hercegovine, Slovenije… Od 80-tak izlagača koliko ih je bilo na prvome festivalu, ta je brojka na ovogodišnjem, trećem po redu, narasla na značajnih 120.

Nazočnima se, u ime organizatora obratio Zoran Paunović koji se, u svome emotivnom govoru, prisjetio prerano preminulog Milana Ožića, jednoga od osnivača Dalmacija Wine Expoa. Jedna od niza radionica u sklopu festivala

pod nazivom Milanova vina, odvijala se također u znaku sjećanja na pokojnog Ožića. Voditeljica radionice Mostarka Josipa Andrijanić , enologinja, Milanova prijateljica, pričala je o vinima koje je on osobito volio, a posjetitelji su ih redom

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

39

događaji
kušali i ocjenjivali. Tom je prigodom predstavljeno i vino čitlučkog vinara Josipa Brkića /Podrumi Brkić koje je posvetio svome prerano preminulom prijatelju. Zanimljiva etiketa sa stihovima Oliverove pjesme Nokturno koju je likovno osmislila zajednička prijateljica Jasna, nikoga nije ostavila ravnodušnim. „Bio sam jako dobar prijatelj s Milanom Spajala nas je strast prema vinima. To je bio čovjek pun energije, pun znanja, pun ideja; čovjek koji je pokrenuo zanimanje cijele Dalmacije za dobrim vinima, čovjek koji je s 25 godina proputovao cijeli svijet. Nažalost, otišao je prerano, ali iza sebe ostavio ovaj festival koji i dalje živi i spominje njegovo ime i djelo“, kazao je Brkić. Dalmacija Wine Expo ugostio je i najbolje hrvatske kuhare – Zvijezde kuhinje, koji su pripremali posebne specijalitete za goste nekoliko makarskih restorana.

A sada - vrijeme za bračku bajku vina, kamena i mora…

Treći dan Dalmacija Wine Expoa. Vrijeme je za vinske razglednice… Desetak kolega iz Slovenije, Hrvatske i BiH, toplo jutro, kristalno čisto more i nebo iznad. Krećemo u pravu avanturu, put otoka Brača. Naš domaćin je Ivica Kovačević, predsjednik Udruge „Vina Dalmacije“, a put nas vodi na Bol, u Vinariju JAKO

.Ukrcavamo se na jahtu hotelskog kompleksa Blue Sun. Putovanje ususret novoj vinskoj avanturi može početi. Nakon satak ugodne vožnje na oštrici uspjenjenih valova, približavamo se Braču. Prilazimo se one strane gdje se, od vrha pa gotovo do same obale, spuštaju vinogradi vinarije Jako. Čudo uklesano u kamenu, u nevjerojatnoj prirodnoj simbiozi sa škrtom zemljom, nebom i morem, ostavlja bez daha. Uplovljavamo u bolsku lučicu. Ispred Vinarije Jako, u čijoj je zgradi nekoć bila smještena prva Vinarska zadruga

u Dalmaciji osnovana još početkom 20. stoljeća (sama zgrada izgrađena je 1903.), čekaju nas auti za našu avanturu – nebu pod oblake. Dva terenca i vozilo DVD-a Bol. Izlazimo iz Bola, počinje uspon strmim, uskim i opasnim, jedva prohodnim puteljcima. Cilj je – gotovo pa - sami vrh. Na 380 m nadmorske visine, krajolik od kojeg zastaje dah. Pogled ispod, u svoj njihovoj ljepoti, rastvara terasaste vinograde, koji su se, u strmom padu s visina, poredali kao kriške lubenice. Vlasnik vinarije Jako, poznati hrvatski

40

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

događaji
poduzetnik i vlasnik lanca Blue Sun hotela, Jako Andabak, sadnjom vinograda, gradnjom vinarija i vinskih podruma, te oživljavanjem zapuštenih bračkih uzvisina, želi zaokružiti jednu poslovno turističku cjelinu. Nedavno zasađena loza koja se, geometrijskom preciznošću poredala u padu s bračkih visina u susret blizini modroga mora, preobrazit će se u VINO – Stinu. Direktor vinarije JAKO Jakša Marinković pojašnjava nam da je cilj ovoga projekta – Braču vratiti epitet otoka vina, jer povjesnice kažu da su još vinari iz Nerežišća osvajali zlatne medalje na međunarodnim natjecanjima daleke 1867. Zadnja bračka vinarska medalja, osvojena je 1909. godine. Vrijeme je povratka tradiciji. Uz vina iz vlastitih vinograda, u vinariji JAKO računaju i s kooperantima, kako bi zaokružili poslovne planove. Polazimo u obilazak ženskoga pustinjačkog samostana oko kojega su, također, na nepristupačnom terenu, zasađeni vinogradi. U blizini još jedna turistička atrakcija – Zmajeva špilja koja je, također, u dijelu svoje povijesti, bila pustinjačka špilja. Ostaci ženskoga pustinjačkog samostana u Stipančićima koji kao da lebdi na stjenovitoj podlozi iznad mora, donose fascinantne priče o životu unutar njegovih zidina. Dio zapisa o životu pustinjaka, čuva se danas i u vatikanskom arhivu. Samostan se nalazi iznad Murvice, a naselje Stipančići, osnovano je, prema nekim izvorima 1416. godine. Na crkvici koja je sagrađena nešto kasnije, uklesana je 1477. Posljednje dvije pustinjakinje napustile su ga 1934. i preselile u supetarski ženski samostan… Nakon strmoglavog spuštanja s terena otkuda će grožđe u vino Stina se pretvoriti, obilazimo vinariju Jako, kušamo vrhunska vina, uživamo u interijeru koji je simbioza mirisa vina i bračkoga kamena, povijesti i sadašnjosti na jednom mjestu. Poslijepodnevni sati rezervirani su za odlazak u Nerežišće, u unutrašnjost otoka, u posjet vinskim podrumima i imanju obitelji Senjković. Začudna je upornost i volja barbe Tončija i njegovih sinova, koji su škrtoj bračkoj zemlji i kamenu oteli prostor za sadnju svojih vinograda, na oko 220-270m nadmorske visine, i oko 8 hektara. Borili su se kao vukovi prošle godine s požarom čija je vatra progutala sve – osim vinograda. Magdalena Senjković, nevjesta barba Tončija, koji sa sinovima Sašom i Larijem, gradi priču o precima koji su slavili vino i tradiciji, otimajući je od zaborava. Autohtona konoba u DRAČEVICI, miriše po prošlosti. Magdalena pojašnjava: „Odlučili smo se spojiti suvremena saznanja i tradiciju, što je rezultiralo najkvalitetnijim vinima: plavcima»BOSSO» i «BROČko RIČ»,te opolom(rosé plavca malog) „SPOŽA“. Iza svakog od tih vina stoji priča. Tako «BOSSO» krasi fotografija pradjeda čijim se nadimkom naziva i kojemu je u čast. U toj maniri nastaje „SPOŽA“(koju prati reputacija jednog od najboljih hrvatskih rosea), rosé odtok plavca malog iz kojeg će tek nastati Bosso. Tako „spožu“ krasi ilustracija none, kćeri starog „Bossota“ dovodeći tako u vezu njen nastanak prateći priču o nježnom roseu rođenom od plavca malog“. «BROČko RIČ» nam pak govori o bojama i aromama temperamenta ovog otoka koji izbija u svakom njegovu segmentu. Nazdravljamo Spožom i Bossom, potom Bročkom riči. Neki probaju i kvasinu koju ocjenjuju najvišim ocjenama. Uz vino otrguto od stine, pod suncem Brača i, ponad mora, isprobavamo i dalmatinske specijalitete. Vrijeme brzo prolazi i moramo natrag. Obećavamo da ćemo se vratiti i ponovno uživati u rajskoj kapji…
Piše: Misijana B. Milinković

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

41

događaji

Za uspjeh je važna sinergija općinske administracije i poduzetnost gospodarstvenika
Općina Vitez je Odlukom povjerenstva za dodjelu priznanja Europskog pokreta u BiH bila nominirana za domaćina obilježavanja ovog važnog datuma povijesti Europske unije.

O

pćina Vitez je Odlukom povjerenstva za dodjelu priznanja Europskog pokreta u BiH bila nominirana za domaćina obilježavanja ovog važnog datuma povijesti Europske unije. A sve to radi europske orijentiranosti uposlenika i građana, ekonomske razvijenosti, uspješno okončanog povratka izbjeglih osoba i povrata njihove imovine, procesa realizacije održivog povratka i zapošljavanja izbjeglih/povratnika, odnosa prema pripadnicima nacionalnih manjina i korektnim nacionalno-religijskim odnosima. Osim samoga organiziranja i domaćinstva ove značajne manifestacije, općini Vitez, te općinskom načelniku Vladi Aliloviću, pripalo je prestižno priznanje „NAJ EUROPSKI NAČELNIK“ i „OPĆINA U BIH“. Razgovor s načelnikom Alilovićem, ali i egzaktni pokazatelji, pokazuju opravdanost izbora dobitnika priznanja. „Općina Vitez je sredina

42

u kojoj se, poslije nesretnog rata, uspješno završenog povratka imovine i prognanika, te trenutačnih teškoća prisutnih zbog globalne ekonomske i ozbiljne političke krize u zemlji, ipak uspješno grade međunacionalni i svaki drugi odnosi i općina u kojoj se pokušavamo suprotstaviti krizi, koja ije zaobišla ni općinu Vitez“, kaže za BH Privrednik načelnik ove općine Vlado Alilović. Dodaje kako su odgovorni u općini, kojoj je on na čelu, i koja, prema nekim procjenama, sada broji između 26 i 27 tisuća stanovnika, još od vremena kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum, znali kako ne mogu očekivati veliku pomoć od države, koja je tijekom rata imala velika i ljudska i materijalna stradanja. Stoga su se odlučili inicijativu dati privatnom poduzetništvu, pa se tako, sinergijom poduzetništva i lokalne administracije došlo do stvaranja poslovne zone, prepoznatljive u široj regiji.
Lipanj / Srpanj 2012

Najveći ukupan prihod i dobit ostvaruje trgovina i ugostiteljstvo

„Samo za 15 godina uspostavili smo poslovnu zonu sa 140 hektara urbaniziranog građevnog zemljišta i organizirali preko 60 poslovnih subjekata u samoj poslovnoj zoni“, kaže načelnik Alilović, napominjući kako je u tim prodajno-proizvodnim objektima posao našlo oko 4 tisuće radnika. „Na taj način nadoknađeno je gotovo sve što je izgubljeno u državnom sektoru lošom, nedovršenom ili još neobavljenom privatizacijom. I pored svih teškoća u prošloj godini u gospodarskom sektoru, u kojem je registrirano 230 subjekata, ostvareni prihod iznosi preko 903 milijuna KM i viši je za 11,63 % u odnosu na 2010. godinu. Ostatak dohotka je 29 milijuna KM i za 37 % je viši od onog iz 2010. Ukupan broj zaposlenih premašio je brojku od 6 tisuća i dostigao je onu

BH Privrednik

događaji
prijeratnu, što je malo kojoj općini uspjelo poći za rukom. Međutim, kako ističe općinski načelnik Vlado Alilović, to nije dovoljno, jer 3 900 ljudi čeka posao. „Nismo u stanju apsorbirati sve mlade ljude koji dolaze iz srednjih škola i s fakulteta“, naglašava Alilović. Broj gospodarskih subjekata, smještenih u poslovnoj zoni PC 96 i PC 96-2 u Vitezu kontinuirano raste. Dostigao je brojku od 62 subjekta, koji ostvaruju više od 70 % prihoda u općini Vitez. Ako se promatra poslovanje tih gospodarskih subjekata po djelatostima, više je nego očigledno da se i najveći ukupan prihod (694 milijuna KM), ali i dobit (gotovo 24 milijuna KM) ostvaruju u trgovini i ugostiteljstvu, gdje je posao našlo i najviše osoba (3 674). Desetorostruko i više od toga manja je i dobit, ali i ukupan prihod u ostalim djelatostima – proizvodnoj, prometnoj djelatnosti ili pak u građevinarstvu. I u najuspješnijoj, trgovinsko – ugostiteljskoj djelatnosti, izdvajaju se poduzeća poput FIS-a, TI OIL-a, Economica, Buba Commerca, G-Tanka, CM-a, Vujević Company, Ovnaka, Bogner Edelstahla i Gudelja. Neka od ovih poduzeća nalaze se i na popisu onih koja su ostvarila i najveću dobit, barem kada je u pitanju 2011. godina, iako im, svakako, valja pridružiti i tvrtke poput Kim Teca, An-Peka, Einhela, Frizer Landa, Ukrasa, Binela Komerca, Grand MS-a, Eurodoma, Harija II i drugih. Iako sa slabijim rezultatima, u ovom pregledu gospodarskih subjekata vrijedi izdvojiti i one koji su bili najuspješniji u proizvodnoj djelatnosti, a to su Ecos, Kristal, Maks, Mistika, AM 2000, utal, HBM, Drvopromet Mišković, Blaž i Alfa Commerce. Promatraju li se zbirni pokazatelji rezultata poslovanja po sudjelovanju grana djelatnosti, dolazi se do podataka da je sudjelovanje trgovine u ukupnom prihodu 76,8 %, a dobiti 81,79 %. Sudjelovanje proizvodne i proizvodno-prerađivačke djelatnosti u ukupnom je prihodu 16,4 %, a u dobiti 12,76 %. Sudjelovanje građevinarstva u ukupnom prihodu je 2,9 %, a u dobiti 1,75 %. Promet, skladištenje i veze ima udio u ukupnom prihodu od 1,7 %, a u dobiti 1,8 %.

Politička kriza na višim razinama reflektira se i na lokalne zajednice

„Mnogi neriješeni problemi na višim razinama vlasti, zbog političke krize koja dugo traje, ozbiljno se manifestiraju na stanje u lokalnoj zajednici. U dobroj je mjeri prestala investicijska aktivnost, smanjen je interes stranih ulagača, vlada apatija, strah i slab interes za ulaganja općenito. Lokalne zajednice u BiH često su nositelji razvitka u svim oblastima, iako raspolažu s vrlo malo sredstava i s vrlo malo nadležnosti. Lokalne zajednice u zemljama EU prosječno odlučuju o trošenju oko 35 % godišnjih poreznih i drugih prihoda, prikupljenih na svome teritoriju, dok se općinama u BiH ostavlja između 3 i 4 %, a sve ostalo raspoređuje se između države, entiteta i kantona“, riječi su načelnika općine Vitez Vlade Alilovića, koje govore same za sebe.
Piše: D. Sivonjić

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

43

događaji

Moguće je i to je pokazao jedinstveni mag fotografije Ćiril Ćiro Raič. Susretali smo ga svakodnevno, uvijek u laganom i odmjerenom koraku, uvijek sa svojim vjernim i nerazdvojnim prijateljem – fotoaparatom. Opčinjen fotografijom, slikao je neumorno hercegovačkog čovjeka, pejzaže, slavio diljem svijeta svoju zemlju hercegovačku, ali i opominjao svojim fotografijama ratnoga razaranja i užasa“, kazala je odvjetnica Dalipagić. Matica hrvatska Mostar organizirala je ovu izložbu u suradnji s Gradom Mostarom, a u sklopu 12. Regionalne konferencije Organizacije gradova sa svjetskom baštinom, te Galerijom Aluminij u čije se ime obratio predstojnik Darko Juka. Ravnateljica Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ-a Ivanka Miličević-Capek. „Izložbu čine odabrane fotografije iz više od pola stoljeća dugog opusa autora podijeljene na tematske cjeline s motivima arheološke, spomeničke i arhitektonske baštine, ruralnih i prirodnih krajolika (pejzaža) i portreta ljudi. Provevši čitav radni vijek kao fotodokumentarista u službi zaštite

I nakon Ćire, ostat će njegove fotografije

„Je li moguće u samo jednom životu napraviti više od 200.000 fotografija, izlagati na 250 skupnih, 60 samostalnih te još 250 tematskih izložbi u zemlji i inozemstvu?“, zapitala se odvjetnica Nada Dalipagić, koja je, u ime Predsjedništva Matice hrvatske Mostar, pozdravila brojne goste na izložbi - hommageu velikom majstoru umjetničke fotografije Ćirilu Ćiri Raiču, koja je otvorena u Galeriji Aluminij, u sklopu Mostarskog proljeća.

kulturne i prirodne baštine Ćiril Ćiro Rajić je svojim fotoaparatom uhvatio duh vremena i prostora, prožetog jedno s drugim. Na njegovim slikama oživljava prošlost, povijest dobiva lice, neživi objekti svjedoče vremenu i običajima, bogatstvu i siromaštvu, slavi i bijedi suvremenika. Omiljeni motiv je upravo duša Hercegovine, zemlja, kamen, voda, ljudi. Kameni spomenici

44

na ispucaloj zemlji, starci ispucalih ruku, kamena pukotina u koju kaplje voda, a koja znači život i koja rastače stećak. Ćirine su slike vremeplov, a gledatelji vremenski putnici pred kojima oživljavaju neprolazni trenuci uhvaćeni u mrežu povijesti: paleolitska ruka što je crtala smrtni hroptaj konja probodenog strijelama na ulaznoj stijeni badanjske pećine; ilirska gomila nadvijena nad dolinom, taj oblik u kome se život i smrt sreću, gomila kao posljednje počivalište ili prva straža na obzorju kamenjara; megalitske zidine ilirskih gradina, moćni usamljeni divovi poput Daorsona; rimske kohorte u vojnim logorima i patricijska ladanjska imanjima u dolini Neretve, poput Mogorjela; duhovna središta ranog kršćanstva sa sačuvanim moćima svojih svetaca kao cimska bazilika, endemska ranosrednjovjekovna pisma glagoljica i bosančica na epigrafskim spomenicima od Humačke ploče kao posvete vjeri i zaloga za crkvu do kasnijih epitafa sa stećaka kao posvete čovjeku i zaloga za njegovo onostrano trajanje; utvrđene feudalne gradovi i njihove bogomolje,

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

događaji
sve molitve i zavjete izrečene nad kamenom koje ih upija; osmanlijske bijele vizure skladnih graditeljskih oblika, elegantnih i kupolastih, simbioza arhitekture s vodom i mostovi kao njen najekspresivniji izraz; austrougarske težnje za harmonijom dizajna i okoline, čiste linije secesije i živahna dekorativnost pseudomaurskog sloga na primjeru Gimanzije i hotela Neretve; crkve i džamije, samostani i manastiri kao duhovna pribježišta i kulturna središta; memorijalna spomen arhitektura kao dokument vremena… I sve ono što je ikad bilo vrijedno na tlu Hercegovine u posljednjih 20 000 godina ostavio nam je Ćiro Rajić kroz svoj stvaralački opus u naslijeđe. Zahvaljujući svom talentu, radu i predanosti svoj zanat fotografa pretvorio je u umjetnost“, kazala je mr. Miličević Capek. Izložbu je otvorio gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić. „Kao dugogodišnji uposlenik Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika Hercegovine, radeći dokumentarnu fotografiju, Ćiro je zaslužan da je sačuvana vrijedna dokumentaristika kao svjedočanstvo o nečemu što je bilo u daljnjoj ili bližoj prošlosti. Ćirine fotografije govore o tome kako su se nekada radili određeni poslovi, u kakvim se objektima stanovalo, preko kakvih se mostova prelazilo, dakle – o svemu onome što je činilo život , ali se postavljaju i pitanja o današnjoj funkciji onoga što je ostalo i mogućem davanju novih sadržaja. ..Sve vrijedno iz naše daleke i bliže prošlosti Hercegovine, svima nama ostavio je u naslijeđe Ćiril Raič, zaljubljenik u svoj zavičaj , čovjek osebujnog senzibiliteta, nadasve marljivi tragalac i zašto ne reći – umjetnik, stvaralac. Pa, znajući sve ovo, za svakoga od nas ponaosob, bilo bi dobro da shvatimo vrijednost očuvanja i promicanja kulturno-povijesne i prirodne baštine i da svatko, na svome području, potakne u svom smislu, još veću društvenu odgovornost“, kazao je gradonačelnik Bešlić. Obitelj Ćire Raiča prošle je godine utemeljila udrugu s njegovim imenom koja će nastaviti djelovati ondje gdje je on stao. Do sada su digitalizirali oko pola milijuna Ćirinih fotografija. Možda je o ovome magu umjetničke fotografije najbolje napiso njegov prijatelj Radoslav

Dodig u predgovoru kataloga izložbe... „Pitao sam se ponekad što to fotograf Raič traži i bilježi svojim objektivom. Rekao bih – sve svjedoke vremena, od kamena do metala, od zelena polja do pjenušava slapa, od porušena zida do ovaca u sutonu povratka, od svirača na diplama do meštra od karnevala. A najviše je tražio svjetlo. Ono je moralo biti vidljivo, prepoznatljivo, uhvatljivo, jače od tamne komore. Uvjerio sam se često u njegovo traganje, zagledanje, mjerenje. Obilazili smo svojedobno ljubuške krajolike i spomenike za izložbu njegovih fotografija LJUBUŠKI I NJEGOVO BLAGO. Trebalo je snimiti jedan kameni bilig u Zvirićima pored ceste. Došli smo ujutro. Nema pravoga svjetla. Drugi put dođosmo u podne. Prejako svjetlo. Popodne, trećega puta,

obilazio je Ćiro oko kamena spomenika nekoliko puta, a onda zalegnu, poput lovca koji ima plijen na vidiku – i škljocnu velikom i teškom Mamiyom. I bi pravo svjetlo i bi prava slika“. „Zadnji naš susret odigrao se dvijetisućeineke u njegovu ateljeu u Mostaru. Tražio je podatke o nekim lokalitetima iz Ljubuškoga, upisujući ih suhom olovkom u svoje registre. Na odlasku pogled mi opet zaluta na kartonske kutije, možda je bila koja limena, nisam siguran. Kroz prozor ateljea pade sunčeva zraka. Evo svjetla, evo sunca, gotovo sam uskliknuo. Svjetlo je bilo njegov saveznik. Ne sluteći da će to biti naš zadnji susret, otišao sam praćen svjetlom iz Ćirinih kutija…
Piše: M.B Milinković

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

45

regionalne vijesti

Odavanje dužne počasti dvojici velikana, jedinim bh. nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu, počeli smo na otvaranju ovogodišnjeg Mostarskog proljeća otkrivanjem njihovih spomenika, a promocijom poštanske marke s njihovim likovima, na najljepši način zatvaramo taj krug. Naša marka ovim danom počinje, vjerujemo, svoj put oko svijeta, a mi se radujemo nekoj novoj prigodi i novoj suradnji s Hrvatskom poštom Mostar, koja, i kroz svoje marke, promovira Mostarsko proljeće“, kazala je, u ime MH Mostar, prof.dr. Ljerka Ostojić. Stručna suradnica za filateliju HP Mostar Željka Šaravanja kazala je kako izdavanje maraka u HP Mostar zauzima vrlo važno mjesto. „Poklanjamo im veliku pažnju, a rezultat se vidi i po zanimanju filatelista iz cijeloga svijeta… Suradnja MH Mostar i HP Mostar nastavlja se na obostrano zadovoljstvo. Godine 2008. izdali smo marku kojom smo obilježili 10. Dane Matice hrvatske, a ove godine – na poticaj Matice i gosp. Muselimovića, i prigodnu poštansku marku, žig i omotnicu prvoga dana, posvećene Andriću i Prelogu“, istaknula je Šaravanja. Autor marke Marin Musa kazao je kako je lijepo prisjetiti se činjenice da je BiH, uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji koja je dala više od jednog nobelovca. „Mnogi mlađi naraštaji i ne znaju da imamo nobelovce, pa se nadam da će promocija ove marke natjerati mnoge da razmisle o svojim ciljevima i karijerama. To je bila i osnovna vodilja – napraviti dizajn koji će biti moderan i privlačan mlađima, pomiriti suprotnosti kemije i književnosti, i sve to upakirati u postojeći vizualni identitet BiH. Filatelisti će, detaljnim

Andrić i Prelog prvi put zajedno na poštanskoj marki

Bosanskohercegovački nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zahvaljujući suradnji Hrvatske pošte Mostar i Matice hrvatske Mostar, od sada su, prvi put zajedno, i na jednoj poštanskoj marki, koja je, u Klubu „Aluminij“, predstavljena u sklopu Mostarskoga proljeća. Autor je Marin Musa, nominalna vrijednost 1,50 KM, a tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu u arku 9 maraka.

promatranjem, uočiti višegradski most, ali i određene kemijske strukture u pozadini koji nadopunjuju dominantne i prepoznatljive portrete i time čine prepoznatljive cjeline na zadanoj površini. Nadamo se da će marka poslužiti i domaćem čovjeku kao vodilja i primjer da trud i nastojanja nikada nisu uzaludni i da će prave ideje uvijek netko prepoznati i

nagraditi „,kazao je Musa. Predsjednica Uprave HP-a Mostar Sanja Sabljić uručila je panoe s poštanskom markom i omotnicom prvoga dana dr. Ljerki Ostojić iz MH Mostar i dopredsjedniku HKD Napredak Jakovu Gavranu. Bila je to i prigoda da direktor tiskare Zrinski Čakovec Vladimir Halić, predstavi novu marku Međugorje 2012. koja izlazi iz tiska 1. lipnja i koja će biti jedinstvena u svijetu. „To će biti prva marka koja će imati novu zaštitu vrijednosnice u infracrvenom dijelu spektra boja. Zapravo – to je marka s dvostrukom slikom. Iz vidljivog spektra naših očiju izranja slika/ silueta crkve u Međugorju s dijelom Gospina lica. Ova infracrvena slika se „vidi“ samo pomoću IR kamere i nova je vrsta jedinstvene grafičke zaštite koja se primjenjuje u tiskari Zrinski“, kazao je Halić.
Piše: M.B. Milinković

46

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

regionalne vijesti

Č

Ništa od ujedinjenja aviokompanija sa prostora bivše SFRJ
postojećih tehnologija. Svi ti i drugi vidovi suradnje koji će se razrađivati u narednom periodu trebaju doprinijeti racionalizaciji i unaprjeđenju poslovanja četiri nacionalne aviokompanije u regiji, koje raspolažu flotom od 40 aviona i godišnje prevezu oko pet milijuna putnika. imaju avione najsličnijih tipova. Sve bolju suradnju, kroz code share aranžmane Croatia Airlines ostvaruje s JAT Airwaysom, a takva suradnja najavljena je između crnogorske i hrvatske nacionalne aviokompanije kroz skoro uspostavljanje linije Zagreb-Podgorica-Brisel. Tijekom narednog perioda predstavnici Croatia Airlinesa, Montenegro Airlinesa, JAT Airwaysa i Adria Airwaysa formirat će radne grupe koje će konkretizirati ideje iznesene u Miločeru, a direktori četiri nacionalne aviokompanije ponovo će se susresti u narednih mjesec-dva.
Piše: M. Mlakić

etvorica direktora jednoglasno su odbili kapitalno ujedinjenje četiri nacionalne u jednu regionalnu aviokompaniju, ali su usuglasili da postoje brojne mogućnosti za suradnju. Nijedna industrija na svijetu nije izmislila toliko velik broj mogućih oblika suradnje kao što je to učinila avioindustrija i civilni avioprijevoz. Tu se prije svega misli na uspostavljanje bilateralnih sporazuma među regionalnim kompanijama, codeshare ugovora, ugovora o uzajamnoj eksploataciji flota, usklađivanju redova letenja, povezivanju postojećih linija, kao i na zajedničku nabavku goriva, opreme za avione i nadogradnju

Direktori četiri nacionalne aviokompanije s prostora bivše SFRJ, Croatia Airlinesa Srećko Šimunović, Montenegro Airlinesa Zoran Đurišić, Adria Airwaysa Klemen Boštjančič i JAT Airwaysa Vladimir Ognjenović u Miločeru kraj Budve dogovorili su buduću tješnju suradnju kojom će pokušati prebroditi brojne poteškoće u poslovanju.

Od unaprjeđenja suradnje među aviokompanijama koristi će imati i njihovi putnici koji će lakše i jeftinije stizati do svojih destinacija. Na skupu u Miločeru rečeno je da najbolju suradnju među aviokompanijama u regiji imaju Croatia Airlines i Adria Airways, zato što u svojim flotama

SUTON

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

47

regionalne vijesti

icrosoft je kompanija koja u potpunosti razumije šanse koje se mogu kreirati putem suradnje na ostvarenju zajedničkih ciljeva, bilo da se radi o razvitku jedne zemlje ili regije i povećanju njihove konkurentnosti. Željeli bi da ovaj forum u Varšavi dokaže kako su moderne tehnologije jedan od najbržih putova za ostvarenje uspjeha u modernom svijetu”, izjavio je Jacek Murawski, direktor Microsoft-a u Poljskoj, na međunarodnom forumu o konkurentnosti Središnje i Istočne Europe, koji je održan u Varšavi 15. i 16. svibnja 2012. Ovaj prestižni skup je bio izvrsna šansa za diskusiju regionalnih lidera iz javnog i privatnog sektora o poboljšanju imidža ovog dijela kontinenta u odnosu na globalnu ekonomiju. Microsoft je bio glavni organizator ovog skupa, a podržan je od strane ministra za administraciju i digitalizaciju Poljske, gosp. Michal Boni-a. Prisustvovali su predstavnici iz 31 zemlje Središnje, Istočne i Južne Europe, te centralne Azije. Učesnici su bili kako iz javnog tako iz privatnog sektora, uključujući visokopozicionirane državne zvaničnike i ministarstva, predstavnike pravosuđa, obrazovanja, kao i stručnjake UNESCO-a, Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma.

M

Forum o konkurentnosti Središnje i Istočne Europe za povećanje konkurentnosti regije

“Vjerujemo da je diskusija o budućnosti naše regije na tako visokoj razini u mogućnosti doprinošenja otvaranju novih vidika za razvitak i širenje vizija o mogućnostima i potencijalima Središnje i Istočne Europe.

Ovo je bio prvi sastanak ove vrste, na kojem su predstavnici vlada i privatnog sektora bili u mogućnosti razmijeniti iskustva po pitanju izgradnje ekonomske stabilnosti ovog dijela svijeta u vremenu rapidnog rasta i tehnološkog razvitka te konstantno rastuće konkurencije na globalnim tržištima. “Već duže vrijeme primjećujemo veliku aktivnost od strane „Azijskih tigrova“ u veoma profitabilnom sektoru novih

Strategije za uspjeh

tehnologija. To je veoma bitan znak za Središnju, Istočnu i Južnu Europu kao i za Središnju Aziju da se informacijske tehnologije mogu puno bolje iskoristiti“, naglasio je Dr Małgorzata Bonikowska, glavni partner u THINKTANK analitičarskoj kući. Kako je utjecaj digitalizacije na moderni svijet u stalnom porastu, u konstantnoj smo potrebi za novim, efikasnijim i jeftinijim rješenjima za kreiranje mogućnosti u sklopu globalnog ekonomskog rivalstva. Svjesni smo da bi moderni rast i

48

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

regionalne vijesti
konkurentnost razvojnih strategija trebali biti bazirani na velikoj upotrebi informacijskih tehnologija. “Naše iskustvo u IT projektima je ogromno, kako za vodeće globalne korporacije tako i za mnoge vlade. Poznate su nam prednosti dobrih e-sistema i naša je želja je bila da ovo znanje podijelimo sa našim partnerima tokom Foruma“, izjavio je Michal Jaworski, nacionalni tehnološki savjetnik u Microsoft-u Poljska.

Tehnološka moć

Istraživanja McKinsey globalnog instituta, u posljednjih petnaest godina konstantno dokazuju doprinos internet tehnologija na zrelim i tržištima u razvitku kroz brojke koje se odnose na rast GDP-a i do 7%. Samo 2011. godine broj radnih mjesta u tehnološkoj industriji se povećao za 38 milijuna i što je još važnije dovelo je do povećanja broja radnih mjesta u drugih industrijama. Informacijske tehnologije dopuštaju ne samo maksimizaciju ekonomskog rasta, nego i modernizaciju, racionalizaciju i optimizaciju svih segmenata društva koji su odlučujući za uspjeh pojedinačnih zemalja i regija. Ovo uključuje obrazovanje, tržište rada i javnu administraciju, a efikasnost ovih segmenata društva, kao i fleksibilnost i prilagođavanje današnjim potrebama je u direktnoj vezi sa digitalnim alatima. Svi skupa predstavljaju takozvanu „digitalnu moć“ koja podržava progres. “Uspjeh i karijera pojedinaca danas

Zemlje sudionici Foruma: Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka Republika, Estonija, Gruzija, Grčka, Mađarska, Kazahstan, Kosovo, Kurdistan, Latvija, Litva, Makedonija, Malta, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan.

ovise uglavnom o komunikacijskim sposobnostima i njihovom poznavanju informacijskih tehnologija. Veoma bitan faktor u makroekonomskom smislu je i sinergija javno-privatnih partnerstava. I jedni i drugi ovise o tehnologijama 21. vijeka,“ naglasila je Dr Małgorzata Bonikowska.

Digitalna realnost

Organizatori Foruma su pripremili i tematske sesije, na kojima su stručnjaci prezentirali uvjete i koncepte za razvoj informacijskih tehnologija u sklopu obrazovanja, administracije i menadžmenta. Panel diskusije su obradile teme kao što su: važnost e-osposobljenosti na suvremenom tržištu rada, prilagođavanje sistema obrazovanja modernim oblicima zaposlenja i mogućnost za izgradnju modela za zapošljavanje u javnom sektoru po ugledu na korporativni.
Za BHP priredio: M. Mlakić

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

49

regionalne vijesti

Problemi su brojni, ali su rješivi
U Županji upriličena javna tribina pod nazivom „Poduzetništvo u službi razvoja“ gdje su poduzetnici postaviljai pitanja ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu.
Do kad će kredite po povoljnim uvjetima od Hrvatske banke za obnovu i razvitak dobivati samo politički podobni ili poduzetnici s dobrim vezama, kad će biti ukinuti razni nameti poput vodnog, šumskog ili turističkog doprinosa, namjerava li država napokon nešto poduzeti protiv tvrtki koje nakon što dobiju krupniji posao angažiraju brojne kooperante, a onda ih za izvedene radove nikada ne isplate - tek su neka od pitanja koja su poduzetnici postavili ministru poduzetništva i obrta Gordanu Marasu na javnoj tribini upriličenoj u Županji pod nazivom „Poduzetništvo u službi razvoja“.

Odgovarajući ministar Maras je priznao kako u Hrvatskoj danas postoji oko 250 različitih tzv. parafiskalnih nameta. Svi oni naravno, istakao je, nisu potrebni ali dok se ne utvrdi njihova opravdanost država je, kako bi barem malo olakšala položaj poduzetnika, smanjila doprinose za zdravstvo i to za 2 posto, čime će u ovoj godini, po njegovim riječima, biti ušteđeno dvije milijarde kuna. Sve poduzetnike koji imaju informacije o kreditima HBOR-a odobrenim mimo propisane procedure pozvao je da ih dostave Ministarstvu poduzetništva i obrta. U istom ministarstvu, napomenuo je odgovarajući na jedno od pitanja, već postoji program kojim je predviđeno educiranje stručnjaka za izradu dokumentacije potrebne za predpristupne fondove Evropske unije te pozvao prisutne poduzetnike i obrtnike da se u što većem broju uključe u taj program. „Vlast smo, istina, preuzeli prije nekoliko mjeseci, ali toliko je problema koje smo zatekli na svim razinama i u svim segmentima da će trebati godine kako bi se stanje dovelo u red. Prve smo korake već učinili, prije svega u cilju rasterećenja poduzenika, mnoge slične mjere se

tek pokreću ili su u pripremi no kada sve planirano i ostvarimo opet će trebati puno zajedničkog rada kako bi se pronašlo posla i radilo. U naredna 3-4 mjeseca bit će raspisano niz javnih natječaja za poduzetnike kojima će na raspolaganju biti sredstva EBRD-a i očekujem od vas da se na njih prijavite“, naglasio je Maras. Kada su poduzetništvo i obrt u pitanju, želja je ove vlasti, istaknuo je ministar, stvoriti konkurentno okružje za sve domaće poduzetnike, te privući što više stranih investitora. Već sada se, kazao je, uveliko radi na tome a pravi rezultati očekuju se za godinu dana dakle nakon što Hrvatska uđe u Evropsku uniju. Osvrćući se na situaciju u Slavoniji i Baranji, ministar Gordan Maras izvijestio je kako postoji cijeli niz projekata u kojima ovo područje može participirati, posebice kada su u pitanju energetski projekti poput termoelektrana i postrojenja za proizvodnju bioetanola. Ne treba se
Lipanj / Srpanj 2012

međutim, kazao je, orijentirati samo na izgradnju novih objekata jer postoji i puno postojećih koji nisu dovoljno iskorišteni. Za primjer je spomenuo luku u Vukovaru koja bi, istakao je, puno bolje radila i zarađivala kada bi se na postojećem terminalu izgradilo dodatnih 500 metara željezničke pruge.

„I Županja ima jako dobre uvjete za gospodarski razvoj. Mora se samo još bolje koristiti izgrađena infrastruktura pri čemu najprije mislim na autocestu. Ona je za vas ovdje kao Bogom dana a tu je, kako sam informiran, i lokalna poduzetnička zona koja je jako dobro opremljena. Kada se krene s projekatima koji će za cilj imati poboljšanje energetske učinkovitosti vjerujem da će i jedan dio građevinskih potencijala iz ovih krajeva biti uključen u njihovu realizaciju“, kazao je ministar Maras.
Piše: Z. Živković

50

BH Privrednik

regionalne vijesti

ržulj je dodao kako Srbija u BiH najviše izvozi pivo, kukuruz, električnu energiju i pšenicu, a BiH u Srbiju najviše izvozi koks, ugljen, dizel gorivo i proizvode od čelika.

Na sastanku u Mostaru srbijanskih gospodarstvenika i gospodarstvenika Federacije BiH naglašeno je kako su Bosna i Hercegovina i Republika Srbija važni vanjskotrgovinski partneri te da postoji suradnja dviju regija u mnogim sektorima, ali da je treba dodatno proširiti.

Pržulj je iskazao nezadovoljstvo kada je u pitanju robna razmjena između dvije zemlje, jer se, kako je naglasio, u više od 90 posto slučajeva radi o klasičnim kupoprodajnim ugovorima. „Cilj nam je unaprijediti suradnju, a jedan od primjera je suradnja između industrije motora Rakovica iz Beograda i SOKO Transmisije iz Mostara. Njihovo je potencijalno tržište afričko tržište, a mi već imamo ugovorenu proizvodnju 15 tisuća traktora”, objasnio je Pržulj. On je najavio kako postoji i mogućnost suradnje dvije zemlje u oblasti

P

BiH i Srbija važni vanjskotrgovinski partneri

Ukupna robna razmjena između Srbije i BiH u 2011. godini iznosila je 1 906 000 000 dolara, s tim da Srbija nije dostigla ukupnu razmjenu s BiH iz 2008. godine, dok je BiH premašila 2008. godinu, zato što brže raste izvoz iz BiH nego uvoz iz Srbije, kazao je predstavnik Gospodarske komore Srbije Mitar Pržulj u povodu održavanja susreta gospodarstvenika Srbije i FBiH u Mostaru.
energetike, a riječ je o slivu rijeke Drine, o čemu već postoji potpisan protokol te suradnja u metalo-prerađivačkom sektoru. 12,37 posto, dok je u prošloj godini pao na 10,39 posto. Kao glavni uzrok pada, Lasić navodi pojavljivanje novih dobavljača iz trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni ugovorom, kao što su SAD, Kina i Rusija.

Na sastanku je iznesen i podatak kako ukupna ulaganja Srbije u BiH, odnosno u Republiku Srpsku iznose milijardu eura, od čega je najveće kupovina Telekoma Republike Srpske. Ulaganja BiH u Srbiju iznose oko 100 000 000 dolara, a najveće ulaganje je kupovina građevinskog poduzeća Komgrap u Beogradu. Potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić kazao je kako Srbija spada među najveće vanjskotrgovinske partnere Bosne i Hercegovine. “U bivšoj državi imali smo gospodarstvo koje je komplementarno, a našim sastancima želimo potaknuti međusobno povezivanje u cilju izrade zajedničkog proizvoda više tvrtki iz jedne ili obje regije”, naglasio je Jago Lasić. Što se tiče obujma robne razmjene, učešće Srbije u ukupnoj robnoj trgovini s BiH je u 2009. godini iznosilo 12,74 posto od ukupne vanjske trgovine BiH, u 2010.

Da je i Srbiji Bosna i Hercegovina važan vanjskotrgovinski partner kazao je predsjednik Regionalne gospodarske komore Kraljevo Mladomir Novaković istaknuvši kako se BiH nalazi u prvih pet zemlja u robnoj razmjeni sa Srbijom. „Ove dvije zemlje najviše problema imaju u prometu poljoprivrednih proizvoda, odnosno zbog nepriznavanja i s jedne i s druge strane veterinarskih uvjerenja, što poljoprivrednicima stvara dvostruke troškove. Pokušali smo iskoristiti sve prednosti koje ove dvije regije imaju, a to je određena komplementarnost u proizvodima, tako da nam to daje velike mogućnost daljnje suradnje”, smatra Novaković.
Piše: C. Kusić

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

51

regionalne vijesti

eđunarodna organizacija rada očekuje da će još oko 12,7 posto mladih ljudi biti bez posla u ovoj godini, te se predviđa da će ista visoka stopa nezaposlenosti vjerojatno trajati još sljedeće četiri godine. Razina nezaposlenosti mladih je viša za 12,6 posto, nego prošle godine, prenosi RT Vjerojatno najporaznija statistika kada je u pitanju broj nezaposlenih je ona o postotku nezaposlenih mladih osoba. Po broju nezaposlenih mladih u Europi, Hrvatska je u 2011-oj bila odmah iza Španjolske, no ispred Grčke. Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji popela se na 20% populacije, dok je u Hrvatskoj bilo oko 35%. U posljednje dvije godine u eurozoni je bez posla ostalo 6 milijuna osoba, a samo je 1,5 milijun dobilo novi posao.

M

U svijetu nezaposleno oko 75 milijuna mladih prostor Balkana i Španjolska jedno od najvećih žarišta nezaposlenih
Prema podacima OECD-a po broju nezaposlenih, vezano za cjelokupan broj radno sposobnog stanovništva, koje prenosi wikipedia, zemlje Balkana i Španjolska, bilježe najveću nezaposlenost u Europi i jedno su od žarišta nezaposlenosti u svijetu. Španjolska: 23.6 %, podaci iz veljače 2012 Grčka: 21.0 %, podaci iz veljače 2012 Bosna i Hercegovina: 27.6 %, podaci iz 2011 Makedonija: 30.9 %, podaci se 2010 Srbija: 23.7 % , podaci iz 2011 Hrvatska: 14.2 %, podaci iz veljače 2012 Slovenija: 8.7, podaci iz veljače 2012 Crna Gora: 18.1 %, podaci iz 2011 Jedina zemlja u svijetu koja nema nezaposlenih je Sjeverna Koreja , 0.0 %, podaci iz travnja 2012. Qatar s 0.5 %, Bjelorusija s 0,7 % i Kuba s 1.6 % , su neke od država s najmanjom stopom nezaposlenosti.
Piše: M. Mlakić

Oko 75 milijuna mladih ljudi u dobi od 15 - 24 godine trenutno je nezaposleno, javljeno je iz institucija rada UN-a u Ženevi. Podaci pokazuju porast od oko četiri milijuna nezaposlenih više nego u 2007.

52

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

regionalne vijesti

rojekt je to kojim je predviđena gradnja niza objekata različite namjene ukupne vrijednosti oko 30 milijuna eura u kojima će posao dobiti nekoliko desetaka stanovnika Babine Grede. „UNIT Investment je energetska kompanija koja se dokazala kao uspješan graditelj hidroelektrana u Turskoj, vjetroelektrana u Rumunjskoj i Bugarskoj a do sada smo jednu elektranu i to solarnu podigli i kod Splita. Sve su to, poput ovoga u Babinoj Gredi, projekti obnovljive energije, jer u Hrvatskoj ne želimo graditi elektrane na plin ili ugljen koje bi zagađivale vašu lijepu zemlju“, rekao je obraćajući se čelnicima lokalnih vlasti i okupljenim mještanima predstavnik UNIT-a Alkin Yaman. U ime strateškog partnera UNIT-a u Hrvatskoj skup je pozdravila Sunčica Lalić. “Želja nam je u Tečinama izgraditi elektranu koja će se koristiti za različite proizvodne djelatnosti. Za sada su u tome prostoru predviđene tvornica peleta, staklenici i hladnjača no vremenom će pratećih sadržaja biti sve više“, istaknula je Lalićka. Zadovoljstvo uspostavljenom suradnjom i potpisanim ugovorom nije krio ni općinski načelnik Josip Krnić. Oživljavanje Tečina samo je jedan od projekata realiziranih u zadnje dvije godine, naglasio je i potom prezentirao ostale projekte. Uz to, lokalne vlasti očekuju mnogo i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, kako se procjenjuje, iznositi više od 6,5 milijuna kuna od čega polovica pripada Babinoj Gredi. Izvorni proračun ove općine zadnjih godina nije bio veći od 3 milijuna.

P

Oživljavanje Tečina smanjit će kroničnu nezaposlenost

Na prigodnoj svečanosti upriličenoj u Maloj sali općinski načelnik Josip Krnić i predstavnici tvrtke UNIT Investment sa svojim poslovnim partnerima iz Hrvatske potpisali su ugovor o izgradnji kogeneracijskog postrojenja na biomasu od 8 MWe i pratećih sadržaja u Gospodarskoj zoni Tečine.

je kvalitetnije od izvora pored kojih su izgrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je naime 200 kubičnih metara vode u satu a temperatura vode je 121,1 stupanj celzija. Dnevna proizvodnja termalne

vode, radi lakšeg shvaćanja bogatstva ovoga prirodnog resursa, odgovara također dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje ili 25000 litara nafte.
Piše: Z. Živković

Geotermalno izvorište otkrila je INA u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je tek oko 1 kilometar a po izdašnosti i u energetskom smislu puno BH Privrednik
Juni / Juli 2012

53

regionalne vijesti

R

Q max goriva stigla na benzinske pumpe Petrola

Grupa Petrol predstavila je novu generaciju visokokvalitetnih pogonskih goriva Q Max, od sad dostupnih na svim benzinskim crpkama Grupe u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, te Crnoj Gori.
iječ je o gorivima koja po svojim specifikacijama nadilaze aktualne europske standarde na tom području. Osnovne karakteristike goriva Q Max prilagođene su ključnim zahtjevima kupaca – manjoj potrošnji i većoj ekonomičnosti u vožnji, većoj učinkovitosti i zaštiti motora vozila, te smanjenju emisije štetnih materija u okolinu. Od sada Petrol potrošačima u BiH nudi i visokokvalitetan Petrol Q Max 100. Petrol je na sve svoje benzinske crpke u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori uveo nova Q Max goriva, čija kvaliteta nadmašuje standarde na tržištu. To je nova generacija goriva – benzinsko gorivo Petrol Q Max 95, Petrol Q Max 100, dizelsko gorivo Petrol Q Max Eurodiesel i Autoplin LPG, koja će u potpunosti zamijeniti dosadašnja goriva u ponudi. Nova generacija Q Max goriva zadovoljava najnovije zahtjeve proizvođača motora, trenutno europsko zakonodavstvo, te nadmašuju postojeće standarde na tržištima. Najnovija generacija višenamjenskih aditiva, koji se koriste u Q Max gorivima, nudi veću učinkovitost i zaštitu motora, uz istovremeno poboljšanje ekonomičnosti, nižu potrošnju i znatno nižu emisiju štetnih materija u okolinu. Nova generacija goriva je razvijena u suradnji s uglednom korporacijom Afton Chemical iz Velike Britanije, jednom od vodećih svjetskih proizvođača aditiva. Goriva su višestruko testirana, laboratorijskim i terenskim testovima koji su pokazali da je potrošnja prilikom upotrebe Petrol Q Max 95 goriva niža i do 4 %, a 2,5% niža prilikom upotrebe Petrol Q Max Eurodiesel goriva. Svi podaci i spomenuta poboljšanja baziraju se na stvarnim ispitivanjima dobavljača aditiva na posebnim testnim vozilima, ali i na terenskim ispitivanjima na

Mag. Tomaž Berločnik, predsjednik Uprave grupe Petrol d.d., izjavio je: „ U skladu sa svojom vizijom, Petrol se uvijek zalaže za napredak i razvoj svojih ključnih proizvoda, tekućih goriva. Važna poboljšanja prenosimo i u regiju, gdje poslujemo. Obitelj pogonskih goriva Q Max nadilazi standarde kvalitete, te istovremeno omogućuje veću snagu motora i manju potrošnju uz istovremeno smanjenje emisije štetnih spojeva u ispušnim plinovima. Sistemom kontrole kvalitete kupcima garantiramo najbolja pogonska goriva na tržištu. Vjerujem da će naši kupci od danas osjetiti dodatnu kvalitetu Petrolovih goriva.“ različitim vozilima. Kvaliteta goriva Q Max garantirana je i sveobuhvatnim i opsežnim sistemom provjere, kako u nabavnom tako i u prodajnom lancu, koje Petrol obavlja u vlastitim, ali i tuđim akreditiranim laboratorijima, te konstantnim prilagođavanjem trendovima i zahtjevima modernih motora. Goriva Q Max će biti dostupna na svim benzinskim pumpama u Sloveniji (313), Hrvatskoj (86), Bosni i Hercegovini (37) te Crnoj gori (6) i to po nepromijenjenim cijenama, što podrazumijeva da će kupci za isti novac dobiti veću vrijednost. Nova goriva su u potpunosti kompatibilna sa svim
Lipanj / Srpanj 2012

dosadašnjim Petrolovim gorivima, kao i sa svim drugim gorivima koja se nude na tržištu.
Piše: M. Mlakić

54

BH Privrednik

Projekti

onferencija je privukla veliko zanimanje stručnjaka, znanstvenika i vodećih tvrtki zainteresiranih za projekte obnovljivih izvora energije i može se sa sigurnošću kazati kako je jedna od najuspješnijih na ovogodišnjem Mostarskom sajmu gospodarstva. Obnovljivi izvori energije već su bili konferencijska tema na Mostarskom sajmu gospodarstva kada se govorilo o njihovoj ulozi, zakonskoj regulativi, primjeni i preprekama, međutim ovogodišnja konferencijska izlaganja bila su usmjerena na konkretne primjere iz prakse kada su u pitanju vjetroelektrane, sustavi za upravljanje vjetroagregatima, pretvorba sunčeve energije u električnu energiju, ali i minihidorelektrane koji čine dugoročni ekonomski cilj energetske održivosti u uvjetima integracije u elektroenergetski sustav BiH. Nesumnjivo dvije prezentacije koje su privukle najveću pozornost su one gosp. Tarika Begića iz Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije koji je govorio o pravnom okviru za izgradnju novih elektroenergetskih objekata za proizvodnju električne energije i dr.sc.Žane Mrkonjić koja je govorila o fondovima EU za energiju u Bosni i Hercegovini. Gospodin Begić je prisutnima detaljno objasnio koje barijere sve mogu očekivati potencijalni graditelji novih elektroenergetskih sustava, krenuvši od administrativnih, društvenih, institucionalnih i zakonodavnih, preko financijskih, društvenih do tehničkih. Dr.sc. Žana Mrkonjić istaknula je da se i Bosna i Hercegovina na putu europskih integracija obvezala ispuniti brojne direktive EC kad je u pitanju energetika, i kao takva nužno mora pratiti energetske ciljeve 20/20/20 do 2020., odnosno 20 posto smanjenje potrošnje energije, 20 posto smanjenje stakleničkih plinova,

K

Problematika o obnovljivim izvorima energije u BiH

Ove godine na Mostarskom sajmu gospodarstva upriličena je konferencija na temu „Problematika o obnovljivim izvorima električne energije u BiH“, u organizaciji tvrtke Mostarski sajam i tvrtke Končar d.d. Zagreb, koja bilježi brojne reference na polju obnovljivih izvora energije.

te 20 posto povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Plaćanjem ne tako male ulaznice za pristup IPA programu FP7 vrijednom 50,521 milijuna eura, BiH je omogućeno dobiti sredstva za ostvarivanje gore navedenih ciljeva. Ono što je u svom nadasve motivirajućem govoru istaknula dr. Mrkonjić jest da se BiH mora ugledati na zemlje poput Poljske i Češke koje su rekorderi po količini sredstava povučenih iz europskih fondova. Kazala je da su to uspjeli jer je doslovno čitava nacija sebi postavila kao cilj da uzme što više novaca u što više projekata. Istaknula je da se i BiH mora „probuditi“ i čitavu državnu strukturu i administraciju prilagoditi istom cilju. „Bolje se informirati o fondovima, angažirati se na svim razinama od lokalnih, regionalnih, entitetskih do državnih te angažirati stručnjake iz svih oblasti i obučavati osoblje, tvrtke i institucije za informiranje, kreiranje i izradu projekata. Samo o vlastitoj sposobnosti ovisit će i visina povučenih sredstava iz EU“, kazala je dr. Mrkonjić. Sudionici konferencije iz Hrvatske govorili su o svojim iskustvima i predstavili vlastite projekte koje su do sada realizirali na području RH-a. BH Privrednik
Juni / Juli 2012

BiH ima najbolji potencijal izvoza električne energije u regiji

Delegacija Europske unije u BiH smatra kako Bosna i Hercegovina ima ogroman neiskorišteni potencijal! Ima najbolji potencijal izvoza električne energije u regiji, što bi trebalo stvoriti poticaje za infrastrukturne projekte, kao što su proširenje i/ili okolišna rehabilitacija postojećih termoelektrana ili hidroelektrana. Međutim, postoje 3 glavna „goruća pitanja“ koja sprječavaju napredak u energetskom sektoru, a to su nefunkcionalno poduzeće za elektroprijenos, nepostojanje energetske strategije na državnoj razini i zakona o plinu na državnoj razini. Nadalje, potencijalni investitori također žele vidjeti daljnje razdvajanje komunalnih usluga, jasniji pravni okvir te samostalnije i sveobuhvatnije regulatore. Traže bolji regulatorni okvir, sa jasno definiranim nadležnostima kao i više transparentnosti u procedurama javne nabavke i izboru partnera. Nedostatak dogovora i koncenzusa samo dovodi do nevoljkosti da se

55

Projekti
ulaže ili još gore u povlačenje uloženih sredstava, istaknuli su u Delegaciji EU u BiH. Prema podacima Delegacije, u BiH za ovu oblast i energiju u cjelini od 2006. godine osigurano je gotovo 5 milijuna eura pomoći. Prethodni projekti koje je financirala EU u ovoj oblasti uključuju podršku: Operativnim aktivnostima Transca/Elektroprenosa u iznosu od 1.5 milijuna eura (2006-2007), Operativnim aktivnostima državnih i entitetskih regulatora (SERK/DERK, FERK, REERS), u iznosu od 1.5 milijuna eura (2008-2010), Odjelu za energetiku Ministarstva vanjskih poslova i ekonomskih odnosa (u nastojanju da se ojačaju institucije na državnoj razini), u iznosu od 1.5 milijuna eura (2008-2010), Provođenja analitičkog pregleda trenutnog zakonskog okvira BiH u oblasti električne energije, s ciljem usklađivanja sa odgovarajućom pravnom stečevinom EU (acquis), u iznosu od 180.000 eura (2011). Osim toga, kako su kazali u Delegaciji, energija može biti dio njihove pomoći koju pružaju u okviru bespovratne pomoći (grantova) za razvoj lokalnih i regionalnih ekonomija, kao i malih i srednjih poduzeća, putem grantova koje objavljuju kroz pozive za dostavljanje projektnih prijedloga. Na primjer, jedan grant dodijeljen je Gospodarskoj komori Sarajevske županije za poticaj inicijativa energetske efikasnosti u ukupnom iznosu od 300.000 eura. Projekti koje EU trenutno financira u ovoj oblasti su: Pružanje pomoći Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u energetskoj učinkovitosti u iznosu od 2.5 milijuna eura (listopad 2010 - listopad 2012). U to je uključena podrška za razvoj zakonodavstva, pokazne projekte (uključujući i pomagala), izgradnju kapaciteta i podizanje razine svijesti. Zatim, tu je Sporazum s KfW-om (potpisan u 2010.), za hidroelektranu u Doboju, RS u vrijednosti od 50m eura (doprinos EU iznosi 5.5 milijuna eura). Ugovor između KfW-BiH je potpisan u 2011., ali stvarni radovi još nisu započeli. Također, tu su i ostali infrastrukturni projekti (uglavnom za plin, vjetar i hidroenergiju) preko programa Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu (Western Balkans Investment Framework – WBIF) u suradnji s EBRD, EIB itd. Ovim programima upravlja Generalna direkcija Europske komisije za proširenje, Odjel za regionalne programe. U Delegaciji se nadaju kako će se nakon dogovora sa svim zainteresiranim stranama pokrenuti projekti za podršku usklađivanju zakonodavstva BiH o električnoj energiji s EU standardima (nakon analitičkog pregleda zakonodavstva 2011.). Objava tendera se očekuje u drugom kvartalu 2012. godine. Također, projekti kao što su razvoj energetske strategije na državnoj razini i razvoj zakona o plinu na državnoj razini. Pored toga, u tijeku je 11 grantova za podršku partnerstava između NVO-a koji se bave pitanjima okoliša i lokalnih interesnih grupa u iznosu od 1 milijun eura. Kada su u pitanju prepreke za dobivanje sredstava EU-a, u Delegaciji ističu kako potencijalni podnositelji zahtjeva moraju zadovoljiti EU pravila o nabavkama za svaki od objavljenih natječaja, ali da nepostojanje dogovora između lokalnih interesnih grupa može uzrokovati kašnjenja. Prioriteti od strane Europske unije do 2014. godine su transponiranje i implementacija 3. paketa na što se BiH obavezala Ugovorom o energetskoj zajednici. Pristup preostalim 660 milijuna eura IPA fondova u potpunosti ovisi o političkoj volji i spremnosti struktura, interesnih grupa i korisnika u zemlji da absorbiraju sredstva i demonstrira pune kapacitete i preduvjete postavljene za dodjelu i iskoristivost sredstava. Od tih 660 milijuna za energetske projekte bi moglo potencijalno biti izdvojeno 5 milijuna eura do 2014. godine. Jedino ograničenje je da moraju biti usklađeni s EU prioritetima koja je odredio komesar EU za proširenje. To naravno ovisi o procesu programiranja i prioritetima EU programa o približavanju. To također pretpostavlja da su ispunjeni svi preduvjeti za učinkovitu iskoristivost sredstava i da je lokalno vlasništvo osigurano ispunjenjem projekta.

Biblioteka energetske efikasnosti

Da je za Bosnu i Hercegovinu vrijeme da krene u akciju na polju energetske efikasnosti istaknuto je i na Danima energetike održanim u Sarajevu gdje je naglašeno kako BiH na to obvezuju i potpisani ugovori o energetskoj zajednici i energetskoj povelji te Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. U Sarajevu je također nedavno predstavljena i Biblioteka energetske efikasnosti koja se sastoji od sedam edukativnih publikacija za energetsku efikasnost (EE) u BiH. One predstavljaju doprinos podizanju svijesti i znanja javnosti o zaštiti okoline i EE, a sadrže informacije o energetskoj efikasnosti koja je povezana sa sustavnim upravljanjem energijom u gradovima, provođenjem energetskih pregleda objekata, monitoringom i mjerenjem utroška energije, stvarnim načinima financiranja projekta implementacije mjera EE. Tijekom predstavljanja je naglašeno kako je trenutna razina svijesti o EE u BiH dosta niska, ali da na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, svijest o važnosti mogućih dobrobiti od povećanja EE sve više raste.
Piše: Cvita K.

56

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Projekti

N

Turizam je naša budućnost

Orašje je bilo domaćin završne konferencije projekta VIOR u okviru kojega je uspostavljena prekogranična suradnja između Vinkovaca u Hrvatskoj i Orašja u Bosni i Hercegovini. VIOR je projekt turističke baštine Vinkovaca i Orašja a za polazište je imao uključivanje povijesnog naslijeđa na primjeru vinkovačkog kalendara Orion i drveta hrasta abonos iz Orašja.
azočne konferenciji najprije je pozdravio općinski načelnik Orašja Đuro Topić. Dio projekta realiziran na oraškom području odnosio se na promociju turističkog naslijeđa zasnovanog na abonosu temeljem čega su stvorene pretpostavke da se ta priča koristi u turističke svrhe, i na tome će se i dalje raditi, kazao je uz ostalo Topić. Gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić istakao je kako je ovaj projekt prvi koji je taj grad realizirao u sklopu prekogranične suradnje te izrazio nadu kako će ih biti još a sve u cilju stvaranja proizvoda od kojega će korist imati svi oni koji budu u takve projekte uključeni. „Ovakvim projektima uvijek smo davali i davat ćemo bezrezervnu podršku. Čestitam svima koji su sudjelovali u implementaciji VIOR-a a provedeni model i stečeno iskustvo bit će primjer i drugim općinama kako se treba raditi u sklopu programa prekogranične suradnje“, naglasio je obraćajući se skupu tajnik ureda federalne ministrice turizma Tomislav Lukić.

Projekt su potom projekcijom promotivnih video materijala predstavili voditelji Mato Mikić iz Orašja i Krunoslav Kregar iz Vinkovaca. Posuda kalendara Orion pronađena u Vinkovcima 1978. godine na lokaciji današnjeg hotela Slavonija datira iz 2600 godine p. n . e. a svjedoči o populaciji vučedolske kulture. Ovaj dominantni kulturni fenomen imao je velik utjecaj na ostale tadašnje kulture. Drvo hrasta abonos procijenjene starosti od 6000 godina p. n. e. pronađeno je u rijeci Savi u okolici Orašja. Osim spomenutog hrasta pronađeni su i drugi primjerci paleontoloških nalaza koji potvrđuju primjer vučedolske kulture i na ovim prostorima. Cilj projekta, po njihovim riječima, bio je povezati ova dva nalazišta u zajednički turistički

proizvod. Projekt je trajao godinu dana a njegova vrijednost je veća od 130.000 eura osiguranih iz IPA programa.

U nastavku konferencije o abonosu kao prirodnom brendu Orašja i bosanske Posavine govorio je znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu Tomislav Dubravac. O stvaranju predispozicija za razvoj turizma na temelju prirodnih resursa izvijestio je Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu a o abonosu u funkciji inoviranja turističkog proizvoda bosanske Posavine govorio je predsjednik Turističke zajednice Posavske županije Hajrudin Hadžidedić. Kako bi priča o abonosu kao turističkom brendu bosanske Posavine dobila na formi i sadržaju u pravom smislu te riječi potrebno je, složili su se govornici, pojačano nastaviti sa započetim aktivnostima, raditi na poboljšanju turističke infrastrukture te uključiti širu društvenu zajednicu u cjelovitu i jedinstvenu priču o čovjeku BH Privrednik
Juni / Juli 2012

i hrastu na prostoru oraške općine. S tim u vezi planira se osnivanje muzeja abonosa i pokretanje projekta zaštite svih nalazišta toga hrasta na području bosanske Posavine.

„Tijekom jednoga od seminara organiziranog za naše poduzetnike predavač iz Japana nam je kazao kako se Bosna i Hercegovine ne može natjecati na tržištu primjerice elektronike, jer jednostavno za tako nešto nema tehnologiju i resurse. Ali se zbog toga, naglasio je, može ne samo nositi nego biti i jedna od vodećih europskih zemalja kada je u pitanju kućna radinost, proizvodnja zdrave hrane i naravno turizam. To su područja na kojima se trebamo tražiti i koja će u budućnosti uživati veliku potporu države“, naglasio je na kraju skupa tajnik u federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta Jozo Beić.
Piše: Z. Živković

57

Projekti

ozdravljajući nazočne, direktor tvrtke Lotrič Control d.o. Mostar Mario Sopta naglasio je: „Bit ćemo u mogućnosti pružiti razna rješenja iz područja mjeriteljstva, imat ćemo svoju radnu akademiju gdje ćemo raditi edukaciju, uspoređivanja i stručne skupove. Nudit ćemo razna softverska rješenja za automatizaciju u mjeriteljstvu, prodavati uređaje poznatih proizvođača koji će biti testirani u našem novom laboratoriju, a tu je i jedna novina –mjeriteljski forum koji će, ujedno biti i centar za odgovore na sva vaša pitanja u vezi mjeriteljstva“. Direktor tvrtke Lotrič d.o.o. Selce Marko Lotrič kazao je kako se radi o obiteljskoj tvrtki koja već 20 godina uspješno posluje u području mjeriteljstva, a Primož Hafner detaljno je, kroz prezentaciju i predstavio projekt mjeriteljskog laboratorija. Savjetnik veleposlanika Rep. Slovenije za ekonomiju Gregor Presker kazao je: - Naročito mi je drago što se ovo događa u Mostaru, jer prema našim saznanjima, vrlo je malo slovenskih tvrtki na ovom području. Otvaranjem Lotrič Control-a, otvara se prilika da se inače dobre gospodarske veze između Slovenije i BiH

P

Mjeriteljski laboratorij u Mostaru opremljen po svjetskim standardima

Na Mostarskom sajmu je priređena poslovna konferencija i prezentacija tvrtke - Lotrič Control d.o.o. Mostar, te novoga mjeriteljskog laboratorija, opremljenog po svjetskim standardima, gdje će se primjenjivati svjetska iskustva i znanja.

još više prodube. Pomoćnik ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za ekonomski razvoj i poduzetništvo Dragan Milović, rekao je da je otvaranje novoga mjeriteljskog laboratorija, iz više razloga jedinstven i značajan projekt i za BiH i Sloveniju: Kada su u pitanju strane investicije, vrijeme je totalne suše. Sve je stalo, tako da nam ovakvi projekti ipak daju vjetar u leđa i za svaku su pohvalu. Nazočnima su se obratili i u ime Instituta za akreditiranje BiH direktor dr. Žarko

Petrović, u ime Sektora privrede VTK BiH - direktor Zdravko Marinković, te u ime Asocijacije akreditiranih tijela za ocjenu kvalitete, certificiranja i verifikaciju BiH - predsjednik Miroslav Rozić koji je naglasio da će se ovim laboratorijem, bh. gospodarstvu, pružiti jedinstvena i stručna usluga iz područja mjeriteljstva.
Piše: M.B.Milinković

58

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Projekti

I

Park nobelovaca i dva velikana nasuprot jedan drugome

Zahvaljujući Matici hrvatskoj Mostar i HKD Napredak, Mostar je odnedavno bogatiji za još jedan lijepo uređeni prostor – Park nobelovaca, u čijem su središtu smješteni spomenici dvojici jedinih bosanskohercegovačkih nobelovaca – Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu, autora Zorana Jurića, akademskog kipara iz Zagreba.
deju koja je začeta u mostarskoj Matici hrvatskoj, s radošću je prihvatilo i HKD Napredak, čiji su stipendisti bili Andrić i Prelog. Grad Mostar pobrinuo se za uređenje parka, a sama otvaranje parka upriličeno je na sam dan otvaranja međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće 2012. – XIV. dani Matice hrvatske. Otvaranju su nazočili i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović i ministrica kulture dr. sc. Andrea Violić Zlatar. Spomenik Andriću zajednički su otkrili predsjednik MH Mostar Mostar Josip Muselimović i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, a Prelogu – predsjednik HKD Napredak dr. Franjo Topić i veleposlanik RH u BiH Tonči Staničić. O značaju ovoga projekta i same ideje, ponajbolje govori tekst prof. MirePehar, članice Predsjedništva Matice hrvatske Mostar, koji je kazivala na otvaranju: „U Travniku, 9. ili 10. listopada 1892. godine, od majke Kate, radnice u sarajevskoj Tvornici ćilima i oca Antuna, školskog podvornika, rođen je nobelovac Ivo Andrić. Rođen je istinski genij. Kad su mu bile dvije godine, umire mu otac te ga majka seli teti u Višegrad gdje završava osnovnu školu. Potom se vraća majci u Sarajevo, gdje upisuje gimnaziju. Godine 1912. dobiva stipendiju Hrvatskog kulturnog društva Napredak te studira u Zagrebu, Beču i Krakowu. Krajem 1919. godine počinje njegova bogata diplomatska karijera, koja traje do početka Drugog svjetskog rata, kada se vraća u Beograd i bavi se samo književnim radom, sve do smrti 1975. godine. U Grazu postoji spomenik kao svjedočanstvo da je na njihovu sveučilištu 1924. godine obranio doktorsku tezu o temi: “Razvoj duhovnog života u Bosni i Hercegovini u vrijeme turske okupacije“. Isto tako u Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Njemačkoj,

Autor spomenika, Zoran Jurić

u Srbiji postavljene su mramorne ploče ili spomenici koji ponosno svijetu pokazuju da je slavni nobelovac studirao, doktorirao, radio ili umro u nekoj od tih zemalja. Svaka čast! Jer u vrlo teškoj konkurenciji ispred velikih i slavnih, jednoglasnom odlukom sudaca, 1961. godine Ivi Andriću dodijeljeno

je najveće planetarno priznanje – Nobelova nagrada za književnost. U bijelom svijetu, zalegle bijele mramorne ploče i spomenici koji svijetu pokazuju da je tu nekada bio i boravio slavni nobelovac, a njegov rodni grad, baš kao i hercegovačka metropola, ni jednoj školi, ni jednoj ulici nisu dali ime slavnoga

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

59

projekti
na zagrebačkom groblju Mirogoj. U Švicarskoj i Češkoj, u zemljama u kojima je ostavio golemi znanstveni opus, Vladimiru Prelogu podignuti su veliki spomenici. Sramotno je i civilizacijski primitivno da znanstvenik globalnih razmjera nema spomenik ili barem spomen-ploču u zemlji u kojoj je rođen.

nobelovca. A na bezbroj mjesta ostali su zabilježeni tragovi Andrićeve ljubavi prema Bosni i njegovog odnosa prema Mostaru i Hercegovini. Tako na jednom mjestu on piše: “Avionom ja mogu putovati u strani svijet, ali po Bosni nikako. Bio bi najsretniji kada bih mogao putovati pješice jer ja u Bosni uvijek nešto naučim, čujem i vidim. Ja u Bosnu moram doći dva puta godišnje, to je moja duhovna gimnastika bez koje ne mogu živjeti”. Andrić se radovao dolascima u Hercegovinu. Kao nitko opisivao je Neretvu, Počitelj, Mogorjelo, Stolac. A Mostar je njemu od prirode povlašten grad, koji u malom sliči na Firenzu. Slavni nobelovac sanjao je prosvijećenu rodnu domovinu. Zato je cjelokupan iznos Nobelove nagrade darovao Fondu za bibliotekarstvo BiH. Jedinstven je to slučaj. Ivo Andrić svojoj domovini donio je slavu i Nobelovu nagradu. Njoj i nikom drugom darovao je milijunske iznose, a ona mu uzvratila neviđenom nezahvalnošću i zaboravom. Još jedan znanstvenik globalnih razmjera pao je u zaborav. U Sarajevu je 23. srpnja 1906. godine rođen Vladimir Prelog. Svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje mladi Prelog prošao je u Zagrebu i Osijeku. Studij kemije završava u Pragu, gdje je stekao i doktorsku titulu. Živio je i radio u Pragu, Zagrebu i Zürichu. Od početka pa do kraja, gospodin Prelog živio je i ponašao se upravo onako kako se volio izjašnjavati, kao građanin svijeta. Autor je više od 400 znanstvenih radova, član Kraljevske akademije u Londonu,

Američke akademije znanosti i umjetnosti, Američkog filozofskog društva, Irske Kraljevske akademije, Sovjetske akademije znanosti i umjetnosti, Talijanske akademije znanosti i umjetnosti. Počasni je doktor Sveučilišta u Zagrebu, Parizu, Liverpoolu, Bruxellesu, Cambridgeu, Manchesteru i Rimu. Godina 1975. ostat će zabilježena kao godina u kojoj je umro nobelovac Ivo Andrić i u kojoj je Vladimir Prelog ovjenčan slavom lovorovog vijenca Nobelove nagrade za kemiju. Početkom 1991. godine, zajedno sa 109 nobelovaca, potpisao je apel za mir u Hrvatskoj. Slavni nobelovac umro je 7. siječnja 1998. godine u Zürichu, u 91. godini života, a njegovi posmrtni ostaci preneseni su i počivaju

Sretna je okolnost što su Matica hrvatska i Hrvatsko kulturno društvo Napredak odlučili prigodnim spomenicima obilježiti rođenje slavnih nobelovaca. I jedan i drugi bili su djeca i stipendisti Napretka, a svojim rođenjem i životom vezani uz našu zemlju. I unatoč složenim društvenim okolnostima i vremenu grube recesije, Gradsko poglavarstvo i gradonačelnik osobno učinili su sve i gradu darovali ovu oazu mira u koju će ubuduće svatko rado navraćati. Matica hrvatska i Napredak osigurali su novac za izradu, dopremu i postavljanje spomenika. U ovoj “besparici”, ako se možda pitate kako – odgovor jest - donacijama dobrih ljudi i društveno odgovornih osoba koje su žarko željele trajno obilježiti rođenje dvojice nobelovaca u našoj zemlji. Tako se ideja začeta na jednom sastanku Predsjedništva Matice hrvatske pretvorila u stvarnost. Kao nigdje u svijetu, dva suvremenika, dva nobelovca iz jedne male zemlje i jednog malog naroda stoje u jednom parku na pet metara jedan preko puta drugoga – zaključila je prof. Pehar.
Piše: M. B. Milinković

60

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

projekti

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

61

Burza / financijsko Poslovanje

Od 1. lipnja u opticaju nove novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM
Od 1. lipnja 2012. godine u opticaju će se naći novo izdanje novčanica konvertibilne marke u apoenima od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM, saopćeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).

ove novčanice navedenih apoena, izdanje 2012. godina, tiskane su u skladu s redovnim aktivnostima CBBiH, koje imaju za cilj osigurati dovoljno novčanica odgovarajuće apoenske strukture za potrebe gotovinskog prometa u BiH. Nove novčanice će u opticaju zamijeniti novčanice prethodnih izdanja, koje su zbog dotrajalosti tokom prethodnih godina povučene iz opticaja. Novčanice prethodnih izdanja, čiji je kvaliteta zadovoljavajuća u skladu sa standardima CBBiH, i dalje će ostati u opticaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. Osnovna karakteristika novih novčanica KM je poboljšana kvaliteta papira i primjena zaštitnih elemenata koji osiguravaju kvalitetu i trajnost, te zaštitu od krivotvorenja na razini najkvalitetnijih europskih novčanica. Izrada novog izdanja novčanica konvertibilne marke nema inflacijski učinak, jer nijedna KM neće biti puštena u opticaj bez poštivanja načela currency boarda, što znači da će svaka izdana

N

konvertibilna marka imati pokriće u stranoj valuti po fiksnom tečaju. Kod novog izdanja novčanica, kod kog je na licu novčanice ispod potpisa i riječi ‘guverner’ navedena godina tiskanja 2012, načinjene su određene izmjene u odnosu na prethodna izdanja, prvenstveno u cilju njihove učinkovitije zaštite od krivotvorenja. Novo izdanje KM novčanica ima višetonski vodeni znak s motivom skulptura na glavnom ulazu u zgradu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ispod motiva skulptura, svaki apoen KM ima svijetli vodeni znak – vrijednost apoena. Zaštitna nit s tekstom je kod novog izdanja potpuno ugrađena u papir i unutar nje se vidi tekst različit za svaki apoen: 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM.

KM, vertikalno preko cijelog naličja novčanice nalazi se iridiscentna traka širine 10 mm. Traka prikazuje oznaku KM, te vrijednost apoena. Kad se novčanica promatra pod različitim kutom, traka svjetluca i mijenja boju. Na apoenima 50 KM i 100 KM, vrijednost apoena u donjem desnom kutu naličja novčanice tiskana je posebnom optički promjenjivom bojom. Učinak promjene boje se vidi kad se novčanica promatra pod različitim kutom. Na 50 KM boja se mijenja od ljubičastocrvene u zelenkastosmeđu. Na 100 KM boja se mijenja od zlatnosmeđe do maslinastozelene, saopćeno je iz CBBiH.
Piše: M. Mlakić

62

Sve novčanice konvertibilne marke iz novog izdanja imaju i mikrooptičku zaštitnu nit, širine 4 mm, s prozorima. U prozorima niti se mogu vidjeti pera koja se pomjeraju zavisno od kuta promatranja. Na apoenima 10 KM i 20
Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Burza / financijsko Poslovanje

ikrokreditiranje je, u svojoj temeljnoj definiciji, oblik financijske usluge kojim se daje mogućnost svakoj fizičkoj osobi koje ne može pristupiti kreditnim sredstvima kod komercijalnih banaka, jer ne ispunjava standardne zahtjeve (nije stalno zaposlen, nema vlastitu imovinu ili dovoljno sredstava za osiguranje kredita), da ipak dobije određeni kreditni iznos. Ovim je načinom omogućeno velikom broju bh. građana da, bez obzira na otežavajuće okolnosti, ipak pristupe kreditnim sredstvima. Imajući u vidu podatak Agencije za statistiku, po kojem u ovom trenutku oko 530.000 osoba u BiH nema zaposlenje, a samim time niti način podizanja kredita kod komercijalnih banaka, mikrokrediti su zapravo jedina

M

Smanjivanje siromaštva kao osnovna djelatnost
opcija putem koje nezaposlene osobe mogu premostiti trenutačne novčane poteškoće ili pokrenuti vlastiti posao i tako doći do odgovarajućih sredstava dostatnih za osnovne životne potrebe. Jedan od prednosti mikrokreditiranja svakako je mogućnost da svakoj pravnoj osobi, kako u oblasti mikro i malog poduzetništva a koja nema vlastitu imovinu, tako i svakom privrednom društvu omogući pristupanje odgovarajućim kreditnim sredstvima, putem mikrokreditnih organizacija i kad nema odgovarajuća sredstava osiguranja kredita. Na ovaj način mikrokreditne organizacije pomažu svojim klijentima dostizanje neophodnog kapaciteta koji im omogućuje iskoristiti mogućnosti koje nude banke. Mikrokreditne organizacije su financijske organizacije i kao takve moraju ispunjavati sve financijske i institucionalne standarde propisane zakonom za financijske organizacije, kao i podzakonskim aktima Agencija za bankarstvo u oba entiteta. Učinci i pokazatelji poslovanja mikrokreditnih organizacija određeni su i ugovorima o kreditima s njihovim povjeriteljiima koji od ovih organizacija zahtjevaju ispunjenje strogih pravila poslovanja, naročito u pogledu njihove održivosti i parametara kojim se osiguravaju preduvjeti za uredan povrat kredita koje ovi povjeritelji daju mikrokreditnim organizacijama radi financiranja kreditnog portfolia. I pored socijalne svrhe mikrokreditiranja, mikrokreditne organizacije moraju biti istovremeno održive i sigurne radi mogućnosti

Mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini posluju u kontinuitetu od 1996. godine i danas ih je na domaćem tržištu ukupno dvadeset i pet.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

63

Burza / financijsko Poslovanje
vlastitih kreditnih zaduženja kod odgovarajućih inozemnih i domaćih povjeritelja, putem kojih vrše financiranje mikrokreditnog portfolia, ali i zbog privlačenja potencijalnih domaćih i inozemnih investitora za njihova investicijska ulaganja u profitne mikrokreditne organizacije, kako bi i na taj način proširili svoju osnovnu djelatnost i svoje financijske usluge učinile atraktivnijim potencijalnim klijentima. Specifična kreditna metodologija mikrokreditnih organizacija se po svojoj strukturi razlikuje od metodologije banaka. Ove financijske institucije, naime, klijentu pristupaju s puno osobnije strane, procjenjujući njegov karakter kako bi stekli uvjerenje o njegovoj kreditnoj sposobnosti, istovremeno procjenjujući i kreditnu sposobnost klijenta u tom trenutku. Koristeći znanja i vještine, kreditni službenici s potencijalnim klijentima imaju blizak, osoban kontakt, što procesu davanja kredita daje humanu notu koja u birokratskim sustavima nije moguća. Takvim pristupom, mikrokreditne organizacije u BiH su, prema podacima iz proteklih godina, uspjele u misiji smanjenja siromaštva osiguravajući u prosjeku jedno radno mjesto po iskorištenom kreditu. U brojevima, mikrokreditne organizacije su u periodu od 1997. do kraja 2011. godine plasirale oko 5.640.000.000 KM mikrokreditita u iznosu i oko 1.924.000 mikrokredita. Prosječan iznos kredita iznosio je 3.000 KM. Od toga, ukupno je za poslovnu djelatnost plasirano 4.481.000.000 KM ili oko 75% od ukupnog plasmana kreditnih sredstava. Prihodi za proračune administrativnih jedinica nastali plasmanom mikrokreditnih sredstava generiralo čak oko 20% javnih prihoda po različitim osnovama: porezi na promet roba i usluga, porezi na promet nekretnina, porezi na plaće i doprinose, administrativne i druge takse i slično. Po osnovu plaćenih poreza, doprinosa i taksi za zaposlene u mikrokreditnim organizacijama ili plaćenim drugim porezima, javnim je institucijama uplaćeno ukupno oko 121.000.000 KM, što je prosječni godišnji iznos od 16.500.000 KM. Iz svega navedenog je razvidno da je osnovna misija mikrokreditnih organizacija na našem tržištu povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštava u BIH, ali i poboljšanje životnog standarda i kvalitete življenja na prvom mjestu osobama kojima nisu dostupne financijske usluge klasičnih financijskih institucija. Posebno je važno naglasiti da mikrokrediti potiču samozapošljavanje i zapošljavanje novih radnika u svim vrstama organiziranja poduzetništva, jačajući time državne ekonomske i socijalne prilike. Prema podacima iz Studije o socijalnom uticaju mikrokreditiranja u BIH koje je napravila Svjetska banka, klijenti mikrokreditiranja se odlučuju za registraciju svoje djelatnosti 10% do 14% više od nego osobe ne koriste mikrokredite.
Za BHP priredio: M. Mlakić

64

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

moderno Poslovanje

I

Budućnost trgovine u rukama zrelih kupaca

Trgovačke lance, proizvođače i oglašivače očekuje oštar zaokret sa postojeće strategije obraćanja mlađim potrošačima prema zadovoljavanju potreba kupaca starijih od 60 godina - pokazuje istraživanje konsultantske kuće ATKearney pod nazivom „Ko su zreli potrošači i šta oni žele?“.
straživanje sprovedeno u više od 23 zemlje svijeta pokazuje veliko nezadovoljstvo zrele grupe potrošača, koji ističu kako kompanije i trgovci svoje proizvode i marketinške strategije fokusiraju na mlađu populaciju, a premalo pažnje posvećuju upravo njima. Zbog pada stope nataliteta i produženog životnog vijeka, osobe starije od 60 godina predstavljaju najbržu rastuću društvenu grupu u svijetu. Danas, u svijetu ima više od 506 milijuna osoba starijih od 60 godina, a njihov broj se iz godine u godinu povećava za 2,6%, što je dvostruko brže od rasta svjetske populacije tako da bi njihov broj do 2040. godine mogao dostići 1,3 milijarde. Ljudi žive sve duže što je rezultat napretka na području medicine i znanosti, kao i poboljšanja kvalitete života. Tako su predstavnici generacije 60 plus često zdravi i aktivni ljudi sa sve većom kupovnom moći, čak i u regiji jugoistočne Europe u kojoj su primanja ove populacije ispod one na razvijenim tržištima. Do kraja stoljeća potrošači iznad 60 godina imat će čak 30% ukupne kupovne moći ali i potpuno drugačije potrošačke potrebe od ostatka populacije.

mrežama. Za trgovačke lance to znači da će morati prilagoditi komunikaciju njima i omogućiti prodaju preko Interneta, dodatno fokusirati na manje radnje u blizini kuće u koje stariji kupci dolaze pješke, uvesti dodatne prostore za sjedenje u radnjama, redizajnirati proizvode i pakiranja i obvezno zaposliti prijateljski nastrojeno osoblje“ dodaje Maroša. Trend prilagođavanja ponude starijim kupcima prepoznao je i Mercator, kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca u regiji. Kako se Mercator prilagođava ovoj grupi potrošača objašnjava Goran Sorak, izvršni direktor marketinga Mercator trgovine Jugoistočne Europe: „Mercator je tokom prethodnih godina poslovanja u regiji nastojao prilagoditi se potrebama starijih kupaca, primjenom suvremene tehnologije i pozitivnih iskustava Mercator Grupe. Prilagođeni su pristupni putovi ka svim Mercator trgovinama, potrošačka kolica i korpe, prostor na kasama i sam sistem komunikacija unutar trgovina, koji je jasan i uočljiv. Na ovaj način smo uspjeli starijim kategorijama kupaca osigurati uvjete za što prijatniju i lakšu kupovinu. Uz to su Mercator društva BH Privrednik
Juni / Juli 2012

Koje su to potrebe i kako ih efikasno zadovoljiti objašnjava Igor Maroša, principal u ATKearney: „Zreli potrošači ne žele biti tretirani kao stari i nesposobni. Njima smeta kretanje kroz velike supermarkete, visoke police, neadekvatno pakiranje i mala slova na proizvodima, kao i nedostatak prostora za sjedenje u radnjama. Oni kupuju nešto drugačije kategorije proizvoda od onih mlađih, a spremni su potrošiti više na hranu i piće, zdravlje, a manje na odjeću i prijevoz. Istovremeno, dvije trećine ispitanika koristi mobilne telefone, skoro polovina Internet, a trećina ima profil na društvenim

Trend prilagođavanja ponude starijim kupcima odavno su prepoznali vodeći trgovački lanci u svijetu. Tako, ne primer najveći svjetski trgovački lanac Volmart zapošljava starije zaposlene kako bi pozdravljali i pomagali zrelim kupcima, a nudi i električna kolica u radnjama.
Za BHP priredio: M.Mlakić

na tržištu Bosne i Hercegovine, kroz posebne ponude, kao što je popust za umirovljenike od 10 posto svakog četvrtka, omugućila i povoljnu kupovinu za ovu kategoriju kupaca. Svakako su i ljubazni trgovci uvijek na rasplaganju za dodatnu pomoć. Uspostavljanje Kluba Senior omogućit će segmentaciju kupaca i prilagođenu ponudu starijim kategorijama u skladu s njihovim specifičnim kupovnim navikama“, zaključuje Sorak.

65

izdvojeno

Deset medicinskih mitova kojima svi vjeruju
1. Cjepiva mogu uzrokovati gripu i druge bolesti
Cjepivo protiv gripe sadrži mrtve viruse gripe koji nikako ne mogu “uskrsnuti” i uzrokovati bolest. Oni se koriste kako bi tijelo razvilo antitijela kojima će se boriti protiv gripe. Postoji i mit da cjepivo protiv gripe uzrokuje autizam. Roditelji osmero autistične djece jednom su prilikom izjavili kako vjeruju da su njihova djeca oboljela zbog cjepiva. Međutim, studija koja je uključila 530.000 djece dokazala je da nema nikakve poveznice između cjepiva i oboljenja od autizma. Liječnici tvrde da ljudi vole vjerovati ovom mitu jer se osjećamo kao da nismo ispunili sve svoje potencijale. Ipak, nije istina da se koristimo samo malim dijelom mozga. Ne postoje velika “uspavana” područja mozga, na kojoj god snimci promatrali moždanu aktivnost, tvrde liječnici. zaista trajno pokvariti vid. Mit o televizoru vjerojatno je krenuo 60-ih godina, a tad je to još i bila istina jer su televizori emitirali velike količine radijacije, no danas je njihova kvaliteta puno veća.

5. Šećer pretvara djecu u malena čudovišta

9. Na dan treba piti barem osam čaša vode

2. Dodaci prehrani čuvaju naše zdravlje

Razni vitamini u obliku dodataka prehrani, primjerice šumeće ili tablete za žvakanje, nisu samo beskorisni nego mogu biti i opasni. Ljudi koji u takvom obliku uzimaju velike količine vitamina C i E mogu oboljeti od raka jer se od velikih doza tih antioksidansa stvaraju genetske abnormalnosti. Na glasu su kao bezopasni pa ih institucije zadužene za provjeravanje lijekova ne analiziraju. Vjerojatno nećete dobiti rak od šumećih tableta, ali uvijek je bolje vitamine dobivati iz hrane.

Gotovo svi roditelji vjeruju o ovaj mit, ali on zaista nije točan. Šećer, odnosno velike količine slatkiša djeci se uglavnom daju u posebnim prilikama, npr. na proslavama rođendana ili na odmoru. Zbog toga će neka djeca možda biti aktivnija i neposlušnija.

6. Morate ostati budni ako imate potres mozga

3. Razbolijevamo se od hladnog vremena

Potres mozga vrlo je rijetko opasan za život. Vjerovanje da morate ostati budni ako ste pretrpjeli potres mozga vjerojatno dolazi od nerazlikovanja dvaju tipova ozljeda glave. Naime, ako imate krvarenje mozga, nakon lucidnog razdoblja uglavnom slijedi padanje u komu ili još gore. Međutim, ovakve ozlijede nisu česte, pogotovo ako imate dijagnozu potresa mozga.

Ovaj se mit pojavio 1945. godine. Odjel američkog Nacionalnog istraživačkog centra za prehranu tada je objavio da bi odrasli trebali konzumirati oko dvije i pol litre tekućine na dan. Mediji su odmah prenijeli tu informaciju, ali nisu rečenicu koja je slijedila. Naime, u preporuci je stajalo da se većina tekućine u tijelo unosi hranom, što znači da nije potrebno piti vodu ako niste žedni jer ste veći dio vjerojatno već unijeli u organizam.

10. Nemojte plivati barem sat vremena nakon jela

Temperatura zraka nema veze s virusima kojima smo se zarazili. Kada smo prehlađeni, uglavnom nam je hladno pa uvjerimo sami sebe da smo se zbog toga i razboljeli. Znanstvenici su dokazali kako nema razloga da ne izlazimo na hladan zrak ako smo prehlađeni. Pretpostavljaju da smo češće bolesni preko zime jer više vremena provodimo u zatvorenim prostorima pa se onda bakterije i virusi lakše prenose.

7. Žvakaća guma ostaje u želucu sedam godina

Istina je da su neki sastojci žvakaćih guma neprobavljivi, ali to ne znači da će u probavnom sustavu ostati godinama ili čak zauvijek. Mnogi sastojci koje često jedemo nisu probavljivi, primjerice vlakna. Ali naš probavni sustav nije tako nepripremljen – sve što ne može preraditi jednostavno pošalje dalje.

Ne postoji ni jedan realan razlog zašto ne biste mogli plivati nakon jela. Istina, ako se stvarno najedete, bilo kakva tjelovježba bit će vam neugodna i teška. Ali, ako ste imali uobičajen obrok, nema razloga da ne uskočite u more ili bazen. Što se tiče grčeva, oni vas mogu uhvatiti uvijek, bez obzira na to jeste li siti ili ne.

8. Čitanje u mraku i sjedenje blizu televizora uništavaju vid

4. Koristimo samo 10 posto mozga
66

Naravno da će vas oči boljeti ako čitate u polumraku ili ako sjedite preblizu televizora jer se moraju više naprezati nego inače. Ali nema dokaza da ćete
Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

izdvojeno

O

Klesarstvo je pravi izbor

klesarstvu se govorilo i na okruglom stolu pod nazivom “Kamen u Hercegovini i Dalmaciji”, koji je održan u sklopu ovogodišnjeg Sajma gospodarstva u Mostaru,a na kojemu se moglo čuti o perspektivama, potencijalima i mogućnostima u sektoru kamenoklesarstva. Okrugli stol organizirala je Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije Posušje (HERAG), koja se bavi djelatnošću upravljanja i koordinacije razvojnih resursa, stvaranja pretpostavki za razvojni poduzetnički ambijent i poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Na okruglom stolu, koji je okupio preko 70 sudionika, predstavile su se tvrtke i obrti koje se bave obradom i eksploatacijom kamena s područja Hercegovine i Dalmacije, upriličen je promotivni film o kamenu u Hercegovini i Dalmaciji, te su svečano uručeni certifikati polaznicima specijalističke obuke u Klesarskoj školi u Pučišćima (RH). Središnja tema okruglog stola bila je prezentacija dosadašnjih aktivnosti Projekta ‘’Kamen-Stone’’. “Riječ je o Projektu ukupne vrijednosti oko 560 000 eura, a sufinaciran je iz IPA programa Europske unije u prekograničnoj suradnji s Hrvatskom”, kazao je ravnatelj HERAG-a Milivoj Herceg, istaknuvši kako će projekt biti okončan do listopada ove godine. Herceg je istaknuo kako je cilj Projekta doprinijeti razvoju gospodarstva u prekograničnom području Hercegovine i Dalmacije kroz razvoj i promociju poduzetništva u sektoru obrade i eksploatacije kamena. Područja obuhvaćena Projektom su Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija dok su u Hrvatskoj to Dubrovačkoneretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija.

Kako Hercegovačka, tako je i svjetska kulturna baština jedinstvena i nenadomjestiva, ponajviše zahvaljujući vrsnim klesarima koji su svojim rukama sagradili kulturne spomenike od kamena. Klesarstvom se ne obrađuje samo kamen, klesarstvom se izgrađuju vaši stavovi, karakter, kreativnost, jača se upornost.
Ciljane skupine ovoga Projekta su mala i srednja poduzeća, obrti i njihovi zaposlenici, gospodarske udruge, škole i učenici srednjih škola, budući poduzetnici i nezaposlene osobe, te Županije i jedinice lokalne samouprave. “Aktivnosti Projekta podijeljene su u tri grupe i to promocija poduzetništva i međupoduzetnička suradnja Hercegovine i Dalmacije, poboljšanje obrazovnog sustava u Hercegovini i Dalmaciji te promocija sektora obrade i eksploatacije kamena”, kazao je Herceg.

Suradnja Hercegovine i Dalmacije

Kako Hercegovina može naći svoje mjesto uz dalmatinsko klesarstvo, asistent na provedbi Projekta Tonći Lučić kaže kako hercegovački kamen svakako jeste kvalitetan, možda ne toliko prepoznatljiv kao hrvatski, ali da zajedno udruživanje ljudskih resursa, dakle u suradnji, preradi, donosi određene prepoznatljive prednosti koje

se mogu plasirati na stranim tržištima. „Ono na čemu je akcent naše suradnje je zapravo ta suradnja i povezivanje s obzirom na ograničenost pojedinačnih kapaciteta resursa svake od tvrtki, da postoji jednostavno kao potencijal u ovoj regiji. Upravo ta suradnja, za koju se nadamo da ćemo je ostvariti u sklopu ovoga Projekta, može biti nekakav inicijalni pokretač budućih mehanizama koji će tu suradnju i poboljšati“, kazao je Lučić. Govoreći o zajedničkim mogućnostima Hercegovine i Dalmacije kada je u pitanju kamen i turizam, Lučić kaže kako je u Projektu „Kamen“ svakako prepoznata i mogućnost u obnovi tradicionalnih objekata. „Činjenica je da u dalmatinskoj obali pa i u zaleđu sve veći broj objekata koji se grade po nekim tradicijskim pravilima, dakle poštuju tradicionalne uvjete gradnje i ta to koriste posebno ručno obrađeni kamen. I u tom se smislu posebice mali poduzetnici mogu udruživati i zajednički plasirati svoje proizvode“, kazao je Lučić. Kada je u pitanju obrazovanje o

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

67

izdvojeno
kamenoklesarstvu, Lučić kaže kako se uz veliku tradiciju Klesarske škole na Pučišćima na otoku Braču, a također škola u Posušju i Jablanici, koje sudjeluju u ovom dijelu programa i usklađuju svoje obrazovne programe temeljem ovoga u Pučišćima, obrađuju određene metode i inovativnosti u tehnologijama. „Pitanje je koliko je to sukladno nekakvim najmodernijim tehnološkim saznanjima u svijetu, ali kroz različite simpozije obrađuju se i takve teme, dakle pokušavamo sve više nametnuti i teme koje uvode nove tehnologije u obradi kamena“, ističe Lućić te preporučuje visokoobrazovnim institucijama da se, pa možda čak i kroz ovaj Projekt, većim dijelom uključe u suradnju s poslovnom zajednicom. „Smatram da je u konačnici to temelj bilo kakvog daljnjeg održivog razvoja jer konkurentnost na tehnologijama starijim od 20 godina teško da ćemo dobiti bilo gdje u svijetu i Hercegovci ili Dalmatinci ili bilo tko u ovoj regiji, jer moramo jednostavno biti što je moguće napredniji“, zaključio je Lučić. Jablanice, kako bi se učenici iz „prve ruke“ upoznali s planom i programom klesarske škole. Ova studijska posjeta će zasigurno olakšati odluku budućim srednjoškolcima u odabiru svog zanimanja. novih zanimanja u srednjoj školi napokon je počela s realiziranjem, tako da je nakon dužeg vremena Srednja škola Jablanica zajedno s osnivačem i Ministarstvom, a na poticaj Udruge gospodarstvenika, upisala prvu generaciju učenika u tradicionalna zanimanja kamenorezac i keramičar.

Poznata kvaliteta Jablaničkog granita

Osnivanje klesarskog odjeljenja u Posušju

Pored niza do sada održanih aktivnosti u razvoju sektora kamenoklesarstva je i aktivnost unaprjeđenja obrazovnog sustava u prekograničnom području Dalmacije i Hercegovine koja se upravo provodi. U tom dijelu aktivnosti Projekta “Kamen-Stone” svakako treba naglasiti formiranje klesarskog odjeljenja u Srednjoj strukovnoj školi u Posušju u 2012/2103, a sve kako bi se unaprijedio obrazovni dio i zadovoljile potrebe za stručnim kadrom u Hercegovini. Tim povodom dalmatinski i hercegovački obrtnici, i buduće nastavno osoblje iz Posušja imali su četverotjednu specijalističku obuku u Pučišća na otoku Braču. Naime, ova obuka je organizirana kako bi poduzetnici i budući nastavni kadar stekli dodatna znanja i vještine ručne obrade kamena koje će sutra koristiti u svakodnevnom radu u svojim firmama, kao i u praktičnoj radionici u sklopu klesarskog odjeljenja u SSŠ u Posušju. Dvodnevni posjet Klesarskoj školi u Pučišćima imali su i osnovnoškolci i njihovih nastavnici iz Posušja i

68

Po vrijednostima fizičko-mehaničke osobine jablaničkog granita su dobrog kvaliteta, jer njegova postojanost prema dejstvu atmosferilija je potpuna, a čvrstoća, kao i otpornost prema habanju i udaru je jako dobrih kvaliteta i ima svjetski poznate vrijednosti, vrlo dobro se obrađuje i daje visok sjaj. Zbog svega navedenog upotrebljivost ovog kamena kao ukrasnog i tehničkog kamena je praktično neograničena. Arhitekti, urbanisti, kipari i zidari koji su upoznali kvalitetu jablaničkog granita nastojali su da upotrijebe ovaj kamen koji ne zna za zub vremena. Jablanički granit ima na daleko prepoznatu kvalitetu, i kao simbol vječnosti korišten je za izgradnju platoa ispred zgrade UN-a u New Yorku, za zgradu pravosuđa i metro u Budimpešti, čuvenu zgradu bečke Opere, plato KCS Skenderija, Knez Mihajlovu ulicu u Beogradu, Sportski centar „Cibona“ u Zagrebu, trg ispred Skupštine BiH u Sarajevu, hotel Bristol u Mostaru itd. Čak je i veliki svjetski umjetnik Ivan Meštrović od crnog jablaničkog granita napravio čuveni spomenik Neznanom junaku u Beogradu. Mnogi danas Jablanicu i prepoznaju po granitu, popularnom “gabri”, neobičnom tvrdom crnom vulkanskom kamenu, koji je našao svoje mjesto diljem Europe, Amerike i Australije. U novije vrijeme kamenom se sve više bave i mladi poduzetnici, osnivaju male zanatske radnje koje su danas prerasle u velike firme od kojih neke zapošljavaju i do 100 djelatnika. Danas na području Jablanice kamenoklesari zapošljavaju oko 500 ljudi. Problem kojeg su u proteklo vrijeme zajedno naglašavali svi poslodavci je nedostatak kadra iz ove branše, uslijed čega su godinama bili prisiljeni zapošljavati osobe neodgovarajućih kvalifikacija koje su dodatno morali educirati. Međutim ta dugo prisutna ideja o potrebi uvođenja
Lipanj / Srpanj 2012

Hercegovina bogata mnogim mineralnim sirovinama

Pored Jablaničkog granita, Hercegovina je bogata AG kamenom i drugim sirovinama kao što su boksit, lapor, glina. Geolog Vinko Bilopavlović kazao je kako je pored Jablaničkog granita, potencijal Hercegovine u svim njezinim općinama te da je u posljednje vrijeme snimljeno dvadesetak lokacija koje posjeduju mineralne sirovine. „Potencijal je Hercegovine u svim njezinim općinama. Mi smo obišli i pregledali najviše općinu Posušje, Široki Brijeg, Čitluk i Ljubuški gdje smo vidjeli velike mogućnosti rezervi AG kamena. Prije se mislilo da je kamen samo u onome jednom kremnom vapnencu, a mi smo našli pravi kvalitetni kamen u tzv. brećastom vapnencu, pločastom vapnencu, u pješčenjacima, u konglomeratima. Sve smo to zabilježili i konstatirali da općine zapadne Hercegovine imaju neizmjerne rezerve kvalitetnog kamena“, kazao je Bilopavlović. Istaknuo je kako je primjena nalazišta u Hercegovini uglavnom kamen koji se može vaditi u blokovima kao sirovina da se prodaje. Međutim, kako je kazao, puno je bolje i kvalitetnije rezati ga u ploče i prodavati ga u pločama za oblaganje zgrada, dvorišta. Bilopavlović naglašava kako osim AG kamena u Hercegovini ima i drugih vrsta sirovina kao što su boksit, lapor - kao jako zanimljiva mineralna sirovina za proizvodnju cementa, a tu je i glina, koja se može upotrijebiti u ciglarskoj industriji i dosta drugih mineralnih sirovina koje se u Hercegovini mogu sigurno dobro iskoristiti.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik

izdvojeno

O

Alarmantan izvještaj WWF-a o stanju planete
planet vrlo bolestan”, izjavio je Jonathan Baillie iz Zoološkog društva u Londonu, koautor ovogodišnjeg izvješća. “Ignoriranje ove dijagnoze bi moglo imati velike posljedice za čovječanstvo. Zdravlje planeta možemo povratiti samo tako što ćemo napasti korijene zla, a to su rast stanovništva i prevelika potrošnja”, dodao je. Izvješće 2012. Živa planeta koristi jedan indeks da izmjeri promjene u zdravlju ekosustava na planetu. Ovaj indeks prati više od 9.000 populacija u oko 2.600 vrsta i pokazuje globalno opadanje svih populacija od 1970. Najviše su pogođeni tropski ekosustavi, s opadanjem od 60 posto u 40 godina. Izvješće ističe također utjecaj urbanizacije. U 2050. godini, dvije od tri osobe živjet će u gradovima. Ekološki otisak stanovništva u siromašnim zemljama povećao se za 323 posto od 1961. godine, osuđuje se u izvješću. U periodu između 2000. i 2010. godine svake godine je nestalo 13 milijuna hektara šume. Zemlje BRIICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Indonezija i Kina) i zemlje sa srednjim prihodom povećale su svoj ekološki otisak po stanovniku za 65 posto od 1961. godine. Međutim, razlika između ekološkog otiska bogatih i siromašnih zemalja je ogromna. Izvješće pokazuje da je ekološki otisak bogatih zemalja pet puta veći od siromašnih zemalja. Svjetsko stanovništvo se udvostručilo od 1950. Sa sedam milijardi u 2011. godini trebalo bi narasti na više od 9,3 milijarde do 2050. godine. Izvješće predlaže rješenja

Previše potrošnje, prekomjerno eksploatiranje prirodnih resursa i sve brojnije stanovništvo dovode planetu Zemlju u opasnost, navodi se u izvješću 2012. Živa planeta kojeg je objavio WWF (World Wide Fund for Nature).
vo izvješće, koje se objavljuje svake dvije godine, zvanično je započeo nizozemski koji se okreće oko zemlje na Međunarodnoj svemirskoj stanici, javio je AFP. “Imamo samu jednu zemlju, a ja sa ISS-a mogu vidjeti otisak čovječanstva na planetu. Vršimo nepodnošljiv pritisak na našu planetu, a ipak trebamo spasiti našu jedinu kuću”, kazao je. Jim Leape, generalni direktor WWF Internationala, čije je sjedište u Glandu, Švicarska, kaže: “Svijet živi kao da imamo još jednu planetu na raspolaganju. Koristimo 50 posto više resursa nego što zemlja može trajno proizvesti, i ako se ništa ne promijeni do 2030. godine ni dvije planete neće za to biti dovoljne.” “Izvješće pokazuje da je naš

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

69

izdvojeno
za “stvaranje prosperitetne budućnosti” za “9, odnosno 10” milijardi ljudi do 2050. godine. Među ovim rješenjima je proizvodnja koja će koristiti manje energije i smanjivanje potrošnje.

Ovo izvješće je objavljeno pet tjedana prije UN-ove Konferencije o trajnom razvoju, koja će biti održana u Riju u lipnju mjesecu, pod nazivom Rio+20. Prvi Sumit o Zemlji održan je u Riju 1992. godine.
Za BHP priredio: M. Mlakić

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature - WWF) nastala je prije točno 50 godina, 29. travnja 1961. godine, kada je nekoliko ključnih ljudi potpisalo dokument, koji je postao poznat kao Morges Manifesto. Ovaj naizgled jednostavan čin postavio je temelje iz kojeg je izrasla najveća nezavisna svjetska organizacija za očuvanje okoliša. Crnobijeli panda, zaštitni znak WWF-a, poznat je u mnogim zemljama, a sama je organizacija postigla veliki uspjeh. Od male skupine predanih ljubitelja prirode, WWF je izrastao u jednu od najvećih i najcjenjenijih nezavisnih organizacija za očuvanje okoliša, koju danas podržava preko 5 milijuna ljudi, u više od 100 zemalja, na pet kontinenata. Uloživši preko milijardu dolara u više od 12.000 inicijativa, od 1985. godine, WWF je neprekidno radio na uspostavljanju ravnoteže između naših potreba i raznolikosti života oko nas. Tijekom pola stoljeća svojeg postojanja, WWF se razvio, od prvobitnih lokaliziranih napora za očuvanje pojedine vrste ili staništa, sve do ambicioznih strategija za očuvanje bioraznolikosti i postizanje održivog razvoja diljem svijeta.

70

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

izdvojeno

B

Darivanje organa i transplantacijsko liječenje

Oko dvije stotine članova donorskih mreža Slovenije i Hrvatske, ali i znatiželjnih posjetitelja prisustvovalo je tribini „Darivanje organa i transplantacijsko liječenje“, koja je održana u Vitezu.
ila je to prigoda članovima donorskih mreža da predstave iskustva iz Hrvatske i Slovenije, a gosti su imali priliku i doznati u kojoj mjeri je ova aktivnost razvijena u BiH, te koji bi bio put za doniranje organa. Vitežanin Tomislav Žuljević, organizator ovog skupa u ime udruge na samome početku je istaknuo činjenicu kako se u Bosni i Hercegovini mora daleko više raditi na medijskom osvješćivanju građana, koji prije svega zbog nedovoljnog znanja i manjka informacija teško pristaju darivati svoje organe. A podaci o ljudima kojima donirani organ može spasiti život samo na prostoru županije Središnja Bosna su poražavajući, a podaci koje navode članovi udruge su frapantni. „U Travničkoj bolnici svakodnevno na dijalizu dolazi 97 pacijenata. Jedna dijaliza stoji približno 500 KM. Ako ovaj iznos pomnožimo sa tri puta koliko pacijent mora doći u tjednu na dijalizu, vidjet ćemo o kavom se iznosi radi. Transplantacijsko liječenje daleko je jeftinije za društvo u cjelini. Bez podizanja razine svijesti kod običnih građana, ali i uvođenja cijelog sustava u proces teško ćemo ostvariti velike rezultate. Nadam se da će današnje predavanje i prezentacija iskustava naših prijatelja iz Hrvatske i Slovenije pomoći u tome.“, dodao je Tomislav Žuljević koji je i sam dobio bubreg od svog sestrića, a transplantaciju izvršio u Hrvatskoj.

tlo za presađivanja, odnosno jako je malo urađeno na sustavnoj pomoći ljudima kojima su organi prijeko potrebni. „Mi smo zemlja u kojoj se uopće ne vodi registar pacijenata koji čekaju na presađivanje srca, bubrega, pluća, pankreasa, koštane srži itd. Od ukupnih potreba za transplantacijom, 70 posto se odnosi na potrebe za bubrezima. Za trinaest godina u BiH je

izvršeno tek 150 transplantacija, a u Hrvatskoj je samo za 14 sati urađeno šest transplantacija. U SAD-u se godišnje napravi oko 150 tisuća transplantacija organa“, dodaje Šaban, apelirajući i na ovaj način na nadležne u ministarstvima da ozbiljno priđu rješavanju ovog problema, jer trenutačno u ovoj zemlji na dijalizu ide oko 300 tisuća bubrežnih bolesnika. Svoja teška životna iskustva

Nemamo registar pacijenata koji čekaju na presađivanje organa

Orhan Šaban, anesteziolog bolnice u Travniku i sam je potvrdio da je u BiH i u ovom segmentu stanje jako loše. Naime, on je u svom obraćanju naglasio činjenicu da BiH još uvijek nije plodno

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

71

izdvojeno
i borbu s bolešću na tribini su podijelili i brojni bivši pacijenti kojima je upravo transplantacija organa spasila živote. Tako je na skup u Vitez stigla i Mirela Pandžić iz Hrvatske udruge „Transplant» koja je, kako sama kaže „upravo proslavila deveti rođendan“. Naime, njoj je prije devet godina presađeno novo srce. „Mi smo bili taj korektor, koji je radio stalan pritisak i na politiku i struku i zahvaljujući medijima uspjeli smo pokazati potrebu ljudi za novim organima. Vlada RH je stavila prioritet na transplantacijsko liječenje, slala liječnike na edukaciju, a postali smo i dio donorske mreže sedam europskih zemalja i danas smo među prvima u Europi i svijetu. Ja imam novo srce, novi život i osjećam se odlično“, dodaje Mirela. Organiziranje ovakvih javnih tribina trebalo bi pomoći da se i u Bosni i Hercegovini krene s mrtve točke po pitanju darivanja i transplantiranja organa, složili su se na kraju tribine brojni posjetitelji. Gosti iz Hrvatske i Slovenije su nakon održane tribine posjetili brojne zanimljivosti Viteza i susjednih općina, upoznavši se tako sa poviješću i tradicijom Središnje Bosne.
Piše: M. Mlakić

Iskustva u Hrvatskoj Hrvatska danas doista s ponosom može obilježiti Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa: vodeća smo zemlja u svijetu po broju darivatelja i najuspješnija članica Eurotransplanta, a to se posebno odnosi na transplantacije bubrega i jetre po čemu je Hrvatska prva u svijetu. Visoku razinu svijesti o značaju darivanja organa i solidarnost potvrđuje i transplantacijski koordinator u Kliničkom bolničkom centru Rijeka doc. dr. Željko Župan, podsjećajući da je darivanje osnova i preduvjet za razvoj transplantacijske medicine koja spašava živote. – Prošle smo godine s 35 darivatelja na milijun stanovnika i sveukupno 150 darivatelja dospjeli u sam svjetski vrh, a pored toga, jedna smo od rijetkih zemalja koja smanjuje liste čekanja na spasonosni organ. Trenutno na toj listi na bubreg čeka stotinu kandidata, na jetru 70, a na srce 20. Osim toga, osjetno je skraćeno vrijeme čekanja na organ na koji se čeka manje od godinu dana – objašnjava doc. dr. Župan. No, ono što najbolje svjedoči o visokoj svijesti o važnosti darivanja organa, kao čina hrabrosti i nesebične ljubavi prema nepoznatom čovjeku, jest činjenica da u prošloj godini u riječkoj bolnici nije zabilježen niti jedan slučaj izričitog protivljenja darivanju organa. Naime, naš zakon pretpostavlja pristanak svake osobe na moguće presađivanje organa.

72

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

izdvojeno

U

„Gastro Hercegovina“ - povijest i sadašnjost autohtonih jela i pića na jednom mjestu

Kada na više od stotinu stranica poetskim izričajem sublimirate nastanak, održanje, utjecaje koji su kroz bremenita vremena stvarali autohtona hercegovačka jela i sve to oplemenite vrhunskim fotografskim ilustracijama onda dobijete, simpatičnu, za široki čitateljski ukus “probavljivu” turističku knjižicu (brošuru, vodič...) pod nazivom “Gastro Hercegovina”.
z financijsko pokroviteljstvo projekta FIRMA kojeg financiraju USAID i Sida, Ministarstva turizma i okoliša Federacije BiH, i u organizaciji Regionalne razvojne agencije REDAH, produkcija “Kadar” iz Širokog Brijega napravila je turistički vodič-brošuru pod nazivom “Gastro-Hercegovina” koja će na hrvatskom i engleskom jeziku turistu, gostu detaljno dočarati s kakvim to gurmanskim tajnama raspolaže Hercegovina, regija sunca, vjetra, kamena, drače... ali i pitomih polja, vinograda, bistrih rijeka, jezera i mora. Prezentacija brošure pod nazivom “Gastro Hercegovina” održana je u restoranu ‘’Udovice’’ na Sretnicama kod Mostara, gdje su nazočni mogli uživati u starim hercegovačkim delicijama, vrhunskoj ponudi vina i aperitiva u organizaciji Udruge za ruralni i regionalni razvitak „Hercegovački STAP“! Za poetsku prezentaciju “GastroHercegovine” bio je zadužen književnik i poznati hrvatski zaljubljenik u gastroenologiju Veljko Barbieri. Fotografije i dizajn radio je Tihomir Crnjac, dok je autor izabranih recepata Davor Medić. U spomenutoj brošuri koja pravi put na jedinstven i prije svega zanimljiv, edukativan stil, prezentira staru, autohtono hercegovačku kuhinju obrađena su ostala poglavlja koja idu uz jednu ovakvu turističku ponudu. Uz podroban opis, nastanka starih jela koji su u vrijeme globalizma postala najtraženija roba na turističkoj mapi svijeta, obrađena je bogata enološka ponuda vrhunskih hercegovačkih vina, aperitiva, ali i slastica koje se i danas pripremaju po recepturi staroj nekoliko stoljeća.

Legenda o postanku

Na početku brošure prostire se poetska

priča o postanku Hercegovine gdje se navodi kako još i danas živi prastari mit kojeg pripovijeda hučeći vjetar iz Zraka, šapće Zemlja u vrtačama, mit koji podjedanko šumi u Vodi hercegovačkih rijeka, brzaka, jezera, starih mlinica, čatrnja i bunara, pucketavo pjeva u Vatri na kaminima, ili isijavajući mumlja u žaru na ognjištima. Govori taj mit kako su se jednom udružili svi drevni elementi kako bi na Nebu i u Zraku stvorili duh, na škrtoj Zemlji i tlu klicu, u Vatri probudili iskru života, u Vodi moć i snagu. I tako su taj probuđeni i tek stvoreni mali svijet odlučili udahnuti Hercegovini, tada još bezimenoj zemlji koja se tek budila iz zore svog nastanka kao dijete najstarijih počela. Naravno, ovo je samo mit, ali tko bi se od tih izabranika drevnih elemenata okrenuo samo svom evolucijskom podrijetlu, a ne svom božanskom korijenu? Hercegovina je mala zemlja snažnih osjećaja, bistroga uma i istinskih vjerovanja. Zemlja surih kamenjara i planina, kamenu otete zemlje, tihih jezera i moćnih BH Privrednik
Juni / Juli 2012

Poruke iz posuda i lonaca

rijeka, mirne vode u bunarima, u kojoj se ogledaju nebo i sunce, u čatrnjama mjesec putnik, u lokvama zvijezde. Ona je zemlja dragocjenoga tla zaštićenog suhozidinama, u planinama i brdima stijenjem opkoljenim, mukotrpno obrađenim velikim poljima. No, posvuda kako u svom nizinskome plodnom dijelu, tako i u vapnenačkim uzvisinama, orubljenim nizinskom makijom i visinskim šumama, uz obale rijeka i jezera, u dijelu svoga mora zaštićena počelima Hercegovina pruža utočište živim i neživim bićima iz vlastita mita. Daje život plodovima i biljkama, životinjama i ribama, iz kojih se u njezinim kuhinjama rađaju hercegovačka jela, svojstvenih okusa i mirisa, koji su postupno gradili njezinu gastronomiju, u kolijevci prastarog mita.

Hercegovačka je kuhinja, kako se navodi u brošuri, potpuno ovisna od mitske Hercegovine, prava pozornica

73

izdvojeno

dodira i udaljavanja, spoj vjerovanja i kulturnih i civilizacijskih stečevina, duhovnih i manualnih tehnika. One su se neprekidno prožimale i tako u vremenskim valovima prenosile svoje znanje i utjecaje, a onda ih prepletene, uklapale u okvire već zatečenog nasljeđa hercegovačke gastronomije. To ovoj kuhinji daje za pravo da nam otkrije i lice zemlje i lice naroda koji žive u ovim prostorima tako bliskima drevnim legendama. Mitska i božanska je to tajna, misterija života koja se dimi s ognjišta, starih kamina i kuhinja. Progovara iz lonaca, posuda i tava izvješenih nad vatrama prošlosti i vatrama sadašnjosti. Taj jelovnik, složen od nizova vremena i nasljeđivanja, premda škrt, ali otporan, satkan od izravnih potomaka elemenata nastanka, čistih namirnica i začina, okusa i mirisa koje nije okrznulo neobuzdano planetarno onečišćenje i umjetni uzgoj, svakodnevno se stupnjevito razotkriva u pravo u Hercegovini.

Zavjet gastronomskih elemenata

U svojoj dugoj povijesti Hercegovina je bila čas središnje, čas rubno područje, mjesto susreta i sukoba domaćih i došljačkih civilizacija, vjera u utjecaja. Ona se stoga, otkriva kao prostor spajanja i razdvajanja. Njezina je kuhinja otuda nježna i suvremena, a onda opet arhaična i tvrda, profinjena, ali ponekad i zastarjela u modernom kulinarskom smislu. Ipak, kroz sve njezine mijene i epohe, ta kuhinja,

74

utemeljena na raznolikostima, samo naizgled oskudna, svojom izvornom jedinstvenošću pruža mogućnost da u već izabranom opet izaberemo ono što je najizvornije. Tako se nadalje u ovom dijelu brošure opisuju namirnice karakteristične za hercegovačku kuhinju i to bilje, žitarice, korjenasto povrće, perad, divljač i stoka, mlijeko i mliječni proizvodi, svinjetina, plodovi vode i mora, voće, gljive, ljekovito i aromatično bilje, vinova loza, maslina. Četiri prva elementa Navedeni izbor hercegovačkih namirnica, ma koliko živio svojim životom, ne bi, naravno, mogao bez kuhinje, kao što ni kuhinja ne bi mogla bez njega. Tako se, kao prepoznatljive izvorne odrednice hercegovačke kuhinje izdvajaju kuke, raštika, pura i krumpir. Kuke - mogu biti kuhane, pomiješane ponekad s divljim zeljem ili raštikom, po drugim izvornim recepturama ili sirove na salatu ili kuhane na stari način, začinjene raznim dodacima, jajima, kuhanim krumpirom ili zelenom salatom. No bez obzira na koji su način pripremljene najčešće su podlivene maslinovim uljem. Nekada su bile hrana puka koji ih je brao skrivene među biljem, a danas su suvremena elitna uzdanica najprobranijih hercegovačkih jelovnika. Raštika – može se pripremati na razne načine, ali jelo koje je proslavilo hercegovačku gastronomiju je hercegovački japrakslavni smotuljci od raštike, otomanskog podrijetla, ali hercegovačkog značaja i koji se u izboru namirnica i pripremi, ne razlikuje mnogo od regije do regije.
Lipanj / Srpanj 2012

Sveto sače, kotluša i lonac

Hercegovačka pura - s punim pravom može nositi epitet najbolje jer, kako se navodi u brošuri, nadmašuje svoj uzor iz Republike Sv. Marka i Dalmacije. Onaj tko nije probao puru s lučnicom od kiselog mlijeka s češnjakom tučenim u lukotucu, drvenom mužaru ili puru s kašom, izlivenom za vrijeme kuhanja, pomiješanom s lučnicom, i pancetom prženom u maslu taj doista nije probao puru. Krumpir u hercegovačkoj kuhinji krumpiru je u svim prigodama određeno počasno mjesto. Krumpir je u Hercegovini jedno od najvećih bogatstava koje joj je podario Novi svijet, a hercegovačka se kuhinja krupmiru odužila jedinstvenim jelima koja doista zaslužuju ukrasiti stolove daleko preko njezinih granica.

BH Privrednik

Sveto sače – prastari kuharski alat koji se nije mnogo mijenjao kako su prolazila stoljeća i tisućljeća. Ovakav način pripremanja jela seže još u neolitičko vrijeme, budući da su ilirska keramička zvona, i lonci, pronađena posvuda gdje su vladala njihova plemena i poslije ujedinjenja, moćno ilirsko kraljevstvo. U namašćenoj tepsiji , pomno slagani komadi mesa i krumpira, začinjeni lovorom i ružmarinom, u Hercegovini su obogaćeni i raznolikim povrćem. Tijekom pečenja sastojci u tepsiji okreću se samo jedanput, kada to odluči iskustvo kuhara, a onda do kraja ostaju pod žarom pokrivenim zvonom i čekaju vatreni znak da izađu zajedno s tepsijom na sol. Svemoćna kotluša – Pirjanci

izdvojeno
baš kao i rižoti nastali su na uvezenim pa opet na svoj način prokuhanim izvorima. Ima u njima poruka Orijenta, Balkana, Panonije, južne Hrvatske, Italije, Austrije i stizali su i osvajali hercegovačke jelovnike onako kako su se mijenjale epohe i utjecaji. Gulaši, tripice, pirjanci s bamijom, mostarski pirjani, hercegovački kuhani jezik, rižoti i pilavi od piletine, govedine, junetine, janjetine, gljiva, kuka i šparoga, najčešće usklađeni od zajednički pripremljenih sastojaka, najčešći su na jelovniku, a nezaboravna su i jela od hercegovačke visoke i niske divljači. Okusi iz lonca – izvorne hercegovačke juhe su od sjeckane raštike i suhog mesa, krem juhe od mljevene raštike, temeljca i začina ukrašene prepečenim listićima slanine, a tu je i hercegovačka crvena čorba od bakalara, a od najčešćih na jelovniku u Hercegovini su čorbe od žutih mahuna i krumpira, s pireom od rajčica ili one od mesa, povrća i mahunarki.

Stoljetni hercegovački deserti

Među pitama, savijačama slanim i slatkim, te brojnim slasticama, tom završnom ali podjedanko važnom podioku hercegovačke kuhinje, malo je izvornih jela osim onih istočnjačkih. Tako u Hercegovini možete zateći smokvaru , od mljevenih suhih smokava, ili onu mostarsku od pekmeza od smokve, sutlijaš i u svijetu poznatu halvu, baklavu, gurabiju i hurmašicu. Na koncu brošure „Gastro Hercegovina“ nalaze se recepti poznatih hercegovačkih jela kao što su: Raštika na janjetini, Hercegovačka juha „svaštara“, Salata od kuka, Hercegovačka gurmanska peka, Lučenica, Pura na maslu itd. Inače, “Gastro Hercegovina” nastavak je serijala prezentacije i promocije Hercegovine kroz više njenih autentičnih poglavlja i zanimljivosti, koja je započeta prije dvije godine tiskanjem u međunarodnim i domaćim turističkim krugovima zamijećene i toplo pozdravljene brošure pod nazivom “Ruralna Hercegovina”.
Piše: Cvita K.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

75

izdvojeno

aime, na 10. Festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH, održanom u Konjicu GKM Vitez je s predstavom „Ožalošćena porodica” osvojilo dvije nagrade. U iznimno jakoj konkurenciji naši mladi glumci osvojili su nagrade za najbolja glumačka ostvarenja, koje su pripale Bruni Grebenaru i Marku Mirkoviću, koji su od 17 glumaca u ovoj predstavi bili jedini srednjoškolci. „Mi smo odlučili na ovogodišnji festival u Konjicu ići s „dječjim vrtićem” upravo iz razloga kako bi pružili priliku našim mlađim članovima da pokažu svoju vrijednost, ali i kako bismo festivalu dali jednu novu dimenziju. Izvjesno je kako bismo s ekipom koja je protekle dvije godine bila apsolutni pobjednik ovoga festivala osvojili još poneku nagradu, a možda i naslov, međutim ove dvije nagrade mi u GKM Vitez stavljamo u ravninu pobjeda koje smo ostvarili tijekom proteklih godina. Sve čestitke našim mladim glumcima, redateljici i cijeloj ekipi koja je radila na predstavi”, rekao je Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez.

N

Viteški kazalištarci nižu uspjehe

Predstava „Ožalošćena porodica”, čijom su premijerom mladi glumci Gradskog kazališta mladih Vitez, sredinom travnja, oduševili više od 400 posjetitelja u kazališnoj dvorani Vitez, na svom prvom natjecanju osvojila je i svoje prve nagrade.
pet mjeseci, a glavne uloge igraju mladi glumci od 12 do 15 godina starosti. Inače, Gradsko kazalište mladih „Vitez“ osnovala je Udruga mladih „Enter“, pri kojoj ovo kazalište i djeluje. Udruga mladih „Enter“ i GKM Vitez imaju još razloga za zadovoljstvo, jer su koncem travnja dobili novu opremu. Preciznije, Udruga mladih „Enter“ kupila je novi razglas, rasvjetnu i scenku tehniku koja im je bila toliko potrebna. U ovu kupovinu uloženo je 12 500 KM, od čega je nešto više od 10 000 KM osigurala Vlada Republike Hrvatske, kroz projekte pomoći Hrvatima u BiH, a ostatak je vlastito ulaganje UM „Enter“ Vitez. Tijekom ove godine planirano je još nekoliko investicija kako bi kazališna dvorana Vitez, ali i GKM Vitez stekli uvjete koje zaslužuju.
Piše: M. Mlakić

sretni i sasvim sigurno će nam ovo biti poticaj da nastavimo još više raditi”, izjavila je Mirna Mišković, mlada redateljica GKM Vitez. GKM „Vitez” na ovoj predstavi je radilo

Gradsko kazalište mladih Vitez zatvorilo Dane kulture u Rami i oduševilo publiku Gradsko kazalište mladih Vitez i predstava “Don Quijote” dobili su, početkom travnja, od HKUD “Rama” poziv za nastup na manifestaciji “Ramski dani kulture” koji su održani od 17. do 20. svibnja ove godine. U vrlo bogatom programu koji je potrajao nekoliko dana Gradskom kazalištu mladih Vitez pripala je čast nastupom u nedjelju navečer, 20. svibnja, zatvoriti ovogodišnje Dane kultura u Rami. Reakcija publike na izvedbu članova GKM Vitez bila je odlična. Svoje zadovoljstvo nisu skrivali najmlađi, ali niti oni najstariji u publici. Publika je svoje oduševljenje pokazala čestim i dugotrajnim pljescima, a na koncu predstave je nekoliko puta vratila viteške glumce na scenu. Nakon predstave desetine mališana se upoznalo i kratko družilo sa glumcima iz Viteza, nakon čega su domaćini upriličili i prigodan domjenak za goste iz Viteza u motelu “Rama”. Predsjednica HKUD “Rama” Biljana Glibo izrazila je svoje zadovoljstvo i nastup Vitežana ocijenila odličnim te uručila zahvalnicu i prigodne poklone gostima iz Viteza. Domaćinima se, na iznimno srdačnom prijemu, u ime GKM Vitez zahvalio voditelj kazališta Ivan Sajević te izrazio nadu kako će se ova suradnja nastaviti i produbiti, što je publika pozdravila pljeskom. Predstavom “Don Quijote” završeni su 3. Dani kulture u Rami, u organizaciji HKUD “Rama”, na čelu s predsjednicom Biljanom Glibo.

Na okruglom stolu koji je upriličen nakon izvedene predstave Vitežani su dobili pohvale ocjenjivačkog suda za izvedbu predstave te pohvale za sustavan rad, koji se reflektira odličnim predstavama i rezultatima. Viteški glumci na ovogodišnjem su festivalu bili u projeku 4 godine mlađi od ostalih grupa i sasvim je sigurno kako će tijekom narednih godina zauzimati značajno mjesto na ovom, ali i velikom broju drugih festivala. „Presretna sam našim nastupom u Konjicu. Našu mladu ekipu „pojačali” smo Brunom i Markom, a naš rad je rezultirao s dvije vrijedne nagrade. Naš plan je bio dati priliku jednoj „novoj” generaciji naših glumaca i uopće nismo razmišljali o nagradama. Naš „dječji vrtić” je apsolutno opravdao povjerenje, svi smo jako i iskreno smo

76

Lipanj / Srpanj 2012

BH Privrednik

Baština

aime, tijekom 10. Regionalne konferencije koja je održana u Cordobi 2010. godine, odlučeno je da Mostar bude domaćinom ove godine. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici 30-tak gradova iz Španjolske, Francuske, Kanade, Portugala, Grčke, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Kako je kazala voditeljica Službe za kulturu Grada Mostara Inga Dragoje – Mikulić, ova konferencija bila je poticaj za mnogobrojne aktivnosti u gradu Mostaru na polju obnove i očuvanja kulturne baštine, ali je njome pružena i prilika za razmjenu iskustava s predstavnicima drugih gradova s popisa UNESCO-a za uključivanje mladih u ovakve i slične projekte, te buđenje njihove svijesti prema očuvanju kulturne baštine. Konferencija je završila usvajanjem dvadesetak zaključaka. Sudionici su zahvalili Gradu Mostaru za poziv koji će upućen i susjednim gradovima sa svjetskom baštinom za sudjelovanje na konferenciji, a nisu članovi regionalnog ureda. Grad Mostar dobio je pohvale za gostoprimstvo i kvalitetnu organizaciju te posebice za odabrane teme za radionica koje su svjetski trend na području kulturne baštine. Među usvojenim zaključcima je i taj da se nastavi s projektima koji se već godinama organiziraju - od internetskog natječaja za mlade, do projekta pod nazivom „Mladi veleposlanici svjetske baštine 2012- 2013.“ Svi službeni zaključci s konferencije bit će iduće godine prezentirani na 12. kongresu koji će se održati u Oaxcaci u Meksiku. Također, usvojene su i mjere za postizanje članstva talijanskih gradova u Regionalnom uredu, a jedna od njih je turistička promidžba izlaganjem na štandu Regionalnog ureda na svjetskom turističkom EXPO-u UNESCO gradova i područja, koji će se održati u Asiziju od

N

Mladima prenijeti svijest o očuvanju kulturne baštine

Zeleni dizajn “Perspektive u recikliranju naslijeđa” i “Mladi i naslijeđe”bile su teme 12. regionalne konferencije Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC) koja je održana u Mostaru od 24.do 26. svibnja.

21. do 23. 9. 2012. godine. Inače, tajnik Regionalnog OWHC-a za Južnu Europu i Meditern Rafael Perez de la Concha kazao je kako se tijekom konferencije razgovaralo o tome - kako iskoristiti objekte koji su kulturna baština u korist građana, kako revitalizirati stari dio grada i dati mu život da ne bi postao samo muzej. Istaknuo je ulogu mladih u očuvanju kulturne baštine i u tom smislu naglasio važnost projekta pod nazivom “Mladi veleposlanici za kulturnu baštinu” koji je predstavljen tijekom konferencije. Glavni tajnik OWHC-a Denis Ricard također je istaknuo kako je rad s mladima jako važan. „Kada govorimo o baštini govorimo o nečemu što je nastalo u prošlosti, a da bi ta baština mogla opstati nužno je mladima dati alate i načine kako će je očuvati“, istaknuo je Ricard. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić istaknuo je: Vjerujem kako je, organizacijom ove konferencije, Mostar opravdao sva očekivanja te da su radionice uistinu približile građanima načine valorizacije

kulturne baštine Mostara. Nadam se kako će ova konferencija imati dobroga odjeka i da će donijeti dobru promociju našem Mostaru - kazao je gradonačelnik Bešlić. Predsjednik Vlade HN županije Denis Lasić zahvalio je predstavnicima UNESCO-a na uvrštenju Mostara na listu gradova svjetske kulturne baštine, kazavši kako su tom odlukom još jednom snažno podcrtali ime Mostara, županije, ali i Bosne i Hercegovine na karti onih gradova koji imaju znamenitosti koje su uključene na UNESCO-ovu listu. Dodao je kako mu je želja da kulturna baština grada Mostara bude trajna inspiracija svim sudionicima konferencije, zaželjevši im da, kroz svoj budući rad, sva profesionalna znanja i ljubav prema kulturnoj baštini, uspješno prenesu na sve nas, osobito na naše mlade kako bismo tu istu baštinu znali očuvati za one koji dolaze. U Mostaru je odlučeno da će se 14. regionalna konferencija održati u španjolskoj Cordobi, 2014. godine.
Piše: M.B.Milinković

Za sve sudionike konferencije priređen je obilazak Hercegovine. Posjetili su Etno selo Herceg Međugorje, Međugorje, Počitelj, Blagaj, te nazočili izložbi fotografija Ćirila Ćire Raiča u sklopu Mostarskoga proljeća – Ćirini dokumenti.

BH Privrednik
Juni / Juli 2012

77

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->