Professional Documents
Culture Documents
Sakid Elvis
1. ahurasta spojnica ............................................................................................................................................ 2. Prirubna spojnica .............................................................................................................................................. 3. koljkasta spojnica ............................................................................................................................................ 4. Kandasta prilagodljiva spojnica ....................................................................................................................... 5. Spojnica sa elastinim prstenom ...................................................................................................................... 6. Periflex spojnica ............................................................................................................................................... 7. Eupex spojnica .................................................................................................................................................. 8. Biby spojnica sa trakom ................................................................................................................................. 9. Elektromagnetna frikciona spojnica ................................................................................................................. 10. Frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom ................................................................................... 11. Rastavljiva spojnica sa ivijom ........................................................................................................................ 12. Centrifugalna spojnica .................................................................................................................................... 13. Hidrodinamicka teorija podmazivanja .................................................(pitanje nije obraeno u ovoj skripti) 14. Konstrukcija radijalnih leaja .......................................................................................................................... 15. Proraun radijalnih leaja ............................................................................................................................... 16. Konstrukcija aksijalnih leaja .......................................................................................................................... 17. Proraun aksijalnih leaja ............................................................................................................................... 18. Karakteristike kotrljajnih leaja ...................................................................................................................... 19. Podmazivanje kotrljajnih leaja ...................................................................................................................... 20. Zaptivanje kotrljajnih leaja ................................................................. (pitanje nije obraeno u ovoj skripti) 21. Izbor i proraunavanje vijeka trajanja kotrljajnih leaja ...................... (pitanje nije obraeno u ovoj skripti) 22. Granina brzina obrtanja ..................................................................... (pitanje nije obraeno u ovoj skripti) 23. Osnovni parametri lananih prenosnika ........................................................................................................ 24. Nosiva sposobnost i proraun lananih prenosnika ....................................................................................... 25. Sile u granama lanaca ..................................................................................................................................... 26. Funkcionisanje rada frikcionih prenosnika ..................................................................................................... 27. Kinematiki proraun vrstode frikcionih prenosnika .................................................................................... 28. Kinematika kainih prenosnika ....................................................................................................................... 29. Geometrijeske zavisnosti kod kainih prenosnika .......................................................................................... 30. Sile i naponi kod kaieva ................................................................................................................................. 31. Proraun poliklinastih kaieva ........................................................................................................................ 32. Sila koja djeluje na vratila i gubici ................................................................................................................... 33. Prenosnici sa zupastim kaievima ................................................................................................................. 34. Glavno pravilo zupenja .................................................................................................................................. 35. Dodirnica ......................................................................................................................................................... 36. Korisna duina profila ...................................................................................................................................... 37. Stepen iskoritenja .......................................................................................................................................... 38. Evolventna funkcija ......................................................................................................................................... 39. Sile i opteredenja vratila kod zupanika na paralelnim vratilima .................................................................... 40. Osobine evolventnog zupenja ....................................................................................................................... 41. Stepen sprezanja ............................................................................................................................................. 42. Granini broj zubaca ........................................................................................................................................ 43. Korekture zubaca ............................................................................................................................................. 44. Statiki proraun zupanika sa pravim zupcima ................................... (pitanje nije obraeno u ovoj skripti) 45. Osnovni konini zupanik ................................................................................................................................ 46. Sile i opteredenja vratila .................................................................................................................................. 47. Puni prenosnik ............................................................................................................................................... 48. Sile i opteredenja vratila kod punog prenosnika ............................................................................................ 49. Stepen iskoritenja .......................................................................................................................................... 50. Statiki proraun punog prenosnika. .............................................................................................................
1 2 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47
Mainski elementi II
Sakid Elvis
1. AHURASTA SPOJNICA
ahurasta spojnica ima oblik ahure od elika ili sivog liva, navuene na krajevima vratila sa kojima je spojena najede klinovima, ljebnim spojem ili vijcima za privrdivanje a rjee koninim ivijama.
Mjere spojnice se odreuju u zavisnosti od prenika vratila d. D=(1,4 ... 2)d, spoljanji prenik vratila d. L=(2,5 ... 3,8)d, duina ahure. Tangencijalni napon u oslabljenom presjeku ahure se izraunava:
||
= (2 ... 3)
Gdje je: najvedi obrtni moment, || - dinamika izdrljivost ahure koja treba da odgovora nainu promjene obrtnog momenta, S stepen sigurnosti, WP polarni otporni moment prstenastog presjeka spoljanjeg prenika. ahurasta spojnica je konstruktivno vrlo prosta, nepodesna je za skidanje, poto treba pomjerati bilo jedno vratilo bilo spojnicu za polovinu njene duine. Kod ovih spojnica potrebno je predvidjeti dovoljnu duinu ljebova na vratilu radi izbijanja klinova pa zbog toga spojnica ne moe biti postavljena neposredno pored leita.
Mainski elementi II
Sakid Elvis
2. PRIRUBNA SPOJNICA
Spojnica se sastoji od dva oboda koji su iskovani zajedno sa vratilom a moe imati zasebne obode. Zasebni obodi koji su najede od sivog liva, privrduju se klinovima za vratilo ili se nabijaju pod pritiskom u vrudem ili hladnom stanju pomodu prese. esto se radi sigurnosti stavljaju klinovi bez nagiba, nakon ega se obodi definitivno obrade tano upravno na osu vratila. Meusobna veza oboda ostvaruje se podeenim ili nepodeenim zavrtnjima. Kod spajanja nepodeenim zavrtnjem obrtni moment prenose sile otpora klizanja na dodirnim povrinama pritegnutih oboda a kada se spajanje vri podeenim zavrtnjima obrtni moment prenose stabla zavrtnja. Za iste mjere prirubne spojnice sa podeenim zavrtnjem prenose vede obrtne momente pod uslovom ravnomjerne raspodjele opteredenja na zavrtnje.
Provjera radne sposobnosti spojnice svodi se na provjeru vrstode najugroenijeg zavrtnja. Za podeene zavrtnje poprena sila na najugroenijem zavrtnju izraunava se slijededem obrascu ako obrtni moment prenosi n zavrtnja rasporeenih po krunici poluprenika D0/2:
Gdje je:
= 0 2
- obrtni moment, n broj zavrtnja - koeficijent neravnomjernosti raspodjele opteredenja po zavrtnjima, ija de vrijednost biti =1 kada je za sve zavrtnje ostvareno priblino isto nalijeganje ili ako je broj zavrtnja n=2. Za nepodeene zavrtnje aksijalnih sila u jednom zavrtnju je: = Gdje je: - obrtni moment, Ss stepen sigurnosti protiv proklizavanja, vrijednost se krede u granicama 1,2 1,6 2
Mainski elementi II - koeficijent trenja na granicama klizanja, uzima se vrijednost 0,15 0,25 - srednji prenik dodirne povrine prstenastog oblika. Prenik se izraunava na osnovu obrasca:
Sakid Elvis
3 3 2( ) 2 2 3( )
a to je srednji prenik prstenastog oblika spoljanjeg Ds i unutranjeg prenika Du. Da bi sila bila to manja treba povedati prenik Dm a to se postie uskom dodirnom povrinom smjetenom uz periferiju oboda. Prilikom proraunavanja prirubne spojnice najbolje je uzeti nekoliko varijanti sa razliitim prenikom zavrtnja i osnog kruga D0 i usvojiti onu koja je najpogodnija za rukovanje kljuem i na ostale uslove. Prirubne spojnice imaju sposobnost prenoenja velikih obrtnih momenata uz male gabaritne mjere, lahko uravnoteavanje, jednostavnost konstrukcije i izrade. Konana obrada eonih povrina se vri nakon navlaenja na vratilo, a prije pritezanja prirubnica vratila moraju biti dobro centrirana ime se izbjegavaju veda dopunska opteredenja. Ove spojnice predstavljaju najrasprostranjeniji tip krutih spojnica a propisane su po standardu DIN 116.
Mainski elementi II
Sakid Elvis
3. KOLJKASTA SPOJNICA
koljkasta spojnica ima dvodjelni oklop najede od livenog gvoa pritegnut zavrtnjima uz vratilo. Obrtni moment prenosi se pomodu otpora protiv klizanja uz uede klinova bez nagiba. Broj zavrtnjeva se uzima od 6 do 8 i moraju biti toliko duboko uputeni da ne prelaze rotacijsku konturu spojnice. Ipak najsigurnije je da se rotacioni elementi pa tako i spojnica obloe limenom oblogom i da se sprijei kontakt radnika i rotacionih dijelova. Izmeu dva dijela spojnice nakom montae i pritezanja mora ostati zazor e zbog potrebe novog pritezanja. koljkasta spojnica upotrebljava se uglavnom za transmisiona vratila. Karakteriu je vrlo laka montaa i demontaa. Ponekad moe biti izvedena i kao redukciona spojnica.
Elementarna normalna sila djeluje na elemenat aktivne povrine koljkaste spojnice. = 2 Ukupna obimna sila dobiva se kao zbir elementarnih sila: 0 = 2 Gdje je: F sila koju proizvode zavrtnji poslije pritezanja, - duina spojnice, - specifini otpor protiv klizanja koji se krede od 0,2 do 0,25 Sila F koju proizvode zavrtnji poslije pritezanja jednaka je zbiru sila koje proizvode pritegnuti zavrtnji na jednu polovinu duine spojnice. = 1 2 Te je sila koja otpada na jedan zavrtanj prenika d1: 1 = 2 20 2 4 = = =
= 2
0
= = 2 2
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Radi smanjenja trenja korisno je s vremena na vrijeme podmazati kande. Ova spojnica najede se upotrebljava za prenike od 40mm do 200mm a konstrukciono je izvodljiva i kao redukciona.
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Dozvoljeni povrinski pritisak za gumu =2,4N/mm2 i on zavisi od osobine gume. Obimna sila rauna se na osnovu snage i broja obrtaja te se za jedan zavrtanj rauna po formuli: = Gdje je: 0 - osni krug prenika, - broj uloaka P snaga Zbog elastinosti obloge ovdje su uzeti svi zavrtnji poto svi uestvuju u prenenju obrtnog momenta. U presjeku na mjestu ukljetenja za iviju ili zavrtanj moe se provjeriti napon usljed savijanja, gdje je moment savijanja = 0,66 + . Mjere i nosivost ovih spojnica propisuje se standardom JUS M.C1.515 tabela 1.5. 2 0
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Ublaavanje udara i vedu sposobnost akumulacije energije obezbjeuje velika elastinost vijenca. Pri prenoenju vedih obrtnih momenata, veda radijalna i ugaona pomjeranja ubrzavaju razaranja elastinog vijenca i pojaavaju zagrijavanje. Pri radu se javalja axijalna sila usljed uvijanja vijenca koja napada leaje spojenih vratila. Krutos spojnice preteno je konstantna. Brojne konstruktivne varijante doprinijele su njenoj iroj primjeni u svim oblastima mainogradnje.
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Najvedi napon usljed savijanja u sredini uloka izraunava se kao: = = 0,25 1 Gdje je: ;
01 =
n= 6-12 ukupan broj uloaka = 1,2 ... 1,4 faktor neravnomjerne raspodjele opteredenja po ulocima M obrtni moment koji se prenosi Na mjestu dodira kande i uloka povrinski pritisak izraunava se: 1 = Gdje je: povrinski pritisak zavisan od karakteristike materijala debljina kande
Mainski elementi II
Sakid Elvis
= Gdje je:
E modul elastinosti, R poluprenik mjeren od centra spojnice do sredine zupca, n broj zubaca i krede se od 50 do 100, f ugib opruge, L raunska duina opruge.
Mainski elementi II
Sakid Elvis
10
Mainski elementi II
Sakid Elvis
2 = = 0,5
Gdje je:
0,5 + - srednji prenik konine dodirne povrine, b irina dodirne povrine, - povrinski pritisak na dodirne povrine, = - sila normalna na dodirnu povrinu i - koeficijent otpora klizanja.
Ugao konusa bira se tako da se izbjegne samokoenje i zavisi od materijala dodirnih povrina. Ove spojnice koriste se u mainogradnji jer za siguran rad zahtjevaju vrlo tano centriranje oboda. Imaju malu nosivost pri relativno velikim prenicima.
11
Mainski elementi II
Sakid Elvis
D poluprenik krunice osa ivija, dop prenik opasnog presjeka ivije, - napon na smicanje ivije - stepen sigurnosti sluajnog aktiviranja spojnice = 1,2 1,25
12
Mainski elementi II
Sakid Elvis
13
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Ako rukavac pri kretanji lei direktno na materijalu kudita laaja, ahuri leaja ili posteljici leaja tada se radi o leaju od jednoslojnog materijala. Kada se u posteljicu do da leajna kovina tako da samo posteljica daje krutost a leajna kovina daje klizne osobine rije je o dvoslojnom leaju. Leaji sa troslojnim materijalom na kliznom sloju od leajne kovine imaju jedan tanki sigurnosni sloj od olovne bronze. Ponekad se kao klizni sloj mogu upresovati i vjetake mase. Konstruktivno izveden leaj velike irine dobro odvode toplotu. Meutim kod iroke i krute posteljice, zbog progiba osovine i vratila nastaju rubni pritisci. Radna vratila od kojih se zahtjeva taan cilindrini hod izrauje se kao konusni leaji na kojima se moe podeavati zranost.
14
Mainski elementi II
Sakid Elvis
15
Mainski elementi II Sakid Elvis Za odvod toplote potrebna je temperaturna razlika t leaja i okoline i to je razlika veda odvodi se vie toplote. Ako je 0 temperatura okoline onda je pogonska temperatura leaja = 0 + . U odreenim sliuajevima leaji se hlade vodom. Tada uz leaj mora biti komora kroz koju struji rashladna voda. Potreban protok rashladnog sredstva rauna se kao: = Gdje je: u W - toplota koju treba da odvodi rashladno sredstvo, specifina toplota rashladnog sredstva, u K - temperaturna razlika u rashladnom sredstvu. Toplota se znatno loije odvodi ako su oklopi leaja izraeni od vjetakog materijala. Porast temperature leaja raunako kao: = 0,5 + 0,02 Gdje je: s u m debljina stjenke oklopa b u m irina leaja - toplinska vodljivost umjetnog materijala - toplinska vodljivost elika p u N/m2 pritisak Dakle t se smanjuje ukoliko se smanjuje debljina stjenke s i irina leaja b i treba uvijek nastojati da bude to manje. Pri odabiru koeficijenta trenja mora se raunati sa time da koeficijent trenja raste sa povedanjem brzine a smanjuje se sa povedanjem opteredenja.
16
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Hidrostatiki leaj razlikuje se od najjednostavnijih leaja samo u tome to se sa pumpom stalno pritide ulje meu klizne povrine, a zatim otie napolje. Za stvaranje hidrodinamikog pritiska potrebno je da se stvaraju klinasti zazori. Klinasti zazor moe se ostvariti iz punog prstena zakoenjem nepokretnih segmenata.
Hidrodinamiki prstenasti leaj sa nepokretnim segmentima pogodan je za srednja opteredenja a izrauje se sa klinastim povrinama nagiba 1:200 do 1:500. Segmenti obloeni sa plastinim masama ili bijelom kovinom mogu se vie opteretiti. Za nosivost do 50000 kN i brzinu klizanja od 60m/s mogu se izraditi aksijalni leajevi sa nagibnim segmentima koji se koriste za turbine. Velike brzine zahtjevaju dobro hladjenje. Da ne bi dolo do gubljenja ulja zbog cantrifugalne sile dovod ulja treba da je uvijek iznutra i da ono ne dolazi od klizne povrine.
17
Mainski elementi II
Sakid Elvis
u rad/s ugaona brzina vratila p u N/m2 povrinski pritisak u Ps dinamika viskoznost ulja , u mm poluprenici 0 - debljina uljnog sloja Volumenski protok ulja: Gdje je: 0 u dm odabrana debljina uljanog sloja b u m irina leaja F u N opteredenje leaja u - dinamika viskoznost ulja Prelazna ugaona brzina rauna se kao:
2 3 0 6 2
Gdje je: - srednji prenik leaja - dinamika viskoznost ulja Potrebni volumenski protok ulja za odravanje tekudeg trenja izraunava se: = 0,7 0
18
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Dinamika i statika mod noenja svedene na jedinicu zapremine izraene njihovim spoljanjim mjerama (irinim leaja B, spoljanjim prenikom D i unutranjim prenikom d) predstavljaju najvaniju karakteristiku kotrljajnih leaja. Pod statikom nosivodu C0 podrazumijeva se opteredenje koje pri mirovanju leaja izaziva ukupne plastine trajne deformacije kotrljajnih tijela i prstenova veliine 10-4 prenika kotrljajnog tijela. Pod dinamikom nosivodu C podrazumijeva se opteredenje koje leaj moe prenositi u toku ukupnog broja obrtaja N sa vjerovatnodom razanja 0,1. Mogudnost prilagoavanja prstenova meusobnom poloaju vratila I oslonaca, kao I to u kojoj mjeri odstupanja aksijalnosti prstenova pogoravaju naponsko stanje u leaju I smanjuju vijek leaju je bitna karakteristika. Razdvojivost prstenova leaja od kotrljajnih tijela izmeu prstenova ime se povedava nosivost, predstavlja znaajnu karakteristiku. Podeljivost zazora u leaju je takoe znaajna karakteristika. Pomijeranje jednog prstena u odnosu na drugi u radijanom pravcu predstavlja radijalni zazor u leaju a u aksojalnom pravcu aksijalni zazor. Karakteristike priblino iste vanosti su: sposobnost leaja da istovremeno prenose i aksijalne i radijalne sile, njihovo dinamiko ponaanje koje se pojavljuje pri povedanim ugaonim brzinama I gubici energije u leaju koji nastaju uslijed otpora klizanju ili kotrljanju.
19
Mainski elementi II
Sakid Elvis
20
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Mainski elementi II
Sakid Elvis
: koeficijent rednosti lanca koji uzima u obzir neravnomjernost raspodjele opteredenja po redovima jeni moment na malom toku raunamo kao: 1 1 1 = = 3 2 10 2 103 Korak lanca raunamo kao: = 18,5 1 1 0
1 1
Gdje je:
Prenosi zupastim lancima s kotrljajudim zglobovima odabiru se prema komercijalnim podacima ili po poluempirijskim zavisnostima iz kriterija otpornosti na troenje. Prvo se bira korak lanca u zavisnosti od broja obrtaja malog toka zatim se odreuje irina lanca zavisno od momenta 1 na malom toku po formuli: = 3 3 1570 4 1 2
Pri odreivanju koeficijenta exploatacije doputeno je ogranienje ukljuivanjem koeficijenta nagibnog ugla i pri > 10/ koeficijenta uticaja centrifugalnih sila = 1 + 1,1 103 2 .
22
Mainski elementi II
Sakid Elvis
q masa jednog lanca, l rastojanje izmeu tokova kretanja lanca (m), f progib (m), g ubrzanje m/s2, - nagibni ugao prema horizontu linije koja spaja take kretanja lanca.
Uzimajuci da je jednako meuosnom rastojanju i da je = 0,02 dobije se pojednostavljena zavisnost: = 60 10 Zatezanje lanca od centrifugalnih opteredenja FU za lanane prenosnike odreuje se analogno kainim prenosnicima tj: = 2 Gdje je: - brzina kretanja lanca / Centrifugalna sila koja djeluje po itavoj konturi lanca izaziva dopunsko troenje zglobova. Proraunsko opteredenje vratila lananog prenosnika vede je od korisne periferne snage zbog zatezanja lanca usljed mase. Opteredenje se izraunava po obrascu KM*F i uvedava se za 5% pri vertikalnom prenosu i 15% pri horizontalnom prenosu. Lanani prenosnici svih tipova provjeravaju se na vrstodu prema vrijednostima kritinog opteredenja FRAZ i zatezanja najvie opteredene grane F1max odreujudi uslovno veliinu koeficijenta sigurnosti. = Gdje je: 1 = + + + 1
Ako je vrijednost koeficijenta sigrnosti > 5 do 6 smatra se da lanac zadovoljava uslove statike vrstode.
23
Mainski elementi II
Sakid Elvis
- koeficijent trenja, S rezervna kvaenja, koji je kod prenosa snage jednak 1,25 ... 2 a kod prenosa pribora do 3.
Po sili Q vri se proraun vrstode kotrljajnih tijela, a takoe i proraun osovina i leita prenosnika. Frikcioni prenosnici rade s malim klizanjem. Svi prenosnici imaju elastino klizanje izazvano elastinim deformaciama povrinskih slojeva. Prenosni odnos frikcionog prenosnika rauna se kao: 2 1 = = 1 2 Gdje je: n1 i n2 brzina obrtanja vodedeg i voenog kotrljajudeg toka u min-1, R1 i R2 radijusi kotrljajudih tokova, koeficijent koji ukljuuje klizanje i mijenja se od 0.995 za prenosnike koji rade bez podmazivanja do 0,95 za varijatore koji rade u ulju uz znaajne prenosne odnose. Pozitivne strane frikcionih prenosnika su: -jednostavnost kotrljajudih tokova, ravnomjernost obrtanja to omogudava primjenu frikcionih prenosnika kod maina pri visokim brzinama, mogudnost promjenljivog prenosnog odnosa (varijatori). Nedostatci frikcionih prenosnika su: - velika opteredenja na osovine i leita ili neophodnost primjene specijalnih konstrukcija s rasteredenim osloncima, neophodnost specijalnih ureaja za pritezanje jednog kotrljajudeg toka uz drugi, opasnost otedenja prenosnika pri okretanju na mjestu ili u pojedinim sluajevima neravnomjerno troenje kotrljajudih tokova, nemogudnost dobivanja apsulutno tanih srednjih prenosnih odnosa zbog proklizavanja i neizbjenih nepravilnosti prenika kotrljajudih tokova. Frikcioni prenosnici i varijatori izrauju se za primjenu od veoma malih snaga (runo regulisanje instrumenata) do nekoliko stotina kilowata. Kod vedine frikcionih prenosnika i varijatora snaga ne prelazi 20kW. Za vede snage izrauju se varijatori sa vie zona dodira. Osnovni zahtjevi za materijale kotrljajudih tokova su: - visoka otpornost na troenje i povrinsku istodu, visoki koeficijent trenja da bi se izbjegle velike sile pritezanja, visok modul elastinosti da bi se izbjegli povedani gubici na trenju zbog dimenzija kontaktne povrine. 24
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Potreban odnos najvedeg radnog radijusa prema najmanjem je: = = Gdje je: D raspon regulisanja, jednak /
Prorauni na vrstodu kotrljajudih tokova zahtjevaju provjeru kontaktnih napona na dodirnoj povrini. Proraun se radi za najnepogodniji sluaj, pri kome, maximalan odnos sile Q prema ekvivalentnom radijusu zakrivljenja rauna se: 2 103 1 = = 1 Za bilo koji prenosnik sa 2 = i = 0, 1 se izraunava: 1 = 26,5 1
Dozvoljeni kontaktni naponi mogu se usvojiti da su jednaki stalnim granicama povrinske izdrljivosti s minimalnim koeficijentom rezerve. Za kaljene elike tvrdode 60. Pri poetnom dodiru po liniji vrijednost napona 800 1200 , a pri poetnom dodiru u taki vrijednost napona je do 2500 Mpa. Kontaktni naponi za tekstolit su od 35 do 60 Mpa, za retinaks do 80 MPa (pri modulu elastinosti = 1,3 104 ), i za metalokeramiku FAB-P do 150 MPa (pri = 7,5 104 ).
25
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Gdje su: 1 i 2 - prenici vodedeg i voenog toka u m 1 i 2 - brojevi obrtanja u minuti vodedeg i voenog toka u 1 Usljed neizbjenog klizanja kruna brzina na voenom toku 2 manja je od brzine 1 na vodedem: 2 = 1 1 Tada stvarni prenosni odnos iznosi: = 1 2 = 2 1 1
Za proraun se mogu uzeti slijedede vrijednosti relativnog klizanja kod pljosnatih kaieva 0,01, klinasti od kord-tkanine 0,02 i kord-gajtanski 0,01.
26
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Tada se u radijanima rauna kao: = 2 Ugao obuhvata na malom toku raunamo kao: 1 = 180 180 2
2 57.3
Za pljosnatokaine prenosnike uzima se minimalni ugao obuhvata 150, a za prenosnike sa klinastim kaiem 120 ili od 90. Prenosnik sa klinastim kaiem radi dosta pouzdano. Duina kaia bez progiba i poetka deformacija izraunava se kao zbir duina lukova tokova na uglovima obuhvata i duina pravolinijskih dijelova kaia po formuli: 2 + 1 2 1 = 2 cos + + 2 2 2 Razmak izmeu osa tokova pri izabranoj duini L izraunava se: = 1 + 4 4
28 2
Pri proraunu duina kaieva i meuosnih rastojanja prenosnika sa klinastim kaievima prenici tokova po neutralnom sloju kaia se uvrtavaju u proraun.
27
Mainski elementi II
Sakid Elvis
= 0 + = 0 Gdje je: - normalna sila koja djeluje na element kaia od toka, - koeficijent trenja Dakle odnos F1/F2 zavisi od koeficijenta trenja i ugla klizanja. 1 1 = 1 2 = 1 1 1 Odgovarajuda naprezanja u vodedoj grani raunaju se: 1 2 1 = 2 = Zbirna naprezanja u kaiu: a) U vodedoj grani: 1 = + b) U voenoj grani (minimalno naprezanje) je: 2 = + c) Maximalno naprezanje na luku mirovanja vodedeg malog toka rauna se : 1 = + + 28
Mainski elementi II
Sakid Elvis
/0
29
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Ako su grane kaieva paralelne sila FV na vratila jednaka je dvostrukom poetnom zatezanju kaia: = 20 = 20 Gdje je: 0 - poetni napon (MPa) A povrina presjeka kaia (mm2) Ako grane kaieva nisu paralelne sila na vratilo odreuje se po formuli: =
2 2 1 + 2 + 21 2 cos 20 cos
Aproksimacija je utoliko pravilnija ukoliko je blia jedinici. Kod prenosnika bez regulisanja zatezanja obino se uzima rezervom. Kod prorauna maximalnih sila na vratila preporuuje se povedanje proraunskog poetnog zatezanja 0 i naprezanja 0 1,5 puta. Gubitci snage kod kainih prenosnika sastoje se od gubitaka: a) Od klizanja kaia po tokovima, b) Na unutranje trenje u kaiu, c) Od otpora zraka kratanju kaia i tokova. U prosjenim uslovima rada vrijednosti koeficijenta korisnog dejstva za pljosnatokaine prenosnike su jednaki 0,96, a za klinastokaine zbog povedanih gubitaka na klizanje kaia po tokovima, i na prirodno trenje u kaievima 0,95. U nepovoljnim uslovima rada: mali prenici tokova, granine brzine kaieva i jako zatezanje, koeficijent korisnog dejstva se smanjuje do 0,85.
30
Mainski elementi II
Sakid Elvis
103 1 1
Gdje je 1 snaga u kW Broj zubaca malog toka z1 zavisi od njegove frekvencije obrtanja i bira se iz tabele. Prenici podionih krugova tokova raunaju se kao: 1 = 1 1 2 = 2 2 Kruna brzina kaia u (m/s) je: = 1 1 / 60 103 Proraunska sila koju prenosi zupasti kai rauna se kao: 2 103 = = 103 1 / 1 Gdje je: KF koeficijent reima rada ili dinaminosti - brzina kaia u m/s P1 - prenosna snaga u kW d1 prenik toka u m Broj zubaca u zahvatu na malom toku: 0 = 1 /360 gdje je ugao obuhvata na malom toku irina kaia rauna se kao: 1 = 2 Gdje je: q masa 1 m kaia irine 1mm, FY specifina centrifugalna sila, Cm koeficijent za nepotpune zavojke ueta bonih povrina kaia Tokovi se izrauju za vede radne irine od irine kaia za jedan modul. Kod prenosnika sa vertikalnim osovinama i kod 3 izrauju se obodi na oba toka a kod ostalih samo na malom toku. Kod prenosnika sa profilom kaia pravih bokova i kanali na tokovima rade se sa pravim bokovima. Kod prenosnika sa poluokruglim profilom zubaca kaia, kanali na tokovima rade se takoe kao poluokrugli sa radijusima za 0,15 ... 0,2 vedim od radijusa profila kaia kod vrhova. 31
Mainski elementi II
Sakid Elvis
2 = 2 sin 2
Brzina klizanja ravna je razlici tangencijalnih komponenata brzina 1 i 2 . = 1 2 Jedino kada se bokovi zubaca dodiruju u centralnoj taki nema klizanja pa je = 0
32
Mainski elementi II
Sakid Elvis
35. DODIRNICA
Pomodu glavnog pravila zupenja moe se za jedan odreeni profil boka zupca jednog zupanika, pro odreenim prenicima dodirnih krugova, konstruisati odgovarajudi profil drugog spregnutog zupca. Pretpostavka je da je oblik profila zupca predajnog zupanika A1B1C1 propisan pri datim prenicima dodirnih krugova R1 i R2. Normala na profil u taki A1 sijee dodirni krug zupanika 1 u taki A'. Kada se zupanik 1 obrne oko sredita O1 u smjeru strelice toliko da taka A' doe u taku O, u istom trenutku dospjet de taka A1 u poloaj A. U poloaju A treba da bude ostvaren dodir take A1 zupanika 1 sa nekom takom A2 spregnutog profila zupanika 2, poto u tom poloaju normala profila prolazi kroz centralnu taku O. Taka A nalazi se dakle u presjeku krunog luka poluprenika O1A1 sa sreditem u O1. Na isti nain odreuje se i taka C dok taka B ostaje na svom mjestu u centralnoj taki O. Linija koja spaja take A, B i C zove se dodirnica. Dodirnica je geometrijsko mjesto svih uzastopnih taaka dodira dvaju spregnutih profila u toku jednog dodirnog perioda. Pomodu dodirnice moe se za jedan zadani profil zupca jednog zupanika lako konstruisati nepoznati spregnuti profil zupca drugog zupanika. Znaajan je samo onaj dio dodirnice koji se nalazi izmeu tjemenih krugova spregnutih zupanika, jer izvan tjemenih krugova ne postoje zupci pa nema ni dodira. Taj dio dodirnice zovemo aktivnom duinom dodirnice a ta duina protee se izmeu tjemenih krugova izmeu taaka M i N.
33
Mainski elementi II
Sakid Elvis
34
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Stepen iskoritenja zubaca utoliko je vedi ukoliko je vede i ukoliko su , i manji. Ugao mijenja se u toku dodirnog perioda. Put klizanja zavisi od oblika profila. Koeficijent trenja zavisi od materijala, obrade radnih povrina zubaca, pritiska, brzine kretanja i od stanja povrine klizanja. Experimentalnim mjerenjem doslo se do slijededih rezultata stepena iskoritenja za jednostepene zupane prenosnike zajedno sa otporima trenja u leitima: = 0,95 0,99 za odraene zupce, i = 0,92 0,94 za neodraene zupce Vede vrijednosti vae za podmazane zupce. Kada se zupci puno istroe stepen iskoritenja moe pasti i na 0,85. 35
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Primjenom evolventne funkcije moe se konstruisati evolventa taka po taku, mogu se proraunati debljine zupca na proizvoljno izabranim krugovima, njenom primjenom rjeavaju se takozvani problemi korekture evolventnih zupanika. Debljina zupca na proizvoljno izabranom preniku dobija se tako to se polazi od poznate debljine zupca na eonom krugu = /2 = / (za = 0 ). Polovina debljine zupca je /2 = /2. Ugao koji odgovara toj polovini je / 2 , dok je ugao koji odgovara polovini debljine zupca /2 na traenom preniku = 2 + , pa je prema tome traena debljina zupca: = 2 2
36
Mainski elementi II
Sakid Elvis
37
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Udaljavanjem zupanika smanjuje se aktivna duina dodirnice i stepen sprezanja. Iz ovog razloga odstupanje od tanog meuosnog rastojanja A ne smije prekoraiti izvjesne granice. Kada je odstupanje od tanog meuosnog rastojanja A neznatno ono ne utie na pravilnost rada zupanika sa evolventnim zupcima, pod uslovom da se radi o novom zupaniku iji profil nije deformisan usljed pohabanosti. Ovo je osobina samo evolventnih zupanika. Promjena meuosnog rastojanja utie takoe na opteredenje zubaca . Zupanici sa evolventnim zupcima mogu se izraivati kao lanovi niza razmjenljivih zupanika. 38
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Svaki luk na deonom krugu moe se izraziti pomodu odgovarajude dui na dodirnici njenim dijeljenjem kosinusom ugla dodirnice . Tako je proizvod kraka i kosinusa ugla , 0 = cos , korak na dodirnici ili korak na osnovnom krugu. Stepen sprezanja moeno napisati kao: = 0 - aktivna duina dodirnice, 0 - korak na dodirnici 1 1 0 = = = cos e cos 0
39
Mainski elementi II
Sakid Elvis
2 2 2 = 2 + 2 2 2 cos + ) (90
2 = 1 2+2 + 21 2 2
2 2 1 sin 2 2 1 2 + = + +2 2 2 2 2 2 2
2 42 21 2 2 1 2 + 4 2 = 0 2 1 2 4 2 4 21 2
2 = Za standardne zupce = i = 1
Prema ovom obrascu moe se za svaki broj zubaca 1 manjeg zupanika proraunati broj zubaca vedeg zupanika na granici zaglavljivanja. Za ugao dodirnice uzima se standardna vrijednost = 20. Mora se voditi rauna o broju zubaca spregnutih zupanika iz razloga da nebi dolo do zaglavljivanja zupanika. Teorijska donja granica za broj zuba 2 nastaje kada i zupanik 2 doe do granice podsjecanja tj kada se poklope take 2 i . Opasnost od podsjecanja odnosno zaglavljivanja moe se otkloniti na nekoliko naina npr: povedanjem dodirnog ugla, smanjenjem tjemene visine zubaca vedeg zupanika, mijenjanjem oblika profila podnonog dijela manjeg zupanika itd.
40
Mainski elementi II
Sakid Elvis
30 30 Faktor pomjeranja profila moe biti i negativan. On je pozitivan kada se srednja linija osnovnog profila odmie od deonog kruga zupanika, a negativan kada se srednja linija osnovnog profila primie ka zupaniku. Granica pozitivnog pomjeranja odreena je pojavom iljka na tjemenu zubaca. Minimalni broj zubaca kog kojega de se pojaviti iljati zupci pri povedanju poluprenika tjemenog kruga za iznos = (14 )/17 iznosi: = 20 = 7, = 15 = 8
S obzirom na uslove podjecanja i pojavu iljaka mogu se zupanici u zavisosti od broja zubaca svrstati u etiri grupe i to: normalni zupanici, granini zupanici, korigovani zupanici, monimalni zupanici. 41
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Broj zubaca osnovnog koninog zupanika raunamo kao: 0 = 1 /1 Prenik osnovnog koninog zupanika: = 1 /1 Spoljni korak mjeren po luku iznosi: 0 = /0 = 1 /1 Deoni ili dodirni konus osnovnog koninog zupanika prelazi u ravan i ima oblik krunog prstena irine = . Poluprenik osnovnog kruga postaje beskonano velik jer je 2 = 90. 02 = cos /90 = Stepen punode koninog zupanika naziva se odnos = / a ovaj odnos krede se od 0,25 do 0,33. Osnovni konini zupanik moe se yamisliti kao alat pomodu koga se, po postupku relativnog kotrljanja, izrauju zupci spregnutih koninih zupanika.
42
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Isto ovo vrijedi i za drugi zupanik samo s indexom 2. Znai konini zupanik optereduje vratilo slijededim silama: 1. Perifernom silom: 0 = 20 / 1 2. Radijalnom silom: 1 = 0 cos 1 tan 3. Aksijalnom silom: 1 = 0 sin 1 tan Periferna sila izraunava se ili na osnovu obrtnog momenta 0 ili na osnovu snage i ugaone brzine : 0 = 01 1 0 = 1 1
1 je poluprenik srednjeg deonog kruga zupanika. Smjer sile 0 posmatran iz srednje dodirne take zupanika, suprotan je smjeru obrtanja za predajno vratilo, a poklapa se sa smjerom obrtanja za prijemno vratilo. Sila 0 izlae vratilo savijanju, a njen moment 0 1 izaziva obrtanje vratila i izlae ga torziji. Radijalna sila savija vratilo a smjer joj je uvijek upravan ka vratilu. Aksijalna sila potiskuje ili istee vratilo u zavisnosti od poloaja axijalnog leita, osim toga ona stvara moment 1 koji vratilo izlae naprezanju na savijanje. Ovaj moment uzima se u obzir prilikom odreivanja otpora oslonaca. Smjer aksijalne sile uvijek je upravljen od vrha konusa ka zupaniku. 43
Mainski elementi II
Sakid Elvis
1 -prenik podionog kruga 1 -broj obrtaja punog zavrtnja Kako je: tan = 1 1 60 tan
h hod zavojnice, Periferna brzina punog zavrtnja onda iznosi: 01 = Aksijalna brzina pune zavojnice iznosi:
1 = 01 tan = 1 1 tan /60 = 1 /60 Brzina klizanja: = 01 / Periferna brzina punog zupanika iznosi: 02 = 2 2 60
Puni prenosnik je pogodan za jako redukovanje broja obrtaja. Odlikuje se tihim i sigurnim radom i srazmjerno lakom i zbijenom konstrukcijom. Kao mane punog prenosnika mogu se spomenuti: potreba za tanim sklapanjem, poreba za odlinom obradom dodirnih povrina, za odlinim podmazivanjem i za axijalnim leitem, esto relativno jako habanje zubaca itd. Puni prensnik upotrebljava se za dizalice, maine alatke, uopteno tamo gdje je potrebno da se jaka redukcija obrtaja obavi u to manjoj jedinici tj reduktoru.
44
Mainski elementi II
Sakid Elvis
Od periferne sile 01 potiu obrtni moment 01 1 koji vratilo punog zavrtnja izlau torziji i moment savijanja koji zavisi od udaljenosti oslonaca a koji izaziva u vratilu napone na savijanje i smicanje. Smjer periferne sile 01 za vratilo punog zavrtnja suprotan je smjeru obrtanja zavrtnja. Aksijalna sila 1 pritiskuje ili istee vratilo punog zavrtnja u zavisnosti od poloaja aksijalnog leita prema tome i vratilo punog zavrtnja mora imati aksijalno leite. Smjer aksijalne sile 1 suprotan je smjeru obrtanja punog zupanika. Radijalna sila jednaka je i za vratilo punog zavrtnja i za vratilo punog zupanika po veliini ali je suprotnog smjera. Ona savija oba vratila nastojedi da ih razmie.
45
Mainski elementi II
Sakid Elvis
= = / - stvarni ugao trenja - ugao dodirnice u normalnoj ravni Ugao trenja moe se samo priblino procjeniti. ak je promjenljiv za vrijeme rada jednog te istog punog prenosnika pa se uzima da je . Stepen iskoridenja je vedi kada je ugao dodirnice manji. Pa se stepen iskoridenja moe raunati i kao: = /( + ) Na stepen iskoridenja znatno utie koeficijent trenja . Koeficijent trenja ne moe se unaprijed ni priblino odrediti pa je procjenjivanje veliine uopte prilino proizvoljno. Na koeficijent trenja utiu mnogi faktori kao to su: materijal, tanost izrade i sklapanje, finoda obrade zavojaka i zubaca, vrsta maziva, nain dovoenja maziva, brzina kretanja, zagrijanost itd... esto je potrebno da se puni zupanik ne obrde sam od sebe pod opteredenjem kada motorni obrtni moment prestane da djeluje na puni zavrtanj. Takav puni prenosnik treba da se odlikuje sposobnodu samokoenja. U stanju u kome dolazi do izraaja sposobnost samokoenja, puni zavrtanj i puni zupanik mijenjaju uloge pa puni zupanik postaje predajni element, a puni zavrtanj prijemni element punog prenosnika, pa je stepen iskoridenja u stanju samokoenja za ( ): = / Samokoenje nastupa kada je = i tada je = 0. Radi sigurnosti radi eventualnih potresa kojem moe biti izloen puni prenosnik te zbog netanosti rauna treba usvojiti da je < da bi se sprijeilo sputanje tereta odnosno samovoljno obrtanje punog prenosnika.
46
Mainski elementi II
Sakid Elvis
= 02 - obrtni moment na vratilu punog zupanika c koeficijent opteredenja zubaca - faktor duine zubaca 2 - broj zubaca punog zupanika - koeficijent faktora oblika 2 - ugaona brzina punog zupanika
202 = 2
0,635 2 2 2
Koeficijent faktora oblika: = /9,5 gdje je faktor oblika Prenik tjemenog kruga punog zavrtnja je: 1 = 1 + 2 = 1 + 2 Prenik podnonog kruga: 1 = 1 2 Srednji ugao penjanja zavojnice punog zavrtnja odreuje se po obrascu: = Periferna brzina punog zupanika je: 02 = Snagu raunamo kao: 2 = 1 1 1 1 = = = = 1 1 1 1 21 / 2 2 1 = 60 60
3 2 2 0,635
47