You are on page 1of 13

Poslovi prikupljanja sredstava jeste da prikupljaju slobodana novcana sredstva od finansijski suficitarnih i da ih plasiraju finansijski deficitarnih transaktorima.

Poslovna banka prikupljajuci slobodan nov. sredstva kod sebe formira izvore sredstava za buduce plasmane. Ti izvori sredstava mogu da budu depozitni i nedepozitni. Depozitni izvori sredstava predstavljaju sredstvo koja kod banke drze njeni komitenti u obliku depozita. Depoziti koji se drze kod poslovne banke mogu biti: privrede i stanovnistva, oroceni i neoroceni ,dinarski i devizni, namenski i nenamenski, kamatni i beskamatni, itd. Depoziti privrede najcesce se dele na depozite po vidjenju, oroceni ili investicioni depoziti i specijalni depoziti. Depoziti stanovnistva drze se u obliku stednih depozita. Finansijsu osnovu stednih depozita cini tekuca i kumulirana stednja stanovnistva koja se formira u cilju pokrica planiranih rashoda u narednom periodu, ali i pokrica neplaniranih rashoda u vanrednim situacijama. Stedni depoziti se dele na neorocene ili stedne depozite po vidjenju i orocene i na namenske i nenamenske. Kreditni izvori sredstava dele se na krediti od CB, rediskontni krediti, relombardni krediti, selektivni krediti, krediti za likvidnost i krediti od drugih poslovnih banaka. Krediti od CB su dopunski izvor formiranja finansijskog potencijalaposlovnih banaka. Postoje dve kategorije i to su: revolving krediti i krediti za likvidnost. Rediskontni krediti odobravaju se poslovnim bankama na bazi pokrica diskontovanih menica koje su se nalazile u portfelju poslovne banke. Relombardni krediti odobravaju se na bazi pokrica realnih pokretnih stvari(zlato, dragoceni metali, umetnicki predmeti i sl.) ili HOV koji se nalaze u portfelju poslovne banke, a na osnovu kojih je prethodno odobren lombarni kredit. Selektivni krediti se odobravaju u ekonomski slabo razvijenim zemljama i preko njih CB utice na strukturu kreditnih plasamana poslovnih banaka, pokusavajuci da deluje na promenu ekonomske strukture i deminimiziranje ukupne privredne aktivnosti zemlje. Krediti za likvidnost-Poslovna banka treba da koristi kredit za likvidnost kao poslednje sredstvo i jedino u situaciji kada ne postoji druga mogucnost da resi krizu likvidnost Investicioni izvori sredstava- Banke prikupljaju slobodna novcana sredstva tako sto emituju i prodaju specificne vrste HOV. Politika plasiranja sredstava- ukupni plasmani banke mogu se podeliti na kreditne i nekreditne. Kreditni i nekreditni plasmani se beleze u aktivi bilansa stanja banke, te se ovi poslovi plasiranja sredstava nazivaju aktivnim bankarskim poslovima.

Pojam i znacaj kredita Kredit za banku predstavlja duznicko-poverilacki posao u kome ona kao poverilac ustupa pravo raspolaganja novcanim sredstvima svome duzniku na ugovorom definisano vreme i pod drugim ugovorenim uslovima. Funkcija kredita: mobilizatorska funkcija, obezbedjenje kontinuiteta i prosirenje reprodukcije, obezbedjenje likvidnosti i stabilnosti privredjivanja, podsticanje ravnomernijeg regionalnog razvoja, regulator ponude i traznje na trzistu, uticaj na medjunarodnu ekonomsku razmenu i kontrolna funkcija. Cena kredita: kredit ima svoju cenu koju je korisnik duzan da plati za koriscenje tudjih sredstava i ona se materijalizuje kroz kamatu. Kamata se obracunava po nominalnoj kamatnoj stopi i ona se sastoji od dve komponente:realne kamatne stope i stope inflacije. Navesti oblike obezbedjenja kredita -garancije -ustupanje i zalaganje potrazivanja -ustupanje i zalaganje prava -zalogu na pokretne stvari i robu -zalogu na HOV -prenos u fuducijarnu svojinu -hipoteka Vrste kredita: -prema obliku u kojem se daje i vraca deli se na : naturalni, robno-novcani i novcani. -s obzirom na davaoca kredita moze biti: bankarski, zadruzni i privatni, itd. -sa gledista primaoca kredita moze biti: zanatski, zemljoradnicki, komunalni, industrijski, itd. -u zavisnosti od svrhe moze biti: potrosacki i proizvodjacki. -prema roku moze biti: kratkorocni, srednjorocni i dugorocni. -sa aspekta uslova povlacenja moze biti: jednokratni i sukcesivni. -s obzirom na uslove otplate dele se na: cele i amortizacione. -zavisno od placanje naknade na koriscenje: kamatne i beskamatne. -u zavisnosti od namene za koje se odobravaju mogu biti: namenski ili nenamenski. -prema nacinu obezbedjenja: pokriveni i nepokriveni. Principi kreditne politike: opsti i specificni.

Uslovi odobravanja kredita mogu biti opsti i posebni. Kreditna sposobnost trazioca podrazumeva se njegova sposobnost da o roku izmiri sve obaveze prema banci vezane za vracanje kredita. Postupak kreditiranja odvija se u vise faza: podnosenje zahteva za kredit, obrada kreditnog zahteva, resenje o kreditnom zahtevu, zakljucivanje ugovora, koriscenje kredita, vracanje kredita, monitoring kredita. Podnosenje zahteva za kredit- to je prvi uslov da bi se kredit nekome odobrio. Zahtev za kredit traioca kredita sadri sl. elemente: vrste (namene) kred., iznosa(visine) kred., uslova koridenja kred. (nain otplate, sopstveno uede, dinmaika korid., kam. stopa, rok vradanja...).Uz zahtev, Banci treba dostaviti svu dokumentaciju neophodnu za odobr. kredita i detaljno obrazloenje za ta de se kredit koristiti.

Obrada kreditnog zahteva- kreditni referenti analiziraju trazioca kredita sa dva aspekta: formalnopravnog i materijalno finansijskog. Pri donosenju odluke poslovna banka treba dobro da proceni stepen kreditnog rizika(rizik od nevracanja kredita u ugovorenom roku) i tada se polazi od 5 faktora koji ga determinisu( PRAVILO 5C): karakter, kapacitet zaduzenja, kapital, zalog, ekonomske prilike. Kreditni referat sadrzi sl.elemente: naziv, sediste i delatnost trazioca kredita; kreditna sposobnost trazioca; stepen izvrsenja obaveza prema poslovnoj banci; iznos trazenog kredita; namena trazenog kredita; dinamika koriscenja kredita;projekcija ocekivanih efekata od odobrenog kredita i sl. Zakljucak kreditnog referata sadrzi sl.elemente: iznos kredita, namena kredita, rok otplate kredita, kamatna stopa, nacin koriscenja kredita, sopstveno ucesce i sl. Resenje o kreditnom zahtevu na osnovu zakljucka iz kreditnog referata donosi se resenje o kreditnom zahtevu i donosi ga uglavnom kreditni odbor poslovne banke. Nekreditni plasmani su najcesce plasmani sredstava poslovne banke u HOV. Pored ovih plasmana postoje i poslovi garancija, poslovi avaliranja i akceptiranja kao specificni oblici nekreditnih plasmana poslovnih banaka. Plasmani sredstava banke u HOV- plasmani PB u HOV nazivaju se (finansijskim)investicijama ili investicionim plasmanima za razliku od kreditnih palsmana gde PB odobrava kredite. Sredstva koja se plasiraju u veliki broj HOV su najcesce: drzavne obveznice; obveznice lokalnih vlasti(municipalne obveznice); obveznice i akcije preduzeca; Poslovi bankarskih garancija- bankarskom garancijom se banka (kao garant) obavezuje da ce izvrsiti ugovorenu obavezu predvidjenu u garanciji umesto duznika, ako to sam duznik ne ucini u roku i na nacin koji je ugovorom predvidjen. Razlikujemo: uslovne i bezuslovne garancije; pokrivena i nepokrivena garancija; samostalne i akcesorne garancije; fiksne i limitirane garancije, itd.

Poslovi avaliranja i akceptiranja predstavljaju specif.oblik nekreditnih plasmana posto se u njima poslovna banka obavezuje da ce isplatiti menicu koju je akceptirala umesto svog komitenta koji je izdao menicu. Trezorsko poslovanje U poslovnim bankama veoma je bitna institucija trezora koji se zbog svoje vanosti smatra bankom u banci. Pod trezorom se podrazumeva specijalno ureen i obezbeen prostor u kome su smetene odreene vrednosti (gotov novac, HOV, dragocenosti i sl). Veoma su rigorozni propisi koji reguliu nain postupanja i rukovanja vrednostima u njemu. Trezor je otvoren samo onda kada se radi u trezoru i po pravilu se zatvara posle svake trezorske operacije. Preko trezora se obezbeuje operativna likvidnost banke i on obavlja poslove na finans.tritu za raun banke kao i za raun velikih komitenata banke. Depo poslovi Ovi poslovi spadaju u grupu neutralnih ili uslunih bankarskih poslova, odn. komisione poslove koje banka obavlja u sveje ime i za tui raun-raun svojih komitenata. Komitenti kod poslovne banke mogu ostavljati u depou na uvanje razne stvari npr. HOV, stranu valutu, plemenite metale isl. U isto vreme propisani su predmeti koji se ne mogu deponovati : lako zapaljivi predmeti, predmeti podloni kvarenju.. Zavisno od naina predaje i uvanja vrednosti komitenata u banci depoi se mogu podeliti na otvorene i zatvorene. Kod otvorenih depoa komitent predaje predmete posl.banci na uvanje u otvorenom vidu, odn. nezapeadene uz spisak deponovanih predmeta sa njihovim tanim opisom. Zatvoreni depoi: komitent banke moe poslovnoj banci predati na uvanje vrednosne predmete koji su zakljuani u kasetu, odn. upakovane uplatno, koverat ili kutiju koji su zapeadeni peatom deponenta. U sluaju zatvorenog depoa banka odgovara samo za omot ostave a ne za unutranju sadrivu i vrednost deponovanih stvari.

Blagajniko poslovanje Kada govorimo o blagajnikom poslovanju u poslovnoj banci mi pod time, pre svega, podrazumevamo bankarsko poslovanje sa gotovinom u blagajni. Meutim, blagajniko poslovanje u irem smislu obuhvata i poslove vezane za zamenu pohabanih i otedenih novanica i otedenog kovanog novca, te subzijanje falsifikovanja novanica i kovanog novca. Pod gotovinom u blagajni podrazumeva se domadi novac koji se nalazi u kasi poslovne banke i koji slui za tekude potreba blagajnikog poslovanja, pre svega, za podmirenje potreba komitenata poslovne banke vezanih za gotovinu. Devizno-valutni poslovi predstavljaju poslove koji su vezani za strana sredstva placanja. Pod stranim sredstvina podrazumevamo:devize, valute,strane hartije od vrednosti.+ Intrumenti pladanja u unutranjem platnom prometu Pod instrum.pladanja u unutr.platnom prometu podrazumevamo obrasce koji se koriste pri pladanju izmeu domadih (pravnih i fizikih) lica. Obzirom da se platni promet obavlja na jedinstvanim naelima u u potrebi su jednoobrazni instrumenti pladanja u unutranjem platnom prometu. Svaki od insrumeanta platnog prometa slui za odreenu vrstu pladanja i on ima svoj naziv i porpisanu brojanu oznaku. Njihov oblik, sadrina i nain upotrebe se unificirano propisuju i primenjuju.

Intrumenti gotovinskog pladanja Gotovinski instrumenti platnog prometa ili instr.gotovinskog pladanja koriste se pri uplati gotovog novca na raun pravnog ili fizikog lica, te prilikom podizanja, odn. isprate gotovog novca sa rauna fizikom lica, te prilikom podizanja, odn. isplate gotovog novca sa rauna fizikog ili pravnog lica. U tom smislu razlikujemo naloge za uplatu na raun i naloge za isplate sa rauna. Nalog za uplatu slui za pladanja gotovim novcem kada lice koje vri pladanje ne raspolae svojim raunom ili kada lice vri uplatu na svoj raun gotovine dnevnog pazara i vika gotovine iznad blagajn.maksimuma. Nalog za isplatu je instrum.gotov.pladanja pomodu koga se vri isplata gotovog novca sa rauna, tednih knjidica, isplata invalidnina, isplata po sudskim reenjima isl. Kao instrum. gotov.pladanja javlja se i potanska uputnica gde se uplata i isplataa gotovog novca obavlja preko pote. Instrumenti bezgotovinskog pladanja Bezgotovinski instrum.platnog prometa koriste se za pladanja sa rauna isplatioca na raun primaoca novanih sredstava. Kao instrum. najede se koriste nalog za prenos, nalog za naplatu, obraunski ek id. Nalogom za prenos privredni subjekt daje nalog poslovnoj banci da na teret njegovor rauna izvri prenos novanih sredstava na raun drugog poslovnog subjekta. Nalog za naplatu koristi se u sluajevima kada poslovni subjekt-poverilac daje nalog da se u korist njegovog rauna, a na teret rauna drugog privrednog subjekta dunika prenesu odreena novana sredstva. Obraunski ek predstavlja instrument obezbeenja pladanja kao i pladanja izmeu pravnih lica. Izdaje ga privredni subjekt dunik na teret svog rauna u korsti drugog privrednog subjekta poverioca. O roku dospeda poverilac podnosi obraunski ek na naplatu. Specijalni instrumenti (obezbeenja) pladanja Imaju razliite funkcije i mogu da slue za gotovinska i bezgotovinska pladanja ali i kao instrumenti osiguranja pladanja. Ubrajamo: menicu, akreditiv, cirkularno kreditno pismo, ek, garanciju. Menica se moe definisati kao sredstvo pladanja kojim se njen izdavalac (trasant) obavezuje da de drugom privrednom subjektu (remitentu) o roku dospelosti menice isplatiti novani iznos naznaen na samoj menici. Menica moe da se pojavljuje i kao sredstvo pladanja ali i ako sredstvo obezbeenja pladanja, te obezbeenje kredita. Mogu se podeliti na: prema popunjenosti (popunjena i blanko), prema osnovu nastanka (robna i finansijska menica), prema pojavnim oblicima (vlastita-solo i vuena-trasirana menica) itd. U okviru meninog pladanja pojavljuju se slededa lica: trasant, trasat, akceptant, avalista, indosant, indosator. U poslovanju sa menicama svi uesnici moraju da se pridravaju slededih meninih naela: Naelo pisanosti ili formalnosti, naelo inkorporacije, naelo konstantne menine obaveze, naelo menine solidarnosti, naelo samostalne menine obaveze, naelo neposrednosti, naelo menne strogosti. Akreditiv Akreditivom poslovna banka na zahtev svoga klijenta (nalogodavca) daje nalog drugoj banci da nekom fizikom ili pravnom licu (korisniku akreditiva) otvori akreditiv, odn. isplati odreenu sumu novca. Zavisno od toga da li se isplata po akreditivu neim uslovljava ili ne razlikujemo uslovne i bezuslovne akreditive. Uslovni akreditiv pored obaveznih elemenata koji sadri i bezuslovni akreditiv ima i dodatne elemente, odn. uslove. Tako npr. po dokumentarnom (robnom) akreditivu, kao tipinom primeru uslovnog akreditiva, isplate se mogu izvriti uz uslov da korisnik akreditiva dostavlja banci na

uvid robne dokumente navedene u akreditivu. U odnosu na to da li se otvoreni akreditiv moe opozvati ili promeniti uslovi njegovog koridenja razulikujemo opozive i neopozive akreditive. Cirkularno kreditno pismo izdaje poslovna banka nekom (fizikom ili pravnog) licu koje na osnovu tog pisma moe do odreenog iznosa i do odreenog navedenog roka koristi novac (odjednom ili u vie navrata) kod neke druge poslovne banke. Mora glasiti na odreeno ime. Ako se radi o fizikom licu mora stajati njegov broj line karte kao i potpis. Cirk.kred.pisma mogu se izdavati za isplate u govorom ili za bezgotovinska pladanja (sa oznakom:vai samo za virmanska pladanja). Cirkul.kred.pismo se izdaje u tri primerka (original i dve kopije) od kojih korisnik dobija original i drugu kopiju pisma, dok prva kopija ostaje kod posloven banke izdavaoca cirkul.kred.pisma. Na poleini se vodi evidencija o pladanjima: iznos na koi glasi pismo pri prvom pladanju, iznos koji se po nalogu ispladuje (numeriki i slovima), preostali neiskorideni iznos, datum, peat i potpis ovladenog lica posl.banke koja vri isplatu po cirkularnom kred.pismu. ek predstavlja sredstvo pladanja kojim se njen izdavalac obavezuje da de drugom privrednom subjektu po vienju isplatiti novani iznos naznaen na samom enku. Za razliku od menice koja moe da se pojavljuje i kao sredstvo pladanja ali i kao sredstvo obezbeenja pladanja, te obezbeenja kredita, ek je iskljuivo sredstvo pladanja. Pored slinosti sa menicom (avaliranje, indosiranje, pladanje, protest) ima i odre.razlika: ek iskljuivo sredstvo pladanja, kod eka trasant moe da bude samo poslovna banka, ekovi se ne mogu akceptovati, svaki ek dospeva po vienju i dr. Pri izdavanju eka poslovna banka (trasant) zahteva od trasata (lice koje treba da izvri pladanje) da ima pokride novane sume naznaene na eku da bi se moglo izvriti pladanje po eku u korist remitenta. ek mora da sadri sledede elemente: na dokumentu mora biti oznaka ek, bezuslovni nalog o pladanju tano naznaene sume novca, ime onoga koji treba da plati, naziv i potpis banke koja je ek izdala, oznaka dana i mesta izdavanja eka. Najede: gotovinski ek (u sluajevima podizanja gotovine sa rauna), obraunski ek (nije naplativ u gotovom novcu, ne moe biti izdat na donosioca), barirani ek (moe se naplatiti jedino preko druge banke kao posrednika, moe da glasi i na ime i na donosioca i po naredbi). Garancija je isprava kojom se garant obavezuje da de izvriti pladanje obaveze (duga) umesto glavnog dunika ukoliko to dunik ne uini u ugovorenom roku. Bankarskim garancijama ne garantuje se samo izmirenje kreditnih obaveza nego se to moe odnositi i na druge obaveze glavnog dunika. Garancija se koristi kao sredstvo pladanja u sluaju da glavni dunik nije izvrio svoju obavezu nego je to umesto njega uinio jemac po osnovu izdate garancije. Specifini oblik nekreditnih plasmana bududi da one mogu a ne moraju da dovedeu do angaovanja kreditnog potencijala poslovnih banaka. Supsidijarni poslovi su pomodni, sporedni, drugostepeni bankarski poslovi koji predstavljaju dopunske poslove kojima se poslovne banke bave kako bi to potpunije zadovoljavale potrebe svojih komitenata i istovremeno ostvarile znaajne prihode, te i na taj nain povedala sopstvenu profitabilnosti. Oni nisu primarni bankarski poslovi nego ih pre svega obavljaju za to spcijalizovane institucije (konstalting kude, osiguravajuda drutva, turistike agencije, lizing kompanije i dr). Subsidijarni bankarski poslovi su veoma raznoliki a neki od njih su: konsaling poslovi, poslovi oko emisije i plasmana HOV komitenata, brokerski

poslovi, poslovi osiguranja, forfeting i faktoring poslovi, franizing poslovi, lizing poslovi, poslovi prometa (robom, nekretninama idr), poslovi turistikih usluga i dr. Konsalting poslovi U poslovnim bankama zaposleni su visokoobrazovani profesionalci raznih strudnih profila koji su u stanju da postojedim komitentima, kao i drugim zainteresovanim licima prue veoma kvalitetne i kvallifikovane usluge nrp.: pruanje strune pomodi iz oblasti spoljnotrgovinskog i deviznog poslovanja, pruanje strune pomodi iz oblasti poreske i carinske politike, poslovi finansijskog konsaltinga, poslovi raunovodstvenog konsatlina, poslovi procene vrednosti kapitala koja se vri pri novoj emisiji HOV u procesu privatizacije odn. svojinske transformacije, poslovi marketinkog karaktera, poslovi oko registracije preduzeda. Poslovi oko emisije i plasmana HOV komitenata Komitenti esto angauju poslovnu bnaku da im prui pomod i ukljui se neposredno u ove poslove. U tom smislu posl.banka vri: savetodavnu funkciju komitentima koji nameravaju da vre emisiju nove serije HOV, izradu prospekata i dr.neophodnih dokumenata da bi se od drav.komisije dobila dozvola za emitovanje HOV, eventualnu garanciju da de biti uspeno plasirana nova serija HOV, propagandne aktivnosti kako bi se obzebedio uspeh emisije i plasmana HOV, neposrednu prodaju odn. plasman HOV na primarnom fin.tritu, izdavanje potvrda o upisu i uplati akcija, uvanje akcija u portfelju banke, prijem dividende na raun banke i pojedinana isplata akcionarima itd. Ovi poslovi povezani su uglavnom sa aktivnostima na primarnom finan.tritu.

Brokerski poslovi Poslovne banke imaju zapaenu ulogu i na sekudnarn.finan.tritu odn. tritu HOV gde se ona pojavljuje u ulozi brokera i/ili dilera. Pojavljujudi se na finan.tritu u ulozi brokera poslovna banka obavlja posrednike poslove u tue ime i za tui raun uz naplatu borkerske provizije, odn. ona tehniki izvrava naloge komitenata u vezi sa kupovinom i porodajom HOV. Za ove poslove koje obavlja banka kademo da su supsidijarni jer nisu primarno bankarski nego ih pre svega obavljaju za to specijalizovane institucije-bezranski posrednici brokeri. Kada se banka pojavljuje u ulozi dilera onda ti poslovi spadaju u sopstvene bankarske poslove koje banka vri u svoje ime i za svoj raun nastojedi da ostari to vedu razliku izmeu prodajne i kupovne cene HOV. Poslovi osiguranja su jedni od najprofitabilnijih poslova uopte te je logino da se i poslovne banke pokuavaju izboriti za svoje mesto u oblasti osiguranja. Poslovna banka moe u poslovima oiguranja da se pojavi na razliite naine: poslovna banka sa osiguravajudim drutvom potpisuje ugovor o prodaji njegovog osiguranja i za to dobija ugovorenu naknadu, posl.banka i osigu.drutov zajedniki osnovaju novo osigurav.drutvo, posl.banka samostalno soniva sopstv. Osiguravajude drutvo. Poslovna banka sa svojim ogromnim komitentskim bazama za koje obavlja veliki broj bankarskih poslova, rauna da de i znatan broj komitenata i poslove osiguranja poveriti upravo poslovnoj banci to doprinosi i vrdem povezivanju i lakem reavanju problema sa kojim s komitenti susredu u svome poslovanju. Forfteting i faktoring poslovi Forfeting poslovi predsvaljaju oblik finansiranja vedih izvoznih poslova koji se realizuju prodajom izvoznog potraivanja banci ili specijalizov.instituciji (forfeteru), uz odbitak

odgovarajudeg fiksnog iznosa, a na osnovu prezentovanja dokumenta kojima uvoznik garantuje otplatu duga. Na taj nain izvoznik koji je porodao robu stranom kupcu na kredit dolazi do likvidnih novanih sredstava uz odreeno umanjenje. Otkupom potraivanja od izvoznika forfeter na sebe automatski prezuzima rizik naplate tog potraivanja. Ovi poslovi ubrzavaju obrt kapitala i smanjuju angaovana sredstva izvoznika to direktno utie na poboljanje njegove likvidnosti i istovremeno prebacuje rizik sa izvoznika na banku ili specijalizovanu instituciju. Slini poslovi su poslovi faktorina ali se u ovim poslovima kao posrednik ree pojavljuje banka a ede specijalizovane institucije za poslove faktoringa (faktor). Rokovi dospeda kod faktoringa u ondosu na forfeting su po pravili kradi (od 30 do 90 dana) a iznosi potraivanja su manji. Franizing poslovi Franizing je metod u poslovnoj aktivnosti koja se sastoji u tome da velika korporacija prodaje svoje ime i poslovne metode malim i nezavisnim preduzedima. Najpozatiji sluejive franizinga nastali su u proizvodnji i distribuciji brze hrane (McD). Davalac franize dozvoljava da se formira kompanija koja de koristiti njegovo ime i poslovne metode, obezbeuju obuku, opremu, vre kontrolu kvaliteta kao i reklamu na nacionalnom planu a u zamenu za to dobijaju proviziju kao i uede u profitu. Korisnik franize ostaje samostalna kompanija u vlasnikom pogledu. Ideja franizina u ogranienom obimu preneta je i na bankarstvo. Banke obuhvadene aranmanom imale su pravo da koriste ime banke davaoca franize, a sem toga dobijale su reklamu, obuku menadera i poslovne savete. Sve ukljuene banke u ovom franizing aranmanu dobile su pravo pristupa na mreu ATM sistema i niz drugih pogodnosti a pri tom je svaka banka zadrala svoju vlasniku strukturu. Lizing poslovi Poslovima lizinga mogu se baviti specijalizovane instit. Ili poslovne banke. Poslovi liznga najede se koriste u fiansij.transakcijama koje su najede vezane za plsaman proizvoda u zakup velike pojedinane vrednosti (oprema, automobili idr) Preduzede kome je takav proizvod potreban a nije u mogudnosti da ga ga plati, koristi mogudnost da tu opremu uzme u zakup, odn. iznajmi na koridenje. U isto vreme, proizvoa prodaje svoj proizvod na kredit i odmah uz pomod posrednika u lizing vri naplatu svog potraivanja. Korisnik lizinga pladanjem zakupnine u stvari indirektno odpladuje deo vrednosti imovine koja je predmet zakupa. Sa finansijskog aspekta, poslovi lizinga dopirinose razvoju trita i boljem plasmanu proizvoda, a sa druge strane ubrzava se obrt kapitala i smanjuju angaovanja sopstvenih sredstava. Poslovi prometa U cilju povedanja profitabilnosti i potrebe poboljanja poslovanja komitenata, poslovne banke se po pravilu preko svojih specijalizovanih preduzeda bave poslovima prometa kao npr: prodaja priizvoda komitenata banke to doprinosi povedanju likvidnosti komitenata ali i same banke, nabavka za komitenta deficitarnih materijala kako bi se proizvodnja blagovremeno zavrila (kreditirana od strane banke priprema robe za izvoz), promet nekretninama (banka raspolae kvalifikovanim kadrom za to a promet mode biti podran i drugim uslugama-garancije, kreditiranje idr).

Pojam rizika u bankama Rizik moe imati materijalnu i nematerijalnu komponentu. Materijalna se moe reflektovati u gubitku dela ili celine neke stvar, njene funkcije, izgleda i sl., dok se rizik nematerijalne prirode moe iskazati kao gubitak dobrog ugleda ili imida. Nematerijalni rizici mogu imati uticaj i na nastanak gubitaka, ali i na status koji moe imati kasnije refleksije i uticaj na uspeh banke. Sa aspekta banke, bitno je da se rizik vezuje za funkcionalno poslovanje banke odn. za funkciju banke kao novanog posrednika izmeu onih koji imaju nezaposlen novac i onih kojima taj novac treba da bi ga uposlili. Upravljanje rizicima banke U najuem smislu upravljanje rizikom banke definie se kao banina fukcnija kupovine osiguranja, a u irem kao procena, kontrola i finansiranje izloenosti gubicima. Upravljanje rizikom u banci podrazumeva organizovanu proceduru u vezi sa izloenodu bankarskog posla razliitim tipovima rizika. To se ini kombinovanjem faktora: interna politika banke i ugovori sa osiguravajudim kompanijama. Upravljanje rizikom banke ima za cilj da zatiti sredstva i profit banke u cilju smanjenja potencijalnih gubitaka pre nego to oni nastanu. Prvi korak u procesu upravljanja rizikom je direktna identifikacija vanih bankarskih resursa sa najvedom izloenosti gubicima. Mogu se kvalifikovati: fiziki resursi (zgrade, banke, nametaj..), ljudski resursi (najkritiniji resurs-kljuni direktori, specijalisti..), finansijski resursi (kapital, depozit, kolaterali), priorodne resurse (npr. elektr.energiju neoph.opremi za obradu podataka), nematerijalne resurse (npr. poverenje u banku). Drugi korak je identifikacija kljune izloenosti gubicima i moemo ih klasifikovati u etiri glavne grupe: direktna izloenost riziku, indirektna izloenost riziku, izloenost riziku kroz odgovornost prema tredim licima, spekulacije,trina i druga izloenost riziku. Kreditni rizik se smatra osnovnim (primarnim) rizikom sa kojim se banka susrede u svome poslovanju i on se pojavljuje zbog toga to dunici nisu u mogudnosti da banci vrate kredite o roku dospelosti sa pripadajudom kamatom. To znai da kreditni rizik moemo definisati kao rizik smanjenja profita banke usled neizvravanja obaveza od strane dunika po osnovu dospelog duga (glavnice i kamate) Da bi poslovna banka ovu vrstu rizika u svome poslovanju smanjila na to je mogude manju meru neophodno je posebnu panju posvetiti izvoritima ptoencijalnog nastanka kreditnih rizika. Kreditnik rizik se ne moe u potpunosti eliminisati ali se moe svesti na prihvatljivu meru uz striknto potovanje svih procedura u postupku odobravanja kredita kao i monitoring kreditnog rizika. Kamatni rizik se definie kao rizik smanjenja profita banke usled promena u visini kamatnih stopa. Kam.rizik nastajekako zbog delovanje okruenja, odn. opromena uslova na triut, tako i usled ponaanja menadmenta banke. Za banku je veoma nepovoljna situacija kada ima zakljuene ugovore o kreditu koje je odobrila sa fiksnom kamatnom stopom a u meuvremenu je na tritu dolo do porasta kamatnih stopa ili pak kada ima ugovore o depozitima na koje je ugovorila pladanje fiksne kamatne stope, a na tritu pada kamatna stopa. U sluajevima ugovorenih varijabilnih kamatnih stopa banka de biti manje osetljiva na kamatni rizik nego to je sluaj sa fiksnim kamatnim stopama. Pored direktnog kamatnog rizika postoji i indirektni kamatni rizik koji se jo naziva i opcionim rizikom. On je rezultat ponaanja klijenata koji vre poreenje izmeu prinosa i trokova koji se javljaju ukoliko se prihvati neka od opcija koju sadri dati bankarski proizvod (otplata kredita sa fiksnom kamatnom stopom u celini pre isteka roka dospeda, u uslovima osetnog pada kamatnih stopa).

Rizik likvidnosti Pod rizikom likvidnosti podrazumevamo rizik od smanjenja profita banke usled nedostatka (dovoljnog iznosa) likvidnih sredstava za izmirenje dospelih obaveza. Veoma esto nelikvidnost poslovne banke je posledica, nekih drugih (npr.kreditnog, kamatnog isl), velikih rizika kojima je banka bila izloena. U cilju minimiziranja rizika likvidnosti nophodno je da menadment upravlja ovim rizicima, odn. da: banka uvek raspolae adekvatnim sredstvima likvidnosti, te vodi rauna o usklaenosti rone strukture sredstava. Devizni (valutni) rizik Podrazumevamo rizik smanjenja profita banke usled promena u deviznim kursevima. Banka je izloena ovom riziku kada ima stavke u aktivi i pasivo koje su komponovane od razliitih valuta i kada dolazi do negativnih fluktuacija deviznog kursa. Ovoj vrsti rizika naroito su izloene bankeu ekonomski slabije razvijenim zemljama zbog estih promena kursa domade u odnosu na strane valute. Usled fluktuacije kursa efekat za banku moe biti negativan ali pozitivan. Banka de biti u povoljnijom poziciji ukoliko doe do apresijacije neke valute a banka u aktivi bilansa ima vedi iznos nego u pasivi, stavki u toj valuti. Investicioni rizik-podrazumevamo rizik smanjenaj profita banke kod plasmana u HOV usled nestabilnosti na finansijskom trzistu. Ovoj vrsti rizika narocito su izlozene zemlje sa razvijenim finansijskim trzistem. Bilans banaka poslovne banke su duzne da vode poslovne knjige. Sve poslovne promene se evidentiraju u okviru kontnog plana i podeljeni su u deset klasa. Postoje dva osnovna bilansa: bilans stanja i bilans uspeha. Bilans stanja banaka je dvostarni racun koji ima sa jedne strane prikazano stanje imovine(aktiva) i sa druge strane izvori sredstava i obaveze( pasiva). U bilansu uspeha prikazani su prihodi, rashodi i finansijski rezultati. Upravljanje aktivom banke Upravljanje aktivom bilansa banke podrazumeva dobro poznavanje strukture te aktive, te preduzimanje adekvatnih mera, od strane menadmenta na pet slededih delova: neaktivna aktiva, transakcije na tritu novca, transakcije na tritu kapitala, transakcije na deviznom tritu, transakcije na tritu finansijskih derivata. Neaktivna aktiva: ovaj deo bankarske aktive formira se pood uticajem pre svega monetarne i izvrne vlasti u zemlji, odn. na osnovu odgovarajudih propisa. Od zastupljenosti neaktivne aktive u ukpnoj aktivi poslovne banke zavisi i stepen usresreenosti mgmt-a na ovaj deo sredstava pri upravljanju bilansom banke. Uede neaktivne u ukupnoj aktivi poslovnih banaka u ekonomski razvijenim zemljama krede se od 3% (Japan) do 14%(Francuska). Transakcije na tritu novca: na ovom tritu dolazi do susretanja ponude i tranje za kratkoronim finansijskim sredstvim (pre svega trite iralnog novca i kreditno trite). Transakcije na tritu kapitala: institucionalni organizovan prostor na kome dolazi do susretanja ponude i tranje za kapitalom, odn. dugoronim finansijskim sredstvima. Kapital se na ovom tritu pojavljuje u obliku duniko-poverilakog (obveznice, zajmovi) i vlasnikog (akcije) . Transakcije na deviznom tritu: dolazi do susretanja ponude i tranje za stranim sredstvima pladanja. Transakcije na tritu finansijskih derivata: prostor na kom dolazi do susretanja ponude i tranje za tzv. ivzedenim HOV od. finans.derivatima. Mgmt banke de biti u stanju da kvalitetno upravlja aktivom svoje banke ukoliko je u stanju da uspeno prati i usmeravanja transakcije na svakom od navedenih delova aktive.

Upravljanje pasivom banke Mgmt banke treba kroz upravljanje pasivom da vri stalno prilagoavanje izvora sredstava u skladu sa sve vedom tranjom za kreditima nastojedi pri tome da minimizira rizike i maksimizira profit. Upravljenja pasivom bilansa banke podrazumeva upravljenja pre svega podbilansom vlastitih (sopstvenih) izvorima sredstava i pdobilansa pozajmljenih (tuih) izvorim sredstava. Podbilans vlastitih (sopstvenih) izvora sredstava: u vlastita sredstva sa kojima banka raspolae ubrajamo osnivaki kapital te kapital od. sredstva u obliku rezervi. Obzirom da je kapital u obliku rezervi vlasnitvo banke kao AD, akcionarima ne donosi nikakav neposredan porihod te Izmeu akcionara i mgmt-a banke postoji odreeni stepen antagonizma interesa. Mgmt banke nastoji da poveda rezerve banke, kako bi lake upravljao bankom, dok je tenja akcionara da ostvare to vedu dividendu, makar to bilo i na tetu rezervi banke. Podbilans pozajmljenih izvora sredstava: Pozajmljena sredstva predstavljaju direktnu obavezu banke prema vlasnicima tih sredstava. Vlasnicima je banka u obavezi da vrada uz glavnicu i ugovorom unapred utvenu kamatu. Mgmt banke nastoji da pribavi tua sredstva u adekvatnom obimu i podo to povoljnijim uslovima. Pri tome mgmt mora da se pridrava osnovnih naela bankarskog poslovanja, te da konfliktnost izmeu profitabilnosti i likvidnosti koja je na ovom podruju naroito pristuna, to vie ublai. ALM koncept Pod ALM konceptom (koncept upravljanja aktivom i pasivom) podrazumevaju se metodi, mere i aktivnosti banke koji se koriste radi optimalnog usklaivanja aktive, pasive i vanbilansknih poslova u nastojanju da se pobolja profitabilnost,k likvidnost i sigurnost u okviru zakonskih mogudnosti. Pretpostavka za uspenu primenu ALM koncepta jeste postojanje razvijenog upravljakog informacionog sistema pomodu koga se moe pratiti kretanje bilansnih i vanbilansnih pozicija u banci. Organizacija Alm pretpostavlja da se na centralizovan nain u banci vri kompleksno upravljanje aktivom i pasivom. U tom smislu u bankama u ravzijenim trinim ekonomijama poostoje komiteti za sprovoenje ALM. U vedim bankama u sastavu komiteta za aktivu i pasivu (ALCO) ulaze vii menaderi kao i izvrni direktnori banke, dok u manjim bankama odgovornost za sprovoenje ALM moe da snosi odbor diretkora. Ukoliko banka ima vie profitnih centara, ALCO upravlja bilansnim i vanbilansnim strukturama u celoj banci. Ostali oblici platnog prometa : predstavljaju klasicne oblike placanja, kompenzacija, asignacija, cesija, preuzimanje duga i kontokreditni obracun i sl. Kompenzacija prestavlja uzajamno izmirenje obaveza iste vrste izmedju privrednih subjekata putem medjusobnog prebijanja obaveza i potrazivanja.

Asignacija se novi duznik upucuje na izmirenje obaveza dosadasnjeg duznika prema njegovom poveriocu. Asignacija moze biti potpuna ( izmirenja obaveze u celosti) i nepotpuna (izmirenje do visine najmanjeg iznosa obaveza. Cesija predstavlja prenosenje potrazivanja od strane dosadasnjeg poverioca na novog poverioca, a duznik ostaje isti kao i samo potrazivanje.

Preuzimanje duga suprotno od cesije, prestavllja promenu duznika. Kontokorentni obracun se vrsi izmedju privrednih subjekata koji imaju medjusobne intezivne i dugorocne poslovne odnose u kojima se pojavljuju i kao duznici i kao poverioci. Sekjutizacija transformacija bankarskih kredita u hartije od vrednosti ( obveznice ) emitovane na bazi tih kredita, odnosno transferisanje vec plasiranih kredita u utrzive obveznice na osnovu tih kredita. Rekupovina hartija od vrednosti predstavlja specifican aranzman na osnovu koga poslovna banka vrsi prodaju hartija od vrednosti koje ce posle odredjenog ugovorenog vremena ponovo da kupi po ceni koja je poznata u momentu prodaje. Kreditne linije podrske predstavljaju oblike garantovanja kojima se povecava likvidnost komitenta.. najpoznatije linije podrzke su NIF i RUF. NIF aranzmani pmogucavaju komitentu da u duzem vremenskom periodu moze da u vise navrata emituje i plasira HOV, a poslovna banka organizuje te emisije i plasman. RUF aranzmani je kreditna linija podrske predstavlja vecu obavezu banke kod emisije i plasmana HOV.U ovom aranzmanu poslovna banka na sebe ne preuzima samo obavezu organizacije i plasmana HOV, nego na sebe preuzima i rizik plasmana. Overdraft racuni predstavljaju tekuce racune koji se mogu pretvoriti u kreditne linije kod poslovnih banaka na bazi unapred dogovorenog aranzmana. NOW aranzmani predstavlja kombinaciju izmedju stednog i tekuceg cekovnog racuna. Radi se o orocenom stednom aranzmanu sa ugovorenom kamatnom stopom koji je istovremeno operativno i na raspolaganju komitentima i ya tekuca placanja. SVIP depoziti specijalna vrsta aranzmana izmedju poslovne banke i komitenta kojim se definisu minimalni i maksimalni limiti sredstava izvan kojih nece da bude saldo tekuceg ili stednog racuna komitenta. Hedzing transakcije prestavljaju finansijske transakcije kojima poslovna banka vrsi transfer riika, uslovljenih nestabilnoscu finansijske aktive pre svega promenama kamatnih stopa i deviznih kurseva. Svop poslovi predstavljaju finansijske operacije kod kojih se vrsi istovremena kupoprodaja trzisnog materijala, odnosno zamena jedne aktive u drugu. Elektronsko bankastvo novi oblici usluga: plasticne kartice, bankomati, POS sistem, kucno bankarstvo, internet bankarstvo. Plasticne kartice kao spoj potrosackog kredita i putnickog ceka se mogu grupisati u tri grupe: specijalizovane, univerzalne, bankarske. Mogu se pojaviti u dva osnovna oblika: kao kreditne kartice ili kao debitne kartice. POS sistem primenom ovog sistema kupac robe ili korisnik usluga momentom kupovine ili koriscenjem usluga vrsi placanje. Novcana sredstva se direktvno prebacuju sa racuna kupca na racun prodavca, posto

se preko terminala daje elektronski nalog banci da transferise odredjenu sumu novca sa racuna kupca na racun prodavca. Bankomati se zamenjuje fizicki rad salterskih sluzbenika, smanjuju se operativni troskovi u bankama i povecava se investiciono ulaganje u nove tehnologije. Swift elektronski bankarski sistem koristi se i u medjubankarskom sistemu placanja u zemlji i sa bankama u inostranstvu kao elektronski transfer sredstava . Jedan od siroko prihvacenih telekomukacionih sistema je SWIFT. Upravljanje prihodima banke u osnovi sadrze 2 vrste prihoda: kamatni prihod i nekamatni prihod. Kamatni prihod predstavlja rezultat smisljenog i organizovanog plasiranja sredstava banke. Nekamatni prihod je od raznih usluga, provizija, naknada i drugih prihoda banke. Upravljanje rashodima banke dve vrste rashoda: kamatni i nekamatni. Kamatni rashodi na pribavljene izvore sredstva, nekamatni rashodi banke koji mogu da budu direktni produkcioni troskovi, prodajni troskovi i opsti troskovi uprave.

You might also like