Maturalni rad

:

Mentor : Rakelina Jagar Učenik : Tomislav Stanković Školska godina : 2006./2007. Razred : 4.b

Do el. udara može doći uslijed :
Direktnog dodira – nastaje kada čovjek neposredno dodirne 1 ili 2 vodiča ili bilo koji dio postojanja koji je stalno pod naponom Indirektnog dodira – nastaje kada čovjek dodirne vodljive dijelove koji ne spadaju u pogonski stroj, ali su uslijed kvara došli pod napon

Zaštita od direktnog dodira :
     

Mehanička zaštita Zaštitno izoliranje Zaštita pregradama ili kućištima Zaštita pregradama Zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom Dopunska zaštita uređajima koji djeluju na diferencijalnu struju

Mehanička zaštita :  Mehanička zaštita – obuhvaća konstrukcijska rješenja koja su sastavni dio PS-a s ciljem njegove zaštite od mehaničkih oštećenja i prodora krutih tijela i tekućina i zaštita okoline od dodira dijelova pod naponom .

lakovi. Izolacija treba trajno izdržati mehaničke. . kemijske i toplinske utjecaje u radu.Zaštitno izoliranje :  Dijelovi pod naponom moraju se potpuno prekriti izolacijom (boje. emajli) koja se može ukloniti samo njenim razaranjem.

Postupak kod potrebe intervencije na dijelovima pod naponom : Isključiti napajanje dijelova pod naponom Uklanjanje pregrada Obaviti potrebnu intervenciju Vratiti pregradu Uključiti napajanje      .Zaštita pregradama ili kućištima :  Dijelovi pod naponom moraju se zatvoriti ili pregraditi tako da osiguraju dostatan stupanj zaštite.

.Zaštita preprekama :  Prepreke su namijenjene sprečavanju slučajnog dodira sa dijelovima pod naponom. ali se i namjernom pristupu zaobilaženjem prepreke.

Pristupačnim dijelovima smatraju se oni čija je međusobna udaljenost manja od 2.5m.Zaštita postavljanjem izvan dohvata ruke :  Neizolirane dijelove instalacija ili opreme koji su pod naponom postavljamo izvan dohvata rukom kako bi spriječili slučajni dodir.25m vodoravno ili niže od toga stajališta.5m ili su udaljeni 1. Smatra se da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacije koji se od mogućeg stajališta čovjeka nalaze na visini većoj od 2. .

Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Elektrokucija – svjesno ili nesvjesno izlaganje čovjeka djelovanju električne struje  Za djelovanje elektriciteta na čovjeka najvažnija je struja. . Pri razmatranju djelovanja električne struje na ljudski organizam razlikujemo  slijedeće struje:  otpuštajuća struja – najveća struja pri kojoj se čovjek može snagom svojih mišića odvojiti od dijelova pod naponom fibrilacijska struja – ona jakost struje koja izaziva smrtnost (njezina je vrijednost relativna za svakog čovjeka)   nefibrilacijska struja – jakost struje koja ne izaziva smrtnost (može se smatrati neopasnom za čovjeka)  Vrlo veliki utjecaj na posljedice koje će nastati djelovanjem električne struje ima trajanje njenog protjecanja. odnosno jakost struje koja protječe kroz ljudsko tijelo.

Daliziel razlikuje samo opasne i neopasne struje . a značenje zona je:    zona I – početak primjetljivosti do otpuštajuće struje zona II .Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Dalzielovom formulom izračunavamo fibrilacijske struje za razdoblje od 8 ms do 5 sekundi ukoliko je poznata fibrilacijska struja pri 1 sekundi. I  K t Na slici su prikazane strujne zone po Koeppenu u ovisnosti o reakcijama čovjeka.od otpuštajuće struje do nefibrilacijske struje zona III – od nefibrilacijske struje do smrtonosne struje  Na slici je prikazana i krivulja koja odgovara Dalzielovoj formuli . K.

. itd.  Djelatni otpor ljudskog tijela nije stalan već ovisi o nizu čimbenika:       čistoći. Iz tog razloga potrebno je poznavati impedanciju ljudskog tijela (u praksi se redovito zanemaruje reaktancija . odnosno promatra samo djelatni otpor).Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Ako se želi ostvariti kontrola nad mogućim izlaganjem čovjeka djelovanju električne struje potrebno je odrediti koji je to napon koji uzrokuje protjecanje dopuštene granične struje. a trajanje djelovanja dugo) trajanju djelovanja jakosti struje kontaktnom pritisku i površini elektrode. vlažnosti i debljini kože naponu koji djeluje na ljudsko tijelo (na slici je prikazan otpor ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira po Bodieru za slučaj da su polovi čvrsto obuhvaćeni.

odnosno ruka-noga pri kontaktnoj površini između 50 i 100 cm2 i pri suhoj koži.  .  Vrijednosti ukupne impedancije tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici vrijede za put struje ruka-ruka. Poznavajući djelovanje struja različitih jakosti na ljudski organizam i prosječnu impedanciju ljudskog tijela moguće je zaključiti o naponima opasnim za život čovjeka.Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Kod razrade pojedinih mjera zaštite vrijednost otpora ljudskog tijela promatra se redovito samo u ovisnosti o naponu dodira.

a 60 V za istosmjernu struju.   Tablica prikazuje dopuštena trajanja pojedinih vrijednosti napona dodira. . a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju. Za teže uvjete rada i okoliša (trajni dodir čovjeka s potencijalom zemlje i znatne promjene impedancije tijela čovjeka u ovisnosti o vlažnosti kože) granični napon dodira iznosi 25 V za izmjeničnu struju.Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Za normalne uvjete okoliša i uporabe trajno dopušteni naponi dodira su manji od 50 V za izmjeničnu struju.

Od svih nesreća uzrokovanih električnom strujom 5% su smrtne. Moguće je zaključiti da su nesreće na VN rjeđe. 85% ih izazove napon do 1kV. a 15% napon iznad 1 kV.Zaštitne mjere od previsokog napona dodira  Štetno djelovanje električne struje na živa bića:  Statistički podaci:  Razina razvijenosti zaštitnih mjera i kvalitete električnih instalacija mogu se u nekoj zemlji ocijeniti pomoću:   broja nesreća na milijun stanovnika broja nesreća na 1TWh potrošene električne energije  Od ukupnog broja nesreća od elektrokucije koje završavaju smrću:   80-85 % su muškarci 15-20% su žene     Najveća zastupljenost smrtnih slučajeva je kod ljudi od 25 do 34 godine starosti. ali i oko 4 puta opasnije. .

Prema HNR i IEC standardu. .   Poradi jednostavnijeg prikazivanja i snalaženja u električnim shemama tehnički normativi za niskonaponske električne instalacije propisuju slovno brojčane oznake za pojedine vrste vodiča kako je prikazano u tablici.Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:  Tehničke zaštitne mjere od direktnog i indirektnog dodira u uzajamnoj su vezi s vrstama razdjelnih mreža niskog napona. vrste razdjelnih sustava niskog napona određuju se brojem i tipom aktivnih vodiča te vrstom sustava uzemljenja.

označava raspored neutralnog i zaštitnog vodiča:   S . neovisno o sustavu uzemljenja mreže N – izravno električno spajanje vodljivih dijelova (kućišta) na uzemljenu točku sustava mreže (primjerice na uzemljenu neutralnu točku sustava)   Dodatno slovo koje se nalazi uz drugo slovo.neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) međusobno su odvojeni u cijeloj mreži C – neutralni (N) vodič i zaštitni vodič (PE) kombinirani su u jednom (PEN) vodiču .) i uzemljenja:  T – izravno električno spajanje dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta) na zemlju.Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:  Drugo slovo označava odnos između dohvatljivih vodljivih dijelova (kućišta trošila i sl.

što znači da pogonska struja ne teče kroz zaštitni vodič .Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:  U razdjelnim mrežama niskog napona postoje tri tipa mreža s obzirom na sustav uzemljenja:    TN sustav TT sustav IT sustav  TN sustav:  ima jednu točku sustava (neutralnu točku) izravno spojenu sa zemljom. dok su dohvatljivi dijelovi (kućišta) spojeni preko zaštitnog vodiča na izravno uzemljenu neutralnu točku  s obzirom na raspored i funkciju neutralnog i zaštitnog vodiča postoje tri podvrste TN sustava:  TN-S sustav kod kojeg je u cijeloj mreži zaštitni vodič (PE) odvojen od neutralnog vodiča (N).

a u drugom dijelu mreže – blizu trošila – od zadnje razvodne ploče. zaštitni vodiče je odvojen od neutralnog vodiča TN-C sustav u cijeloj mreži ima sjedinjen zaštitni i neutralni vodič u jedan PEN vodič .Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:   TN-C-S sustav kod kojeg u dijelu mreže PEN vodič ima funkciju i zaštitnog i neutralnog vodiča.

Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:  TT sustav:   neutralna točka sustava uzemljena je posredstvom jednog uzemljivača. a kućišta trošila uzemljena su preko drugih uzemljivača. električki neovisnih o uzemljenju neutralne točke sustava u ovaj sustav se ubraja zaštitno uzemljenje s pojedinačnim uzemljivačem .

koji je poznat i pod nazivom zaštitno uzemljenje izoliranih sustava .Tipovi mreža NN  Tipovi mreža niskog napona:  IT sustav:    svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj točki spojeni sa zemljom preko velike impedancije kućišta trošila se uzemljuju prema prijašnjim tehničkim normativima ovaj sustav je bio nazivan sustavom zaštitnog voda.

Ud (dodirni napon).Zaštita od indirektnog dodira  Zaštita od indirektnog dodira:    Uslijed kvara na izolaciji vodiča. . Napon koji se pojavljuje između istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se napon dodira. Ug je napon kvara koji predstavlja potencijal kućišta trošila prema zemlji. kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase. koje u redovnom pogonu nisu pod naponom. mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za ljude koji dodiruju ovu opremu.

Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Prema načinu djelovanja možemo ih podijeliti u tri skupine:    Istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira  sigurnosni mali napon (SELV)  uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)  mali radni napon (FELV) Bez uređaja za prekidanje struje kvara  zaštita primjenom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom  nevodljiva okolina  električno odvajanje (galvansko odvajanje)  izjednačavanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom S uređajima za automatsko isklapanje napajanja  TS sustavi isklapanje s uređajima nadstrujne zaštite isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje  TT sustavi isklapanje s nadstrujnom zaštitom isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje .

Izbor i primjena neke od navedenih zaštitnih mjera ovisi o uvjetima koji vladaju u štićenom objektu. traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe. .Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Prema načinu djelovanja možemo ih podijeliti na tri skupine:  S uređajima za automatsko isklapanje napajanja  IT sustavi kontrolnik izolacije isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje isklapanje s uporabom uređaja nadstrujne zaštite   Osim navedenih mjera zaštite od previsokog napona dodira. danas kao dopunska zaštita obvezatno primjenjuje izjednačavanje potencijala za cijeli objekt ili dijelu nekog objekta.

 Izjednačavanjem potencijala postiže se međusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih dijelova različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električnih instalacija u nekom prostoru. taj isti napon pojaviti će se i na svim međusobno povezanim metalnim dijelovima drugih instalacija te neće postojati razlika napona između vodljivih dijelova instalacija.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Izjednačavanje potencijala:   U tehničkim normativima za izvedbu električnih instalacija izjednačavanje potencijala se ne navodi kao jedna od osnovnih zaštitnih mjera od previsokog napona dodira. ona pruža sve elemente dobre i učinkovite zaštite u sklopu s uređajima za brzo isključenje struje greške ili s dobrim uzemljivačem. Ipak. jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. .  U slučaju pojave napona greške na kućištima električnih trošila.

Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Posebno mali naponi:  U lošim uvjetima upotrebe i okoline. Kao standardni nazivni naponi najčešće se primjenjuju: 6 V. radovi u kotlovnicama.   Visina nazivnog napona ograničena je na najviše 50V efektivno kod izmjeničnih struja. Na taj način postiže se istodobno zaštita od direktnog i indirektnog dodira. radovi s prenosivim električnim alatom na metalnim konstrukcijama. mokrim prostorijama) najdjelotvornija mjera zaštite je snižavanje nazivnih napona uređaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona. a i na način izvedbe posebno male napone dijele se na:      sigurnosni mali napon (SELV*) uzemljeni zaštitni mali napon (PELV*) mali radni napon (FELV*) * kratice prema IEC normama . 24 V i 42 V S obzirom na stupanj sigurnosti koju pružaju. gdje je stupanj opasnosti velik (npr. 12 V. odnosno 120V kod istosmjerne struje.

u poljodjelstvu. električni alat. Sigurnosni mali napon (SELV –Safety extra low voltage):    nazivni napon obično ne prelazi 25 V nužan je sigurnosni izvor napajanja tako da se u slučaju kvara ne mogu pojaviti viši naponi u krugu sigurnosnog malog napona od nazivnog napona (sigurnosni transformatori s odvojenim namotima.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Posebno mali naponi:   Koriste se uglavnom za ručne svjetiljke. Primjena im je dosta ograničena jer se mogu priključiti samo uređaji malih snaga i na male udaljenosti. akumulatori. te za dječje igračke.) vodiči i kućište malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni vodiči sigurnosnog napona moraju biti odvojeno položeni od ostalih vodiča viših napona   . baterije. upravljačke i signalne krugove. i sl. motorgeneratori s odvojenim namotima.

sa zemljom (npr.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Posebno mali naponi:  Uzemljeni zaštitni mali napon (PELV – Protective extra low voltage):  ponekad nije moguće izbjeći spoj kućišta trošila. priključenog na mali napon. ako iz konstrukcijskih i funkcionalnih razloga vodiči malog napona moraju biti uzemljeni)  kod uzemljenog zaštitnog malog napona zahtjevi u pogledu izvora napajanja i izvedbe strujnih krugova te priključnog pribora su istovjetni onim kod zaštitne mjere sigurnosnog malog napona (SELV)  no kućišta trošila ili vodiča smiju biti uzemljena .

a nisu nužni ni sigurnosni mali napon niti uzemljeni zaštitni mali napon.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Posebno mali naponi:  Mali radni napon (FELV –Functional extra low voltage):  Ako je zbog ekonomskih ili tehnoloških razloga pogodan mali napon (do 50 V izmjenične ili 120 V istosmjerne struje). tada se primjenjuje mali radni napon. ako je primarni strujni krug štićen od indirektnog dodira nekom od zaštitnih mjera s automatskim isključivanjem napajanja svi izloženi vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se sa zaštitnim vodičem primarnog strujnog kruga kada se mali radni napona dobiva iz izvora koji se napaja iz NN mreže štićene električkim odvajanjem. svi izloženi vodljivi dijelovi (mase) opreme spajaju se s neuzemljenim vodičem za izjednačavanje potencijala primarnog strujnog kruga .

radi raspoznavanja vrste zaštite na vanjskoj strani kućišta postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak uzemljenja .   . Ugrađuju li se oprema i uređaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kućišta. tada izolacijska kućišta moraju imati stupanj zaštite najmanje IP 2X. Ako se zaštita postiže dopunskom ili pojačanom izolacijom.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Zaštita primjenom opreme klase II ili odgovarajućom izolacijom:   Električni uređaji opremaju se. osim normalnom (osnovnom) pogonskom izolacijom još i dopunskom zaštitnom izolacijom koja onemogućava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima uređaja koji mogu doći pod napon u slučaju kvara na osnovnoj izolaciji Postiže se:  izradom kućišta trošila od izolacijskih materijala  ugradnjom dopunske izolacije na opremu koja ima samo temeljnu izolaciju  postavljanjem pojačane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom  Električna oprema izrađena s dvostrukom i pojačanom izolacijom označava se simbolom kvadrat u kvadratu .

Zbog toga prenosiva trošila u priključenom kabelu imaju samo fazni i neutralni vodič. a utikač nema zaštitni kontakt. Za ispravnost ove mjere zaštite presudna je kvaliteta i stanje izolacije trošila. .Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Zaštita primjenom opreme klase II ili odgovarajućom izolacijom:   Kod opreme i uređaja klase II izloženi vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne smiju se spajati sa zaštitnim vodičem.

Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Zaštita električnim odvajanjem:  Zaštitno djelovanje temelji se na činjenici da će struja greške i kod potpunog spoja jedne faze sa zemljom biti vrlo mala jer se strujni krug zatvara smo preko otpora izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodiča. .  Nazivni napon električki odvojenih strujnih krugova ne smije biti veći od 500 V.  Budući da struja greške raste s dužinom priključenih vodova.  Današnja norma dopušta mogućnost da se iz jednog izvora za električko odvajanje napaja više trošila. uz neke dodatne uvjete. pod uvjetom da duljina vodova strujnog kruga nije veća od 500m. preporuča se da umnožak nazivnog napona u voltima i dužine strujnog kruga u metrima ne prijeđe vrijednost od 100 Vm.

tzv. svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzročiti dovoljno jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nužno za sigurnost ljudi. kruga petlje koji omogućava protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja TT.Zaštita od indirektnog dodira  Vrste zaštita od indirektnog dodira:  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:   Da bi ova zaštita ispunila svoju zadaću. Ova vrsta zaštite temelji se na dva elementa:  postojanje zatvorenog strujnog kruga. TN i IT mreže)  prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zaštitnih uređaja u tako kratkim vremenima da ne dođe do ozljeđivanja osobe koja je bila izložena naponu dodira  Dopušteno trajanje napona dodira prema IEC normi s kojom su usuglašene i HNR. .

754.B2.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja  : TT sustavi:  presjeci zaštitnih vodiča određuju se ovisno o jakosti struje i dopuštenom zagrijavanju vodiča prema normi HRN N. ali ti presjeci ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u tablici istom normom određeni su i minimalni presjeci uzemljivača .

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja  : TT sustavi:   u slučaju proboja izolacije na opremi. prenosnim trošilima ili trošilima koja se za vrijeme rada drže u ruci) odnosno 5 sekundi (u svim ostalim strujnim krugovima) i zbog toga mora biti ispunjen uvjet: R A Ia  U L gdje je UL dopušteni napon dodira (50V ili 25V) RA ukupni otpor uzemljivača i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača od štićenog trošila Ia struja kvara koja osigurava isklapanje nadstrujnog zaštitnog uređaja . odnosno kvara zanemarive impedancije.2s (strujni krugovi s priključnicama. struja kvara će proteći kroz zatvoreni strujni krug kako je prikazano na slici karakteristike nadstrujnih zaštitnih uređaja i ukupni otpor uzemljivača moraju se odabrati tako da u slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u vremenu ne duljem od 0.

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:   TT sustavi: zaštitno uzemljenje s pojedinačnim uzemljivačem:  k faktor kojim se određuje minimalna potrebna isklopna struja nadstrujnog zaštitnog uređaja prema tablici  s obzirom na vremena isklapanja u starim tehničkim normativima nema izričito navedenih zahtjeva. jer se ona neposredno osiguravaju primjenom faktora k .

onda je moguće uzemljenje svih potrošača provesti sa zajedničkim uzemljenjem obično je taj uzemljivač manje ili više rasprostranjen. olovni plaštevi NN kabela   .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitno uzemljenje sa zajedničkim uzemljivačem:  ako se jedna transformatorska stanica nalazi u užem krugu potrošača. npr. jedna industrijska transformatorska stanica. a često se sastoji od nekoliko uzemljivača međusobno povezanih ili se pak radi o mreži uzemljivača zaštitno i pogonsko uzemljenje su međusobno dobro spojeni vodičem (jednim ili više njih) dovoljnog presjeka  ako prilike dozvoljavaju podzemna mreža cjevovoda može poslužiti kao uzemljivač.

a prema svojim karakteristikama ubraja se u poseban oblik TN sustava  .741.B2.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitno uzemljenje s zajedničkim uzemljivačem:  otpor rasprostiranja ovakvog skupnog uzemljivača ne smije biti veći od 2 ovu mjeru zaštite ne obrađuje norma HRN N.

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  automatsko isključivanje napajanja zaštitnim uređajima diferencijalne struje   masa štićenog trošila povezuje se sa zaštitnim vodičem na posebni uzemljivač ukoliko se jednim zaštitnim uređajem štiti više trošila njihove mase moraju biti povezane na isti uzemljivač  djelovanje ove zaštitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje posredstvom transformatora  u normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz trošila su jednake – magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja međusobno se poništavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana  ako na izolaciji trošila nastane kvar struja greške prolazi kroz otpor uzemljivača i otpor pogonskog uzemljenja  uslijed nastale razlike između ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora. ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za isključenje prekidača .

1 sekunde. princip rada ovog uređaja je jednak samo što kroz jezgru transformatora prolaze sva tri fazna vodiča i neutralni vodič za ispravnost ove mjere zaštite treba biti ispunjeno:  RA I n  U d gdje je RA ukupni otpor uzemljivača i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača do štićenog trošila In nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isklapanja sklopke Ud dopušteni napon dodira (50 V ili 25 V)  s obzirom da je vrijeme isklapanja ovakvih zaštitnih uređaja manje od 0.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  automatsko isključivanje napajanja zaštitnim uređajima diferencijalne struje  kod trofaznih trošila. da bi se osigurala selektivnost. vremensko zatezanje može maksimalno iznositi 1 sekundu . vrijeme isklapanja nije posebno propisano  u slučaju više serijski spojenih uređaja diferencijalne struje.

3 166 0.1 500 0. to jest ta se zaštita može koristiti gotovo u svakoj TT mreži RA () .5 100 1 50   da bi zaštita ispravno djelovala dovoljni su uzemljivači s velikim otporom uzemljenja.03 1660 0.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitna strujna sklopka (FI ili ZS):  sva pogonska sredstva zaštićena strujnom zaštitnom sklopkom potrebno je uzemljiti tako da pri protjecanju struje greške njihov uzemljivač ima dovoljno maleni otpor uzemljenja da se na pogonskom sredstvu ne pojavi previsoki napon dodira maksimalno dozvoljeni otpori uzemljenja TT mreže ovisno o veličini struje greške (In) i FI sklopke pri Ud=50V In (A) 0.

B2. istosmjerni strujni krugovi. a drugi kraj releja je spojen s posebnim uzemljivačem  djelovanje ove zaštite sastoji se u tome da se posredstvom naponskog releja stalno nadzire napon između kućišta trošila i pomoćnog uzemljivača.741 ne predviđa primjenu zaštitnih naponskih uređaja (zaštitne naponske sklopke) kao standardnog rješenja zaštite od indirektnog dodira .1s . ako se uporabom FI sklopke ne može postići vrijeme potrebno za isključenje)  jedan kraj naponskog releja spaja se s kućištima trošila.dopušta se njihova primjena u posebnim slučajevima kad s ostali uređaji ne mogu koristiti (npr. pa ako taj napon prijeđe određenu granicu (65 V) relej isklapa trošilo pomoću sklopke u vremenu od 0.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitna naponska sklopka (FU):  hrvatska norma HRN N.

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitna naponska sklopka (FU):  releji se obično grade tako da različitim naponima odgovara slijedeći otpor uzemljivača 24 V 50 V 65 V 200  600  800   izvedba uzemljivača s navedenim visokim vrijednostima otpora uzemljivača ne predstavlja problem  ograničenja uporabe i opasnosti pri primjeni FU sklopke u TT mreži: pomoćni uzemljivač RH ne smije se nalaziti u potencijalnom lijevku drugih uzemljivača (to jest mora biti udaljen minimalno 20 metara) – inače može doći do:  pojave napona na kućištu  pogrešnog okidanja sklopke .

građevinski strojevi koji leže na tlu na većim metalnim plohama. a tlo je pri tome vlažno ili mokro) .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitna naponska sklopka:  ograničenja uporabe i opasnosti pri primjeni FU sklopke u TT mreži: najveća opasnost nedjelotvornog rada naponske zaštitne sklopke je premošćivanje naponskog releja zbog čega dozemni vodič mora biti izoliran i mehanički zaštićen  ova mjera zaštite nije naročito pouzdana kad se primjenjuje za strojeve koji imaju relativno dobro prirodno uzemljenje (npr.tada postoji mogućnost da naponski relej bude premošćen i da sklopka ne djeluje pouzdano .

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TT sustavi:  zaštitna naponska sklopka:  zaštitna naponska sklopka često se primjenjuje kao dodatna zaštita kod nulovanja ili zaštitnog uzemljenja kada nismo u mogućnosti ispuniti neke propisane uvjete tada se zaštitnom naponskom sklopkom nadzire napona na nulvodiču. ili na zaštitnom vodiču i ako napon prijeđe vrijednost 50V. relej naponske sklopke daje poticaj glavnoj sklopki i isključuje štićeni dio mreže  .

koje mogu doći pod napon u slučaju kvara galvanski se povezuju s zaštitnim vodičem zaštitni vodič mora biti spojen na neutralnu točku sustava i uzemljen kako bi se u slučaju kvara potencijal zaštitnog vodiča održao što bliže potencijalu zemlje zaštitni vodič se uzemljuje i u drugim točkama (npr.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja  : TN sustavi:     u TN sustavima uzemljuje se neutralna točka sustava (redovito zvijezdište transformatora) sve izložene vodljive dijelove (mase) opreme. uređaja i instalacija. na ulazu u zgradu) .

a koje ne napajaju pokretna trošila. zaštitni vodič PE i neutralni vodič N mogu biti objedinjeni u jedan zajednički PEN vodič (TNC i TN-C/S ) ako je presjek tog PEN vodiča najmanje 10 mm2 za bakrene vodiče ili 16 mm2 za aluminijske vodiče .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja  : TN sustavi:  presjeci zaštitnih vodiča određuju se u ovisnosti o jakosti struje kvara i dopuštenom zagrijavanju vodiča prema normi HRN N.754.B2. ali ti presjeci ne smiju biti manji od vrijednosti navedenih u tablici  u trajno položenim instalacijama TN sustava.

prenosivim i pomičnim trošilima .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja :  TN sustavi:  karakteristike nadstrujnih zaštitnih uređaja i presjeci vodiča moraju se tako odabrati da u slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u utvrđenom vremenu: prema vrijednostima iz tablice za strujne krugove s priključnicama nazivnih struja koje ne prelaze 63 A.

vodič pod naponom do mjesta kvara i zaštitni vodič između mjesta kvara i izvora napajanja Ia struja djelovanja uređaja koja osigurava isključivanje napajanja u propisanim vremenima.1 sekunda nema poteškoća s vremenom isklapanja   .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja :  TN sustavi:  ova zaštitna mjera biti će djelotvorna ako je ispunjen slijedeći uvjet: Zs Ia  U0 gdje je: U0 napon faznog vodiča prema zemlji ZS impedancija petlje kvara koja obuhvaća izvor. okidača i instalacijskih prekidača potrebno je odrediti struju okidanja pri kojoj će zaštitni uređaj sigurno isklopiti jer struja kvara mora biti veća od struje okidanja – s obzirom da su vremena okidanja ovih uređaja manje od 0. ovisno o vrsti strujnog kruga ispravna zaštita od indirektnog dodira s automatskim isključivanjem napajanja mora isključiti u propisanom vremenu ili prije da bi smo utvrdili vrijeme isključivanja nadstrujnog zaštitnog uređaja potrebno je poznavati njihove karakteristike isklapanja  kod primjene osigurača s rastalnim ulošcima iz t-I karakteristike se pomoću struje kvara Ia pronalazi vrijeme u kojem će osigurač sigurno pregorjeti – to vrijeme mora biti manje od zahtijevanog  kod primjene prekidača.

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja :  TN sustavi:  Zemljospoj faznog vodiča u TN sustavu:  u NN mrežama koje su dijelom ili u cijelosti sastavljene od nadzemnih vodova može doći do prekida faznog vodiča i njegovog pada na zemlju  poteći će struja kvara Ia preko mjesta kvara s otporom zemljospoja RE u zemlju i zatvoriti će se strujni krug preko otpora uzemljenja RB  struja kvara prolazeći kroz uzemljenje s otporom RB podiže potencijal tog uzemljivača na iznos: U Z  Ia R B  taj se potencijal preko zaštitnog vodiča (bilo PE ili PEN) rasprostire duž mreže. a mase trošila mogu doći u tom slučaju pod napon .

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja :  TN sustavi:  Nulovanje: 2. a ako se pojavi da će se održati samo najkraće vrijeme odnosno do isključenja strujnog kruga zaštitnim uređajem nulti vodič treba obavezno uzemljiti kod napojne transformatorske stanice i na više mjesta u niskonaponskoj mreži I RB . niti u slučaju zemljospoja neće pojaviti napon viši od 50V. nulovanje se smije primijeniti samo ako je dovoljno sigurno da se na nultom vodiču niti u slučaju kratkog spoja.

nulvodič mora sačinjavati mehanički i galvanski jednu cjelinu po cijeloj svojoj duljini.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja :  TN sustavi:  Nulovanje: 3. presjek nulvodiča mora biti u određenom odnosu spram presjeka faznih vodiča mora imati jednaki presjek kao fazni vodič ako presjek faznog vodiča nije veći od 16 mm2 kod bakrenih izoliranih vodova i kabela. odnosno ako presjek vodiča nije veći od 50 mm2 za nadzemne vodove ako su presjeci faznih vodiča veći od navedenih vrijednosti onda nulvodič može imati za dva stupnja manji presjek iz standardnog niza za presjeke vodiča. te nigdje ne smije biti prekidan niti osiguračima niti drugim zaštitnim uređajima . ali nikada ne smije presjek nulvodiča biti manji od polovice presjeka faznog vodiča 4.

ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za isključenje prekidača kod trofaznih trošila.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  TN sustavi:  zaštita uređajima diferencijalne struje u TN sustavima:  djelovanje ove zaštitne mjere temelji se na mjerenju diferencijalne struje posredstvom transformatora  u normalnom pogonskom stanju struja koja dolazi i odlazi iz trošila su jednake – magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja međusobno se poništavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana  ako na izolaciji trošila nastane kvar struja greške prolazi zaštitni vodič PE i ne vraća se kroz jezgru transformatora  uslijed nastale razlike između ulazne i izlazne struje koja prolazi kroz jezgru transformatora. ali nikako ne smije prolaziti zaštitni vodič PE  . princip rada ovog uređaja je jednak samo što kroz jezgru transformatora prolaze sva tri fazna vodiča i prema potrebi neutralni vodič.

prema masi trošila poteći će struja zemljospoja male vrijednosti zato što se njezin strujni krug prema izvoru napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih vodiča u mreži .Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  IT sustavi:  osnovna je karakteristika IT sustava da u njemu ni jedan dio mreže.uzemljenje može biti pojedinačno za svako trošilo. ne smije biti direktno uzemljen. odnosno cijela mreža mora biti izolirana od zemlje moguće je uzemljenje zvjezdišta samo preko velike impedancije. čija vrijednost u pravilu iznosi ~ (5-6)Un () mase trošila moraju biti uzemljene . skupno za nekoliko trošila ili zajedničko za sva trošila u mreži    u slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča. koji se nalazi pod naponom.

a mogu biti građeni i da daju impuls za isklapanje mreža u takvim mrežama potrebno je prvi kvar što brže ukloniti. ako su mase trošila uzemljene pojedinačno ili po skupinama. a dvije istodobne pogreške nastaju na trošilima iz različitih skupina i na različitim fazama na oba trošila nastupaju pojave slične kako u TT sustavu – da se ne bi zadržao previsok napon dodira moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:   IabR A  Ud IabR B  Ud . struja kvara može poprimiti znatne iznose i izazvati visoke napone dodira veličina struje kvara i mogući napon dodira prvenstveno ovise o načinu uzemljenja masa trošila 1. jer ako se pod tim okolnostima dogodi i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  IT sustavi:  kontrolnik izolacije mora dati zvučni ili vizualni signal u slučaju kvara.

Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  IT sustavi:  u IT sustavu kao zaštitni uređaji koriste se:    kontrolnici izolacije nadstrujni zaštitni uređaji zaštitni uređaji diferencijalne struje  zbog vrlo malih napona dodira kod prve greške. IT sustavi se primjenjuju u sredinama s teškim uvjetima rada kao što su rudnici i u prostorima ugroženim od eksplozije osim toga u industrijskim mrežama u kojima nema jednofaznih trošila i uvijek samo za jednu transformatorsku stanicu odvojeno  .

prema prijašnjim tehničkim normativima.Zaštita isključivanjem  Zaštita automatskim isključivanjem napajanja:  IT sustavi:  Sustav zaštitnog voda:  opisanom IT sustavu s kontrolnikom izolacije odgovara. zaštitna mjera od previsokog napona dodira nazvana sustav zaštitnog voda u pogledu izoliranja zvjezdišta mreže od zemlje nema razlike između stare i nove tehničke regulative glede uzemljenja. masa trošila sustav zaštitnog voda predviđa samo jedan uzemljivač i zaštitni vod za sva trošila na koji se spajaju i sve ostale pristupačne metalne mase (strani vodljivi dijelovi) otpor zaštitnog uzemljenja RA je ograničen i ne smije biti veći od 20  obvezna je primjena uređaja za trajan nadzor stanja izolacije sa zvučnom ili svjetlosnom signalizacijom za neispravno stanje (unutarnji otpor uređaja ne smije biti manji od 15 k)     .

Tko želi znati više ! .

podžbukno polaganje c. instalacijski vodovi za priključak prijenosnih trošila B.Niskonaponske instalacije (1) označavanje žila u vodičima zeleno-žuto (PE ili PEN vodič) svijetloplavo (nul vodič) crno (fazni vodič) smeĎe (fazni vodič) vodovi za niskonaponske instalacije mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe: A. polaganje u instalacijske cijevi . nadžbukno polaganje b. instalacijski vodovi za trajno polaganje a.

Niskonaponske instalacije (2) izbor izoliranih vodiča P P/L PP 00/0 PP-41 PP-45 PP/L PP/R PG/R PG/P GT/U za za za za za za za za za za uvlačenje u instalacijske cijevi priključak malih pokretnih trošila nadzemno polaganje. vanjsku rasvjetu i kućne priključke razvod u gradskim mrežama polaganje u zemlju priključak malih pokretnih trošila polaganje pod žbuku polaganje pod žbuku nadžbukno polaganje priključak pomičnih trošila (npr. glačalo) .

5 4 6 10 16 25 35 50 70 95 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 mm2 rasvjeta (<10A) prijenosna trošila (el.Niskonaponske instalacije (3) standardni presjeci vodiča (Cu) 0.75 1. 20-25A) veća trošila (25-35A) kućni priključak (35-50A) kućni priključak (50-63A) NN mreža (>63A) .16-20A) čvrsto postavljanje (utičnice. ureĎaji.5 2. alati.

okrugle) c. polietilen) B.Niskonaponske instalacije (4) elementi niskonaponske instalacije A. načinu polaganje (ukopane. kanalice (nadžbukna instalacija) E. prema upotrebi (montažne. nadžbukne) d. razvodne. posebne metalne konstrukcije za stropno/podno polaganje kabela .montaža sklopnih elemenata) C. prema namjeni (križanje. instalacijske kutije a. instalacijske cijevi (Bergman. prema obliku (četvrtaste. univerzalne) b. čelične. obujmice (za učvršivanje cijevi ili kabela na zid/strop) D. PVC.odvajanje i prolaz vodova.

instalacije u sobi .Niskonaponske instalacije (5) polaganje el.

Niskonaponske instalacije (6) polaganje el. kupaonici i rad. instalacije u kuhinji. prostoriji .

Tko želi znati više : Gromobranske instalacije .

Svrha gromobranske instalacije
Svrha gromobranske instalacije zaštita objekata, ljudi, materijala i predmeta od štetnih utjecaja atmosferskog pražnjenja

standardima je propisan materijal, oblik i mjera za izraĎivanje i izvoĎenje gromobranskih instalacija, upute za njihovu primjenu i postavljanje na graĎevinske objekte
trenutačno još uvijek važeći stari JUS

Materijal za grom. instalaciju
Materijal za izradu gromobranske instalacije: nad zemljom čelična pocinčana žica čelična pocinčana traka čelično pocinčano uže bakarna žica čelična pocinčana cijev aluminijska žica d=8 mm 20x3 mm zabranjeno d=6 mm d=10 mm pod zemljom d=10 mm 25x4 mm zabranjeno d=10 mm d=75 mm L=3000 mm zabranjeno

Dijelovi grom. instalacije (1)
1. glavni prihvatni vod (nalazi se na krovu zgrade, odnosno na sljemenu i zabatima i služi za prihvaćanje direktnog udara munje) 2. odvodi (spojevi između glavnog prihvatnog voda i uzemljivača koji idu rubom krova i okomito se spuštaju niz zid) 3. pomoćni vodovi (povezuju sve metalne dijelove na krovu i duže dijelove zgrade s glavnim prihvatnim vodom ili odvodima) 4. uzemljivač (postavlja se kao prsten oko zgrade na dubini cca. 80cm i razmaku od zgrade 2 m koji povezuje npr. cijevi za uzemljenje) 5. mjerni spoj (spoj za odvajanje instalacije na krovu od uzemljivača zbog određivanja otpora uzemljenja i provjere instalacije)

instalacije (2) .Dijelovi grom.

instalacije .Označavanje grom.

Ovisnost broja odvoda o izvedbi krova .

Vertikalni oluk kao odvod .

R zakrivljenosti odvoda 200 mm !) . preko vodoravnog i okomitog oluka na okomiti odvod prema uzemljivaču (max.Vertikalni oluk i okomiti odvod detalj prijelaza odvoda s krova.

kombinirani uzemljivač (više cijevnih povezanih trakom) .cijevni uzemljivač .uzemljivač za transformatorske stanice .prstenasti uzemljivač .okrugli žičani uzemljivač .trakasti uzemljivač .mrežasti uzemljivač .Vrste uzemljivača .

beton SPECIFIČNI OTPOR [m] 30-50 50-100 100-200 200-500 500-1000 3000-5000 . vlažan sitni pijesak vlažan krupni pijesak suh sitni pijesak suh krupni pijesak.obradiva zemlja.Vrsta zemljišta i spec.šljunak kamen. otpor VRSTA ZEMLJIŠTA močvara ilovača.stijene.

otpor zemlje l2 trakasti uzemljivač Ru  0.širina trake [m]  .dužina cijevi [m] d .ekv.37  l log 4l d l . otpor zemlje .spec.promjer cijevi [m]  . promjer=b/2 [m] b .dubina ukapanja [m] d .dužina trake [m] h .37 log l d h  l .spec.Proračun otpora uzemljivača (1) cijevni uzemljivač Ru  0.

dubina ukapanja [m] d .Proračun otpora uzemljivača (2) žičani uzemljivač Ru  0.spec.promjer prstena [m] h .37 l .ekv.spec. otpor zemlje   D log 64  D hd prstenasti uzemljivač Ru  0.dužina trake [m] D .dužina žice [m] h . promjer=b/2 [m] b .promjer žice [m]  .širina trake [m]  .dubina ukapanja [m] d . otpor zemlje .37  l log l d h 2 l .

b .ukupna dužina položene trake u mreži [m] D .stranice pravokutnika mrežastog uzemljivača D  1.spec.Proračun otpora uzemljivača (3) Rm  mrežasti uzemljivač    2   D l l .ekvivalentni promjer [m] h . otpor zemlje a.13 F F  a b .dubina ukapanja [m]  .

 Ru Ru1 Ru 2 Rux ..0m h=0.stranica kvadrata uzemljivača 1 1 1 1    .ekv. promjer=b/2 trake [m] h .ekvivalentni promjer [m] d .. otpor zemlje a .5m De .dubina ukapanja [m]  .Proračun otpora uzemljivača (4) uzemljivač za transformatorske stanice 64De2 Rux  0.spec.37 log   De d h De  4  a2  h=1.75m  h=0.

wikipedia.carnet.hr/obrt_skola_vg/eli/kazalo. dio) http://public.Literatura :     http://de. dio) Vladimir Rodeš : Električne instalacije (2.html .org/wiki/Kleinspannung Vladimir Rodeš : Električne instalacije (1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful