You are on page 1of 25

TEMA: DRUMSKI SAOBRAAJ PREDMET: MENADMENT U SAOBRAAJU

SEMINARSKI RAD

Mentor: Dr. Veroljub Mladenovi

Student: Nikola Sari 212-P/09

NI 2012. Sadraj:
1. Uvod........................................................................................................................................3 2. Drumski saobraaj...................................................................................................................3 2.1. Definicija.........................................................................................................................3 2.2. Podela drumskog saobraaja...........................................................................................4 3. Istorijski sazvoj drumskog saobraaja....................................................................................5 4. Uloga drumskog saobraaja....................................................................................................6 5. Stanje putne mree u Srbiji.....................................................................................................8 5.1. Prevoz putnika i robe preduzea iz oblasti saobraaja....................................................9 5.2. Stanje, problemi, ogranienja..........................................................................................9 5.2.1. Analiza sigurnosti putne mree Srbije....................................................................10 5.3. Ciljevi razvoja drumskog saobraaja.............................................................................11 5.4. Mere i aktivnosti.............................................................................................................12 5.5. Odravanje putne mree.................................................................................................13 6. Generalni Master Plan..........................................................................................................15 6.1. Uvod..............................................................................................................................15 6.2. SWOT analiza...............................................................................................................16 6.2.1. Zakljuci SWOT analize....................................................................................18 6.3. Razvojni projekti...........................................................................................................19 6.3.1. Projekti minimalnih ulaganja.............................................................................19 6.3.2. Razvojni projekti puteva................................................................................... 20 7. Zakljuak...... 24 8. Literatura . 25

1. Uvod
Rastom populacije u razvijenim, ali i u nerazvijenim zemljama, kao i rastom potronje, proizvodnje i ivotnog standarda, raste i potreba za transportom ljudi, informacija, robe ili sirovina a samim tim i potranja predmeta koji e imati ulogu transportera i proirenje kapaciteta saobraajnica. Taj konstantni rast je prirodan i oekivan proces civilizacijskog razvoja i jedan od najvanijih pokazatelja razvitka jedne celine (bila to porodica, drutvo ili se ovo odnosilo na celokupno oveanstvo). Ranije pomenuti transport se moe obavljati na mnogo naina, i to se jednom reju naziva saobraaj. Saobraaj (u uem smislu, izostavljajui informacioni, telekomunikacioni i cevovodni) moe biti drumski, vazduni, elezniki i vodeni. Neka najosnovnija definicija saobraaja bi bila da je saobraaj zapravo smiljeno i organizovano kretanje transportnih jedinica na mrei saobraajnica sa ciljem prenosa ljudi, robe i informacija od jedne do druge take. U daljem tekstu, baviemo se prevashodno drumskim saobraajem kao vanim aspektom svakodnevnog ivota, najrazvijenijim vidom transporta ljudi i neim bez ega bi na svakodnevni ivot bio potpuno nezamisliv. injenica da e se najvei deo svakodnevnog kretanja obinog oveka obavlja ba na drumovima i da je drum najosnovniji, najbri i najjednostavniji nain da se osoba ili artikal prenesu od take A do take B (imajui na umu svakodnevne potrebe modernog oveka i udaljivi se od koncepta masovnog i transporta na velike udaljenosti) govori u prilog autorovom izboru teme kojom emo se u daljem tekstu baviti.

2. Drumski saobraaj
2.1. Definicija
Put se moe definisati kao osnovna jedinica infrastrukture drumskog saobraaja. Drumski saobraaj je, kao to mu samo ime kae, saobraaj koji se odvija na drumovima. On ima svoja pravila i ureen je zakonima koji su, po kategorijama primenljivi na razliite uesnike u saobraaju, kao i velikim brojem optih pravila koja vae za sve i stvar su unutardravnih i meunarodnih konvencija, kao i etike uesnika u saobraaju. Primer konvencije koja ureuje drumski saobraaj na globalnom nivou je Beka konvencija o drumskom saobraaju iz 1968. godine, doneta kako bi pojednostavila meunarodni drumski saobraaj i standardizovala zakone i pravila koja se tiu drumskog saobraaja unutar zemalja potpisnica1. Interesantna stvar vezana za ovu konvenciju je da ona nije potpisana od strane SAD i Kanade, a da je potpisana od strane najveeg broja evropskih zemalja. Ogromna veina svetskih zemalja je svoj saobraaj uredila brojnim pravilima i sistemom znakova, saobraajnih signala i pravila koja su vaea za dati znak ili signal, kao i onih koja su vaea u optem smislu. Ipak, drumski saobraaj ne ine samo pravila. ine ga i infrastruktura (sa svim putevima, petljama, mostovima i tunelima) na kojima se pravila primenjuju, i vozila zbog kojih je sve to i osmiljeno.

2.2. Podela drumskog saobraaja


Prema primeni, izgledu, dozvoljenoj brzini, pravilima koja na njima vae i nainu izgradnje, putevi se dele na: 1. Auto put put koji ima 3 ili vie traka jednosmernih traka, fiziki razdvojene smerove i rezervisan je za brzi saobraaj. Auto put je najvia klasa druma, ne prekida se raskrsnicama, semaforima, peakim prelazima i na njemu su dozvoljene najvee mogue brzine. 2. Brzi put - put predvien za kretanje motornih vozila koji omoguava brzo odvijanje saobraaja gde su dozvoljene vee brzine i propusnost saobraaja je vea. Pri njihovoj izgradnji se moraju potovati neki meunarodni standardi i to ih po hijerarhiji svrstava ispod Auto puta a iznad lokalnih i oni su ekvivalentni onome to zovemo magistrala. 3. Ostali asfaltni putevi su svi oni putevi koji su po hijerarhiji ispod brzih puteva. To mogu biti manje prioritetni putevi koji se uglavnom koriste na nivou sreza i povezuju mesta koja nisu od velike vanosti van lokalnih okvira. 4. Zemljani putevi, makadamski putevi i sl. uglavnom povezuju manje lokalne naseobinske jedinice i karakterie ih niska frekvencija saobraaja. Dakle, kao to smo videli, drumovi i te kako podleu definiciji i klasifikaciji. Osvrnimo se sad malo na prevozna sredstva. Ako bismo eleli da ih klasifikujemo i opiemo osvrui se na to ta od nas zadata tema zahteva, uradili bismo to najoptije i podelili ih na vozila na sopstveni pogon, vozila bez sopstvenog pogona, zaprena vozila i peake.

__________
1* Ekonomsko-socijalni Savet UN je na konferenciji o drumskom saobraaju 7. i 8. oktobra 1968. godine doneo konvenciju o drumskom saobraaju koja je stupila na snagu 21. maja 1977. godine. Doneta konvencija ureuje pre svega obavezu da zemlje potpisnice ubace vozila iz drugih zemalja potpisnica u pravni okvir i pojasnila je procedure koje se tih, vozila, koja naputaju zemlju registracije, tiu. Na taj nain, konvencija ureuje obaveze pribavljanja dokumentacije (zeleni karton, dokaz o vlasnitvu ili ovlaenje), pravila koja se tiu tehnike

ispravnosti vozila, oznaku zemlje gde je vozilo registrovano, kao i pravila koja ureuju izgled i poloaj registarskih tablica.

3. Istorijski razvoj drumskog saobraaja2


Efikasna distribucija robe i promet putnika je oduvek bio vaan faktor za odravanje ekonomske kohezije, jo od doba starih carstva do modernih drava danas u svetu. Sa tehnolokim i ekonomskim razvojem, sredstva za postizanje tog cilja su znaajno evoluirala. Tako je i razvoj saobraaja u tesnoj vezi sa prostornim razvojem ekonomskog sistema. itav istorijski period razvoja saobraaja mogue je pratiti od preindustrijskog do savremenih saobraajnih mrea na poetku XXI veka, a kroz pet velikih faza, gde se svaka odlikuje specifinim inovacijama u transportnom sektoru. Pre pojave parne maine i inovacija u industrijskoj revoluciji krajem XVIII veka, nisu postojale nikakave forme motorizovanog saobraaja. Transportna sredstva su se mahom vezivala za ivotinjsku tegleu snagu u kopnenom saobraaju ili za snagu i pravac duvanja stalnih vetrova u pomorskom saobraaju. Bilo je ogranienja u koliinama robe koja se prevozila, kao i u brzini transporta ljudi i roba. Kako je efikasnost transportnog sistema u ovom periodu bila izuzetno niska, tako je trgovina uglavnom imala lokalni karakter. Iz perspektive regionalnih ekonomija, u takvom okruenju uticaj grada na okolni prostor kroz trgovake veze bio je najvie do 50 km u preniku. Meunarodna trgovina je i tada postojala, ali su proizvodi kojima se trgovali spadali u kategoriju luksuzne robe (bili su izrazito skupi i dostupni malom broju bogatih), jer je bilo re o zainima, svili, vinu, parfemima robi koja je do Evrope dovoena uvenim Putem svile3. U takvom okruenju, bilo je teko govoriti o bilo kakvom urbanom sistemu, ve pre o relativno samostalnim ekonomskim sistemima sa vrlo ogranienom trgovinskom razmenom. Ipak, kao najpoznatiji izuzeci ovog pravila jesu uvena Rimska imperija i Kinesko carstvo. Oba carstva su tokom svoje istorije posveivale velike napore izgradnji saobraajne mree, pokuavajui na taj nain da odre kontrolu nad svojom velikom teritorijom tokom dueg vremena. Rimljani su bili poznati graditelji puteva, te su tako prvo premostili kopnene provincije na Apeninskom poluostrvu a potom i u drugim delovima carstva, povezujui velike gradove u Mediteranu. Kako je carstvo raslo, tako se putna mrea razvijala i dostigla u jednom trenutku 80.000 km odlino izgraenih puteva (III vek). Mnogo vekova kasnije, Karl Benc, 1885. godine konstruie prvi automobil sa unutranjim sagorevanjem na tri toka, koji se smatra preteom modernog automobila. Iste godine Gotlib Dajmler konstruie preteu dananjeg motocikla, a godinu dana kasnije isti ovek konstruie prvi automobil na etiri toka. Godina 1913. se smatra prekretnicom u industriji automobila jer se tada u Fordovim fabrikama automobila uvodi pokretna proizvodna traka. U periodu od 1909 -1927. godine Fordove fabrike su proizvele 15 miliona automobila (uveni model T)4, koji su preplavili ameriko trite. Zasluge za razvoj automobilskog saobraaja imaju jo i Rudolf Dizel i dvojica sinova Adama Opela, potom Lui Reno, Mielin (zasluga za pronalazak pneumatske gume, ali je Danlop prvi patentirao pneumatsku gumu za automobile 1890. godine), Milde, Dore, Pore, Frederik i arls Rojs, Dizraeli (napravio dvoetani autobus), Vinenco Lanija, Ameriki veterinarski lekar.
__________ 2* Preuzeto iz knjige The Geography of Transport Systems, autora: Rodrigue J.P.,Comtos C., Stock B. 3* Put svile je trgovaki put koji je najdue korien u istoriji oveanstva (bio u upotrebi oko 1500 godina). Sastojao se od niza staza karavanskih puteva kroz Centralnu Aziju u duini od 6400 km. Prolazio je kroz sune predele stepa, ali i izrazitih pustinjskih oblasti kao to su pustinje Gobi i Takla Makan

Slika 1. - Karl Benc za volanom svog automobila (1885)

4. Uloga drumskog saobraaja


Jo u predgovoru je pomenuta vanost koju drumski saobraaj nosi u celokupnom razvitku jedne zemlje. U prilog tome govori da se oko 80% prometa putnika i robe na kratke distance obavlja upravo na drumovima. Meu ostalim vrstama saobraaja vodei je i po duini mree saobraajnica (24,000,000 km ili 70% svetskog saobraajnog sistema). Modernizacija drumskog saobraaja ide u dva pravca - modernizacija automobilskog parka i modernizacija drumske mree. Zahvaljujui specijalizaciji i izradi vozila za specijalne namene i tene terete, kontejnerovoza, panelovoza, rashladnih trejlera i dr., drumski saobraaj je poeo uspeno da konkurie eleznikom transportu. Sledei bitan odraz uloge drumskog saobraaja je i njegova ekonomska neophodnost. Naime, u 2009. godini je proizvedeno 70,520,493 vozila i to 52,726,117 automobila i 17,794,376 namenskih vozila5

__________ 4* U periodu od 1913-1927.godine prodato je ukupno 14 miliona T modela Forda, to ga je svrstalo na drugo mesto proizvoaa automobila, odmah iz Volksvagena i njegove uvene bube. Takva produkcija automobila zahtevala je i poveanu proizvodnju sirovima (metala i gume, nafte), ali i modernizaciju putne drumske mree

Tabela 1. - Broj proizvedenih vozila u navedenim dravama 6 Automobilska industrija ima godinji obrt od 1,889,840 miliona dolara, upoljava preko 8 miliona ljudi, 50 miliona ljudi je indirektno zavisno od nje, pa sve to automobilsku industriju ini paretom od 5% ukupne svetske industrije. Dodajmo na to i sve one koji ive od izgradnje puteva, sve one koji su tu da unaprede odvijanje drumskog saobraaja, sve one iji poslovi zahtevaju prevoz robe, ljudi i sirovina drumovima irom sveta i tek emo onda moi da sagledamo punu vanost ovog vida saobraaja na globalnom nivou. Pored ekonomske i industrijske, uloga drumskog saobraaja moe biti i vojno-strateka i politika. Vojno-strateka uloga bi se mogla ogledati u ulozi mree puteva u vanrednim situacijama, poput ratova, a u ovu kategoriju slobodno moemo uvrstiti i ostale vidove vanrednih situacija (zemljotresi, vulkani, poplave) Ova uloga putne mree se najjasnije mogla videti na primeru zemljotresa na Haitiju 2010. godine. Nezvanini izvori UN su tada tvrdili da je od posledica kolere i nepravovremenog pruanja pomoi u hrani, pijaoj vodi, sanitarijama i lekovima, to je direktno uzrokovano nedostatkom putne infrastructure na ostrvu, kao i loim kvalitetom one koja je do zemljotresa postojala, ali je istim devastirana, umrlo izmeu 15 i 20% od ukupnog broja poginulih. Studija koja e potvrditi ovo nikada nije sprovedena Politiki znaaj putne infrastrukture se ogleda u kredibilitetu zemlje i proporciji njene regionalne uloge sa stanjem njene putne infrastrukture, ali i u direktnoj vezi izmeu gradnje puteva, naroito u izbornoj godini i izbornog rezultata onih koji su te puteve gradili (naroito vai za lokalne izbore).
__________ 5* Izvor OICA, podaci za 2008. 6* Izvor OICA

5. Stanje putne mree u Srbiji


Republika Srbija je evropska zemlja sa srednjom gustinom naseljenosti i dobro razvijenom mreom puteva. Gustina mree puteva u Srbiji izraunata po povrini i stanovnitvu nije mnogo ispod nivoa razvijenih zemalja8. Relativna duina puteva u Srbija (gustina mree) je izmeu odgovarajuih vrednosti Austrije i Velike Britanije. Glavni putevi idu kroz velike gradove i presecaju se u zoni Beograda i Nia. Drumski transport u Republici Srbiji predstavlja dinamian i dominantan vid transporta sa ueem od 80% u ukupnom teretnom tj. oko 74% u ukupnom putnikom transportu. Meunarodni drumski transport u Republici Srbiji, zapravo pristup meunarodnom tritu transporta se uglavnom izvodi reimu bilateralnih i multilateralnih CEMT dozvola. Ovo dodatno utie na konkurentnost naih prevoznika na meunarodnom tritu transporta u sluaju kada postoje bitne administrativne i fizike prepreke (jo uvek postoji neodgovarajui vizni reim za profesionalne vozae, zadravanja na graninim prelazima itd.)9. Integracija transportne mree Srbije sa glavnom regionalnom mreom se smatra kljunim ciljem politike10 za ekonomski i drutveni razvoj zemlje. Kroz Srbiju prolazi Koridor X sa svojim granama Xb (Beograd Budimpeta) Xc, (Ni Sofija) i X (Ni BJRM), i formira deo SEETO11 regionalne glavne mree, koje zajedno predstavljaju najznaajnije drumske i eleznike rute u Srbiji. Na Koridoru X u Srbiji postoji 792 km puteva i 760 km eleznikih pruga. Vlada je nedavno pripremila strategiju transporta12, a plan investicija i aktivnosti se trenutno priprema uz podrku EU. Ministarstvo za infrastrukturu, pratei raniju podrku Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR), definisalo je odrivu strategiju transporta.

____________
8* Projekat izgradnje institucionalnih kapaciteta u sektoru transporta u Srbiji, Strategija i politika razvoja sektora transporta u Srbiji do 2015, decembar 2006. 9* Strategija razvoja eleznikog, drumskog, vodnog, vazdunog i intermodalnog transporta u Republici Srbiji, 2008 - 2015, Beograd, 27 decembar, 2007 10* Vlada Srbije, (2007). 11* SEETO - Saobraajna observatorija za jugoistinu Evropu 12* Ministarstvo za infrastrukturu - Strategija razvoja eleznikog, drumskog, vodnog, vazdunog i intermodalnog saobraaja u Republici Srbiji, 2008 - 2015, (2007).

5.1. Prevoz putnika i robe preduzea iz oblasti saobraaja


Godina 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Prevezeni putnici hilj. 97406 91019 89136 89019 92110 84647 86866 86624 Putniki kilometri, mil. 6124 5950 5883 6754 7416 6538 6747 6227 Prevezena roba, hilj. tona 21990 21700 23541 28269 28737 27040 30368 22697 Tonski kilometri, mil. 4683 4809 5603 6829 7787 8383 7881 5954

Tabela 2 - statistiki prikaz prevoza putnika i robe od 2002. do 2009. godine

5.2. Stanje, problemi, ogranienja13


Putnu infrastrukturu Republike Srbije ini mrea puteva duga 40.845 km. Dravnih puteva I reda ima 5.525 km, puteva II reda 11.540 km i optinskih 23.780 km. Pod naplatom putarine je 634 km puteva najvieg ranga. Panevropski Koridor X je najznaajniji putni pravac na teritoriji Srbije. Deo je Jugoistocne multimodalne ose i Osnovne transportne mree regiona. Povezuje Austriju, Maarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Makedoniju i Grku. U njegov sastav ulaze i kraci Xb (Beograd-granica sa Maarskom) i Xc (Ni-granica sa Bugarskom). Mrea puteva Srbije je relativno dobro razvijena u pogledu gustine, ali je u pogledu kvaliteta i performansi ispod evropskog standarda, to umanjuje njenu konkurentnost u pogledu poslovanja i investiranja. Generalno, putevi imaju dovoljne kapacitete za sadanje i procenjeno srednjorono poveanje saobraaja. Zbog dugogodinjeg nedovoljnog ulaganja u odravanje i rekonstrukciju puteva, stanje putne mree nije zadovoljavajue. Oko 32% dravnih puteva staro je preko 20 godina, a svega 14% do 10 godina. Oko 40% celokupne mree ima kolovoz od tucanika ili zemlje. Vie od polovine mree optinskih puteva ne odgovara potrebama modernog saobracaja. Ovakvo stanje putne mree uticalo je na smanjenu bezbednost saobracaja, nizak nivo usluga i visoke trokove eksploatacije i transporta. Od 2001. godine stanje na putevima je poboljano. Intenzivirani su radovi na rehabilitaciji mree, a odravanje puteva bila je prioritetna aktivnost. U modernizaciji Koridora X za poslednjih 10 godina postignuti su skromni rezultati, izgraeno je svega oko 94 km autoputeva i oko 42 km poluautoputeva. Meutim, ulaganja su i dalje znatno manja od potrebnih. ___________
13* izvor: www.fren.org.rs - Fond za razvoj ekonomske nauke, lanak: Postkrizni model privrednog rasta i razvoja Srbije - infrastrukturni prioriteti

U Srbiji, kao i u evropskim zemljama, drumski saobraaj je osnovni vid prevoza. U 2009. godini uestvuje sa 70,3% u obimu teretnog prevoza i sa 73,6% u obimu putnikog saobraaja, dok u EU iznosi oko 76 % i 83% respektivno. Poslednjih godina raste broj novoregistrovanih vozila, ali je to jo uvek nedovoljno za promenu nepovoljne starosne strukture voznog parka. Prema stepenu motorizacije Srbija (224 putnickih automobila na 1000 stanovnika u 2009. godini) znatno zaostajeza zemljama EU (466 putnickih automobila na 1000 stanovnika, 2006). Vozni park se ne odrava adekvatno, to sve negativno utice na ivotnu sredinu, energetsku efikasnost i eksploatacione trokove. Postojeu regulativu u oblasti drumskog saobraaja ine Zakon o meunarodnom prevozu, Zakon o prevozu, Zakon o ugovorima o prevozu, Zakon o javnim putevima i Zakon o bezbednosti saobraaja na putevima. Zakon o meunarodnom prevozu u drumskom saobraaju i Zakon o prevozu u drumskom saobraaju su u znaajnoj meri meusobno neusklaeni i delimino usaglaeni sa direktivama EU. U drumskom saobraaju primenjuju se odredbe meunarodnih bilateralnih sporazuma izmeu Vlade RS i vlada drugih drava. Pristup meunarodnom transportnom tritu, veim delom se obavlja u reimu kvota bilateralnih dozvola i multilateralnih CEMT (Conference European des Ministres des Transport) dozvola. Ministarstvo za infrastrukturu je odgovorno za regulativu u oblasti drumskog saobraaja, osim oblasti bezbednosti saobraaja, gde su nadlenosti podeljene sa Ministarstvom unutranjih poslova. U okviru Ministarstva za infrastrukturu formirani su Sektor za drumski saobraaj i Sektor za puteve i bezbednost saobraaja. Formirana je Agencija za bezbednost saobraaja koja je zaduena za donoenje podzakonskih akata neophodnih za primenu Zakona o bezbednosti saobraaja na putevima.

5.2.1. Analiza sigurnosti putne mree Srbije


Putnu mreu Srbije ine: 1. Magistralni putevi (M) u duini od ...........5525km *pri emu Autoputevi (AP) u duini od .....................604 km 2. Regionalni putevi (R) u duini od ....11540km 3. Lokalni putevi (L) u duini od..23780km Ukupno...........40845km Na putevima Srbije godinje se dogodi proseno 60000 saobraajnih nesrea u kojima ivot izgubi 1000 ljudi, sa 15000 teko i lake povreenih osoba. U periodu od 1990 - 2005. godine zabeleeno je oko 16000 poginulih osoba, 250000 povreenih plus ogromna materijalna teta. U poreenju sa ostalim evropskim zemljama, kao i zemljama u okruenju, Srbija naalost zauzima prvo mesto14 Autoputevi su najbezbednije saobraajnice, meutim na njima su saobracajne nezgode najcee fatalne, zbog velikih brzina. Na magistralnim putevima, koji su osnova saobraajne mree, zabeleen je najvei broj saobraajnih nesrea (oko 50% od ukupnog broja), dok se na regionalnim putevima dogodi 32% od ukupnog broja saobraajnih nesrea. Ostatak odlazi na lokalne puteve, koji cine 60% putne mree. __________
14* Bez podataka za Albaniju

10

Putna mrea Srbije sa aspekta gustine je na nivou evropskih zemalja, ali je kvalitet te mree veoma lo i prema analizi Direkcije za puteve Srbije, vie od 50% magistralnih i 60% regionalnih puteva je u loem stanju. Obzirom na ovakvo stanje neophodne su hitne rehabilitacije (rehabilitacija podrazumeva presvlaenje (ojaanje) kolovoza, obnovu kolovozne konstrukcije i obnovu puta u granicama putnog zemljita) za obezbeivanje prihvatljivog stanja za korisnike. Rehabilitacije (pasivna bezbednost) iz ovih razloga su glavna graditeljska aktivnost na putnoj mrei. Uzroci ovakvog stanja putne mree lee pre svega u nedovoljnom odravanju puteva u periodu do 90-tih godina prolog veka i potpunog prestanka odravanja u narednih 10 godina za vreme gradanskog rata i bombardovanja na prostorima bive SFRJ. Daljom analizom moe se doi do zakljuka da su na preko 30% magistralih i regionalnih puteva neophodne mere aktivne bezbednosti, tj. rekonstrukcije puteva (rekonstrukcija podrazumeva sve aktivnosti vezane za rehabilitaciju plus izmenu geometrije, tj. izlazi se iz granica putnog zemljita). Veina puteva u Srbiji je projektovana do 1980. godine. Tu spadaju projekti magistralnih, regionalnih, pa ak i autoputeva. Ako se zna da u to vreme nije postojao Pravilnik o osnovnim uslovima koje javni putevi izvan naselja i njihovi elementi moraju da ispunjavaju sa gledita bezbednosti saobraaja, onda se vrlo lako moe pronai uzrok potrebe za izmenu trasa, tj. rekonstrukcijom, kao i uzrok ovakvog crnog bilansa na putevima. U to vreme u trasiranju je dominantno bilo praenje izohipsi terena radi smanjenja zemljanih radova, koji su bili skupi, a esto i teko izvodljivi zbog nedostatka mehanizacije. Takoe esto su korieni dugi pravci, nakon ega su po pravilu projektovane krivine malog radijusa. Primenom dugih pravaca omoguavala se najbra veza izmedu naseljenih mesta. Smatralo se da putovanja na vangradskoj mrei moraju biti usmerena na prolazak kroz naseljena mesta, tako da su danas veina vangradskih puteva velikim duinama postale gradske saobraajnice. Danas, kada istim tim putevima saobraaju vozila sa znatno poboljanim karakteristikama, korisnicima pravac prirodno predstavlja izazov za razvijanje velikih brzina. Sa tako usklaenim elementima imamo situaciju koja naruava osnovni postulat projektovanja bezbednih puteva, homogenu nesigurnost.

5.3. Ciljevi razvoja drumskog saobraaja


Osnovni ciljevi razvoja drumskog saobraaja su: zadovoljavanje prevoznih potreba privrede i stanovnitva; poveanje fizikog obima prevoza robe i putnika, posebno na Koridoru X i tranzitu; poveanje efikasnosti, konkurentnosti, profitabilnosti i kvaliteta usluga; integrisanje u evropsku putnu mreu; podizanje nivoa bezbednosti saobraaja na putevima; unapreenje zatite ivotne sredine; usklaivanje propisa kojima je ureena oblast drumskog saobraaja sa propisima Evropske Unije.

11

5.4. Mere i aktivnosti


Infrastruktura ima ekonomski i drutveni znaaj, i predstavlja podsticajni faktor za ubrzan razvoj privrede, regiona i drutva. Veim investiranjem smanjie se zaostajanje Srbije u razvoju infrastrukture za zemljama EU, poveati nivo bezbednosti, smanjiti ljudski i materijalni gubici. Na taj nain e se poveati tranja za prevozom, privui tranzitni saobraaj, poveati konkurentnost Srbije, to ce dati impuls privrednom razvoju, naroito manje razvijenih podruja. Prioritet u izgradnji infrastrukture je zavretak Koridora X do 2012. godine, koji ima ekonomski, razvojni i strateki znaaj. Poboljae se saobraajni uslovi, privui strane investicije u Srbiju, otkloniti potencijalne opasnosti preusmeravanja tranzitnih tokova na susedne zemlje i postaci razvoj manje razvijenih podrucja. Izgradnjom autoputa koji povezuje Vrac - Panevo -Beograd - aak - Poega sa autoputem kroz Crnu Goru do Bara, intenzivirali bi se tranzitni tokovi i privukla roba na relaciji Bari - Bar - Beograd - Bukuret i od Beograda ka Budimpeti i Beu. Istovremeno bi se skratilo vreme putovanja do Jadranskog mora i intenzivirali turistiki tokovi. Autoput bi pribliio nerazvijena podruja Peterske visoravni i planine Golija veim privrednim centrima i podstakao privrednu i turistiku aktivnost u tim podrujima. Mrea autoputeva Srbije treba da se upotpuni izgradnjom putnog pravca istok-zapad: autoputem Pojate - Preljina, koji ce povezati dva znaajna tranzitna pravca Koridor X i put Juni Jadran; autoput Poega - Uice - Kotroman (granica sa BiH); autoput Parain - Zajear Bugarska granica koji povezuje istone delove Srbije sa Koridorom X. Radi kompletiranja nacionalne putne mree potrebno je izgraditi putne pravce Novi Sad - Ruma - abac - Loznica, Maarska granica - Kikinda - Zrenjanin - Panevo - Kovin, autoput Kragujevac - Batoina koji je veza sa Koridorom X i poluautoput Poarevac - Kuevo - Majdanpek - Negotin. Gradske obilaznice, dravni putevi II reda, optinski putevi i ulice ce se razvijati u skladu sa potrebom homogenizacije cele mree. Navedeni projekti ce se realizovati u zavisnosti od obezbeenih finansijskih sredstava. Procenjena su potrebna ulaganja od oko 7,5 milijardi evra. Finasirae se sredstvima meunarodnih finansijskih institucija, pretpristupnih fondova EU, budeta i privatnih ulaganja. Za izgradnju Koridora X obezbeena su sredstva meunarodnih finansijskih institucija u iznosu od 909,2 miliona evra. Uvoenjem jedinstvenog sistema za elektronsku naplatu putarine na celoj mrei, poboljae se naplata putarine i poveati protok sabraaja. Za cenu koju plaa korisnik e dobijati niz visokokvalitetnih usluga: visok nivo bezbednosti, siguran i komforan parking, brzu pomo, informacije o putu i saobraaju, dobre zdravstvene i ugostiteljske usluge. Ulaganje u savremeno odravanje i rehabilitaciju mree puteva predstavlja takoe prioritet. Reformom odravanja puteva, pravovremenim delovanjem, poboljanjem efikasnosti i kvaliteta odravanja postojee infrastrukture spreie se ubrzano propadanje, pruiti optimalni nivo usluge i ouvati uloeni kapital. Uvodie se konkurencija za ugovaranje zimskog i redovnog odravanja, a novi ugovori ce se sklapati sa kvalitetnijim i ekonomski isplativijim izvoaima. Potrebno je uraditi Srednjoroni plan i program izgradnje i rekonstrukcije, odravanja i zatite dravnih puteva do 2015. godine. Za rehabilitaciju i odravanje mree dravnih i lokalnih puteva u narednih deset godina bie potrebno oko 2,5 milijarde evra.

12

Radi racionalizacije trokova izvrie se nova kategorizacija puteva. Na taj nain smanjie se duina mree dravnih puteva i jasno podeliti nadlenosti i odgovornosti za sve kategorije puteva. Potrebno je i aurirati katastar javnih puteva i zemljita, kao i svih korisnika koji su u obavezi da plaaju naknadu za njihovu upotrebu. Da bi se obezbedio odriv razvoj puteva Srbije potrebno je poboljati model finansiranja, a uz potovanje principa da korisnici puteva snose trokove infrastrukture. Neophodno je obezbediti dovoljne, stalne i stabilne izvore finansiranja kroz namenska izdvajanja za puteve iz maloprodajne cene pogonskih goriva. Prema analizi iskustava drugih zemalja, izdvajanja treba da budu minimum 20% od maloprodajne cene derivata nafte. Uvoenjem novih tehnologija poboljae se efikasnost funkcionisanja saobraajnog sistema i kvalitet usluga, poveati bezbednost, smanjiti zaguenja i negativni uticaji na ivotnu sredinu. Inteligentni transportni sistemi (ITS) predstavljaju sistem mera i informaticke i telekomunikacione tehnologije koji su primenjeni u upravljanju saobraajem i infrastrukturom. ITS u svetu ima mnogo iru primenu, dok se u Srbiji koristi za automatizaciju naplate putarine, automatsko brojanje saobraaja i primenu putnog meteorolokog informacionog sistema. Primenom ITS-a postie se efikasniji i ekonominiji prevoz, poveava nivo bezbednosti i smanjuje zagaenje ivotne sredine. Potrebno je da Ministarstvo za infrastrukturu i JP ,,Putevi Srbije urade reviziju Strategije planiranja razvoja i primene ITS na putevima RS do 2012. godine, kao osnovni dokument za njegovu realizaciju. Za unapreenje zatite ivotne sredine preduzee se niz mera. Potrebno je uraditi Studiju izvodljivosti tehnikih mera smanjenja tetnog uticaja buke, na osnovu koje e se pristupiti izradi stratekih karata buke i akcionih planova zatite od buke na dravnim putevima. Potrebno je da primenjeni materijali za izgradnju i odravanje puteva imaju meunarodne sertifikate o nekodljivosti, kao to predviaju standardi EU. Uvee se i princip ,,zagaiva plaa na osnovu koga vozila koja vie zagauju ivotnu sredinu plaaju vee nadoknade za korienje javnih puteva. Unapreenje zakonskog i institucionalnog okvira e se realizovati donoenjem odgovarajuih zakona. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o meunarodnom prevozu u drumskom saobraaju treba da rei u praksi uoene nedostatke i nepravilnosti. Zakon o prevozu putnika u drumskom transportu i Zakon o prevozu stvari u drumskom transportu, treba uskladiti sa Direktivama i propisima EU. Zbog poboljanja institucionalnog okvira formirae se Agencija za drumski transport koja e izdavati licence domaim prevoznicima, sertifikate o strunoj osposobljenosti za upravljanje transportnim aktivnostima, usaglaavati redove vonje u linijskom unutranjem i meunarodnom prevozu putnika, itd.

5.5. Odravanje putne mree


Kretanje ljudi i roba irom sveta prevashodno zavisi od mree puteva. Uspenost veine, ako ne i svih, poslovnih i javnih ekonomija su rezultat razvijenosti ovog transportnog sistema. Problem je to put, a najpre kolovoz puta, jednom napravljen ne traje zauvek. Posle odreenog vremena na njemu e se pojaviti znaci habanja. Ovi znaci ukljuuju pojavu pukotina, kolotraga i uglaavanja povrine puta. Povrina puta se degradira npr. zbog klime, starosti kolovoza, i saobraaja. U jednom momentu dolazi se do take u kojoj je habanje toliko da su celovitost kolovoza, a stoga i nivo usluge koju on prua smanjeni. Da bi se nivo usluge puta odravao na 13

zahtevanom nivou potrebno je svake godine odreena vrsta odravanja kako bi se obnovila svojstva puta i produio njegov vek. Aktivnosti odravanja mogu da se klasifikuju prema operativnoj frekvenciji na: - Redovno odravanje; - Periodino odravanje; - Interventno odravanje. Redovno odravanje pokriva aktivnosti koje se moraju izvoditi esto npr. jednom ili vie puta godinje. Ove aktivnosti se obavljaju na puti i oko puta i obino su malog obima i relativno jednostavne. Neke od njih mogu biti procenjene i planirane unapred npr. kontrola vegetacije na bankinama i nagibima. Druge aktivnosti je tee planirati unapred npr. krpljenje udarnih rupa na putu. Treba primetiti da su u Modelu upravljanja i razvoja autoputeva (HDM-4) este aktivnosti odravanja nazvane - odravanjem koje se stalno ponavlja. Termin - redovno odravanje se koristi samo za one tipove odravanja koji se stalno ponavljaju, a koji ne zavise od saobraaja npr. odravanje zemljita oko puta i drenanog sistema. Periodino odravanje opisuje aktivnosti koje su potrebne povremeno, tj. svakih nekoliko godina. One su uglavnom vee po obimu i za njihovo obavljanje potrebno je vie opreme i strune radne snage nego redovnom odravanju. Interventno odravanje obuhvata hitne popravke, potrebne usled tete nastale usled poplava, klizanja zemljita, padanjem drvea, itd. Aktivnosti odravanja i nedostaci kojima se one bave su: asfaltirani kolovoz; oblast oko puta; drenani sistemi i oprema za kontrolu saobraaja. Sledee prednosti se pripusuju odravanju puteva13: - Smanjenje brzine propadanja kolovoza; - Smanjeni trokovi korienja vozila; - Kontinuirano obezbeivanje otvorenosti puteva za saobraaj; - Doprinos aspektima ekologije i bezbednosti. Prva gore opisana prednost npr. smanjenje stope propadanja kolovoza, vezuje se za utedu u direktnim trokovima. Druge tri pomenute prednosti koje bi se mogle ostvariti dobrim odravanjem puteva imaju kao rezultat utedu indirektnih trokova. Bez odgovarajueg odravanja, putevi propadaju i vek puteva je smanjen. Princip je jednostavan: nedostatak redovnog odravanja puteva uveava pritisak na periodino odravanje a ukoliko je i ovo drugo zanemareno, trokovi rehabilitacije su znatno uveani. Iz perspektive celog ivotnog veka, odravanje puteva je dobra investicija sa znaajnim povraajem investicija

__________
13* Robinson, Danielson, Snaith; Road Maintenance Management Concepts and Systems (1998)

6. Generalni Master Plan


14

6.1. Uvod
Generalni master plan saobraaja u Srbiji ima opti cilj da da doprinos proirenim, unapreenim i bezbednijim saobraajnim mreama, koje e privui nove investicije u siromanije regione, unaprediti kvalitet ivota u regionu, promovisati trgovinu i doprineti poboljanju odnosa sa susednim zemljama. Jedan od sveukupnih ciljeva je saobraajna mrea Srbije kao harmonizovani deo Regionalne (Zapadni Balkan ili Jugoistona Evropa) glavne mree i Trans - Evropske saobraajne mree (TEN-T). Svrha je da se korisniku obezbedi sveobuhvatni GMTS u skladu sa politikom saobraaja kao alat za projektovanje i implementaciju saobraajnih ema kako bi se ispunile potrebe svih vidova. GMTS mora da bude ekonomski i tehniki opravdan, praktian i opiran. Mora da saini program investicija koji e se odvijati u kontinuitetu u periodu do 2027. U tom cilju, oekuje se postizanje sledeih rezultata: I faza - Izrada modela saobraaja: Baze podataka koje se mogu aurirati sa: - Matricama izvor - cilj , klasama vozila, vrstama roba - za sve vidove; - Definisanim kapacitetima deonica - za sve vidove - Podacima o trokovima transporta - pripremljenim za unoenje u HDM-4 ili definisanje operativnih trokova za ne-drumske vidove - Trokovima redovnog i periodinog odravanja za sve vidove; Model multimodalnog saobraaja koji kasnije moe aurirati Ministarstvo za infrastrukturu koji ukljuuje pod-vidove i sadri: - Model potranje za prognoziranje izvor - cilj matrice kroz rast drutvenih i ekonomskih vatijabli; - Model izbora vida saobraaja; - Model ponude za opis razliitih scenarija infrastrukture; - Model za dobijanje ukupnog toka saobraaja na multimodalnoj mrei. II faza - Izrada master plana: - Koherentni paket projekata za investiranje. Treba eksplicitno navesti tehnike, politike i druge rizike. Najvea panja treba biti data projektima sa ponuenom dinamikom realizacije pre 2017. Za period od 2017. do 2027., projekti se mogu predstaviti u jednostavnijem formatu; - Nacrt Projektni zadatak za detaljne studije izvodljivosti za projekte u prvih pet godina programa; - Plan podrke za praenje plana realizacije rezultata GMTS-a. Ovaj izvetaj predstavlja rad Konsultanta prema projektnom zadatku i Uvodnom izvetaju, u vezi sa putnom mreom u Republici Srbiji. Konsultant je izvrio opirne analize karakteristika i stanja postojee putne mree, kao i karakteristike saobraaja na putnoj mrei u Republici Srbiji.

15

Zakon o Javnim putevima definie u skladu sa znaajem njihove uloge u povezivanju sledee kategorije javnih puteva: - Dravni put I reda - Dravni put II reda - Optinski putevi - Ulice U maju 2009. Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o kriterijumima za kategorizaciju dravnih puteva. U skladu sa Zakonom o javnim putevima Vlada e izdati akt o kategorizaciji nacionalnih puteva na bazi gore spomenutih kriterijuma. Uzevi u obzir da nova kategorizacija puteva jo uvek nije usvojena, Konsultant je pripremio model saobraaja putne mree koji se sastoji od glavnih i regionalnih puteva prema poslednjoj vaeoj kategorizaciji puteva. Konsultant je pripremio podatke o putnoj mrei na bazi raspoloivih podataka iz baze podataka puteva Javnog preduzea "Putevi Srbije", brojanja saobraaja i drugih izvora koji su zadueni za odreene tipove podataka. U odsustvu pouzdanih podataka Konsultant je koristio studije i radove iz ove oblasti i pravio je pretpostavke i procene gde je to bilo neophodno.

6.2. SWOT analiza


Realizacija stratekih ciljeva u drumskom sektoru ne moe se postii samo linearnim aktivnostima. Mnogi faktori koji se deavaju paralelno i istovremeno utiu na proces implementacije i realizacije i mogu da uspore ili ubrzaju postizanje ciljeva. Ovi faktori mogu da imaju nacionalno ili meunarodno poreklo i mogu da se manifestuju u razliitim periodima i na razliite naine. Generalno govorei, u svom stratekom pristupu razvoju drumskog saobraaja Republika Srbija mora da iskoristi prednosti i prilike koje joj se pruaju kako bi eliminisala slabosti i izbegla opasnosti koje pred njom lee.

PREDNOSTI - geografska pozicija i nivo razvoja saobraajne mree - infrastrukturni resursi 16

S W
SLABOSTI PRILIKE

- definisani okvir (vezano za evropske i regionalne politike saobraaja) i globalni ciljevi; - dostupnost profesionalnih i strunih resursa u Republici Srbiji

- politika pozicija zemlje; - saobraajna infrastruktura na koridorima u Republici Srbiji nije kompletno izgraena ni opremljena sa modernim tehnikim i tehnolokim sistemima; - suvie ekonomskih prekida u proteklom periodu (rat u okolini, UN sankcije, NATO bombardovanje, UNMIK - meunarodna uprava AP Kosovo i Metohija). - vidovi sistema saobraaja nisu integrisani; - nedovoljno razvijene institucije i nedostatak zajednike koordinacije; - nedostatak menadera sa iskustvom, administrativnog i strunog osoblja i inercija u transformaciji administrativnih procedura; - nedostatak stabilnih finansijskih resursa; - gradski i prigradski putniki prevoz nije razvijen i preteno se oslanja na jednu vrstu saobraaja (autobus/turistiki autobus). - interesi ireg regiona za razvoj glavne regionalne mree, - mogunost da se u budunosti utie na razvojne planove evropske mree sa ciljevima razvoja Srbije - krae distance za putovanje u poreenju sa TEN-T EU South-Eastern priority axes (Koridor IV i IVa), u boljoj, udobnijoj i prijatnijoj okolini - novi investicioni modeli u sferi saobraaja (koncesije, PPP, korienje evropskih fondova) - razvoj multimodalnog sistema saobraaja - ouvanje ekolokog sadraja - dobra turistika ponuda i intenziviranje protoka turista. - pan-Evropski koridori IV i IVa u blizini teritorije Republike Srbije - na distanci od 50-100 km od Koridora X - nekomplementarne strategije razvoja susednih zemalja u odnosu na strategiju transporta Republike Srbije - mnogo graninih prelaza na glavnim rutama, - nereena pitanja vezana za finansijsku odgovornost, isplatu duga, odrivo finansiranje i garancije za pozajmice, - nestabilno i nedovoljno finansiranje razvoja saobraajnog sistema, - prevaga politike nad profesionalnou i strunou, - manifestacija parcijalnih i lokalnih interesa unutar zemlje, - otpor prema promenama (pravni sistem, mentalitet radne snage, organizovani kriminal). Tabela 3. - SWOT analiza

O
OPASNOSTI

6.2.1. Zakljuci SWOT analize


17

Zakljuci izvedeni iz SWOT analize, posebno bitni za donoenje odluka su: 1. U uslovima limitiranog finansiranja, mora se dati prioritet rehabilitaciji/odravanju putne mree u odnosu na modernizaciju i izgradnju. Trebalo bi precizno definisati eljene standarde u vezi sa pristupom, nivoom bezbednosti i nivoom usluge saobraajne mree. Izvori finansiranja za odravanje infrastrukture moraju se stabilizovati i definisati u odnosu na cene goriva kako bi se osiguralo odravanje na bazi evropskih standarda. Isplata prolih dugova, procedure za nove pozajmice i sistem garancija moraju biti regulisani. Mora se sprovesti efikasan sistem naplate za izgradnju i korienje komercijalnih objekata sa obezbeenim pristupom sa javnog puta. 2. Veina problema bezbednosti u saobraaju je povezana sa bezbednou puteva. Broj smrtnih sluajeva na putevima Srbije se mora smanjiti; 3. Cilj je da koliina tetnih emisija treba da se slae sa ciljevima koje je postavila EU. Prelazak na ekoloki odriv saobraajni sistem zahteva dodatne napore u odreenom broju oblasti. Bitno je da razvoj ka vie ekolokim i energetski efikasnim sredstvima prevoza bude nastavljen za sve vidove prevoza. Mora se uveati korienje goriva iz obnovljivih izvora. Takoe su potrebne mere za uveanje efikasnosti sistema transporta kako u transportu tereta tako i u transportu putnika. Mora se nastaviti sa naporima da se razvoj infrastrukture i odravanje prilagode ekolokim zahtevima, kako bi se obezbedila harmonija sa prirodnim i kulturnim okruenjem; 4. Uveana uloga privatnog sektora i usklaivaje propisa u javnom sektoru i institucijama u cilju integracije u EU sa jasno definisanim odgovornostima, strunim upravljanjem i osobljem i efektivnim procedurama kontrole. Sprovoenje procedura javne nabavke, primena ugovornih klauzula na bazi uinka vodie ka jaoj konkurenciji i potrebnog smanjenja trokova odravanja javnih puteva; 5. Potrebni su politika podrka i konsenzus ka harmonizaciji sa Evropskom Unijom (White Paper) i konceptom koga se ona dri kao i harmonizaciji u vezi sa sporazumom o konvergenciji i drugim politikim promenama za pristupanje Evropskoj Uniji; 6. Procedure i inspekcije moraju se pojednostaviti i koordinisati kako bi se smanjili vreme i troak prekograninog saobraaja za putnike i teret. Koliina izvoza i uvoza kao i prihoda u Republici Srbiji bie uveani zbog smanjenih prepreka i jednostavnijih i brih procedura prelaska granice. Upravljanje preko-graninim saobraajem bie jeftinije kada se smanje duple "kontrolne take" ; 7. Zbog ispunjavanja bilateralnih ugovora u vezi sa graninim prelazima, tranzit e rasti bre od opteg razvoja ekonomije Republike Srbije. Tranzit je osnova ekonomskog rasta u podrujima usluga koja se nalaze du ruta gde napreduje tranzitni saobraaj. Prihodi Republike Srbije e se uveati ne samo zbog meunarodnog saobraaja usled korienja puteva sa naplatom putarine ve i zbog uveanja prihoda u sektoru usluga.

6.3. Razvojni projekti

18

6.3.1. Projekti minimalnih ulaganja


Uzevi u obzir da su neke deonice putne mree Srbije u izgradnji ili u fazi pripreme graevinskih radova, sa obezbeenim sredstvima, a oigledno je da e se ove deonice izgraditi u odreenom vremenskom periodu, Konsultant je ukljuio ove projekte zajedno sa aktivnostima na odravanju puteva u scenariju Minimalno ulaganje. Na taj nain Konsultant moe da prouava ta e se desiti na putnoj mrei ako ne bude dodatnih investicija u nove veze i putne deonice. Projekti minimalnog ulaganja e ukljuiti projekte za svaku vrstu saobraaja koji su: - u izgradnji - u fazi prikupljanja ponuda - nali izvor finansiranja koji je odobren U ovoj studiji, vezano za putnu mreu, dve deonice koje su deo obilaznice Beograda ine projekte Minimalnog ulaganja: - Deonica "A: Batajnica - Dobanovci - Deonica "B" sektori 5 i 6 Obilaznica Beograda - Izgradnjom obilaznice Beograda omoguie se veza zapadnog dela putne mree Republike Srbije (Autoput E-70), severnog dela (Autoput E-75), Obrenovca i Valjeva (Magistralni put M19), aka i Kraljeva (Magistralni put M22) i Ralje (regionalni put R200), dok e se ona na Bubanj potoku poklopiti sa trasom prema Niu (Autoput E-75). Trasa obilaznice je projektovana u koridoru definisanim Master Planom Beograda kao ona koja e biti koriena za prolazak puteva kroz podruje grada Beograda. Obilaznicu Beograda ine sledee deonice: - Deonica A: Batajnica - Dobanovci - Deonica B: Dobanovci - Bubanj potok - Deonica C: Bubanj potok - Panevo (E-70) Posebna Studija izvodljivosti bila je pripremljena 1980. godine za deonicu autoputa Dobanovci - Bubanj potok. Ova studija je analizirala sve alternative i ispitala sve ekonomske parametre, zakljuivi da je ovo prioritet kao i profitabilna investicija u putnu mreu Srbije.

Deonica puta Obilaznica Beograda Sektor A

Duina (km) 10 19

Cena (EUR miliona) 115

Obilaznica Beograda Sektori 5 i 6 Ukupno nova izgradnja Godinje odravanje glavne mree Godinje odravanje mree optinskih puteva Ukupno 2009-2027 - Trokovi odravanja UKUPNI TROKOVI 2009. - 2027.

13 23 14,977 22,416 37,393 37,393

221 336 161 95 4,600 4,936

Tabela 4. - Minimalno ulaganje: Trokovi investiranja i odravanja *(Vrednosti u milionima EUR po konstantnim cenama iz 2007.)

6.3.2. Razvojni projekti puteva


Ovo poglavlje prikazuje razvojne projekte na putnoj mreu u razliitoj fazi implementacije i definicije. Ovi projekti su identifikovani od strane Korisnika a takodje i Konsultanta. Trenutni status tehnike dokumentacije je na razliitom stepenu finalizacije a takodje nije definisan izvor finansiranja i ugovor o finansiranju. Potencijalni projekti koji su prikazani dolaze iz dva velika razliita izvora: Planova i programa korisnika i procene konsultanta. Lista prikazanih projekata nije konana. Bie dodati drugi projekti u skladu sa nalazima saobraajnog modela. Za svaki od razvojnih projekata Konsultant je pripremio kratki uopteni opis sa ulogom na putnoj mrei i pregled glavnih karakteristika deonica potrebnih za transportni model. Takoe su predstavljeni izlazni rezultati modela, u vezi sa saobraajem i brzinom na svakoj vezi , sa ili bez razvojnih projekata kao i status raspoloive tehnike dokumentacije. E-75 Horgo - Novi Sad (Projekat RDA1) je deo pan-evropskog saobraajnog Koridora X, ili preciznije njegova grana Xb. Postojei polu-autoput na ovoj deonici bie unapreen izgradnjom drugog (dodatnog) kolovoza u puni profil autoputa (dva kolovoza sa dve saobraajne trake i jednom zaustavnom trakom gde kolovoze deli 4m irok razdelni pojas). Ukupna duina poteza je 108 km. Predvia se izgradnja novog (levog) kolovoza i rekonstrukcija postojeeg (desnog) kolovoza. Na ovoj deonici bie 10 denivelisanih petlji. Na ovoj deonici predvien je zatvoreni sistem naplate putarine. Tehnika dokumentacija je u fazi pripreme detaljnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 132 miliona evra.

20

Kelebija - E-75 (Petlja Subotica jug) (Projekat RDA2) je deo trans-evropske mree autoputeva i deo je saobraaja na Koridoru X (grana Xb). Ova deonica doprinosi boljim saobraajnim vezama izmeu Republike Srbije i zemalja Zapadne Evrope, preko graninog prelaza Kelebija. Povezuje Kelebiju i autoput E-75 i u isto vreme ini obilaznicu Subotice preusmeravajui saobraaj vozila iz centra Subotice. Ovaj put e biti autoput sa ukupnom duinom od 22,3 km. Na ovoj deonici se predviaju tri nove petlje. Tehnika dokumentacija je u fazi pregleda idejnog projekta i studije izvodljivosti. Procenjena vrednost trokova investicije je 120 miliona evra. Grabovnica - BJRM (Projekat RDA3) je deonica autoputa E-75 i pripada trans-evropskoj mrei autoputeva (TEM) ) i deo je saobraajnog Koridora X. Ovaj autoput pravi vezu izmeu Centralne Evrope preko Beogada i Nia sa Skopljem i Atinom. Ovaj autoput je predvien kao put sa zatvorenim sistemom putarine. Ukupna duina deonice je 98,1 km. Postoje deonice na kojima je novoizgraeni autoput dok e se na nekim deonicama izgraditi dodatni kolovozi koji prate glavni put. Tehnika dokumentacija je u fazi pripreme Detaljnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 605 miliona evra. Ni - Dimitrovgrad (Projekat RDA4) je deonica Autouputa E-80 i pripada trans-evropskoj mrei (TEM) i deo je saobraaja Koridora X (grana Xc). Ovaj Autoput ima veliki znaaj za srpsku i evropsku mreu kao najkraa veza izmeu evropskih zemalja i Bliskog Istoka. Ovaj autoput je predvien kao put sa zatvorenim sistemom naplate putarine. Ukupna duina deonice je 83,4 km, sa 90 mostova (11,5km ukupna duina) i 13 tunela (8,2km ukupna duina). Na ovoj deonici se predvia pet petlji. Tehnika dokumentacija je u fazi pripreme detaljnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 650 miliona evra. Kragujevac - Batoina (Projekat RDA5) je magistralni put M1.11 koji je, prema Prostornom planu Republike Srbije, predvien za Koridor autoputa. Ova deonica povezuje grad Kragujevac sa postojeim autoputem na Koridoru X. Ova deonica je predviena za autoput i u izgradnji je. Prva deonica autoputa duine 5,5 km je zavrena i sada je sledea deonica duine 4,5 km u izgradnji. Ukupna duina poteza je 25,1 km. Trasa puta prati postojei magistralni put M-1.11, a graevinski radovi ukljuuju izgradnju drugog kolovoza i rekonstrukciju postojeeg. Procenjena vrednost trokova investicije je 75 miliona evra. Beograd - Poega (Projekat RDB6), deonica autoputa Deonica E-763 je deo transevropske putne mree (TEM) i povezuje glavne rute TEM Koridora sa Jadranskim morem. Prethodna studija izvodljivosti i generalni projekat za izgradnju autoputa E-763, deonica: Poega Boljare (Crnogorska granica) su zavreni. U 2008., Dravna reviziona komisija Ministarstva za infrastrukturu nadlena za ekspertizu tehnike dokumentacije podnela je izvetaj o izvrenom pregledu prethodne studije izvodljivosti i generalnog projekta za izgradnju autoputa E-763 Juni Jadran, sektor 3, Deonica: Poega Boljare - Crnogorska granica.

21

Projektovanje je zavreno u skladu sa prostornim planom Republike Srbije iz 1996. Komisija je prihvatila tehniku dokumentaciju i odredila Istoni koridor, koji ima varijante trase. Imajui u vidu veoma male razlike izmeu varijanti na istonom koridoru, sve tri varijante treba da budu predmet dalje razrade tj. na bazi tehniko-ekonomske analize/studije izvodljivosti/optimizacija investicija/obim i dinamika bi se postigli u izgradnji puta Poega Boljari u funkciji obima saobraaja. Tehniki podaci iz izvetaja: Generalni projekat sektora 3 je nastavak prethodnog sektora, koji se zavrava u podruju Poege i nastavlja se vodi do Crne Gore: 1) Istona opcija/1/L=106,806km/ 2) Istona opcija/2/ L=111.097 km Procenjena vrednost trokova investicije je 850 miliona evra. Poega - Boljare (Crnogorska granica) (Projekat RDC11), ova deonica pripada transevropskoj mrei autoputa (TEM) i ruta je E-763 koja povezuje Beograd i juno Jadransko more. Ruta E-763 je deonica regionalne glavne mree, definisana u SEETO i buduem Sporazumu o transportu. Ova deonica je predviena za autoput koji povezuje Poegu sa crnogorskom granicom, ukupne duine 110 km. Tehnika dokumentacija je u fazi pregleda generalnog projekta gde se raspravlja o etiri varijante. Sledei korak je priprema idejnog projekta i studije izvodljivosti. Procenjena vrednost trokova investicije je oko 2 milijarde evra. Beograd - Panevo - Vrac (Projekat RDC7) je autoput E-70 koji je, prema Prostornom planu Republike Srbije, predvien kao autoput. Ova veza povezuje Beograd i Panevo sa rumunskom granicom. Duina deonice je 91,5km. Tehnika dokumentacija je u fazi pripreme Generalnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 570 miliona evra. Pojate - Preljina (Projekat RDC8) je autoput E-761 koji je veoma bitan za putnu mreu Srbije i pored toga to je u trans-evropskoj putnoj mrei od sekundarnog znaaja. Ovaj autoput povezuje centralni deo zemlje sa dve bitne veze: Koridor X na zapadu i juni Jadran na istoku. E-761 je deo glavne regionalne mree i povezuje Tursku - Bugarsku - Srbiju - Bosnu i Hercegovinu - Hvatsku. E-761 povezuje regionalne autoputeve Sofija - Ni - Sarajevo - sa Jadranskim morem (Hvatska). Trasa autoputa prati koridor glavnog puta M-5, ukupna duina je 109.6 km. Na ovoj deonici predvia se 5 bitnih mostova i 12 novih petlji. Tehnika dokumentacija je u fazi pregleda zavrenog generalnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 413 miliona evra. Poega - Uice - Kotroman (BiH border) (Projekat RDB9), prema prostornom planu Srbije ova deonica je predviena za autoput i povezuje centralne delove Srbije i autoput Juni Jadran sa istonim susednim zemljama. E-761 je deo glavne regionalne transportne mree i povezuje Tursku - Bugarsku - Srbiju Bosnu i Hercegovinu - Hvatsku. E-761 povezuje regionalne aerodrome Sofija - Ni - Sarajevo sa Jadranskim morem (Hvatska). Ukupna duina ove deonice je oko 60 km i neophodno je napraviti Generalni projekat za pun profil autoputa. Procenjena vrednost trokova investicije je 480 miliona evra.

22

Bugarska granica - Zajear - Parain (Projekat RDC10), prema Prostornom planu Republike Srbije ova ruta je predviena za autoput E-761 koji prati glavni put M-5 i povezuje istone delove Srbije sa E-75 autoputem (Koridor X). E-761 je deo glavne regionalne transportne mree i povezuje Tursku - Bugarsku - Srbiju - Bosnu i Hercegovinu - Hvatsku. E761 povezuje regionalne aerodrome Sofija - Ni - Sarajevo - sa Jadranskim morem (Hvatska). Ukupna duina ove deonice je oko 95 km i neophodno je napraviti Generalni projekat za pun profil autoputa. Procenjena vrednost trokova investicije je 670 miliona evra. Novi Sad - Ruma - abac - Loznica (projekat RDB12) - Magistralni put M21 od Novog Sada do crnogorske granice povezuje E75 sa Novim Sadom preko zapadne Srbije do Crne Gore, pa sa Jadranskim morem. Prelazi E70 blizu grada Rume, M19 magistralnu saobraajnicu blizu grada apca, M4 magistralni put blizu Valjeva i M5 nagistralni put blizu grada Poege. Ukupna duina M21 puta u projektu je oko 203 km. Alternativna deonica abac - Loznica je 55 km, a Loznica - Mali Zvornik je 23km. Novi Sad - Ruma - abac - Loznica je ruta koja povezuje Novi Sad i Vojvodinu sa zapadnim delovima zemlje pratei glavne puteve M-21 i M-19. Procenjen je veoma visok nivo saobraaja posebno na Deonici abac - Ruma i na njoj je predvien pun profil autoputa. Na drugim deonicama predvien je put sa dve trake. Ukupna duina ove deonice je oko 120 km. Tehnika dokumentacija je u fazi zavrnog generalnog projekta i studije izvodljivosti. Sledei korak je priprema idejnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 200 miliona evra. Maarska granica - Kikinda - Zrenjanin - Panevo - Kovin (Projekat RDC13) - Prema prostornom planu Republike Srbije ova ruta je predviena kao magistralni put (dvotrani put) sa idejom da se ukljue rute Temivar - Vrac - Beograd - Podgorica - Bar - Bari u pan-evropskim koridorima. Ukupna duina ove deonice je 204,2 km. Tehnika dokumentacija je u fazi zavrnog i pregledanog generalnog projekta. Procenjena vrednost trokova investicije je 220 miliona evra.

7. Zakljuak
Kroz uraenu analizu, jasno se nameu pojedini zakljuci. Iako je Srbija na strateki vanom poloaju, potrebno je dosta ulaganja u postojeu infrastrukturu, kako bi se dovela u stanje koje 23

zahtevaju evropski standardi i evropski putnici. Sigurno je to da nai prioritetni putevi E70 i E75, kao osnovni pravci kretanja putnika kroz Srbiju, nisu u reprezentativnom stanju, te su dalje studije a nakon njih i dalja ulaganja teak ali ne i neostvariv zadatak, koji Srbiju eka u blioj i daljoj budunosti. tavie, napravljen je veliki pomak savetovanjem sa evropskim strunjacima i analizom postojeeg stanja, kao i izradom planova za rekonstrukciju postojee i izradu nove putne mree. Generalni Master Plan nema smisla ukoliko se ne implementira, prema tome, moraju se uspostaviti zakonodavne procedure i institucionalni aranmani kako bi se osiguralo korektno praenje sprovoenja Master plana, kontinuirano auriranje, unapreenje i nadgledanje njegove realizacije kako bi se obezbedila kompatibilnost sa raspoloivim finansijskim izvorima. Sledei korak u razvoju putne mree Srbije treba da bude otvaranje novog investicionog ciklusa jer u Srbiji od kraja prolog veka nije bilo veih investicija u sistem transporta, a posebno ne u putnu mreu.

8. Literatura:
1. Ministarstvo za infrastrukturu Republike Srbije: http://www.mi.gov.rs/ 24

2. Vikipedija, slobodna enciklopedija: http://sr.wikipedia.org/ 3. Fond za razvoj ekonomske nauke: http://www.fren.org.rs/ 4. Republiki zavod za statistiku: www.stat.gov.rs 5. Road Maintenance Management - Concepts and Systems (1998), autori: Robinson, Danielson, Snaith 6. The Geography of Transport Systems, autori: Rodrigue J.P.,Comtos C., Stock B. 7. OICA, The International Organization of Motor Vehicle Manufacturers: www.oica.net

25

You might also like