P. 1
Oslobođenje [broj 23533, 21.6.2012]

Oslobođenje [broj 23533, 21.6.2012]

|Views: 213|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jun 21, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/07/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 21. 6. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.533

Rekonstrukcija federalne vlasti

BUDIMIROVU I KEBINU OSTAVKU

NOVA KOALICIJA ZATRA@ILA

2-3. strana

Sulejman Tihi}

SINDIKALNI PREDSTAVNICI @ELJEZNI^ARA ZABRINUTI

RADON^I] LA@E I MAJKAMA SREBRENICE
4-5. strana

Ukidanje me|unarodnih linija
7. strana

ODLUKA O NOVOM VOZNOM REDU TREBALA BI DA STUPI NA SNAGU U PRVOJ POLOVICI DECEMBRA, KADA SE MIJENJA RED VO@NJE NA NIVOU EVROPE
U Zagrebu danas otkrivanje spomenika

Godi{nji izvje{taj SAD-a o trgovini ljudima

NEMA SVODNIKA U ZATVORIMA BiH
8. strana

25.000 Bo{njaka sudjelovalo je u postrojbama vojske i policije, 1.100 polo`ilo `ivot
15. strana

HRVATSKA ZAHVALNOST BO[NJACIMA

Foto: [aban SULTANOVIC

DANAS PRILOG

U @I@I
Borba za fotelje

2

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVA KOAL BUDIMIROVU I K
Rekonstrukcija federalne vlasti
Predsjednik i potpredsjednik FBiH ju~er dobili pismo 55 federalnih poslanika SDP-a, dva HDZ-a i SBB-a, kojim tra`e da njih dvojica podnesu ostavke
Parlamentarna ve}ina u nastanku koju ~ine SDPBiH i njihovi novi koalicioni partneri SBB, HDZBiH i HDZ 1990, podnijela je ju~er jo{ jedan zahtjev kojim `eli sebi osigurati nove polo`aje, odnosno smijeniti kadrove SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak. Nakon vanredne sjednice Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, pismeno je zatra`ena i ostavka predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH @ivka Budimira i Mirsada Kebe. @ivko Budimir, predsjednik FBiH, ju~er je nastavio razgovore koje od ponedjeljka vodi sa doma}im i stranim zvani~nicima o aktuelnoj politi~koj situaciji u Federaciji. Tako se susreo sa ambasadoricom Njema~ke u BiH Ulrike Marijom Knotz i ambasadorom Turske u BiH Ahmetom Yildizom. Iz Budimirovog ureda je saop{teno da je on u oba susreta istakao va`nost za{tite interesa naroda i gra|ana u FBiH i naglasio kako }e isklju~ivo u tom svjetlu, kao i do sada, koristiti svoje ustavne ovlasti. Sjednica Kolegija Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH jo{ nije zakazana te je termin vanredne sjednice ovog doma, koju su u ponedjeljak zatra`ili poslanici nove federalne koalicije radi “situacije koja mo`e biti veoma zna~ajna za doga|aje i procese u Federaciji” , jo{ nepoznat. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Denis Zvizdi} kazao je za Oslobo|enje da }e on na osnovu pomenutog zahtjeva postupiti u skladu sa Poslovnikom Predstavni~kog doma. - Mogu ponoviti da }u se u vezi sa zahtjevom za odr`avanjem vanredne sjednice pona{ati isklju~ivo u skladu sa odredbama Poslovnika o radu Predstavni~kog doma koji u svom ~lanu 98. jasno propisuje nadle`nost predsjedavaju}eg da mo`e sazvati vanrednu sjednicu na zahtjev vi{e od 20 zastupnika u rasponu od 14 dana. O datumu odr`avanja te sjednice, kad je zaka`em, bit }e pravovremeno informirana i javnost i zastupnici, kazao je Zvizdi}. Kolegij Predstavni~kog doma }e, prema njegovim rije~ima, mo`da zasjedati u vezi sa ta~kama dnevnog

Mostar: Prekr{en koalicijski sporazum

Zbog Bo{njaka puca ljubav HDZ-ova
HDZBiH je, kite}i se borbom za nacionalne interese, odlu~io hrvatsku poziciju podrediti interesima pojedinaca iz svojih redova i u tome je na{ao partnere u politi~kim subjektima koji snose najve}u odgovornost za protuustavni kaos koji vlada u BiH, saop}eno je ju~er iz HDZ-a 1990
Imenovanje Rade Bo{njaka, visokorangiranog du`nosnika HDZa BiH, za ravnatelja Zavoda zdravstvenoga osiguranja Hercegova~ko-neretvanske `upanije, uzdrmalo je odnose dva HDZ-a u ovoj `upaniji. Naime, nakon {to je Vlada HN@-a objavila da je Bo{njak imenovan ravnateljem `upanijskog ZZO-a, iz @O HDZ-a 1990 HN@-a su izdali priop}enje kako }e pokrenuti inicijativu redefiniranja odnosa dviju stranaka na svim razinama. me|unarodne zajednice, navodi se u priop}enju. Iz HDZ-a 1990 navode i kako su inicirali i aktivno sudjelovali u reafirmiranju Hrvatskoga narodnog sabora, krovne institucije hrvatskog naroda u BiH. - Samim tim, smatramo obvezuju}im sve zaklju~ke dogovorene na zasjedanjima tijela ove institucije, bez obzira na to jesu li oni na {tetu ili korist nas kao stranke. Iz tog razloga ne dopu{tamo da HNS postane samo fasada i predstava za javnost, kako bi se ispod povr{ine mogle raditi aktivnosti zadovoljavanja ne~ijih osobnih i partikularnih interesa. Dogovor oko na~ela politi~kog djelovanja hrvatskog naroda u BiH nikada ne smije biti ba~en u drugi plan, zbog bilo ~ijih interesa. HDZBiH je pri prvoj ve}oj prigodi, kite}i se borbom za nacionalne interese, odlu~io hrvatsku poziciju podrediti interesima pojedinaca iz svojih redova i u tome je na{ao partnere u politi~kim subjektima koji snose najve}u odgovornost za protuustavni kaos koji vlada u BiH. HDZ 1990 u tome ne}e i ne `eli sudjelovati, isti~e se u priop}enju.

Poslovni~ki rok
Kako Oslobo|enje saznaje, u pismima sa~injenim bez uobi~ajene forme, u kabinete predsjednika i potpredsjednika Federacije stiglo je 55 potpisa federalnih poslanika SDP-a BiH, dva HDZa i SBB-a koji tra`e da Budimir i Kebo podnesu ostavku, te tako ispo{tuju volju demokratske ve}ine. Koje poteze }e povu}i Budimir i Kebo, jo{ je nepoznato.

SDP i Lijanovi}i
- Zbog grubog kr{enja koalicijskoga sporazuma, od HDZ-a BiH, kao i na~ela potpisanih u sporazumu dviju stranaka na `upanijskoj razini, te odustajanja od zaklju~aka dogovorenih na tijelima HNS-a, kao i zbog ~injenice da HDZBiH u posljednjem periodu osje}a ve}u privr`enost i lojalnost bo{nja~kim nacionalnim strankama, poput SDP-a, i probo{nja~kim strankama, poput stranke Lijanovi}a, @O HDZ 1990 HN@-a je donio odluku da }e pokrenuti inicijativu redefiniranja odnosa dviju stranaka na svim razinama, stoji u priop}enju koje potpisuje Marinko Petri}, predsjednik @O HDZ-a 1990 u HN@-u. Iz HDZ-a 1990 isti~u kako su prije dvije godine odbili sudjelovati u platforma{koj vlasti, te nelegitimnom ustroju vlasti na svim razinama. - Time smo dokazali da pozicioniranje na{ih kadrova nije prioritet, nego nam je prioritet nala`enje dugoro~nog i trajnog rje{enja hrvatskog pitanja u BiH. Tim ~inom smo pokrenuli cijeli niz okolnosti i doga|aja koji su doveli do toga da se prvi put jasno i otvoreno govori o svim pozicijama hrvatskoga naroda u BiH, sustavnoj degradaciji na{e konstitutivnosti, na{av{i sugovornike ne samo unutar BiH nego i unutar cijele

Had`i}: Narednih dana }emo znati mo`e li se napraviti rekonstrukcija vlasti
Potpredsjednik SDP-a BiH Damir Had`i} izjavio je ju~er da jo{ ne mo`e komentarisati prelazak aktuelnog ministra prostornog ure|enja FBiH Desnice Radivojevi}a iz SDA u SDP jer je ta informacija jo{ na nivou {pekulacija. - Ukoliko takvo ne{to bude objelodanjeno, tada }u i komentarisati. Najva`nije je da se moraju stvoriti svi potrebni preduslovi za rekonstrukciju vlasti u BiH, kao i u FBiH. Siguran sam da }emo u narednih nekoliko dana znati mo`emo li taj posao uraditi ili ne. Ako ga mo`emo uraditi, onda }e to biti izraz volje nove parlamentarne ve}ine, a ukoliko to ne bude slu~aj, evidentno }emo se na}i u dubokoj krizi vlasti koja ne odgovara nikome ni BiH, a ni Federaciji, kazao je ju~er Had`i}. E. G.

Nacionalni i ostali interesi
@O HDZ 1990 }e, tako|er, pokrenuti inicijativu preispitivanja odgovornosti i unutar svojih redova, navodi se, “~ime }emo pokazati svojim bira~ima da ne}emo bje`ati i skrivati se i od svoje odgovornosti” . - Hrvatskom narodu je u ovom trenutku potrebno jedinstvo po svim zna~ajnim pitanjima u BiH i poru~ujemo da }emo stati na put svakome onome tko borbu za nacionalne interese stavlja u drugi plan, iza nekih osobnih probitaka, zaklju~uje se u priop}enju. Ju~er nije bilo mogu}e dobiti komentar od Rade Bo{njaka.
J. GUDELJ

V I J E S T I

DELEGACIJA VOJSKE SLOVENIJE POSJETILA OSBiH

Pomo} BiH na putu u NATO
- Slove ni ja, kao ze mlja ~la ni ca NATO-a, izni mno po{tuje sve napore koje je BiH ulo`ila u proteklom pe ri odu i za dovo ljan sam sa ra dnjom dvi je voj ske, na gla sio je na ~el nik Ge ne ral {ta ba Voj ske Slove ni je general Dobran Bo`i~, kojeg je u sklopu dvodnevne po sje te Mi nis tar stvu od bra ne i Oru `a nim snagama Bosne i Hercegovine, ju~er primio na~elnik Zajedni~kog {taba OSBiH general-pukovnik Mila din Mi loj ~i}. Najvi{i vojni du`nosnici dvije zemlje, izme|u osta log, na gla si li su da }e Voj ska Slove ni je i ubu du }e pru`ati podr{ku i pomo} u osposobljavanju pripa dni ka OSBiH, te da }e nas tavi ti sa ra dnju, raz mjenu iskustava i {kolovanje u primjeni NATO-standar da. - Organizacijsko-formacijska struktura jedinica OSBiH zaslu`uje sve pohvale i veoma je bliska strukturi Vojske Republike Slovenije, ka zao je na~elnik general{taba Vojske Slovenije, naglasiv{i da njegova zemlja ima dobra iskustva na putu u NATO, {to mo`e olak{ati put i BiH prema punopravnom ~lanstvu u NATO.

General-pukovnik Miloj~i} naglasio je da je on u General{tabu Slovenije boravio u novembru pro{le godine, te da se radi o uzvratnoj posjeti. - U po slje dnjih pet go di na u cen tri ma za obu ku u Slove ni ji u pro sje ku je go di {nje edu ci ra no vi {e od 30 pri pa dni ka Oru`anih snaga BiH i to je trend ko ji je u po ras tu. [to se ti ~e raz mje ne is kus tava, dru go va `no pi ta nje je uspos tav ljan je sa ra dnje izme|u Prve brigade slovena~ke vojske i [este briga de OSBiH. Pri pa dni ci je dne i dru ge ko man de se po sje }u ju i or ga ni zu ju spor tska ta kmi ~e nja i za je dni ~ku obu ku, od ~e ga ima mo izu ze tnu ko rist, na gla sio je Mi loj ~i}.
Z. \.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

U @I@I

3

LICIJA ZATRA@ILA KEBINU OSTAVKU
Predsjednik FBiH sa ambasadorom Yildizom Faksimil zahtjeva federalnih poslanika

Predsjedni{tvo SDA: Sprije~iti nezakonite smjene
Predsjedni{tvo Stranke demokratske akcije (SDA) je zabrinuto zbog aktuelne krize izazvane neodgovornim pona{anjem SDP-a BiH i podr`ava aktivnosti rukovodstva stranke u pravcu spre~avanja daljnjih nezakonitih i neustavnih smjena. - Opredijeljeni smo za ostvarivanje programskih ciljeva definisanih Platformom koji pribli`avaju BiH evroatlantskim strukturama. Kadrovi SDA }e i dalje odgovorno i u skladu sa zakonom obavljati svoje du`nosti, saop{teno je nakon sjednice Predsjedni{tva SDA. Predsjedni{tvo je utvrdilo i prijedlog kandidata za na~elnike i op}inska vije}a za predstoje}e lokalne izbore na teritoriju cijele dr`ave.

dnice. Tad }emo znati kako }emo reagirati. Na{a ideja je vlada narodnog jedinstva koju bi ~inili predstavnici svih parlamentarnih stranaka i jo{ ~ekamo reakcije na tu ideju. Ako to pro|e mo`da ne bude inicijative za smjenu sada{nje vlade. Poslanici NS Radom za boljitak nisu ni za niti protiv i mi smo suzdr`ani i mislimo da nije vrijeme za smjene bez dogovora, kazao je Ivankovi}. Slavica Josipovi} iz HDZ-a 1990 ka`e da postoji mogu}nost za tra`enje vanredne sjednice Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH 26. juna.

reda predvi|enim za redovnu sjednicu Predstavni~kog doma zakazanu za 26. i 27. juni.

Rasplet do kraja juna
- Mi o~ekujemo rasplet svega do konca mjeseca, kazala je Josipovi}. Klub poslanika SDA jo{ nije zauzeo stajali{te vezano za sva de{avanja oko novih koaliranja i zahtjeva za rekonstrukcijom vlasti. - Od kada je nastala, po meni, jedna te{ka i nepotrebna politi~ka kriza, u novonastalim politi~kim turbulencijama i okolnostima od po~etka mjeseca, na{ klub poslanika nije imao sjednicu. Ima}emo sjednicu najvjerovatnije u ponedjeljak, 25. juna, gdje }emo se pripremati za redovnu sjednicu. Pretpostavljam da }emo tad otvoriti i razgovor o ovim okolnostima, kazao je Jasmin Duvnjak, zamjenik predsjednika Kluba federalnih poslanika SDA. Podsjetimo da je SDPBiH 1. juna u{ao u koaliciju sa SBB-om, a potom i sa HDZ-om BiH. Time je SDP raskinuo dotada{nju koaliciju Platforme koju su ~inili SDPBiH, SDA, HSP i NS Radom za boljitak, okupljeni nakon op{tih izbora 2010. godine.
M. \UROVI] RUKAVINA

Nova politi~ka okolnost
- Predsjedavaju}i Zvizdi} se dosad nije oglasio po zahtjevu SDP-a za sazivanje vanredne sjednice. Da li }e to uraditi u narednih pet dana, ne znam. Jo{ nema zvani~nog zahtjeva za sjednicu Kolegija Doma kako bi se i Kolegij odredio po zahtjevu. Mi }emo svakako iskoristiti poslovni~ku mogu}nost da 26. juna, kad je zakazana redovna sjednica, zatra`imo odr`avanje vanredne sjednice. Mi imamo novu politi~ku okolnost, a to je da je sazvana redovna sjednica za koju je Kolegij utvrdio dnevni red, a u me|uvremenu se desila promjena parlamentarne ve}ine, kazao je Jasenko Selimovi}, {ef Kluba poslanika SDP-a u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Zvizdi} pak ka`e da su vanredna i redovna sjednica dvije potpuno razdvojene stvari, te da }e on kao legalista uraditi ono {to je propisano Poslovnikom.

- Redovno zasjedanje se ne mo`e pretvoriti u vanredno zasjedanje. Pozivam sve koji u~estvuju u ovom procesu da se vratimo u procedure i odrednice koje su jasno propisane Poslovnikom o radu Predstavni~kog doma. Sve }e se

desiti, ali isklju~ivo po Poslovniku. Ne}u dozvoliti kr{enje Poslovnika, ka`e Zvizdi}. On podsje}a da za vanredno zasjedanje mora biti poslan poseban poziv i da mora imati poseban dnevni red.

[ef Kluba Poslanika NS Radom za boljitak Vlado Ivankovi} ka`e da jo{ nema nikakvu informaciju o vanrednoj sjednici, pa ~ak ni to da li su sakupljeni potpisi, te da ga niko nije kontaktirao. - Ima jo{ tjedan do redovite sje-

BAKIR IZETBEGOVI] U BKC-u

BEVANDA - ARMITAGE

ZLATKO LAGUMD@IJA

Samo SDA mo`e uraditi pozitivne pomake
U organizaciji Kantonalnog odbora SDA Sarajevo sino} je u sali Bosanskog kulturnog centra odr`ana tribina pod nazivom “Odgovori SDA na aktuelna pitanja”. Gost tribine Bakir Izetbegovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i ~lan Predsjedni{tva SDA BiH govorio je o politi~koj situaciji u BiH i njenom okru`enju a potom je odgovarao na brojna pitanja simpatizera i ~lanova SDA kao i brojnih gra|ana. Ovom prilikom Bakir Izetbegovi} je naglasio da }e se SDA uvijek zalagati za pobolj{anje situacije u svim sferama `ivota, iako nekima odgovara odr`avanje statusa quo i proizvo|enje politi~kih kriza u zemlji. Izetbegovi} je jo{ jednom potcrtao da je trud i anga`man svih SDA-ovih kadrova, zastupnika i ministara svijetla ta~aka u dana{njem politi~kom stanju ta da sami ne}e oti}i sa svojih pozicija koje im zasigurno nije dao SDP, nego su one proiza{le iz volje naroda.

Posebno je naglasio da }e SDA i u budu}nosti braniti interese dr`ave BiH i njenog naroda - Bo{njaka, na prvom mjestu, te da ne}e dozvoliti da narod predstavljaju osobe koje nisu njeni autenti~ni predstavnici i da SDA nikada ne}e dozvoliti podjelu zemlje, tre}i entitet, ru{enje dr`avnih institucija niti nezakonitu rasprodaju dr`avnih kompanija i prirodnih resursa. Izetbegovi} je posebno naglasio da sve pozitivne pomake i promjene mo`e u~initi jedino SDA “koja se vratila svojim idealima i koja je postala gravitaciono polje za sve patriote u BiH”. Na samom po~etku tribine prisutnima se obratio dr. Denis Zvizdi}, predsjednik KO SDA Sarajevo.

Novi aran`man sa Svjetskom bankom
Predsjedatelj Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda sastao se ju~er u Sarajevu s direktoricom i regionalnom koordinatoricom Svjetske banke za zemlje jugoisto~ne Evrope, regije Evrope i centralne Azije Jane Armitage i upoznao je o prioritetnim aktivnostima i reformama koje se provode u BiH, javlja Fena. Armitage je ka zala da }e Svjetska banka u sljede}em razdoblju osigurati sredstva od 200 miliona ameri~kih dolara za programe pomo}i za javnu potro{nju u BiH, ali pod uslovom da se dogovori novi aran`man s MMF-om.

Tri susreta
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija primio je ju~er ambasadora Republike Italije u BiH Raimonda de Cardonu i generalnog sekretara nevladine organizacije Zajednica Sant’Egidio Alberta Quattruccia, a u opro{tajnu posjetu apostolskog nuncija u BiH Alessandra D’Errica. Tema razgovora Lagumd`ije sa ambasadorom De Cardonom i generalnim sekretarom Quattruccijem bila je organizacija Me|unarodnog susreta za mir od 9. do 11. septembra u Sarajevu, uz o~ekivano u~e{}e velikog broja vjerskih i politi~kih lidera iz cijelog svijeta, prenijela je Fena.

4

INTERVJU

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Tra`i}emo da budu napravljene promjene u pogledu objektivnog procesuiranja ratnih zlo~ina, ali i promjene koje se odnose na rad Suda i Tu`ila{tva BiH

Sulejman predsjedn

i ma
[ta se dogodilo sa strankama Platforme?
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

Lagumd`ijina (ne)ispunjena
takvu pri~u i koji mu vjeruju... to prolazi. Evo, postavlja se pitanje kako mu gospoda iz HDZ-ova mogu vjerovati? Svi jako dobro znaju koliko je SDA, sve vrijeme pregovora o uspostavi vlasti, bila za to da HDZ-ovi budu njezin dio. Sada HDZ-ovi vjeruju SDPu, a ne vjeruju nama. • [ta je s Platformom? - Mi se dr`imo programskih ciljeva koji su uspostavljeni u Platformi, koje smo dogovorili i potpisali i nemamo namjeru da odustajemo. Mislim da je to dobro za gra|ane BiH. • Milorad Dodik je najavio da }e u Bruxellesu, gdje }e prezentirati stavove RS-a o presudi Sejdi} - Finci, postaviti pitanje za{to Federacija ko~i isplatu presuda donesenih o indirektnim porezima te za{to nije ispunjavala obaveze po stand by aran`manu s MMF-om. Jeste li u kontaktu s Dodikom? - Nisam. Nakon izjava da podr`a va zah tjev pred sje dni ka SDP-a, nismo kontaktirali. Siguran sam da njemu ova politika SDP-a odgovara zato {to slabi bh. front, a on SDP-u mo`e postavljati ultimatume koje }e SDP bez pogovora prihvatati jer je poru{io sve mostove iza sebe. Najnoviji primjer je fiskalni okvir za finansiranje institucija BiH za 2015. godinu. Podatak da je pove}anje sredstava za dr`avne institucije, tj. dr`avu, u 2015. samo 30 miliona pokazuje da Dodik mo`e da radi {ta ho}e i da Lagumd`ija niti `eli, niti ima snage da mu se odupre. Mi smo mislili da je pristajanje na zamrzavanje bud`eta BiH za tri godine mo`da

Igor Radoji~i},
predsjednik Narodne skup{tine RS-a

DOBAR LO[

ZAO

• Gospodine Tihi}u, prili~na je konfuzija: ko vlada, ko je u opoziciji? - U ovom periodu maltene smo svi na odre|en na~in i vlada ju }e i di je lom opo zi ci one stranke, ili na prelazu iz vladaju}ih u opozicione, odnosno opozicionih u vladaju}e. • Osim SDP-a BiH, koji je u svakoj opciji vlada? - Bosna je zemlja apsurda, pa je sve mogu}e. Ono {to je samo prije nekoliko mjeseci za SDP bilo neprihvatljivo, danas je prihvatljivo.

no {ta je sa ispunjenjem obe}a nja? - Ako gledamo {ta je obe}ao gra|anima na izborima, gotovo ni{ta nije ispunio. Dr`ava za ~ovjeka, dvije godine nakon izborne pobjede, daleko je manje dr`ava, a ne znamo gdje je tu ~ovjek uop}e. Sli~no je i sa drugim njegovim parolama i obe}anjima plasiranim tokom izborne kampanje. • Da, ali je bio lider Platforme?

AHMET YILDIZ
Ambasador Republike Turske Ahmet Yildiz, gostuju}i na Tribini VKBI-ja, naglasio je podr{ku koju njegova zemlja pru`a ja~anju dr`ave Bosne i Hercegovine. Turska }e pomo}i da BiH zauzme zaslu`eno mjesto u me|unarodnim organizacijama, kao i u o~uvanju mira i blagostanja u okvirima Dejtonskog sporazuma.

Dvostruki ar{ini
• Kako to obja{njavate? - Na`alost, situacija u Bosni i Hercegovini se uslo`njava, a to je posljedica jedne nerazumne, neodgovorne odluke SDP-a o raskidu koalicije, ne samo sa SDA ve} i drugim strankama Platforme. • Oprostite, nije ba{ najjasnije: znaju li ostale stranke Platforme da je SDP i s njima raskinuo koaliciju? Gospodin Juri{i} ka`e da HSP o tome nije obavije{ten, a gospodin Ivankovi} Lijanovi} je dobio novu ponudu? - To je sve stvar dvostrukog morala SDP-a. Lagumd`ija istovremeno pravi ugovor o koaliciji sa HDZ-om koji isklju~uje HSP i Radom za boljitak, a SDP opet Boljitku i HSP-u ka`e da je s njima i dalje u koaliciji. To je ta dvoli~nost. • Ho }e te re }i da go spo din La gu md`i ja svi ma obe }a va,

SRPSKI NARODNI POKRET
Nevladina organizacija iz Banje Luke Srpski narodni pokret Izbor je na{ nastavila je veli~ati ratnog zlo~inca Radovana Karad`i}a. Tako je u utorak po ovom gradu izlijepila plakate s Karad`i}evim likom i ~estitkom povodom njegovog ro|endana, ~ime je upu}ena jo{ jedna provokacija `rtvama.

RADON^I] Jednom takvom ~ovjeku, takve naravi, takvog karaktera dati da vodi jedno takvo odgovorno ministarstvo - to je ~ista ludost. Vidite li {ta on u medijima radi, kako se ophodi prema ljudima, uni{tava im `ivote i porodice?
- Da, bio je lider Platforme, a sada poku{ava da bude lider neke druge parlamentarne ve}ine i da njome vlada kao SDP-om! To je ustvari jedina konstanta, sve drugo je promjenjivo. Kada se pravila Platforma, Lagumd`ija je kategori~ki bio protiv HDZ-a BiH, a nekako je mogao progutati HDZ 1990, pa kada HDZ 1990 nije nasjeo na tu pri~u, onda je, da tako ka`em, izbacio oba HDZa. E, sad su HDZ-ovi dobri. Dokle god ima onih koji prihvataju

MOSTARSKI HULIGANI
Svoj bijes zbog ispadanja nogometne reprezentacije Hrvatske sa Eura u Poljskoj i Ukrajini hrvatski huligani su iskalili na ulicama Mostara. Epilog navija~kog divljanja je sedam uhi}enih huligana, o{te}eni prometni znakovi i uni{teno autobusko stajali{te.

Dr`ava za ~ovjeka, dvije godine nakon iz
VIJEST U OBJEKTIVU
Foto: Muhamed TUNOVI]

ENVER HAD@IOMERSPAHI]
Na Samitu IncrediblEurope u Be~u, Enveru Had`iomerspahi}u i projektu Ars Aevi dodijeljena je Brainswork nagrada Make a Difference za `ivotno djelo. Izuzetan trud koji je Had`iomerspahi} ulo`io u stvaranje i o~uvanje kolekcije svjetskih umjetni~kih djela u Sarajevu, u okviru projekta Ars Aevi, do`ivio je jo{ jedno me|unarodno priznanje.

Centar za djecu prosjake
Udru`enje gra|ana Pomirenje Zenica obilje`ilo je prvi ro|endan Dnevnog centra i prihvatne stanice za visokorizi~nu populaciju djece sklone prosja~enju. Kroz centar je u prvoj godini rada pro{lo 150 djece, a trenutno ima 50 stalnih korisnika koji, osim porodi~ne skrbi, imaju i mogu}nost da se {koluju. Formirano je pripremno odjeljenje za djecu koja nikada nisu bila upisana u {kolu, uzrasta od devet do 15 godina. Ove godine je devetoro djece zavr{ilo prvi ra zred tokom vanrednog {kolovanja.
Mi. D.

VIJEST U

BROJU

ljudi u BiH je interno raseljeno, a vi{e od polovine izbjeglih i raseljenih jo{ se nije vratilo u svoje domove.

1.000.000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

INTERVJU

5

Radon~i} la`e ajkama Srebrenice
obe}anja Kome vjeruju Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}?
da on koristi neodlu~nost i pasivnu poziciju me|unarodne zajednice koja ne `eli da se mije{a, pa ~ak ni da komentari{e. • Istoga dana kada je potpisana koalicija SBB - SDP, Naser Keljmendi dospio je na crnu listu koju je potpisao ameri~ki predsjednik Barack Obama. Tako je nekrunisani kralj droge na Balkanu prestao biti lokalni problem, a istovremeno je Radon~i}, koji ne krije prijateljstvo s njim, postao kandidat za ministra sigurnosti BiH. Jeste li bili iznena|eni razvojem doga|aja? - Bez obzira na to koliko se dalo naslutiti da SDP ide u tom pravcu, ~ak i za vrijeme postojanja na{e koalicije i dobrih odnosa SDP je uvijek igrao dvostruku igru sa SBB-om. Ali, ja jednostavno nisam mogao vjerovati da }e neko koga sam smatrao Bosancem i u ~iju opredijeljenost za BiH nisam sumnjao, u}i u jednu takvu koaliciju i takve pozicije ponuditi osobama koje u najmanju ruku nisu prikladne. • Vi ste o~ekiva li da La gu md`ija, nakon crne lis te i Keljmendija, promijeni mi{ljenje? - Ja nikako ne mogu razumjeti ovakvo pona{anje gospodina Lagumd`ije i {ta se iza ovoga krije, za{to se on ovako pona{a. [to se ti~e Radon~i}a, od njega me ni{ta ne iznena|uje. Pa svi zna-

Tihi}, ik SDA

Ipak u Bruxellesu
mo {ta je on sve radio, kako se pona{ao, kako se odnosio prema ljudima s kojima je danas bio prijatelj, sutra neprijatelj. Zar nije dovoljna ~injenica da on javno, u Srebrenici - na svetom mestu - kako on ka`e, la`e majkama Srebrenice? Pred svima je tamo rekao da SBB ne}e podr`ati bud`et. Pa je onda rekao: “SDP bud`etom poku{ava disciplinirati SDA i nudi nama pozicije u Vije}u ministara: ovdje `elim da ka`em da ja to ne}u prihvatiti.” • Zanimljivo: ne samo da je prihvatio ve} je nakon toga tvrdio da ste Vi njemu nudili da za-

Ko su Bo{njaci u najavljenom Vije}u ministara?
bijete no` u le|a Lagumd`iji? - ^uo sam. To je naravno ~ista la` i mi smo to demantirali. Stav SDA je odavno poznat i jasan: mi nismo imali namjeru praviti nikakve sporazume sa SBB-om. Ni{ta se nije promijenilo zbog ~ega bih ja njemu bilo {ta nudio. Nikada, nijednog momenta, bez obzira na ponude koje sam dobijao od Dodika i ^ovi}a - nisam `elio i}i u koaliciju bez SDP-a. Po{tovao sam rezultat izbora i njihovu pobjedu. Pogotovu nismo ni pomislili da sa je dnim Ra don ~i }em ~ista ludost. Vidite li {ta on u medijima radi, kako se ophodi prema ljudima, uni{tava im `ivote i porodice? To je jedan nemilosrdan obra~un. Uveo je u dnevnu praksu ne{to {to nije svojstveno bo{nja~kom bi}u. Takvom ~ovjeku dati vlast... • Oprostite, on se izja{njava kao Bo{njak? - O~ito je da bismo realizacijom planova ove SDB koalicije, kako ju je narod ve} prozvao, mogli do}i u situaciju da se kr{i Zakon o Vije}u ministara. Zakon o Vije}u ministara ka`e da moramo ima-

bilo posljedica nepripremljenosti delegacije SDP-a, no, sada kad su to produ`ili i na 2015, sasvim je jasno da iza toga stoje neki dublji razlozi i ciljevi sa zlim namjerama po Bosnu i Hercegovinu. • Mislite da je u pitanju realizacija najave iz izborne no}i: pravljenja od Federacije Zapadne Njema~ke? - Mo`e biti, a mo`da su i neki drugi dogovori iza toga, vrijeme }e pokazati.

Dr`ava i Dayton
• Idete u Bruxelles? - Nakon du`eg razmi{ljanja, ja sam ipak odlu~io da idem, jer SDA je dr`avotvorna stranka i mi }emo uvijek raditi na onome {to je u interesu dr`ave. Istovremeno, nikada ne}emo pristati na rje{enja koja su protiv interesa dr`ave i koja su po dr`avu lo{ija od dejtonskih. • Jeste li iznena|eni {utnjom ambasadora u BiH? Jedino je gospodin Har~enko javno izrazio zabrinutost razvojem zbivanja u BiH. - Mo`da nisam toliko iznena|en, koliko sam razo~aran pona{anjem predstavnika me|unarodne zajednice i svih onih koji su do sada politiku SDA smatrali realnom i najodgovornijom. Sada {ute i uop}e ne reaguju na procese koji su {tetni po dr`avu BiH, ne samo u ovom trenutku nego i dugoro~no. • Gospodin Lagumd`ija je u vi{e navrata rekao da ima podr{ku me|unarodne zajednice za ovu svoju akciju. - Ne vjerujem da ima podr{ku me|unarodne zajednice. Mislim

AMBASADORI Mo`da nisam toliko iznena|en, koliko sam razo~aran pona{anjem predstavnika me|unarodne zajednice i svih onih koji su do sada politiku SDA smatrali realnom i najodgovornijom. Sada {ute i uop}e ne reaguju
pravimo koaliciju protiv SDP-a. To se Tihi}u ne mo`e desiti. Na`alost, Lagumd`iji se desilo. ti tri Bo{njaka, tri Hrvata, tri Srbina i jednog ministra iz ostalih. Sa ovom strukturom koja se najavljuje - mi ne bismo imali tri Bo{njaka, sude}i prema opredjeljenjima nekih ljudi, odnosno kako su se sami izja{njavali. • Nepunih 16 mjeseci smo ~ekali Vije}e ministara. Novo ~ekanje proizvodi nove {tete za BiH, a analiti~ari tvrde i daleko najve}e za Bo{njake. - [teta je ve} napravljena, samo je pitanje kolika }e biti. Odnosno, da li }e se zaustaviti ti procesi i planovi i kada }e stupiti na snagu. [to kasnije stupe, manja je {teta. Mi }emo se pona{ati u skladu sa ustavnim i zakonskim mehanizmima koji su definisali procese razrje{enja i imenovanja.

Bo{nja~ko bi}e
• Novinari su prili~no precizni u ocjenama da je ambicija Fahrudina Radon~i}a u Ministarstvu sigurnosti zapravo njegova potreba da zaustavi istrage protiv sebe i svojih poslovnih partnera? - To mo`e biti jedan od razloga. Me|utim, ~ak i da ne postoji taj razlog: jednom takvom ~ovjeku, takve naravi, takvog karaktera dati da vodi jedno takvo odgovorno ministarstvo - to je

zborne pobjede, daleko je manje dr`ava, a ne znamo gdje je tu ~ovjek
TAKORE]I... [TELA
Sindikat Grani~ne policije BiH radi za{tite pripadnika GP-a i policijskih slu`benika od sve ~e{}ih pritisaka, koji dolaze s raznih strana, odlu~io je da javno prezentira informacije do kojih je do{ao. “Ima takvih slu~ajeva u kojima se za osobe za kojima su sudovi raspisali odgovaraju}e potrage zbog prekr{aja i kaznenih djela potpuno nezakonito inter venira”, potvrdio je za Fenu potpredsjednik Sindikata GPBiH Svevlad Hoffman. On je kao primjer naveo i slu~aj koji se desio krajem pro{le godine u kojem je zatra`ena nezakonita inter vencija za prelazak osobe koja je u bazi potraga, a za koju je inter venirao ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri}.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

@UJO SVJEDO^IO NA SU\ENJU VLAHOVI]U

Metak u glavu “omiljena” metoda
Hamza @ujo ju~er je interpretirao nalaze Ilijasa Dobra~e, koji su pokazali da je ve}ina od 27 ekshumiranih osoba ubijena pucnjevima u glavu

Moon u prvoj posjeti Ora{ju
Ameri~ki ambasador u BiH Patrick S. Moon sa izaslanstvom je ju~er boravio u prvoj radnoj posjeti Op}ini Ora{je. S na~elnikom \urom Topi}em razgovarao je o ekonomskim pitanjima, inicijativama koje poduzima op}ina kako bi stvorila povoljniju poduzetni~ku klimu, kreirala nova radna mjesta i ekonomski unaprijedila sredinu, a bilo je rije~i i o problematici ove lokalne zajednice, te reformi Ustava FBiH, prenosi Fena. “Impresioniran sam odre|enim inicijativama koje poduzima Op}ina kako bi unaprijedila poslovnu aktivnost, pogotovo otvaranjem Centra za poduzetni{tvo ~ime bi standard i kvalitet `ivota na ovome podru~ju trebali biti podignuti na vi{i nivo”, kazao je novinarima Moon.

Smrt kod ve}ine od 27 osoba ekshumiranih sa razli~itih lokacija u okolini Sarajeva, nastala je usljed rana zadobijenih od vatrenog oru`ja, zaklju~ak je Hamze @uje, sudskog vje{taka, koji se u ju~era{njem nastavku su|enja Veselinu Vlahovi}u zvanom Batko, optu`enom za zlo~ine po~injene na podru~ju Sarajeva, pojavio kao svjedok Tu`ila{tva BiH.

Uzroci smrti
Hamza @ujo ju~er je interpretirao nalaze vje{taka Ilijasa Dobra~e, koji je radio ekshumacijama na Ilid`i, Miljevi}ima, Grbavici i Vracama, a koji je u me|uvremenu preminuo. Nalazi vje{taka Dobra~e pokazali su da je ve}ina od 27 ekshumiranih

osoba ubijena pucnjevima u glavu. Tako je, izme|u ostalog, vje{tak @ujo kao uzrok smrti Zvonimira Bodulovi}a prona|enog u Miljevi}ima, naveo povredu glave nastale upotrebom vatrenog oru`ja. - Metak je pro{ao kroz lijevu sljepoo~nicu, a iza{ao na desnu, kazao je @ujo dodaju}i da je kod Tahira Jahi}a, ~ije je tijelo ekshumirano iz grobnice Vranje{ na lokalitetu Ilid`e, uzrok smrti krvarenje iz rana zadobijenih iz vatrenog oru`ja. Iz grobnice na Petrova~koj krivini na Vracama ekshumirano je i identifikovano 18 osoba, me|u kojima je bio i Haris Muderizovi}. - Kod njega je utvr|eno strijelno razaranje lobanje, gornje i donje vilice. Smrt je nastupila ra-

zaranjem tkiva mozga, kazao je vje{tak @ujo.

Progon stanovni{tva
Optu`nica tereti Vlahovi}a da je, kao pripadnik paravojnih snaga takozvane Srpske Republike BiH, kasnije Republike Srpske, vr{io progon civilnog nesrpskog stanovni{tva u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kova~i}i. Vlahovi} je, navodi se dalje u optu`nici, u okviru progona na nacionalnoj, etni~koj i vjerskoj osnovi, izvr{avao ubistva, odvo|enja u ropstvo, silovanja, protupravna zatvaranja, fizi~ka i psihi~ka zlostavljanja, plja~ke, te prisilne nestanke civilnog nesrpskog stanovni{tva. Nastavak su|enja zakazan je za 4. juli. D. MOCNAJ

Veselin Vlahovi}: Suo~en sa zlodjelima

Odgo|ena rasprava o pravima branitelja
Ustavni sud FBiH razmatrao je ju~er zahtjev predsjednika FBiH @ivka Budimira za utvr|ivanje ustavnosti ~lanova 1, 2, 3, 5, 7, 9, 10. i 12. Zakona o provo|enju kontrole zakonitosti kori{tenja prava iz oblasti braniteljsko-invalidske za{tite FBiH, ali je javna rasprava u ovom predmetu odgo|ena na neodre|eno vrijeme, budu}i da je predsjednik FBiH novim podneskom pro{irio zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog akta, javlja Fena. Nakon uvodnih izlaganja strana u postupku i razmatranja novoprimljenog podneska, predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata Senjak saop}ila je da se zahtjev za utvr|ivanje ustavnosti odredbi spomenutog zakona pro{iruje na pitanje retroaktivne primjene zakona, te da se iz tih razloga rasprava odga|a, a strani u postupku daje rok od 30 dana da se izjasni u vezi s novonastalim okolnostima.

Zasjedalo Vije}e ministara BiH
Vije}e ministara BiH ovlastilo je na ju~era{njoj sjednici predsjedatelja Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevandu da potpi{e protokol izme|u Vije}a ministara BiH i Samostalnog sindikata dr`avnih i policijskih slu`benika i zaposlenika u institucijama BiH, sudskoj vlasti i javnim ustanovama BiH. Prema protokolu, osnovica za obra~un pla}e zaposlenih u institucijama BiH }e od 1. 5. do 31. 12. 2012. iznositi 475,69 KM i ne}e se smanjivati u 2013, javila je Fena. Tako|er, Vije}e ministara odlu~ilo je da Predsjedni{tvu BiH uputi prijedlog sporazuma o financiranju (projekt razvoja navodnjavanja) izme|u BiH i Me|unarodne asocijacije za razvoj, javila je Fena. Rije~ je o kreditu od 40 miliona ameri~kih dolara, od ~ega }e 19,5 miliona dolara (49 posto) biti alocirano na Federaciju BiH, a 20,5 miliona ameri~kih dolara (51 posto) na Republiku Srpsku, uz uvjete IDA, odnosno rok otplate kredita 25 godina, s pet godine grejs-perioda. Cilj projekta je unapre|enje u~inka sistema za navodnjavanje i

Osnovica za pla}e 475 KM

Utvrdili prijedlog sporazuma o zajmu izme|u BiH i EBRD-a Foto: [. SULTANOVI]

Lamaru dr`avljanstvo BiH
Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je odluku o prijemu u dr`avljanstvo BiH ko{arka{a Wrighta Zackarya Lamara, dr`avljanina SAD-a, a potencijalnog reprezentativca ko{arka{ke reprezentacije BiH.

odvodnjavanje, uklju~uju}i infrastrukturne investicije i potporu lokalnim zajednicama nadle`nim u ovoj oblasti. Vije}e ministara je utvrdilo i uputit }e Predsjedni{tvu BiH prijedlog sporazuma o zajmu izme|u BiH i Me|unarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) - Dodatno financiranje za projekt olak{anja pristupa financiranju za mala i srednja poduze}a. Iznos zajma EBRDa je 90.100.000,00 eura, od ~ega je projektima olak{anja pristupa financiranja za mala i srednja poduze}a u Federaciji BiH namijenjeno 53.924.850,00 eura, a u Republici Srpskoj 35.949.900,00 eura. Tako|er, Predsjedni{tvu BiH bi}e upu}en i prijedlog osnova za zaklju~ivanje memoranduma o razumijevanju izme|u Vije}a ministara BiH i Vlade Islamske Republike Iran o razvojnoj pomo}i. Zaklju~ivanjem memoranduma Vlada Islamske Republike Iran dodijelit }e BiH, odnosno Federaciji BiH, grant od 568.000 eura za izgradnju laboratorija Zavoda za poljoprivredu Federacije BiH.

OBILJE@EN SVJETSKI DAN IZBJEGLICA
Sedamnaest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, BiH je i dalje vode}a u svijetu po broju izbjeglica i raseljenih lica. Oko milion ljudi je interno raseljeno u BiH, a vi{e od polovine jo{ se nije vratilo u svoje domove. Od Daytona do danas zabilje`en je povratak 1,1 milion izbjeglih i raseljenih.

Ni doma ni posla
va {irom BiH, a me|u kojima su i Sarajevo, Isto~no Sarajevo, Gora`de, Mostar, Doboj... - Ovo je lijepa prilika da se sretnem sa poznatim licima s kojima sam u~estvovala u ovom projektu. Mislim da je najbolje od svega {to mo`emo da razmijenimo iskustva, ali i da idejama probudimo svijest o onima koji jo{ ne `ive u svojim domovima, rekla je Videna Cicovi}, jedna od u~esnica projekta. Ono {to je iznenadilo mnoge od prisutnih jeste ~injenica da osim ona 737.152 povratnika, koliko ih ima registrirano, postoji jo{ 17.000 koji nisu prijavljeni. A najve}i dio njih su mladi ljudi. Dakle, u pitanju su oni koji imaju potrebu za obnovom svojih domova, ali i zaposlenjem. Stoga, kroz ovaj projekt mladi su imali i mogu}nost da predstave vlastite biznis-planove, i to njih ~etrnaest. - Mi smo nevladina organizacija koja je trebala najmanje da radi, a eto nakupi se dvadeset godina na{eg rada. To ne samo da daje lo{u sliku na{e zemlje ve} je rezultat i politi~kog pritiska koji ovdje vlada. Ali, najve}i fenomen tokom svih ovih godina je spontani povratak u prijeratne domove, tokom kojeg povratnici od svojih primanja sami finansiraju obnovu domova, istakla je Mirhunisa Zuki}, predsjednica Unije za odr`ivi povratak. Povratak u domove, iz kojih su prinudno iseljeni, te obezbje|ivanje posla, ali i mogu}nosti da mla|e generacije same sebi kreiraju radna mjesta i prave biznis-planove, nai{lo je na podr{ku ne samo UNICEF-a ve} i ambasada Kraljevine [panije i Turske, delegacije EU u BiH i Yerpa. zemlje i odr`ivog povratka visoko na ljestvici prioriteta u skladu sa razvojem `ivotnih vje{tina i pokretanjem vlastitog biznisa. @elimo sprije~iti mlade da idu iz BiH. A vjerovali ili ne, veliki broj njih ni ne `eli da ide, naglasio je Toribio de Pardo Perez, ambasador Kraljevine [panije. A mladima ostaje odluka {ta nakon obrazovanja, i}i u svijet ili ostati i poku{ati graditi BiH. D. I.
Promovisali mogu}nosti za zapo{ljavanje mladih
Foto: [. SULTANOVI]

BiH i dalje vode}a u svijetu po broju izbjeglica i raseljenih lica

Fenomeni
Ju~er je u prostorijama Parlamentarne skup{tine BiH obilje`en Svjetski dan izbjeglica, u ~ijem sklopu je predstavljen projekt Promocija dobrih praksi - edukacija i zapo{ljavanje mladih u ruralnim podru~jima. Ovaj projekt je posve}en svim mladima koji su pro{li obuku u 17 grado-

Vlastiti biznis
- Bosna ima na{ kako nov~ani, tako i svaki drugi oblik podr{ke, jer je pitanje obnove

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Zajedni~ka komisija za administrativne poslove PSBiH

Protesti u Banjoj Luci
Radnici banjalu~kog dnevnog lista Fokus zbog {est neispla}enih plata i doprinosa za posljednje tri godine ju~er su sa protesta u Banjoj Luci pozvali Vladu i druge kontrolne organe u RS-u da im pomognu u rje{avanju njihovog slu~aja. Bobana Konstadinovi}, glavna urednica Fokusa, kazala je da zaposleni od Vlade RS-a koja je “svojevremeno obilato finansijski pomagala vlasnika ovog lista, a pitanje je ko je to bio Zoran [arenac ili Milorad Janjetovi}, samo tra`e da ih prime na razgovor i utvrde ko je odgovoran za finansijski kolaps ove novine, {to se do sada nije dogodilo”. Na proteste su ju~er iza{li i ~lanovi Udru`enja malih akcionara RS-a. “Politika koju vodi ova vlast dovela je RS u katastrofalno stanje i ovo {to se radi na kraju }e zavr{iti kao genocid nad cijelim narodom”, poru~io je Ognjen Jugovi}, sekretar Udru`enja. Prema njegovim rije~ima “tajkunska privatizacija koja je izvr{ena uz saglasnost vlasti uni{tila je cjelokupnu privredu RS-a, radnike istjerala na ulice, a mladim ljudima zatvorila sva vrata G. K. za budu}e zaposlenje”.

Administrativna komisija PSBiH: Prijedlog podr`ala samo dva ~lana

Foto: [. SULTANOVI]

Zadr`ali visoke plate
Protiv inicijative izjasnili su se ~lanovi iz SNSD-a Milorad @ivkovi} i Krstan Simi}, te Dragutin Rodi} (DNS), za su bili Nermina Kapetanovi} (SDA) i Zvonko Juri{i} (HSP), a Mehmed Bradari} (SDP) i Adnan Ba{i} (SBB) suzdr`ani
Inicijativa za smanjenje pla}a zastupnicima i delegatima Parlamentarne skup{tine BiH za 20 posto, koju je podnio zastupnik SDA [emsudin Mehmedovi}, odba~ena je na ju~era{njoj sjednici Zajedni~ke komisije za administrativne poslove PSBiH sa tri glasa protiv, dva za i dva suzdr`ana. Protiv inicijative izjasnili su se ~lanovi iz SNSD-a Milorad @ivkovi} i Krstan Simi}, te Dragutin Rodi} (DNS), za su bili Nermina Kapetanovi} (SDA) i Zvonko Juri{i} (HSP), a Mehmed Bradari} (SDP) i Adnan Ba{i} (SBB) suzdr`ani. KM), o kojima odluke donosi Administrativna komisija, bit }e predmet naknadne rasprave nakon {to ~etvero~lana radna grupa (Dragutin Rodi}, Borjana Kri{to - HDZBiH, Adnan Ba{i} i Krstan Simi}) sa~ine kompletnu analizu. - Dignitet zastupnika je ozbiljno naru{en, jer svaki gra|anin na ulici ka`e - to su oni sa visokim primanjima, koji ne rade ni{ta. I doista, efekti rada zastupnika, odnosno Parlamenta BiH su nezadovoljavaju}i. Pla}e su ve} smanjene za 4,5 posto svima i dakle, ne postoji opravdanje da to nije mogu}e dok se ne izmijene odredbe Ustava BiH kada su u pitanju izabrani i imenovani zvani~nici, naglasio je Mehmedovi}. Odgovorio mu je Milorad @ivkovi}, navode}i kako je na djelu “tiho kr{enje Ustava BiH, te da ne treba zloupotrebljavati to {to neko pre}utno dopu{ta trenutne aktivnosti (smanjenje pla}a izabranim zvani~nicima)” . - Ovakve inicijative treba da se stave na razmatranje pred kraj mandata pa da oni koji imaju namjeru da budu na listama znaju za {ta se kandiduju, odnosno da li to prihvataju ili ne. Ne mo`ete o~ekivati od jednog profesora ili doktora koji }e mo`da zaraditi u svojoj profesiji vi{e da pristane biti u Parlamentu za manje novca. Nemojte tra`iti da srednjo{kolci ulaze u Parlament, poru~io je @ivkovi}. soke, slo`io se ~lan Komisije Zvonko Juri{i}, ali navodi da treba tragati za sistemskim rje{enjima kojim }e se i pla}e drugim zvani~nicima i imenovanim du`nosnicima smanjiti. - Nedopustivo je da vodstvo FERK-a ima pla}u od 7.000 KM, a odlu~uju samo o tome ho}e li biti poskupljenja struje ili ne. Sli~no je sa ~lanovima Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji primaju mjese~ne naknade mimo svojih poslova u iznosu od 3.600 KM, a imamo najave budu}eg ministra sigurnosti BiH kako }e raditi za jednu KM, istakao je Juri{i}. I u SDP-u su, tvrdi ~lan Mehmed Bradari}, spremni na smanjenja pla}a imenovanim i izabranim zvani~nicima, te opredijeljeni za A. TERZI] u{tede.

Lozan~i} kandidat za na~elnika Kaknja
Niko Lozan~i} kandidat je Hrvatske demokratske zajednice BiH za na~elnika Op}ine Kakanj. Izborni {tab Op}inske organizacije HDZ-a BiH Kakanj je na pres-konferenciji predstavio kandidate za predstoje}e lokalne izbore. - Ocjenjuju}i stanje u op}ine Kakanj, kojim nisam zadovoljan, odlu~io sam svoje usluge ponuditi Op}inskom odboru HDZ-a Kakanj, ponudiv{i da budem kandidat za op}inskog na~elnika. Dobio sam jednoglasnu podr{ku, rekao je Lozan~i}. Lista za Op}insko vije}e koju je predstavio HDZ ima 32 kandidata, a nosilac liste je predsjednik Op}inske organizacije HDZ-a BiH Kakanj Slaven Kati~i}, javlja Fena.

I do 7.000 KM
On je negodovao i za{to se stalno parlamentarci izvla~e u prvi plan, ali ne i ~lanovi Predsjedni{tva i Vije}a ministara BiH koji, tako|er, imaju visoka primanja. Da su pla}e parlamentarcima vi-

Kr{enje Ustava
Druge naknade kao {to su pau{ali poslanika (mjese~no iznose 750 KM) i pla}anje naknada za rad u ad hoc komisijama (mjese~no iznosile 498,10 KM, a od maja 475,69

Sindikalni predstavnici `eljezni~ara zabrinuti

Ukidanje me|unarodnih linija
Odluka o novom voznom redu trebala bi da stupi na snagu u prvoj polovici decembra, kada se mijenja red vo`nje na nivou Evrope
Sindikalni predstavnici `eljezni~ara iz FBiH, RS-a i Hrvatske okupili su se ju~er i organizovali konferenciju za novinare povodom najavljenog ukidanja pet linija vozova koji se pokre}u iz BiH prema susjednim zemljama, konkretno prema Zagrebu i Beogradu. Predstavnici sindikata istakli su kako imaju informaciju da su predstavnici uprave @eljeznica Hrvatske dali prijedlog za ukidanje ovih linija zbog nerentabilnosti i zbog velikih tro{kova koji proizvode velike gubitke. pravo gra|ana BiH da putuju javnim sredstvima i da imaju izlaz ka Evropi, a s obzirom na to da je Hrvatska na pragu ulaska u EU, donijeli su taj akt da bi sve gra|ane BiH izolirali da nemaju izlaza prema ovim zemljama, kazao je Mehmed Ba{i}, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata izvr{nog osoblja podru~je infrastrukture @eljeznica Federacije. Linije koje su ukinute su linije koje saobra}aju iz Sarajeva prema Zagrebu, iz Zagreba prema Sarajevu i prema Beogradu i voz koji ide iz Plo~a prema Zagrebu. Ukidaju se i vozovi prema Njema~koj, Austriji i svim zapadnim zemljama. Konferencija za novinare se ju~er odr`ala u isto vrijeme u Sarajevu, Zagrebu i u Ljubljani.

Politika jedini krivac
- Uprave se o~ito nisu mogle dogovoriti oko tro{kova i pristupile su rigoroznoj mjeri, ukidanju preko 40 vlakova diljem Evrope. Hrvatska je ostala sa 3 vlaka povezana sa zapadnom Evropom i Budimpe{tom, Slovenija isto tako. Svi ho}emo u Evropu, a re`emo granice sa Evropom, zatvaramo ih, {to, po nama, nije normalno, kazao je Sre}o Stjepi}, dopredsjednik sindikata prometnika vlakova Hrvatske. Odluka o novom voznom redu, u kojem ne bi bilo me|unarodnih

Upozoravaju da gra|anima BiH prijeti izolacija

Foto: D. ]UMUROVI]

Izolacija gra|ana
- Ovim ~inom koje su pokrenule uprave dovedeno je u pitanje

linija koje su do sad vozile, trebala bi da stupi na snagu u prvoj polovici decembra, kada se mijenja red vo`nje na nivou Evrope. Predstavnik Samostalnog sindikata saobra}ajnog transporta na @eljeznicama RS-a Mladen Katani} mi{ljenja je da se ovim potezom @eljeznice stavljaju u neku vrstu geta te kako je najvjerovatnije politika

krivac za ovo {to se de{ava. - Ne mogu da se otmem utisku da ovdje nisu mnogo ve}i lobiji sa zapada koji `ele da uni{te nas kao operatera na ovom podru~ju. Ovo se nije de{avalo prije, da neko pojedine zemlje stavlja u svojevrsnu izolaciju, da nam ukida izlaz prema svijetu, kazao je Katani}.
M. PAMUK

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Godi{nji izvje{taj SAD-a o trgovini ljudima

Nema svodnika u zatvorima BiH
cije zbog “navo|enja na prostituciju” a osudili pet po~inilaca , na kazne od {est mjeseci do tri i po godine. Ote`ava i to da zakoni nisu usagla{eni, kako na dr`avnom nivou, tako i u skladu sa me|unarodnim odnosima.

Konstituiraju}a sjednica Vlade BPK-a
Novo ime nova na Vla da Bo san sko po drinj skog kan to na (BPK), pre dvo|ena pre mi je rom Ali jom Be govi }em, odr`a la je ju ~er kon sti tu ira ju }u sjednicu. Na sjednici je usvojena odlu ka o iz mje ni po tpi sni ka tran sa kcij skog i dru gih ra ~u na, a os ta tak sje dni ce is ko ri {ten je za do govor o kandidovanju materijala za prvu sjednicu Vlade, kao i za upoznavanje o aktu el noj pro ble ma ti ci. Poseban akcent dat je jednomjese~nom protestnom okupljanju policije i zahtjevima sindikata te je odlu~eno da razgovori sa sindikatom otpo~nu sljede}e sedmice, javlja Fena. Nova Vlada }e, po rije~ima Begovi}a, raditi korek tno i jedinstveno, s posebnim senzibilitetom prema gra|anima i me|usobnoj komunikaciji.

Veliki broj dje~aka i djevoj~ica romske nacionalnosti podvrgnule su prisilnom prosja~enju kriminalne grupe, a zabilje`eno je da su djeca ve} od 12 godina `rtve trafikinga i grupnog silovanja
Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a objavilo je svoj godi{nji izvje{taj o trgovini ljudima u kojem je Bosni i Hercegovini sni`en rang sa prethodnog nivoa 1 na nivo 2. Zemlje iz prve grupe su one ~ije vlade u potpunosti ispunjavaju minimalne standarde zakona o za{titi `rtava trgovine ljudima SAD-a, dok su zemlje iz druge grupe one ~ije vlade ne ispunjavaju ove uslove. Usprkos sna`nim naporima dr`avnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i nevladinih organizacija u BiH koje su pomagale `rtvama trgovine ljudima, lideri stranaka i etni~kih skupina u protekle dvije godine nisu osigurali adekvatno finansiranje i podr{ku u borbi protiv trafikinga.

Predrasude o `rtvama
U preporukama za BiH se navodi energi~no provo|enje istraga o pojedina~nim slu~ajevima trafikinga, krivi~no gonjenje po~inilaca, usagla{avanje dr`avnih i entitetskih zakona te finansiranje NVO. Tokom godine, NVO su pru`ile pomo} 21 `rtvi trgovine ljudima, od kojih su osamnaestoro djeca. Jedna od klju~nih stvari po ovom pitanju jeste insistiranje na tome da se `rtve, posebno djeca, krivi~no ne gone po istoj osnovi kao i po~inioci trafikinga. Va`an problem je i olak{avanje i ignorisanje trgovine ljudima od policije i drugih uposlenika vlasti, odnosno, iskori{tavanje `rtava. Klju~nu ulogu imaju i predrasude spram `rtava, {to ote`ava situaciju. Osim obilje`avanja evropskog dana protiv trgovine ljudima i nastavka specijalizirane obuke u pogledu trafikinga za vojsku BiH prije njenog slanja u mirovne misije, u cilju prevencije trafikinga u BiH tako|er nije u~injeno mnogo. U izvje{taju se isti~e va`nost razvijanja senzibiliranosti dru{tva za trgovinu ljudima, pokretanje kampanja i edukacije da bi se potra`nja za komercijalnim seksualnim uslugama smanjila.
Priredila: Ajla TERZI]

Pove}ati saradnju
^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} primio je ju~er ambasadora Ma|arske u BiH Jozefa Pandura s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima izme|u BiH i Ma|arske, aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH te procesu evropskih integracija. Sagovornici su ocijenili da su odnosi dviju zemalja dobri i prijateljski, ali da bi trebalo vi{e raditi na pove}anju me|usobne ekonomske saradnje dviju zemalja, trgovinskoj razmjeni i zajedni~kim projektima u okviru evropskih investicionih fondova. Sagovornici su izrazili o~ekivanje da }e predstoje}i sastanak u Bruxellesu dati odgovore na neka od ovih pitanja.

Neusagla{eni zakoni
U izvje{taju se nagla{ava da je BiH polazna, odredi{na i tranzitna zemlja za mu{karce, `ene i djecu koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskori{tavanja i prisilnog rada u Azerbejd`anu, Sloveniji, Hrvatskoj, [paniji i drugdje. No jednako su i mlade `ene iz BiH, Ukrajine, Albanije, Srbije, sa Kosova i iz Njema~ke `rtve trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskori{tavanja. Veliki broj dje~aka i djevoj~ica romske nacionalnosti je tako|er bio podvrgnut prisilnom prosja~enju od kriminalnih grupa, pri ~emu je zabilje`eno da su djeca ve} od 12 godina `rtve trafikinga i grupnog silovanja. Vlasti u BiH se
Svakodnevna slika u BiH

ne pridr`avaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminisanje trgovine ljudima i treba imati u vidu da nije postignut zna~ajan napredak u krivi~nom gonjenju kriminalnih grupa, niti je osigurana podr{ka nevladinim organizacijama usljed manjka bud`eta. Tokom 2011. u BiH nije krivi~no gonjen niti osu|en nijedan po~inilac vezano za trgovinu ljudima, {to je porazno s obzirom na aktuelnost problema (2010. je bilo sedam, a 2009. jedanaest osu|uju}ih presuda). Nisu u~injeni konkretni koraci u procesu identifikacije i za{tite `rtava trafikinga, kao ni u sa-

radnji sa NVO koje poma`u i zbrinjavaju `rtve. Paradoks je u tome {to, iako su lokalne vlasti osudile neke od prestupnika trgovine ljudima, vlasti BiH nisu vr{ile dalju istragu, odnosno, krivi~no gonile i osudile niti jednog po~inioca. U Federaciji su osu|ena dva po~inioca djela trgovine ljudima u svrhu komercijalne seksualne eksploatacije osmero djece, od kojih su neka malodobna, i to na zatvorsku kaznu od jedne godine i tri mjeseca i dvije godine i ~etiri mjeseca. Sudovi u Br~ko distriktu su krivi~no gonili {est drugih po~inilaca djela dje~ije prostitu-

Helez i \uri} u Br~kom
Statusna pitanja demobiliziranih boraca Armija BiH i HVO-a distrikta Br~ko, koji su diskriminirani po osnovu primanja u odnosu na borce u FBiH, bila je jedna od tema razgovora predsjednika br~anske Skup{tine Esada Ati}a s federalnim ministrom za pitanja boraca i invalida Zukanom Helezom, koji je ju~er boravio u radnoj posjeti distriktu. - Razgovarali smo i o stambenoj zgradi koja se zajedni~kim sredstvima vlada Federacije i distrikta gradi za smje{taj demobiliziranih boraca, te administrativnim problemima u vezi s uredom Vlade FBiH u Br~kom koji se odnose na prostor i pla}anje. To bi trebalo identi~no rije{iti kao i s kancelarijom Vlade RS-a, da se niko ne bi osje}ao zapostavljenim, ka zao je Helez koji se sastao i sa predstavnicima udru`enja proisteklih iz rata. U Br~kom je boravila i ministrica za okolinu i turizam Vlade FBiH Branka \uri}.

Okon~an projekat Twinning u Bosni i Hercegovini

^ekaju}i investitore
U proteklih 20 mjeseci eksperti iz Francuske pomagali su BiH
Ministar komunikacija i transporta BiH Damir Had`i} odr`ao je ju~er zavr{ni seminar sa stru~njacima koje je anga`ovalo francus ko mi nis tar stvo oko li {a, odr`ivog razvoja, transporta i stambenih pitanja, a prezentirani su rezultati projekta ostvareni u oblasti izgradnje kapaciteta, pripreme i obuke uposlenika javnih preduze}a za bolje razumijevanje pravila i procedure potrebnih za kori{tenje IPA fondova. - Za nas je va`no da smo uspjeli obu~iti ljude za ono {to nam tek slijedi, a to su IPA projekti i njihovo preuzimanje te na{e kandidiranje za 2014. godinu. Oblast transporta ~ini skoro 50 posto IPA projekata za BiH i ja se nadam da }e ljudi koji rade ovaj posao u narednom periodu dati svoj maksimalni doprinos da na{a zemlja poka`e svoju spremnost i odlu~nost u realizaciji ka pi tal nih pro je ka ta, ko ji se odnose i na koridor 5c i na svu tu mre`u koju u ovom trenutku imamo. Prije svega, ovo se odnosi i na dominantno pitanje o `eljezni~kim koridorima, jer bez `eljeznice ne mo`emo o~ekivati ubrzan ekonomski razvoj BiH, kazao je Had`i}. Baza podataka uklju~ivat }e
Foto: A. KAJMOVI]

sve projekte koji su u oblasti transporta na dr`avnom i entitetskom nivou. Za mje nik {e fa De le ga ci je Evropske unije Renco Davidi kazao je da se putem projekata u ovom sektoru otvaraju mogu}nosti za privla~enje investicija te pove}anje zaposlenosti ljudi. Prema mi{ljenju Rolanda Gillesa, ambasadora Francuske u BiH, u proteklih dvadeset mjese-

ci eksperti iz Francuske pomagali su BiH putem ovog projekta vrijednog 700.000 eura, koji je finansirala Evropska unija iz sredstava Instrumenata pretpristupne pomo}i (IPA). - Projekt transportnog plana u BiH }e naravno dalje uslijediti sa svojom realizacijom i na taj na~in privu}i investitore iz Francuske i omogu}iti razvoj BiH, doE. GODINJAK dao je Gilles.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Usvojeni kriteriji za pravljenje spiska organizatora otpora

NI[TA BEZ KONTINUITETA U ODBRANI BiH
Organizatorom i pokreta~em otpora smatra se osoba koja je, na teritoriji BiH ili u inozemstvu, u~estvovala u pripremi otpora od 18. septembra ‘91. do 8. aprila ‘92, potom nastavila anga`ovanje od 8. 4. ‘92. do 23. 12. ‘95.
Komisija Vlade FBiH za verifikaciju i utvr|ivanje spiska i statusa organizatora pokreta~a otpora i dobitnika Spomenice i Medalje otpora, koju je sastavio Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH, ju~er je, saznajemo, usvojila kriterije kojima se defini{e {ta jeste i ko mo`e biti organizator otpora. biliziranju, opremanju i obu~avanju pripadnika Patriotske lige BiH (PLBiH), Zelenih beretki, Hrvatskog vije}a obrane (HVO), Hrvatskih oru`anih snaga (HOS) i jedinica i {tabova Teritorijane obrane (TOBiH), aktivnog i rezervnog sastava MUP-ova kao i samostalno organizovanih grupa i dobrovoljaca. Organizator otpora je osoba koja je organizovala nabavku (od 18. 9. ‘91. do 8. 4. ‘92) municije, naoru`anja, organizovala njihovu proizvodnju, transport i distribuciju, nabavila sredstva veze, funkcionalno ih rasporedila i obu~avala kadrove za njihovo kori{tenje, osoba koja je organizovala sanitetsku slu`bu, nabavku medicinskih i sanitetskih sredstava, ili osoba koja je darivanjem enormnog iznosa li~nih nov~anih i materijalnih sredstava doprinijela opremanju i funkcionisanju {tabova. Nadalje, organizatorom i pokreta~em otpora smatra se osoba koja je, ispunjavaju}i gornje uvjete, nastavila anga`ovanje kao pripadnik OS-a, MUP-a, jedinica i {tabova Civilne za{tite anga`irana po osnovu radne obaveze od nadle`nih organa u periodu 8. 4. ‘92. do 23. 12. ‘95. osim ukoliko je njen anga`man bio sprije~en usljed pogibije, ranjavanja, zarobljavanje, odvo|enja u logore, interniranjem u tre}u zemlju ili progla{avanjem vojno nesposobnim od nadle`nih organa.

Irfan Ljevakovi}

Pritisak na Srebreni~ane
Gra|anska inicijativa Glasa}u za Srebrenicu upozorava da su institucije entiteta RS-a po~ele da vr{e otvoren i sistematski pritisak na aktiviste i gra|ane Srebrenice nesrpske nacionalnosti, {to predstavlja otvoren i beskrupulozan napad na temeljna ljudska prava i dolazi nakon otvorenih prijetnji ministra unutra{njih poslova Stanislava ^a|e izre~enih na konferenciji za {tampu u Banjoj Luci 5. juna. - U utorak je slu`benik Policijske uprave u Srebrenici presreo na ulici jednog od na{ih aktivista i bez ikakvog obja{njenja po~eo postavljati pitanja o gra|anima BiH koji su se u protekle dvije sedmice registrovali da glasaju u Srebrenici na njegovoj i adresama drugih gra|ana Srebrenice, navodi se u saop}enju, javlja Fena. Tako|er, saop}ili su da su slu`benici policijske uprave u utorak odbili primiti zahtjev za promjenu prebivali{ta petoro mladi}a i djevojaka, rekav{i da njihov mati~ni broj nije valjan. Iz Gra|anske inicijative isti~u da je to frontalni napad na ljudska prava gra|ana nesrpske nacionalnosti i apeluju na jo{ masovniju registraciju.

PLBiH, HVO, HOS i TO
Dakle, organizatorom i pokreta~em otpora smatra se osoba koja je, na teritoriji BiH ili u inozemstvu, ilegalno ili putem institucija BiH, samostalno ili u svojstvu pripadnika ustrojenih {tabova i drugih oblika organiziranja, aktivno i uspje{no u~estvovala u pripremi organiziranog otpora agresiji BiH u periodu od 18. septembra ‘91. do 8. aprila ‘92. Takva je osoba u re~enom periodu trebala da djeluje na mo-

Dezerteri i zlo~inci
Dakako, organizator otpora nije i ne mo`e biti osoba koja je po~etkom agresije na BiH

dezertirala, pravosna`no osu|ena zbog ratnih zlo~ina, krivi~na djela protiv lica i imovine po~injena za vrijeme ratnog stanja. Komisijom predsjedava Irfan Ljevakovi}, a njeni su ~lanovi Senaid Memi} i Abdurahman [e~i} (Udru`enje Organi za to ri i po kre ta ~i otpo ra FBiH), Muhamed [vraki} i Emsad Muratspahi} (Zelene beretke), Avdo Hebib i Salko Halilovi} (Patriotska liga BiH), Dragan Pi njuh i Pe tar Ze le ni ka (HVO), te Salko Polimac, Nezim ]ati}, Hasan Muratovi} i Nasuf Beba, imenovani u ime Ministarstva za pitanja boraca.
A. B.

Dodik u Rusiji
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otputovao je ju~er u dvodnevnu posjetu Ruskoj Federaciji, gdje }e u~estvovati u radu Me|unarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, javlja Fena. Predvi|eno je da se Dodik u Sankt Peterburgu sastane s vi{e ruskih zvani~nika, privrednika i predstavnika ruskih kompanija, saop}eno je iz kabineta entitetskog predsjednika.

Federalnil Zavod PIO/MIOl

Po~ele mjere {tednje
Na kon {to je Vla da FBiH zadu`ila federalni Zavod PIO/MIO da napravi u{tede u adminis tra ti vnim tro {ko vi ma, direktor Zavoda Zijad Krnji} ka`e da }e to biti ura|eno, te da se time ne}e ugroziti funkcionisanje federalnog Zavoda. ranja 2003-2011. i re~eno, osnovni indikatori su se u tom periodu kretali kako slijedi: ukupni prihodi su porasli za 123 posto, a ukupni rashodi za 139 posto. Razliku rashoda i prihoda predstavljaju bud`etski transferi za po vo ljni je pen zi je. Administrativni tro{kovi rasli su za 49 posto, od ~ega plate za 55 posto, a materijalni tro{kovi za 27,5 posto. I ono {to nije spomenuto: penzije su porasle za 73 posto, a prosje~na plata u FBiH za 55 posto, pa tako i na{e. Dakle, svih ovih godina se Zavod pona{ao racionalno i u skladu sa trendovima u FBiH, ka`e Zijad Krnji}. - U tom smislu smo se i kvalitetno pripremili jo{ lani na na~in da smo 1. januara 2012. primijenili novu sistematizaciju kojom smo smanjili broj radnih mjesta za 13 posto, a nisam primijetio da je to uradila i jedna javna ustanova ili javno preduze}e. Ili ne bar od ovih ve }ih na ni vou FBiH. Smanjili smo broj zaposlenih sa 920 iz sredine 2010. na sada{njih 792, {to zna~i za 16 posto. Osim sma njen ja uku pnog broja zaposlenih smanjujemo i platu u mjeri u kojoj to rade i federalne institucije. Poduzeli smo mjere da svaku vrstu tro{kova u funkcioniranju maksimalno racionaliziramo i te mjere daju rezultate tako da }emo i materijalne tro{kove smanjiti u ovoj godini za oko pola miliona KM, po ja {nja va Krnji}.
M. \. R.

Vlada FBiH zatra`ila od federalnog Zavoda PIO/MIO da smanji tro{kove, Zavod po~eo smanjenjem radnih mjesta

Problemi sa paso{ima
Posljednjih dana u Ministarstvo vanjskih poslova BiH stigao je veliki broj upita dr`avljana BiH koji `ive i borave u inostranstvu, a koji se odnose na pitanje ote`anog funkcioniranja izdavanja putnih isprava BiH u diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima BiH. Problemi koji su uo~eni po~ev{i od 4. juna odnose se na nemogu}nost korisnika sistema da se logiraju ni na jedan od tri ser vera za unos zahtjeva i distribuciju paso{a, kao ni za akviziciju biometrijskih podataka, saop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u MVP-a BiH, javlja Fena. Zaklju~eno je da do smetnji dolazi na aplikacijskom nivou, te je u vezi s tim vi{e puta kontaktirana Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka - Regionalni centar Sarajevo. Agencija radi na otklanjanju zastoja.

Plan u{teda
Vlada FBiH je na posljednjoj sjednici zadu`ila fe de ral ni Za vod PIO/MIO da preduzme neophodne mjere {tednje kako od 1. septembra 2012. godine ukupni administrativni tro{kovi ne bi prelazili 1,8 posto od ukupnih sredstava za PIO, umjesto sada{njih 2,8 posto. Federalni Zavod je du`an i da u roku od 30 dana sa~ini plan u{teda. - Kao {to je u informaciji o ostvarenim tro{kovima provedbe penziono-invalidskog osigu-

Junske penzije 5. jula
Isplata junskih penzija po~inje 5. jula, a bi}e obra~unate po dosada{njem koeficijentu. Tako }e i ovaj put najvi{a penzija iznositi 2.071 KM, zajam~ena 414 KM, a najni`a 310 KM.

13 posto manje radnika
On isti~e da su u Zavodu saglasni sa op{tim, deklarativnim stavom da se svi moramo i dalje racionalizirati.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Federaciju na remont
R
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Aktuelna politi~ka kriza nije strana~ka ili personalna stvar. Njeno ishodi{te je u permanentnoj krizi bo{nja~ko-hrvatskih odnosa, koja traje punih dvadeset godina. Njen epicentar je bio i ostao Mostar, koji polako nestaje sa bo{nja~kog politi~kog radara u Sarajevu. Rekonstrukcija federalne vlasti ne}e u tom pogledu ni{ta promijeniti. Umjesto toga, treba rekonstruirati samu Federaciju, koja u svom izvornom obliku podjednako frustrira i Bo{njake i Hrvate

e}i kako u njenom postdejtonskom vaktu stanje u Bosni i Her ce go vi ni ni kad nije bilo gore, ne predstavlja nikakvu veliku mudrost. Ponu di ti za klju ~ak da ze mlja srlja u politi~ku i ekonomsku katastrofu, ne predstavlja nikakvu intelektualnu smjelost. Re}i, na kraju, da je najve}i krivac za to lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, tako|e nije ni ka kav ek sklu zi vni in te le ktualni i moralni rizik. Ljudi sa po~asnom titulom analiti~ara povode se za najrazli~itijim dijagnozama i mi{ljenjima, mediji prenose i recikliraju njihove stavove, komentatorima je ostavljena licentia poetica, a sve to da bi narod shvatio za{to se vr{i dramati~na re kon stru kci ja vlas ti u Federaciji BiH, i kome je u izvo|enju tog projekta su|eno da pogine, a kome da bude pobjednik. Sve to obi~nom ~ovjeku te{ko mo`e stati pod ko`u, pa mnogi spas od ovog men tal nog te ro ra nad gra|anima tra`e u jeftinim kafanama ili u malim, zabitim sarajevskim bircuzima, gdje mogu slobodno i na sav glas j…ti majku politi~arima, {to se na Balkanu smatra najve}im demokratskim dostignu}em. Da bi nekako spasio bar polovinu mandata koji su mu bira~i izda{no povjerili, jer polovina je ve} prokockana, Lagumd`ija je ponudio punu {aku so li Fa hru di nu Ra don ~i }u, svom do ju~e najlju}em neprijatelju, prepoznav{i u njemu ~ovjeka “sposobnog u pitanjima ekonomije” Radon~i} je . osjetio da je do{lo njegovih pet minuta, da mu se vrata

I

vlasti {irom otvaraju, i ponudu je objeru~ke prihvatio. Novi koalicioni tandem, u ~ija }e jedra, kako se ~ini, puhati vjetrovi me|unarodne zajednice, navodno ve} ima spasila~ki plan, koji }e ve}i od dva bosanskohercegova~ka entiteta postaviti na zelenu granu. Padaju velika obe}anja - bi}e vi{e zaposlenih, a manje siroma{nih i besku}nika, ratna privatizacija }e biti poni{tena, otvori}e se javni radovi, a zatvori }e biti puni onih koji su se nezakonito obogatili. Ovo zvu~i kao bezobzirna predizborna demagogija, ali pristojnost nala`e da sa~ekamo i vidimo. ako posjeduje bogato politi~ko iskustvo, Lagumd`ija ~esto vu~e diletantske poteze. Vjerovatno zato {to je njegova li~na sujeta ja~a od svega. Piljarskim sakupljanjem hrvatskih mandata sprije~io je ^ovi}ev, odnosno Ljubi}ev HDZ da u|u u federalnu Vladu, a sada tra`i magi~nu formulu kako da pomenutoj dvojici vrati njihov dio kola~a, a otme ga onima koje `eli istjerati iz ministarskih kabineta. To su katastrofalni previdi, koje sebi ne bi smio dopustiti ni mali od ku`ine na politi~kom brodu. Za{to na{i strana~ki prvaci tako neodgovorno tro{e vrijeme? Godine i godine pro|o{e u besmislenim politi~kim igrama jedne dobro pla}ene bulumente, uvjerene da su inat i zadrtost najbolji na~in da ~ovjek {titi nacionalne interese. Primjer politi~kog diletantizma je i Tihi}evo uvjerenje da samo SDA mo`e odbraniti dr`avu. Ako bi, dakle, ova stranka si{la s vlasti, nastao bi potop u kojem bi BiH nestala. Ova Tihi}e-

O

va izjava navodi na zaklju~ak da se u odbrani BiH ne mo`e ra~unati ne samo na Srbe i Hrvate, ve} ni na druge bo{nja~ke stranke. Tihi}a bi trebalo da zabrine ne{to drugo - to {to Bo{njaci, spontano ili smi{ljeno, slijede srpsku, odnosno hrvatsku politiku autizma i rigidnog nacionalizma. no {to bo{nja~ki lideri ne shvataju, ili pred tom ~injenicom zatvaraju o~i, jeste da aktuelna politi~ka kriza nije strana~ka ili personalna stvar. Njeno ishodi{te je u permanentnoj krizi bo{nja~ko-hrvatskih odnosa, koja traje pune dvije decenije. Zato je umjesto rekonstrukcije federalne vlasti mnogo va`nija rekonstrukcija same Federacije. Epicentar te krize bio je i ostao Mostar. I kao {to je Dejtonskim sporazumom stvorena skalamerija od dr`ave, tako je Va{ingtonskim sporazumom iz februara 1994. sklopljen neprirodan, obostrano ne`eljen brak izme|u Hrvata i Bo{njaka. Tada sam u jednom magazinu objavio tekst pod naslovom “Bosna ispila ameri~ki otrov” Moj do`ivljaj tog spora. zuma bio je, naravno, subjektivan i odra`avao je emocije onih Bosanaca i Hercegovaca koji su jo{ vjerovali u neuni{tivost jedinstvene Bosne i Hercegovine i njenih tradicionalnih vrijednosti, a taj ih je sporazum duboko razo~arao. U njemu je bilo lako prepoznati po~etak etni~ke podjele zemlje, koja je kasnije dovr{ena u Daytonu. Ni ono {to je prethodilo Va{ingtonskom sporazumu - Izetbegovi}ev savez s Tu|manom - nije bilo u duhu

K

politike o~uvanja jedinstvene dr`ave. Izetbegovi} je mo`da pogrije{io kad je pristao na institucionaliziranje jednog “multietni~kog” entiteta u kojem }e, pored Bo{njaka i Hrvata, `ivjeti i ne{to Srba. U~inio je to pod teretom krvavog sukoba sa Hrvatima, kad je kona~no shvatio da mu njegov moralni pres ti` nad Mi lo {e vi }em i Tu|manom nije donio ni{ta, osim naklonosti me|unarodne zajednice. akve su bile implikacije pomenutog sporazuma najbolje svjedo~i podatak da je on tuma~en i kao uvod u stvaranje konfederacije izme|u Federacije BiH i Hrvatske. Od toga, naravno, nije moglo biti ni{ta, ba{ kao {to je multietni~nost ovog entiteta, osim u matemati~kom smislu, bila ~ista utopija. Federacija danas podjednako frustrira i Hrvate i Bo{njake. Prvi tra`e na~in da se nekako oslobode bo{nja~kog zagrljaja, a drugi da ih u tome, po cijenu permanentnog “hladnog rata” sprije~e. Taj psiho, lo{ki konflikt se manifestira na mnogo na~ina - u provokativnim nazivima ulica, u segregaciji u osnovnim {kolama, u statusu gra|ana razli~ite nacionalne pripadnosti, u pretvaranju [panskog trga u Mostaru u poligon za obra~un navija~kih grupa. Mostar polako nestaje sa bo{nja~kog politi~kog radara u Sarajevu. On je ve} postao i po svemu jeste hrvatski stolni grad, koliko god ta tvrdnja Dragana ^ovi}a bila frustriraju}a po Bo{njake. Ko u to ne vjeruje, neka ode u Mostar. Saobra}ajne veze su redovne.

REAGIRANJE
U subotnjem izdanju Oslo bo|enja na 4. stranici objavljen je ~lanak “Budu}i na~elnik mora po{tovati `rtve geno ci da”. U po me nu tom ~lan ku je na ve deno da je Jo nat han Mo ore, ot pravnik po slova Ambasade SAD-a u BiH, tokom posjete Srebrenici, izme|u os ta log, po sje tio CIPS. Ko ris ti mo ovu priliku da demantuje mo tvrdnju jer CIPS (koji je prestao sa radom jo{ 2008. godine), odnosno pravna nasljednica Direkcije za implementaciju projekta CIPS - Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu po da ta ka BiH (ID DEEA) ne ma ured u Srebrenici niti je u toj op}i ni po bilo kojem osnovu uposlen (niti je ikada bio) nijedan slu`benik CIPS-a, odnosno IDDEEA. U nastavku podsje}amo na nekoliko ~injenica u vezi sa nadle`no{}u oko izdavanja li~nih dokumenata i prijave i odjave prebivali{ta u BiH, odnosno na saop{tenje koje smo 24. 5. poslali svim medijima: IDDEEA ne vr{i prijavu i odja-

CIPS nema ured u Srebrenici
vu prebivali{ta i boravi{ta. S obzirom na to da je u javnosti trenutno veoma aktuelna tema oko prijave i odjave prebivali{ta i boravi{ta u vezi sa lokalnim izborima koji }e se odr`ati u oktobru ove godine, u posljednje vrijeme je u {tampanim medijima objavljeno nekoliko ~lanaka iz kojih se mo`e zaklju~iti da je za prijavu i odjavu prebivali{ta i boravi{ta dr`avljana BiH nadle`an CIPS, odnosno pravna nasljednica Direkcije CIPS - Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). U cilju objektivnog i blagovremenog informiranja javnosti i spre~avanja stavljanja IDDEEA u bilo kakav negativan kontekst u vezi sa ovim aktivnostima, obavje{tavamo javnost i molimo sve {tampane i elek tronske medije da u svojim izvje{tavanjima uzmu u obzir slijede}e ~injenice: Direkcija za implementaciju projekta CIPS je prestala sa radom 2008. godine, kada je uspostavljena Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koja je pravna nasljednica Direkcije za implementaciju projekta CIPS. IDDEEA (niti biv{i CIPS) nikada nisu izdavali li~ne dokumente, vr{ili prijavu i odjavu prebivali{ta i boravi{ta dr`avljana BiH niti su vodili upravne postupke u vezi sa ovim poslovima. Shodno propisima BiH, za izdavanje li~nih dokumenata, prijavu i odjavu prebivali{ta i boravi{ta u FBiH nadle`ni su kan to nal ni MUP-ovi, u Re pu bli ci Srpskoj MUP RS-a, a u distriktu Br~ko Javni registar distrikta Br~ko. Provo|enje upravnih postupaka, komunikaciju sa strankama i dono{enje odluka u postupcima vr{e slu`benici nadle`nih MUP-ova u mjestu prebivali{ta. Nadle`ni MUP-ovi su, tako|er, zadu`eni za kompletnu opremu na kojoj obavljaju upravne postupke, kao i za organizaciju procesa u skladu sa propisima. MUP-ovi su, shodno Zakonu o prebivali{tu i boravi{tu, ali i propisima vezanim za upravni postupak, du`ni da utvrde da li su se stvorili zakonski uslovi za prijavu prebivali{ta te da li lica koja se prijavljuju daju ta~ne i istinite podatke, na osnovu ~ega se vr{i postupak prijave ili odjave prebivali{ta. Sigurni smo da svi organi u BiH postupaju shodno propisima, a zakonom su definisani mehanizmi kontrole i nadzora. IDDEEA je ser vis zadu`en za tehni~ko vo|enje centralnih evidencija, propisivanje standarda iz oblasti identifikacionih dokumenata, personalizaciju dokumenata i odr`avanje mre`e za prenos podataka. Slu`benici IDDEEA poslove iz nadle`nosti obavljaju isklju~ivo iz sjedi{ta i Centra za personalizaciju dokumenata u Banjoj Luci i regionalnih centara u Sarajevu, Biha}u, Mostaru i Bijeljini. Osim u ovim gradovima, niti u jednom drugom gradu ili op}ini u BiH ne postoje CIPS/IDDEEA uredi niti su po bilo kojem osnovu uposleni slu`benici IDDEEA. Termini CIPS-ova li~na kar ta, CIPS-ov {alter, CIPS-ov slu`benik... nisu ispravni termini niti imaju zakonski osnov. CIPS-ova li~na kar ta nije slu`beni naziv dokumenta, nego je to li~na kar ta dr`avljana BiH, CIPS-ove lokacije, kako se obi~no nazivaju, organizacione su jedinice MUP-ova, kao i slu`benici koji su zaposleni na tim lokacijama. Vjerujemo da novinar koji je autor ovog ~lanka nije namjerno napravio ovaj propust, odnosno da nije bio upoznat/a sa hijerarhijskom organizacijom IDDEEA, odnosno MUP-a. Molimo Vas da u cilju objektivnog informiranja javnosti u Oslobo|enju objavite na{e reagiranje ili ispravku. Tako|er Vas molimo da u budu}im tretiranjima ove teme uzmete u obzir ove ~injenice. Unaprijed zahvaljujemo i nadamo se da }emo uspje{nu saradnju i dalje nastaviti i unaprijediti na obostrano zadovoljstvo. Srda~an pozdrav, Amila OPARDIJA, portparolka IDDEEA

“Budu}i na~elnik mora po{tovati `rtve genocida”, Oslobo|enje 16. jun/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

KOMENTARI

11

Pod Trebi{njicom }uprija
Z
KOD KO@E
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Dvadeset godina nakon {to je trebinjski pa{a, kamiond`ija Bo`idar Vu~urevi}, dao sru{iti Dubrovnik i sagraditi na njegovu mjestu onaj svoj slavni “ljep{i i stariji Grad”, pojavio se u Trebinju kamiond`ija Emir Kusturica i odlu~io od trebinjske tvr|ave iz devetnaestog vijeka sagraditi ljep{u i barem tri stotine godina stariju, iz zrelog dubrova~kog cinquecenta

vao me jednom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a anegdotu o Unproforcu u Trebinju. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic ili anegdotu. Anegdota je dosta sli~na vicu, samo {to nema Muje i Sulje. Nego bude, {tajaznam, Unproforac u Trebinju. Elem, kupovao Unproforac na trebinjskoj pijaci sir, pa izvadio iz d`epa deset maraka i dao seljanki. A ona uzela cenera, odmjerila pogledom Unproforca, pa nov~anicu, podigla je prema suncu pa zuri u nju, gleda je s jedne, pa s druge strane, podozrivo vrti u rukama, prevr}e i zagleda, sve dok joj seljanka sa susjedne tezge nije dobacila: “[ta bona gleda{, ne}e te on zajebati!” “Ne, ne!” stao na to Un, proforac mahati rukama, “ne to za jebati, to za sir!” Tako je po prilici Emir Kusturica onomad u Trebinje do{ao od seljaka kupovati kamen. Podigao Kusta lijepi, ~etvrtasti komad kamena, pa zuri u njega, gleda ga s jedne, pa s druge strane, vrti u rukama, prevr}e i zagleda, sve dok mu neki seljak nije dobacio: “[ta bona gleda{, nije sir!” “Ne, ne!” stao je na to Kus, turica mahati rukama. “Nije to za sir, to je za jebati!” Znamo ve} sve o tome, kako Kusturica jebe u zdrav mozak ljude po Srbiji, pa sad pre{ao u Bosnu i Hercegovinu, ali valja u dvije re~enice zabilje`iti za historiju, jer nitko sutra ne}e vjerovati: ugledni svjetski re`iser Emir Kusturica tra`io je po Hercegovini gotov, isklesani kamen za svoj ~udovi{ni projekt Na Drini Firenze, kr{ten ni po krivom ni po du`nom Ivi Andri}u, pa kad je pokupovao sve ru{evne ku}e, staje i zidove u Hercegovini, naumio iz trebinjskog akumulacijskog jezera izroniti staru “pod Trebi{njicom }upriju” i ugraditi je u svoju renesansnu varo{ kao “na Drini Ponte Vecchio” A onda mu u Trebinju gra. du za oko zapeo pravi zlatni rudnik klesanih kamenih blokova - stara austrijska utvrda Petrinja. Svega je ova nesretna zemlja vidjela u posljednjih dvadeset godina - i rat je bio, zaboga - ali bagerom na stotinu trideset godina staru kamenu tvr|avu! Trebala je, eto, zaorati te{ka gra|evinska mehanizacija po povijesnim spomenicima da ispadne u Srpskoj skandal: gra|ani su iza{li na cestu i operacija je zaustavlje-

na, a Neimar Kusturica se povukao poput uvrije|ene frajle. “Mnogi Hercegovci, bez obzira na to da li je kamen pod vodom ili u nedo|iji, prema kamenim tvorevinama gaje intimna osje}anja! ^ovjek bi pomislio da tamo mnogi do`ivljavaju kamen kao majka dijete. Kao krava odoj~e! Kao dio svoga tijela” ~udio se u beogradskim Ve~ernjim , novostima uvrije|eni i neshva}eni umjetnik Kusturica, ironi~no se krevelje}i blesavoj, iracionalnoj ljubavi Hercegovaca prema kamenu. “Kada sam poku{ao da kameni most potopljen u trebinjskom jezeru premjestim na kopno, digao se protiv mene slobodoumni narod Hercegovine. Rekli su: ne damo mi na{ kamen. Ovaj put se izme|u mene i mojih zemljaka isprije~ila logika. Jer, taj most ~ami pod vodom i nema svrhu. Ne damo, ka`u slobodoumni ljudi, neka ~ami, mi ga vidimo svakih sedam godina, sedam dana kada se ~isti brana, nama je i to dosta! Iako nezavr{enog posla bio sam dirnut kako ljubav zna da bude beskrajna. Ni majka ocvale ljepote nije posesivna prema lijepoj k}eri kao ovi ljudi prema mostu pod vodom. Nema veze {to most nije privatno vlasni{tvo!” Sve da je ove rije~i izgovorio kakav bahati vlasnik benzinskih pumpi, {to je kamenjem iz austrijske tvr|ave ponad Trebinja odlu~io sazidati ljupki barokni motel i kameni renesansni car-wash na cesti Doboj-Derventa, ne bi se `iv ~ovjek prestajao ~uditi zemlji u kojoj, mislio je, nema vi{e ~uda za ~u|enje. Ali nerazumnoj ljubavi ~ovjeka prema kamenu, pa jo{ k tome slo`enom, ~udi se umjetnik sa dvije Zlatne palme, i vo|a antiglobalizacijske revolucije s Mokre Gore. Ni najbeskrupuloznijem {efu kakve multinacionalne kompanije na pamet ne bi palo ono {to je palo na pamet slavnom svjetskom umje tni ku. Na pra vi ti od sta re tvr|ave kockarnicu - mo`da. Ali sru{iti je bagerom, pa od njenog kamena graditi turisti~ki gradi} - to ne bi palo na pamet ni afganistanskim talibanima. Oni bi je barem samo sru{ili. Godinama ve} vi{e ili manje uspje{no trudi se veliki umjetnik Emir Kusturica umjetni~ki posve delegitimizirati, i ~ini se da je kona~no uspio. Najprije je u Trebinju zavr{io snimanje desetominutnog filma za meksi~ki omnibus o religijama svijeta, u kojemu

sam glumi jedini lik - pravoslavnog monaha {to svako jutro natovari na le|a ruksak pun kamenja, pa ga nosi na vrh brda, istovari i pla~e. Zapadnjak, jasno, te{ko razumije tu misti~nu kontemplativnost pravoslavlja, a umjetnik, mistik i pravoslavac Kusturica nakon posljednje klape filma bacio je ruksak i nabavio kamion Rabu, naru~io bager i na vrhu brda navalio na austrijsku tvr|avu. Svako jutro natovari monah Kusturica punu Rabu kamenja, vozi je u Vi{egrad i tamo iskipa, pa pla~e kako ljudi ne razumiju tu duhovnost. Nekoliko stotina metara dalje le`ala je Kusturici pod nosom divna, mala pri~a, k tomu jo{ i istinita, du{u dala za kakav omnibus o nerazumljivoj duhovnosti u zlo doba: ima kraj Trebinja jedno akumulacijsko jezero, i pod njim jedna davno potopljena }uprija. Jednoga dana do{ao iz velikog grada bahati gazda s parama da kupi }upriju pod vodom, ne pita gazda koliko ko{ta da mu je prodaju, pa da je premjesti u svoje velebne dvore na rijeci. Jer {ta }e njima, seljacima, most {to ~ami pod vodom. “Ne damo” odgovorili oni , njemu, “neka ~ami, mi ga vidimo svakih sedam godina, sedam dana kada se ~isti brana, nama je i to dosta!” Ja ljep{e pri~e odavno nisam ~uo, i `iva je {teta {to nema u Republici Srpskoj nekog talentiranog re`isera da je snimi. A opet, ima u njoj neke upravo umjetni~ke pravde i logike, iste valjda one umjetniku i Hercegovcu Kusturici nerazumljive logike {to se “isprije~ila” izme|u njega i njegovih zemljaka. Dvadeset godina nakon {to je trebinjski pa{a, kamiond`ija Bo`idar Vu~urevi}, dao sru{iti Dubrovnik i sagraditi na njegovu mjestu onaj svoj slavni “ljep{i i stariji Grad” , pojavio se u Trebinju kamiond`ija Emir Kusturica i odlu~io od trebinjske tvr|ave iz devetnaestog vijeka sagraditi ljep{u i barem tri stotine godina stariju, iz zrelog dubrova~kog cinquecenta. Historija je ponekad ba{ logi~ko zlopamtilo, mater joj jebem. Kao u onom vicu o Bobiju, Rudiju i logici, kad je Bobi zamislio u srcu otomanske Bosne ubavi mali toskanski grad sa renesansnim kulama, pala~ama, crkvama i mostovima. - Ali nema tu logike! - pobunio se Rudi. - Ima logike - odgovorio mu je Bobi - ali nema Italije da ga sagradi!

PISMO ^ITATELJA

Pravi profesori umiju sa djecom
@elim ista}i, a u {ta sam se zaista uvjerila, da u Srednjoj medicinskoj {koli Jezero postoji jedan poseban odnos u~enika i nastavnika. Za razliku od Prve gimnazije, od koje je ostalo samo nekad ~uveno ime
Ponukana intervjuom sa direktoricom Srednje medicinske {kole Jezero, gospo|om Mevlidom Dautbegovi}, objavljenim u Va{em i mom Oslobo|enju 17. juna u prilogu Nedjelja, `elim Vam ~estitati i na ovaj na~in podijeliti odu{evljenje tom obrazovnom ustanovom sa Vama. @elim ista}i, a u {ta sam se zaista uvjerila, da u toj {koli postoji jedan poseban odnos u~enika i nastavnika. Uz to, tu su stru ~nost, srda ~nost oso blja {kole i ono najva`nije - pravo na drugu {ansu! Kao majka djeteta koje se upisalo u Medicinsku {kolu, bila sam zgro`ena po~ecima: anatomija, latinski, praksa, sve su to novi predmeti sa kojima se dijete nije ~ak ni susretalo, a ni previ{e obaziralo na po~etku {kolske godine. U tom kontekstu posebno moram spomenuti profesoricu anatomije Elvedinu (koja va`i za najstro`ijeg, ali i najpravednijeg profesora u {koli), koja je, ne {tede}i slobodno vrijeme, svaku subotu dr`ala instruktivnu nastavu novoprido{loj generaciji kako bi je uputila i objasnila lekciju po lekciju, te je “natjerala” da nau~i, {to je u drugim {kolama, na`alost, misaona imenica. Kad ka`em u drugim {kolama, konkretno mislim na ~uvenu Prvu gimnaziju u Sarajevu, koju je ove godine zavr{io moj stariji sin. ^uvena po tome {to su iz nje iznjedrena mnoga slavna imena na{ega grada, dr`ave, pa i {ire, ali od te Prve gimnazije je ostalo samo ime. Stari profesori su odavno u penziji, a novi kadar kao da nema ni sluha ni obzira prema djeci. Najbitnije je, ~ini se, dati lo{u ocjenu... To je postala {kola gdje se bez pardona na maturskom radu obaraju vrlodobri u~enici. Ili, recimo, gdje u~enik iz engleskog jezika sve tri godine ima ocjenu 5, a u ~etvrtom razredu dobija novu, mladu profesoricu koja, na`alost, ne zna da prenese znanje. Pritom nipoda{tava ocjene prethodnih kolega i na kraju zaklju~uje dvojku. Naravno, ni tu, sre}om, nisu svi isti. Kao pozitivan primjer spomenula bih, svakako, profesorice biologije i bosanskog jezika Jadranku Kurto i Jasminku Melki} koje su svijetli primjeri profesorskog poziva i koje se iznimno trude, {to je valjda ono najva`nije da prenesu znanje |acima.
Majka dvoje {kolaraca (ime i prezime poznati Redakciji)

12

CRNA HRONIKA
Bijeljinska policija je u akciji provedenoj u prvoj polovini juna sankcionisala 259 voza~a zbog neprilago|ene brzine kretanja vozila. U istom periodu izre~eno je 16 zabrana upravljanja vozilima na mjesec, dok je jedan voza~, koji je u naselju prekora~io dozvoljenu brzinu kretanja, sankcionisan sa dva mjeseca zabrane vo`nje. Akcija je provedena s ciljem prevencije saobra}ajnih nesre}a u kojima je brzina kretanja dominantan uzrok.

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

259 voza~a ka`njeno zbog brzine

Zdravko Kalabi} uhap{en po potjernici

Slu`benici Sektora krimpolicije Centra javne bezbjednosti Banja Luka u utorak su, u ranim jutarnjim satima, u Ulici vo`dova~ka uhapsili Banjalu~anina Zdravka Kalabi}a (1973). On je, kako je potvr|eno, priveden na osnovu naredbe Osnovnog suda Banja Luka, koji je za njim raspisao centralnu potjernicu, nakon ~ega su ga preuzeli slu`benici SudL. S. ske policije.

Istraga ubistva u Tupkovi}ima kod @ivinica

Zatra`eno pritvaranje E{efa ^au{evi}a
Tu`ila{tvo Tuzlanskog kantona dostavilo je Kantonalnom sudu Tuzla prijedlog za odre|ivanje jednomjese~nog pritvora E{efu ^au{evi}u (50) iz Tupkovi}a kod @ivinica, koji se sumnji~i da je u no}i sa ponedjeljka na utorak hicima iz pi{tolja ubio suprugu Zirajetu (54). ^au{evi}u se na teret stavlja i krivi~no djelo nelegalno posjedovanje oru`ja, kojim je i po~injeno ubistvo. Tu`ilac je donio naredbu o provo|enju istrage i ispitao osumnji~enog u prostorijama Tu`ila{tva. Podsjetimo, ^au{evi} je u porodi~noj ku}i, u alkoholiziranom stanju, nakon kra}e prepirke sa suprugom Zirajetom, iz neposredne blizine u nju ispalio vi{e hitaca iz pi{tolja, a jedan od njih je Zirajetu pogodio u glavu. ^au{evi}i, kako smo ve} objavili, dugo godina `ive i rade u SAD-u, a u porodi~noj ku}i u Tupkovi}ima su bili na odmoru. Prema kazivanju kom{ija i rodbine, do sada nisu imali ve}ih problema u braku, mada je E{ef ~esto bio u alkoholiziranom stanju. Njihovo troje djece `ive i rade u SAD-u.
S. K.

Osumnji~eni za eksploziju u Ulici Sulje Jahi}a u Sarajevu tvrdi

Nemam ni{ta sa bacanjem bombe
Elmir Hod`i} ka`e da je u trenutku kada je odjeknula eksplozija bio na Selex pumpi, te dodaje da je policija samo trebala pogledati snimke videonadzora
Br~ak Elmir Hod`i} (26), ju~er je u pratnji oca posjetio redakciju Oslobo|enja i negirao bilo kakvu povezanost sa bacanjem bombe ispred ku}e Murata i Ajne ^arkagi} u sarajevskoj Ulici Sulje Jahi}a 82 proteklog vikenda.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 204504 11 P Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja Mikrokreditna fondacija LOK Sarajevo, Ul. Skenderija br. 13 koju zastupa punomo}nik advokat Adis Opra{i} iz Sarajeva, protiv tu`enog Ili} Aleksandra iz Bijeljine, Ul. majevi~ka 117, radi isplate duga, v.s.p. 11.556,56 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

O B J AV L J U J E
Tu`bom od 11. 8. 2011. godine tu`itelj je po punomo}niku predlo`io da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enog da mu isplati dug po osnovu kredita u iznosu od 11.556,56 KM sa pripadaju}im zakonskim zateznim kamatama i tro{kovima postupka. U tu`bi je navedeno da je sa tu`enim zaklju~io ugovor o kreditu po kojem mu je

odobrio i isplatio nov~ani iznos od 12.000,00 KM sa ugovorenom kamatnom stopom od 2,70% i rokom otplate od 36 mjeseci. Kako je tu`itelj u cijelosti izvr{io ugovorom preuzete obaveze prema tu`enom, a tu`eni nije izvr{io ugovorom preuzete obaveze prema tu`itelju, podnesena je predmetna tu`ba. Tu`itelj je tako|e predlo`io da ukoliko tu`eni ne dostavi odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud donese presudu zbog propu{tanja u skladu sa odredbama ~l. 182. Zakona o parni~nom postupku. Ovim putem se Ili} Aleksandru iz Bijeljine, Ul. majevi~ka 117, dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredaba ~lana 62. stav 2. Zakona o parni~nom postupku pa je tu`eni du`an da u skladu sa odredbama ~lana 70. i ~lana 71. Zakona o parni~nom postupku, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema tu`be, sudu dostavi pisani odgovor na tu`bu. Obavje{tava se tu`eni da se dostava tu`be smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. SUDIJA Amela Selimovi} - Fazlagi}, s.r.

Saslu{an i pu{ten
"Ho}u da se skine ljaga s mog imena, jer ja ovo nisam uradio i nikad ni{ta sli~no mi ne bi palo na pamet. Istina je da su policajci obavili pretres moje ku}e, i pozvali me da dam izjavu. Dobrovoljno sam pristao na poligraf i rekao im da sam 17. juna bio u kasinu Lutrije BiH na Otoci, a potom oti{ao na Selex pumpu u Hrasnom. U vrijeme kada je u Ulici Sulje Jahi}a ba~ena bomba bio sam na Selex pumpi, koja je pokrivena videonadzorom i ~uo sam eksploziju. Policiji je samo trebala da provjeri snimke videonadzora sa ove pumpe i da vidi da nisam ja bacio bombu. Me|utim, to nisu uradili nego su me na pravdi Boga 24 sata dr`ali u stanici, a potom predali tu`iocu. Nakon {to sam tu`iocu Cvjetku Ostoji}u sve ispri~ao, on me pustio na slobodu", ispri~ao je Elmir Hod`i}. On dodaje da su ga u policiji i Tu`ila{tvu pitali za Adnana Tur~ala, Aldina Faku te Elvisa ^arkagi}a ispred ~ije ku}e je eksplodirala bomba. Rekao im je da mu je Tur~alo kom{ija sa kojim se, ina~e, ne dru`i, a Fako drug. [to se ti~e Elvisa ^arkagi}a, ispri~ao je, kako ka`e, da za njega nikad do tada nije ~uo. "Unazad godinu i dva mjeseca nisam imao problema s policijom, ali su me zbog mog prija{njeg pona{anja uzeli na pik. Po{to se moje ime ~esto spominje kad su u pitanju saobra}ajni pre-

Hod`i}: Na pravdi Boga su me 24 sata dr`ali u stanici

PLA]ENI SVI PREKR[AJI Sada vodim miran `ivot i vozim kamion u o~evoj firmi. Digli smo kredit i platili sve moje saobra}ajne prekr{aje, tako da su nam vra}eni golf i audi, koji su bili oduzeti
kr{aji, da pojasnim da sada vodim miran `ivot i da vozim kamion u o~evoj firmi. Digli smo kredit i platili sve moje saobra}ajne prekr{aje, tako da su nam vra}eni golf i audi, koji su bili oduzeti", poja{njava Hod`i}.

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U VI[EGRADU Broj: 91 0 I 004813 09 I Vi{egrad, 11. 6. 2012. godine OSNOVNI SUD U VI[EGRADU, po sudiji Rahmanovi} Osmanu, u izvr{nom postupku tra`ioca izvr{enja Mikrokreditne fondacije "LOK" Sarajevo, protiv izvr{enika Rakanovi} Jovice iz Rogatice, mjesto Donje Polje bb, radi izvr{enja, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

O B J AV L J U J E
RJE[ENJE O IZVR[ENJU Dozvoljeno 28. 4. 2009. g. na osnovu vjerodostojne isprave-mjenice radi naplate nov~anog potra`ivanja u iznosu od 11.813,33 KM sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od dana unov~enja stvari i tro{ko-

va postupka, te tro{kovima izvr{nog postupka. Izvr{enje }e se provesti pljenidbom i prodajom putni~kog motornog vozila vlasni{tvo izvr{enika, marke Volkswagen, registarskih oznaka 894-K-478 broj {asije WV2ZZZ70ZPH040998, namirenjem tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobijenog prodajom i prenosom nov~anog iznosa na transakcijski ra~un tra`ioca izvr{enja broj 1610000024000139 otvoren kod Raiffeisen Bank. Sudija Osman Rahmanovi} PRAVNA POUKA: Protiv ovog rje{enja izvr{enik Rakanovi} Jovica mo`e izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema rje{enja o izvr{enju. Prigovor se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja izvr{eniku Rakanovi} Jovici smatra se izvr{enim protekom od 15 dana od dana objavljivanja.

Otvorena istraga
Prema rije~ima Jasmine Omi}evi}, portparola Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo, Hod`i} je nakon saslu{anja u Tu`ila{tvu pu{ten na slobodu, ali je protiv njega otvorena istraga zbog izazivanja op{te opasnosti i nedozvoljenog dr`anja oru`ja. Kao {to smo ve} pisali, prilikom eksplozije bombe ispred ulaznih vrata ku}e porodice ^arkagi} u Ulici Sulje Jahi}a 82, nije bilo povrije|enih osoba, dok je na imovini i vozilima porodice ^arkagi} i Ze}ira Gro{nje pri~injena {teta.
D. PAVLOVI]

Odgo|eno su|enje [ejli Turkovi}
U Op}inskom sudu u Sarajevu ju~er je zbog nedolaska optu`ene [ejle Turkovi}, koja se tereti za ugro`avanje sigurnosti, su|enje odgo|eno, a novo ro~i{te }e biti zakazano naknadno. Naime, optu`ena se nije pojavila u sudnici jer nije uredno obavije{tena o glavnom pretresu. Kako smo ve} pisali, tu`ilac Mirsad [ehovi} je u ovom predmetu zavr{io sa izvo|enjem dokaza Tu`ila{tva i sada bi trebalo da odbrana po~ne sa saslu{anjem svojih svjedoka. Ina~e, [ejla Turkovi}, supruga Zijada Turkovi}a, protiv kojeg se u Sudu BiH vodi postupak zbog organiziranja zlo~ina~ke grupe koja se tereti za niz te{kih krivi~nih djela, optu`ena je da je prijetila advokatu Izetu Ba`darevi}u. Prema optu`nici, ona je 23. septembra pro{le godine ispred sudnice 4 u dr`avnom Sudu, uputila prijetnje advokatu Ba`darevi}u da }e ubiti njega, kao i njegovu porodicu.
Z. \.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

CRNA HRONIKA
^etrdesetoosmogodi{nji Z. T. iz sela Popovi kod Bijeljine u utorak je zapalio porodi~nu ku}u u tom selu. Po`ar koji je buknuo na njegovoj ku}i, uga{en je brzom intervencijom vatrogasaca, a potom je izvr{en uvi|aj, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina. Ina~e, Z. T. je du{evno bolesna osoba i {ti}enik Centra za socijalni rad, a nakon ove paljevine je upu}en na lije~enje u Neuropsihijatrijsku bolnicu na Sokocu.

13

Psihi~ki bolesnik zapalio ku}u

Vezali i oplja~kali 64-godi{njaka

Nepoznati napada~i preksino} su upali u ku}u u naselju Prije~ani kod Banje Luke te napali i oplja~kali vlasnika Nikolu Ga}e{u (1948). Maskirani razbojnici, najmanje dvojica, u ku}u Ga}e{e su upali oko dva sata iza pono}i te ga vezali, a zatim ispreturali stvari. Nakon {to su prona{li nov~anik, u kojem je bilo 30 KM, pobjegli su u nepoznatom pravcu. Policija je izvr{ila uvi|aj i radi na pronalasku L. S. napada~a.

Nesre}a u napu{tenom rudniku boksita kod Posu{ja

Bra}a stradala u kra|i `eljeza
Prilikom poku{aja izvla~enja tijela bra}e Mije Spilmana (ro|enog Grgi}) i Ivana Grgi}a, `ivote umalo izgubili i pripadnici GSS-a
Dvije osobe su poginule u jami napu{tenog rudnika boksita Trobukva u mjestu Studena Vrila kod Posu{ja dok su poku{avale ukrasti `eljezo, ~etiri su umalo izgubile `ivot u poku{aju da izvuku njihova tijela. Prema prvim i nezvani~nim informacijama, nastradala su bra}a Mijo Spilman, ro|en Grgi} (45) i Ivan Grgi} (50) iz Tomislav-Grada, koji su odvalili ulaz u jamu i u{li u napu{teno okno u potrazi za sekundarnim sirovinama. oni u{li u napu{teni rudnik jer se u njemu nalaze `eljezne {ine, koje su namjeravali uzeti. Nezvani~no se moglo saznati da su se bra}a i ina~e bavila sakupljanjem starog `eljeza. Prema rije~ima Tomislava ^u`i}a, direktora Uprave civilne za{tite ZHK-a, ju~er ujutro im je dojavljeno da se u rudniku boksita Trobukva nalaze dvije osobe. - Na mjesto nesre}e upu}ene su ekipe vatrogasaca, Hitne pomo}i i Gorske slu`be spa{avanja iz Posu{ja. Prilikom pru`anja pomo}i unesre}enima, umalo nije do{lo do stradanja ~lanova GSS-a usljed trovanja plinom, jer je u tom oknu ve}a koncentracija ugljenmonoksida ili nekog drugog smrtonosnog plina, ispri~ao nam je ^u`i}. Na poziv Civilne za{tite i policije ubrzo je pred rudnik boksita Trobukva stigla ekipa od 11 pripadnika GSS-a, u kojoj je bio Branko Bago, predsjednik hrvatskog planinarskog dru{tva Plo~no i ~lan ekipe GSS-a. - U skladu sa svim standardima GSS-a, krenuli smo u napu{teni rudnik, kazao nam je Bago te dodao kako se akcija va|enja tijela u po~etku ~inila jednostavnom jer su ih vidjeli. - Bili su na nekih 13-14 metara od ulaza, tako da nam nije trebala ni rasvjeta. Ante Mari} i moj ro|ak Filip Bago sa vojnim maskama i sa svim osiguranjima krenuli su unutra. Prilikom izvla~enja prvog tijela situacija se po~ela komplikovati jer maske, koje su na{a dva ~lana nosili, nisu funkcionisale. Nakon toga
Policija, Hitna pomo} i pripadnici GSS-a na mjestu nesre}e
Foto: Radioposusje.ba

Trovanje plinom
Identitet preminulih bio je poznat policiji i prije nego su izvu~eni iz rudnika, jer je Petar Grgi}, brat dvojice nastradalih, policiji ispri~ao da ih je tokom dana tra`io u ku}i, a kako ih nije prona{ao, shvatio je da su

sam uzeo masku sa kisikom i u{ao. ^lanovi GSS-a su ve} po~eli gubiti svijest, me|utim, sa konopima smo se zavezali i uspjeli izvu}i. Me|utim, ova dva tijela ostala su unutra. Sad se ~ekaju ekipe spasilaca rudnika Kreka, koji imaju specijalnu opremu, rekao je Branko Bago, koji je i sam morao potra`iti ljekarsku pomo}.

Zadr`an na lije~enju
Pored njega, jo{ ~etiri spasioca, koja su u~estvovala u izvla-

~enju tijela, potra`ila su pomo} doktora. Iz mostarske bolnice su potvrdili da niko od spasilaca nije `ivotno ugro`en, te da }e jedan od njih biti zadr`an na lije~enju. Ina~e, kra|e `eljeza iz napu{tenog rudnika boksita Posu{je su ~este. Tako je policija iz Posu{ja u februaru privodila stradalog Miju i njegovog brata Petra Grgi}a, koji je prijavio ju~era{nju nesre}u, zbog kra|e 12 komada `eljezne konstrukcije.
D. PAVLOVI]

A

dmir Hasanbegovi} (27) iz Zenice, koji je prekju~er ranjen u vrat u policijskoj zasjedi u mjestu Duje kod Doboj-Istoka, smje{ten je na Odjel ortopedije Univerzitetskog klini~kog centra Tuzla, i njegovo zdravstveno stanje je stabilno.

Nakon ranjavanja kradljivca stoke kod Doboj-Istoka

Akcija Una

Policajac pod istragom
Admir Hasanbegovi} se oporavlja na Odjelu ortopedije Policajac PU Gra~anica osumnji~en za krivi~no djelo protiv op}e sigurnosti ljudi i imovine
lege iz MUP-a TK-a da se prema Doboj-Istoku kre}e audi, u kojem se nalaze kradljivci stoke. Policajci iz Gra~anice i Doboj-Istoka su u Dujama napravili zasjedu. No, voza~ audija se oglu{io o naredbu policije da se zaustavi, te je nastavio voziti, nakon ~ega je slu`benik PU Gra~anica ispalio nekoliko metaka prema zadnjem dijelu audija. Hasanbegovi} je ranjen, dok je njegov suvoza~ i sau~esnik u kra|i Sabahudin Silajd`ija pobje gao u {u mu. Slu `be ni ci MUP-a TK-a, kako nam je ju~er re~eno, intenzivno tragaju za njim. Ina~e, Hasanbegovi} i Silajd`ija su odranije poznati policiji po nizu krivi~nih djela. Ina~e, policajci su prilikom pretresa audija u gepeku prona{li tijele te{ko oko 200 kilograma, koje je ukradeno u povratni~kom naselju Sjenina kod Doboja. MUP Tuzlanskog kantona ju~er je Tu`ila{tvu dostavio izvje{taj protiv policajca E. O. iz PU Gra~anica, koji je ranio Hasanbegovi}a, i to zbog krivi~nog djela protiv op}e sigurnosti ljudi i imovine, a u vezi sa krivi~nim djelom izazivanje op}e opasnosti. E. O. je saslu{an u Tu`ila{tva, nakon ~ega je pu{ten na slobodu.

Hap{enje dilera
Pretresima u Prijedoru ju~er je zapo~ela zajedni~ka akcija slu`benika Sektora krim-policije CJB-a Banja Luka i SJB-a Prijedor, te Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka - podru`na kancelarija Prijedor, kodnog naziva Una, a s ciljem spre~avanja zloupotrebe opojnih droga. Pretresi su izvr{eni na nekoliko lokacija, a na saslu{anje je privedeno vi{e osoba iz Prijedora koje se sumnji~e za neovla{tenu proizvodnju i promet droga, odnosno da su tokom 2011. pa do juna ove godine, nabavljali i preprodavali marihuanu, kokain i spid. Nakon ispitivanja u prijedorskoj kancelariji banjalu~kog Tu`ila{tva, upu}en je prijedlog za pritvaranje Du{ka Despota, zvanog Krtica (1982) i Darija Kajdi}a, zvanog @alfija (1988), iz Prijedora. Akcija Una, kako je potvr|eno iz Tu`ila{tva, bi}e nastavljena i naL. S. rednih dana.

Sau~esnik u bjekstvu
Hasanbegovi} je, podsjetimo, ranjen nakon kra|e stoke. Naime, slu`benici CJB-a Doboj prekju~er su obavijestili ko-

Pohvale i podr{ka
"Postupaju}i tu`ilac je donio naredbu o provo|enju istrage protiv E. O. kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi sa upotrebom slu`benog oru`ja prilikom obavljanja operativnih zadataka PU Gra~anica", kazao je Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva TK-a. U ju~era{njem saop{tenju Sindikat policije MUP-a TK-a je pohvalio policajca E. O. i dao mu punu podr{ku u budu}em radu. S. K.

UPOTREBA ORU@JA Postupaju}i tu`ilac je donio naredbu o provo|enju istrage protiv E. O. kako bi se utvrdile okolnosti u vezi sa upotrebom slu`benog oru`ja prilikom obavljanja operativnih zadataka

14

REGION

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

INVEST Temeljem ~lanka 240. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira ("Slu`bene novine FBiH" broj: 85/08), Dru{tvo za upravljanje fondovima HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.o.o. Mostar objavljuje: Prilog 5.a. Tvrtka - Dru{tvo Dru{tvo za upravljanje fondovima HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.o.o. Mostar Ul. kralja Petra Kre{imira IV bb, Mostar Tel. 036/328-687; Fax. 036/328-677; invest.bih@hypo-alpe-adria.com 04-08-4013

Adresa - sjedi{te Fonda: Broj telefona i telefaksa: E-mail adresu: Broj u registru emitenta kod Komisije:

Pri{tina - Beograd

Stefanovi}: Nikoli} preuzeo inicijativu po kosovskom pitanju

Izvje{}e o doga|aju koji bitno uti~e na financijsko poslovanje Dru{tva
Naziv doga|aja Datum nastanka doga|aja: Kratki opis i razlog doga|aja: Odr`ana Skup{tina Dru{tva 12.6.2012. Redovna godi{nja Skup{tina Dru{tva je odr`ana 12.6.2012. godine na kojoj su donijete slijede}e odluke: 1. Odluka o usvajanju Izvje{}a o poslovanju Dru{tva za 2011. g. 2. Odluka o usvajanju izvje{}a vanjskog revizora Dru{tva za 2011. g. 3. Odluka o raspodjeli dobiti Dru{tva za 2011. godinu. 4. Odluka o izboru vanjskog revizora Dru{tva za 2012. godinu Ante Kolobari}, direktor Dru{tva Tel. 036/328-687 Mostar, 20.6.2012. godine

Pregovori na najvi{em nivou
[ef pregovara~kog tima Beograda Borislav Stefanovi} izjavio je ju~er da }e se budu}i pregovori sa Pri{tinom voditi na vi{em politi~kom nivou i da }e ih vjerovatno predvoditi predsjednik ili budu}i premijer Srbije. Stefanovi} je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da je tehni~ki dijalog sa Pri{tinom dao vrlo konkretne rezultate, ali da su sada na redu politi~ka pitanja kao {to su sjever Kosova, za{tita Srba ju`no od Ibra, status srpskih manastira i crkava i imovina. On je rekao da je dobro {to je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} preuzeo inicijativu po kosovskom pitanju, ali je ocijenio da }e predsjednik morati o tome da se dogovara sa novom vladom Srbije jer su na redu pitanja koja zahtijevaju konsenzus u Beogradu. Stefanovi} je kritikovao posrednika EU u pregovorima sa Pri{tinom Roberta Coopera, ocijeniv{i da pojedine sporazume sada tuma~i onako kako to odgovara Pri{tini, iako to nije bio slu~aj na dogovorima u Bruxellesu. Stefanovi} je kazao da, prije svega, misli na sporazum o regionalnom predstavljanju Pri{tine i fusnoti koja se uz to koristi. Povodom zahtjeva da se ukinu institucije Srbije na sjeveru Kosova, Stefanovi} je kazao da Srbija ne mo`e da ostavi institucionalni vakuum na tom dijelu Kosova.

Ime i prezime, kontakt-osobe ovla{tene za davanje dodatnih informacija u vezi s doga|ajem: Mjesto i datum podno{enja izvje{}a

Prilog 5.b. Tvrtka - Dru{tvo Adresa - sjedi{te Fonda: Broj telefona i telefaksa: E-mail adresu: Broj u registru emitenta kod Komisije: Zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom CROBIH FOND d.d. Mostar Ul. kralja Petra Kre{imira IV bb, Mostar Tel. 036/328-687; Fax. 036/328-677; crobih.fond@hypo-alpe-adria.com ZJP-031-07

Slu~aj Fimi-Media

Izvje{}e o doga|aju koji bitno uti~e na financijsko poslovanje Dru{tva
Naziv doga|aja Datum nastanka doga|aja: Kratki opis i razlog doga|aja: Odr`ana redovna godi{nja Skup{tina Fonda 18.6.2012. Redovna godi{nja Skup{tina Fonda je odr`ana 18.6.2012. godine na kojoj su donijete slijede}e odluke: 5. Odluka o izboru predsjednika, zapisni~ara i ovjerovatelja zapisnika. 6. Odluka o usvajanju Izvje{}a o poslovanju Fonda za 2011. g., uklju~uju}i financijsko izvje{}e, izvje{}e Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. 7. Odluka o usvajanju izvje{}a vanjskog revizora Fonda za 2011.g. 8. Odluka o usvajanju provedbe investicijske politike Fonda za 2011. godinu. 9. Odluka o na~inu izbora vanjskog revizora Fonda za 2012. godinu. Tonka Kozari}, direktor Fonda Tel. 036/328-687 Mostar, 20.6.2012. godine

Jarnjak: O{tar dijalog sa biv{im {efom

Sanader bio svemogu}
Ivo Sanader je kao predsjednik HDZ-a mogao sve. Posvjedo~io je to ju~er biv{i glavni tajnik i potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak na su|enju biv{em hrvatskom premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanaderu, ali i HDZ-u kao pravnoj osobi za slu~aj FimiMedia i pronevjeru dr`avnog novca od najmanje 10 milijuna eura. Na zagreba~kom @upanijskom sudu Jarnjak je ju~er zavr{io trodnevno svjedo~enje, a ispitivao ga je Sanader. U dijalogu sa biv{im {efom oko toga {to je netko znao ili ne, Jarnjak mu je rekao da je kao predsjednik stranke mogao sve. Bez znanja ostalih, ka`e, pa i raditi mimo njega, iako je bio glavni tajnik stranke. - Vi ste bili predsjednik i mogli ste bilo kome dati da ne{to radi u stranci, kazao je. Ovaj navod Jarnjak je podebljao podatkom da je Sanader jednom prilikom ~ak sazvao sjednicu Predsjedni{tva HDZa a da njega nije niti pozvao da do|e. Jarnjak je u svjedo~enju tvrdio da je Sanader sam donosio odluke o pitanjima koja nisu uvr{tena na dnevni red Predsjedni{tva. Sanaderova obrane prigovorila je na to~nost Jarnjakova iskaza, tvrde}i da u ve}em dijelu nije zasnovan na vlastitim saznanjima, ve} da je splet niza zaklju~aka temeljenih na interpretaciji tu|ih, neprovjerenih informacija. Biv{i glavni tajnik HDZ-a bio je prvi svjedok Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). Su|enje se nastavlja 2. jula svjedo~enjem jo{ jednog danas biv{eg glavnog tajnika HDZ-a Branka J. D. Ba~i}a.

Ime i prezime, kontakt-osobe ovla{tene za davanje dodatnih informacija u vezi s doga|ajem: Mjesto i datum podno{enja izvje{}a

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. U Zagrebu danas otkrivanje spomenika

REGION
VIJESTI

15

Hrvatska zahvalnost Bo{njacima
U postrojbama Hrvatske vojske i policije na svim boji{nicama sudjelovalo je oko 25.000 Bo{njaka, od kojih je 1.100 polo`ilo `ivot za tu zemlju
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

U znak sje}anja na sve Bo{njake, branitelje sudionike Domovinskog rata Hrvatske, u Zagrebu }e danas biti sve~ano otvoren Memorijalni park i otkriveno spomen-obilje`je. Ovaj memorijalni kompleks ispred zagreba~kog Islamskog centra je odavanje po~asti i trajni spomen na doprinos Bo{njaka u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije 1991. U postrojbama Hrvatske vojske i policije na svim boji{nicama i sve vrijeme sudjelovalo je oko 25.000 Bo{njaka, od kojih je 1.100 polo`ilo svoj `ivot za RH. Hrvatska Vlada, odnosno Ministarstvo branitelja i Grad Zagreb, zajedni~ki su omogu}ili realizaciju Memorijalnog parka i spomenika, ~iju su izgradnju inicirali Udruga Bo{njaka branitelja Domo vin skog ra ta Hrvat ske i Islamska zajednica u RH.

vidu podizanja spomen-obilje`ja. Na ovoj komemorativnoj sve~anosti o~ekuje se i dolazak brojnih obitelji poginulih, ratnih invalida kojih me|u Bo{njacima braniteljima ima vi{e od 150, te njihovih suboraca i prijatelja iz Hrvatske i BiH. A me|u 25.000 Bo{njaka branitelja sudionika Domovinskog rata, u ~iju ~ast se ovaj spomenik podi`e, puno je gra|ana Bosne i Hercegovine. Gotovo je nepoznato da je oko 9.000 Bo{njaka ili Bosanaca, ljudi porijeklom iz BiH, su dje lo va lo u obra ni Hrvatske a da prije 90-ih nikada nisu `ivjeli niti prebivali na prostoru RH, ve} su se dobrovo-

Dinki}: Tadi} me ne}e
Lider URS-a Mla|an Dinki} izjavio je da je to {to ga lider DS-a Boris Tadi} ne `eli u novoj vladi u domenu psihologije i neracionalnosti. - Za{to me ne `eli u Vladi, treba pitati Tadi}a. Mislim da je to u domenu psihologije, neracionalnosti, jer nije mu smetalo da se u kampanji poziva isklju~ivo na one stvari koje je moj tim uradio, kao Fiat, Beneton..., rekao je Dinki} u intervjuu za NIN i dodao da s Tadi}em nije ozbiljno razgovarao od maja. Istovremeno, lider SNS-a Aleksandar Vu~i} izjavio je da naprednjaci jo{ nisu dobili odgovor od SPS-a na poziv za razgovore o parlamentarnoj ve}ini. Vu~i} dodaje da su SPS-u ponudili veoma fer dogovore i plan. Vu~i} je na konferenciji za novinare rekao da je ta stranka u kontaktu sa svim politi~kim akterima u Srbiji, ali da, prije svega, ~eka odgovor SPS-a bez koje ne mo`e biti formirna nova vladaju}a koalicija.

Povijesni trenutak
U ovom kontekstu isti~e se presudan doprinos Grada Zagreba i zagreba~kog gradona~elnika Milana Bandi}a. Grad Zagreb osigurao je najve}i dio od pola milijuna eura, koliko je utro{eno na gradnju cijelog Memo ri jal nog kom ple ksa. Za ure|enje spomen-parka zagreba~ke gradske vlasti ustupile su i zemlji{te u vlasni{tvu grada. Spomen-park od 11.000 kvadratnih metara podignut je na pros to ru izme|u Islam skog centra i Ulice Krste Frankopana u zagreba~kom Folnegovi}evom Naselju. Lokacija ima svoj zna~aj i simboliku, jer je Islamski centar u Zagrebu, po slu`benim ocjenama, za vrijeme Domovinskoga rata u Hrvatskoj

ISLAMSKI CENTAR Lokacija ima svoj zna~aj i simboliku, jer je Islamski centar u Zagrebu za vrijeme Domovinskoga rata bio prihvatili{te za sve napa}ene i ranjene
Skica Memorijalnog parka i spomenika ispred Islamskog centra

Ma|arska preuzima nebo nad Kosovom
Sjevernoatlantsko vije}e je zatra`ilo od Ma|arske da se pobrine kako bi se u martu 2013. otvorio zra~ni promet nad Kosovom i da preuzme nadzor nad njime, objavili su ju~er ma|arski mediji. Nadzor kosovskog zra~nog prostora preuzet }e ma|arska organizacija za sigurnost zra~nog prometa HungaroControl. Zsolt Nemeth, dr`avni tajnik u ma|arskom ministarstvu vanjskih poslova, izjavio je kako je zahtjev da njegova zemlja preuzme nadzor zra~nog prometa nad Kosovom zna~ajan diplomatski uspjeh. Prema njegovim rije~ima, Ma|arska time mo`e konkretno podr`avati napore NATO-a s ciljem osiguranja zra~nog prostora nad Balkanom i tako pridonijeti stabiliziranju tog podru~ja. U kosovskom zra~nom prostoru nakon njegovog otvaranja do}i }e do `ivog prometa, koji }e obuhvatati 450 do 500 letova dnevno.

godine, pune ~etiri godine nakon postavljanja kamena temeljca. Otvorenje Memorijalnog parka i spomenika u Zagrebu do`ivljava se me|u Bo{njacima braniteljima Domovinskog rata Hrvatske kao povijesni trenutak za Bo {nja ke, za nji ho vu Udrugu branitelja veterana, ali i za Hrvatsku, pogotovo vjeruju da }e se ovaj povijesni doga|aj po zi ti vno odra zi ti na odnose dviju susjednih dr`ava Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

POLA MILIJUNA EURA Grad Zagreb osigurao je najve}i dio od pola milijuna eura, koliko je utro{eno na gradnju cijelog Memorijalnog kompleksa
nadrastao svoju osnovnu funkciju i zada}u i bio "prihvatili{te za sve napa}ene i ranjene, koji su tra`ili pomo} i bje`ali od po{asti agresora". U sklopu parka je spomenik izveden u kamenu, a dio spomeni~ke cjeline su i kamene plo~e na kojima su uklesana imena svih Bo{njaka koji su svoj `ivot dali u obrani Hrvatske. Pri oblikovanju spomenika i spomen-parka autora idejnog rje{enja zagreba~kog arhitekta Mesuda Bu`imki}a nadahnule su stilske odlike bo{nja~ke kulture i tradicije. Izgradnja spomen-obilje`ja i ure|enje parka zapo~eli su 6. septembra pro{le Tako|er, iz ove geste i{~itava se zahvalnost hrvatskog naroda Bo{njacima {to su u najte`im trenucima zajedno s domicilnim stanovni{tvom stali u obranu RH. Ono {to braniteljima ve te ra ni ma Bo {nja ci ma u Hrvatskoj danas puno zna~i, to je ~injenica da je rije~ o jednom od najve}ih takvih spomenika podignutih Bo{njacima ikada. Pre ma na ja vi, spo me nik i park sje}anja zajedno }e otvoriti general Armije BiH Atif Dudakovi} i gradona~elnik Zagreba Bandi}. Na prigodnoj sve~anosti u ~etvrtak prije podne o~ekuje se niz uglednika iz Bo-

sne i Hercegovine i Hrvatske. Osim generala Dudakovi}a, u Zagreb dolazi predsjednik SDA Sulejman Tihi}. Kako se neslu`beno doznaje, na ceremoniju su pozvani i predsjednik Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i predsjednik RH Ivo Josipovi}. No, Josipovi} je na slu`benom putu u Izraelu, a nakon {to se za svoj izostanak ispri~ao dr`avni~kim obvezama, i Izetbegovi} se ispri~ao neodgodivim poslovima te otkazao svoj ve} najavljen dolazak u Zagreb. Hrvat skog pred sje dni ka }e predstavljati njegov osobni izaslanik general-pukovnik Marjan Marekovi}. Me|u onima koji dolaze su najvi{i hrvatski vojni du`nosnici, na~elnik Glavnog sto `e ra Oru `a nih sna ga RH Drago Lovri} }e prisustvovati ceremoniji otkrivanja spomenika, a okupljenima }e se obratiti i govorom. Prema najavama, govorit }e i pred sje dnik Or ga ni za cij skog odbora za izgradnju spomenika, muftija [evko ef. Omerba{i}, ko ji je svo jim auto ri te tom i odlu~no{}u godinama ustrajno pomagao na ostvarenju ove plemenite zamisli, te saborska zastupnica HDZ-a, biv{a hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je kao ministrica branitelja svojevremeno sna`no podr`ala inicijativu da se Bo{njacima braniteljima sudionicima Domovinskog rata trebaju iskazati trajna zahvalnost i sje}anje u

ljno ili na druge na~ine uklju~ili u postrojbe Hrvatske vojske. Okupljeni su danas oko Udruge Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske sa sjedi{tem u Zagrebu, koja ima oko 5.000 ~lanova. Svi oni bili su pripa dni ci i ~a sni ci re gu lar nih postrojbi Hrvatske vojske ili ZNG-a, nikada nisu pripadali niti sudjelovali u akcijama bilo kakvih paravojnih formacija.

Popisali sva imena
U Hrvatskoj vojsci nije bilo rodova u kojima nije bilo branitelja Bo{njaka. Broj od 1.100 Bo{njaka poginulih u obrani Hrvatske izuzetno je visok u odnosu na ukupan broj pripadni ka bo {nja ~ke na ci onal ne manjine u Hrvatskoj, gdje, po slu`benim podacima, `ivi oko 60.000 muslimana, od kojih je 40.000 Bo{njaka. Podatke o poginulim Bo{njacima prikupljali su samoinicijativno njihovi suborci, ~lanovi Udruge Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske. Na temelju vi{e slu`benih izvora i dokumenata popisali su sva njihova imena. No, ova tu`na lista imena Bo {nja ka ko ji su u obra ni Hrvatske od velikosrpske agresije 91. dali najvi{e {to su mogli, vlastiti `ivot, najvjerojatnije nije kona~na. Svima njima, ali i pre`ivjelima, danas }e Zagreb i Hrvatska odati po~ast i izraziti zahvalnost.
Jadranka DIZDAR

Odmotava se klupko trgovine organima
Istrage o trgovini organima u slu~ajevima Medicus i @uta ku}a mogle bi biti spojene jer postoji sumnja da je u oba slu~aja umije{an isti kriminalni klan, ka`e za Srnu izvor iz sjedi{ta misije EULEX-a u Pri{tini. - U pitanju su dva odvojena slu~aja. @uta ku}a je pod istragom specijalnog tu`ioca Clinta Williamsona, dok istragu trgovine organima i ilegalne transplatacije u bolnici Medicus na putu Pri{tina - Kosovo Polje vodi EULEX-ov tu`ilac Jonathan Rattel, ka`u u EULEX-u. Sagovornik Srne ka`e da postoje tragovi koji upu}uju da je uzimanje organa vr{eno u @utoj ku}i uz znanje biv{ih vo|a OVK predvo|enih Ha{imom Ta~ijem, te da se transplantacija u Medicusu i trgovina organima odvijala uz znanje privremene Vlade Kosova i njenih zvani~nika.

16

OGLASI

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OGLASI

17

Raspisuje Na osnovu odluke o odobrenju plana specijalizacija zdravstvenih radnika Kantona Sarajevo za 2012. godinu, koju je donijelo Federalno ministarstvo zdravstva br. 06-34-3346 od 25. 5. 2012. godine

KONKURS
za izbor i prijem ljekara na specijalizaciju za potrebe Centra za srce KCUS-a 1. Interna medicina................................................................................................................2 Uslovi: Pored Zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidat treba da ispunjava i slijede}e uslove koje dokazuje dostavljanjem dokumentacije kako slijedi: - Diplomu o zavr{enom medicinskom fakultetu - Visoka stru~na sprema VII stepen, - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, - Potvrdu da kandidat ima jednu godinu radnog iskustva nakon polo`enog stru~nog ispita, - Potvrdu da je kandidat u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke stru~ne spreme privatne prakse, - Potvrdu o poznavanju jednog stranog jezika. Prijave se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Bolni~ka br. 25 Stru~na nemedicinska disciplina (protokol) Prijave se dostavljaju u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja konkursa. Napomena: Dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje uslova konkursa mora biti u originalu ili ovjerena fotokopija. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

18

SVIJET

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Odluke o uslovima i na~inu prijema pripravnika visoke stru~ne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 52/05 i 102/09), ~l. 1. i 3. Odluke o potrebi prijema dva pripravnika u Slu`bu za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine broj: 01-34-1-1183/12 od 19.6.2012. godine i ~lana 28. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Slu`be za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine broj: 01-02-1-1215-8/11 od 19.9.2011. godine, Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine raspisuje

Okon~ana tala~ka kriza u Toulouseu

ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U SLU@BU ZA ZAJEDNI^KE POSLOVE INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1. Pripravnik - diplomirani ekonomista, visoka stru~na sprema (VII stepen fakulteta ekonomskog smjera) ili zavr{en prvi ciklus {kolovanja dodiplomskog studija fakulteta ekonomskog smjera, koji je vrednovan sa najmanje 180 ECTS bodova - jedan (1) izvr{ilac. 2. Pripravnik - diplomirani pravnik, visoka stru~na sprema (VII stepen pravnog fakulteta) ili zavr{en prvi ciklus {kolovanja dodiplomskog studija pravnog fakulteta koji je vrednovan sa najmanje 180 ECTS bodova - jedan (1) izvr{ilac. Radni odnos pripravnika zasniva se na period od jedne godine. USLOVI ZA PRIJEM: Op{ti uslovi: Kandidati prijavljeni na javni oglas trebaju ispunjavati op{te uslove, propisane odredbom ~lana 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10): da imaju navr{enih 18 godina, da su dr`avljani Bosne i Hercegovine, da protiv njih nije pokrenut krivi~ni postupak, da nisu obuhva}eni odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uslovi: Prijavljeni kandidati trebaju ispunjavati i poseban uslov: da nemaju ostvaren radni sta` u struci, u trajanju od godinu dana, nakon sticanja visoke stru~ne spreme. POTREBNI DOKUMENTI: Kandidati su uz prijavu za javni oglas sa biografijom, adresom i kontakt-telefonom, du`ni dostaviti sljede}u dokumentaciju u ovjerenoj fotokopiji ili originalu: - diplomu ili uvjerenje o diplomiranju (koje ne mo`e biti starije od godinu dana) ili nostrifikovanu diplomu u slu~aju da fakultet nije zavr{en u BiH; - fotokopiju li~ne karte; - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est (6) mjeseci; - izjavu da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. Ustava Bosne i Hercegovine, ne stariju od tri (3) mjeseca; - dokaz o neostvarenom radnom sta`u u struci u trajanju od jedne (1) godine dana, nakon ste~ene visoke stru~ne spreme, kandidati }e dokazivati sljede}om dokumentacijom: Za kandidate koji nikad nisu ostvarili radni odnos, ~injenicu nepostojanja radnog sta`a u struci sa VSS, nakon sticanja iste, dokazuju slijede}om dokumentacijom: - Uvjerenje iz PIO/MIO da nije registrovan u podacima mati~ne evidencije PIO/MIO ili uvjerenje od Zavoda za zapo{ljavanje; Kandidati koji imaju ostvaren radni sta` ili su jo{ u radnom odnosu, ~injenicu nepostojanja radnog sta`a u struci sa VSS, nakon sticanja iste, dokazuju slijede}om dokumentacijom: - Uvjerenje iz PIO/MIO o radnom sta`u i de{ifraciju {kolske spreme i zanimanja; - Uvjerenje iz Zavoda za zapo{ljavanje; - Fotokopiju radne knji`ice - naslovna strana, kao i stranice s podacima o radnom sta`u; - Potvrdu o statusu iz Porezne uprave. Izabrani kandidati prije zasnivanja radnog odnosa, du`ni su dostaviti slijede}u dokumentaciju: - ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti; - uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka. PROCEDURA IZBORA - Postupak izbora kandidata koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa sprovest }e Komisija za izbor pripravnika, koja }e vr{iti provjeru znanja. - Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se razmatrati. - Prijave sa biografijom, adresom i kontakt-telefonom, te svim tra`enim dokumentima predaju se najkasnije do 1.7.2012. godine putem po{te preporu~eno na adresu: Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine "Javni oglas za prijem pripravnika" Trg BiH broj 1 71000 Sarajevo

J AV N I O G L A S

Policija je tokom tala~ke krize blokirala podru~je oko banke

Reuters

Policija ranila
i uhapsila otmi~ara
Iako je napada~ kazao da je povezan sa Al-Kaidom, policija vjeruje kako je rije~ o poku{aju plja~ke banke koja je po{la po zlu
Nakon gotovo sedam sati okon~ana je drama u poslovnici CIC banke u Toulouseu u Francuskoj, gdje je naoru`ani mu{karac satima dr`ao ~etvero talaca. Dvije taokinje sam je pustio na slobodu tokom poslijepodneva, a posljednja dva taoca oslobo|ena su ne{to prije 17 sati, nakon pucnjave u kojoj je naoru`ani mu{karac ranjen. Drama je po~ela kada je naoru`ani mu{karac upao je u banku, ispalio najmanje jedan hitac i zato~io ~etvero talaca - direktora poslovnice i troje zaposlenika. Pritom niko nije ozlije|en. Policija je ubrzo opkolila banku, a na mjesto doga|aja su stigli i specijalci iz Marseillea i Bordeauxa. Naoru`ani mu{karac poru~io je policiji da je povezan sa Al-Kaidom te da sa sobom ima i eksploziv. Zatra`io je pregovore s elitnom jedinicom specijalaca koji su u martu ove godine u Toulouseu ubili 23-godi{njeg Francuza al`irskog porijekla Mohameda Meraha, tako|er navodnog pripadnika AlKaide koji je ubio sedam ljudi, me|u kojima i troje djece, prije negoli je usmr}en. Merah je, podsjetimo, u tri odvojena incidenta ubio troje djece i u~itelja u jevrejskoj {koli te trojicu vojnika. Ubistva je snimao i potom snimke slao policiji. Specijalci su ga 22. marta "skinuli" snajperom nakon 32-satne opsade, prilikom upada komandosa u njegov stan. Poslovnica banke u kojoj se drama odvijala nalazi se svega stotinjak metara od stana u kojem je Merah `ivio. Iako je naoru`ani mu{karac policiji kazao da je povezan sa Al-Kaidom, policijski glasnogovornik Christophe Crepin je ju~er tokom jutra rekao kako je rije~ o poku{aju plja~ke banke koja je po{la po zlu. Naoru`ani mu{karac, prema policijskom izvje{taju, prvo je od djelatnika banke zatra`io novac, a kada su mu ga odbili dati zapucao je i zato~io ~etiri osobe. "Nismo sigurni jesu li njegove tvrdnje o povezanosti sa Al-Kaidom ozbiljne ili fantazira", naveo je ubrzo nakon po~etka tala~ke krize neimenovani policijski izvor za Ouest-France. La Depeche je objavio kako je rije~ o {izofreni~aru koji je pobjegao s lije~enja. Ne{to iza 15 sati u kontakt s pomahnitalim mu{karcem stupila je putem mobitela njegova sestra, koja ga je poku{ala uvjeriti da se mirno preda. Za AFP je ispri~ala kako njen 26-godi{nji brat ima problema s ispadima bijesa i kako se boji vanjskog svijeta.

Nevjerovatna pobjeda duha

Broj: 30-1317/12 Sarajevo, 20.6.2012. god.

UNIS - UDRU@ENA METALNA INDUSTRIJA Dioni~ko dru{tvo Sarajevo

Alpinist bez nogu osvojio Kilimand`aro
Spencer West, ~ovjek bez obje noge, uspio je da napravi nat~ovje~ansku stvar popeo se na Kilimand`aro! 31-godi{nji Kana|anin iz Toronta uspio je da savlada najvi{i vrh Afrike - Kilimand`aro (5.895 metara), i to samo uz pomo} ruku. Tamo gdje je tlo dozvoljavalo, koristio je invalidska kolica, ali je ve}i dio uspona pre{ao samo uz pomo} ruku. West je izgubio obje noge jo{ dok je bio petogodi{njak. Ali, to ga nije obeshrabrilo. Prihvatio je `ivot kakav jeste i borio se uprkos ne ba{ optimisti~nim prognozama ljekara. Godinu se pripremao i trenirao za ovaj poduhvat, koji je zapo~eo 12. juna, a u usponu su mu pomagala i davala podr{ku dvojica njegovih prijatelja. Poslije sedam dana, popeli su se na vrh Uhuru. Ruke su mu bile pune modrica, sa ogrebotinama i krvave. Ali, ka`e on, vrijedilo je. - Osje}aj je bio nevjerovatan. Svi smo zaplakali od sre}e. Odlu~io sam se na ovo ne samo da bih vidio kolike su moje granice, ve}

Na osnovu ~lana 246. stav 1 ta~ka 12 Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), ~lana 53. Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", br. 19/2010 i 41/11), mi{ljenje Odbora za reviziju, br. 30-1289/12 od 13.6.2012. godine, ~lana 87. Statuta UNIS - UDRU@ENA METALNA INDUSTRIJA d.d. SARAJEVO, br. UNIS.OA 01.321.01 - 4.2 izdanje - 30.6.2011. god. Nadzorni odbor je ovla{ten i predla`e da dioni~ari na 13. godi{njoj Skup{tini donesu o imenovanju vanjskog revizora o reviziji finansijskih izvje{taja ^lan 1. Dru{tvo za reviziju "EXPERT" d.o.o. Zenica imenuje se za vanjskog revizora UNIS - UDRU@ENA METALNA INDUSTRIJA dioni~ko dru{tvo Sarajevo za period od ~etiri godine. ^lan 2. Naknada za obavljanje revizija iznosi neto 4.000,00 KM bez PDV. Vrijeme i rokovi izrade revizije, na~in pla}anja, kao i rok anga`mana regulisat }e se ugovorom. ^lan 3. Ovla{}uje se direktor Dru{tva da u ime i za ra~un Dru{tva zaklju~i ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvje{taja sa Dru{tvom za reviziju "Expert" d.o.o. Zenica. ^lan 4. Odluka stupa na snagu danom dono{enja a za njeno sprovo|enje odgovoran je Sektor financija i kontrolinga i Sektor pravnih i op}ih poslova. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Emir Selimovi}

O D L U K U

i da ohrabrim druge da savladaju prepreke i izazove koji se postavljaju pred njih. Ovo je, bez dileme, najte`a fizi~ka i psihi~ka stvar, koju sam uradio. Ali, istovremeno, poslao sam poruku ljudima - vjerujte u sebe i druge, rekao je Vest. Ovaj nevjerovatni poduhvat imao je i humanitarni karakter. West je prikupio 300.000 funti za organizaciju Free The Children, koja djeluje u Africi.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. Gr~ka dobila koalicijsku vladu

SVIJET
VIJESTI

19

Samaras polo`io
zakletvu za premijera
Samarasovu vladu podr`ale socijalisti~ka stranka PASOK i Demokratska ljevica
Gr~ka je kona~no dobila koalicijsku vladu. O tome kako su se gr~ke stranke nakon ponovljenih parlamentarnih izbora u toj zemlji kona~no uspjele dogovoriti o zajedni~kom formiranju vlade izvijestio je ~elnik nekad vode}e gr~ke socijalisti~ke stranke PASOK. "Gr~ka ima vladu", izjavio je Evangelos Venizelos nakon pregovora s izbornim pobjednikom Antonisom Samarasom.

Samoubila~ki napad u Afganistanu
U samoubila~kom napadu u isto~noj afganistanskoj provinciji Kost poginulo je najmanje 16 osoba, a ranjene su 34, rekli su zvani~nici. Napada~ se motociklom, natovarenim eksplozivom, zaletio u zajedni~ki konvoj snaga NATO-a i Afganistana u gradu Kost, javio je BBC, prenosi Srna. Por tparol NATO-a rekao je da ima `rtava i me|u vojnicima NATO-a, ali nije iznio vi{e detalja. Bolni~ki zvani~nici u Kostu rekli su da me|u poginulima ima i djece i policajaca. Jedan ljekar rekao je za agenciju AFP da su primili tijela ~etiri ~lana jedne porodice. Ovo je drugi put ovog mjeseca da su snage NATO-a meta napada~a samoubica u Kostu, u blizini granice sa Pakistanom, u kojem se nalazi veliki broj ameri~kih vojnika.

Glas povjerenja
Iako je Novoj demokratiji za formiranje vladaju}e koalicije savez s PASOK-om bio dovoljan, na vlasti im se planira pridru`iti i Demokratska ljevica, ~iji je ~elnik Fotis Kouvelis kazao: "Odlu~ili smo dati svoj glas povjerenja novoj vladi koja }e biti formirana". Nakon toga, lider gr~ke konzervativne Nove demokratije Antonis Samaras postao je premijer nakon {to je polo`io zakletvu nakon sastanka sa {efom dr`ave Karolosom Papuljasom koji ga je zadu`io da formira vladu. "Imam ne op ho dnu par lamentarnu ve}inu za formiranje vlade u cilju garantovanja stabilnosti i nade" na{e zemlje, rekao je Samaras predsjedniku uo~i polaganja zakletve. "Uradit }emo sve kako bismo izveli zemlju iz krize", rekao je Samaras. Budu}a vlada Samarasa dobi-

Izrael raketirao Gazu
Novi predsjednik vlade tokom polaganja zakletve

la je podr{ku socijalista PASOKa i Demokratske ljevice, pa }e imati 179 od ukupno 300 mjesta u parlamentu, prenosi RTS. "Nala`em vam da formirate vladu i `elim vam sre}u jer su problemi brojni i te{ki", rekao je Papuljas. O~ekuje se da nova koaliciona vlada zatra`i izvjesne olak{ice za Gr~ku u zamjenu za dobijanje paketa pomo}i Evropske unije (EU) i Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF). Nova demokratija je osvojila najve}i broj glasova u nedjelju na izborima, ali ne i apsolutnu ve}inu. Samaras je, me|utim, za

tri dana uspio da formira vladu. Nova demokratija morala je da oformi do ~etvrtka novu vladu, jer bi u suprotnom ljevi~arska stranka Siriza dobila {ansu za formiranje vlade. Ona je bila na drugom mjestu na izborima i sna`no se protivi paketu pomo}i za Gr~ku.

Politi~ki kadrovi
Jo{ nije poznat sastav novog kabineta i ne zna se da li }e i koliko tehnokrata biti u njoj, kao ni to da li }e to dva mla|a partnera prihvatiti ili }e Samarasovom kabinetu ponuditi svoje politi~ke kadrove, naveo je AP.

Agen ci ja Fran ce Pres se je prethodno, pozivaju}i se na gr~ku televiziju, javila da su se tri stran ke do go vo ri le da novi ministar finansija bude Va si lis Ra pa nos, do sa da {nji pred sje dnik Na ro dne ban ke Gr~ke. Ra pa nos je pro fe sor ekonomije na Univerzitetu u Atini. On je bio predsjednik Vije}a ekonomskih savjetnika u Ministarstvu ekonomije i finansija izme|u 2000. i 2004. kada se Gr~ka pridru`ila zoni eura, a prethodno je bio predsjedavaju}i Helenske organizacije za telekomunikacije (OTE).

Izraelski avioni napali su sedam ciljeva u pojasu Gaze u znak odmazde na raketiranje juga Izraela iz te oblasti, koje je po~elo u utorak i nastavljeno ju~er. Jedna raketa pala je blizu Ber Seve, uz jo{ vi{e od 10 projektila koji su pali na druga mjesta, ali nisu izazvali povrede ljudi, ve} samo neznatnu {tetu, prenosi Tanjug. Prema vojnim podacima, od utorka je oko 50 raketa pogodilo Izrael. Vojni por tparol je saop{tio da su svi izraelski napadi bili uspje{ni, dodav{i da je teroristi~ka organizacija Hamas odgovorna za aktivnost u Gazi i za raketnu vatru na jugu Izraela u poslednja dva dana. [estoro Palestinaca, uklju~uju}i najmanje ~etiri militanta, ubijeno je ove sedmice u izraelskim vazdu{nim udarima i nekoliko Izraelaca je ranjeno od raketne vatre.

Uprkos pove}anom nasilju u zemlji

Posmatra~i UN-a ostaju u Siriji
Posmatra~i UN-a }e ostati u Siriji, uprkos sve ve}em nasilju u zemlji, zbog kojeg je ranije donijeta odluka da se misija suspenduje na neodre|eno vrijeme. "Odlu~ili smo da za sada, uprkos suspendovanju aktivnosti misije, posmatra~i ostanu u Siriji", rekao je {ef operacija UN-a za odr`avanje mira Herve Ladsous, prenosi Fena. On je kazao da mandat misije UN-a u Siriji isti~e 20. jula i da je nepohodno da se odlu~i o njenoj budu}nosti u toj zemlji. [ef misije UN-a u Siriji norve{ki general Robert Mood ranije je pred Vije}em sigurnosti UNa rekao da su posmatra~i sve vi{e `rtve nasilja, ali je ipak naglasio da oni imaju moralnu obavezu da ostanu u toj zemlji. Prije sastanka Vije}a sigurnosti generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je rekao da se 15 ~lanica Vije}a sla`u da treba izvr{iti pritisak na Damask kako bi bio primijenjen plan izaslanika UN-a i Arapske lige za Siriju Kofija Annana. Zapad je ocijenio da je re`im u Damas-

Sastanak Erdoana i Obame
Turski premijer Red`ep Tajip Erdoan na samitu zemalja G20 u Meksiku sastao se sa ameri~kim predsjednikom Barackom Obamom s kojim je najvi{e razgovarao o situaciji u Siriji. Sastanak je trajao 40 minuta, {to je du`e od planiranog, a dvojica lidera iznijela su zabrinutost zbog pogor{avanja situacije u Siriji, te kao rje{enje krize istakla da me|unarodna zajednica treba ispuniti du`nost. Erdoan i Obama su tako|er razgovarali o de{avanjima u Iranu i Iraku, te o bilateralnim odnosima izme|u Turske i SAD-a, kao i o regionalnim i me|unarodnim pitanjima. A. [. nulo i pet sirijskih pobunjenika, kao i ve}i broj civila, a da su okr{aji po~eli u utorak kasno nave~er i da su nastavljeni preko no}i i sve do ju~er ujutro, u regionu pozna tom kao Kur dska pla ni na u bli zi ni granice s Turskom.

Assange zatra`io politi~ki azil u Ekvadoru
Osniva~ WikiLeaksa Julian Assange zatra`io je politi~ki azil u Ekvadoru i nalazi se u ambasadi te zemlje u Londonu, izjavio je {ef diplomatije ove ju`noameri~ke zemlje Ricardo Patino. "Ekvador trenutno analizira taj zahtjev", rekao je Patino novinarima. Assange je suo~en s izru~enjem [vedskoj radi ispitivanja zbog navodnih seksualnih prestupa nakon {to je najvi{i britanski sud pro{le sedmice odbacio zahtjev da se njegov slu~aj ponovno razmotri, prenosi Fena. Assange, koji u [vedskoj nije kazneno optu`en i negira bilo kakvu krivnju, tvrdi da je njegov slu~aj politi~ki motiviran zbog objave dokumenata 2010. na njegovim internetskim stranicama koji su razbjesnili SAD. [vedski tu`ioci `ele Assangea ispitati zbog navoda o silovanju i seksualnom napastvovanju dvije biv{e volonterke Wikileaksa.

Mandat misije UN-a u Siriji isti~e 20. jula

ku jedini krivac za pogor{anje situacije u Siriji, dok Kina i Rusija smatraju da su za to odgovorni i pobunjenici. U me|uvremenu, u `estokim okr{ajima sa pobunjeni~kim snagama u sjeverozapadnoj provinciji Latakiji ju~er je poginulo najmanje 28 sirijskih vojnika, saop{tio je Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedi{tem u Londonu, javio je AFP. Ta nevladina organizacija navodi da je pogi-

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Fiskalno vije}e BiH

EFT i Kineska razvojna banka potpisali kredit za TE Stanari

Prvi kilovati u mre`i od 2016. godine
TE Stanari }e sa 300 megavata instalirane snage godi{nje proizvoditi 2.000 gigavat-sati elektri~ne energije
Dopuna platforme za pregovore
Foto: S. GUBELI]

Iskorak za
razgovore s MMF-om
Fiskalno vije}e BiH zaklju~ilo je ju~er da je u~injen iskorak na ispunjavanju uslova za novi aran`man sa Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF), nakon {to je Savjetodavna grupa pripremila stru~ne podloge. Na ju ~e ra {njoj sje dni ci u Sa ra je vu do go vo re no je da entiteti dopune platforme za pregovore sa MMF-om i hitno ih dostave Savjetodavnoj grupi Fiskalnog vije}a radi upu}ivanja na izja{njavanje u Washington. Na vladama Republike Srpske i FBiH je da dopune platforme u dijelu koji se u prvom redu odnosi na reforme u socijalnom sektoru, nakon ~ega bi bili nastavljeni pregovori sa delegacijama MMF-a, Svjetske banke i Evropske komisije, saop{teno je iz Vije}a ministara BiH. Sje dni ci Fis kal nog vi je }a prisustvovali su predsjedavaju }i Vi je }a mi nis ta ra BiH i Fiskalnog vije}a Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vlade Repu bli ke Srpske Ale ksan dar D`ombi}, premijer FBiH Nermin Nik{i}, ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri}, ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija i ministar finansija FBiH Ante Krajina. U ime guvernera Centralne banke BiH sjednici je prisustvovao viceguverner Radomir Bo`i}, a u ime Br~ko distrikta Mato Lu~i}.

Projekat vrijedan 550 miliona eura

U prvih pet mjeseci

Uz prisustvo predsjednika i premijera Republike Srpske, predstavnici Kineske razvojne banke, energetske kompanije EFT grupa i Vlade RS-a ju~er su u Banjoj Luci potpisali ugovor o kreditiranju projekta izgradnje Termoelektrane Stanari u vrijednosti od 350 miliona eura.

Pokrivenost uvoza izvozom 51,8 posto
Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti od tri milijarde i 126 miliona KM, {to je za 7,2 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine, javila je Fena. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS), u tom periodu uvoz je iznosio {est milijardi i 38 miliona KM, {to je za 1,2 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine. Procent pokrivenosti uvoza u tom periodu bio je 51,8 posto. U pet mje se ci ove go di ne BiH je u ro bnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovin ski de fi cit u vri je dnos ti od dvi je mi li jar de i 911 mi li ona KM {to je za 12,1 pos to vi {e nego u istom periodu prethodne go di ne. Najzna~ajniji vanjskotrgovinski partneri BiH i dalje su Hrvatska i Njema~ka.

Veliki projekat
Direktor EFT grupe Vuk Hamovi} je najavio da bi radovi trebali trajati 45 mjeseci, te da bi TE Stanari u mre`i trebala biti najkasnije po~etkom 2016. godine, kako to od nje o~ekuje investitor. Projekat, ~ija je ukupna vrije-

dnost 550 miliona eura, osim izgradnje TE, podrazumijeva i ulaganja u pove}anje kapaciteta Rudnika Stanari, i po principu klju~ u ruke izvest }e ih kineska kompanija Elektrik in`enjering, kojem je ovo prvi izlazak na evropsko tr`i{te. TE Stanari }e sa 300 megavata instalirane snage godi{nje proizvoditi 2.000 gigavat-sati elektri~ne energije u baznom re`imu rada i zapo{ljavat }e, zajedno s rudnikom, novih 850 radnika.

Povjerenje investitora
Generalni direktor Kineske razvojne banke za oblast Se~u-

an Wang Zhong rekao je da je ova institucija svojim kreditiranjem do sada pokrila vi{e od 90 zemalja i plasirala 200 milijardi dolara kreditnih sredstava, dok je njena ukupna aktiva prema{ila aktivu Svjetske banke i Azijske razvojne banke, ~ime je postala najve}a kineska investiciona banka. Predsjednik RS-a Milorad Dodik istakao je da uz sve finansijske efekte koje ovakvi poslovi sa sobom donose, va`nija je ~injenica povjerenje stranih investitora da ula`u na prostor RS-a, ~ime }e do}i do novih zapo{ljavanja.
G. KATANA

Analiti~ari Standard & Poor’sa u posjeti BiH

Stabilizacija kreditnog rejtinga
Analiti~ari agencije Standard & Poor’s iz Londona ocjenjuju da se stanje u BiH evidentno popravlja i da su izgledi za stabilizaciju kreditnog rejtinga BiH dobri. Analiti~ari podsje}aju da je BiH u proteklom periodu bila suo~ena sa zna~ajnim oscilacijama i da je to razlog smanjenja njenog kreditnog rejtinga pro{le godine, saop{teno je nakon sastanka analiti~ara ove agencije sa ministarom finansija FBiH Antom Krajinom i ministrom energije, rudarstva i industrije FBiH Erdalom Trhuljem. Na sastanku u sjedi{tu Vlade FBiH u Sarajevu bilo je rije~i o ekonomskoj, politi~koj i fiskalnoj situaciji u BiH. Krajina je upoznao predstavnike ove agencije sa klju~nim strukturalnim odrednicama bud`eta FBiH za 2012. godinu i njegovim implikacijama na fiskalnu stabilnost ovog entiteta.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 119 - 21. 6. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.566266 Kanada 124 CAD 1 1.510132 Hrvatska 191 HRK 100 25.867680 ^e{ka R 203 CZK 1 0.076649 Danska 208 DKK 1 0.262456 Ma|arska 348 HUF 100 0.679889 Japan 392 JPY 100 1.946269 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.259918 [vedska 752 SEK 1 0.220610 [vicarska 756 CHF 1 1.624565 Turska 949 TRY 1 0.855788 V.Britanija 826 GBP 1 2.420522 SAD 840 USD 1 1.535690 Rusija 643 RUB 1 0.047186 Kina 156 CNY 1 0.241426 Srbija 941 RSD 100 1.691177 SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 06. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 19. 06. 2012 =

1.955830 1.570191 1.513917 25.932511 0.076841 0.263114 0.681593 1.951147 0.566448 0.260569 0.221163 1.628637 0.857933 2.426588 1.539539 0.047304 0.242031 1.695416 USD BAM

1.955830 1.574116 1.517702 25.997342 0.077033 0.263772 0.683297 1.956025 0.567864 0.261220 0.221716 1.632709 0.860078 2.432654 1.543388 0.047422 0.242636 1.699655 1.52070 2.356951

[piri}: BiH }e u{tedjeti 50 miliona KM

On je ukazao i na pregovore Vlade FBiH sa me|unarodnim finansijskim insitucijama, posebno MMF-om, te o mogu}em zaklju~enju novih kreditnih aran`mana. Krajina je istakao i da je o~ekivani rast BDP-a u Federaciji u ovoj godini oko jedan posto, ali prvo polugodi{te ukazuje da bi on mogao prema{iti takva predvi|anja. Trhulj je govorio o stanju u privredi i industriji i ukazao

na nekoliko zakona koje je usvojila Vlada FBiH s ciljem konsolidacije. Analiti~ari ove agencije ju~er su razgovarali i sa ministrom finansija BiH Nikolom [piri}em koji ih je obavijestio da je Fiskalno vije}e BiH usvojilo globalne fiskalne okvire za period 2012-2014. i 2013-2015. i da }e na nivou BiH ove godine biti ostvarene u{tede od 50 miliona KM.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. Susreti privrednika iz drvne industrije Slovenije i Bosne i Hercegovine
1.475,93
803,39
Dioni~ko dru{tvo

BIZNIS/BERZE
BIFX

21

673,36 1.781,12
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

871,34 799,21
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 20. juni/lipanj 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar ZIF MI Group dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 4,00 5,15 4,19 1,01 0,00 -0,12 4,00 5,15 4,20 4,00 5,15 4,01 3.850 400 13.574 15.400,00 2.060,00 56.906,39 1 1 6 11,36 0,52 11,50 11,19 5.000 57.215,87 11

Sa sastanka u hotelu Sarajevo

Foto: D. TORCHE

Zajedno na tre}a tr`i{ta
Struktura izvoza bh. drvne industrije u Sloveniju je i dalje nepovoljna • BiH ima jak drvni sektor
Cilj poslovnih susreta, koje su na inicijativu Ambasade Republike Slovenije ju~er u Sarajevu odr`ali privrednici iz drvne industrije Slovenije i BiH, jeste zajedni~ki izlazak na tre}a tr`i{ta. Poslovne susrete privrednika organizovala je Vanjskotrgovinska komora BiH, a, kako je rekla sekretar Grupacije drvne industrije VTKBiH Selma Ba{agi}, bh. drvna industrija je pro{le godine u Sloveniju izvezla oko 8,5 posto svog ukupnog izvoza, odnosno oko 39 miliona eura. vo sada trenutak da se pove}a robna razmjena izme|u BiH i Slovenije. "Treba pomo}i preduze}ima koja `ele da sara|uju. U BiH ima prostora za slovena~ke investicije i onima koji `ele da ulo`e to treba olak{ati", smatra Likar. Ambasador Republike Slovenije u BiH Andrej Graselli je kazao da je ekonomska saradnja BiH i Slovenije dobra.

FBiH stara devizna {tednja serija S FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U FBiH stara devizna {tednja serija V PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo IK Banka dd Zenica JP Uborak dd Mostar RMU Banovici dd Banovici

98,12 92,00 76,00 68,00

0,00 0,00 0,00 0,00

98,12 92,00 76,00 68,00

98,12 92,00 76,00 68,00

2.960 9.000 7.150 2.311

2.904,35 8.280,00 5.434,00 1.571,48

1 2 1 1

16,50 3,00 42,02 66,51 105,00 25,00

-0,78 16,50 16,50 -2,91 3,00 3,00 -1,19 42,06 41,50 -4,98 66,52 66,51 5,06 105,00 105,00 1,50 25,00 25,00

550 1.684 364 35 71 134

9.075,00 5.052,00 15.296,80 2.328,00 7.455,00 3.350,00

2 6 4 2 1 1

SASE: Promet 192.328 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 192.328,89 KM. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo, a kurs ovog emitenta je iznosio 11,36 KM. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF Mi-Group d.d. Sarajevo u iznosu od 56.906,39 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,19 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 18.189,83 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta JP Uborak d.d. Mostar od 5,06 posto i dostigle su cijenu od 105 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent IK Banka d.d. Zenica od 4,98 posto i dostigao cijenu od 66,51 KM.

Konkretni dogovori
"Imaju}i u vidu da je u BiH jedna od glavnih bran{i drvna industrija, odlu~ili smo da organizujemo susret privrednika iz drvne industrije. Interes je veliki i nadam se da }e do}i do konkretnih dogovora o saradnji", rekao je Graselli. Predsjednik VTKBiH Bruno Boji} tvrdi da }e ovaj susret taj obim vanjskotrgovinske razmjene di}i na vi{i nivo. "S obzirom na to da BiH ima 53 posto teritorije pod {umom i jak drvni sektor, nadam se da }emo ostvariti ono {to se od nas o~ekuje", ka`e Boji}. U ju~era{njim susretima u~estvovali su predstavnici 16 firmi iz BiH i deset iz Slovenije.
Dk. OMERAGI]

Nepovoljna struktura
"Struktura na{eg izvoza u Sloveniju nije zadovoljavaju}a jer su 92 posto izvoza ~inili proizvodi iz ni`e faze prerade, a samo 7,4 posto su bili finalni proizvodi. Struktura uvoza iz Slovenije je, tako|e, nepovoljna jer uvozimo oko 22 posto finalnih proizvoda od drveta i oko 78 posto proizvoda ni`e faze prerade. U narednom periodu tu strukturu bi trebalo pobolj{ati", ka`e Ba{agi}. Savjetnik u Udru`enju drvne industrije Gospodarske zbornice Slovenije Bernard Likar ju~er je u hotelu Sarajevo, u kojem su odr`ani susreti, kazao da je upra-

Banjalu~ka berza Skra}ena kursna lista za 20. juni 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i ^isto}a a.d. Banja Luka Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,6 9,6 3,85 0,043 3,31 5,47 3,82 6 0 2,35 0 0 0 4,39 -2,8 0,17 4,6 9,6 3,85 0,043 3,31 5,49 3,82 6 4,6 169 9,6 55 3,85 20 0,042 644.228 3,3 192 5,41 348 3,82 148 6 663 777,40 528,00 77,00 27.696,20 635,42 1.902,41 565,36 3.978,00 0,797 1 0,3 0,206 0,256 1,43 -0,38 -2,91 0 0 2,4 0 0,8 1 0,3 0,206 0,26 1,44 0,776 1 0,3 0,206 0,251 1,42 563 1.935 2.132 5.665 13.785 8.091 448,91 1.935,00 639,60 1.166,99 3.522,41 11.607,54

Sekcija za odr`avanje {inskih vozila @RS-a

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Autoprevoz a.d. Gradi{ka Fabrika vijaka a.d. Mrkonji} Grad Kozaraputevi a.d. Banja Luka Poslovna zona a.d. Banja Luka Sloboprom's d.d. Br~ko Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,4 0,158 0,37 0,23 4,1(A) 97 91 47,01 46,37 45,98 42 40,5 38,39 0 5,33 -9,76 -54 0 2,56 -0,46 0 0,78 -0,07 0 -6,12 0 0,4 0,158 0,37 0,23 4,1 97 91 47,01 47 47 42 40,5 38,5 0,4 212 0,158 35.957 0,37 1.690 0,23 6.416 4,1 625 97 6.110 91 6.784 47,01 2.000 46,01 15.360 45,5 85.574 42 5.800 40,5 500 38,13 1.209.948 84,80 5.681,20 625,30 1.475,68 2.562,50 1.185,34 4.321,41 940,20 7.122,64 39.345,11 2.436,00 202,50 464.523,66

Popravljeno deset vagon-cisterni
Zaposleni u sekciji @eljeznica Republike Srpske za odr`avanje {inskih vozila u Prijedoru ju~er su Rafineriji ulja Optima Modri~a predali deset popravljenih i potpuno repariranih vagon-cisterni. Rije~ je o poslu vrijednom vi{e od 350.000 KM, koji je izveden za potrebe Rafinerije ulja Optima Modri~a kao dijelu korporacije Nestro. Generalni direktor @eljeznica RS-a Dragan Savanovi} rekao je da su @eljeznice ovim primjerom pokazale da su njihove radionice, in`enjeri i radnici sposobni da vr{e remont svih vrsta teretnih vagona. "Ovo je o~it primjer da smo sposobni da kvalitetno izvr{imo i ovakve poslove. Ugovorna obaveza je dvadeset cisterni i po{tuju se rokovi i dinamika radova, te o~ekujemo da }e i preostalih deset biti zavr{eno u roku", istakao je Savanovi}.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

95,08 2,54

$ 0,71 %

1.598,80 28,04

$ 1,50 %

677,25 554,25

$ 1,35 %

PLIN
$ 0,20 %

SREBRO
$ 1,16 %

KUKURUZ
$ 1,64 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U MZ Sokolovi}-Kolonija

PREDSTAVLJAMO: FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

Danas protesti gra|ana
Nedavno brutalno ubistvo Sabira Bajramovi}a na ku}nom pragu u Sokolovi}-Koloniji povod je za dana{nje odr`avanje protesnog zbora gra|ana ovog ilid`anskog naselja, koji je zakazan u 18 sati ispred zgrade Mjesne zajednice. Gra|ani Sokolovi}-Kolonije }e na ovom skupu zatra`iti odgovor od ministra MUP-a Kantona Sarajevo Muhameda Budimli}a, policijskog komesara Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a i na~elnika IV PU Ilid`a Mevludina Halilovi}a da li im mogu garantovati pravo na `ivot, li~nu slobodu i sigurnost, ali i pravo na imovinu. Ako to ne mogu, Savjet MZ je poru~io da }e se saZ. T. moorganizovati. bra}aja. Tako }e potpuno biti obustavljen saobra}aj u ulicama Avdage [ahinagi}a i ObaIa Isa-bega Ishakovi}a (krak do novog mosta), s tim da je alternativni pravac odvijanja vozila potez Franjeva~ka Isakovi}a sokak, Ulicom Obale Isabega Ishakovi}a - Bistrik i Obala Isabega Ishakovi}a - Konak - Franjeva~ka. Izmjena saobra}aja }e se odvijati od 20 do 24 sata, od prvog do 31. jula. Regulaciju saobra}aja vr{i}e pripadnici MUP-a KS-a.

Nastava temeljena na inovacijama
Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu je vode}a institucija koja obrazuje zdravstvene profesionalce razli~itih profila. U sklopu Fakulteta zdravstvenih studija obrazovna djelatnost se obavlja u sklopu pet studija: fizikalne terapije, laboratorijskih i radiolo{kih tehnologija, zatim zdravlja i ekologije, te zdravstvene njege i terapije. U novoj akademskoj godini na Fakultetu zdravstvenih studija planiran je upis 300 studenata, 125 re-

Perspektiva ovog fakulteta je umre`avanje sa obrazovnim institucijama sli~nog profila iz Evrope i svijeta

`ivanja educira kvalitetne, sposobne, kreativne i me|unarodno kompententne kadrove u zdravstvu iz podru~ja prevencije bolesti, dijagnostike i unapre|enja ljudskog zdravlja, od interesa za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Perspektive
Ova visoko{kolska ustanova kroz nastavu temeljenu na istra`ivanjima, inovacijama i akademskoj izvrsnosti obrazuje nosioce zdrav-

Ba{~ar{ijske no}i

Obustava kroz Ulicu Avdage [ahinagi}a
Zbog odr`avanja festivala Ba{~ar{ijske no}i do}i }e do privremene izmjene re`ima odvijanja sao-

dovnih, 25 redovnih stranih dr`avljana i 150 vanrednih studenata.

Certifikacija
Prilikom upisa na Fakultet zdravstvenih studija u Sarajevu polagat }e se prijemni ispit u formi testa iz fizike, hemije i biologije. Prijemni ispit je eliminatoran, a na osnovu uspjeha iz srednje {kole i rezultata prijemnog ispita formirat }e se rang-lista primljenih kandidata. Ukoliko se u prvom upisnom roku ne primi planirani broj kandidata na pojedine studije, organizirat }e se drugi upisni rok. - Specifi~nost Fakulteta zdravstvenih studija je u tome {to se bri-

Nova pje{a~ka staza na [ipu
Nakon zavr{etka izgradnje pje{a~ke staze koja povezuje ulice Dejzina Biki}a i Alipa{inu, stanovnicima naselja [ip je olak{ana komunikacija do obli`njih autobuskih stajali{ta u Alipa{inoj ulici. Vrijednost projekta, ~iji je finansijer Op}ina Centar, iznosi 10.700 maraka. Prije izgradnje ove, postojala je zemljana staza koja se u vrijeme padavina pretvarala u blatnu lokvu. Prema projektu Zavoda za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta, izgra|ena je betonska staza du`ine 69 i {irine 1,2 metra, na koju su postavljene kulir-plo~e. Sa obje strane staze postavljeno je 127 metara betonskih ivi~njaka. Oko nje, na povr{ini od 205 kvadrata ure|ena je zelena povr{ina.

ne za one dijelove zdravstvene za{tite neophodne da zadovolji sve {iru i sveobuhvatniju multidisciplinarnu, neinvazivnu i invazivnu dijagnostiku i terapiju na najvi{em nivou, sa najsavremenijom opremom i metodama koje se koriste u svijetu. Zalaganjem i radom svih uposlenika Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu provedena je certifikacija u domenu sistema osiguranja i upravljanja kvalitetom po standardu ISO od ugledne certifikacijske ku}e Bureau Veritas, istakla je dekanesa Dijana Avdi}. Fakultet zdravstvenih studija ima za cilj da kroz najsavremenije metode nastave, u~enja i istra-

stvene profesije bachelor i masterfizikalne terapije, laboratorijskih tehnologija, radiolo{kih tehnologija, zdravlja i ekologije i zdravstvene njege i terapije Bosne i Hercegovine, te kroz istra`iva~ki rad poti~e stvaranje novih vrijednosti u zdravstvu i na taj na~in je oslonac odr`ivog razvoja BiH temeljenog na znanju. Perspektiva Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu je umre`avanje sa obrazovnim institucijama sli~nog profila iz Evrope i svijeta s ciljem unapre|ivanja nastavnog procesa i metoda, razmjene iskustava, te mobilnosti studenata i nastavnika.
M. TATAREVI]

Be}irevi} nagradio u~enike generacije

U septembru po stipendiju
Na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} i njegova pomo}nica za obrazovanje, kulturu i sport Zakira [ero uprili~ili su prijem za u~enike generacije 12 osnovnih {kola, njihove direktore, nastavnike i roditelje. Be}irevi} je u~enicima uputio ~estitke i `elje za dalje uspjehe u {kolovanju i uru~io im nov~ane nagrade Op}ine od po 300 KM te savjetovao da u septembru apliciraju za op}insku stipendiju. U~enici generacije osnovnih {kola op}ine Centar su: Ali Dlaki} - O[ “Isak Samokovlija” Faruk Ali, ba{i} - O[ “Hasan Kaimija” Ermin , Lazovi} - O[ “Silvije Strahimir Kranj~evi}” Muhamed Ikovi} - O[ , “Safvet-beg Ba{agi}”Tijana Siljano, vi} - O[ Katoli~ki {kolski centar Sve-

Isklju~enja struje i vode
Zbog rada na postrojenjima, bez struje }e ostati sljede}a trafopodru~ja: od 12 do 13.30 sati Panjina kula 1 i Mlini 2, od 9 do 15 Gladno polje, Homar, Luka @orci, Vukasovi}i, Podsokolina, Rami}i (Ilija{), Ravne, Stublina, [i}i, Visojevica, Vrutci i Vrutci 1, od 10.30 do 12 Grdonj 2 i Mlini, od 8.30 do 16 Ho{in Brijeg i Poljine, od 8.30 do 15 sati Josipa Vanca{a i Obala 1, od 9 do 10.30 Kamenica, od 8 do 16 sati Kova~i 2, Rje~ica 1 i Mori}a, od 13.30 do 15 Mali Sedrenik i Miso~a 1, od 10.30 do 12 Mlini, od 8.30 do 15.30 Bakije sokak, a od 8 do 10 sati Safvet-bega Ba{agi}a. Zbog popravljanja postrojenja danas }e od devet do 14 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: naselje Turku{i}i, Novopazarska, Vrbovska, Milinkladska, Teo~a~ka, Vejsila ^ur~i}a i Kod`ina.

ti Josip, Amer Klini} - O[ “Hasan Kiki}” Amila [ehovi} - O[ “Nafija , Sarajli}” Melika Br~kalija - O[ , “Mehmed-beg Kapetanovi} Ljubu{ak” Berin \iki} - O[ “Musa ]a, zim ]ati}” Sabina Kacila - O[ “Vla, dislav Skari}” Lamija Kurtovi} - O[ ,

“Alija Nametak” i Maida Mujanovi} - Centar za slu{nu i govornu rehabilitaciju. Zahvalnost Op}ini i na~elniku za sve {to u~injeno kada je rije~ o {kolama iskazala je Mediha Be{irevi}, direktorica {kole “Alija Nametak” .

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
Zastupnici u Skup{tini podr`ali odluku Vlade
Nastavak radova na {koli u Had`i}ima
DE@URNI TELEFON

23

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Zadu`enje od 11 miliona maraka
Vlada Kantona Sarajevo na posljednjoj sjednici kantonalne Skup{tine predlo`ila je zastupnicima odluku o kreditu od 11 miliona maraka. Premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi} istakao je kako je pomenutih 11 miliona maraka ve} planirano u prihodovnoj strani kantonalnog bud`eta, te da }e sredstva biti utro{ena na kapitalne projekte. - U bud`etu smo planirali kreditni aran`man od 26 miliona maraka. Dugoro~nim kreditnim sredstvima obezbijedit }emo finansiranje kapitalnih projekata, istakao je Musi}. Kreditna sredstva odobrila je UniCredit banka d.d. Mostar, a rok otplate je sedam godina, uz grace period od tri godine.

Sredstva }e biti utro{ena na kapitalne projekte kao {to su izgradnja kanalizacione i vodovodne mre`e, te izgradnju {kola

rajevogas }e dobiti i dodatnih 100 hiljada maraka za sistem daljinskog nadzora i upravljanje nabavke i distribucije gasa. Za nabavku vozila, hajfi{a i izgradnju kontejnera za hajfi{e KJKP Rad }e dobiti 150 hiljada maraka.

Obnova kotlovnica
KJKP Toplane }e iz kredita dobiti 100 hiljada maraka za izgradnju referentne laboratorije za ba`darenje mjera~a, a za sistem daljinskog upravljanja i kontrole, odnosno drugu i tre}u fazu, pomenutom preduze}u bi}e dodijeljeno 50 hiljada KM. Toplanama }e biti upla}eno i jo{ stotinu hiljada za izgradnju i rekonstrukciju krovnih kotlovnica. Ministarstvo obrazovanja i nauke na raspolaganju od kreditnih sredstava imat }e 2.370.000 maraka. Po milion KM od pomenutih sredstava bi}e raspore|eno za sufinansiranje izgradnje osnovnih {kola u Starom Ilija{u i Had`i}ima, a za sufinansiranje izgradnje osnovne {kole u Osjeku predvi|eno je 140 hiljada KM. Izgradnja sale u O[ “Behaudin Selmanovi}” bi}e podr`ana sa 230 hiljada maraka, a dogradnja Sedme osnovne {kole u Bla`uju finansirat }e se sa pola S. HUREMOVI] miliona KM. Zavr{etak mektebske 2011/2012. godine bio je povod da se organizuje izlet na Velikom polju na Igmanu za vi{e od 300 polaznika mekteba iz deset vogo{}anskih d`emata. Tim povodom je op}inski na~elnik Edin Smaji} obi{ao vogo{}anske polaznike mekteba i uru~io im prigodne poklone. - Ve} dugi niz godina Op}ina Vogo{}a kroz svoje programe, pored obrazovanja i sporta, ula`e i u vjersko obrazovanje, napomenuo je Smaji}.
sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan

Rok za otplatu kredita sedam godina

Foto: D. ]UMUROVI]

Pro{irenje aleja
Prema rije~ima Elmedina Konakovi}a, {efa Kluba zastupnika SDA, ovaj kredit bi trebao donijeti mnogo dobrog za gra|ane Kantona. - Sa zadovoljstvom smo podr`ali odluku o kreditu i drago mi je {to su u ovoj godini planirana ova sredstva, kazao je Konakovi}. Ministarstvo za bora~ka pitanja od kredita }e dobiti 1,3 miliona maraka, a sredstva }e biti raspore|ena za otkup zemlji{ta za pro{irenje gro-

blja Bare - Aleja veterana i izgradnju aleje veterana na groblju Vlakovo. Za ovu namjenu bi}e utro{eno 800 hiljada maraka, dok }e pola miliona KM biti utro{eno za nabavku gra|evina (rje{avanje parcela na grobljima). Za Ministarstvo saobra}aja izdvojit }e se 5.420.000 KM. Milion maraka utro{it }e se za sanaciju tramvajske pruge, pru`nih prelaza i izradu projektne dokumentacije. Za projekat 12. transverzale i ju`ne longitudinale utro{it }e se 4.420.000 maraka. Za izgradnju, poplo~avanje i rekonstrukciju vodovodne i kanaliza-

cione mre`e, te odr`avanje komunalne infrastrukture u op}ini Stari Grad planirano je 290 hiljada KM, a za istu namjenu u op}ini Centar izdvojit }e se 160 hiljada maraka. U op}ini Ilid`a za sanaciju i izgradnju kanalizacione i vodovodne mre`e utro{it }e se 160 hiljada maraka, a u op}inama Ilija{ i Had`i}i po stotinu hiljada maraka. Putem Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a finansirat }e se i projekat izgradnje laboratorije za servis, kalibraciju i ba`darenje malih i srednjih mjera~a protoka gasa, a za ovaj projekat planirano je stotinu hiljada KM. Sa-

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE

Smaji} posjetio djecu iz vogo{}anskih mekteba

BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

5 8

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30 Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

Zurich 12.50, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Koeln 19.25

Odlasci:

Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Zurich 7.30, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dus-

AVIONI Dolasci:

Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25,

sel dorf po ne djel jkom, utor kom, sri je dom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 i 14.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11

u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

STUP Tehnopark u krugu Energoinvesta

OD [IVENJA DO NOVIH TEHNOLOGIJA
Plan je da se zaposle mladi ljudi koji bi o`ivili brend Energoinvesta uz pomo} kolega iz inostranih firmi koje bi tu do{le Englezi nude svoje brendove
Arhitekta Kenan [ahovi} uradio je projekat o`ivljavanja kruga Energoinvesta na Stupu, kojim bi, kako ka`e, o`ivio brend same kompanije, ali i dao namjenu zemlji{tu od 200 duluma koje sada zjapi prazno. - Dobar dio te zemlje je oti{ao privatnicima, ali je Energoinvest i dalje ve}inski vlasnik. Moja ideja su nove tehnologije, pokretanje tehnoparka i upo{ljavanje

Gara`e ispod podvo`njaka

Sa na~elnikom Op}ine Ilid`a Senaidom Memi}em [ahovi} je razgovarao o ure|enju kruga Energoinvesta, a uz ovaj bi mogao biti realizovan jo{ jedan projekat. - Na~elnik je predlo`io da Op}ina uradi gara`e na prostoru izme|u saobra}ajnica, gdje je sada poligon. One bi sa krugom Energoinvesta bile povezane ispod ceste, tako da bi tu automobile mogli ostavljati posjetioci, ali i oni koji izvana do|u u Sarajevo, ka`e [ahovi}.

mladih ljudi na tom mjestu. Ideja se svidjela direktoru Enesu ^engi}u, ali za realizaciju moramo imati podr{ku federalne Vlade, ka`e za Oslobo|enje [ahovi}. Prema [ahovi}evim ri je ~i ma, u Energoinvestu imaju `elju da se aktivno pozabave o`ivsta goinve ljavanjem prostora a Ener rug bi se tu na{lo svega, na Stupu, kako bi Izgled k rojektu ma p od {ivanja do proizvoda od plastise pokrenuli novi pre ke i tehnike, a na{im ljudima poposlovi. - [teta je da 700 radnika ne ra- mogla bi iskustva kolega iz firmi kozmi{lja o budu}nosti kompanije, je bi na Stupu otvorile svoja predve} o {trajku. I Englezi su zaintere- stavni{tva. - Tako bi, recimo, Beneton tu sovani za otvaranje shopping mola sa svojim brendovima kojih ne- imao svoj outlet, mogli bi se nama u na{oj zemlji, a taj bi objekat }i i poluproizvodi, a svaki boks zauzeo tre}inu kruga, poja{njava bio bi najprije dat na licitaciju, s tim da bi ponuda najprije i{la [ahovi}. Tehnopark bi osigurao pogone upo sle ni ci ma Ener go in ves ta mnogim kompanijama, tako da ukoliko neko od njih ima `elju za

pokretanjem malog biznisa, isti~e [ahovi}. Sarajevski arhitekta napominje kako je projekat Energoinvesta na Stupu upravo predvidio sve ono {to je neophodno za mali biznis, prostrane boksove, prostore za garderobu, sanitarne ~vorove. - U projektu sam predvidio i to da se, sa druge strane tehnoparka, uradi manja `eljezni~ka stanica, kako bi oni koji do|u vozom iz drugih gradova odmah mogli u}i u tehnopark, zaklju~uje [ahovi}.
J. MILANOVI]

Kova~i

Foto: D. TORCHE

JU Studentski centar objavio konkurs
Sanirane su granitne kamene kocke u donjem dijelu Ulice Kova~i. Sanacija kocki u ovoj ulici provedena je u sklopu ljetnog odr`avanja cesta. Na cijeloj dionici zakrpljene su udarne rupe, ru~no su iskopane ulegnute kocke, te ugra|ene nove u sloju pijeska s fugovanjem spojnica. - Sanacija je ura|ena na povr{ini od 120 kvadratnih metara, a izvo|a~ radova je KJKP Rad, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad. Op}ina Stari Grad za ove radove izdvojila je oko 7.500 KM.

Sanirane kamene kocke

Zamjena re{etki na `utoj traci
Ministarstvo saobra}aja odobrilo je privremenu izmjenu re`ima saobra}aja u ulicama Hiseta, Obala Kulina bana, Telali i Mula Mustafe Ba{eskije zbog zamjene re{etaka u traci kojom ide tramvajska pruga. Tako }e od Hiseta do Ulice Mula Mustafe Ba{eskije od 20. do 25. juna, od 7 do 19 sati, biti slobodna za saobra}aj samo krajnja lijeva traka. Na Obali Kulina bana va`it }e privremena potpuna obustava preko Mosta Skenderija i novog mosta kod Vije}nice od 18 sati 23. juna do 6 sati 24. juna, dok }e ostale trake biti slobodne za vozila.

Polovinom augusta znat }e se lista primljenih studenata

Smje{taj }e dobiti

1.650 studenata
U studentskim domovima u Ned`ari- ti 330 KM, {to je opet povoljnije nego da }ima i na Bjelavama, u novoj akademskoj privatno pla}aju smje{taj. Ostali studengodini smje{taj }e dobiti 1.650 studena- ti }e pla}ati po 119 KM, a kantoni }e subta. Studentski centar Sarajevo objavio je vencionirati svakoga sa 189 KM, kazao je konkurs za njihov prijem, a Emir Kadri}, direktor JU INTERNET U uslovi su uglavnom isti kao Studentski centar. SOBAMA i prethodnih godina. SmjeKonkurs za prijem stude{taj }e mo}i dobiti redovni Jedina novina }e nata bit }e zatvoren polovistudenti i oni koji prvi put biti internet u nom jula, a lista primljenih upisuju godinu. svakoj sobi jer, bit }e objavljena na oglasnoj - Ove godine imamo sloplo~i polovinom augusta. na`alost, uz bodnih kapaciteta, jer je - Studentima }emo, naHNK odlu~io da studenti s sudske presude `alost, mo}i ponuditi isti tog podru~ja ne sudjeluju na kantoni duguju nivo usluge kao ranije, jer Studentskom nismo u finansijskoj mogukonkursu za prijem studenata Univerziteta u Saraje}nosti da i{ta promijenicentru 3,5 vu za smje{taj i ishranu po mo nabolje. Kantoni nam, miliona KM principu subvencije tro{kouklju~uju}i i dobijene preva. Zato smo ostavili mogu}nost da po- sude, duguju oko 3,5 miliona maraka, a red planiranog broja studenata, smje{taj samim tim i mi dugujemo dobavlja~ima. dobije i 250 samofinansiraju}ih studena- Jedina novina }e biti ta da }e svaka soba, ta koji }e, dakle, sami pla}ati smje{taj i is- i u Ned`ari}ima i na Bjelavama, mo}i kohranu. Puna ishrana i krevet }e ih ko{ta- ristiti internet, naveo je Kadri}. E. A.

Na osnovu ~lana 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju, Triglav Osiguranje d.d. objavljuje

PRESTANAK UGOVORA
Sa Dru{tvom za zastupanje u osiguranju AVALON TEAM d.o.o. iz Sarajeva, Ul. Musala br. 1, upisanim u Registru dru{tava za zastupanje u osiguranju kod Agencije za nadzor osiguranja FBiH pod rednim brojem ZOD 6, a po Ugovoru o zastupanju u osiguranju, br. 02-1031/10 od 19.2.2010. godine, radi isteka istog.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Film Danisa Tanovi}a nagra|en u Norve{koj

Zlatna stolica za “Prtljag”
Priznanje oskarovcu do{lo je sa jednog od najzna~ajnijih festivala kratkog filma u Evropi
Nakon dvije nominacije (Clermont-Ferrand International Short Film Festival i Flickerfest International Short Film Festival), kratki igrani film “Prtljag” scenariste i reditelja Danisa Tanovi}a do{ao je i do trofeja. Na 35. norve{kom festivalu kratkog filma u Grimstadu, u konkurenciji od 24 kratka filma iz cijelog svijeta, `iri je odlu~io da priznanje Zlatna stolica za najbolji me|unarodni film dodijeli upravo “Prtljagu” . Festival u Grimstadu spada u najzna~ajnije festivale kratkog filma u Evropi i jedan je od 15 festivala koji dodjeljuje nominaciju za nagradu Evropske filmske akademije za kratki film, ali nagrada Tanovi}u ne zna~i da }emo imati predstavnika u konkurenciji za nagrade EFAGrimstad je u tu svrhu nominovao film “Silent” L. Rezan Yesilbasa. Kratki film “Prtljag” je pri~a o Amiru, koji se nakon {to je bio u inostranstvu dugi niz godina vra}a u BiH kako bi se pobrinuo za posmrtne ostatke svojih roditelja. Oni su ubijeni u ratu, ali njihova tijela jo{ nisu prona|ena. Amir odlu~uje da posjeti i svoje rodno mjesto. Tamo, pored uni{tene ku}e pronalazi zaboravljenog prijatelja, kao i one koje znaju o njemu vi{e nego on sam. Film je premijeru imao na SFF-u pro{le godine, a prisustvovali su joj Angelina Jolie i Brad Pitt. Film je nastao u okviru projekta perFiducia prije ~etiri godine sa ciljem da ispri~a skrivene pri~e Italije, kako pojedina~ne tako i zajedni~ke, sa ciljem da svjedo~i o optimizmu koji pro`ima rad, istra`ivanje i izume. Filmom “Prtljag” program perFiducia je iza{ao iz okvira domovine, u `elji da pro{iri opsege kulturalne razmjene sa zemljama okru`enja. N. S.

Scena iz filma

Koncert u Jablanici

Dvije promocije knjige Andreja Ðerkovi}a

Me|unarodni centar za djecu i omladinu Fortis organizuje sve~ani koncert male {kole klavira sutra u 19 sati u jablani~koj kino-dvorani. Na koncertu }e nastupati u~enici prvog, drugog i tre}eg stepena sa nastavnicom. Projekt Muzi~ki most predstavit }e niz koncerata posve}enih spajanju klasi~ne muzike s jedne strane i tradicionalne muzike - bh. sevdalinke s druge strane, a naslov projekta upravo asocira na spajanje dva razli~ita svijeta, koja ipak imaju ne{to zajedni~ko i vrlo va`no, predstavljaju - umjetnost! Mala {kola klavira veliki je projekt Centra Fortis koja u zadnje dvije godine bilje`i odli~ne rezultate. Polaznici {kole na dosada{njim koncertima pokazali su {to su nau~ili, te su zajedno sa prof. Indirom ^ili} dali zna~ajan doprinos kulturnom `ivotu grada Jablanice, upoznav{i publiku s djelima be~kih klasika kao {to su Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Joseph Haydn, baroknih kompozitora kao {to je Johann Sebastian Bach, te drugih kompozitora klasi~ne muzike, kao {to su Johannes Brahms, Petar Ilji~ Tchaikovsky i Nikolaj Rimski Korskakov. Osim klasi~ne muzike, na koncertima polaznici su izvodili i mnoge poznate bh. sevdalinke, na taj na~in njeguju}i bh. umjetni~ku tradiciju. I. S.

Muzi~ki most

Sarajevo 9/11
Sutra }e u jednoj od najeminentnijih {vicarskih ustanova na polju suvremene fotografije u Centre de la Photographie Geneve, premijerno biti predstavljena knjiga “9/11” sarajevskog fotografa Andreja Ðerkovi}a. Kao jedan od kulturnih doga|aja sezone, promocija knjige i izlo`ba fotografskih printova Andreja Ðerkovi}a najavljena su u svim oficijelnim kulturnim vodi~ima i publikacijama ovog {vicarskog grada.

u Genevi i Laussani
Knjiga }e se ve} na dan promocije na}i u distribuciji svih ve}ih knji`ara {irom [vicarske i Francuske
Ova fotografska studija ura|ena je 2002, na desetogodi{njicu po~etka opsade Sarajeva i na prvu obljetnicu napada na tornjeve WTC-a, ima za cilj uspostaviti paralelu izme|u tragi~nih doga|aja u New Yorku i perioda opsade Sarajeva 1992-1996. Sastoji se od triptih portreta jedanaest parova blizanaca, gra|ana Sarajeva, koji su `ivjeli pod opsadom i pre`ivjeli njen pakao. Dva para nisu pre`ivjela, pa iz toga proizilazi i naziv studije “9/11” koji tako|er , aludira na datum napada na tornjeve WTC-a u New Yorku. Fotografisani imaju maske na licu iz tri razloga: prvi je hommage gra|anima New Yorka, koji su nosili iste maske tog i vi{e dana poslije napada, drugi razlog je {to neki od blizanaca danas uop}e ne li~e, pa tako sa maskama tu istovjetnost nalazimo u o~ima, dok je zadnji razlog u vidu protekcije, da se ostane ~ist, nevin, nakon sveg tog pro`ivljenog u`asa kroz koji smo pro{li. Fotografije su napravljene na lokacijama koje imaju duboko osobno zna~enje kroz autorova tri sarajevska `ivota - prije, tokom i poslije opsade Sarajeva.

Fotografski printovi
Prate}i promociju knjige, pod vodstvom direktora Centre de la photographie Geneve i uglednog umjetni~kog kriti~ara Joerga Badera, istovremeno }e biti otvorena i postavka originalnih fotografskih printova ovog ciklusa koja }e biti na uvid `enevskoj publici do 8. jula. Postavka je organizovana u suradnji sa ~uvenim fotografskim muzejom Musee de l’Elysee iz Laussane. Jedan triptih iz ovog ciklusa, biti }e pohranjen u fotografskoj kolekciji Centra, koji je dio mre`e [vicarske asocijacije za suvremenu fotografiju (Association Suisse pour la photographie contemporaine). Samo dan nakon sve~ane promocije u Geneve, knjiga }e u prisustvu autora Andreja Ðerkovi}a i dizajnerice Aleksandre Nine Kne`evi} biti promovirana u Musee de l’Elysee u Laussane u sklopu programa “2eme Nuit des Images” .
Mr. S.

Blizanci
Knjigu koja je publikovana na bosanskom i engleskom jeziku u izdanju edicije Infolio editions iz Geneve, likovno je oblikovala akademska dizajnerica Aleksandra Nina Kne`evi}, dok su urednici Irena Petrovi} (Sarajevo) i David Rossi (Geneve). Knjiga je publikovana uz svesrdnu pomo} Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) iz Sarajeva i Videoarhiva Sarajevo u suradnji sa Centre de la Photographie Geneve. Knjiga }e se ve} na dan promocije na}i u distribuciji svih ve}ih knji`ara {irom [vicarske i Francuske.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. Nova knjiga Nenada Veli~kovi}a

KULTURA

27

SAN U NOVOM RUHU

[kolokre~ina
U malom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu ve~eras }e u 18 sati, biti predstavljena nova knjiga Nenada Veli~kovi}a “[kolokre~ina” (nacionalizam u bo{nja~kim, hrvatskim i srpskim ~itankama) objavljena u izdanju Fabrike knjiga. Dejan Ili}, Enver Kazaz i autor govori}e o “[kolokre~ini” u kontekstu op}ih rasprava o obrazovanju, o vrijednostima i identitetskim obrascima, o faktoru obrazovanja u reformiranju postjugoslavenskih dru{tava. Izlo`ba fotografija “Pali an|eo” Sandre Agati} bit }e otvorena ve~eras u 20 sati u Galeriji BlackBOX (Vrazova 5) u Sarajevu. Prvom samostalnom izlo`bom autorica Agati} predstavlja se sarajevskoj publici serijom fotografija nastalih kroz promi{ljanje o kompleksnosti `ene te njenim sposobnostima duhovne i fizi~ke transformacije. Krila su kori{tena kao klju~ni dio kostimografije nagla{avaju}i karakter i poja~avaju}i do`ivljaj u oku posmatra~a. Tako je u jednom trenutku `ena nje`na poput an|ela sa bijelim krilima u okru`enju neba i mora, u drugom amazonka u opusto{enom krajoliku, jaka poput ratnice. Transformacija iz krajnosti u krajnost pretvara `enu u bi}e ~ija silueta i pogled zastra{uje posmatra~a. Transformacija se de{ava i na krilima, koja su na po~etku bijela, a na kraju crna, nagla{avaju}i svijetlu i mra~nu stranu karaktera. Sigmund Freud je rekao da je “vje~ito pitanje na koje nikad nije odgovoreno i na koje, usprkos 30 godina istra`ivanja `enske du{e, nije uspio odgovoriti je: [ta `ene `ele?” Kroz ovu seriju foto. grafija autorica, koja je ~lanica foto-video kluba Valter iz Sarajeva i fotokluba Rijeka iz “Da se knji`evnost u obrazovanom sistemu koristi kao sredstvo indoktrinacije, nije ni te{ko ni jednostavno dokazati. Lako je, jer je nacionalizam na svojoj zaposjednutoj teritoriji bahat i neosjetljiv za interese i prava drugih, pa nema potrebe za mimikrijom, a komplikovano jer je odgovornost anonimno-kolektivna i prikrivena o podrazumijevanju da alternative nema. U tom pre}utnom konsenzusu da je zadatak knji`evnosti uzgoj patriotizma ne o~ekuju se pitanja o {teti koju trpe objektivnost, logika, istina, pravi~nost, uop{te univerzalne ljudske vrijednosti. A kad se i ako se ona ipak uobli~e, kome ih postaviti? Nastavniku, ili struci koja potpisuje ud`benik (autori, urednici, recenzenti, prosvjetno-pedago{ki zavodi), ili autoritetima koji stoje iza nastavnih planova i programa (naj~e{}e s Univerziteta)? I kako - otvorenim pismom, ili kroz parlamentarnu proceduru, ili telefonom direktno u program?” (Iz “[kolokre~ine”).
An. [.

Osim pri~a sa naslovnice San donosi i 4. i 5. strana
Skandalozno - Sarajevski univerzitet: Rukovodiocima zabranjen tre}i mandat

Sandra Agati} u BlackBOX-u

Pali an|eo

Vlada Kantona Sarajevo se ne obazire na to i kr{i vlastite zakone 6. strana
Jajce - ponovo kandidatura za UNESCO listu

Nisvet Hrnji}: Kraljevski grad obavezuje usvajamo Regulacioni plan historijske zone 7. strana
Razvodi brakova - pogled iz nesvakida{njeg kuta

San o bijeloj vjen~anici ru{e nervoza, sva|a, mladost 9. strana
Kad HDZ stoluje: U zapadnoj Hercegovini ukinuto devetogodi{nje {kolovanje

Namjesto godine, djeca }e prvi razred morati zavr{iti za tri mjeseca 14. i 15. strana
Rijeke, postavlja pitanje: “Da li su `ene bi}a sa ove planete ili su pali an|eli?” . Izlo`ba je jedna od ukupno ~etiri projekta koja je BlackBOX odabrao kroz svoj art natje~aj za ovu godinu. Sve izlo`be u sklopu ovog programa Galerija organizira i finansira samostalno. Izlo`ba je prodajnog karaktera, a publika }e je mo}i pogledati do 30. juna.
Mr. S.

Agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH: Ne radi ni{ta, a tro{i ko Pentagon

Direktoru Emiru Dizdarevi}u porezni obveznici mjese~no pla}aju 300 KM telefona

28

OGLASI

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj

D

a nil Har ms (1905-1942) spada u onu plejadu ruskih pisaca koje je `ivot u zvjerskom vije ku li {io nor mal ne egzis ten cije, no koji su usprkos tome ostavili iza se be hva le vri je dno dje lo. Ko je bio Danil Har ms? Ro|en u Pe tro gra du 1905, nakon zavr{etka srednje {kole poha|ao je elek tro te hni kum i fil mski od sjek, no nije diplomirao. Smatrali su ga osobe nja kom i la krdi ja {em. Dva de set tre }eg augusta 1941. hapsi ga staljinisti~ka po li ci ja, a dru gog fe bru ara na re dne go di ne umi re u za tvor skoj bol ni ci.

Li je vi kla si ci
Od 1922. (od ka da da ti ra prva sa ~u va na pje sma) pa sve do smrti, da kle dvadeset godina, Harms neumorno pi{e. Is to ta ko sa ne ko li ci nom pri ja te lja i is to mi {lje ni ka osni va Aka de mi ju li je vih kla si ka, a ka sni je i Udru `e nje re al ne umje tnos ti iro ni zi ra ju }i ta ko so ci ja lis ti ~ku ma ni ju udru `i va nja pi sa ca. Mno go je pi sao za dje cu (bio je i ~lan Udru `e nja pi sa ca dje ~i je knji `e vnos ti) tra`e}i tako mogu}nost slobodnog izra`avanja u totalitarnom dru{tvu gdje su pis ci tre ba li bi ti in `i nje ri du {a. Nje gov smi sao za ap surd i gro tes ku u tom je vre me nu bio izra zi to avan gar dan i za to ne tre ba ~u di ti da je nje go va pos mrtna sla va ve }a od bi lo ka kvog pri zna nja ko je je do bio za `i vo ta. Zar ovaj opis Har mso vog nas tu pa na ve ~e ri po ezi je u Le njin grad skom do mu {tam pe u januaru 1928. koji je ostavio Bahterev ne sli ~i ne ka kvom ul tra mo der nom da na {njem per for man su: Har ms je izi {ao na crnom, la ki ra nom or ma nu, ko ji su po mi ca li moj brat i nje gov pri ja telj nala ze }i se unu tar nje ga; Da nil je sta jao na gor njem spra tu, na pu dran, bli je da li ca, u du gom sa kou, ukra {en crve nim trou glom, sa omi lje nom zla tas tom kapi com s vi su ljci ma; sta jao je kao fan tas ti ~na sta tua ili ta jan stve nih vre me na mi nes trel. On je gro mo gla sno, ma lo ote gnu to ~i tao ‘fo net ske’ pje sme. Izne na da, izva div {i iz d`e pa na prslu ku sat, za mo lio je za ti {i nu i sa op {tio da ovog ~a sa na uglu Nev skog i Sa do va je Ni ko laj Kro pa ~ev ~i ta svo je pje sme. Ova kva sli ka do bar je sim bol je dna ko Har mso ve li te ra tu re kao i `i vo ta. Na mo ti vi ma Har mso vog dje la i nje go ve bio gra fi je pri je ne ko li ko go di na Ale{ Kurt na ~i nio je hva lje nu pred sta vu Stop ma {i na.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 21. 6. 2012. godine

Knji`evnost

Poetika
apsurdnih

sli~ica
Iako je od njegove prerane smrti pro{lo punih sedamdeset godina, djelo Danila Harmsa ne prestaje privla~iti ~itaoce i druge umjetnike. Njemu se posve}uju i njime su inspirisani, primjerice, stripovi i pozori{ni komadi, poput predstave “How a Man Crumbled”, kojom }e se Clout Theatre predstaviti na ovogodi{njem ~uvenom Edinbur{kom pozori{nom festivalu u augustu. Mnogo je, dakle, razloga za podsje}anje na Harmsov `ivot i njegovo djelo

HARMSOV(SKI) PERFORMANS Mnogo je pisao za djecu (bio je i ~lan Udru`enja pisaca dje~ije knji`evnosti) tra`e}i tako mogu}nost slobodnog izra`avanja u totalitarnom dru{tvu gdje su pisci trebali biti in`injeri du{a. Njegov smisao za apsurd i grotesku u tom je vremenu bio izrazito avangardan i zato ne treba ~uditi da je njegova posmrtna slava ve}a od bilo kakvog priznanja koje je dobio za `ivota. Zar ovaj opis Harmsovog nastupa na ve~eri poezije u Lenjingradskom domu {tampe u januaru 1928. koji je ostavio Bahterev ne sli~i nekakvom ultramodernom dana{njem performansu: “Harms je izi{ao na crnom, lakiranom ormanu, koji su pomicali moj brat i njegov prijatelj nalaze}i se unutar njega; Danil je stajao na gornjem spratu, napudran, blijeda lica, u dugom sakou, ukra{en crvenim trouglom, sa omiljenom zlatastom kapicom s visuljcima; stajao je kao fantasti~na statua ili tajanstvenih vremena minestrel. On je gromoglasno, malo otegnuto ~itao ’fonetske’ pjesme. Iznenada, izvadiv{i iz d`epa na prsluku sat, zamolio je za ti{inu i saop{tio, da ovog ~asa na uglu Nevskog i Sadovaje Nikolaj Kropa~ev ~ita svoje pjesme”
skom sa ve zu na ila zi le na ne ra zu mi je vanje. No zato su se mnogi moderni pis ci na pa ja li na vre lu har msov ske po eti ke pri ~e na raz gle dni ci. Ci klus I drugi do ga|aji jest nas ta vak Slu ~a je va teme ljen na iden ti ~noj po eti ci. Po ro di ca Run da da rov i dru ge pri ~e pred stav lja svo je vrstan em bri on ova dva ci klu sa. Sta ri ca je za auto ra Har mso vog sen zi bi li te ta izni mno du ga pro za - ~e trde se tak stra ni ca, no po sve pre po zna tlji vog sti la. Po zo ri {ni ko mad Je li sa ve ta Bam scen ska je ver zi ja Har mso ve opsesije groteskom i apsurdom, dok je poslje dnji dio ove knji ge Ar hi me do va ka da s podnaslovom stihovi, molitve, pjesme, ~a ro li je ipak naj har msov ski ji.

Crti ce
Har ms je u ze mlja ma ju go slo ven skog istorijskog prostora relativno mnogo prevo|en, a jedno od izdanja koje je ide al no za ula zak u nje gov je din stve ni svi jet jest knji ga “Slu ~a je vi i jo{ po ne {to” ko ju je jo{ 2000. obja vi la beo grad, ska iz da va ~ka ku }a Mo no & Ma na na Press. Ova obi mna knji ga (350 stra ni ca), kva li te tno i li je po opre mlje na, pred stav lja us tva ri je dno to mna Har msova izabrana djela. Pridodata joj je i izvan re dna Hro no lo gi ja `i vo ta i stva ra la {tva Da ni la Har msa obo ga }e na ilus tra ci ja ma, fo to gra fi ja ma i ci je lim nizom Har mso vih ka ri ka tu ral nih auto portreta. Zahvaljuju}i Harmsovoj knji`e vnoj sves tra nos ti, ova knji ga pos ta je i svo je vrsni me ga `anr; u njoj na ime ima i pro ze i dra me i po ezi je. Jednotomni Izabrani Harms sastoji se od {est dje la: Po ro di ca Run da da rov i druge pri~e, Slu~ajevi, I drugi doga|aji, Sta ri ca, Je li za ve ta Bam te Ar hi me do va ka da. Knji ga je na slov lje na prema najpo zna ti jem Har mso vom dje lu - zbir ci krat kih pro za. Ove pro ze ~i ja du `i na obi~no ne prelazi jednu stranicu ustvari su krat ke sim bo li ~ne crti ce u ko ji ma Har ms ja ko brzo ra zvi je fa bu lu os ta viv{i je na kraju bez poante. Nije ni ~udo da su ove ap sur dne sli ~i ce u So vjet -

Ar hi med i He gel
Naslovna pjesma ~isto je ismijavanje po zna te le gen de o nas tan ku Ar hi medo vog za ko na, a je dna od pje sa ma {to na duboko infantilan na~in izvanredno iro ni zi ra he ge lov ske tri ja de za slu `u je da se ci ti ra: Sve sve drve}e pif sve sve kamenje paf sva sva priroda puf. Sve sve djevice pif svi svi mu{karci paf sva sva `enidba puf. Svi svi Sloveni pif svi svi Jevreji paf sva sva Rusija puf. To je Harms. Pa sad ti reci ne{to!

30 Basso Continuo za Vedrana Smailovi}a

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

Dobra poezija ima mo} transformacije
Tokom dvije dekade, Smailovi} inspiri{e muzi~are i autore {irom svijeta koji mu posve}uju svoje radove, od klasi~nih muzi~kih komada do proze
Ajla Terzi}
^elista Vedran Smailovi} u dru{tvu s Geraldine Mitchell

Z

ahvaljuju}i zajedni~kom anga`manu francuskog novinara Remyja Ourdana i Modula memorije iz Sarajeva, po~etkom aprila nizom doga|aja obilje`ena je 20. godi{njica opsade u glavnom gradu BiH. Jedan od va`nih doga|aja tokom susreta ratnih reportera u hotelu Holiday Inn bio je i dolazak ~eliste Vedrana Smailovi}a, {to je njegovo prvo sviranje u Sarajevu nakon rata. Smailovi} je jedan od amblema ratnog Sarajeva i prizor uni{tene zgrade Vije}nice obi~no priziva i njegov lik. Tokom dvije dekade, Smailovi} inspiri{e muzi~are i autore {irom svijeta koji mu posve}uju svoje radove, od klasi~nih muzi~kih komada do proze. Jo{ prije dvadeset godina kompozitor iz Edinburga Nigel Osborne je napisao komad "Adagio for Vedran", s tim da je skora{nji bestseller Stevena Gallowaya "Chellist of Sarajevo" nastao inspirisan Smailovi}evim likom i djelom. Britanski Guardian je ovaj roman okarakterisao kao "majstorski" no ~injenica je da, eufemisti~ki re~eno, Smailovi} spram Gallowayeve knjige, barem u pro{losti, nije gajio simpatije.

Basso Continuo
(sje}aju}i se Vedrana Smailovi}a) Po~inje ljetnim koncertom, vinom. Crvenim vinom karminsko crveno na bijelom platnu, ve~ernje svjetlo. [ubertov Kvintet u C-duru. Jedan ~elista zna partituru od srca, okre}e glavu, vidi koncentri~ne prstenove puls u svakoj ~a{i. Te no}i sanja: polje, svijetli zrak, odsustvo mirisa smrti. Nema muha, ni znaka da je zemlja bila uznemirena. Zna, a ne zna da zna, {to le`i ispod i za{to. Ni pokreta osim njegova gudala, lakta {to ide naprijed i natrag. Navu~ene promukle rije~i, tmuran adagio. On sije dostojanstvenu ljepotu i kre}e dalje: jo{ jedno polje, jo{ jedan grad, jo{ jedna zemlja. Oko na{eg jedinog svijeta i opet, koncentri~ni prstenovi zapljuskuju obale svakog ljudskog srca. la o opsadi Sarajeva i situaciji u kojoj se BiH nalazi. Bila sam iskreno {okirana i nakon povratka u Irsku, pridru`ila sam se IrelandBosnia Solidarity Campaign, grupi ~iji je cilj bila istina o tome {ta se de{avalo u biv{oj Jugoslaviji, s tim da su pru`ali podr{ku izbjeglicama iz Sarajeva i drugih dijelova BiH. Tada sam nakratko srela i Vedrana Smailovi}a koji je tek bio do{ao u Irsku i njegova krajnje upe~atljiva gesta sviranja na mjestima gdje su padale granate i ljudi ubijani je ve} tada bila legendarna. Bila je istinska ~ast da nam on svira na ceremoniji dodjele nagrade za poeziju koja se odr`ala 29. maja, samo dva dana nakon 20. godi{njice od masakra u redu za hljeb. • Kakav je Va{ stav o anga`ovanoj poeziji? Smatrate li, u parafrazi, da poezija ni{ta ne mijenja? - Bez poezije, bez muzike, mi bismo umrli. Mislim, umrli iznutra. Auden (iz ~ije je pjesme posve}ene velikom irskom pjesniku W. B. Yeatsu navedena parafraza) se ~esto uzima van konteksta. Njegova pjesma ka`e da je poezija a way of happening, a

Pravedan svijet
Koliko je vje{t u izvo|enju komada Osbornea, najpoznatiji sarajevski ~elista je vje{t i u artikulisanju svojih stavova o ratu, vlastitom anga`manu i `ivotu uop}e. Smailovi}, koji je nekad svirao na ru{evinama opkoljenog Sarajeva, nakon odlaska iz BiH nastupao je na nekim od najzna~ajnijih kulturnih lokacija u svijetu. Danas `ivi i radi u Irskoj. Geraldine Mitchell, koja je za pjesmu "Basso Continuo" (Sje}anje na Vedrana Smailovi}a) osvojila irsku nagradu za poeziju Poets Trocaire/Poetry Ireland (Zami{ljaju}i pravedan i slobodan svijet), za Oslobo|enje pri~a: • Kako je do{lo do toga da napi{ete pjesmu o Vedranu Smailovi}u? - Radila sam kao freelance novinarka 1992. u Barceloni tokom priprema za Olimpijadu. U julu sam prisustvovala konferenciji za {tampu na kojoj nam je sporta{ica Mirsada Buri} do u detalje ispri~a-

CNN je tokom ovog obilje`avanja 20. godina od opsade Sarajeva napravio va`an prilog o Mariji Fekete-Sullivan i Senadu Gubeli}u, sarajevskim novinarima koji su u ratu zajedno radili u Oslobo|enju. U ovom dirljivom materijalu, Gubeli} koji i danas radi za ovu novinu i M. Fekete-Sullivan, sada uspje{na dje~ja spisateljica, pri~aju o svojim ratnim iskustvima, {to se mo`e vidjeti na http://edition.cnn.com/video/#/video/world/2012/04/06/rober tson-bo snia-jo ur nos-thennow.cnn?iref=allsearch. mouth (svojevrstan doga|aj, objava, op. aut. A. T.). Taj dio, "objava" je bit poezije, pronala`enje rije~i da se iska`e neiskazi-

Na CNN-u

vo, ~esto i nepodno{ljivo. Ne volim kada se poezija "koristi" za promovisanje politi~kih ciljeva, kada ideje prevagnu nad jezikom - to je lo{a poezija. Ali, neka od najva`nije poezije na svijetu je "anga`ovana", u smislu da ona govori istinu i ~ini da svijet vidimo na novi na~in. Dobra poezija je, kao i dobra knji`evnost, uvijek donekle subverzivna. Ima mo} transformacije. Ova pjesma "Basso Continuo" je napisana za natje~aj koji je organizovala nacionalna pjesni~ka organizacija, Poetry Ireland, i Trócaire, najve}a irska dobrotvorna organizacija koja djeluje u Africi, Aziji i na Bliskom istoku. Ova saradnja je nastala upravo jer Trócaire vjeruje da poezija mijenja stvari.

Hrabrost i tradicija
• Ba{ kao i BiH, Irska tako|er ima svoju, da citiram re`isera D. Cronenberga, "istoriju nasilja". Politi~ko-istorijske paralele po strani, kakvo je Va{e poznavanje kulturne scene u regiji? - Moram priznati da o savremenoj kulturnoj sceni u BiH znam vrlo malo. Veoma mi je `ao {to nikada nisam bila u prilici da do|em - ali nadam se da }e jednom biti prilike. 1995. sam srela Vojku \iki} i Marka Ve{ovi}a, {to je dovelo do toga da ameri~ki pjesnik koji `ivi u Belfastu, Chris Agee, 1998. objavi zbirku savremene bh. poezije na engleskom jeziku (Scar on the Stone, op. aut. A. T.). Znam da u Sarajevu postoji bogata muzi~ka i pozori{na tradicija i da je hrabrost re`isera i umjetnika koji nisu htjeli da {ute u ratu, bila vanredna.

Geraldine Mitchell ro|ena je u Dublinu, odrasla je u [kotskoj i `ivjela u Francuskoj, Al`iru i [paniji prije nego se ponovo nastanila u rodnoj Irskoj. Napisala je dva romana za mlade, biografiju irske aktivistkinje M.Gahan, te zbirku poezije "World Without Maps" iz 2011. Dobitnica je nagrade Patrick Kavanagh Poetry Award u 2008. Pjesma "Basso Continuo" (Sje}anje na Vedrana Smailovi}a) osvojila je irsku nagradu za poeziju Poets Trocaire/Poetry Ireland (Zami{ljaju}i pravedan i slobodan svijet).

Sje}anje na Vedrana Smailovi}a

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

31
stancijalne, andri}evske bosanskosti i, naravno, daje, eto, svoj skroman doprinos ovoj izuzetnoj godi{njici. Iako je, gotovo konsenzualno, op{teprihva}eno uvjerenje da se Andri}eve proze svojeglavo odupiru dramatizacijama i scenskim uprizorenjima (uklju~uju}i i film i televiziju), njihova zavodljiva magija, ~ak i po cijenu “ljepote neuspjeha” bila je u nekoliko na, vrata dovoljno i provokativna i inspirativna za zeni~ko pozori{te. Prisjetimo se, nova zgrada Pozori{ta upravo je i otvorena (1978.) predstavom “Na Drini }uprija” u dramatizaciji i re`iji Jovana Bate Putnika, nedovr{eni roman “Omer-pa{a Latas” poku{ao je scenski o`ivjeti Zoran Ristovi} godinu poslije, potom je Ljubi{a Georgievski postavio “Prokletu avliju” (1981.), Milenko Goranovi} se 1983. autorski isku{ao kroz monodramu “]orkan” da bi, , kona~no, 2003. Slobodan Stojanovi} svojom dramatizacijom i re`ijom “Proklete avlije” dao, do sada, zasigurno, najubjedljivije i scenski najautenti~nije ~itanje Andri}evog proznog opusa na sceni BNP-a.

Andri} na sceni Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica

Ovdje u Bosni
Akcije Ive Andri}a i njegovog knji`evnog opusa na tranzicijskoj bh. ideolo{ko-kulturnoj berzi, tr`nici ne stoje ba{ najbolje, kod jednih me{etara su na niskoj, gotovo nikakvoj, a kod drugih, pak, na potpuno pogre{no odvaganoj, izmjerenoj cijeni
Ned`ad Fejzi}
“]orkan” Harisa Burine dvije ve~eri punio Kamerni teatar 55 do posljednjeg mjesta

Iskustvo bola
Ne}emo, ~ini se, pogrije{iti ako u ]orkanu, jednom od opsesivnih likova - simbola Andri}evog knji`evnog univerzuma, prepoznamo, opet, svojevrsnu dramu identiteta u kojoj se, nesumnjivo, dâ, izme|u ostalog, i{~itati, kroz podmuklo djelovanje biografije (Sartr), i Andri}eva literarna autopoeti~ka projekcija njegove mu~ne i dramati~ne potrage za uslo`njenom du{om, zapravo, bolnom borbom sa vlastitim, kako individualnim tako i kolektivnim, identitetom. Kroz vi{eslojno, polifoni~no Andri}evo prozno tkanje, ]orkan, svjedo~e}i, u zanosu, svoje egzistencijalno iskustvo bola, u drami razaznavanja ontolo{kog i socijalnokulturolo{kog ~emera, u kavezu kasablijske stvarnosti, i autorefleksivnog, zapravo bolje: autoemotivnog, ustreptalog otkrivanja i samoprepoznavanja vlastitog identiteta, prelazi, dakle, vi{egradsku stazu od pojedina~ne, individualizirane sudbine do svojevrsnog simbola ~ovjekove imaginativne snage, projekcije umjetni~kog identiteta.

R

ecimo odmah, jasno i razgovijetno, bez imalo eufemisti~kog uvijanja: “akcije” Ive Andri}a i njegovog knji`evnog opusa na postsocijalisti~koj, tranzicijskoj bosanskohercegova~koj ideolo{ko-kulturnoj berzi, tr`nici ne stoje ba{ najbolje, kod jednih me{etara su na niskoj, gotovo nikakvoj, a kod drugih, pak, na potpuno pogre{no odvaganoj, izmjerenoj cijeni. U kolektivisti~kim obrascima kulture u kojima se umjetnost, knji`evnost, prije svega, vidi kao prijemni centar za ideolo{ke investicije, kao prostor koji treba omogu}iti da se pojedinac imaginarno prepoznaje kao krompir u vre}i naroda, a pisac shvata kao agent kolektivnog ega, za Andri}a i njegovu umjetnost rije~i, o~igledno, nema odgovaraju}e, njegovom djelu sro~ene recepcije.

Ako se slo`imo sa krajnje plauzibilnom tvrdnjom ameri~kog istori~ara W. S. Vucinicha da je “Ivo Andri} proizvod sinkreti~ke kulture Bosne” onda je i posve razvidno da An, dri} u svojoj literaturi uobli~ava sliku Bosne kao krajnje slo`enog povijesnog toposa, kao rubnog identiteta, i u odnosu na Okcident i na Orijent, u kojem se u kaleidoskopskoj cjelovitosti interferiraju i religije, i kulture, i ideologije, i povijesna zbivanja. Zato je Andri} kao duhovni ba{tinik sve Bosne i “pisac sve Bosne” (I. Lovrenovi}).

Zavodljiva magija
Prvorazredan je, stoga, skandalon da je najbosanskijeg pisca i njegove knji`evnosti, u kojoj je slo`eni bh. identitet “pohranjen” u unikatnoj estetskoj formi, sve manje u oficijelnom

bh. kulturnom pejza`u (prije svega, za{to ne re}i, u federacijskom entitetu!) pa, ~ini se, da je sasvim izgledno da }e ubrzo i zadnji Andri}ev trag u {kolskoj lektiri u vidu “Proklete avlije” nestati u cjelcu (bo{nja~kog) nacionalnog purizma. U godini u kojoj se obilje`avalo pedeset godina od dodjele Nobelove nagrade za knji`evnost Ivi Andri}u - bio je ve} poslovi~an muk, i kulturnih institucija i tzv. {ire kulturne javnosti, uobru~enih brutalnom zbiljom neodarvinisti~kog cinizma (s)pokojne “tranzicijske” Bosne, autisti~ki u{an~ene u svojim etnokonfesionalnim kolektivitetima. Nadamo se, u sjeni pi{~eve senzibilne melanholi~ne skepse, da Bosansko narodno pozori{te Zenica, izvode}i na scenu “]orkana”na , taj na~in, pokazuje i legitimira mjeru svoje sup-

O slobodnom duhu redatelja iz Litve

GORKI I SHAKESPEARE

U GOSTIMA KOD

KOR[UNOVASA
Mladen Bi}ani}

“Na dnu”: Prva asocijacija je, naravno, posljednja ve~era, mo`da ~ak i pres-konferencija

R

adikalno pozori{no ~itanje drame Maksima Gorkog “Na dnu” i njeno ingeniozno dovo|enje u vezu sa “Hamletom” Williama Shakespearea, na na~in kako to mo`e samo nesputan i slobodan duh poput redatelja Oskarasa Kor{unovasa, tim se lovorikama nije okitilo. Ali }e u analima rije~kog festivala nedvojbeno ostaviti traga kao jedna od najza~udnijih i najintrigantnijih izvedbi koje su pohodile ovaj hrvatski grad. Ka`e Kor{unovas: - “Na dnu” je laboratorij gdje se pokusi izvode na nama. Ovo je na{a prva kazali{na izvedba u kojoj se nismo usredoto~ili na ishod, ve} smo nastojali testirati i otkriti sami sebe: glumci grade svoje likove nastoje}i {to vi{e ostati svoji...

Pusto{ sudbina
U praksi to izgleda ovako: na prosceniju je veliki stol prekriven bijelim platnom, na njemu su ~a{e i bo-

ce, mo`da tanjur-dva, prva asocijacija je, naravno, posljednja ve~era, mo`da ~ak i neka pres-konferencija. No ni{ta od toga ne}e se zbiti u stvarnosti - tek hrpa ljudi, tu, pred nama, ogoljeni u potpunosti, govori}e nam neke mudre i zaku~aste misli, otvoriti svoju du{u i rastvoriti pusto{ vlastitih sudbina i `ivota pozivaju}i nas da to isto, barem za vrijeme trajanja predstave, tih neznatnih 75 minuta, u~inimo zajedno sa njima. U jednom kutu bine, na titlu, ~itamo ono {to protagonisti govore, ali to se ni`e kao na beskrajnoj traci, neovisno o zbivanju na sceni i replikama {to ih ~ujemo i tako|er ~itamo na glavnom titlu, u prijevodu sa jezika na kojem se u predstavi govori. A to {to se govori ono je {to se ve} davno zbilo - glumci nas uvode u neke svjetove koji su, mo`da, jednom, postojali, mo`da su oni tada u njima zaista i `ivjeli i djelovali - no danas i ovdje to je ve} davna pro{lost, to su samo neke krhotine u kojima naziremo tek lelujave sjenke njihovog postojanja, obrise njihovih sje}anja. “Na

dnu”drama Maksima Gorkoga (1868 , - 1936) praizvedena u Moskvi prije punih 110 godina (1902) pita se o svemu, poput suvremenog ~itaoca i gledaoca: o `ivotu i smrti, ljubavi, istini, nadi i la`i. Na titlu ~itamo: “Mora{ po{tivati svako `ivo bi}e”“Ne na, nosi zlo drugima - to je zakon”pa od, mah zatim “Smrt se ne boji rije~i - rije~i nisu prepreka smrti” Ili, nedugo . zatim: “Ljudi `ive u nadi da }e ostvariti bolji svijet” “Istina je vjera slobo, dnih ljudi” i onda, poput zapovjedi - “Mora{ voljeti `ivo bi}e”Jer, “Umri. jeti se mo`e samo jednom” a “Talent , je isklju~ivo vjera u sebe” budu}i da , “Du{a ti le`i u onome {to voli{“ . Na samom po~etku drame, Satin, jedan od protagonista, ka`e: “Dozlogrdile su mi, brate, sve ljudske rije~i... sve na{e rije~i su mi dozlogrdile” a njegov supatnik, Glumac, repli, cira: “U drami ‘Hamlet’ govori se: ‘Rije~i, rije~i, rije~i’..” Kor{unovas to . ne zaboravlja, na tom proigravanju nepatvorenog Gorkoga, njegove `estine, revolucionarnosti i kriti~kog promi{ljanja svijeta i odnosa koji

njime i u njemu vladaju on gradi predstavu, ali Hamleta ne zaboravlja, trenutno ga samo ostavlja po strani. Ali samu dramu zato li{ava prvotne strasti i plamena pobune {to bi se sve u originalnom Gorkom sigurno moglo prona}i. No, Kor{unovasa to ne zanima, on u svom pozori{nom ~inu polazi od to~ke kada je sve ve} gotovo - starac Luka je oti{ao, ostale su samo neke sumnje i dvojbe koje je za sobom posijao, pozornicom se sada kre}u neki drugi ljudi, ljudi koji vi{e ni{ta ne mogu uraditi, ljudi koji vi{e ni{ta ne ~ine. Re~enice {to prolaze sporednim titlom trag su njihovih potro{enih `ivota - ne{to se nekada zbilo, ali mi u tomu svemu vi{e ne mo`emo sudjelovati. I onda se, poput duha Hamletovog oca, kroz lik Glumca, koji se netom objesio, objavljuje Hamlet, kao onaj amblematski lik i simbol ne~injenja, ustvari sumnje u opravdanost bilo kakvog djelovanja. I to upravo ~uvenim monologom koji po~inje pitanjem svih pitanja: “[to Hekuba je njemu - {to on Hekubi da

za njom pla~e? [to bi tek u~inio da ima povod moj i poticaj za patnju. Potopio bi pozornicu suzama... itd” . I tako se krug zatvara: antijunaci Gorkoga, onkraj dobra i zla, jer oni vi{e ni{ta ne ~ine, samo nam ispovijedaju neke svoje ve} gotovo zaboravljene snove i slutnje, utapaju se u Hamletovim dvojbama i sumnji da li ne{to treba poduzeti, u njegovom ~u|enju nad preobrazbom glumca zbog njemu tamo neke strane i nedosti`ne Hekube.

Glumac u modernom teatru
“Glumci su sa`etak i kratak ljetopis vremena” re}i }e na jednom mjestu Hamlet, opominju}i Polonija da se bri`no stara o njima. Oskaras Kor{unovas, i njegovo Gradsko kazali{te iz Vilniusa, Litva, pokazalo nam je na najbolji mogu}i na~in {to to zna~i biti glumac u modernom teatru, kako se odnositi prema klasiku svjetske dramske literature, pru`iv{i nam tako i djeli} odgovora na to drevno pitanje: “[to je Hekuba (~itaj Gorki) nama danas?” .

32

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

33

Sto mu bubnjeva Darkvuda

Zagor je opet me|u nama
Mali objekt usred sarajevske Ba{~ar{ije mogao bi vratiti romane ili stripove na staze stare slave
Nisad Selimovi}

K

ad smo bili mali, mi, generacija koja je sada ve} opasno blizu ~etrdesetima, imali smo neke potpuno druga~ije furke i zabave od ove dana{nje djece. U vremenu kada nisu postojale dru{tvene mre`e, postojale su dru{tvene igre i mjesta okupljanja su bila na asfaltu, a ne u nekim virtualnim krugovima. Klikeri i sli~ice su bili moneta trgovanja, a biti bolji u sportu je bio imperativ, kako ne bismo zavr{ili na dnu dru{tvene ljestvice. U to vrijeme, edukacija mimo {kole je bila duboko implementirana u samu zabavu i u~ilo se a da se nije bilo ni svjesno toga. Ve}ina generacije o kojoj pri~amo znala je perfektno ~itati par godina prije polaska u prvi razred osnovne, jo{ ni sa navr{enih pet godina `ivota. Za to su najzaslu`niji bili romani, kako smo ih mi tada zvali, sinonim za dana{nje stripove. Zagor, Blek, Komandant Mark, Mister No, Dilan Dog, Marti Misterija... pa ~ak i Mikijevi zabavnici i almanasi, kupovani su ~im do|u na trafike, ~itani u dahu i onda bri`no ~uvani. Ko je imao vi{e romana, bio je po{tovaniji u raji.

va~ku ku}u specijaliziranu za stripizdanja.

Udovoljavanje kupcima
"Naravno, prva ku}a koju smo kontaktirali bila je Sergio Bonelli Editore, italijanski izdava~ koji stoji iza ve}ine nama poznatih stripizdanja", obja{njava [ehani}. "Ali, odmah u startu smo nai{li na goleme prepreke, uglavnom zato {to se nismo dobro razumjeli, ali i zato {to je Bonelli ve}inu svog poslovanja prebacio na Panini, korporaciju koja dr`i monopol nad tr`i{tom samoljepljivih sli~ica. Nakon mjesec dana brojnih prepiski i telefonskih poziva, u kojima smo mi tra`ili licencu za BiH na bosanskom jeziku, napokon smo se uspjeli dogovoriti i prije godinu i pol dana pokrenuli smo web shop". Online prodavnica je po~ela raditi prili~no dobro, ali ukazala se potreba, nakon nekoliko uspje{nih prezentacija na sajmovima i nedavno zavr{enom Stripiti festu u Sarajevu, za otvaranjem i striparnice. "Mi smo u po~etku mislili da }e interes za ovim starim junacima iskazivati uglavnom starije generacije, jer im je to poznato odranije, ali bili smo u ~udu kada smo vidjeli da je ba{ na Stripiti festu 80 posto kupaca bila mla|a generacija", ka`e [ehani} i svako malo se izvinjava kako bi udovoljio `eljama kupaca koji ulaze u striparnicu dok razgovaramo. Jedan od njih ga moli, skoro izbezumljeno, za staro izdanje Dilan Doga, taj i taj broj, epizoda ta i ta. [ehani} nakon kra}eg usagla{avanja otvara plakar iza sebe i pronalazi original,

[arene hrpti o{trih ivica
"Da, svi smo mi odrasli na tome, ali to je te{ko objasniti dana{njoj djeci, koja odrastaju uz kompjutere i mobitele", govori ~ovjek koji bi stvari mogao pokrenuti u drugom smjeru, barem {to se stripova ti~e. On je Almir [ehali}, vlasnik prve striparnice ili stripoteke u poslije-

Stripovi su opet tu, jo{ da se vratiti u djetinjstvo...

ratnom Sarajevu. Njegova ljubav prema stripu je o~ita ~im nogu pomolite u maleni prostor natrpan brojnim junacima koji su prije izlazili pod markicama Lunovog Magnus Stripa i Zlatne serije. Radnjica smje{tena unutar Novih Daira, u Ulici Mula Mustafe Ba{eskije, odi{e mirisom {tamparske boje, a {arene hrpti o{trih ivica krase drvene police. Na crnoj podlozi izgledaju jo{ rasko{nije i mo}nije. ^ovjeku do|e da nasumce pokupi u naramak desetak brojeva, sjedne u neki hlad i "proguta" ih u mahu.

Sve je po~elo sasvim slu~ajno. Almir i njegova supruga su gledali bajku na televiziji koja je insinuirala ne{to potpuno neprikladno. "Bila je malo incestoidna, u najmanju ruku", ka`e [ehali}. "Tada smo po~eli razmi{ljati kako su se vrijednosti u odrastanju djece promijenile i kako je prije sve nekako bilo ljep{e i prirodnije. Naravno, jedna od najljep{ih stvari vezanih za na{a djetinjstva su bili stripovi. Tada smo, a ne znaju}i kako }e to mukotrpno biti, odlu~ili pokrenuti izdavanje stripova na bosan-

skom jeziku - ne{to {to niko do tada prije uradio nije". Stripovi se na podru~ju Bosne i Hercegovine mogu kupiti ve} neko vrijeme, u zvani~nim izdanjima izdava~a iz zemalja regiona, hrvatskih i srbijanskih. Ali, upravo kao {to je to slu~aj i sa sinhronizovanim filmovima u kinima i ve}ini crti}a na televiziji, u njima se koristi sleng koji nije nativno na{, tako da pola dijaloga djeca pitaju roditelje "{ta je ~iko rek'o". [ehani} je `elio to promijeniti i zajedno sa suprugom je osnovao Agarthi Comics, izda-

ishaban od upotrebe. Momak nudi novac, ali dobiva broj na poklon. Umjesto toga kupuje jedno novo izdanje. Takvo poznavanje stripa i susretljivost mo`e imati samo neko ko iskreno voli strip. Agarthi Comics za sada izdaje ~etiri junaka Sergio Bonelli Editorea, Marti Misteriju, Zagora ali i dva nova junaka - Magi~ni vjetar i Skriveno lice. [ehani}, koji je i urednik svih izdanja, obja{njava da su dva potonja vrlo popularna u Evropi trenutno, i da to nije rizi~na odluka. Svake tri sedmice Agarthi izdaje novi broj od svakog junaka, a ono {to ih ~ini druga~ijim od izdava~a iz regije je broj strana po epizodi, ali i kvalitet {tampe. "Nedavno smo bili na MaFestu, najve}em festivalu stripa u regiji, koji se ve} peti put odr`ava u Makarskoj. Na njemu su bili prisutni svi najve}i izdava~i, ali i Renato Queirolo, biv{i crta~ i dugogodi{nji urednik Sergio Bonelli Editore, koji je na{ {tand obi{ao ~ak tri puta i hvalio na{a izdanja - kako zbog kvaliteta {tampe, tako i ure|enja cijele serije", ponosno govori [ehani}. Najve}i problem koji bi stripovi u dana{njem vremenu mogli imati je njihova visoka cijena. Jedan broj u striparnici Agarthi Comics ko{ta pet KM, ali je na trafikama mar ku sku plji. [e ha ni} ci je nu opravdava slijede}om analogijom: "Prije rata, jedan broj Zagora ko{tao je 4 dinara, dok je hljeb ko{tao 20 para. Sada Zagor ko{ta {est KM, dok hljeb ko{ta jednu KM - ~istom logikom se da zaklju~iti da je strip

Almir [ehali}, vlasnik prve striparnice ili stripoteke u poslijeratnom Sarajevu

Stripovi su prije bili skuplji prije bio itekako skuplji."

Za sada, bh. strip scena koju striparnica oplemenjuje jo{ je u povojima. Cirkulacija strip-izdanja svodi se na par hiljada, uklju~uju}i i izdanja koja dolaze sa strane, {to je skoro pa smije{no u odnosu na period osamdesetih godina, kada je samo jedan broj Zagora bio prodavan u nevjerovatnoj cifri od 800.000 primjeraka. Ipak, to ne remeti [ehani}eve planove. U budu}nosti se `eli okrenuti jo{ mla|oj publici. "Sva trenutna izdanja se obra}a-

ju malo zrelijim ~itaocima, tako da tr`i{tu i dalje nedostaju stripovi tipa Mikijevog zabavnika", obja{njava, sada ve} u vrlo kratkim pauzama jer je posjetilaca u striparnici sve vi{e. "To }emo poku{ati promijeniti, iako }e pregovaranje oko licenci i}i malo te`e. Ali, ne}emo posustati", nasmije{eno zaklju~uje ovaj zaljubljenik u stripove ili romane, kako smo ih zvali u njegovo ili na{e vrijeme. Romani su opet tu, jo{ da se vratiti u djetinjstvo...

Uz toplo ljeto u Tuzli

Bogati kulturni sadr`aji
Projekt "Mladi jadranskog podru~ja", u okviru kojeg su u Tuzli boravili umjetnici iz Ravene, prijateljski je, ali i edukacijski
Du{ka Rebi} ikada nije bio bogatiji program manifestacije Ljeto u Tuzli kao ove godine. Ljeto }e potrajati do po~etka oktobra, a planirano je 80 kulturnih doga|anja. Na~elnik Op}ine Tuzla, ina~e knji`evnik, po opredjeljenju kulturnjak, usvojio je odluku cjelokupnog bogatog ovogodi{njeg programa. U ova doga|anja uklju~ene su gotovo sve kulturne institucije sa podru~ja op}ine, a u gradu uklju~ili su se i inostrani gosti iz SAD-a, Italije i Velike Britanije, kazao je pomo}nik na~elnika u Slu`bi za razvoj, poduzetni{tvo i dru{tvene djelatnosti Safet Husanovi}. Trg slobode u Tuzli postao je pra-

N

vi centar kulturnih doga|anja u gradu soli. Na ovom ure|enom trgu sa fontanom koja podsje}a na centar Rima odr`avaju se koncerti, likovne radionice i izlo`be slika.

Cum grano salis
Tuzlaci nisu zaboravili ni svoga ~uvenoga slikara Franju Ledera, pa je u organizaciji likovnog udru`enja "Franjo Leder" uprili~ena izlo`ba slika. Gosti manifestacije bili su [imo E{i}, Nihad Me{i}, Naida Ljuma, Rusmir Tupkovi}, tambura{ki orkestar Sloboda i UHD Prijateljice. U sklopu Ljeta u Tuzli uklju~ene su i tradicionalne velike manifestacije koje organizuje Op}ina Tuzla, kao {to je Cum grano salis. To je knji`evna manifestacija, a dodjela nagrade za najbolji ro-

Umjetnici iz Ravene u Tuzli

man objavljen na teritoriji BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bit }e odr`ana od 6. do 9. septembra, kao i Kaleidoskop festival umjetnika mladih, te projekt Fabrika koji se odr`ava u Me|unarodnoj galeriji portreta i Ateljeu "Ismet Mujezinovi}" (kroz ovaj projekt gostovali su umjetnici iz SAD-a, Italije, a ve} su pristigli i umjetnici iz Velike Britanije). U sklopu ovog kulturnog ljeta odr`avaju se i korzijada, pozori{ni dani, baletne predstave, nastupaju kulturno-umjetni~ka dru{tva, koja daju posebnu ~ar kulturnim doga|ajima u gradu tokom Ljeta u Tuzli. Umjetnici iz Ravene poklonili dva mozaika Tuzli povodom 10 godina prijateljstva izme|u provincije Ravene i Op}ine Tuzla, u Ate-

Mozaik od mermera i murano stakla

Rad na mozaiku

ljeu "Ismet Mujezinovi}". U projektu radionica gostovali su italijanski umjetnici iz Ravene, Luca Barberini i Luciano Bonzini. Cilj njihovog boravka bio je obu~avanje mladih Tuzlaka u umjetni~koj izradi zidnih i podnih mozaika. Mladi su pokazali veliko interesovanje i obu~ili su se kako se izra|uju anti~ki mozaici, priprema materijal, kockice i cementna podloga.

fasadu Me|unarodne galerije portreta, ali uz nadzor mozai~kih umjetnika iz Ravene. Podni mozaik je pos tav ljen is pred Ate ljea Moderni mozaik "Ismet Mujezinovi}" i napravljen je U izradi modernog mozaika pod sa puno glava jednih preko drugih. nazivom "Siluete" u~estvovali su Na ovaj na~in su mladi nau~ili kau~enici [kole primijenjene umjet- ko se rade mozaici u raznim matenosti iz Gra|evinsko-geodetske rijalima koji su "nadohvat ruke", {kole u Tuzli. Ra|eni su od merme- kao {to su {ljunak, kamen, sol, ra i murano stakla, te postavljeni na mermer... Zadovoljni su i u~enici

- Na isti na~in smo pokazali mladima izradu mozaika, kako smo u~ili u Raveni, kazao je Luka Barberini.

koji su u~estvovali na izradi mozaika, i Mirela, Nerma, Haris i drugi koji su radili sedam dana na izradi. Haris Fazli} isti~e da je zavr{io Srednju umjetni~ku {kolu, Odsjek slikarstva i planira upisati ALU u Sarajevu - smjer grafika. Projekt "Mladi jadranskog podru~ja", u okviru kojeg su u Tuzli boravili umjetnici iz Ravene, prijateljski je, ali i edukacijski. Eduka-

cija u~enika je skupa, a znanje Umjetni~ke {kole u Tuzli ostat }e trajno. Realizaciju projekta sufinansiraju provincija Ravena i Op}ina Tuzla uz Me|unarodnu galeriju portreta, a delegacija Ravene otvorit }e na{e zajedni~ke projekte u julu, kazao je na~elnik Op}ine Tuzla Jasmin Imamovi}, kada se obilje`ava deset godina prijateljstva izme|u Ravene i Tuzle.

Foto: [. SULTANOVI]

34 Perspektive integracije jugoisto~ne Evrope

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

Otvorena regionaliza
Knjiga govori o mogu}nostima saradnje na vi{e nivoa, o multidisciplinarnoj saradnji, doti~u}i se razli~itih tema, kao {to su ekonomija, kriminal, pitanje granica, pitanja gra|anskog dru{tva
Zdenka Brajkovi} Pa ri zu je ovih da na predstavljena zajedni~ka knjiga {vajcarskog sociologa i istra`iva~a Christopha Solioza i nau~nika Paula Stubbsa na engleskom jeziku "Towards Open regionalism in South East Europe" ili "Perspektive otvorenog regionalizma u jugoisto~noj Evropi", a koja obuhvata i radove razli~itih autora kao {to su: Bojan Bili}, Dimitar Bechev, Claudia Rose, Nada [vabi}-\oki}, Eric Gourdy, Francesco Strazari, Fabrizio Cotticchia, Gorgio Andrian i Ana Devi}. Promociju knjige sa autorima organizovao je Wolfgang Petritsch, am ba sa dor Aus tri je pri OECD-u u Parizu, kao i ~lan CEIS-a (Centra za strategiju integracije jugoisto~ne Evrope). Tom prilikom Christophe Solioz je za ~itaoce Oslobo|enja odgovorio na pitanja u vezi sa svojom novom knjigom u kojoj poku{ava, zajedno sa ostalima autorima, dati neka nova vi|enja kooperacije u na{em regionu. Ova knjiga govori o mogu}nostima saradnje na vi{e nivoa, o multidisciplinarnoj saradnji, doti~u}i se razli~itih tema kao {to su ekonomija, kriminal, pitanje granica, pitanja gra|anskog dru{tva

U

itd. Jednom rije~ju - nudi otvorenu saradnju u regionu na jedan novi na~in. U Parizu, u Centru "George Pompidou" upravo je u toku izlo`ba Anrija Sale, albanskog umjetnika. Njegov umjetni~ki rad inspirisao je Christopha Solioza da objasni ideju otvorenog regionalizma na jedan ma{tovit i neobi~an na~in.

Zna~aj regiona
• Predstavljaju}i Va{u knjigu, uporedili ste umjetni~ki rad Anrija Sale, koji u svom radu upotrebljava razli~ite forme i tehnike, sa Va{om idejom jednog druk~ijeg razumijevanja procesa regionalizacije. Mo`ete li nam objasniti o ~emu je rije~? - Osvrnuo sam se na izlo`bu trenutno aktuelnu u Parizu albanskog umjetnika Anrija Sale, a za one koji ga jo{ ne poznaju, da ka`em nekoliko rije~i. Porijeklom je iz Tirane, gdje je po~eo {kolovanje koje je nastavio u Parizu, a danas `ivi u Berlinu. Na sljede}em Bijenalu u Veneciji predstavlja}e Francusku. Izme|u ostalog, radio je sa [ejlom Kameri} na njenom filmu "1.395 Days Without Red" (2011). Evo po ~emu je on interesantan. Umjesto klasi~ne predstave svojih filmova, dakle svaki za sebe na jednom ekranu, on ih sije~e na 12 sekvenci, prave}i ta-

Christoph Solioz i Paul Stubbs na prezentaciji knjige u Parizu (slijeva nadesno)

ko posve novi film. U jednom momentu dvije sekvence su simultano prikazane na dva ekrana, pa se tome dodaje zvuk, koji je tako|er prera|en i ugra|en u prostor izlo`be, {to daje utisak da se gledaoci nalaze u jednoj muzi~koj kutiji. Ustvari, svaka izlo`ba je u jednoj novoj arhitekturi njegovog djela i za mene to je ideja za razumijevanje procesa regionalizacije. • Govorite o otvorenom regionalizmu i jednoj novoj ideji re-

gionalizacije. [ta to zna~i, zapravo? - Na~in na koji Anri Sala radi sugeri{e nam jednu polaznu ta~ku koja precizno omogu}ava da razumijemo mehanizme procesa, a koji razla`e postoje}e strukture i praksu (politika, socijalni aspekti), pozivaju}i da ih vidimo u simultanom procesu, bje`e}i od tradicionalnih hijerarhija. Da pojasnim, regionalna saradnja, i ne samo na Balkanu, naj~e{}e se obavlja na dr`avnom nivou. Takvom pristupu nedostaju i svjetski i kantonalni, op}inski ili dr. ~imbenici gra|anskog dru{tva, poduze}a itd. Dakle, pogre{no je suprotstaviti vi{i ni`em nivou; u totalitetu akteri su simultano istovremeno umije{ani na svjetskom nivou, na dr`avnom nivou i na kantonalnom ili op}inskom. Rije~ je zapravo o tome da treba insistirati na ~injenici da se regionalna saradnja ostvaruje na panevropskom nivou, prelaze}i granice EU, {to }e re}i i ne samo na nivou Balkana. Ukratko, proces regionalizacije ne treba limitirati na jedan geografski ograni~en okvir ni na politi~ke strukture istog nivoa. Konkretno, na primjeru, Albanija kao dr`ava u partnerstvu je sa Bavière (jednom regijom u Francuskoj). Za{to Tuzlanski kanton ne bi bio povezan npr. sa Lilom, jednom od najdinami~nijih regija u Evropi? • Regija kojoj posve}ujete pa`nju u Va{im istra`ivanjima optere}ena je mnogim problemima. Upravo u ovoj knjizi govorite i o kriminalu?

- Da, ali to se de{ava i drugdje u Evropi... i u relativno bliskoj pro {los ti. Gra ni ~ni kon fli kti izme|u Italije i Austrije tek su nedavno rije{eni. Izme|u Portugala i [panije postoje jo{ grani~ni problemi. Program regionalne saradnje koji se ti~e granica Evropske unije omogu}ava druga~iju dimenziju problema i lokalnim ~iniocima mogu}nost konstruktivne diskusije. Takvi programi su olak{ali pribli`avanje Francuske i Njema~ke, kao Njema~ke i ^e{ke. Oni su doprinijeli, jo{ prije pada berlinskog zida, relaciji izme|u Istoka i Zapada, {to govori iskustvo regije Alpe-Adrija. To je davalo mogu}nosti politi~arima da se sretnu i po~nu pregovore koji su se poslije realizovali na dr`avnim nivoima. Regionalno pribli`avanje nudi izvrstan prostor da se rije{e osjetljiva pitanja i smanje konflikti. [to se ti~e mafija{kog miljea, i svih umije{anih u sivu ekonomiju, oni su, izgleda, odavno shvatili kako funkcioni{e regionalna saradnja. Oni ne moraju ~itati na{u knjigu, naprotiv mogli bi davati lekcije Savjetu za re gi onal nu sa ra dnju o efi ka snosti me|usobne saradnje. • Va{e mi{ljenje o pristupu BiH familiji EU i kada bi to moglo da se realizuje? - Kad govorimo o ovoj temi, treba biti jasan: OHR nema vi{e nikakvog razloga da postoji i treba da zatvori svoja vrata. EU mora da predlo`i put koji }e olak{ati pristup sa jasnim mjerama koje su u korist gra|ana, a ne politi~ara. Uklju~ivanje u EU }e potrajati, si-

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

35

Prikaz

acija
gurno 10 godina, a mo`da i vi{e. Ono {to je va`no jeste da se bude na tom putu, otuda i prijedlozi za mjere u odre|enim sektorima (u domenu ekonomije, obrazovanja i kulture) koji BiH omogu}uju pristup prednostima koje daje EU. Me|utim, iza svih lijepih govorancija treba priznati da je BiH oti{la unazad, i to je skandalozno. To je {to se ti~e politi~kog plana. Ali na planu kulture, ve} odavno BiH je u srcu Evrope. Problem je u tome {to Evropa vi{e nema srca, nego je zabavljena ekonomskom krizom koja napada zemlje ~lanice.

Do`ivljaj cjeline istine
(Erika Fischer - Lichte, "Estetika performativne umjetnosti", Sarajevo/Zagreb 2009, prijevod Sulejman Bosto)
Zoran Ljubi~i}

B

Erika Fischer - Lichte

Odijelo Arlekina
• Poznajete dobro na{ region, na{u kulturu i ipak ste neko izvana, te sigurno bolje vidite za{to nema napretka? - Sigurno da imam jedan pogled izvana, ali da li bolje vidimo izvana? Ne mislim. Ono {to je bitno jeste da trebamo gledati zajedno, sa drugima, da kombinujemo analize iznutra i izvana, respektuju}i razli~ita mi{ljenja. [to se mene ti~e, ja sam uvijek vi{e dr`ao do lokalnih interpretacija i uvijek sam tra`io da vidim i poku{am razumjeti iznutra "from within". Pozicija te{ka, misija nemogu}a, ali jedina po meni osnovana. Nema napretka? Dobrim dijelom to je ta~no, a razlog za to je jednostavan - zato {to elita kako evropska, tako i lokalna (pritom mislim na Kosovo i BiH) nema volje za promjenama koje su neophodne. To je jedna nezdrava situacija, perverzna, nehumana, korumpirana... Gra|ani su iskori{teni, osje}aju se izdani. [to je jo{ gore, nove generacije, umjesto da se bore za promjene, ~ini mi se idu radije stopama prethodnika. • I na kraju, mo`ete ne{to re}i o Va{oj saradnji sa Paulom Stubbsom, engleskim istra`iva~em u oblasti ekonomije koji `ivi u Zagrebu i sa kojim ste objavili ovu knjigu te o drugim autorima u ovoj knjizi? - Paul i ja smo jo{ 2009. napisali ~lanak o temi ove knjige te predlo`ili nekolicini autora, bez nametanja "jedinstvenog modela". Bez ikakvog nametanja mi{ljenja, svako je radio na svoj na~in. Ni pri izboru autora nije bilo nikakvih privilegija u smislu njihovog porijekla, nego samo kompetencija. @eljeli smo da na{a knjiga nema vojni~ku uniformu nego odijelo Arlekina. Izbor su bila upravo razli~ita razmi{ljanja, na razli~itim nivoima, jer samo takav pristup mo`e da se otvori prema budu}nosti.

ilo kakav prikaz ove knjige - a koji bi da uva`i temeljne teorijske postulate na kojima po~iva njen sadr`aj i esteti~ki pristup iz perspektive performativne umjetnosti - morao bi priznati suo~avanje s (ne)mogu}no{}u njena su{tinskog razumijevanja. Osvrt na knjigu - iz moga ili bilo ~ijega pera - sam po sebi postaje djelo koje, kao takvo, ima vlastitu egzistenciju i onda samo zahtijeva recepciju, interpretaciju i razumijevanje. No, u ovom slu~aju, prvobitno nazna~enu zamku u pristupu razumijevanju sadr`aja knjige mogu}e je izbje}i zbog ~injenice da se radi o istome mediju - tekstu, naime - pa je na djelu interakcija u kojoj se knjiga i njen prikaz jedno prema drugom postavljaju komplementarno: knjiga se prikazom posreduje javnosti, a recepcija knjige (naknadno) opravdava funkciju prikaza. O ~emu se radi?

Za~aravanje svijeta
U najkra}em, knjiga "Estetika performativne umjetnosti", ~iju radost i muku i{~itavanja imam zahvaliti prijateljskoj naklonosti prof. Boste - teorijska je refleksija moderne teatarske umjetnosti promatrane kroz vizuru estetike umjetnosti performansa. Umjetnost performansa - kao radikalnoga umjetni~kog i teatarskog koncepta - od 60-ih godina dvadesetog stolje}a radikalno dokida dihotomiju umjetnik - djelo u teatarskoj umjetnosti i umjetnosti uop}e. U pitanju je epohalan proces, jer je dihotomija, od prosvjetiteljstva do danas, civilizacijska matrica i kulturni kod kojim se zapadni ~ovjek koristi u de{ifriranju zna~enjskih struktura. Dokidanje dihotomija zapo~inje u umjetnosti s perspektivom njihova dokidanja u `ivotu. Dr`im, dakle, da ova knjiga teorijski je mi{ljena estetika umjetnosti performansa, teatarske umjetnosti i umjetnosti uop}e a koja se utemeljuje na pojmu predstave. Autorica dosljedno ra{~lanjuje i razvija sve strukturne elemente predstave u estetici (performativne) umjetnosti na pozadini njena povijesnoga razvoja i priklanja se onomu mi{ljenju koje dovodi u pitanje tradicionalnu dihotomiju (teorija dvaju svjetova) pojmovnih parova umjetnost - stvarnost, umjetnik - djelo, glumac - predstava... afirmiraju}i estetiku predstave kao djelovanja, ko-prezencije, odnosno povratne sprege svih sudionika performativnoga doga|anja. U estetici performativne umjetnosti - kao umjetni~ke forme i kao postupka - predstava se pojavljuje kao zajedni~ko djelo svih sudionika: glumac svojim prisustvom uspostavlja sve elemente materijalnosti predstave prostornost, tjelesnost, zvukovnost, dok gledatelj, temeljem percepcije (vidim, ~ujem, do`ivljavam, osje}am...), proizvodi zna~enja u vidu osjeta, misli, predod`be... s ciljem transformacije i jednih i drugih - svih sudionika predstave. Transformacija se u estetici performativnoga djelovanja misli u pojmu estetskoga iskustva (inscenacija i doga|aj su druga dva pojma estetike predstave), iskustva propitivanja i do`ivljaja liminalnosti, granice, prijelaza a koje se realizira kao transindividualizacija i ponovni do`ivljaj iskustva zajednice. Izgubiv{i svoju cjelovitost - cjelinu svoga ljudskoga

bi}a - u gra|anskoj kulturi, pojedinac istinu svoje egzistencije - makar samo simboli~ki i onoliko stvarno koliko traje predstava (umjetni~ka i neumjetni~ka) - ponovno uspostavlja kroz estetsko iskustvo sudjelovanja u predstavi koja je "za~aravanje svijeta", dokidanje

Umjetnost, naime, u estetici njena performativnoga iskustva teatarske predstave - dodu{e, u formi koncentriranoga dramskog iskustva - nije vezana za `ivot samo time {to umjetni~ki postavlja i propituje `ivotne sadr`aje; ona u proizvo|enju predstave tra`i na{u tjelesnu prisutnost, sudjelovanje, koristi na{e vrijeme, ona je u tom trenutku na{ stvarni `ivot kao {to nudi i odre|eni model `ivota.

Dodir `ivota i umjetnosti
U ovako shva}enoj estetici, "predstava je najdublja to~ka dodira `ivota i umjetnosti", na predstavi se osje}amo dobro, ugodno, do`ivljavamo iskustvo bitnog u ~istom obliku, ispoljavamo sebe u cjelini svog bi}a kroz potpuni do`ivljaj. Za{to da onda umjetnost, teatar, predstavu ne prihvatimo kao sam `ivot, kao po`eljan modela `ivota, kao ~aroliju koju "novo prosvjetiteljstvo" vidi kao nadopunu i nadogradnju racionalnog poimanja svijeta kojim je ono izvorno prosvjetiteljstvo od~aralo svijet zamjenjuju}i magiju i religiju razumom, znano{}u, tehnikom... Naravno, naslje|e prosvjetiteljstva ne mo`e se odbaciti; ono je, paradoksalno, u temelju mogu}nosti novoga "za~aravanja svijeta", prizivanja ~arolije `ivota koja se mo`e racionalno pojmiti, ali se "ne mo`e u~initi raspolo`ivom". Tamo gdje prestaje mogu}nost racionalnog poimanja, gdje odustaje se od u~inaka/koristi razumijevanja, umjetni~kom intuicijom dohva}aju se nevidljive sile svijeta, "tajnovita nerasvih podjela i ponovna uspostava i do`ivljaj spolo`ivost" koja omogu}uje cjeloviti do`ivljaj i poti~e ~ovjeka da cjelovito `ivi. Da se "ponacjeline istine (istina je cjelina - Hegel). Sve ovo mogu}e je tek nakon {to je umjet- {a u `ivotu kao u umjetni~kim izvedbama". U nastojanju da {ire elaboriram prikaz ove nost (dosljedno: teatarska umjetnost, umjetnost performansa) historijski izborila se za knjige, upustio sam se u avanturu koja nije (bisvoju autonomiju, izborila se za institucije, za- la) bukvalni hod "glavom kroza zid", ali zadr`akone i pravila u/po kojima se ostvaruje i dje- vam pravo da svima onima koji bi u mom priluje (nasuprot drugim, ne-umjetni~kim dje- kazu vidjeli tek gomilu rije~i i prividnu pojmolima i predstavama kao {to su politi~ki skupo- vnu zbrku, da pristanu na rvanje s knjigom Erivi, sportske priredbe, svetkovine, ritali...), ke Fischer - Lichte, direktorice Instituta za teakoriste}i se vlastitim jezikom, drugim izra`aj- trologiju na Slobodnom univerzitetu u Berlinu, nim sredstvima i postupcima. Umjetnost, i da tek onda donesu svoj sud o mom djelu. Prof. me|utim, nije unutar svoga autonomnoga Bosto je u~inio izniman napor da pojmovnoprostora ostala zatvorena i zarobljena tom au- kategorijalni aparat knjige u~ini prijem~ivim istonomijom kao izvan-stvarnosti-lebde}om kustvu i znanju svakog tko do knjige dr`i. Ona je tu da se ~ita. "kulom bjelokosnom"...

36
Sa Sajma knjige u Tuzli

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. godine

Knjige koje opominju

vlasti
Du{ka REBI] re }i sa jam knji ge ko ji je za vr{en u Tu zli pra ti le su pro mo ci je knji ga. Posebnu pa`nju privukle su knjige pod nazivom “Fatalna privla~nost bezvla{}a” autora profesora Enesa Osman~evi}a i “Lijevi mangupi i desni varvari” Zlatka Duki}a. Zna~aj Osman~evi}eve knjige je to {to je zbir autorovih kolumni koje su nastale u razli~itim periodima, a govore o aktuelnoj problematici bezvla{}a. Svi ovi zapisi kako isti~e Enes Osman~evi} sadr`e aktuelnu dru{tvenu problematiku i sintagmu bezvla{}a na koju se dru{tvo oglu{uje.

Posebnu pa`nju privukle su knjige pod nazivom “Fatalna privla~nost bezvla{}a” autora profesora Enesa Osman~evi}a i “Lijevi mangupi i desni varvari” Zlatka Duki}a
U drugu grupu spadaju potomci nekada{njih kvislinga, nacionalista, usta{a, ~etnika, Hitlerovih, Paveli}evih, Ljoti}evih, Dra`inih podrepa{a, hand`arovaca i drugih zlikovaca i baraba manjeg ili ve}eg kalibra. Stenjali su sa ovim re`imom, patili ~ekaju}i da im svane, a kada im je svanulo, ru{ili su i uni{tavali sve oko sebe - jer to ih je podsje}alo na pro{la vremena, na patnje, polo`aj, stanje u kojem su oni ili neki njihovi tada bili. Tako pi{e knji`evnik Zlatko Duki}, koji za sebe ka`e da je prvo novinar, pa knji`evnik, iako je objavio do sada 33 knjige i primljen u Dru{tvo pisaca BiH, a 2007. dobio je nagradu “Skender Kulenovi}” za roman “@enska voda” Kada ga nazivaju pis. cem, obi~no reagu je tvrdnjom: “Bio sam i ostajem novinar koji se bavi i drugom vrstom pisanja, jer, jednostavno, katkada su mi novinarski okviri i zadati uzusi pretijesni za ono {to imam re}i, a da imam re}i - imam.” Kao novinar objavljivao je tekstove u tuzlanskom Frontu slobode, Oslo bo|enju, Tu zlan skom listu, banjalu~kom predratnom Glasu i dobojskom Glasu komune, prijeratnim Semberskim novinama iz Bijeljine, sarajevskom Stilu, te na Radio Tuzli, Tuzlanskoj TV, a u ovoj knjizi je objavio 199 naslova. U krvavom ratu 1992-1995. i{ao je na prve linije, a pisani trag je ovjekovje~io u knjizi “Ratni reporter - {ta je to?” . Tako novinari i u knjigama koje pi{u osvr}u se na negativnosti u dru{tvu, ali izgleda da se na to svi u vlasti oglu{uju.

T

Slatki kola~
Sli~an primjer deformacije i i{~a{enja nesretne dru{tveno-politi~ke i op{teistorijske scene ima i tuzlanski novinar, knji`evnik i publicist Zlatko Duki} u knjizi “Lijevi mangupi i desni varvari” , ~iji je izdava~ sarajevski Univerziti press - Magistrat izdanja. Ova knjiga s pravom mo`e ostati dio istorije na{e svakodnevnice. Duki} je pojasnio da se nekad jedina partija imenom Savez komunista dvostruko udavila, s jedne strane u sopstvenoj dogma nemo}i, paralizovanosti i prezasi}enosti samom sobom i s druge strane u nerazumnoj toleranciji nemo}i da se odupre nacionalisti~kim raljama razjapljenim nekoliko godina nakon Titove smrti i pomamnog oja~avanja mangupa u na{em dvori{tu koji su poharali pro`drljivo sve {to se moglo (sjetimo se Neuma, Obrovca, sjetimo se kredita zelenog plana, pa monstrum monta`e Agrokomerca kao vrhunca), pa su onda odlu~ili da probaju izazovan slatki kola~ nacionalizma, koji ne bi

imao nikakvih {ansi da mu nije stvoren povoljan ambijent unutar onda{njeg, personalno sve nakaznijeg establi{menta i unutar centara u kojima su se donosile va`ne odluke (podsje}a me to na ambijent u kome se gaje {ampinjoni: tu mora biti mra~no, toplo i vla`no; ba{ kao i za nacionalizam, {ovinizam i, naravno, fa{izam). Zarad toga su mangupi, dakle krajnje nepouzdane osobe, kvarnih temelja i obi~no kalemljeni, mogli tako brzo da se pre{altaju (na vrijeme uo~iv{i rasklimavanje trono{ca SFRJ, kojem su dvije noge u januaru 1990, ve} nepovratno nedostajale, Josip Broz, odavno pod zemljom, a SKJ netom razbucan u froncle, na komemorativnom, ovom posljednjem, 14. kongresu), da promijene ruho te postanu horde munafika, prevaranata, kameleona, do ju~er zakletih komunjara, o~as preobra`enih u zadrte talentova-

ne nacionaliste koji su u no vim strankama u ko ji ma su se ugura li, zamislili k a k o pro}i u njima kad se brod poljulja pod nogama, isti~e se u knjizi.

Li~ne jasle
Duki} je vidio varvare-ru{ioce na dva provjerena na~ina: na idejno-politi~koj (interesantnoj) i na nasljednoj osnovi. Prva grupa su oni golemog dijela doju~era{njih pripadnika Partije, a onda razbacanih, grlato razmahanih pa do pazuha (vrlo ~esto) okrvavljenih ruku gomila lijevih mangupa. Oslobo|eni stega biv{eg sistema i onda{nje partije,

na{li su se ostra{}eni nacionalisti, zamra~enog pogleda, sku~enih vidika, tragi~no opijeni svojim narodom, borbom za samo svoj interes, nikako na isti na~in i istim intenzitetom u tri vladaju}e nacionalne partije u nesretnoj zemljici Bosni, spemno{}u da svome narodu ujagme sve, a na ra~un drugih, ali i da pri tome, i njihove li~ne jasle budu {to punije.

IN MEMORIAM

Po~ivajte mirno, prijatelji
kulture u potrazi za nacionalnim genijem, Ugljo je izabrao, i u Beogradu prijavio, istra`ivanja o Janku Poli~u Kamovu, avangardnom a time i slo`enom hrvatskom piscu. U Beogradu je odbranio, a u Sarajevu objavio doktorsku disertaciju o njemu. Jedno vrijeme je kao urednik radio u Zavodu za ud`benike preduze}a Svjetlost, a zatim je izabran za profesora Pedago{ke akademije u Sarajevu, koja }e kasnije prerasti u Nastavni~ki fakultet. Ali prof. dr. Uglje{a Kisi} nije raspolagao samo darom istra`iva~a i nau~nika u sferi knji`evne spoznaje ve} i darom pjesnika, ~ije brojne zbirke nesumnjivo potvr|uju taj dar. Opjevao je Ugljo nemirne rijeke zavi~aja, i njihovu ljepotu iskazao svojim ekspresijama, i njegove biljke u kojima je poput bri`ljivog biologa, tragao za skrivenim, estetski vrijednim zna~enjima u njihovoj nomenklaturi i sastavu. A onda je nakon strahota, od kojih je ovaj ~ovjek od ro|enja krhkog zdravlja, pobjegao ne napu{taju}i umjetnost do posljednjeg daha. Preminuo je jednog dana, i sa ~amcem oboga}enih svojih umotvorina uputio se u zavi~aj i pristao u rodnom gradu nadomak svojih Obala. Tu blizu je negdje i doktor Veljun, dr. Veljko Babi}, {to u Bile}i sje|a{e i pisa{e knjige. Malo vi{e, na svojoj visoravni, po~iva na{ drug i kolega koga su iz po{tovanja svi zvali profesor Miljan. Me{a, apriori dobri Mesud, fizi~ar, u povratku je zastao na nekom mostarskom groblju. Zbog njih, zbog njihove neokrnjene dobrote i vesele naravi pune neizrecivog duha i znanja, vrijedilo je `ivjeti u vijeku iza nas. Po~ivajte mirno, prijatelji.

Zbog njih, zbog njihove neokrnjene dobrote i vesele naravi pune neizrecivog duha i znanja, vrijedilo je `ivjeti u vijeku iza nas
Prof. dr. Nazif Kusturica

N

edavno je u Beogradu u 82. godini preminuo moj prijatelj i kolega prof. dr. Uglje{a Kisi}. I zemljak. Bile}anin. Po zavr{etku osnovne {kole Ugljo se otisnuo sa svojih Obala, podno Bijele Rudine, u potragu za sobom i svojim duhovnim mogu}nostima. S lako}om je zavr{io srednje obrazovanje i sarajevsku jugoslavistiku, a onda uzeo doktorat. I dok su neki jo{ tada po~eli rudariti u dubinama nacionalne literature i

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OGLASI

37

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Kako rashladiti stan bez klima-ure|aja?

Ne potcjenjujte vrtoglavicu
Nalete vrtoglavice koji se javljaju pri naglom ustajanju uzrokuje nagli pad krvnog pritiska, takozvana or tostatska hipotenzija, koja je povezana sa zastojem srca. Nau~nici sa univerziteta Sjeverna Karolina pratili su pritisak 12.000 pacijenata kroz period od 17 godina. Ispitanicima je pritisak mjeren dok su le`ali i neposredno po{to su ustali. Ustanovljeno je da su osobe s or tostatskom hipotenzijom ~ak 54 posto sklonije sr~anom zastoju. ^ak i kada su uzete u obzir osobe koje su bolovale od povi{enog pritiska, taj je rizik iznosio 34 posto. Veza je bila najja~a kod ispitanika izme|u 44 i 55 godina, tvrde istra`iva~i. Oko 11 posto pacijenata koji su do`ivjeli sr~ani zastoj imalo je or tostatsku hipotenziju na po~etku istra`ivanja, uporedo sa samo ~etiri posto ispitanika kojima srce nije zastalo. “Mjerenje or tostatskog krvnog pritiska mo`e biti dodatak onome {to ve} znamo o riziku od sr~anog zastoja i ne zahtijeva dodatnu opremu, samo standardni mjera~ pritiska”, objasnili su nau~nici.

Ventilator dobro rje{enje
Postoje na~ini kako zadr`ati ugodan hlad u domu bez velikih izdataka
Pripremite se za vru}e ljeto. Neka va{ dom ne bude sauna iz koje }ete bje`ati glavom bez obzira jer ne volite klima-ure|aje ili ih ne mo`ete priu{titi. Postoje na~ini kako zadr`ati ugodan hlad u domu bez velikih izdataka. Klima-ure|aj mnogima je preskup. Saznajte kako osvje`iti sebe i svoj dom, a pritom ne razoriti ku}ni bud`et. Odli~na zamjena za klimu su ventilatori. Ovi ure|aji mogu smanjiti temperaturu u va{em domu za {est, sedam stepeni, a danas su dostupni u {irokoj paleti boja, veli~ina i vrsta. Njihova cijena nije visoka, a ne tro{e ni puno elektri~ne energije, kao klima-ure|aji. Mo`ete zalediti jednu ili dvije fla{e vode i postaviti ih ispred ventilatora i dobi}ete improvizirani klima-ure|aj. Ne}e hladiti kao klima, ali }e u svakom slu~aju donijeti blago osvje`enje. Ugradite tamne `aluzine na prozore i prije nego napustite ku}u ili stan, spustite ih i zatvorite prozore. Kada se vratite nakon napornog dana, do`ivje}ete ugodno i svje`e iznena|enje. Najbolji na~in odr`avanja svje`ine u domu je prvenstveno onemogu}iti vru}ini ulazak u prostor. Ako vam je ugradnja `aluzina preskupa, uvijek se mo`ete odlu~iti za tamne zavjese u raznim bojama. Odaberite one od lana ili pamuka. Svila je izvrsna i u svijetloj nijansi, ali njezina cijena mo`e nadma{iti i ugradnju `aluzina. Ograni~ite svjesno zagrijavanje prostora. Trudite se {to manje koristiti elektri~ne ure|aje i gasite svjetla ako vam nisu nu`na. Radom ure|aja stvara se toplina. Poku{ajte manje kuhati ili spremajte jela koja ne zahtijevaju dugo pe~enje. Svje`e povr}e je odli~an izbor, lagano je, zdravo i brzo se priprema.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

U znaku male bijele haljine
Topli ljetni dani postali su potpuno nezamislivi bez obi~ne bijele haljinice. Trend je nametnut od gotovo svih dizajnera pa su tako male bijele haljine u velikom broju i razli~itih modela i du`ina pro{etale modnom pistom i postale potpuno nezaobilazne za tople dane. Bijela haljinica izvrsno ide uz preplanuli ten, {e{ir i cipele pune pete za popodnevne {etnje ili uz vrtoglavo visoke potpetice i izra`ajan nakit za ve~ernje izlaske. Ona tako|er mo`e dobro da se kombinuje i uz platnene patike ili vesele baletanke. Igranjem modnim dodacima bijelu haljinicu, ba{ kao i crnu, mo`ete da nosite u svom stilu, ali jedno je sigurno, ovo ljeto }e pro}i u znaku male bijele haljine.

Piletina sa mocarelom i pesto sosom
Potrebno:
600 g pile}eg bijelog mesa 150 g mocarele 10 g pesto sosa 2 kafene ka{i~ice soli pola kafene ka{i~ice bibera 4 paradajza pola srednje ka{ike bosiljka Bijelo meso isijecite na {nicle, blago ih istanjite tu~kom za meso i za~inite solju i biberom. Zagrijte gril-tavu, naspite malo ulja i ispecite meso samo da porumeni sa obje strane. Mocarelu isijecite na sitne kocke, dodajte pesto sos, oko 2 ka{ike i dobro promije{ajte da se ukusi pove`u. Pe~eno meso stavite u vatrostalnu ~iniju, prekrijte ga smjesom od sira i za~ina i kratko zapecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, samo da se sir rastopi. Paradajz isijecite na kolutove, izgrilujte ga u tavi u kojoj ste pekli piletinu, posolite i pospite bosiljkom. Gotov paradajz topao poslu`ite sa piletinom.

Rije{ite se bubuljica
Ako `elite da se rije{ite bubuljica sa lica, isprobajte neke od ovih prirodnih tretmana. Istu}i sirovo li{}e kiselice i iz njega iscijediti sok. Ovim sokom natopiti gazu ili vatu, pa je staviti na bubuljice. Ponekad se na isti na~in mo`e pripremiti i koristiti sok od trave preslice, a tako|er i sok od lista br{ljana. Uzeti 20 grama svje`eg ili suhog lista ~uvarku}e i preliti uve~er litrom vode. Ujutro travu prokuhati i pustiti da vri 15 minuta. Sud poklopiti i ostaviti da se hladi 15 do 20 minuta. ^aj procijediti i njime prati lice 6 do 8 puta dnevno. Ovo ponavljati vi{e dana. Uzeti supenu ka{iku sitno isjeckanog pivskog kvasca i blago ga zagrijati na pari. Namazati poslije toga bubuljice ujutro, u podne i nave~er. Za to vrijeme piti svje` sok od mrkve, po 100 grama poslije jela.

Priprema:

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА МИНИСТАРСТВО СПОЉНЕ ТРГОВИНЕ И ЕКОНОМСКИХ ОДНОСА BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA

OGLASI
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA BIHA]

39

BOSNIA AND HERZEGOVINA MINISTRY OF FOREIGN TRADE AND ECONOMIC RELATIONS

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH" broj 37/03), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine raspisuje za izbor ombudsmena za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini Opis poslova ombudsmena za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini Ombudsmen za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini }e u sklopu svojih nadle`nosti obavljati poslove koji se odnose na: - pru`anje informacija o pravima i obavezama potro{a~a i davanje podr{ke udru`enjima potro{a~a u njihovim aktivnostima; - pra}enje ili predlaganje aktivnosti u vezi sa odnosom kompanija-potro{a~, kako je regulisano Zakonom o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini; - istra`ivanje aktivnosti na tr`i{tu usmjerene prema potro{a~u ili tragom `albi i koordiniranje svojih aktivnosti s entitetskim tr`i{nim inspekcijama; - dono{enje odluka i preduzimanje drugih mjera u slu~ajevima pritu`bi potro{a~a ili kr{enja dobrih poslovnih obi~aja; - izdavanje smjernica ili preporuka o standardnim uvjetima ili aktivnostima koje se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuju specifi~ni ekonomski operatori; - preporu~ivanje upotrebe odre|enih uslova ugovora u ugovorima koji se koriste u posebnim sektorima poslovanja; - pregovaranje s predstavnicima odre|enih trgovinskih udru`enja o modelima ugovora koji se primjenjuju u specifi~nim sektorima poslovanja; - predlaganje i iniciranje rje{avanja potro{a~kih sporova primjenom mehanizma za alternativno rje{avanje sporova; - kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska prava u BiH o zajedni~kim problemima, posebno o uslugama od op}eg interesa ili javnim uslugama; - predlaganje Vije}u za za{titu potro{a~a BiH i Vije}u ministara BiH potrebna pobolj{anja Zakona o za{titi potro{a~a, te doprinosi usmjeravanju i efikasnosti politike u oblasti za{tite potro{a~a; - istra`ivanje uticaja drugih inicijativa organa vlasti na za{titu potro{a~a. Op{ti uslovi koje kandidati za imenovanje za ombudsmena za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini moraju ispunjavati su: - da su stariji od 18 godina; - da su dr`avljani Bosne i Hercegovine; - da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be u institucijma Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije i - da se na kandidate ne odnosi odredba ~lana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uslovi koje kandidati za imenovanje za ombudsmena za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini moraju ispunjavati su: - da imaju VSS pravnog, ekonomskog ili drugog dru{tvenog smjera; - da nisu krivi~no ka`njavani ili da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak; - da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 16/02, 12/04 i 63/08); - da su afirmisani stru~njaci iz svoje oblasti; - da poznaju poslove iz oblasti za{tite potro{a~a i - da znaju raditi na ra~unaru. Spisak potrebnih dokumenata: - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci); - Izjava da nije otpu{ten/a iz dr`avne slu`be u institucijma Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; - Izjava da se na kandidata ne odnosi odredba ~lana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine; - Ovjerena fotokopija diplome; - Uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od tri mjeseca) i - Izjava da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o sukobu interesa. Plata, nadoknade i trajanje mandata Ombudsmen za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini ostvaruju pravo na osnovnu platu i naknade u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 50/08, 35/09 i 75/09). Ombudsmen za za{titu potro{a~a BiH imenuje se na mandat od pet godina, s mogu}no{}u jo{ jednog ponovnog imenovanja. Podno{enje prijave Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine", a objavi}e se i u "Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta" i u dnevnim novinama "Oslobo|enje". Prijave na konkurs dostavljaju se putem po{te na adresu: MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH MUSALA 9 71000 SARAJEVO Sa naznakom: "za Komisiju za izbor ombudsmena za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine - ne otvarati". Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Musala 9, 71 000 Сaрajeвo, тeл: +387 33 220 093 фakс: +387 33 33 220 091 Musala 9, 71 000 Sarajevo, tel: + 387 33 33 220 093 faks: +387 33 33 220 091 www.mvteo.gov.ba

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 34/03), ~lana 155. i 156. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 5/04.) i Zaklju~ka Vlade Unsko-sanskog kantona o pokretanju postupka za izbor i imenovanje ~lanova [kolskog odbora Javne ustanove Osnovna {kola "Stijena" Cazin, broj: 03-017-1472/2012 od 17.5.2012. godine, Vlada Unsko-sanskog kantona objavljuje

K O N K U R S

za nominiranje kandidata za ~lana [kolskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna {kola "Stijena" Cazin Objavljuje se javni oglas za nominiranje kandidata za ~lana [kolskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna {kola "Stijena" Cazin 1 (jedan) ~lan iz reda osniva~a

J AV N I O G L A S

Opis pozicije ~lana [kolskog odbora: - donosi godi{nji program rada {kole, - odlu~uje o poslovanju {kole, - usvaja izvje{taj o finansijskom poslovanju, - raspisuje konkurs-oglas za direktora, nastavnike i ostalo osoblje i vr{i njihov izbor, - usvaja pravila {kole, - odlu~uje o `albama roditelja na izre~ene disciplinske mjere, - odlu~uje o prigovorima radnika, - odlu~uje o prestanku prava nastavnika, stru~nih suradnika i suradnika, - odgovara osniva~u za rad i rezultate rada, - usvaja izvje{taj o realizaciji godi{njeg programa rada {kole, - razmatra plan upisa u~enika, - vr{i i druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima {kole. Svaki kandidat mora ispunjavati sljede}e op}e i posebne uvjete: Op}i uvjeti: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lan IX Ustava BiH), - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 12/03), - da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 70/08), - da nema privatni finansijski interes u instituciji u kojoj se kandidira, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u instituciji u koju se kandidira, pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne i da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, - da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj instituciji u kojoj se kandidira, - da nije stariji od 70 godina na dan imenovanja. Posebni uvjeti: - da kandidat ima vi{u ili visoku stru~nu spremu - sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje upra`njene pozicije - sposobnost nepristrasnosti dono{enja odluka Uz prijavu koja treba sadr`avati kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon kandidat treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca) i da mu nije zabranjeno obavljanje navedene aktivnosti - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli - ovjerene izjave kandidata iz alineja 3, 4, 5, 6 i 7 op}ih uvjeta. Li~ni podaci o podnosiocima prijava mogu se prikupljati i obra|ivati samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 49/06 i 76/11). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom na adresu: Vlada Unsko-sanskog kantona, Komisija za izbor, Ulica Alije \erzeleza br. 6, Biha} sa naznakom "Prijava na javni oglas za nominiranje kandidata za izbor i imenovanje ~lana [kolskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna {kola "Stijena" Cazin, iz reda osniva~a. Na pole|ini koverte navesti ime i prezime po{iljaoca sa punom adresom stanovanja. Oglas ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja oglasa u dnevnom listu "Oslobo|enje" i "Slu`benim novinama Federacije BiH". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 26. KOLA SuperLOTO-a UZ 26. KOLO SuperLOTO-a OD 19.06.2012.godine OD 19.06.2012.godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

14 18 20 22 25 29

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

22 18 29 25 14 20
2 1 8 0 9 2 5 2 4 8 0 7

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................75.523,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.786,43 KM Fond dobitaka 50%:.............................................37.761,50 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 115.862,63 KM Ukupna uplata za igru SuperJackpot ukupno:.....................................121.649,06 KM Odaberi boju je: .......................................8.902,20 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ............................... 11.328,45 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.............................202.862,52 KM Jackpot ukupno:...........................................................214.190,97 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ...............................5.664,23 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ...........................6.608,26 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ....................14.160,56 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.602,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.301,00 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........860,20 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 6 199 3.706

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 944,00 KM 33,20 KM 3,80 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 20.06.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola: .......................794,40 KM Jackpot ukupno: ....................................................................1.654,60 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.440,80 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 2 246,60 KM Iznos: 17 43,50 KM Iznos: 132 5,60 KM Iznos: 1.468 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 20.06.2012.

40

OGLASI
Trg stara tr`nica bb, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina Op}inski sud u Tuzli, broj: 032-0-Reg-09-000031 Ra~un broj: 1321002006584397, NLB Tuzlanska banka, d.d. Tuzla ID broj: 4209928240003; PDV broj: 209928240003; Porezni broj: 03013120 Telefon: 035 360 888, 035 246 666; Fax 035 246-665; e-mail: kontakt@jkp-sik-tuzla.com.ba www.jkp-sik-tuzla.com.ba

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja na tr`i{tu vrijednosnih papira, DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, KRA[EVO BB, objavljuje

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA 2011. GOD.
DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, DD DC TE[ANJ, KRA[EVO BB - adresa sjedi{ta KRA[EVO BB, 74266 TE[ANJKA - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: Fax/tel. 032 692 387 032 692 388 e-mail: dddctes@cutuk.net - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Bedak Amira, predsjednik, Ganjgo Ermin - ~lan, Ahmi} Dino - ~lan, Ahmi} Mehmed - ~lan, Husibegovi} Rabija - ~lan - ~lanovi uprave [emso Ahmi} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Ahmi} Mehmed, Ahmi} Melisa, Ganjgo Almasa, dionica emitenta s pravom glasa Husibegovi} Rabija, Inter d.o.o. Matuzi}i, Doboj-Jug - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog Ahmi} [emso - direktor Dru{tva 19.212 ili 2,6369%, odbora i postotak vlasni{tva u emitentu ~lanovi Nadzornog odbora Ganjgo Ermin 702 ili 0,0964%, Ahmi} Mehmed 59.986 ili 8,2332% i Husibegovi} Rabija 119.970 ili 16,4661% III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital 0 g) Stalna sredstva 7.979.740 h) Teku}a sredstva 493.505 i) Gubitak iznad visine kapitala 0 j) Ukupna aktiva 8.473.245 PASIVA f) Kapital 1.028.560 g) Upisani osnovni kapital 7.285.900 h) Dugoro~ne obaveze 112.900 i) Kratkoro~ne obaveze 45.885 j) Ukupno pasiva 8.473.245 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 938.275 g) Rashodi 755.780 h) Dobit/gubitak prije poreza 182.495 i) Porez na dobit 18.333 j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 164.162 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora DOO "REVAH" Te{anj - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Pozitivno mi{ljenje finansijskim izvje{tajima1 DIREKTOR DRU[TVA [emso Ahmi} PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Bedak Amira I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

Broj: 02-05-430-2-1/12 Datum: 28.5.2012. godine Na osnovu ~lana 8. stav 1. ta~ka d i ~lana 26. stav 1. ta~ka 1. Zakona o javnim preduze}ima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 8/05, 81/08 i 22/09), ~lana 246. i 283. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/08), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH ("Sl. novine FBiH" br. 34/03), ~lana 18. stav 2. ta~ka 1. Statuta Javnog komunalnog preduze}a "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla broj 01-27-321/09 od 30.6.2009. godine, 02-13-156-8/11 od 14.3.2011. godine i 02-05-1119-6/11 od 30.11.2011. godine, te Odluke Nadzornog odbora Javnog komunalnog preduze}a "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla broj: 02-05-430-2/12 od 28.5.2012.godine, Nadzorni odbor JKP "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla raspisuje:

JzaA Vi predlaI njeK didata Odbora UreRjuS N ga kanO N K za vizi izbor
JKP "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla i to I Raspisuje se ponovni javni konkurs za izbor 3 (tri) kandidata za sastav Odbora za reviziju Javnog komunalnog preduze}a "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla (u daljem tekstu: Dru{tvo). II - Opis pozicije Odbor za reviziju du`an je: - imenovati vanjskog revizora; - razmotriti godi{nju strategiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu rizi~nih podru~ja i revizija koje }e se izvr{iti, te osigurati da prijavljena pitanja budu bez odlaganja i na odgovaraju}i na~in korigovana; - osigurati da interne kontrole u javnom preduze}u budu adekvatne i da funkcioniraju kako je predvi|eno; - podnositi Nadzornom odboru sa`ete mjese~ne izvje{taje o svojim sastancima svakog mjeseca; - preduzimati druge radnje i aktivnosti u okviru svojih ovla{tenja i obaveza u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima, Zakonom o privrednim dru{tvima, Statutom Dru{tva i ostalim aktima koja reguli{u rad Odbora za reviziju. III - Na~in izbora i mandat Odabir i predlaganje kandidata za izbor ~lanova Odbora za reviziju izvr{it }e Nadzorni odbor Dru{tva, nakon provedenog konkursa. Kona~nu odluku o njihovom imenovanju donije}e Skup{tina Dru{tva. Mandat ~lanova Odbora za reviziju traje ~etiri godine, sa mogu}no{}u ponovnog imenovanja. Naknada za rad predsjedniku i ~lanovima Odbora za reviziju uz ostala ovla{tenja i odgovornosti se ure|uje ugovorom na osnovu Odluke Skup{tine Dru{tva. IV - Uslovi Op{ti uslovi za izbor ~lanova odbora za reviziju su: 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; 2. da je stariji od 18 godina i mla|i od 65 godina; 3. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu 3 (tri) godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; 4. da se na njega ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine; 5. da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija u smislu ~lana 5. Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine; 6. da nije na funkcijii u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine; 7. da nije ~lan Nadzornog odbora ili Uprave Dru{tva, zaposlenik Dru{tva, niti da ima direktni ili indirektni finansijski interes u Dru{tvu; 8. da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv s du`no{}u ~lana Odbora za reviziju, 5 (pet) godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; 9. da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje du`nosti u nadle`nosti Odbora za reviziju; Posebni uslovi: 1. visoka stru~na sprema (VII stepen) ekonomskog, pravnog ili tehni~kog smjera; 2. da ima najmanje 2 godine radnog iskustva u struci na poslovima finansija, ra~unovodstva ili privrednog prava ili poslova iz oblasti saobra}aja; 3. da nije zaposlenik bilo kojeg javnog preduze}a ~iji je osniva~ Op{tina Tuzla; 4. da nije predsjednik ili ~lan Odbora za reviziju bilo kojeg preduze}a ~iji je osniva~ Op{tina Tuzla. 5. da posjeduje stru~na znanja vezana za sadr`aj i na~in rada organa upravljanja privrednim dru{tvima. Ispunjavanje op{tih uslova pod ta~kom 1. dokazuje se originalnom ili ovjerenom kopijom uvjerenja o dr`avljanstvu ne starijom od 6 ({est) mjeseci, pod ta~kom 2. ovjerenom kopijom li~ne karte, pod ta~kama 3. do 7. potpisanim i ovjerenim izjavama pred nadle`nim organom, a pod ta~kama 8. i 9. uvjerenjem nadle`nog suda ne starijim od 6 ({est) mjeseci. Ispunjavanje posebnih uslova iz ta~ke 1. dokazuje se originalnom ili ovjerenom kopijom diplome, pod ta~kom 2. uvjerenjem o radnom iskustvu, pod ta~kama 3. i 4. potpisanim i ovjerenim izjavama pred nadle`nim organom. Kratki biografski podaci o kretanju u profesionalnoj karijeri bi}e relevantni kod procjene posebnih uvjeta. Prilikom procjene kvalifikacije, iskustava i vje{tina svih kandidata, uzet }e se u obzir i sljede}e: - sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva; - sposobnost za odgovorno obavljanje du`nosti ~lana Odbora za reviziju; - izra`ena inicijativnost i neovisnost u radu i dono{enju odluka; - komunikacijske i organizacijske sposobnosti; - znanje i sposobnost razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja Odbora za reviziju; - sposobnost upravljanja finansijama i ljudskim resursima; - rezultati rada ostvareni tokom dosada{njeg rada; - posebna stru~na znanja i kvalifikacije. Svi kandidati sa liste koji ispune formalne uslove konkursa i u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju. V - Potrebni dokumenti, rok i mjesto za podno{enje prijava Prijave na konkurs uz kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, zajedno sa svim tra`enim dokumentima, treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objave konkursa u "Slu`benim novinama FBiH" sa naznakom "Prijava na konkurs za izbor i imenovanje ~lanova Odbora za reviziju JKP "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla, d.o.o. Tuzla - ne otvarati", putem po{te, preporu~eno na adresu: JKP "Saobra}aj i komunikacije-Tuzla" d.o.o. Tuzla, Trg stara tr`nica bb, 75000 Tuzla. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objave javnog konkursa u "Slu`benim novinama FBiH". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Podnosioci prijava sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 15 dana nakon krajnjeg roka za podno{enje prijava ne}e biti razmatrani u daljem procesu imanovanja. NADZORNI ODBOR mr. sci. Amer Karabegovi}, dipl. ing. ma{instva

Bra}e Kotori}a 16, Jelah, Te{anj P.P. 43, 74260 Te{anj Bosna i Hercegovina Tel/fax: ++387 32 666 621, 663 211 651 921, 652 801 Mob. 061 796 196, 061 152 959 062 330 484 e-mail: revah@bih.net.ba

MI[LJENJE OVLA[TENOG REVIZORA
Vlasnicima dru{tva DD "DISTRIBUTIVNI CENTAR" Te{anj 1. Izvr{ili smo reviziju bilansa stanja DD "DISTRIBUTIVNI CENTAR" Te{anj sa 31. 12. 2011. godine, bilansa uspjeha, kao i izvje{taja o promjenama na kapitalu i gotovinskim tokovima za period od 1. 1. do 31. 12. 2011. godine. Za ove finansijske izvje{taje odgovoran je menad`ment dru{tva. Na{a je odgovornost da izrazimo mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima zasnovano na reviziji. 2. Reviziju smo izvr{ili u skladu sa Me|unarodnim revizorskim standardima. Ovi standardi zahtijevaju da planiramo i izvr{imo reviziju tako da pribavimo dovoljno dokaza da u finansijskim izvje{tajima nema zna~ajnog pogre{nog prikazivanja podataka. Revizija uklju~uje ispitivanje dokaza koji potkrepljuju iznose i napomene uz finansijske izvje{taje, na osnovu testiranja. Revizija tako|e uklju~uje ocjenjivanje primijenjenih ra~unovodstvenih principa i zna~ajnih procjena u~injenih od menad`menta, a u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja ("MSFI"). Smatramo da na{a revizija obezbje|uje adekvatnu osnovu za formiranje na{eg mi{ljenja. 3. Po na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji realno i objektivno prikazuju finansijski polo`aj DD "DISTRIBUTIVNI CENTAR" Te{anj na dan 31. 12. 2011. godine, rezultate njegovog poslovanja i gotovinske tokove za godinu koja se zavr{ava 31. 12. 2011. godine i u skladu su sa Zakonom o ra~unovodstvu i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima u svim zna~ajnim iznosima. REVAH d.o.o. Te{anj Te{anj, 27. 04. 2012. godine Ovla{teni revizori: [kapur Azra, dipl. oec. Korajli} Sadina, dipl. oec.

DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, KRA[EVO BB U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o objavljivanju informacija izvje{taju DIONI^KO DRU[TVO DISTRIBUTIVNI CENTAR TE[ANJ, DD DC TE[ANJ, KRA[EVO BB KRA[EVO BB, 74 266 TE[ANJKA Fax/tel. 032 692 388, e-mail: dddctes@cutuk.net Odluka o izboru radnih tijela Skup{tine; odluka o usvajanju izvje{taja Dru{tva za 2011. godinu koji uklju~uje: set financijskih izvje{taja, izvje{taj Nadzornog odbora, izvje{taj Odbora za reviziju, izvje{taj vanjskog revizora, odluka o raspodjeli dobiti za 2011. godinu, odluka o povjerenju u dosada{njem radu ~lanovima Nadzornog odbora. 16. 6. 2012. godine, XI redovna Skup{tina DD DC Skup{tina DD DC Te{anj, Kra{evo, na svojoj redovnoj Skup{tini, koja je odr`ana 16. 6. 2012. godine, donijela i usvojila navedene odluke Direktor Dru{tva [emso Ahmi} Kra{evo, 18. 6. 2012. godine Me{i} M. Selma

- datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

KORAK NAPRIJED
FrostWire 5.3.7
FrostWire je Bit Tor rent kli jent, pret ho dno po znat kao Gnu tel la klijent. Rije~ je o kolaborativnom poku{aju mnogih open source i freelance pro gra me ra {i rom svi je ta. Ka ra kte ris ti ke ovog ala ta uklju ~u ju ve li ke brzine preuzimanja, kompatibilnost sa iTunes, nove i unaprije|ene skinove. Je dna od pre dnos ti ovog ala ta je to {to obezbje|uje jednostavnu pretra gu za ra zli ~i tim vrsta ma faj lo va, pri ~e mu se pre tra ga pru `a na ve }i nu Bit Tor rent saj to va. Ta ko da, ukoliko tra`ite neki specifi~ni fajl, dovoljno je da une se te nje gov na ziv i uko li ko je ne gdje dos tu pan, FrostWire }e vam ga pro na }i.

41

NEC MultiSync P232W monitor
Kompanija NEC nedavno je predstavila novi monitor u okviru MultiSync serije - NEC MultiSync P232W. Novi model dizajniran je za profesionalce i karakteri{e ga IPS panel sa bijelim LED pozadinskim osvjetljenjem koje obezbje|uje ni`u potro{nju energije, kao i senzor ambijentalnog osvjetljenja koje automatski vr{i pode{avanje osvjetljenja. Me|u specifikacijama ovog modela su 1920 x 1080 rezolucija, 250 cd/m2 osvjetljenje, DisplayPort, HDMI, DVI-D, VGA i USB 2.0. Dostupne su dvije verzije ovog monitora i to P232W-BK i P232W-BK-SV koji koristi NEC SpectraView II alat.

Google preuzeo H.264 licencu
U jednom od mnogih patent neslaganja protiv Motorola Mobility, Microsoft je podnio prigovor vezan za dogovor o licenciranju patenta, navode}i da je novi vlasnik Motorole po~eo koristiti odre|ene standardne videoalate prije nego {to je problem rije{en. Microsoft se nada da je ovo dovoljan dokaz da Motorola ne mo`e da tu`i bilo koga zbog kori{tenja ovih tehnologija. Rije~ je o H.264 videokodeku, pri ~emu Microsoft navodi da je Motorola prekr{ila obaveze vezane za standarde u smislu ne nu|enja licenci za patente pod uslovima koji su ranije dogovarani.

Neuspjeh za AMD notebook
S obzirom na to da Apple najavljuje osvje`eni MacBook Air i da se Intel sve vi{e probija na tr`i{tu ultrabook ra~unara baziranih na Windows operativnom sistemu, pitanje je gdje je tu mjesto za AMD. Odgovor u najve}em broju slu~ajeva je da nema mjesta za AMD. Odgovor ove kompanije na ultrabookove je ultrathin platforma koja predstavlja ultratanke i lagane notebook ra~unare koji su bazirani na E seriji APU ove kompanije, a koji su poznati kao Brazos 2.0 ili Trinity (A serija). AMD ima taj problem {to su kriteriji za to {ta je ultrabook dosta {iroki, pa kompanija oklijeva sa predstavljanjem proizvoda. Drugi problem je {to AMD, kao i uvijek, `eli {to jeftinije ure|aje.

HP PREDSTAVIO POSLOVNE RA^UNARE ZA MALI BIZNIS

Inovacije za ve}u

produktivnost
Pogodni za va{ tim i bud`et kojim raspola`ete, a uz to }ete u{tedjeti i prostor u kancelariji
Kompanija HP predstavila je nove poslovne personalne ra~unare dizajnirane da zadovolje potrebe malog biznisa nude}i izvrsne performanse, dok u isto vrijeme {tede fizi~ki prostor ureda. Me|u predstavljenim ure|ajima su: HP Pro 3505 Microtower Business PC, HP Pro 3500 Microtower Business PC i HP Elite 7500. te va{e op}enito iskustvo u radu sa ra~unarom. Dodatni paket je dostupan posredstvom HP Care Pack6 Services, koji nudi {irok raspon dodatne opreme i pobolj{ane podr{ke izvan standardne garancije. {em nivou kori{tenjem integrisane Intelove HD grafike. Ukoliko `elite pove}ati memoriju, dovoljno je da jednostavno isklju~ite hard drajv i dodate grafi~ku karticu. HP Pro 3500 MT Business PC nudi izvrsne mogu}nosti prilagodbe i nadogradnje shodno poslovnom rastu, pove}anu produktivnost, te prikladnu povezanost sa portovima i perifernim ure|ajima. Podr`ani od HP kvalitete, dobit }ete moderan i pametan poslovni personalni ra~unar pogodan za va{ tim i bud`et. Njegov novi industrijski dizajn karakteri{u jasne linije i visokosjajan crni premaz koji odaje moderan izgled. “Napravljen da traje” je na{a posve}enost. Sa inovativnim in`injeringom i stotinama sati prethodnog testiranja, dobivate pouzdan i dugotrajan stolni ra ~ u n a r.

Cijene i dostupnost
HP Pro 3505 Microtower Business PC sa okvirno po~etnom cijenom od 686 KM, o~ekuje se da bude dostupan na bh tr`i{tu po~etkom jula, kao i HP Pro 3500 Microtower Business PC, ~ija je po~etna cijena 702 KM. HP Elite 7500 sa okvirnom po~etnom cijenom od 1.266 KM o~ekuje se da bude dostupan po~etkom jula, kao i HP 600b Microtower, ~ija je po~etna cijena 671 KM. Navedene cijene su maloprodajne sa uklju~enim PDV-om. Kupovinom HP Pro 3500 MT PC dobivate jednu godinu garancije, dok su dodatne opcije dostupne posredstvom HP Care Pack usluge. ljen za mala i srednja preduze}a. Tako|er, sadr`i mogu}nost servisiranja uz kori{tenje manje alatki za jednostavnije nadogradnje i popravke.

HP Pro 3500
HP Pro 3500 Microtower Business PC je jo{ jedan mo}an ure|aj koji zadovoljava va{e svakodnevne poslovne potrebe. Najnovija Intelova tehnologija Core procesora i grafike isporu~uje impresivne izvedbe. Tako|er, ovaj ure|aj omogu}ava vam da prezentacije uredite na vi-

HP 600b Microtower
HP Pro 3505 Microtower Business PC je dovoljno sna`an ra~unar da ispuni svakodnevne zadatke i zahtjeve malog biznisa. U pitanju je svestran ure|aj koji se mo`e nadogra|ivati u skladu sa rastom va{eg poslovanja. Njegov novi industrijski dizajn ga ~ini tankim i ugla|enim, dok mu njegove jasne linije i crni visokosjajni premaz daju izgled moderne PC arhitekture. HP Pro 3505 MT Business PC mo`e biti konfigurisan na na~in da podr`i memoriju velike brzine i AMD procesore tre}e generacije. Upoznaju}i se sa HP Pro 3505 Microtower ra~unarom, njegovim funkcijama, kvalitetom i pouzdan{}u, uvidjet }ete da ste na{li idealan PC. Posve}enost HPa inovacijama, uklju~uju}i i ra~unare iz HP Pro 3505 serije, poma`e vam da pove}ate produktivnost, smanjite {tetan uticaj na okoli{ i pobolj{a-

HP 600b
HP 600b Microtower Business PC nudi podr{ku va{em poslovanju potpunom funkcionalno{}u, te provjerenom HP kvalitetom i pouzdano{}u. Ovaj ra~unar zadovoljava poslovne potrebe va{eg tima na efikasan i pametan na~in. Intel H61 Express ~ipset podr`ava Intel Core procesore druge i tre}e generacije dok je dvostruki nezavisni monitor podr`an od VGA i DVI-D video su~elja.

HP Elite 7500
HP Elite 7500 Microtower Business PC }e vas iznenaditi beskrajnim mogu}nostima koje su podr`ane od dva eksterna 5,25 baysa za opti~ki pogon i dva interna pogona za pohranu. Mo`ete odabrati neke od Intelovih procesora, Intel Celeron, Intel Pentium, Intel Core i2, i5 i i7. Ra~unar je za{ti}en sa HP ProtectTools Security Suite naprav-

GOOGLE

Sve vi{e zahtjeva za cenzuru sadr`aja
Iz Googlea su poru~ili kako se radi o ugro`avanju slobode govora, a iz izvje{taja se doznaje da sve ve}i broj zahtjeva o cenzurama sadr`aja na internetu dolazi iz zapadnih zemlja koje bi trebale biti upori{te demokracije. Me|u tim zemljama su Velika Britanija, SAD, [panija i Njema~ka. Radi se ve}inom o zahtjevima za uklanjanje sadr`aja vezanog uz politiku. Tako su navedenim dr`avama smetale kritike prema politi~arima na blogovima, u ~lancima na internetu te putem videa na YouTubeu. Vrlo je zanimljiv zahtjev Googleu iz Kanade u kojem se od njih tra`ilo da uklone videozapis koji prikazuje osobu kako urinira po putovnici, baca je u WC {koljku i pote`e vodu. Google nije odobrio taj zahtjev, pi{e Guardian. Iz Googlea isti~u kako se radio razdoblju pro{le godine.

42

OGLASI
GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD OD 1. 1. 2011. DO 31. 12. 2011.

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Op}ina Doboj-Istok JU OSNOVNA [KOLA "KLOKOTNICA" KLOKOTNICA TEL/FAX: 035- 720-940 Broj: 654/12 Datum: 20.6.2012. godine Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine TK,broj: 6/04 i 7/05, 17/11), ~lana 202. Pravila JU O[ "Klokotnica" Klokotnica, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 19.6.2012. godine, raspisuje

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora

Siporex d.d. Tuzla Nikole Tesle 3, 75 000 Tuzla 035-308-209, 035-308-248 Dr. Wolfgang Freynschlag, Claus Steiner, Ante Bra~i} - ~lanovi uprave Direktor Dragan Lazi} i izvr{ni direktor Nikola Boroja II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i Br. emitovanih dionica 131.754, nominalna cijena nominalna vrijednost 98,45 KM - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Xella BH d.o.o. Tuzla (93,65%) dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani, a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 8.976.119 h) Teku}a sredstva 954.868 i) Gubitak iznad visine kapitala 10.026.483 j) Ukupna aktiva 19.957.470 PASIVA f) Kapital g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze 19.133.914 i) Kratkoro~ne obaveze 823.556 j) Ukupno pasiva 19.957.470 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 1.020.109 g) Rashodi 1.945.376 h) Dobit/gubitak prije poreza (925.267) i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora Revsar d.o.o. Sarajevo - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora Pozitivno, poseban naglasak o finansijskim izvje{tajima1 Direktor

za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Osnovna {kola "Klokotnica" Klokotnica Doboj-Istok Poslovi direktora {kole Direktor osnovne {kole rukovodi radom {kole, zastupa i predstavlja {kolu i odgovoran je za zakonitost rada {kole, predla`e i realizuje program obrazovnog rada, odlu~uje o prijemu, pravima i obavezama uposlenika i utvr|uje ocjenu o njihovom radu u skladu sa op}im aktima {kole, podnosi nadle`nim subjektima propisane izvje{taje, izvr{ava odluke stru~nih organa i organa upravljanja, predla`e pravilnik o organizaciji {kole i druga op}a akta, nalogodavac je za izvr{enje finansijskog plana i vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i odgoju i Pravilima {kole. Op}i uslovi za imenovanje direktora {kole 1. Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine 2. Da je zdravstveno sposoban za obavljanje du`nosti direktora {kole Da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (ovjerena izjava kandidata) 3. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ovjerena izjava kandidata) 4. Da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poslova nastavnika, pedagoga ili direktora {kole (uvjerenje izdato od nadle`nog suda) Posebni uslovi 1. Da posjeduje najmanje vi{u stru~nu spremu (ovjerena kopija diplome) 2. Da ima polo`en stru~ni ispit za samostalan rad na poslovima nastavnika, pedagoga {kole (ovjerena kopija uvjerenja) 3. Da ima najmanje pet godina radnog iskustva 4. Da ispunjava uslove za nastavnika ili pedagoga u skladu sa nastavnim planom i programom u {koli u kojoj konkuri{e za direktora 5. Da ima program rada i razvoja {kole za period na koji se imenuje direktor (4 godine) 6. Da nije ~lan izvr{nih organa politi~kih partija 7. Da nema direktan finansijski ili drugi li~ni interes u {koli u kojoj se kandiduje koji bi mogao dovesti do sukoba interesa sa njegovom du`no{}u direktora 8. Da nije obavljao du`nost direktora {kole dva puta uzastopno u {koli u kojoj konkuri{e za direktora (ovjerene izjava kandidata) Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti: 1. prijavu sa kratkom biografijom 2. dokaz o stru~noj spremi 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 5. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu 6. uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima nastavnika ili pedagoga {kole 7. program rada i razvoja {kole za period na koji se imenuje direktor (4 godine) 8. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova direktora {kole (dostavlja samo izabrani kandidat u roku od 8 dana od dana imenovanja) 9. izjavu da se na njega ne odnosi ~lan IX (I) Ustava BiH 10. izjavu da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje predstavlja smetnju za imenovanje u roku od pet godina od dana izdr`ane, izvr{ene, zastarjele ili opro{tene kazne 11. izjavu da nema funkciju u izvr{nim organima politi~ke partije 12. izjavu da nije ~lan vi{e od jednog upravnog, nadzornog ili {kolskog odbora 13. izjavu da nema privatni finansijski interes u {koli u kojoj konkuri{e za direktora 14. izjavu da nije zbog svoje krivice bio razrije{en du`nosti direktora neke od odgojno-obrazovnih ustanova Rok za podno{enje prijava je petnaest (15) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati O rezultatima konkursa kandidati }e biti pisano obavije{teni u zakonskom roku. Prijave na konkurs sa navedenom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem preporu~ene po{te na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola "Klokotnica" Klokotnica 74207 Doboj-Istok. O rezultatima konkursa kandidati }e biti pisano obavije{teni u zakonskom roku. Predsjednik [kolskog odbora Elvira Muratovi}

K O N K U R S

Dragan Lazi}, dipl. ecc.

NEZAVISNO REVIZORSKO MI[LJENJE Vlasnicima Siporexa d.d, Tuzla Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja Dru{tva Siporex d.d. Tuzla (Dru{tvo) koji obuhvataju bilans stanja - izvje{taj o finansijskom polo`aju na dan 31. decembar 2011. godine, bilans uspjeha - izvje{taj o ukupnom rezultatu za period od 1. januara do 31. decembra 2011. godine, izvje{taj o promjenama na kapitalu i nov~ani tok izvje{taj o tokovima gotovine za tada zavr{eni period godine, skra}ene ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 17 do 21 i bilje{ke uz financijske izvje{taje koje su sastavni dio financijskih izvje{taja. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja u skladu sa okvirom izvje{tavanja u Bosni i Hercegovini, Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogu}avanje sastavljanja finansijskih izvje{taja koji su bez zna~ajnog pogre{nog prikazivanja uslijed prijevare ili pogre{ke, {to je i navedeno na stranici 3 na{eg izvje{taja. Odgovornost revizora Na{a je odgovornost izraziti mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima temeljeno na na{oj reviziji. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s eti~kim zahtjevima i planiramo, te obavimo reviziju kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li finansijski izvje{taji bez zna~ajnog pogre{nog prikazivanja. Revizija uklju~uje obavljanje postupaka radi dobivanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u finansijskim izvje{tajima. Odabrani postupci ovise o revizorovoj prosudbi kao i o procjeni rizika zna~ajnog pogre{nog prikazivanja finansijskih izvje{taja uslijed prijevare ili pogre{ke. U stvaranju tih procjena rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja kako bi se oblikovali revizijski postupci koji su primjereni u okolnostima, ali ne i za namjenu izra`avanja mi{ljenja o efikasnosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija tako|e uklju~uje ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika i razumnosti ra~unovodstvenih procjena koje je stvorila Uprava, kao i ocjenjivanje cjelokupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i primjereni za osiguranje osnove za na{e revizijsko mi{ljenje. Poseban naglasak Skre}emo pozornost na nesigurnost u pogledu pretpostavke neograni~enog nastavka poslovanja Dru{tva. Mi{ljenje bez rezerve Po na{em mi{ljenju, osim za nesigurnost u pogledu pretpostavke neograni~enog nastavka poslovanja Dru{tva, financijski izvje{taji istinito i objektivno, po svim materijalno zna~ajnim pitanjima, prikazuju financijski polo`aj Dru{tva na dan 31. prosinca 2011. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i promjena na kapitalu za godinu koja se zavr{ava na taj dan, u skladu sa Okvirom izvje{tavanja u Bosni i Hercegovini koji obuhvata objavljene MSFI i zakonske propise na snazi u BiH. Sarajevo, 3. 5. 2012.

REMONTNI ZAVOD DD TRAVNIK - Nadzorni odbor Na temelju ~lanova 241. i 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i 84/09), Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/10) i ~lanova 56. i 57. Statuta Dru{tva i odluke Nadzornog odbora broj NO-8-06-4/12 od 20. 6. 2012. godine, objavljuje slijede}e

OBAVJE[TENJE
Obavje{tenje koje je objavljeno 20. 6. 2012. godine u dnevnom listu "Oslobo|enje" se poni{tava iz razloga {to je predlaga~ dopune dnevnog reda XI redovne Skup{tina dioni~ara "Remontnog zavoda" d.d. Travnik naveo neta~ne podatke o sebi, a i sam prijedlog nije u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/09) i Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/10). Broj: NO-8-06-5/12 Dana: 20. 6. 2012. godine Predsjednik Nadzornog odbora Enes Zuki}, s. r.

Alma Deli}, ovla{teni revizor Broj licence 3090143102

Remzija Bejtovi}, direktor

Hajrudin Had`ovi}, ovla{teni revizor Broj licence 3090262100

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
Ludvík Kuba ^itanje BiH - Putevi i studije iz godina 1893-1896. (17)

FELJTON
engleski Edvard koji je 1377.Umrotenzijajena kraljvicusodpriIII, toosvojio tokom svo vlada ne 1327. [kotsku, a zbog pre fran ki jes izazvao stogodi{nji rat (1337-1453) s Francuskom. li ~ar pisac kolo 1527.Umrojaitadajanski politilatreVlaidalac,rauNisredMaki veli, autor dje kojem je iznio shvatanje vladar ne ba da bi stva da bi postigao cilj, iz ~ega je kasnije izveden pojam makijavelizam. Francuski kralj Luj XVI i kraljica Marija Antoaneta otkriveni u poku{aju bjekstva i uhap{eni kod Varena, a dvije godine kasnije pogubljeni na giljotini.

43

NA DANA[NJI DAN

Sokolovi}i
Sokolovi} je bio kr{}ansko dijete iz obli`njeg sela i ~uvao je stoku. Jedan pa{a ga je zapazio, zavolio ga zbog dosjetljivih odgovora i protiv volje roditelja uzeo ga sa sobom u Carigrad, gdje ga je potur~io
Cijelo vrijeme se nije govorilo ni o ~em drugom nego o tvr|avi i Jerini koja je bila optere}ena erotikom i to za okolinu pogubnom. Pripovjeda~i su se utrkivali u op{irnom opisivanju. Svaki ljubavnik je postao sinom smrti. U njezinom zagrljaju su svi sagorjeli njenim unutra{njim `arom. Gledala ih je iz tvr|ave, i koga je izabrala, toga je dala silom dovesti. Ciganin mi je op{irno opisao po kojim znacima je Jerina ljubavnike izabirala, ali po{to ne vjerujem u to (a i gospodin slagar sigurno bi to odbio slo`iti), od opisa odustajem.

@an-Pol Sartr

Ro|en francuski pisac i filozof egzistencijalista @an-Pol Sartr. U bici kod Vitorije, britanska vojska pod Nobelovu nagravo|stvom vojvode od Velingtona poradu za knji`evnost zila snage Napoleonovog brata @ozefa, kralja [panije. Time je zavr{ena francuska vladavina u [paniji. dobio je 1964, ali je odbio da je priKnez Milan Obrenovi} obilje`io sremi ("Mu~nina", brnim budakom po~etak gradnje pruge "Zid", "Bi}e i niBeograd-Ni{, prve `eljezni~ke pruge u Srbiji. Prvi putni~ki voz ka Ni{u krenuo je sa beogradske `eljezni~ke {tavilo", "Iza zastanice 3. septembra 1884. tvorenih vrata", "Prljave ruke"). Umro ruski kompozitor i dirigent Niko-

1791. 1813. 1881. 1908.

1905.

laj Andrejevi~ Rimski-Korsakov, ~lan muzi~ke grupe Velika petorica ("[eherezada", "[panski kapri~o"). Napisao je popularni priru~nik "Principi orkestracije". nare|enju admi la Roj posada nje ~ke ra poto je 1919.Pomako 70) tnejifloteranakonpitelara,tuvela}icinu svojih brodova (pre ko su, kapi je Njema~ke u Prvom svjetskom ratu, bili stacionirani u britanskoj pomorskoj bazi Skepe Flou u [kotskoj.

Fransoaz Sagan

Kosovska bitka
Kako je bila {iroko i daleko strah i trepet svem sposobnom mu{kom pokoljenju, odlu~io je kona~no jedan Tur~in, trgovac iz Mitrovice, da je proba uni{titi. Uzeo je dvadeset mazgi, natovario je na svaku dva kov~ega - navodno sa robom - i krenuo ka Dobrunu, ispod kojeg je uradio sve tako da bi ga Jerina opazila i da bi se u njega zaljubila. Desilo se, kako je o~ekivao, i Jerina je po njega poslala. Tur~in se samo "na oko" kao ustru~avao i}i, ali je pristao pod uslovom da }e uzeti sa sobom u tvr|avu mazge sa robom, da ne bi bio, tobo`e, oplja~kan. Jerina je pristala i Tur~in je uve~er u{ao u tvr|avu. No} je i u tami je bilo Tur~inu lako otvoriti kov~ege, iz kojih se diglo ~etrdeset naoru`anih mu{karaca. Ovi su gradsku posadu pobili i Jerinu uni{tili. Tako je kazao Ciganin. Historija to kazuje ovako: Jerina je iskrivljeno ime Jelena, takozvana Helena. Bila je to supruga \ura|a Brankovi}a, srpskog despota, koji je izgradio grad Smederevo pri u{}u Morave u Dunav i odatle je, uz blagodat Turaka i Ugara, vladao kao poreznik sultana u Srbiji, ve} tada s pola snage. (Bilo je to pedeset godina poslije Kosova.) Pribli`avalo se vrijeme druge kosovske tako|er nesretne bitke (u kojoj je bio potu~en vo|a kr{}anskih ratova Jan Hunyady 1448. godine). Brankovi} se u to doba starao da Srbija oja~a i da se ponovo {iri i postigne samostal-

nost. U supruzi je na{ao pomo}nicu. Bila je to Grkinja iz roda Kantakuzena. Vodila je brigu o zapadnoj granici i gradila ovdje navrat-nanos, s najvi{im trudom (i naravno sa najve}om okrutno{}u prema raji) grad za gradom, tvr|avu za tvr|avom. Izabrala je za to korita rijeka Lima i Drine, koja su bila sama po sebi neprohodna. Radila je to tako, da je u narodu sa~uvala zaslu`enu uspomenu. U tom smislu je do`ivjela i tragi~nu sudbinu. Ubio je vlastiti sin 1456. godine.

Rasko{ni Vi{egrad
Kako opisati rasko{ni gradi} Vi{egrad, blizu srpskih granica na slivu rijeke Drine i Rzava, opkoljen planinama do pola goli{avim, od pola obraslim drve}em, kada je jedno ljep{e od drugog? [aroliko razbacane skupine ku}a na sprat, sa visokim krovovima pokrivenim {indrom, a iz tog mora katkada izbija bjelina minareta i u kamenitom koritu probijaju mladala~kom silom valovi rijeke, ro|ene visoko u planini. Da li ove rije~i vi{e pristaju svekolikim Vakufu ili Mejdanu, Maglaju, Derventi, Visokom? [ta kazati novo o drevnom Vi{egradu? Mo`da da sna`na razvalina tvr|ave vlada, sa visina, ~itavim pogledom? Zar se sli~ni fantasti~ni obrisi ne zabodu u nebesku kupolu u Vranduku, Jajcu, Glamo~u, Livnu i svugdje drugdje, samo uvijek ne{to druga~ije? Ipak je ovdje ne{to zna~ajnije. Tamo u daljini, na rubu grada, nam vodi~ pokazuje manju razva-

Knjigu “^itanje Bosne i Hercegovine” Ludvika Kube, ~ije dijelove }e u narednim brojevima Oslobo|enje feljtonizirati, objavila je nedavno izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva u saradnji sa Ambasadom Republike ^e{ke u BiH. Putopis je nastajao u periodu 1893-1896. Ludvik Kuba, slikar, putopisac, umjetnik, zabilje`io je perom i kistom obi~aje, pejza`e, ljude. Knjiga je ura|ena dvojezi~no - na bosanskom i ~e{kom jeziku, a na XXIV sajmu knjiga i u~ila u Sarajevu dobila nagradu za izdava~ki poduhvat.

linu na obronku: zatvor Kraljevi}a Marka i nekoliko koraka dalje vidimo dolinu Drine i most na 11 lukova. Most se u sredini podi`e. Tu je podignuta na jednoj strani kamenita uska plo~a. "Ovo je most bega Sokolovi}a", ka`e moj momak. I nastavlja: "Sokolovi} je bio kr{}ansko dijete iz obli`njeg sela i ~uvao je stoku. Jedan pa{a ga je zapazio, zavolio ga zbog dosjetljivih odgovora i protiv volje roditelja uzeo ga sa sobom u Carigrad, gdje ga je potur~io. Bio je nadaren i postao je velikim gospodinom. Nije zaboravio na svoj rodni kraj i podigao je ovdje ovaj most. U cijeloj Bosni, i mo`da u cijelom svijetu, nije takvog! Izgradio je ovdje, tako|er, karavan-saraj (gostionu ku}u, gdje su putnici besplatno imali konak i hranu)". Do sada se sa~uvao dio njegove razvaline. Momak mi je pokazao prstom, opisuju}i pri tome slavu i dobrotu Mehmed-pa{e Sokolovi}a. I nije pretjerivao. O ovome Sokolovi}u se mo`e kazati puno pohvale i nijedna ne}e biti previ{e. Dje~ak nije tako daleko sve znao o nekada{njem pastiru i potonjem velika{u turskom. Kako turski histori~ar Pe}evi dokazuje, postao je na vrhuncu svoje slave pa{a, i ustrajao 16 godina, vladaju}i u su{tini Osmanskim carstvom za vrijeme triju sultana: Sulejmana I, Selima II i Murata III. Bogatstvo njegovo je bilo neizmjerno. Dnevno se kod njega gostilo 3.000 ljudi. Svugdje je gradio mostove, vodovode, bunare, karavan-saraje, bolnice. Svoju imovinu je poklonio op}em dobru. Iz njegovog roda su gotovo cijelo stolje}e bili birani bosanski namjesnici. U cjelini, dao je ovaj rod Osmanskom carstvu dvojicu pa{a, pet vezira i deset bega-namjesnika. Njemu u ~ast je bosanski "begluk" unaprije|en u "pa{aluk".
(Sutra: Veli~anstven most)

Njema~ki vernoafri~ki 1942.skom{aralatuErSjena TobruklauzaLikorjipusjefeldmar vi Rome uzeo u Drugom svjet grad bi i zarobio 25.000 britanskih vojnika. trupe na trvu Oki ko 1945.Japan`isketu, predaleosse Amebranava,ma.je je slu lo kao posljednja od na Japana u Drugom svjetskom ra rikanci tska ku Kolum Rekords 1948.Producenje prvu }a pje{nubijagplej ploproizvela us lon ~u od vinil plastike. dinal \ovani Batis Mon postao 1963.Karpabornikvleformsketastruje,tiuniKapetoJo- je pa Pa VI, nakon smrti pa vana XXIII. Kao po re li

1933.
Ro|ena francuska knji`evnica Fransoaz Kuare, poznata kao Fransoaz Sagan. Proslavila se prvim romanom "Dobar dan, tugo", koji je {tampan u milionskim tira`ima.

~koj crkvi ukinuo je 1966. indeks zabranjenih knjiga, reorganizovao vatikansku kuriju, zalagao se za miroljubiva rje{enja me|unarodnih sporova i normalizovanje odnosa s komunisti~kim zemljama. Predsjednik de Gol 1963.nezavisnosti,Francuskeka[arlNATO-a. po-vukao pomorske snage iz Sli jede}i politiku Francus je 1966. napustila Vojni komitet NATO-a.

Ahmed Sukarno

Umrla ame teniserka no nazva la Mo. dine 1953. pos 1969.serka unahisMariri~kaovogGosportaMorinjeKoos-tali,- 1970. doneUmro in la je prva teni to ji koja vojila sva ~etiri Gren slem turnira. na svjetskog fudbal 1970.U ifiposlutao prvi SiudadkiMeskogkuprven-jestva Brazil je u ksi pobi dio Italiju sa 4:1 trostru osvaja~ trofeja.

1990.U zemljotresu na sjeveru Irana poginulo je oko 100.000 ljudi. U Dobrinji od granata ispaljenih sa srpskih 1995.polo`aja ubijeno {est, a ranjeno 15 civila. U Beo bli i poli ko log bodan Ini}, je od 2000.stranSlogradu umro pudancistaosnivati~a Demokratske ke.
ran ameri~kog za D`on Li Huker (83), ko rijetkim, 2001.Umroravetegitareji je svojim bluneracihipnoti~kim stilom svi nja uticao na ge je rok i folk zvijezda. re zi Srbi 2002.Biv{igodiljubktorlaRadio-teletevitejenazidejeu(RTS) Dra Mi novi} osu|en set godina zatvora zbog pogibije 16 radnika levi je NATO bombardovanju 23. aprila 1999. Po pravosna`nosti presude 20. maja 2001, Milanovi} se dva mjeseca krio u Crnoj Gori, gdje je uhap{en u policijskoj akciji Sablja i sproveden u zatvor Zabela kod Po`arevca.

`anski dr`avnik Ahmed Sukarno, prvi predsjednik Indonezije (194567) nakon stjecanja nezavisnost od Holandije i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

Fransoa Miteran

Na op{tim izborima u Francuskoj ubjedljivo su poUmro Leon Uris, ameri~ki pisac bestse- bijedili socijalisti i lera, poznat po romanu "Egzodus", koji postali najja~a je objavljen 1958. godine. partija sa 38 procenata ukupnih U Sarajevu predstavljen projekat Istra`iva~ko-dokumentacionog centra (IDC) u glasova. Lider sokojem se navodi da je u ratu u Bosni i Hercegovini, cijalista Fransoa izme|u 1991. i 1995. poginulo ukupno 97.207 osoba. Miteran u maju iste godine postao U avionskoj nesre}i ruskog aviona tupoljev-134 poginula su 44 putnika sa predsjednik ~lanovima posade pri slijetanju na aerodrom u PetroFrancuske.

1981.

2003. 2007. 2011.

zavodsku, na sjeverozapadu Rusije.

44
Grupa

SPORT
A
2 1 1 0 0 1 1 2 1 1 1 1 4:5 3:4 5:3 2:3 6 4 4 2
me prvog polufinaliste Evropskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini saznat }emo ve~eras nakon prvog ~etvrtfinalnog dvoboja izme|u ^e{ke Republike i Portugala. Bit }e ovo tek tre}i me|usobni susret ove dvije reprezentacije, a u prethodna dva omjer je izjedna~en. U ~etvrtfinalu EP 1996. godine u Engleskoj ^esi su bili uspje{niji i slavili su rezultatom 1:0, a pobjedonosni gol postigao je Karel Poborsky. Portugalci su im se revan{irali na pro{lom EP i [vicarskoj kada su u grupnoj fazi slavili sa 3:1, a tada je briljirao Ronaldo koji je postigao jedan i namjestio dva gola. "Gledali smo neke utakmice reprezentacije ^e{ke. Nisu po~eli dobro turnir, poput nas, a zatim su fantasti~no odgovorili izazovima. Nasuprot nas }e biti sna`na ekipa, bit }e nam te{ko, ali u~init }emo sve kako bi neutralisali prednosti protivnika i pro{li u polufinale", obe}ao je Raul Meireles, veznjak Portugala. Portugalski internacionalac poru~uje da u ovom trenutku nema favorita, prisjetiv{i se i utakmice sa EP 1996. "Ono {to se dogodilo prije 16 godina sada je dio istorije. To smo zaboravili i razmi{ljamo o novoj utakmici. Jo{ je rano govoriti o polufinalu. Idemo od utakmice do utakmice. U Var{avi nema favorita. Pokazalo se to na ovom turniru. Njema~ka i Holandija bile su favoriti u na{oj grupi, ali smo mi izborili ~etvrtfinale i poslali Holan|ane ku}i", kazao je

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

1. ^e{ka 2. Gr~ka 3. Rusija 4. Poljska

^E[KA - PORTUGAL (20.45) Repriza ~etvrtfinala iz Engleske

I

1. kolo: 8. juni

WARSAW: Poljska - Gr~ka WROCLAW (20.45): Rusija - ^e{ka
2. kolo: 12. juni

1:1 4:1 1:2 1:1 1:0 1:0

WROCLAW (18) Gr~ka - ^e{ka WARSAW (20.45) Poljska - Rusija
3. kolo: 16. juni

Meireles (ne) razmi{lja o odlasku u polufinale
Gledali smo neke utakmice reprezentacije ^e{ke. Nisu po~eli dobro turnir, poput nas, a zatim su fantasti~no odgovorili izazovima, ka`e Meireles

WARSAW (20.45) Gr~ka - Rusija WROCLAW (20.45) ^e{ka - Poljska Grupa

1. Njema~ka 2. Portugal 3. Danska 4. Holandija

B

3 2 1 0

0 0 0 0

0 1 2 3

5:2 5:4 4:5 2:5

9 6 3 0

1. kolo: 9. juni

KHARKIV (18) Holandija - Danska LVIV (20.45) Njema~ka - Por tugal
2. kolo: 13. juni

0:1 1:0

LVIV (18) Danska - Por tugal 2:3 KHARKIV (20.45) Holandija - Njema~ka 1:2
3. kolo: 17. juni

LVIV (20.45) Danska - Njema~ka 1:2 KHARKIV (20.45) Por tugal - Holandija 2:1 Grupa

1. [panija 2. Italija 3. Hrvatska 4. Irska

C

2 1 1 0

1 2 1 0

0 0 1 3

6:1 4:2 4:3 1:9

7 5 4 0

Prije ~etiri godine Ronaldo je matirao Cecha

Meireles, dodav{i: "Na{a tajna uspjeha je u kolektivu. Svi su usredoto~eni na tim, a niko se ne postavlja iznad reprezentacije", kazao je Meireles, po-

hvaliv{i rad trener Paula Benta. Zanimljivo, portugalski selektor u tri utakmice grupne faze nije mijenjao sastav, tako da se o~ekuje i da }e ve~eras na teren

poslati istih 11 fudbalera, a to su: Rui Patricio, Pereira, Pepe, Bruno Alves, Coentrao, Veloso, Raul Meireles, Moutinho, Nani, Ronaldo i Helder Postiga. S. [.

1. kolo: 10. juni

GDANSK (18) [panija - Italija POZNAN (20.45) Irska - Hrvatska
2. kolo: 14. juni

1:1 1:3 1:1 4:0 2:0 0:1

^esi optimisti~ni uo~i me~a sa Portugalcima

POZNAN (18) Italija - Hrvatska GDANSK (20.45) [panija - Irska
3. kolo: 18. juni

Kadlec: @elimo u`ivati u me~u
Nadam se da Ronaldo ne}e biti strijelac u ovom ~etvrtfinalu. Niko od nas, naravno, ne `eli mu ve~eras uspjeh, rekao je golman ^e{ke Petr Chech
U prvoj ~etvrtfinalnoj utakmici ve~eras }e na National stadionu u Var{avi snage odmjeriti selekcije ^e{ke i Portugala u 20.45 sati. Da li }e se historija ponoviti sa EP 1996, pitaju se u ~e{kom taboru. Naime, ^e{ka se iz grupne faze kvalifikovala u ~etvrtfinale sa negativnom gol-razlikom, kao i 1996, kada se domogla finala EP. Prije 16 godina upravo su ^esi bili ti koji su golom Poborskog savladali Portugal sa 1:0 u ~etvrtfinalu na putu ka zavr{nici Eura 1996. godine u Engleskoj. ^esi }e ve~eras imati ulogu autsajdera na papiru. Prije plasmana me|u osam najboljih, oni su izjavljivali kako `ele samo da pre`ive grupnu fazu, a sve iznad toga bio bi samo dodatni bonus. I osvajanje prvog mjesta u grupi A, ^esi do`ivljavaju kao dobitak na bingu. Pred ve~era{nji dvoboj sa reprezentacijom koju predvodi Cristiano Ronaldo, u taboru ^e{ke nema treme, a pogotovo od pomenutog asa Reala iz Madrida. "Zadnji put kada sam igrao protiv Ronalda bilo je jo{ u vrijeme kada je on nastupao za Manchester United", rekao je sjajni golman Petr Chech. "Njegovi {utevi su nevjerovatno jaki, a uz to odli~no puca lijevom i desnom. Njegov cilj je uvijek zabiti gol, u svakoj situaciji. Odli~an je u ~uvanju lopte. On je savr{eni timski igra~. Nadam se da Ronaldo ne}e biti strijelac. Niko od nas, naravno, ne `eli mu ve~eras uspjeh." Selektor ^e{ke Michal Bílek se tako|e bavio analizom igre Ronalda, istakav{i da on nije jedina opasnost za njegove pulene. "Ronaldo nije jedini dobar igra~ ovog portugalskog sastava, koji zna itekako dobro kapitalizirati njegovo umije}e da stvori vi{ak prostora za ostale." ^esi poru~uju da niko od njih ne `eli ni da razmi{lja o porazu. "Portugal jeste favorit, Ronaldo je u sjajnoj formi, ali i mi `elimo da u`ivamo u me~u", kazao je Michal Kadlec, dodav{i da }e ^esi u~initi sve kako bi iskoristili i najmanju {ansu za prolaz dalje. G. V.

POZNAN (20.45) Italija - Irska GDANSK (20.45) Hrvatska - [panija Grupa

1. Engleska 2. Francuska 3. Ukrajina 4. [vedska

D

2 1 1 1

1 1 0 0

0 1 2 2

5:3 3:3 2:4 5:5

7 4 3 3

1. kolo: 11. juni

DONETSK (18) Francuska - Engleska KIEV (20.45) Ukrajina - [vedska
2. kolo: 15. juni

1:1 2:1 0:2 2:3

DONETSK (18) Ukrajina - Francuska KIEV (20.45) [vedska - Engleska
3. kolo: 19. juni

KIEV (20.45) [vedska - Francuska 2:0 DONETSK (20.45) Engleska - Ukrajina 1:0

WARSAW (21.6) ^e{ka - Portugal GDANSK (22.6) Njema~ka - Gr~ka DONETSK (23.6) [panija - Francuska KIEV (24.6) Engleska - Italija DONETSK (20.45) ^1 - ^3 (27.6) WARSAW (20.45) ^2 - ^4 (28.6) KIEV

^ETVRTFINALE

_:_ _:_ _:_ _:_

POLUFINALE FINALE

_:_ _:_

(20.45) P1 - P2 (1.7)

_:_

Ima}e te`ak zadatak u odbrani: Michal Kadlec

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. UEFA Engleze “nagradila” zbog gre{ke na SP-u

SPORT

45

Blohin poludio: Pet sudija,

a nijedan nije vidio gol?!
Pa {to }e nam onda pet sudija? Devi} je zabio gol. Jo{ mi nije jasno zbog ~ega taj pogodak nije priznat, pitao se selektor Ukrajine Gerrard: Za ostvarenje uspjeha, uz kvalitetu koju posjedujete, morate imati i malo sre}e
U 63. minuti utakmice izme|u ukrajinskih i engleskih nogometa{a na Donbass Areni u Donjecku ukrajinski napada~ Marko Devi} o~ito je postigao pogodak. Nakon sjajnog la`njaka, naturalizirani Srbin u doma}im redovima, pucao je prema golu, Joe Hart je obranio udarac, ali se lopta u visokom luku nastavila spu{tati prema golu. U svom stilu, John Terry po`rtvovano je uspio izbiti loptu prije nego je ona dotaknula mre`u, no ponovljena snimka pokazala je da je ona nedvojbeno pro{la gol-crtu.

Sudije su dan poslije imale poseban trening

Reuters

Blohin se htio tu}i
Ma|arski sudac Viktor Kassai i njegovih ~etvorica pomo}nika nisu vidjeli pogodak, pa su Englezi zahvaljuju}i sudijskom previdu slavili 1:0. Da i nisu, pro{li bi dalje kao prvi na tabeli. Gre{ka, dakle, nije bila toliko sudbonosna kao ona na {tetu Engleza u osmini finala Svjetskog prvenstva prije dvije godine, kad je, pri vodstvu Njema~ke od 2:1, ostao nepriznat kristalno jasan pogodak Franka Lamparda. Englezi su na kraju tada izgubili 4:1 i oprostili se od SP-a.

~amo kao dva mu{karca! Vi pi{ete {togod vam se prohtije! Jeste li ikada igrali nogomet? O~ito je da ne volite moju mom~ad ili mene. Znam da ste vi novinar, ali o~ekujem da i vi mene po{tujete” rekao je Blohin. , Za razliku od Ukrajinaca, u redovima Gordog Albiona smatraju kako ih je poslu`ila sre}a... “Ovo je drugo uzastopno veliko takmi~enje na kojem je Engleska sudionik utakmice obilje`ene kontroverzom nepriznatog pogotka nakon {to je lopta pre{la gol-crtu. Za ostvarenje uspjeha, uz kvalitetu koju posjedujete, morate imati i malo sre}e. Prije dvije godine nama nije priznat ~isti gol Franka Lamparda na SP-u protiv Njema~ke, a ako se nastavite boriti i dr`ite zajedni{tvo u mom~adi, onda vam se ta sre}a mora vratiti. Nama se vratila” naglasio je , Gerrard.

Sudijski trening
Terry izbacuje loptu koja je pre{la gol-liniju
Reuters

Ipak, Oleg Blohin, selektor ukrajinske reprezentacije, opravdano se ljutio zbog nepriznatog pogotka. “Zabili smo u 63. minuti ~isti gol, jer je lopta pre{la gol-crtu za

vi{e od jednog metra. Pet sudija, a niti jedan ne vidi gol... Pa {to }e nam onda pet sudija? Devi} je zabio gol. Jo{ mi nije jasno zbog ~ega taj pogodak nije priznat” ja, dikovao je Blohin, kojem je je-

dan od novinara ne~ime posebno “sjeo na `ivac” pa ga je 59, godi{nja legenda ukrajinskog nogometa pozvala na {aka~ki obra~un... “Idemo mi van da malo popri-

UEFA je odmah preduzela korake povodom gre{ke koju su napravili ma|arski suci, pa je dan poslije odmah napravljen trening za sve sudije koji stoje iza golova, a na kojem je posebno tretirana sporna situacija iz pomenutog me~a.

Junak Ukrajine Andrij [ev~enko se opra{ta

[evino zbogom reprezentaciji
Ovo je vjerojatno bila moja posljednja utakmica za Ukrajinu. Odigrat }u jo{ samo opro{tajni me~ u nekom prijateljskom dvoboju, rekao je 35-godi{nji [ev~enko
Andrij [ev~enko, kapiten ukrajinske nogometne reprezentacije, naglasio je kako je njegov nastup u porazu od Engleske 1:0 na Euru bio i njegov posljednji u reprezentaciji u nekoj slu`benoj utakmici. “Ovo je vjerojatno bila moja posljednja utakmica za Ukrajinu. Odigrat }u jo{ samo opro{tajnu utakmicu u nekom prijateljskom dvoboju” rekao je 35-godi{nji , [ev~enko, koji je u ogledu s Engleskom u{ao u igru u 70. minuti. Sugerirao je [eva kako je njegovoj selekciji bilo vrlo te{ko izboriti proboj u ~etvrtfinale u skupini s tri reprezentacije koje su me|u 20 najboljih na svijetu. “Naravno da smo tu`ni {to nismo pro{li dalje, tim vi{e {to smo doma}ini. Bili smo sjajni u prvoj utakmici protiv [vedske. Kada u skupini imate Englesku, Francusku i [vedsku, stvarno je te{ko biti me|u dva najbolja sastava. Svejedno, mislim da smo dobro igrali.” Po put mno gih dru gih, kapi ten Ukra ji ne dr`i da En gles ka ni je bi la bo lja. Naj bla `e re ~e no... “Da, te{ko je re}i da je bolji pobijedio. Mi smo kreirali toliko {ansi, a nije nam priznat gol koji je trebao biti priznat. Isto se Englezima dogodilo prije dvije godine na Svjetskom prvenstvu. Mislim da bi taj gol promijenio utakmicu. Mi smo kontrolirali ovaj dvoboj, imali smo posjed lopte pod kontrolom. Ipak, Engleska je pobijedila i ja joj ~estitam” , rekao je manirom velikog sporta{a [ev~enko.

46

SPORT

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Statistika nakon grupne faze Ocjene (Castrol-rankings)

Z

1. Ronaldo (Por tugal) 2. Silva ([panija) 3. Dzagoev (Rusija) 4. Mellberg ([vedska) 5. Marchisio (Italija)

9.68 9.60 9.53 9.47 9.42

Strijelci
3 - Gomez (Njema~ka) 3 - Dzagoev (Rusija) 3 - Mand`uki} (Hrvatska) 2 - Fàbregas ([panija) 2 - Torres ([panija) 2 - Shevchenko (Ukrajina) 2 - Jira~ek (^a{ka) 2 - Pilar (^e{ka)

latan Ibrahimovi} i u utakmicama Eura jo{ jednom je potvrdio golemu igra~ku veli~inu. Sve tri utakmice u grupi, napada~ Milana odigrao je odli~no, ali njegova [vedska ipak nije mogla u ~etvrtfinale. Iako su vodili u me~evima prtov Ukrajine i Engleske, [ve|ani su oba susreta izgubili (2:1 i 3:2), a tek u tre}em me~u, kada su ve} bili bez {ansi za prolaz dalje, nadigrali su i pobijedili Francusku s 2:0. Francuze ovaj poraz nije ko{tao ~etvrtfinala, ali jesta prvog mjesta u grupi D, pa }e morati igrati protiv branitelja naslova i prvih favorita [panca. [vedska se, pak, sa stilom oprostila od Eura. "@eljeli smo jako dobiti ovu utakmicu za na{e navija~e, koji su nas sjajno bodrili na prvenstvu. Naprosto smo `eljeli ostaviti sna`an dojam na opro{taju od Eura", rekao je Ibrahimovi}, koji je u 54. minuti polu{karicama iz voleja postigao izvanredan pogodak za 1:0. "Bio je to fantasti~an centar{ut Seba (Larsona, op.a.). Cije-

[vedska se ~asno oprostila od Eura

[ve|ani nisu mogli pratiti Ibrahimovi}a
@eljeli smo jako dobiti ovu utakmicu za na{e navija~e, koji su nas sjajno bodrili na prvenstvu. Naprosto smo `eljeli ostaviti sna`an dojam na opro{taju od Eura, rekao je Ibrahimovi}
la ekipa je odigrala fantasti~no protiv Francuske", pohvalio je Zlatan suigra~e. Selektor Erik Hamren, koji je golove svoje selekcije i pobjedu slavio kao da je u pitanju utakmica od krucijalnog zna~aja, istovremeno je bio i sretan i tu`an. "Imamo pomije{ane osje}aje. Naravno da smo sretni s pobjedom, ali i s igrom koju smo prikazali protiv Francuza. Opet, kopka nas osje}aj da smo mogli i du`e trajati na ovom prvenstvu. Zbog toga smo tu`ni", rekao je Hamren.

Zlatan Ibrahimovi} dao je fantasti~an gol protiv Francuza

Reuters

Asistencije

Elfu prepu{taju ulogu favorita, ali...

Emir Obu}a tra`i novu sredinu

Grci se ne pla{e Njema~ke
3 - Silva ([panija) 3 - Arshavin (Rusija) 3 - Gerrard (Engleska) 2 - Larsson ([vedska) 2 - Benzema (Francuska) 2 - Nani (Por tugal) 2 - Pirlo (Italija) 2 - Schweinsteiger (Njema~ka)

Poku{aji na gol
13 - Ronaldo (Por tugal) 12 - Benzema (Francuska) 10 - Iniesta ([panija) 7 - Di Natale (Italija) 7 - Pilar (^e{ka) 7 - Ibrahimovi} ([vedska) 7 - Van Persie (Holandija)

Pri~amo o sportu, o fudbalu. Samo `elimo da donesemo radost navija~ima u domovini. Nije ~ak ni va`no {to ve} dugo nismo pobijedili Nijemce. Tradicija postoji da bi se ru{ila, naglasio je Maniatis

Poku{aji pored gola
11 - Kerzhakov (Rusija) 10 - Konoplyanka (Ukrajina) 9 - Robben (Holandija) 8 - Ronaldo (Por tugal) 7 - Andrews (Irska)

Ofsajdi
6 - Keane (Irska) 5 - Salpingidis (Gr~ka) 3 - Di Natale (Italija) 3 - Toivonen ([vedska) 3 - Rommedahl (Danska)

Crveni kartoni
1 - Szczesny (Poljska) 1 - Papastathopoulos (Gr~ka) 1 - Andrews (Irska)

Maniatis najavljuje igru kao protiv Rusa Reuters

Fudbalski reprezentativci Gr~ke u miru se pripremaju za ~etvrtfinalni susret Evropskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini koji }e u petak odigrati protiv Njema~ke. Giannis Maniatis i Grigoris Makos isti~u da veoma po{tuju Elf, ali da se ne boje renomiranog protivnika. "Igra}emo protiv jedne od najboljih ekipa na prvenstvu. Protiv Rusije smo prevazi{li sopstvene mogu}nosti i do{li do ~etvrtfinala, {to niko nije o~ekivao", kazao je Maniatis, dodav{i: "Protiv Nijemaca }emo igrati kao protiv Rusa. Pogleda}emo ih pravo u o~i, ne}emo ih se upla{iti, iako su favoriti. Igra se samo jedna utakmica, sve je mogu}e". On nije htio da uo~i duela sa Njema~kom "pomjera teren" na polje politike. "Ovdje pri~amo o sportu, o fudbalu. Samo `elimo da donesemo radost navija~ima u domovini. Nije ~ak ni va`no {to ve} dugo nismo pobijedili Nijemce. Tradicija postoji da bi se ru{ila", naglasio je Maniatis. Fudbaler atinskog AEKa Grigoris Makos najvjerovatnije }e u timu Gr~ke zamijeniti Giorgosa Karagounisa, suspendovanog zbog `utih kartona. "Za nas je va`no da ne u|emo opu{teno u me~, kao u prva dva kola u grupi. Mo`e da nam pomogne i to {to je dosta na{ih fudbalera igralo ili igra u Njema~koj", nagla{ava Makos.

Nije mi jednostavno

napustiti Ko{evo
Iskusni napada~ Emir Obu}a (33) sporazumno je raskinuo saradnju sa Fudbalskim klubom Sarajevo. Fudbaler koji je mnogo puta obradovao navija~e bordo sastava svojim golovima odlu~io je promijeniti sredinu i potra`iti novi klub. "Donio sam odluku nakon nekoliko dana razmi{ljanja. Nije bilo nimalo jednostavno jer je Sarajevo klub po kojem me ljudi prepoznaju, dao mi je ime i prezime. Iskreno, nadam se da sam i ja Sarajevu dao ne{to. Dugi niz godina sam tu i bilo je mnogo lijepih i sretnih trenutaka. Na`alost, moja posljednja godina u bordo dresu nije bila uspje{na, ali se nadam da klubu slijedi uspje{na budu}nost", kazao je Obu}a za fcsarajevo.ba i dodao: "Siguran sam da Sarajevo mo`e, uz malo sre}e, do}i do tre}eg pretkola Evropske lige, u kojem mu `elim uspje{an nastup. Hvala na{im navija~ima. Sve ove godine imao sam njihovu podr{ku. Oni su najbolji u dr`avi i bez njih bi sve bilo te`e." Jedan od najboljih igra~a tima sa Ko{eva u posljednjih 15 godina odigrao je 208 zvani~nih utakmica, u ~etiri navrata i postigao 89 golova. Obu}a je ~etvrti strijelac u klupskoj historiji. Osvojio je laskavi naslov golgetera Premijer lige BiH sa 24 pogotka u sezoni 2002/03. Navija~i ko{evskog premijerliga{a pamti}e njegove golove protiv Slavije (1:1) na gostovanju u prolje}e 2007. kada je otvoren put prema osvajanju {ampionske titule, kao i u evropskim utakmicama protiv ~e{ke Sigme (2:1 na Ko{evu, bordo tim pro{ao dalje boljim izvo|enjem penala), turskog Be{ikta{a (2:2) u Istanbulu, Rangersa iz Andore (2:0) u gostima, rumunskog Rapida iz Bukure{ta (1:0) kod ku}e. Bio je dvostruki strijelac protiv Rangersa (3:0) na doma}em terenu i sa malte{kim Marsaxlokkom (6:0) na gostovanju u prvoj utakmici prvog kola kvalifikacija Lige prvaka u sezoni 2007/08. U pro{lom prvenstvu, uprkos slabom proljetnom dijelu, bio je drugi strijelac ekipe sa sedam pogodaka iza Nermina Haski}a, koji je dao gol vi{e. Z. RA[IDOVI]

@uti kartoni
3 - Andrews (Irska) 2 - Papastathopoulos (Gr~ka) 2 - Boateng (Njema~ka) 2 - Svensson ([vedska) 2 - Holebas (^e{ka)

Otkazana Skup{tina NSFBiH
Skup{tina NSFBiH, koja je trebala biti odr`ana ju~e, otkazana je do daljnjeg. Razlog za otkazivanje je taj {to nije usugla{en dnevni red. "U narednim danima sasta}e se Izvr{ni odbor NSFBiH i poku{at }e usaglasati dnevni red, nakon ~ega }e biti zakazana nova sjednica Skup{tine", rekao je Eldin Bakovi}, generalni sekretar NSFBiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012. @eljo otputovao u Me|ugorje

SPORT

47

Olimpic po~eo pripreme za lov na Evropu

Prva provjera protiv Zrinjskog
Na pripremama u Me|ugorju u @eljinim redovima mogao bi se pojaviti i golman Marijan Antolovi}
Nogometa{i @eljezni~ara, ta~nije njih 23, otputovali su ju~er u Me|ugorje, gdje }e ostati do 29. juna, nakon ~ega slijedi povratak u Sarajevo, te novi odlazak, i to u Austriju. Sa plavima ju~er nisu krenuli Sulejman Smaji}, koji je ostao u Sarajevu na terapijama, s obzirom na to da se jo{ oporavlja od povrede, te Zajko Zeba, koji }e se u petak priklju~iti ostatku ekipe. Kao {to smo ve} ranije pomenuli, me|u putnicima nisu Patrick Nyema, Perica Stan~eski i Goran Markovi}, kojima su istekli ugovori, kao ni junior Haris Hajradinovi}, koji je odlu~io potra`iti novu sredinu. Kada su u pitanju dolasci, @eljo je do sada doveo tek Denijala Brkovi}a i Adnana Gabelji}a, s tim {to se o~ekuje dolazak nekoliko igra~a na pripreme u Me|ugorju, a jedan od njih, kako nezvani~no saznajemo, mogao bi biti golman Marijan Antolovi}, koji je u protekloj sezoni branio gol Borca iz Banje Luke kao posu|en igra~ var{avske Legije. Ukoliko se Amar Osim dogovori sa Antolovi}em, to bi vjerovatno zna~ilo da se ne}e produ`avati ugovor sa Elvisom Kari}em, s obzirom na to da je Adnan Gu{o i dalje na raspolaganju stru~nom {tabu u slu~aju potrebe. Dodajmo i to kako su plavi dogovorili i prijateljsku utakmicu protiv Zrinjskog, koji je, pore|enja radi, bio prvi protivnik i tokom zimskih priprema, nakon ~ega je @eljo odigrao polusezonu za pam}enje, osvojiv{i naslov prvaka i pobjednika Kupa BiH. Na put za Me|ugorje iz Sarajeva ju~er su krenuli: Adnan Gu{o, Semir Bukvi}, Elvis Kari}, Samir Bekri}, Nermin Zoloti}, Emrah Hasanhod`i}, Velibor Vasili}, Josip ]utuk, Benjamin ^oli}, Elvir ^oli}, Mirsad Rami}, Muamer Svraka, Jadranko Bogi~evi}, Vernes Selimovi}, Josip Kvesi}, Nermin Jamak, Mirsad Be{lija, Eldin Adilovi}, Sr|an Stani}, Semir Kerla, [aban Pehilj, Adnan Gabelji} i Danijel Brkovi}. J. LIGATA
Treneru Jusufbegovi}u se javilo 25 fudbalera
Foto: D. TORCHE

Neizvjesna sudbina Ivana Vuj~i}a
Srbijancu je istekao ugovor i u premijerliga{u sa Otoke ne znaju ho}e li dolaziti u Sarajevo
Poslije Sarajeva i @eljezni~ara, pripreme za novu sezonu po~eli su i fudbaleri najmla|eg sarajevskog premijerliga{a Olimpica. Ju~er, ta~no u 12 sati, Nedim Jusufbegovi}, trener vukova, izvr{io je prozivku na kojoj se pojavilo 25 fudbalera. Iako je bio na spisku onih koji su do{li, na Otoci nije bilo lijevog beka Ivana Vuj~i}a. "Ivanu je istekao ugovor i ne znamo ho}e li dolaziti u Sarajevo. Nismo bili u kontaktu s njim", rekao je Mehmed ^ala Janjo{, sportski direktor Olimpica. igra~. Ako ode, bit }e nam jo{ dra`e jer je na{ igra~ zavr{io u redovima njema~kog prvaka. Sa~ekat }emo jo{ nekoliko dana", kazao je Jusufbegovi}, dodav{i: "Prelazni rok za nas je zavr{en. Ne}emo nekoga dovoditi reda radi. Imamo u svojim redovima kvalitetne igra~e. Vjerovatno }e se u Fojnici pojaviti neki igra~ na probi i ako bude odgovorao na{im kriterijima, nije isklju~eno da ga anga`ujemo".

Cilj je Evropa
Olimpicu je u pro{loj sezoni plasman u Evropu izmakao za tri boda. Ove sezone cilj je plasman u neko od evropskih takmi~enja. "@elimo ponoviti igre i rezultate iz pro{lih sezona, ali i napraviti iskorak. Nadam se da smo svi skupa do{li na nivo da mo`emo izboriti plasman u Evropu. To nam je cilj. Nadam se da mo`emo podnijeti pritisak, a snage i kapaciteta za to imamo", zaklju~io je trener vukova. Ina~e, na prozivci su se pojavili: Velibor \uri}, Nihad Suljevi}, Irfan Fejzi}, Milo{ Vidovi}, Semir Kapi}, D`enan Durak, Asim [kalji}, Almir Pliska, Rijad Pljevljak, Faruk Brkovi}, Bojan Regoje, Adis Had`anovi}, Eldin Du~i}, Veldin Muharemovi}, Dino Hamzi}, Irhan Smaji}, Milo{ \or|evi}, Amir Zolj, Sead Bu~an, Semir Lakota, Armin Sarvan, Mustafa Mujezinovi}, Haris Duljevi}, Ognjen \elmi} i Mahir Kari}.
S. [I[I]

Treninzi na Grbavici
Nakon sastanka sa trenerom Jusubegovi}om, igra~i su napustili prostorije na Otoci, a novo okupljanje imali su sino} u 19 sati na pomo}nom terenu stadiona Grbavica. "Ovdje }emo raditi do 27. juna dva puta dnevno, izuzev nedjelje, kada je slobodan dan. Potom je planiran odlazak u Fojnicu, gdje ostajemo do 7. jula i gdje }emo odigrati dvije, tri kontrolne utakmice. Na zavr{nu fazu priprema putujemo 16. ili 17. jula. Da li }e to biti Njema~ka ili }emo ostati u Bosni, jo{ nismo odlu~ili", kazao je Jusufbegovi}. Olimpic ovog ljeta nije previ{e trgovao. Do{li su tek Ognjen \elmi} i Mahir Kari}, a klub je napustio Haris Harba. Upitnik je iznad Harisa Duljevi}a koji bi trebao na posudbu u Borussiju Dortmund. "Trebao je i}i... Ako ostane, bit }e nam drago jer je kvalitetan

Nogometa{i @elje pripreme nastavljaju u Hercegovini

Foto: D`. KRIJE[TORAC

@

Kvalifikacije za EP 2013.

enska fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine danas od 17 sati na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatovi} Hase” - Ko{evo protiv Rusije }e odigrati susret osmog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje se igra naredne godine u [vedskoj. Na{e dame u subotu su na istom stadionu pora`ene od Poljske (0:2), a danas ih o~ekuje jo{ te`i posao, s obzirom na to da Ruskinje trenutno dr`e drugu poziciju na tabeli grupe 1. Ipak, protiv Poljakinja izabranice selektorice Samire Hurem u drugom poluvremenu odigrale su dosta dobro, {to bi mogao biti putokaz i za duel sa Ruskinjama. Utakmica na Ko{evu po~inje u 17 sati, a sudit }e Morag Pirie iz S. [. [kotske.

Bh. dame na Ko{evu protiv Ruskinja

Na{e reprezentativke pora`ene su od Poljske

Foto: D`. KRIJE[TORAC

48

SPORT

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Penja~ki memorijal "Mirza Humo" u Dre`nici
Na ovoj manifestaciji i sje}anje na Adnana ]ati}a kroz projekt ]ata Eko-{kola za osnovce na Trebevi}u Dani planinara Lukavac po~etkom jula • Tuzlaci na Ozrenu i Prenju Atom markirao puteve po Zvijezdi, Tajanu i Konjuhu...
Ure|uje: Ramo KOLAR

LJETNI CIKLUS EKO-[KOLE za osnovce organiziralo je sarajevsko Smu~arsko-planinarsko dru{tvo Encijan. Polaznici, 22 u~enika osnovnih {kola s podru~ja op}ine Stari Grad, tokom dva ciklusa na Trebevi}u i Igmanu, slu{ali su predavanja profesora Sarajevskog univerziteta i turisti~kih djelatnika o kulturnohistorijskim i prirodnim vrijednostima razli~itih lokaliteta u BiH, za{titi okoli{a i primjeni ekolo{kih znanja u svojoj sredini. O naj~e{}im uzrocima po`ara u prirodi, pona{anju prilikom i nakon po`ara predavanje je odr`ao ing. za za{titu od po`ara Namik Klino. Po~etkom nove {kolske godine bit }e odr`ana jo{ dva ciklusa eko-{kole, ka`e Vedad Izmirlija, vo|a eko-{kole, te isti~e kako je razvijanje ekolo{kog odgoja i obrazovanja kod mladih jedan od prioriteta u aktivnostima SDP Encijan, koja }e se u budu}nosti vi{estruko isplatiti djelovanjem budu}ih generacija da {tite prirodu, napi-

sala nam je Bisera D`idi}... • TRA DI CI ONAL NE DA NE PLANINARA LUKAVAC 2012. organizira PD Svatovac iz ovoga grada od 6. do 8. jula, na terenima oko planinarske ku}e na Svatovcu. Predvi|ene su i pje{a~ke ture te dru`enje i susreti planinara iz vi{e mjesta BiH. Potrebno je sobom ponijeti vre}u za pavanje, {ator, pribor za jelo. Planinari koji `ele spavati u planinarskoj ku}i, da se blagovremeno prijave na tel: 061 881 520 kod Asima Muminovi}a. Cijena no}enja je 5 KM... • EKIPE TUZLANSKOG PD KONJUH i dalje su me|u najaktivnijima u zemlji. Najprije je jedna (Mirsad ]enanovi}, Izet Batko Sehovi}, Stevo Stiv Cembauer, Edin Dedi} i Emir Fo~akovi}) posjetila i obi{la sarajevski Ozren, kad su hodali 6 sati planinarskim stazama, posjetili planinarski dom Bukovik i spomenik prirode Skakavac. S njima su bili i planinari iz Br~kog, te Sarajeva i G. Vakufa. Potom je velika grupa iz ovoga dru{tva bila na Prenju i ispenjala neke od poz-

natih vrhova, njih ~ak 43, a pridru`ili su im se kolege iz Banovi}a, Toj{i}a, Ora{ja, Br~kog i Sarajeva. Nakon toga su si{li na Bora~ko jezero, gdje se odmaralo i dru`ilo... • KONJUH, TAJAN I ZVIJEZDA naziv je akcije koju su izveli ~lanovi zavidovi}kog SNIK Atoma. Cilj im je bio uvezati markiranim stazama ove tri planine. Cilj je ispunjen, ka`u, slijedi markiranje neki od narednih vikenda. Time bi mre`a staza na Konjuhu bila spojena sa stazama na Tajanu, okolinom Zenice i stazama oko Vare{a... • VIJESTI IZ STIJENE - 14. PENJA^KI MEMORIJAL "MIRZA HUMO" DRE@NICA odr`at }e se u nedjelju, 24. juna, u organizaciji Kluba Scorpio iz Zenice. Ova promotivna penja~ka revija traja}e cijeli dan kroz dru`enje i vr{enje atraktivnih uspona najboljih penja~a BiH i regiona, ali i onih najmla|ih i po~etnika koji su upravo u prekrasnoj Dre`nici u~inili prve penja~ke korake. Ovogodi{nji memorijal je u znaku o~uvanja uspomene na neda-

U~enici-polaznici eko {kole u Starom Gradu

Tuzlanski planinari na Prenju

vno nastradalog Adnana ]ati}a, jednog od na{ih najboljih penja~a. Za tu priliku opremljen je novi penja~ki projekat "]ata", koji }e biti novi izazov za sve u~esnike i goste Memorijala u Dre `ni ci. Or ga ni za tor obez-

bje|uje besplatno kampovanje tokom Memorijala i simboli~ne uspomene i nagrade za sve u~esnike, a za uspje{no izvedene uspone kroz smjer "]ata" i plaketu "Adnan ]ati}" koja }e se promovisati ovom prilikom...

NBA finale play offa

Miami na korak do prstena
Pobjedom u ~etvrtoj utakmici protiv Oklahoma City Thundera u svojoj American Airlines Areni 104:98 ko{arka{i Miami Heata stigli su nadomak osvajanju drugog naslova
Samo korak dijeli ko{arka{e Miamija od naslova NBA prvaka. Poveli su sa 3-1 u seriji, a do naslova mogu do}i u no}i s ~etvrtka na petak, kada je na rasporedu peta utakmica u Miamiju. Pobjedom u ~etvrtoj utakmici protiv Oklahoma City Thundera u svojoj American Airlines Areni 104:98 ko{arka{i Miami Heata stigli su nadomak osvajanju drugog naslova prvaka u svojoj historiji. LeBron James je bio udaljen jedan skok od triple-doublea. Upisao je 26 poena uz 12 asistencija i 9 skokova. Odigrao je 44 minute i 20 sekundi, ali je zavr{nicu (zadnjih 55 sekundi) pratio s klupe zbog gr~a u lijevoj nozi. Zavr{nicu je obilje`io, kao i cijelu utakmicu, Mario Chalmers. Ubacio je 25 poena, od toga 12 u zadnjoj ~etvrtini. Postigao je zadnjih pet ko{eva za svoju ekipu u zadnjoj minuti. Bio je veliki junak pobjede Heata... Gosti su krajem prve ~etvrtine imali velikih 17 ko{eva prednosti, 33:16. Serijom 16:0, koju je pokrenuo Norris Cole s dvije uzastopne trice na kraju prve i po~etkom druge ~etvrtine, Miami je smanjio na 32:33. Na odmor je Oklahoma City oti{ao s vodstvom 49:46. U tre}em periodu su doma}ini preuzeli vodstvo, imali su nekoliko puta 7 razlike, a na kraju tre}e je bilo 79:75. Mom~ad Heata vodila je i u zadnjoj ~etvrtini sa sedam ko{eva razlike, ali se Thunder vratio na 90:90, u tom periodu je Russell Westbrook postigao 13 uzastopnih ko{eva za svoju ekipu, a ~etiri minute i 21 sekundu prije kraja je i poveo 94:92 ko{em Kevina Duranta. Veliki tercet Miamija, Chris Bosh, LeBron James i Dwyane Wade, poentirali su za seriju 7:0 doma}ina, a Mario Chalmers je bio mirne ruke u samoj zavr{nici za slavlje doma}ih navija~a. Russell Westbrook odigrao je fantasti~nu utakmicu za goste. Ubacio je 43 poena, pogodio je 20 od 32 lopte iz igre, dodao je 7 skokova i pet asistencija. Kevin Durant je dodao 28 poena, no, njih dvojica bili su jedini sa dvoznamenkastim brojem ko{eva u Thunderu.

Preminuo Samir Polimac
Samir Polimac (38) umro je 17. juna ove godine. Trenirao je u pionirima FK Sarajevo do po~etka agresije na BiH i na{ glavni grad. Uklju~io se u pokret otpora na Ko{evskom Brdu sa 17 godina i u Odredu Ko{evsko Brdo bio me|u najmla|im i najboljim borcima do 1996. godine. Polimac, koji je ro|en 29. novembra 1974, radio je u MUP-u Kantona Sarajevo. Njegova velika ljubav bio je FK Sarajevo, ~ije je utakmice redovno posmatrao na isto~noj tribini ko{evskog stadiona. Z. R.

Mario Chalmers (desno), junak pobjede Miamia, u susretu s Oklahoma Reuters City Thunderom. Na slici u duelu s Nickom Collisonom

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

SPORT
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INA KAKANJ OP]INSKI NA^ELNIK

49

Odbojka{i iz Zenice ogor~eni napustili Holandiju

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Zenica-Doboj Canton MUNICIPALITY KAKANJ MAYOR OF MUNICIPALITY

Alije Izetbegovi}a 123.; Telefon:+387 32 771 800; 032/771 801; Fax: 032/771 802; Broj: 0-02/1-1965/12 Kakanj, 15.6.2012. godine Na osnovu ~lana 23. i 37. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine«, broj 49/05) i ~lana 11, 20. i 25. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kakanj, broj: 0-02/1-1209/07 i 0-02/1-1056/12, op}inski na~elnik objavljuje

za prijem namje{tenika i pripravnika u Op}ini Kakanj Slu`ba civilne za{tite Profesionalna vatrogasna jedinica 01. Vi{i referent vatrogasac - automehani~ar ...........................................................................1 (jedan) izvr{ilac, 02. Vi{i referent za vatrogastvo - vatrogasac...............................................................................2 (dva) izvr{ioca.

J AV N I O G L A S

IOK Bosna nije se `elio takmi~iti zbog me|unarodnog incidenta

Banja Luka nije u Srbiji!
Prilikom dolaska odmah smo uo~ili ekipu iz Banje Luke sa natpisom OKI Banja Luka - Srbija. Upozorili smo organizatora da Banja Luka nije u Srbiji, ve} u Bosni i Hercegovini i da ako se sastanemo da }e vjerovatno do}i do incidenta, rekao je predsjednik IOK Bosna Ferhat [ehi}
Ekipa zeni~kog Invalidnog odbojka{kog kluba Bosna odbila je nastupiti na Internationaal zitvolleybaltoernooi me|unarodnom turniru u holandskom gradu Oud Gastelu jer su protiv njih imali ekipu OKI Banja Luka - Republika Srpska iz Srbije!

Slu`ba za poduzetni{tvo, dru{tvene djelatnosti, eko-za{tite i inspekcijske poslove 03. Pripravnik..............................................................................................................................1 (jedan) izvr{ilac. 01. Opis poslova: vr{i slo`ene automehani~arske poslove na svim vozilima i pumpama; vr{i evidenciju izvr{enih poslova na vozilima i opreme po nalogu; u~estvuje u vatrogasnim intervencijama; obavlja de`urnu slu`bu u objektima vatrogasne jedinice i na objektima gdje vatrogasna jedinica vr{i protivpo`arna de`urstva; odr`ava vatrogasne sprave i opremu u urednom stanju; kroz redovnu stru~no-prakti~nu i teoretsku nastavu stru~no se osposobljava; poslije intervencije, vozila snabdijeva sredstvima za ga{enje; vr{i poslove iz svoje u`e specijalnosti iz gra|anstva; upravlja motornim vozilom u izuzetnim situacijama; u~estvuje na provo|enju preventivnih mjera za{tite od po`ara; odgovoran je za upotrebu li~ne za{titne opreme za vrijeme vatrogasne intervencije; odgovara za blagovremeno i kvalitetno obavljanje povjerenih poslova; odgovara za provo|enje pravila slu`be vatrogasnih jedinica; odgovara za po{tivanje i provo|enje odluka o unutra{njem redu; odgovara za kolegijalan odnos i po{tivanje radne discipline; stalno op{te i stru~no obrazovanje i kulturno pona{anje prema radnim kolegama i gra|anima; obavlja i sve druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca. 02. Opis poslova: u~estvuje u vatrogasnim intervencijama; obavlja de`urnu slu`bu u objektima vatrogasne jedinice i na objektima gdje vatrogasna jedinica vr{i protivpo`arna de`urstva; odr`ava vatrogasne sprave i opremu u urednom stanju; kroz redovnu stru~no-prakti~nu i teoretsku nastavu stru~no se osposobljava; poslije intervencije vozila snabdijeva sredstvima za ga{enje; vr{i poslove iz svoje u`e specijalnosti iz gra|anstva; upravlja motornim vozilom u izuzetnim situacijama ukoliko je za to osposobljen; u~estvuje na provo|enju preventivnih mjera za{tite od po`ara; odgovoran je za upotrebu li~ne za{titne opreme za vrijeme vatrogasne intervencije; odgovara za blagovremeno i kvalitetno obavljanje povjerenih poslova; odgovara za provo|enje pravila slu`be vatrogasnih jedinica; odgovara za po{tivanje i provo|enje odluka o unutra{njem redu; odgovara za kolegijalan odnos i po{tivanje radne discipline; stalno op}e i stru~no obrazovanje i kulturno pona{anje prema radnim kolegama i gra|anima; obavlja i sve druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanstvo, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa osoba nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno BiH i da nije obuhva}en ~lanom IX. 1. Ustava BiH), kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kakanj, i to: Za poziciju 01. Stepen stru~ne spreme: SSS - III stepen Vrsta stru~ne spreme: ma{inska stru~na {kola - automehani~ar Posebni uslovi: ispit za profesionalnog vatrogasca, voza~ki ispit C kategorije Radni sta`: 10 (deset) mjeseci u struci. Za poziciju 02. Stepen stru~ne spreme: SSS - III/IV stepen Vrsta stru~ne spreme: srednja {kolska sprema tehni~kog smjera Posebni uslovi: ispit za profesionalnog vatrogasca, voza~ki ispit C kategorije Radni sta`: 10 (deset) mjeseci u struci. Za poziciju 03. Pored op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati slijede}e uslove i to: Stepen stru~ne spreme: SSS - IV stepen Vrsta stru~ne spreme: gra|evinska tehni~ka {kola za niskogradnju Poseban uslov: poznavanje rada na ra~unaru. Potrebna dokumentacija koju kandidat treba prilo`iti (original ili ovjerena kopija): - prijava u pisanoj formi koja je dostupna u Centru za usluge gra|anima Op}ine Kakanj, Ul. Alije Izetbegovi}a br. 123, Kakanj, i u elektronskoj formi na web-stranici Op}ine Kakanj (www.kakanj.com.ba), - diploma o stru~noj spremi (nostrificirana diploma, ukoliko {kola nije zavr{ena u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), - potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon zavr{ene stru~ne spreme, sa naznakom o obavljanim poslovima, 01. i 02. - uvjerenje o polo`enom ispitu za voza~a C kategorije, 01. i 02. - uvjerenje o polo`enom ispitu za profesionalnog vatrogasca, 01. i 02. - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 ({est) mjeseci), - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 (tri) mjeseca), - uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 6 ({est) mjeseci), - uvjerenje zavoda za zapo{ljavanje o nezaposlenosti nakon sticanja diplome IV stepena stru~ne spreme ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji zavoda za zapo{ljavanje, u suprotnom, izjava da kandidat nije bio zaposlen sa tra`enom stru~nom spremom ovim javnim oglasom, 03, - dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 03. Kandidati koji nemaju polo`en ispit za profesionalnog vatrogasca, mogu se primiti u radni odnos, ali su du`ni taj ispit polo`iti u roku od godinu dana od dana prijema u radni odnos, a {to je u skladu sa ~lanom 98. stav 2. ta~ka a) Zakona o za{titi od po`ara i vatrogastvu ("Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona", broj: 5/11). Sa kandidatima koji budu ispunjavali uvjete javnog oglasa komisija za izbor }e obaviti intervju, te na taj na~in sa~initi evaluaciju kandidata. Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika, odnosno pripravnika. Radni odnos namje{tenika zasniva se na neodre|eno vrijeme. Radni odnos pripravnika zasniva se period trajanja pripravni~kog sta`a od 6 ({est) mjeseci i 3 (tri) mjeseca po isteku sta`a u kojem pripravnik pola`e stru~ni ispit. Prijavu na javni oglas sa potrebnom dokumentacijom kandidati treba da dostave u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave u tri dnevna lista (Dnevni list, Oslobo|enje i Dnevni avaz) putem po{te, preporu~eno na adresu: Op}ina Kakanj Ul. Alije Izetbegovi}a br. 123 Kakanj sa naznakom "Javni oglas za prijem namje{tenika i pripravnika u Op}ini Kakanj". Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Mensur Ja{arspahi} Suri

Stra{no
"Ovo je zaista stra{no {to smo do`ivjeli. Ispade da je i Banja Luka u Srbiji. Ovo je me|unarodni incident. Naravno, da se zbog toga nismo `eljeli takmi~iti sa njima i naravno da nikad ne}emo priznati ovakvo svojatanje, prisvajanje, la`no predstavljanje. Zbog toga smo se bez nastupa vratili iz Holandije prije vremena", kazuje nam Nermin Biloglavi}, kapiten ekipe. Ferhat [ehi}, predsjednik IOK Bosna, isti~e da su svi bili {okirani ovim {to im se dogodilo. "Prilikom dolaska odmah smo uo~ili ekipu iz Banje Luke sa natpisom OKI Banja Luka - Srbija. Upozorili smo odmah organizatora da Banja Luka nije u Srbiji ve} u Bosni i Hercegovini, da smo mi Bosna i da ako se sastanemo da }e vjerovatno do}i do incidenta. Tako|er sam im objasnio da je ovo svakako i me|unarodni incident ako se oni predstavljaju kao Banja Luka - Republika Srpska i da dolaze iz Srbije i da se zastava ove zemlje viori", veli [ehi}. Na pitanje {ta da rade, [ehi} je odgovorio organizatorima da se mogu zvati kako god ho}e, po bilo kom mjestu iz Srbije i da igraju pod zastavom te zemlje, ali da ne mogu nastupati i predstavljati se da su iz Banje Luke koja je u Srbiji. "Ljudi iz Banje Luke kada su vidjeli da reagujemo su se pokupili u svla~ionice i nismo ih vi{e vidjeli. Njihov predstavnik je kasnije do{ao u nekoj majici koja nije imala ove oznake i rekao da su oni tako {tampali dresove i da tako radi sponzora moraju nastupiti. Na tri garniture dresova su imali OKI Banja Luka - Srbija. I mi naravno nismo pristali. Holan|ani su uz obja{njenje Slovenca Jo`a Banfija, njihovog selektora, gledali kartu i mogli se uvjeriti gdje se Banja Luka

Svi smo bili {okirani: Ferhat [ehi}

nalazi, u kojoj zemlji. Me|utim, na kraju su organizatori rekli kako to nije njihov problem", nagla{ava [ehi}.

Aplauzi
Zeni~ki odbojka{i su na putu prema ku}i svratili u Antverpen, gdje su ih do~ekali Bosanci i Hercegovci, koji `ive tamo. Ljudi su nas po~astili sa dugotrajnim aplauzom kada su ~uli da smo napustili turnir radi incidenta. Iz IOK Bosna ka`u kako }e o ovome obavijestiti Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ambasadu Kraljevine Holandije u BiH, Paraolimpijski komitet u BiH i Savez sjede}e odbojke BiH, te poslati dopis ECVD - Evropskoj asocijaciji za sjede}u odbojku. Na web stranici OKI Banja Luka stoji kako je "Klub zaslu`an za razvoj sjede}e odbojke u Republici Srpskoj i u Srbiji, kao i invalidskog sporta uop{te. Zahvaljuju}i klubu osnovana je Liga sjede}e odbojke u Republici Srpskoj i Srbiji", te da je Klub "jedini prvak Republike Srpske i Srbije, kao i vi{estruki osvaja~ Kupa RS-a".
M. DAJI]

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
KU]A 120m2, A. Hangija, 1.000 KM+re`ije-prodaja 300.000 KM, stam. pos. prostor 105m2, 5 sprat, Zmaja od Bosne, cijena po dogovoru. Mob. 066/995-944.k LOGAVINA, 60m2, dvosoban stan, 4 sprat, 600 KM, pos. prostori 20m2300 KM i 92m2-1.000 KM, Vrbanju{a. Mob. 066/995-944.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, ul. Avde Jabu~ice br. 5 kod marijin dvora, cijena po dogovoru. zvati radnim danom od 10 do 17 sati a vikendom od 8 do 13sati Mob. 062/527-822 i 062/313-736.k IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta, studentici. Mob. 062/724761.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~ni par, 150KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM manji apartman, cen. grijanje, novogradnja, Katedrala. Mob. 061/349-177.k IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu na Mejta{u u centru Sarajeva od 1. VII 2012.. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM jednosban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/905999.k DOBRO opremljena garsonjera u strogom centru, mo`e i sa gara`om. Mob. 061/336-660.k IZDAJEM povoljno komforan namje{ten stan, 2 sprat, G. Jankovi}a 14, Ilid`a. Tel. 638-121.k GRBAVICA, izdajem gara`u sa kanalom, na du`e vrijeme. Tel. 641-881, 062/272-269.k IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici I, slobodan od 15.7.2012. Mob. 061/190-008 i 061/150-080.k IZDAJEM extra sre|en apartman, namje{ten, strogi centar, lift, kablovska, internet. Mob. 061/205235.k IZDAJEM smje{taj za studente ili uposlene, cijena 200KM sa re`ijama. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM dvosoban stan u Centru namje{ten.Tel:061/156-170.k IZNAJMLJUJEM samcima ve}i jednosoban stan luksuzno opremljen novija gradnja Centar. Tel. 061/320-843.k IZDAJEM gara`u u stanbenoj zgradi ul. F. Be~irbegovi}a kvadrant. Tel:062/326-484.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u Centru kod picerije Galija.Tel. 203-497 i mob: 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZNAJMLJUJEM dvosoban stan prvi kat kod pijace Otoka.Tel. 061/147-218.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40-250m2 na Stupu udaljen 50 metara od Interexa, kamionski pristup.Tel. 061/266-869.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347.

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
KISELJAK-Pale{ka }uprija, vikendica sa 2200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851, 061/555-949.
3413

ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM ku}u sa ba{tom na Sedreniku za stan. Tel:061/338-500.k MIJENJAM ku}u na sprat, 110m2 sa centralnim grijanjem, gara`om i oku~nicom u centru Bijeljine za trosoban stan na Ilid`i ili Sarajevu uz dogovor. Tel. 623-258.k

PRODAJEM stan Ciglane I sprat 82m2 klimatiziran, namje{ten trenutno pod zakupom Ambasade,mogu}nost produ`enja ugovora. Tel. 061/203-640.k BREZA prodajem ku}u sa ~etvrtastim placem blizu autobuske. Tel. 00381112979484.k STANBENI objekat ku}a 9x10, p+I cca 160m2 stan povr{ine, parcela 1.000m2 upisano vlasni{tvo 1/1 na putu Mostarsko raskr{e-Rakovica kod kafane Centar 95.000KM.Tel. 061/375-787.k STANOVI: HRASNO 53 i 65m2 Novo S. 44m2 Alipa{ino P. 78,67m2 Dobrinja 55, 89m2 Grbavica 53 i 13m2, Ko{. Brdo - 30m2.Tel:066/488818.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k POVOLJNO Alipa{ino P. 67m2 75,000KM Ilija{-Srednje 29m2 12.500,00KM.Centar M. Ko{evo 32m2 70,000KM.Tel. 061/375-787.k PLAC grad`.zemlji{te Doglodi ul. Uglje{e Uzelca svi priklj. 130KM/m2. Plac grad`. zemlji{te prema Dobro{evi}ima naselje Mihaljevi}i. Tel. 062/959-129.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 u Centru kod doma Armije.Tel. 445-371.k STARI grad, [iroka~a, lipe, porodi~na ku}a, ba{ta, pomo}ni objekti. Mob. 061/870-083.k KU]A u Rakovici, 1.800m2 oku}nice, gara`a, potok i priklju~ci. Tel. 643043.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 110.000KM. Mob. 061/309-268.k POFALI]I blizu fabrike duhana i OBN-a, ku}a p+sp. dva trosobna stana, posebni ulazi, dvije gara`e, oku}nica 441m2, sve 1/1. Mob. 066/430574 i 061/437-719.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i, op}ina Centar. Mob. 061/540-203.k PRODAJEM stan 50 m2 adaptiran blizu Austr. Trga podogno za invalide ul. Bistrik br. 22. Tel:033/533624.k

PRODAJEM stan 50 m2 dvos. adaptiran blizu Austr. Trga pogodnoza invalide ul.Bistrik. Tel. 0337533-624.k PRODAJEM dvos stan 50m2 na lijepom mjestu blizu Austr. Trga ul. Bistrik. Tel 033/533-624.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k POVOLJNO prodajem stan u Hransici 54m2. Tel. 062/229-677.k PRODAJEM gara`u na idealnom mjestu, prako puta pijace Grbavica, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/299-306.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan 51m2 u Sarajevu, ul. Zagreba~ka iza slasti~arne Jadranka. Mob. 061/800448.k TROSOBAN stan 85m2, III sprat, Marijin dvor. Mob. 062/104-951.k PRODAJEM trosoban stan, 93m2 na po~etku Bistrika. Tel. 0038762403722.k DALMATINSKA, stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a kombinacija poslovni stambena. Tel. 033/221533.k PRODAJEM dvosoban stan 67,5m2, ^engi} Vila I, ul. N. Filipovi}a. Tel. 033/649-457.kPOVOLJNO prodajem zemlju 1/1 na Borijama. Tel. 057/265-029.k PRODAJEM gara`u kod Dru{tva pisaca BiH u kranj~evi}evoj ulici na Marijin dvoru, povoljno, vl. 1/1 grunt. Mob. 061/869-396.k PRODAJEM ku}u, dva sprata u naselju Sokolj, Novi grad. Mob. 062/868-328.k PRODAJEM vikendicu na Trebevi}u, ^elina sa 1.400m2 zemlje. Mob. 061/158-049.k PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{iji, eta`no grijanje, I sprat, pogodan za kancelarije. Tel. 445-371 iza 15 sati.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod doma armije, II sprat. Tel. 445-371 poslije 15 sati. PRODAJEM stan 52m2 na Alipa{inom polju. Mo`e i zamjena za Banja luku. Tel. 542-668.k SRBIJA - Gornji Milanovac, prodajem dvije vikendice, namje{teno, rijeka blizu, 6.000eura. Tel. 00381112455256 i 00381638740951. DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM zemlji{te u Falati}ima 2100m2 sa svim prilju~cima. Tel. 061/100-242.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 na po~etku Bistrika lijep pogled na grad. tel. 00387 62 403-722. ENVERA [ehovi}a, dvosoban stan, 4 kat, 62m2+balkon, dvostrano orjentisan, 2000 KM/m2. Tel. 066/801737.k GARSONJERA, Ko{evsko brdo, B. Begi} 20m2 + balkon, potrebna adaptacija, 40.000KM. Tel. 066/801-737.k NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel.062/226-665.k

PRODAJEM stan na ^engi} Vili, 64m2, 2 sobe, dnevni, hodnik kuhinja, kupatilo, 2 balkona, I sprat, nije renoviran, cijena 1.700 KM/m2. Mob. 061/232-931.sms NOVOGRADNJA, Stup - Tibra 2 garsonjera 32 m2, 3 i 5 sprat dvosoban, 49 m2, trosoban 64 m2. Mob. 061/365-990.sms DOBRINJA 2, kod zadnje trolejbuske okretaljke. Garsonjera 28m2, terasa, cent. grijanje. plin, lift. Odmah useljiva. Cijena na upit. Bez posrednika. Mob. 062/303-614.sms PRODAJEM 5 duluma zemlje sa 2 temelja u Visokom i 5 duluma u Lje{evu. Tel.065/214-556.sms PRODAJA ku}a u centru Makarske, Kalalarga 29, p+2, papiri uredni. Mob. 063/899-989.sms PRODAJEM vikend imanje u blizini Fo~e, uz rijeku ^ehotinu, ve}a devastirana ku}a na 3 dunuma, na po}etku puta za Brione. Mob. 062/405-910.k VOJNI^KO Polje, A.Bosne Srebrene, VP, 81m2/1.500 KM/m2, Otes, 6 spr. 77m2+gara`a 17m2, 105.000 KM. Mob. 065/819-136.k NERKEZA S. 12 sprat, lift, 85m2, ~etverosoban, useljiv, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831.k H. SU]ESKE 58m2, 1 sprat, bez ulaganja, 100.000 KM, N. Smajlagi}a, 65m2+12m2, 17 sprat, Grada~a~ka, 63m2, 5 sprat, renoviran, 110.000 KM. Mob. 062/959-129.k ALIPA[INO P. Geteova, 8 sprat, 59m2/1.500 KM, Trg solidar. 1 sprat, 59m2/1.500 KM. Mob. 063/034-355.k DOBRINJA I, V. Maglajli}, 3 sprat, 54m2, balkon, cen. grij. 78.000 KM. Mob. 062/907-831.k POVOLJNO prodajem ku}u sa ba{~om od 750 kv.zemlje sa svim priklju~cima. Tel.033/200-509 zvati od 7-10 i od 20.30-11h.k STOLAC, Dubrave, Prenj prodaje se zemlji{te (njiva i dva pa{njaka) povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, zemlji{te se nalazi uz put. Tel:063/316-826 i 036/805-160.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k

PONUDA
IZDAJEM stan za dvije djevojke, centar, na Mejta{u. Mob. 065/169-364.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, prvi sprat, u ku~i, cijena 250KM. Mob. 062/760-784.sms CENTAR grada, iznad Katedrale, izdajem poslovni prostor, 44m2, sa dva telefonska priklju~ka. Cijena 390,00KM. Mob. 061/987-596.sms

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
VOZILA
PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k RENAULT Scenic 1.9 dizel, 2000. god. prodajem, u odli~nom stanju, uredna servisna knji`ica. Mob. 061/139-382.sms PRODAJEM Reno Master putni~ki 8+1 2001.god. registrovan. Mob. 062/560-784.sms NOVI autodijelovi Golf I diesel za motor i ra~unar Windows 2000, povoljno. Mob. 061/449-822 i 033/619-184.k PRODAJEM Seat Ibiza 1.0 1990. godina u odli~nom stanju, jako povoljno. Mob. 062/345-255.k OPEL Corsa 1,2 benzin, 98. god. registrovana, gara`irana. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM auto Mazda 6, prvi vlasnik, kupljena F Auto Centar 2006. god. pre{la 36.000 km, gara`irana, klima, svjetla za maglu, 16.000 maraka. Mob. 061/133-191.k OPEL Astra G, 1.6 klima, prvi vlasnik, 2004. godina, 8.000KM. Mob. 063/498-913.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM Ford Eskort 1.6, proizveden 11/97. registrovan do 11/2012. fiksno 2.500 KM. Mob. 061/430-778.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134-544.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM sobne prozore drvene sa {tokovima (5 kom.) u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 061/869396.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM komplete uvezane ~asopisa Sam, 1975 - 1990. godina, cijena simboli~na. Mob. 061/134-298.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243891.k VRLO povoljno prodajem dobro o~uvan pianino. Mob. 061/223-819.k PRODAJEM {iva}e ma{ine Pfaff, Singer i Victoria, njema~ke, u koferu, povoljno na dvije rate, dovozim na adresu. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM platu za ro{tilj-plin, gril za pe~enje pili}a-plin. Mob. 061/375-168.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno.Tel:033/443-620.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k SVJE@A ljekovita jaja japanske prepelice, 30kom - 8KM, besplatna ku}na dostava. Mob. 066/823-749.k PRODAJEM pi{tolj CZ - 7,65 sa urednim papirima, cijena 350KM. Mob. 061/130-348.k PRODAJEM zidno ogledalo 80x200. Mob. 066/973-852.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM iscijepana bukova drva 70KM }utci, ugalj Banovi}i, kocka. Tel:062/697-017.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

MALI OGLASI
USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 001 061/131-447. AKCIJA Platnene roletne 25,00KM/m2 Vanjske roletne, `aluzine, trakaste, zebra zavje3064 se. Tel:061/551-515 KVALITETNO vr{imo ru~no pranje }ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945.
3146

51

RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k VODOINSTALATER izvodi povoljno i kvalitetno radove.Tel:061/222927.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane i spomenike od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k ^ISTIM stasnove vikendom, povoljno. Mob:063/837-618.k MOLER radi sve uredno kvalitetno i veoma povoljno.Tel:061/274872.k INSTRUKCIJE iz matematike za srednje {kole i fakultete, dolazak na adrese. Mob. 062/916-472 i 446056.k VODOINSTALATER 30 godina iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139034.k MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441.k DAJEM instrukcije iz matematike i statistike, |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945.k ZIDARSKO TESARSKI radovi zidanje, maltare, betoniranje sve vrste {alovanje krovovi itd.povoljno. Tel. 062/134-827.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije.Tel.061/132-149.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k KAMAGRA za dobar sex, najpovoljnija cijena u gradu. Tel. 061/275440.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom, vr{im prevoz putnika na more i sve destinacije. Mob. 061/214690, 033/220-402.k MOLER moluje stanove, jednosobni oko 120KM, dvosobni oko 180KM, trosobni oko 250KM. Mob. 062/073760 i 033/630-332.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villabianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125 OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359.
3204

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM certifikate, dionice, obveznice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, najbolje i odmah pla~am. Mob. 061/191-935.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, isplata i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS, najpovoljnije. Mob. 061/175-237.k STARU deviznu {tednju - od{tetu, dionice, isplata odmah, cijela BiH. Mob. 061/517-897.k DEVIZNU {tednju, ratnu od{tetu, isplata odmah i dolazak na adre su u FBiH i RS. Mob. 063/351-572.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723731.k

KERAMI^ARSKE usluge profesionalno.Uz garanciju kvaliteta. Tel:062/117-905.
1024

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i pred sezone. Mob. 061/252-782 i 063/023-548.
3272

PROFESOR engleskog tuma~ prevodi ovjerava dokumente dr`i ~asove. Tel:062/612-399.
935

NEUM apartmani komforni klimatizirani blizu mora parking. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981.
001A

PREVOZ putnika Sarajevo-more lux kombi vozilima, Neum, Pelje{ac, Dubrovnik, M. Rivijera, Split, klimatizirano, profesionalno. Te. 062/213645, +385 915323465.
985

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165.
001A

NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 komada=10 KM), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, WEB hosting. Dolazak na adresu. Mob. 061/700-863.sms MOLERSKE radove izvodimo izuzetno profesinalno i ~isto. Mob. 062/358-946 i 062/214-519.sms PARKETAR postavljam, brusim, lakiram sve vrste podova. Mob. 061/867-799.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k KIRBY - dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350-688.k

IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219027, Kemo.
001

SOBE i apartmani u Podstrani, ku}a je uz more, sobe sa pogledom na more, miran kraj, pogodan za malu djecu, parking, le`aljke, tu{, 15 eura po osobi. Tel: 0038521330517.sms SEDMODNEVNI boravak u Neumu u privatnoj ku}i. Obezbje|en prijevoz, smje{taj sa doru~kom i ru~kom. Polazak svake subote. Cijena 300 KM. Mob. 061/915-661.sms NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327098 i 036/884-169.k NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884711.k IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, tek opremljeni, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880-178.k NEUM iznajmljujem apartmane blizu mora sa terasama i pogledom na more. Tel. 036/884-710 i 062/970364.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k TRPANJ na moru, izdaje sobe i apartmane, pogled na more, parking. Tel. 0038520743-420.k

ZAPOSLENJE
POTREBNA frizerka za rad u frizerskom salonu na Ilid`i. Mob. 061/321-012.sms POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 070/235-236 i Mob. 061/225-424.

USLUGE
PRODAJEM u Muzeju prepariranu ko`u velikog mrkog medvjeda sa glavom. Mob. 062/405-910.k PRODAJEM tribine ~eli~na konstrukcija 320 sjedi{ta pogodno za manja igrali{ta. Tel. 610-151.
3450

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

na{em dragom

ARMIN (AZIZA) MUSI]
Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S tugom i po{tovanjem, kolektiv “ELEKTING” Sarajevo
3581

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MEHMED ([A]IRA) HALIMI]
tragi~no preselio na ahiret u 60. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Emir, k}erka Emira, snaha Mirsada, unuci Kenan, Admir i Bakir, brat Uzeir, sestre Esma i Ifeta, snaha [emsa, zet Velija, brati} Nedim, brati~na Edina, sestri}i Damir i Muamer, sestri~ne Mediha i Amira, te porodice Halimi}, Vra`alica, Mirvi}, Muharemovi}, Gu{o, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Istiklal 000 na Otoci.

11. 5. 2012 - 21. 6. 2012.

EMIR A. ^ENGI]

ARMIN (AZIZA) MUSI]
iznenada preselio na ahiret 20. juna 2012. u 31. godini.

@ivot nestaje u trenutku, a sje}anje i ljubav ostaju zauvijek. Za{to si me ostavio samu bez opro{taja? - Za{to? TVOJA TANJA
3577

D`enaza }e se klanjati ispred Centralne d`amije u S. Koloniji, 21. juna 2012. godine u 17 sati poslije ikindija-namaza, a ukop }e se obaviti na mezarju Kova~i - Hrasnica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: babo Aziz, majka [evka, supruga Selma, sin Harun, sestra Lejla, zet Sando, sestri~ne Inda i Tea, nana Tima, punica Maida, amid`a Zijo, strina Ermina, tetke Hajra, Mejra, Zehra, Had`ira, [evala, tetci Ismet, [efko, D`afer, Omer, Enver, brati} Nermin, brati~na Nerma, teti}i Jasmin, Zahid, Semir, D`enan, Vedad, teti~ne Dina, D`anela, Minela, Anesa, te porodice Musi}, Tai}, Dilberovi}, Dajd`i}, Imer, Fako, Ke~o, Mulavdi}, Spahi}, Zametica, Kadi}, Pind`o, Had`i}, Meki}, Andelija, Suljevi}, Beganovi}, Sa~i}, Barlov, [alaka, Kurtovi}, Sarajki} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti u 17 sati istoga dana u Alibegovoj d`amiji u S. Koloniji.

POSLJEDNJI SELAM

majci na{eg druga Omera

Pro{lo je pet godina

MUAMIR (AHMEDA) MUJANOVI]

000

Sa neizmjernim bolom i tugom, obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ voljeni

21. 6. 2007 - 21. 6. 2012.

FAHRETI PU[ILO
Prijatelji iz Sokola: E~e, Minjo, Emir, Dome, Sejo, [efik, Hamo, Nuta, [utej, Eso, Miro, ^aka, Kara, Nerko
1052 3579

Uvijek si sa nama. Tvoji: Suada, Braco i Sa{a

ALEKSANDAR (\OR\A) PETROVSKI
1915 - 2012.

SJE]ANJE

Navr{ilo se pet godina otkada je na ahiret preselila moja majka

dragom profesoru, bratu na{e Ines

preminuo u srijedu, 20. juna 2012, u 97. godini. Ispra}aj }e se obaviti u petak, 22. juna 2012. godine, u 15 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana na pravoslavnom groblju Trnovac u Tuzli. VJE^NAJA PAMJAT! O`alo{}eni: sinovi Petar i \or|e, snaha Danka, unu~ad Marko, Nata{a i Aleksandra sa porodicama, praunuke Neda, Nina i Klara, te porodice Jankovich, Gorin, Jaganjac, Kubi~ek, Babi}, \oki}, Simonovski, Popov, Popovski, Raos, Brekalo i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji.
000

SONIBOJ STANI^I]
2011 - 2012.

SUBHIJA SADOVI]

S ljubavlju i divljenjem ~uvam uspomenu na njenu maj~insku po`rtvovanost i ljubav. Porodica @iga
3580

Tarik Sadovi} sa familijom
3571

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

Dvadeset prvog juna 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od kada nije vi{e s nama na{ dragi

RA[ID (ADEMA) FESTI]

FAHRETI PU[ILO
[ela, Guta, Fudo, Ziba, Aida B., Aida, Jasmina, Galib, Began, Haris, Gago, Boki, Medo i Amir
3569

Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. S ljubavlju i po{tovanjem, o`alo{}ena porodica
030

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{em dragom bratu, djeveru i amid`i

ZARFIJA (MUJE) ^OHODAR, ro|. KONAK
preselila na ahiret u ponedjeljak, 18. juna 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, poslije ikindija-namaza (17.30 sati) na lokalnom mezarju Galjeva njiva - Kijevo. O`alo{}eni: sin Nasem Nezo, k}erke Nezira i Nad`a, unu~ad Kenan, Ajdin, Vildana, Emira, Velija i Nadir, praunuka Ilda, snahe Hata i Sabina, zetovi Bajro, Enes i Aldin, brat Meho Konak sa porodicom, sestre Sevlija i Semka sa porodicama, djever Meho ^ohodar sa porodicom, te porodice ^ohodar, Konak, Zolota, Karaman, Jusi}, Mulaosmanovi}, Kolar, Kremo, Demir, Ze}o, ]osi}, Karovi}, ^elik, Ja{ar, ^elebi}, Belko, [ukur, Bajrovi}, Bunar, Herco, Gad`o, Selimovi}, Hasanovi}, Zuli}, Zolj, Insani}, Prazina, Kari}, Red`ovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u porodi~noj ku}i merhume u Kijevu, u 17.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIA
000

[UKRIJA (AZIZA) HANJALI]
2005 - 2012.

FATIMA (MUJE) HANJALI]
1992 - 2012.

FARUK ([UKRIJE) HANJALI]
1992 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, Zineta, Feko, [ejla, Muamer, Nursada i Alda
1056

MEHMED ([A]IRA) HALIMI]
Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet, `eli ti brat Uzeir, snaha [emsa, brati} Nedim, snaha Senadija, brati~na Edina, zet Edin sa djecom Adnom i Almom
3575

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju, dobrom ~ovjeku i vrhunskom ugostitelju

POSLJEDNJI POZDRAV

VOJI GLI[I]U
Iskreno sau~e{}e supruzi i k}erkama. Martin Ragu`, Mirko Pulji}, Salko Selimovi}, @arko Buli}, Nikica Gr`i} i Ekrem Galijatovi}

mom voljenom dedi

NIHADU BEGI]U
Od unuke Elme sa porodicom Karaman
3576

3572

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg radnog kolege

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

FAHRETI PU[ILO

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

FAHRETI PU[ILO
Porodica Sirbubalo
3570

Od radnih kolega iz Zavoda za za{titu spomenika FBiH i Federalnog ministarstva kulture i sporta/{porta
3573

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo svu rodbinu i prijatelje da je

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

AMIR (HA[IMA) FORTO

SULEJMAN DEVED@I]
iz Gra~anice

preselio na ahiret u utorak, 19. juna 2012, u 95. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi E{ef i Senad, k}erke Mirsada i Jasmina, snahe Behija, Mediha i Anela, zet Asim, unu~ad i praunu~ad, te porodice Forto, Kapetanovi}, Avdi}, Bori{i}, Musli}, Kari}, Mrdi}, [u{a, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. br~anska 16/VI. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

dvadesetog juna 2012. godine preselio na ahiret. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, a kre}e poslije ikindija-namaza (17 sati) ispred [arene d`amije u Gra~anici na mezarje Re`i}i. Porodica i prijatelji
7532

24. 4. 1924 - 21. 6. 1974.

MARA VASI]

Sa sjetom, tvoji: Se{a i Fiko, Ogi i Vedo, Ravi i Beni
3545

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

TARIK (SULEJMANA) ^ELJO

MAHD@UB (AHMED-bega) KULENOVI]

[ABAN (RASIMA) KADRI]
preselio na ahiret u srijedu, 20. juna 2012, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Hasija, k}erke Samra i Amra, zetovi Senad i Dado, unu~ad Esma, Bakir, Hana i Ema, snaha Muniba, brati}i Fikret i Faruk, {ura Ferid sa porodicom, svastike Azemina, Fatima i Ifeta sa porodicama, te porodice Kadri}, Gad`o, Pihljak, Alihod`i}, Hasanagi}, Had`i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Adija Mulabegovi}a br. 21/prizemlje.
000

preselio na ahiret u utorak, 19. juna 2012, u 66. godini. preminuo 19. juna 2012. u 75. godini. Sahrana }e se obaviti 21. juna 2012. godine u 12.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Rajka Seka, sin Denis, k}erka Aida, snaha Aida, zet Sead, unu~ad Emina, Lejla, Amar i Irma, sestre D`emaila, Enisa i Jasminka, zetovi Marko, [aban i Ned`ad, sestri}i, porodice ^eljo, Musli}, Bero{, Had`ali}, Imamovi}, Be}irovi}, I{tvani}, Savi}, Ninkovi}, Serdarevi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. Bajrama Zenunija br. 5/9.
000

D`enaza }e se klanjati u petak, 22. juna 2012. godine, poslije d`uma-namaza u haremu Begove d`amije, a ukop }e se obaviti u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: k}erka Amela, sin Nedim, sestra Vezira, bra}a Fahrudin, Fadil i Smail, unuke Asja, Zejna i Azra, zet Admir Mari}, snaha Anisa, brati}i i brati~ne, te porodice Kulenovi}, Rizvanbegovi}, Mari}, Zubetljak, Crnali}, [aki}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Alipa{inoj d`amiji. Ku}a `alosti, Ul. Hamze Hume 2/I. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

SJE]ANJE

000

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

dragoj i po{tovanoj

MEHMED (HUSEINA) HAD@IBEGI]
Uvijek }emo vas se sje}ati po va{oj dobroti i mudrosti kojima ste doticali srca svih nas. S dubokim po{tovanjem, Enisa, Selma, Senka
3567

MUNIRI IMAMOVI] - MILANOVI]
Prijatelji iz Socijalisti~kog saveza: Edina, Mensura, Hermina, Dragica, Suljo
3566

NEDI SIMI]
Bori i Dragani na{e duboko sau~e{}e. Zlata i Zlatko Ugljen
3565

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Danas, 21. juna 2012. godine, navr{ava se sedam tu`nih dana od kada nas je napustio

55

MEHMED (HUSEINA) HAD@IBEGI]
Naoru`ani tvojom ljubavlju prema `ivotu i ponosom koji si osje}ao prema nama nastavljamo slijediti tvoj put. S vje~nom ljubavlju, sin Kenan, k}erka Kerima, unuci Amela, Kerim, \ana i Mirna, snaha Alma i zet Stijepo. Tevhid }e se prou~iti danas u ku}i `alosti, Ul. Safvet-bega Ba{agi}a br. 95, u 17 sati.
3564

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MERSIJA (MEHMEDA) BE[LI], ro|. SALIHBEGOVI]
preselila na ahiret 20. juna 2012. u 74. godini. D`enaza }e se obaviti 21. juna 2012. godine u 17 sati poslije ikindija-namaza na mezarju Usputnica u Busova~i. O`alo{}eni: sin Senad, k}erka Jasenka, zet Babi} @eljko, snaha Alema, unu~ad Vanja, Maja, \ana i Haris, sestre Aj{a i Nermina, bra}a Mesud i Ismet, zet \utovi} [a}ir, snahe [ahida i Edina, porodice Be{li}, Babi}, Salihbegovi}, \utovi} i [ober, te ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji u Busova~i u 17 sati.
000

SULJO (HASANA) \EDOVI]
preselio na ahiret u ponedjeljak, 18. juna 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 22. juna 2012. godine, u 16 sati na mezarju [ljivno - Rogatica. O`alo{}eni: supruga ]amila, sin Muhamed, k}erke Nezira, Rabija i Razija, brat Mujo sa porodicom, sestra Fadila sa porodicom, snahe Fatima, Nizija, Maida i Ulfeta, zetovi Zajko, Fadil, Fikret, Mirsad, Asmir, Mensur i Adis, unu~ad Merima, Nermina, Fahro, Emina, Fahreta, Mirela, Ahmed, Irnes, Irhad, Mirsad, Ilhana, Eldar i praunu~ad Harun, Lamija, Melda i Faris, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, daid`i}i, daid`i~ne, teti}i i teti~ne sa porodicama, te porodice \edovi}, Vra`alica, D`ananovi}, Kustura, Sara~, Kozi}, Kozadra, Durmi{ervi}, Omeragi}, [ljivnjak, Ahmespahi}, Halimi}, Mehmedovi}, Kasapovi}, Ajanovi}, Spori{evi}, Opra{i}, Hurko, Huselji}, [alo, ]ulesker, Mujezin, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati u porodi~noj ku}i u selu [ljivno - Rogatica. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuskog stajali{ta Reljevo - Dom sa polaskom u 10.30 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: Brije{}e, Boljakov Potok, Bu~a Potok i Vije}nica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

had`i SULEJMAN ef. (had`i MUSTAFE) RED@I]
preselio na ahiret u nedjelju, 17. juna 2012, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, poslije ikindija-namaza u haremu d`amije Sumbulu{a. O`alo{}eni: supruga had`i \ula, sin Muaz ef, k}erka Fatima, zet had`i Besim, snaha Amela, unu~ad Bilal, Abdullah, Ahmed, Ali, Merjem i Aj{a, bra}a had`i Ejub, Avdo i had`i Abdurahman, snahe had`i Fatima, had`i Zejfa, Had`ira i had`i Lutvija, {urjak had`i Mehmedalija ef, snaha had`i Advija, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, amid`i}i, amid`i~ne, teti}i, teti~ne, svastike Munira, Fatima i Nura, bad`enozi D`email i Ned`ad, te porodice Red`i}, Dedaji}, Bjelak, Kre{talica, Selimovi}, Ibrahimbegovi}, Skopljakovi}, Orlovi}, Huseinovi}, Jahi}, Muratovi}, Hrnji}, Smaji}, Deli}, Rizvi}, Gobelji}, Mehmedovi}, Rahi}, ]utuk, ]ehaji}, kao i ostala rodbina, kom{ije, d`ematlije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17 sati, Ul. Abdesthana 37. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga tetka, strina, pomajka, baka i ro|aka

VUKOSAVA (VASE) [ORMAZ, ro|. PERI[I]
preminula u 91. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 13.30 sati na groblju Bare. O`alo{}ene porodice: [ormaz, Popovi}, Obradovi}, Papi}, Peri{i} i ostala rodbina. Ku`a `alosti, Ul. D`emala Bijedi}a br. 78.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ZIBA (SULEJMANA) HE]O, ro|. ]ATI]
preselila na ahiret u srijedu, 20. juna 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Izudin, k}erka Fadila, snahe D`emila, Jasmina, Vehba, Adila, Fatima i Kadrija, unu~ad D`enita, Kasim, Emir, Kenan, Amina i Faris, praunu~ad Nidal i Amani, brati}i [emsudin, Edin, Zijad i Ramiz, brati~ne Ziba, Mevlida, Vahida i Nejra, sestri}i Avdo i Mujo, sestri~na Sevda, djeveri}i Hajrudin, Emin, Fehim, Mehmedalija i Sejdalija, djeveri~ne Ramiza, Mirzeta, Jasmina, Amira, Alija i Kira, teti} Hamdija, teti~na Fata, te porodice He}o, ]ati}, Pezo, [etki}, Homarac, Mirvi}, Ajanovi}, Hasanovi}, Alispahi}, Karahmet, Mi{ut, ]esko, Saraj~i}, Sara~evi}, Andeli}, Palalija, Pa{i}, Hrbat, Gu{i}, Dedaji}, Kadri}, Mujezin, Osmanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. ranova~ka do 29 A, Ahatovi}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

SEJFO (JUSE) MIRVI]

preselio na ahiret u srijedu, 20. juna 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: supruga Hiba, sinovi Juso, Suad i Sead, k}erka Sadija, zet Tahir, snahe Suada, Kasema i Ismeta, unu~ad Samir, Senida Nina, Ned`ad, D`enan, Elvedin i Faruk, snaha Danijela, zet Esad, praunu~ad Adna i Rijad, sestre Hatid`a, Had`ira i Raza, zetovi Halil i Ahmet, sestri}i i sestri~ne, svastika Fatima sa porodicom, te porodice Mirvi}, Kari}, D`abija, Gad`eri, Osmanli}, Sulji}, Vra`alica, Jaran, D`end`o, Ma{i}, Plo~o, Musi}, Karovi}, Omeragi}, Musi}, U{anovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Mihrivode br. 20 c.
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

ILINKA DUSPARA, ro|. MARI]
preminula 18. juna 2012. u 78. godini. Sahrana }e se obaviti u krugu naju`e obitelji. O`alo{}eni: k}erke Renata i Minela, ne}ak Ivica Miki, unuci Sven i Noa, te ostala rodbina i prijatelji. Zahvaljujemo dr. Izetu ^ustovi}u i osoblju Doma “Vila Fillis” na pomo}i i podr{ci.
000

000

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE na drage roditelje

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

LUBARDA HUSEIN (HUSO) COCALI]
ekshumacija iz Vi{egrada (jezero Peru}ac) preselio na ahiret od zlo~ina~ke ruke u Vi{egradu 1995. u 28. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 23. juna 2012. godine, u 14 sati na {ehidskom mezarju Bu~a Potok. O`alo{}eni: majka Merka, brat Hasan, supruga Behka, sin Huso, k}erka Minela, zet Almir, unuke Adisa i Melisa, punac Meho, punica Azema, snaha Behka, {ura Hamdija sa porodicom, svastika D`emka sa porodicom, daid`a Sejfo sa porodicom, tetke ]ima, Nura i Zema sa porodicama, teti}i i teti~ne, daid`i}i i daid`i~ne, te porodice Cocali}, Mednolu~anin, Helji}, @dero, Hod`i}, Gu{o, [abani}, ^av~i}, Osmanagi}, Pod`i}, Be{lija, Demir, Lili}, Kustura, Durmi{evi}, Brgulja, Fejzi}, Smajlovi}, Rami}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i brata u 14 sati, Ul. porodice Zimi} 16, Zabr|e. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred d`amije u Zabr|u sa polaskom u 13.20 sati, sa usputnim zaustavljanjem u Brije{}u i na Stupu ispod mosta. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

EMIR (IGBALA) MEMI[EVI]
preselio na ahiret u utorak, 19. juna 2012, u 25. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Muamera, otac Igbal, brat Zerin, amid`e Fadil i Fevzija, tetke Mevlida, Meliha, Pa{a, Mediha i Muamera, daid`e Mahmud, Mehmed, Ahmet i Avdo, amid`inice, daid`inice, brati}i, brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Memi{evi}, Plojovi}, Prlja~a, Muradi}, Tabakovi}, Ciguljin, Sara~evi}, Deli}, Ustamuji}, Ze~ovi} i Velagi}, te mnogobrojni prijatelji, kom{ije i radne koleginice i kolege. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Osik do 85, Osjek - Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MIRKO
1999 - 2012.

LJEPOSAVA
2006 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem uvijek Vas se sje}am. Goran
3557

POSLJEDNJI POZDRAV
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

na{oj prijateljici

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJE

FATA (SMAJE) VARE[ANOVI], ro|. HAD@I]

MUNIRI IMAMOVI] MILANOVI]

SONIBOJ STANI^I]
21. 6. 2011 - 21. 6. 2012. preselila na ahiret u ponedjeljak, 18. juna 2012, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Amela i Almira i zet Norbert. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Bosanskoj d`amiji u C fazi.
3561

Milica i Ivo Cvitkovi}
3559

SJE]ANJE na brata

SJE]ANJE

Sestra Ines

Ku}a `alosti: Ul. bosanska br. 9/VII. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
000

FAHRETA (OMERA) PU[ILO, ro|. HARA^I]
preselila na ahiret u utorak, 19. juna 2012, u 89. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 21. juna 2012. godine, poslije ikindija-namaza (17 sati) u haremu d`amije Bi~er - `eljezni~ka stanica u Kaknju, gdje }e se i ukopati. O`alo{}eni: k}erka Devleta, sinovi Nurudin i Omer, bra}a D`emal i Muhamed, sestra Sadbera, snahe Ferida i Alma, unuke Zenab, Nad`a, D`ana i Marina, praunu~ad, te porodice Pu{ilo, Hara~i}, Tepi}, Ja{arspahi}, Omerbegovi}, Imamovi}, Podgora, Had`i}, Spu`i}, Aliefendi}, Beus, Zaimovi}, Burina, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Bi~er - `eljezni~ka stanica u Kaknju.
000

MUAMER (ESADA) SRNJA
ekshumacija iz Fo~e tragi~no preselio na ahiret od zlo~ina~ke ~etni~ke ruke 27. septembra 1992. u 27. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 22. juna 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Fatima, sestre Mersa i Mirza, zetovi Esad i D`emal, sestri~na Ajla, sestri} Kenan, tetke Zineta i Hatid`a, daid`inice Habiba i Zineta, te porodice Srnja, Kurtovi}, @ustra, Pod`i}, [alaka, Voloder, Had`i}, Suba{i}, Drinjakovi}, [ljivo, U{to, [ahbaz, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Samira ]atovi}a Kobre br. 19/III - Ilid`a.
000

ADIL (LATIFA) KOVA^EVI]
21. juni 1995 - 21. juni 2012.

OMERULFARUK (SALIMA) U@I^ANIN
31. 8. 1940 - 21. 6. 1994.

Navr{ava se 17 godina od ga{enja jednog mladog `ivota. Bio si ponos i uvijek }emo se sje}ati tvog dragog lika, najdra`i brate. Tvoja plemenitost i dobrota }e uvijek biti tu oko nas. Tvoja sestra Tid`a sa porodicom El-FATIHA
111

S ljubavlju, porodica
3527

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
Dvadeset prvog juna 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg tate
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

57

21. 12. 2011 - 21. 6. 2012.

SLOBODANA MER[NIKA

SLOBODAN BOBO PERI[I]
dipl. ing. arh. 2009 - 2012.

21. 6. 2009 - 21. 6. 2012.

ZLATAN UDOVI^I]

Vje~no o`alo{}eni zbog tvog odlaska, ~uvamo najljep{e uspomene na tebe. Dinko i Mona
1048

Mnogo nam fali{. Tvoji: Brankica, Boris, Anja
3449

“Vrijeme ide, ne pita za bol...” S ljubavlju! Supruga Brankica
3553

Dvadeset prvog juna 2012. su 24 mjeseca od trenutka kada nas je zauvijek napustio

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg striku

MOM^ILO AVRAMOVI]

21. 6. 2009 - 21. 6. 2012.

ZLATANA UDOVI^I]A

U dobrim ljudima ima neka mo}. Oni su jaki i poslije smrti. @ivje}e po svojim rije~ima, djelima, a najvi{e po dobroti svoga srca. O`alo{}eni: Katica, Alen, Bojan, Selma, Ana i mala Sara
88400

SLOBODAN BOBO PERI[I]
dipl. ing. arh. 2009 - 2012.

Uspomene i ljubav ne blijede! Goran i Vedran
3553

SJE]ANJE

S po{tovanjem, Cuca, Predo, Vanja i Igor
3449

na na{e najdra`e

IN MEMORIAM SJE]ANJE

MARIJA SAMEK, ro|. CERIJAN
7. 7. 1900 - 21. 6. 1980.

21. 6. 2009 - 21. 6. 2012.

prof. dr. MURIS IDRIZOVI]

SAMIJA IDRIZOVI], ro|. HRUSTANOVI]
9. 11. 1985 - 21. 6. 2012.

SELIMIR GORU[ANIN

EMIRA GORU[ANIN, ro|. TANOVI]

Tvoja ljubav i dobrota osta}e zauvijek u na{im srcima. K}erka Josipa Seka, unuci Vojo, Goran i Zoran
3529

Uvijek }e vas pamtiti i po dobru sje}ati. K}erke: Dina Divovi}, Senad, Emira, Had`i} Ida, Ibrahim i Edina, prijatelji Belka i Avdan Divovi}
1041

Zauvijek u na{im srcima. Va{a djeca: Enisa, Sabina i Sulejman Braco sa porodicama
4584

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Dvadeset prvog juna 2012. navr{ava se dvadeset osam godina od smrti na{e drage

Pro{lo je dvadeset godina otkako je na ulicama svoga grada poginuo od ~etni~ke granate na{

na na{u dragu mamu i baku

MARIJA HOTI] AI[A HASE^I], ro|. [EHI] TEOFIK BRACO (NAZIFA) ALI]
21. 6. 2010 - 21. 6. 2012.

Vrijeme ne donosi zaborav, samo tugu zbog svih prekrasnih trenutaka i doga|aja koje nismo mogli podijeliti s tobom. S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
3549

Tuga i ljubav su iste. Njegovi: Dijana, Nazif i Jasmina
3441

Hvala ti za vrijeme koje smo proveli skupa, ljubav i pa`nju koju si nam pru`ila. Vole te tvoji sinovi Damir i Eldin sa obiteljima.
3544

58

PREDAH

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Va`no je da sa~uvate dobru poslovnu poziciju me|u saradnicima, nemojte {tedjeti svoju kreativnu energiju. Poslovno-finansijski uspjeh ne ispunjava va{a o~ekivanja, ali ni va{i saradnici ne mogu da se pohvale sjajnim rezultatima. Djelujete uznemireno, imate utisak da nepravedno trpite zbog ne~ijeg }udljivog pona{anja ili odsutnosti. Izbjegavajte varijantu samoka`njavanja. Ne vjerujete previ{e u ne~iju pri~u i naj~e{}e se oslanjate na samostalnu procjenu poslovnih mogu}nosti. Ipak, nemate dovoljno snage ili koncentracije da se anga`ujete na razli~itim stranama u skladu sa zami{ljenim ciljevima. Sa odre|enim razlogom pre{utkujete emotivne namjere pred voljenom osobom. Va`no je da pravilno usmjeravate svoju energiju i pa`nju. Obratite pa`nju na doga|aje iz javnog `ivota i na stil izra`avanja. Va`no je da se zateknete u pravom trenutku ili na dobrom mjestu, kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovne ciljeve. Uporno poku{avate da nametnete svoje mi{ljenje pred voljenom osobom ili da privu~ete ne~iju pa`nju, ali nedostaje vam dobra prilika. U`ivajte u situacijama koje djeluju poticajno na va{e raspolo`enje. Va`no je da postavite jasnu granicu izme|u li~nih i zajedni~kih interesa, novi ustupak mo`ete u~initi pod uslovom da i ostali saradnici ispo{tuju dio obaveza. Va`no je da se prilago|avate uz o~uvanje individualnosti. Partner u izvjesnom smislu isku{ava va{u naklonost. Bolje je da se prilagodite nekim zajedni~kim potrebama. Pretjerana zabrinutost lo{e se odra`ava na va{u koncentraciju. Stalo vam je da predstavite svoje ideje na originalan na~in. Potrebna vam je diplomatska nota i dobra poslovna strategija. Udru`ite svoje interese sa provjerenim saradnicima i zatra`ite ne~iji stru~an savjet. Obradovat }e vas novi emotivni signali ili gest pa`nje sa ne~ije strane. Partner se iskreno trudi da udovolji va{im `eljama. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Potrebne su vam pouzdane informacije koje obe}avaju uspje{nu saradnju na raznim nivoima ili novi poslovni dobitak. Djelujete podsticajno na okolinu i zagovarate varijantu koja odgovara zajedni~kim interesima. U dijalogu sa voljenom osobom imate dobru procjenu, stalo vam je da predstavite svoje mi{ljenje u razli~itim situacijama. Izbjegavajte obaveze koje vas zamaraju. Saradnici odobravaju va{ na~in razmi{ljanja i to djeluje ohrabruju}e na nastavak poslovnih pregovora. Va`no je da odr`ite dobru poziciju i uspje{an nivo komunikacije na razli~itim stranama. Neko nije u stanju da ispuni va{a emotivna o~ekivanja, ali uz malo mudrosti i strpljenja situacija mo`e da se promijeni. Poti~ite kod sebe pozitivan na~in razmi{ljanja i vedar duh. Poku{avate da odgodite poslovnu situaciju koja zahtijeva dobru procjenu i dodatnu koncentraciju. Ukoliko vam je te{ko da kontroli{ete svoje emocije i reakciju pred bliskom osobom, izbjegavajte izazovne ili provokativne situacije. Ponekad je te{ko postaviti granicu izme|u glasa razuma i nekontrolisanih emocija. Prijat }e vam psiholo{ko opu{tanje ili relaksacija. Susret ili razgovor sa jednom osobom za vas predstavlja dobitni~ku kombinaciju. Va`no je da odaberete novu situaciju koja paralelno ispunjava va{a duhovna interesovanja i donosi materijalnu korist. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e teatralno u dru{tvu voljene osobe. Prilagodite svoju ulogu u skladu sa zajedni~kim potrebama. Prijat }e vam {etnja ili boravak u prirodi. Pa`ljivo analizirate razli~ite doga|aje na poslovnoj sceni i nove uslove. Ukoliko vam je stalo da ostvarite zapa`ene rezultate, realno odmjerite svoje mogu}nosti i uslove u kojima se nalazite. Nema razloga za pretjeranu razmetljivost pred saradnicma. Postavljate pogre{na pitanja i vr{ite emotivni pritisak na voljenu osobu. Poti~ite kod sebe vedar duh i pozitivno raspolo`enje. Predla`ete nova rje{enja, ali neko od saradnika nema dovoljno sluha i komplikuje dogovor o zajedni~kim interesima. Nema razloga da potcjenjujete ne~iju umje{nost da ostvari svoje namjere. Djelujete suvi{e uznemireno i nestrpljivo. U emotivnom zanosu pravite lo{u procjenu i imate pogre{an utisak o jednoj osobi. Va`no je da pobolj{ate svoju psihofizi~ku kondiciju. Provjeravate informacije koje uti~u na dalji tok pregovora u poslovnoj saradnji. Strahujete da vam ne promakne neki va`an doga|aj, ali umijete da procijenite poslovnu situaciju i povla~ite dobre poteze. Neko podsti~e va{ emotivni zanos. Nema potrebe da vjerujete osobi koja nije opravdala va{e povjerenje. Izbjegavajte situacije koje vas uznemiravaju.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: jabuka, omi{alj, sari, e, ita, oh, peliti, kriminalist, ak{am, nemar, tetka, i, omo, a, automobil, lp, livadica, irna, atila, ne{to, osi, k, sd, aparati}, kamnik, tene, ika, soliter.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas sun~ano, poslije podne u planinskim predjelima lokalni razvoj obla~nosti sa kratkotrajnim lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 14 do 20, na jugu Hercegovine do 24, maksimalna dnevna od 30 do 38 °C. Sutra i za vikend prije podne sun~ano, poslije podne lokalni razvoj obla~nosti ponegdje sa pljuskovima i grmljavinom. Na jugu Hercegovine tokom cijelog dana sun~ano i veoma toplo. Za vikend temperatura u padu. U ponedjeljak prete`no sun~ano. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 17, maksimalna dnevna 34 °C.

U Evropi danas prete`no obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom bi}e na Britanskim ostrvima, u zapadnoj i centralnoj Evropi i u oblasti Alpa. Lokalno se o~ekuju obilnije padavine. U ostalim predjelima prete`no sun~ano. Jak sjeveroisto~ni vjetar puha}e u oblasti Egejskog mora. Najhladnije bi}e na Britanskim ostrvima sa temperaturom od 15 do 20, najtoplije na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu sa temperaturom do 38 °C. Na Balkanu danas sun~ano i veoma toplo. Poslije podne se u oblasti Dinarskih planina uz lokalni razvoj obla~nosti o~ekuju lokalni pljuskovi sa grmljavinom. Maksimalna temperatura od 32 do 38 °C.

60

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
NARODNO
ROMEO I JULIJA
balet, autor: Sergej Prokofjev, koreografija: Ronald Savkovi}, nastupaju: Mihail Mateescu, Nata{a Pavlovi}, Boris Vidakovi}, Evgenij Gaponjko, Ekaterina Vere{~agina, Goran Stani{kovski, Igor Gut, Tomislav Pe{ut, Belma ^e~o-Bakra~ po~etak u 19.30 sati.

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

[TA O^EKUJE[ KAD I[^EKUJE[
komedija, re`ija: Kirk Jones, uloge: Cameron Diaz, Jennifer Lopez, Chris Rock... po~etak u 20.15 sati.

BANJA LUKA

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 19 i 21 sat.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
ROCK ZAUVIJEK
mjuzikl, re`ija: Adam Chankman, uloge: Alec Baldwin, Catherine Zeta-Jones, Tom Cruise... po~etak u 16.15, 20 i 22.15 sati.

MLADI
KOKO[KA
autor: Nikolaj Koljada, re`ija: Admir Glamo~ak, igraju: Mario Drma}, Alen Muratovi}, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Damir Kustura po~etak u 20 sati.

SJENE TAME
komedija, fantazija re`ija: Tim Burton, uloge: Jonny Depp, Michelle Pfeiffer, Eva Green... po~etak u 15 i 19 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

KINA
CINEMA CITY
ROCK ZAUVIJEK

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MADAGASKAR 3 3D

KAMERNI
Ve~e sa Sidranom po~etak u 20 sati.

PRIJATELJI
komedija, re`ija: Jennifer Westfeldt, uloge: Jennifer Westfeldt, Adam Stott, Megan Fox... po~etak u 19.30 i 21.45 sati.

GALERIJE
BLACKBOX
Prvom samostalnom izlo`bom fotografija “Pali an|eo” autorica Sandra Agati} predstavlja se sarajevskoj publici serijom fotografija nastalih kroz promi{ljanje o kompleksnosti `ene te njenu sposobnost duhovne i fizi~ke transformacije. Krila su kori{tena kao klju~ni dio kostimografije nagla{avaju}i karakter i poja~avaju}i do`ivljaj u oku posmatra~a. Izlo`ba je za posjete otvorena do 30. juna.

IZME\U SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 14, 16 i 18 sati. horor, triler re`ija: Francis Ford Coppola, uloge: Val Kilmer, Bruce Dern, Elle Fanning... po~etak u 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BIHA]

PROMETEJ 3D

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

mjuzikl, re`ija: Adam Chankman, uloge: Alec Baldwin, Catherine Zeta-Jones, Tom Cruise... po~etak u 12.50, 15.15 i 17.40 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM

LJUDI U CRNOM 3 3D
SF akciona komedija, re`ija: Barry Sonnenfeld, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin... po~etak u 12.40 i 14.50 sati.

KINA
“Periferije/Lica/Nali~ja” naziv je izlo`be radova Asima \elilovi}a, koja }e obuhvatiti instalacije, objekte, intervencije u stvarima, plakate, digitalne printove, fotografije i asamla`e. Izlo`ba je za posjete otvorena do 23.juna.

UNA
LORAKS
animirani, re`ija: Chris Renaud i Kyle Balda, uloge: Zac Efron, Taylor Swift, Danny De Vito... po~etak u 19 sati.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 13.15, 15, 18, 19.45 i 21.30 sati.

TUZLA

SF spektakl, re`ija: Ridley Scott, uloge: Noomi Rapace, Charlize Theron, Michael Fassbender... po~etak u 17.30 i 22 sata.

MADAGASKAR 3 3D
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 16, 18 i 20 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

SNJEGULJICA I LOVAC

MUPETI
komedija, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segel, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 20 sati.

NA TAJNOM ZADATKU

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

GALERIJE
GRADSKA GALERIJA
Prva samostalna izlo`ba skuptura “Alem Korkut. Skulpture” kipara Alema Korkuta. Izlo`ba je za posjete otvorene do 30. juna.

POZORI[TA
NARODNO
TO
autor: Alija Isakovi}, re`ija: Adnan Omerovi}, igraju: Elvis Jahi}, Edis @ili}, Sini{a Udovi~i}, Nedim Malko~evi}, Enver Hasi}, Besim Tufek~i}, Remira Osmanovi}, Nikolina Ba{karad, Adnan Omerovi}, Dalibor Brki}, Ivana Soldar po~etak u 20 sati, ulaz je besplatan. akciona komedija, re`ija: Phil Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Johan Hill, Ice Cube... po~etak u po~etak u 17.30 sati.

GABRIJEL
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 17 i 19.30 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

ZENICA

MUZEJI
ZEMALJSKI

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
REVIZOR
autor: Nikolaj Vasiljevi~ Gogolj, re`ija: Jug Radivojevi}, igraju: Nikolina Jelisavac, Goran Joki}, Radenka [eva, Dragoslav Medojevi}, Snje`ana [tiki}... po~etak u 20 sati.

PROMETEJ 3D
SF spektakl, re`ija: Ridley Scott, uloge: Noomi Rapace, Charlize Theron, Michael Fassbender... po~etak u 20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
NA TAJNOM ZADATKU
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati. akciona komedija, re`ija: Phill Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Johan Hill, Ice Cube... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

MADAGASKAR 3 3D
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 11.35, 12.30, 13.40, 14.40, 15.45, 16.40, 17.50, 18.35 i 20.30 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

20.35 BHT1

^e{ka republika - Portugal
SE RI

NOGOMET, EURO 2012.

Soko Wismar
15.40 BHT

JE

Lea Thom son je na|ena mrtva. Sude}i prema tragovima na mjesta doga|aja, isklju~uje se nesre}a. Da li je za po~injeno djelo motiv ljubomora?

Kill Bill 2
AKCIJA/DRAMA
Kill Bill, 2004. Re`ija: Quentin Tarantino Uloge: Uma Thurman, Lucy Liu, Samuel L.Jackson, David Carradine, Michael Madsen

21.50 OBN
Prisje}aju}i se sretnog dana kada je uvje`bavala svoje skora{nje crkveno vjen~anje, nevjesta, nekada{nja super istrenirana pla}ena ubojica, ne `eli odustati od nauma da ubije preostala tri ~lana bande koji su je tijekom generalne probe vjen~anja umalo ubili. Bit }e to te{ka zada}a, s obzirom da se radi o jednako istreniranim profesionalcima, i s obzirom da oni o~ekuju njezin skora{nji dolazak...

Tajna Starog Mosta
17.25 FTV

Francisca preko Mauricija otkriva da va`ne konce vu~e Agueda, i `eli po svaku cijenu znati vi{e o toj osobi. Zato tra`i od svoje k}eri da preko Olma sve to ispita. Istovremeno, Agueda se `eli uvjeriti da je Pepa osoba za kojom traga. Mariana se brine za Juana, ali Ramiro nije siguran `eli li mu uop}e pomo}i. Emilia priznaje Pepi da odlazi sa Severianom u Ameriku ~im osigura novac za put. Tristan je utu~en zbog sva|e sa Sebastianom, i utjehu tra`i u Gregoriji. Pepa ih zati~e u zagrljaju.

Igmanski mar{
20.50 FTV RATNI
Re`ija: Zdravko [otra Uloge: Tihomir Arsi}, Branislav Le~i}, Bata @ivojinovi}, Slavko [timac, Milan [trlji}, Aleksandar Ber~ek Igmanski mar{, 1983.

FIL

M

Kasarna
23.30 PINK
Presidio, 1988.

FIL

M

AKCIJA
Re`ija: Peter Hyams Uloge: Sean Connery, Meg Ryan, Mark Harmon

Larin izbor
22.35 FTV

Jakovu nikako ne uspijeva doprijeti do slomljene Lare, koja odbija sahraniti prazan Zlajin lijes, ona vjeruje da jo{ ima nade. Oboje pate. Lara se ipak pojavi na sprovodu `ele}i ga zaustaviti, no u Jakovljevim rukama prihva}a gorku istinu. Nikol poludi na Ogija jer joj je lagao da su spavali. Nema hrabrosti pri}i Mati, iako joj baka Cvitka daje ohrabrenje. ^ak i Ognjan, koji pati jer ga je odbila, poti~e je jer `eli da bude sretna. Mate do|e na sprovod. Ton~i se vratio, on do|e Blanki na vrata nesvjestan tragi~nih okolnosti. Blanka je odlu~ila prekinuti sve veze sa starim `ivotom, u dubokoj boli {to je izgubila Dinka, i zauvijek prekida s Ton~em. On dolazi na sprovod, gdje na|e utjehu u Nelinom zagrljaju, kao i ona u njegovom. Ton~i je uz sina. Lara se uspijeva sabrati na sprovodu, no odbija razgovarati s Jakovom. Pri povratku ku}i, jedinu utjehu nalazi u molitvi i Vjerinoj krunici.

Krajem januara 1942. godine Prva proleterska brigada se na Romaniji na{la opkoljena jakim njema~kim snagama. [tab brigade donosi odluku o izvr{enju opasnog, ali jedino mogu}eg pokreta. Trebalo je pro}i pored Sarajeva, preko Igmana, prema Fo~i. Igmanski mar{ je izveden no}u izme|u 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladno}i. Taj mar{ postaje legenda, a ~etrdeset te{ko promrzlih boraca preba~eno je na lije~enje u Fo~u, gdje su juna~ki podnijeli bolove amputiranja dijelova tijela...

U vojnoj bazi Presidio u San Franciscu tijekom rutinskog stra`arenja ubijena je ~asnica. Po~initelji su pobjegli u svojim vozilima, ne ostavljaju}i raspoznatljive tragove. Uz vojnu policiju u cijelu istragu uklju~i se i kriminalisti~ka policija. Istra`itelj Jay Austin vodi istragu tokom koje se susretne s pukovnikom Caldwellom. Pukovnik je bio njegov pretpostavljeni iz doba kad je i sam bio u vojnoj bazi Presidio. Situacija }e se zakomplicirati jer Austin kani uhititi neke vjerovatno nevine ljude...

Opasni heroj
22.40 MRE@A
Nasty Hero, 1987.

FIL

M

Superman 2
23.10 NOVA AKCIJA
Re`ija: Richard Lester Uloge: Christopher Reeve, Gene Hackman, Margot Kidder, Jackie Cooper, Sarah Douglas Superman 2, 1980.

FIL

M

AKCIJA
Re`ija: Nick Barwood Uloge: Scott Feraco, Robert Sedgwick i Carlos Palomino

Chase isporu~uje skupe automobile svojim bogatim kupcima. Prije samo {est mjeseci bio je prevaren i uhi}en jer je isporu~io ukradeni automobil. Sada se vra}a crnim por{eom i samo jednim ciljem, prona}i lo{e momke koji su ga prevarili i osvetiti im se.

Ru`a vjetrova
20.00 OBN

Morski ljudi
13.25 HRT1 DRAMA
Re`ija: Vic Sarin Uloge: Hume Cronyn, Joan Gregson, Tegan Moss, Shawn Roberts Sea People, 1999.

FIL

M

Clark Kent sti`e u Daily Planet i od Perrya Whitea saznaje da je Louis Lane odletjela u Pariz kako bi istra`ila trag o teroristima koji su zauzeli Eiffelov toranj, uzeli taoce te prijete da }e aktivirati nuklearnu bombu. Clark postaje Superman i krene spasiti taoce i sprije~iti eksploziju bombe. Superman uzme ba~vu s naftom u kojoj se nalazi bomba i uzleti prema drugoj galaktici, gdje nuklearnu bombu baca u svemir. Udarni valovi od eksplozije protresu nebo i pogode Fantomsku zonu razbijaju}i onda{nji zatvor i omogu}uju bijeg troje velikih zlo~inaca...

49. Zbog sukoba i nesportskog pona{anja, trener do daljnjega suspendira Miru i Tonija. U posjet obitelji Odak nenadano dolazi Dragica pod izlikom da mora na lije~ni~ku kontrolu, ali zapravo `eli iskritizirati Stipu i Nives zbog odnosa prema Marici. Ani} upozorava Sr|ana zbog riskantnog intervjua koji je dao Ani, a Ines je u brizi kako bi se mogu}a Stipina krivnja mogla odraziti na njihove obiteljske odnose. Milivoj je uz pomo} Filipovih savjeta uspje{no okon~ao i pripremio nacrte s izmjenama, gotove za po~etak gradnje.

Southern Belles
21.00 HRT1 KOMEDIJA
Re`ija: Brennan Scroff Uloge: Anna Faris, Laura Breckenridge, Justin Chambers Southern Belles, 2005.

FIL

M

Amanda `ivi s roditeljima u malom ribarskom gradu u Novoj [kotskoj. Bavi se plivanjem na duge pruge i sanja da jednog dana prepliva La Manche. Nakon {to se zatvori mjesna tvornica ribljih konzervi, Amandin otac na|e posao u mjestu gotovo dvjesto kilometara udaljenom. Ljuta {to joj otac mora `ivjeti odvojen od obitelji, Amanda do|e pred zatvorenu tvornicu i po~ne je ga|ati kamenjem. U tom trenutku pojavi se kamion, a iz njega iza|e starac, popne se na ogradu mosta i sko~i u more. Amanda je uvjerena da se namjerava ubiti pa sko~i za njim da ga spasi. Ali...

Najbolje prijateljice Belle i Bell stanuju zajedno u prikolici i sanjaju o boljem `ivotu koji ih ~eka u Atlanti. Me|utim, dosegnuti veliki grad treba novca, a kad se u pri~u jo{ uplete zgodni policajac, `ivot skrene u nekom drugom smjeru... Ova zgodna romanti~na komedija priziva svojim sadr`ajem vrlo popularne romane kao {to su "Zameo ih vjetar" i "Ubiti pticu rugalicu".

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 174. ep. Program za djecu 10.05 Vragolasti Denis 10.30 Jagodica Bobica 10.50 Ku}ni svemirci 11.10 Harveytoons 11.30 Poko 11.45 Profesor Baltazar 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, igrana serija, 180. ep. 13.10 Villa Maria, igrana serija, 129. ep.

~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE
Hairy Scary, crtani Atomska Betty, crtani Oggy i `ohari, crtani Roni Olly roni, crtani An|eli i prijatelji, crtani film Dibidogs, crtani film Roni Olly roni, crtani Gerald McBoing, crtani film Ja sam tvoja sudbina, serija Skrivena kamera, humoristi~ni pr. Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija Na{a mala klinika, serija Stol za 4, {esta sezona, kulinarski show Crime Time, crtani

07.00 Dobro jutro Pr. za djecu i mlade 09.10 Kiri klaun, animirana serija, 19/29 09.15 BHT slagalica 09.40 Robot Robi, animirana serija, 36/52 09.55 Pim i Pom, animirana serija, 21/26 10.00 BHT vijesti 10.10 Ezel, igrana serija 11.00 The Doha Debates (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dok. serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Slikari: Pol Sezan, strani dok. pr. (r) 13.45 Stariji od vremena, dokumentarni film (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Odli~an, 5+, edukativna serija Pr. za djecu i mlade 14.35 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.45 TV enciklopedija 15.00 BHT slagalica 15.25 Dje~iji festivali 15.40 Soko Wismar, igrana serija, 82/117 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 17.00 Bar kod, potro{a~ki magazin 17.30 Putevi zdravlja, magazin 18.00 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Kiri klaun, animirana serija, 20/29 19.00 Dnevnik 1 19.35 Business News 19.40 Muzi~ki program 20.00 EURO 2012, sportski program 20.35 EURO 2012: ^e{ka Republika - Portugal, 1. ~etvrtfinale, prijenos EURO 2012, sportski program 22.45 BHT vijesti 23.00 Business News 23.05 EURO 2012, pregled 23.20 Bra}a Karamazovi, igrana serija, 10/12 00.10 Soko Wismar, igrana serija, 82/117 (r) 00.55 Sve u svemu, dnevni magazin (r) 01.40 Pregled programa za petak

FTV

06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.10 10.45 11.15 11.30 12.00 12.15

RTRS

14.00 15.00 15.10

Muzi~ki program Info kanal Vijesti Jutarnji program Vijesti Larin izbor, serija (r) Mala TV U no}noj ba{ti, crtana serija Program za djecu (r) Perestrojka, ruski dokumentarni film Dnevnik 1 En iz zelenih zabata 1, film Gastronomad: peljmeni Moj ro|ak sa sela, serija (r) Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika U fokusu

06.05 Zakon ljubavi, igrana serija, 52/187 (r) 07.00 Najava programa 07.05 Zakon ljubavi, igrana serija, 53/187 08.00 Vijesti 08.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, 75/134 (r) 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 82. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 41. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 42. ep. (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, 2/15 13.00 Vijesti

TV1

06.00 Bandini, serija, 58. ep. 06.45 Kad li{}e pada, serija, 311. ep. 07.30 Sasuke Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 08.00 Timmy, crtani film, 46. ep. 08.20 Garfield, crtani film, 35. ep. 08.35 Top Shop 08.50 Na velikom odmoru sa [umi bombonama 09.00 Bumba, crtani film, 68. i 69. ep. 09.13 Nodi, crtani film, 86. ep. 09.30 Graditelj Bob, crtani film 09.40 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.55 Lijeni grad, crtani film 10.20 Bakugan, crtani film

HAYAT

06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kursad`ije, humoristi~ka serija (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija

PINK

06.20 06.35 07.00 07.25 07.40 07.55 08.20 08.35 09.05 09.55 10.55 10.05 11.20 11.50

OBN

Slomljena krila

15.25

Pe~at

21.05

Ja biram goste

Nodi

21.05

09.13

Zabranjeni forum

21.30

Vox Specijal

19.20

13.55 Da sam oblak, igrana serija, 4. ep. 14.40 Vrbas voda, dokumentarni program 15.15 Vijesti 15.25 Slomljena krila, igrana serija, 53. ep. 16.10 Slomljena krila, igrana serija, 54. ep. 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 175. ep. 18.25 Da sam oblak, igrana serija, 5. ep. 19.30 Dnevnik 2 20.10 Gori vatra, igrana serija, 4. ep. 20.50 Igmanski mar{, igrani film 22.35 Larin izbor, igrana serija, 181. ep. 23.35 Dnevnik 3 Finansijske novosti 00.05 Villa Maria, igrana serija, 129. ep. 00.45 Pregled programa

15.50 Svadba za pam}enje, reporta`a Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.10 Larin izbor, serija 18.00 Mu}ke 1, serija 18.35 Robin Hud 3, serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Moj ro|ak sa sela, serija 21.05 Pe~at, talk show 21.55 Lav zimi, serija 22.45 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 23.10 Mjesto zlo~ina, Majami 9, serija 23.55 Stjuardese, serija 00.45 En iz zelenih zabata 1, film 02.15 Mu}ke 1, serija (r) 02.45 Pe~at, talk show (r) 03.40 Dnevnik 2 (r) 04.05 U fokusu (r) 04.45 Lav zimi, serija (r) 05.35 Svadba za pam}enje, reporta`a (r)

13.05 Doba ljubavi, igrana serija, 4/24 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, 76/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, igrana serija, 2/68 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 83. ep. 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, 42. ep. 18.15 Najava Dnevnika 18.16 Doktor Martin, igrana serija, 4/35 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Türkan, igrana serija, 43. ep. 21.05 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.40 Opasni heroj: Nasty Hero, igrani film 00.15 Pono}ne vijesti 00.30 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r) 02.00 No}ni program

10.45 Dragon ball Z, crtani film 11.05 Winx, crtani film 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prog. 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bandini, serija 15.05 Top Shop 15.55 Bestseller 15.58 Sport centar 16.00 Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 16.30 Slijepa ljubav, serija, 94. ep. 17.30 Dobar dan svima, zabavni program 19.00 Vijesti u 7 19.30 Sport 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija, 312. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Bandini, serija, 59. ep. 23.25 Sport Centar 23.30 Jessica, igrani film, 2. dio 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program

15.50 Info top, informativni program 16.10 Mala nevjesta, serija 17.00 Kukavica, serija 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija 18.50 Mala nevjesta, serija 19.45 Kukavica, serija 20.45 Kursad`ije, humoristi~ka serija 21.30 Zabranjeni forum, talk show 23.30 Kasarna, ameri~ki film 01.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

11.55 OBN Info, informativni program 12.05 Ja sam tvoja sudbina, serija 12.55 Ru`a vjetrova, serija 13.55 Skrivena kamera, humoristi~ni pr. 14.05 Ljubav bez granica, serija 15.05 Ljubav-vjera-nada, serija 16.10 Kismet, serija 17.10 Stol za 4, {esta sezona, kulinarski show 17.50 Ljubav bez granica, serija 18.50 OBN Info, info. pr. 19.10 OBN Sport, sportski program 19.20 Vox Specijal, talk show 20.00 Ru`a vjetrova, serija 21.50 Kill Bill 2, igrani film 23.10 Vox Populi 23.15 Kismet, serija 00.15 Kill Bill 2, igrani film 02.20 OBN Info, info. pr. 02.30 Vox Populi 02.35 Euro Liga, sportski pregled

Ljubav bez granica
17.45 OBN

SE

RI

JA

TV SA

36. Andrés ka`e Leonardi da mu je dosadilo to {to je mora informirati o svemu {to ~ini pa }e zato oti}i i ni ona ni Mauricio ne}e ga zaustaviti ucjenama. Ka`e Mauriciju da odlazi, a Mauricio mu ka`e da }e u tom slu~aju Eva Santoro narediti da ga ubiju, a on ne}e mo}i u~initi ni{ta da to sprije~i. Uz to mu zabrani izlaziti sa Cecilijom. Leonarda zamoli Evu da joj pomogne zaustaviti Andrésa, prizna joj da ga voli i zahvali joj {to je sprije~ila da zavr{i u zatvoru. Eva joj odgovori da su morali optu`iti osobu koja nije kriva jer je Andrés ostavio nekoliko tragova s pomo}u kojih bi policija do{la do organizacije i ka`e joj da }e dr`ati Andrésa na oku. Diego pita Iselu je li imala spolne odnose s njegovim tatom kad je ve} bio u braku s njegovom mamom. Pita i Aníbala za{to se posva|ao s njegovim tatom ako nisu u isto vrijeme hodali s Iselom. Aníbal mu odgovori da je Manuel ve} bio u braku s Clemencijom, a da je njemu ba{ tad `ena bila umrla.

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Bajke iz cijelog svijeta (r) 10.15 Ulica zoolo{kog vrta (r) 10.30 Privatni `ivot-remek djela, (r) 11.25 S koljena na koljeno (r) 13.00 Vijesti 13.10 O~eva tajna, film (r) 15.15 Sevdah (r) 16.00 Vijesti 16.05 @ivot, 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Bajke iz cijelog svijeta 19.15 Ulica zoolo{kog vrta 20.00 Ne{to za raju, u`ivo 21.00 Vijesti 21.05 Jane Eyre 22.00 Pusti muziku, muzi~ki program 23.00 Voice of America 23.30 Privatni `ivot-remek djela 00.25 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

07.15 D`uboks, muzi~ki pr. 07.45 Skrivena kamera 08.00 Budilica probudilica 09.05 Strasti i intrige, serija (r) 10.05 Kinali Kar, serija 11.00 Turkan, serija (r) 11.55 TV kalendar 12.00 Vijesti 12.15 VOA 12.45 Pe~at u vremenu 13.15 Bojno polje, strani dok. pr. 14.00 Ljetopis 15.00 Dje~ije popodne 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu 17.15 Kinali Kar, serija 18.15 TV reporta`a 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.45 Crtani film 20.05 Turkan, serija 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava, serija 22.30 Vijesti 22.35 Anabela Basalo: @ena sa gre{kom 22.40 Opasni heroj, film 00.15 Strasti i intrige, serija (r) 01.00 Dnevnik 2

MRE@A

09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 82. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 41. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 42. ep. (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 83. ep. 17.15 Kinali kar, igrana serija, 42. ep. 20.05 Türkan, igrana serija, 43. ep. 22.40 Opasni heroj, igrani film

TV MOSTAR

09.05 Strasti i intrige, igrana serija, 82. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 41. ep. (r) 11.00 Türkan, igrana serija, 42. ep. (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 83. ep. 17.15 Kinali kar, igrana serija, 42. ep. 20.05 Türkan, igrana serija, 43. ep. 22.40 Opasni heroj, igrani film

TV ZENICA

08.00 Dobro jutro 08.35 Dobro jutro djeco 09.00, Jutarnje vijesti 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dokumnetarni program 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja, serija (r) 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja, muzi~ko -zabavna emisija 22.40 Igrani film 24.00 Zenica danas (r) 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Planeta Zemlja 11.00 Poznati 11.30 Vrata tajni, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Drevne civilizacije 14.00 BH Ritam 15.30 Vrata tajni, serija 16.00 Istra`itelji, krimi serija 17.00 Flash vijesti 17.05 2. svjetski rat 17.30 Autoshop Magazin 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Zanati koji nestaju 21.10 Dom2 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r)

TV VOGO[]A

08.00 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 12.00 Magazin Plus (r) 12.30 Sedam dana u @ivinicama (r) 13.00 Istina, emisija o povratku (r) 13.30 Program za djecu i mlade 14.30 Vogo{}anski dani 2012 15.30 Majstori kuhinje 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Hronika Jablanice 20.00 Vogo{}anski dani 2012 - “Udahni muziku”, snimak koncerta 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Criss Angel 23.00 Glas Amerike

TV USK

08.00 Tv jutro 00.34 Program za djecu 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Turkan, serija 12.00 Vijesti 12.09 Velikani na{e pro{losti, dok. serijal 13.05 Biografije 13.55 TV liberty (r) 14.30 Vijesti 14.35 Najvoljenije `ene svijeta (r) 15.00 Ljudi i vrijeme 15.30 Kultura 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.30 Program za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Turkan, serija 21.05 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 1. akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna,zna, zabavno obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Capri, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Ljetna promenada 14.00 Novosti 14.05 film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Anali, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Anali, serija 23.50 Dodirnuti prazninu, film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Kod Ane 08.50 Euro 2012. 08.55 Vijesti 09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moj d`epni ljubimac 09.35 Garfild 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Sirene 11.15 Necenzurisano 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bandini, serija 15.30 Yu Gi Oh 16.00 Sport centar 16.01 Sasuke, nind`a ratnici 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 Kod Ane 17.50 Euro 2012. 18.00 Bandini, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski pr. 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije 22.00 Vijesti 22.20 Bandini, serija 23.20 Euro 2012. 23.25 Jessica, 2. dio, film 01.00 Sport centar 01.05 No}ni pr.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.05 10.10 11.05 12.00 12.10 12.12 12.19 12.35 13.25 15.00 15.09 15.15 16.03 16.48 17.00 17.25 17.55

TV PROGRAM
07.00 I tako to..., serija 07.25 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 07.50 Beba Felix, crtana serija 08.15 TV izlog 08.30 Kad li{}e pada, serija (r) 09.25 TV izlog 09.40 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 10.40 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 11.40 IN magazin (r) 12.30 Larin izbor, serija (r) 14.30 Walker, teksa{ki rend`er, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 4 21.50 Ve~ernje vijesti 22.10 Provjereno, informativni magazin 23.10 Superman 2, igrani film 01.25 Magazin MMA Lige 01.55 Na drugoj strani svijeta, igrani film 04.05 Magazin MMA Lige 04.50 Ezo TV, tarot show 05.50 Dnevnik Nove TV (r)

63
SE RI JA

HRT1

18.30 19.12 19.30 19.59 20.10 20.35 21.00 22.40

23.45 23.50 00.05 00.30 02.00 02.45 04.30 05.00 05.25

Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Divlji plamen 2, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Mjesto pod suncem ostati ili oti}i 5, dok. serija Prirodni svijet 4, dok. serija (r) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Mo} sudbine, serija Morski ljudi, film Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ponos Ratkajevih, serija 43%33” Gorski lije~nik 2, serija TV kalendar (r) Vijesti u pet Hrvatska u`ivo Jugoslavija - dr`ava za jedno stolje}e: Po~etak kraja, dok. serija Dr. Oz, talk show 20pet, kviz Dnevnik Sport Kratki susreti Mo} boja, dok. serija Southern Belles, ameri~ki film Otvoreno Dnevnik 3 Sport Vrijeme sutra Vijesti za strane turiste Vijesti iz kulture Seks i grad, serija ^etiri godi{nja doba, serija (r) Zlo~ina~ke nakane 5, serija (r) Euro 2012., snimka ~etvrtfinala (r) Ubi me dosada 1, serija (r) Traumatologija (r) Divlji plamen 2, serija

06.40 Mo} sudbine, serija 07.25 Teletubbies, animirana serija 07.50 Mala TV (r) 08.20 Fantasti~ni prijatelji 2, serija za djecu 08.45 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (r) 09.10 Patak Frka, crtana serija 09.30 Pipi Duga ^arapa, crtana serija 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Idemo na sjever (r) 14.20 Jugoslavija - dr`ava za jedno stolje}e: Sumnje u opstojnost (r) 14.50 Ljubav u zale|u, serija 15.35 Edgemont 1, serija za mlade 16.00 Ubi me dosada 1, serija 16.30 Traumatologija 16.55 Morava - Rijeka bez granica, dok. film

HRT2

NOVA

Bitange i princeze 1

23.35

08.00 U potrazi za ru`i~astom bojom, II dio 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Ropstvo - zlo 21. Stolje}a 09.30 moj `ivot, dok. program 10.00 Druga strana Srbije, dok. program 10.30 Reporter - Haiti nakon zemljotresa, I dio 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Druga strana Srbije 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Lavlji ples, II dio, dok. program 16.00 Vijesti, program 17.00 Activate, dok. program 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 Naslije|e 11. Septembra Medijski rat, dok. program 19.30 Pravo na `ivot Poro|ajne muke: Ma|arska, dok. program 20.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, dok. program 00.00 AJE Vijesti

AL-JAZEERA B.

10.00 Vijesti 10.05 Sasvim prirodno, reporta`a (r) 10.35 Moja llijepa Srbija, reporta`a 11.05 Vijesti 11.10 Slagalica, kviz (r) 11.30 Centar svijeta: Antalija, 3 (r) 12.00 Dnevnik 12.25 Vrijemetanje na putevima 12.30 [kolski program (r) 12.55 Trezor: Hor ‘Kolbri”, 1992. 13.50 Mikser 2012, emisija iz kulture 14.15 Trend setter, (r) 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Ko{arka{i, serija 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin, info 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Ko{arka{i, serija 20.45 7 RTS dana 21.00 Obraz uz obraz (r) 23.55 Dnevnik 00.10 @ivot i standardi, dok. program 00.35 Od srca srcu, muzi~ka program (r) 01.30 Beokult, emisija iz kulture 02.00 Slagalica, kviz (r) 03.00 Vijesti 03.03 Oko magazin, info (r)

RTS

10.00 Dnevnik 10.15 Muzika 10.30 Nau~no obrazovni program 11.00 Vijesti 11.05 Ko{arka: Crna Gora poljska, snimak 12.35 Nau~no obrazovni program 13.05 Stil 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarna emisija 14.35 Muzika 15.10 Lajmet 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 1 15.50 Muzika 16.00 Riznica prirode 16.30 Obrazovna emisija 17.00 Univerzum 18.00 Vijesti 18.05 Crna Gora, u`ivo 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Muzika 21.00 Dokumentarna emisija 21.40 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Dokumentarna emisija 23.00 Sat TV 23.30 Obrazovna emisija

RTCG

Villa Maria
13.10 FTV

Max i Luka poku{avaju Tomi i Ivanu prodati hotel Bristol. Dunja i Ana smi{ljaju kako bi pomirile Doru i Luku. Marina ne mo`e shvatiti za{to Dora sumnji~i Helenu. Dora dobije poziv od Ane da se hitno trebaju na}i u gradu. Luka isto tako dobije hitan poziv od Dunje.

Turkan

SE

RI

20.05 TV1/MRE@A

JA

43. G|a Lejla je dobila pismo od rodbine iz Engleske. Saznaje da se zdravstveno stanje njenog oca pogor{alo te se sprema na put u Englesku. Situacija u bolnici sa oboljelim do lepre je sve te`a. Turkan zbog toga zapostavlja svoju porodicu {to Orhana ~ini bijesnim te odlazi od ku}e.

17.55 Top Gear 10, dok. serija (r) 18.45 Novi klinci s Beverly Hillsa 1, serija 19.30 Teletubbies, animirana serija 20.00 Euro 2012., emisija 20.35 Euro 2012., prijenos ~etvrtfinala 22.35 Euro 2012., emisija 23.35 Bitange i princeze 1, serija 00.10 Zlo~ina~ke nakane 5, serija 00.55 Kalifornikacija 2, serija (r) 01.25 Retrovizor: Dobra `ena 1, serija 02.10 Zakon i red: Odjel za `rtve 11, serija 02.55 No}ni glazbeni program

08.30 Fudbal: UEFA Euro 2012 Holandija Njema~ka 10.30 Fudbal: Uefa Euro 2012 - ^e{ka Republika - Poljska 12.30 Vesti: Euro 2012 Flash 12.40 Tenis: WTA Turnir Istborn

EUROSPORT

05.30 Tenis: WTA Turnir Istborn 07.00 Vijesti 07.30 London 08.00 Fudbal: UEFA Euro 2012 - [vedska Francuska 10.00 Tenis: WTA Turnir Istborn 11.15 Fudbal 11.45 Motosportovi 12.30 Fudbal: UEFA Euro 2012 - ^e{ka Republika - Poljska

EUROSPORT 2

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Strastveni ribolovci 09.05 Razotkrivanje mitova 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Dajnamo, ~udesni ma|ioni~ar 21.00 Potraga za Bigfutom 21.55 Stiven Fraj, 100 ku}nih aparata, 2 epizode 23.45 ^ovek sa natprirodnim mo}ima

N. GEOGRAPHIC

10.45 Sekunde do katastrofe: Cunami 11.40 Razbijanje Zemljine kore 12.35 Istra`ivanje avio nesre}a: Smrtonosne oluje 13.30 [apta~ psima 14.25 Bomba{ki napad na Bali 15.20 Zakopane biblijske tajne - 2. dio 16.15 Megastrukture: Super Ski Lift 17.10 Ameri~ka trava: Lijek iz stjenovitih planina 18.05 Najstro`i ameri~ki zatvori 19.00 [apta~ psima: Badi gricko, [tenad rotvajlera 19.55 Potapanje razara~a 21.00 Ameri~ka trava: 4/20 ili ni{ta 21.55 Najstro`i ameri~ki zatvori 22.50 ]orkirani u inostranstvu: Uhap{ena i trudna

ATP turnir Istborn
16.00 Tenis: ATP Turnir Istborn 20.00 Fudbal 20.30 Tenis: ATP Turnir Istborn 21.00 Borila~ki sport: Borila~ki Klub 23.00 Fudbal: UEFA Euro 2012 Danska Njema~ka 01.00 FIA tourin car

WTA turnir Istborn

16.00

16.30

14.30 Fudbal: Uefa Euro 2012 - Portugal Holandija 16.30 Tenis: WTA Turnir Istborn 19.30 Vijesti 20.00 Svi sportovi 20.15 Obaranje ruke 20.45 Stoni Fudbal: Poljska 21.15 Stoni Fudbal: Poljska 21.45 Stoni Fudbal: Poljska 22.15 Tenis: WTA Turnir Istborn

06.15 Premier League: A Whole New Game 07.00 Pregled argentinske lige 09.30 Vijesti 09.45 NBA Kosarkologija 11.00 ATP Hertogenbosch ~etvrtfinale, direktno 12.30 WTA Hertogenbosch ~etvrtfinale, direktno 14.30 ATP Hertogenbosch ~etvrtfinale, direktno 16.30 WTA Hertogenbosch ~etvrtfinale, direktno 18.15 Vijesti 18.30 Fudbal mondijal magazin 19.00 Inside Grand Prix 19.30 Atletix 20.00 Boxing - Road To Dreams 20.30 Premier League Magazin 21.00 TWS 22.00 NBA Action 22.30 ATP i WTA Hertogenbosch, ~etvrtfinale 00.15 Vijesti 00.30 NBA Finale Game 02.30 Boxing - Road To Dreams 03.00 NBA Finale Game 5, direktno

SPORT KLUB

09.00 Ko{arka Endesa: Real Madrid Barcelona 11.00 Odbojka Grand Prix: Brazil - Sad 13.00 Fudbal Kvalifikacije Conmebol: Urugvaj - Peru 15.00 Copa Libertodores: Corinthians Santos

ARENASPORT 1

Endesa liga

19.00

17.00 Olympic Series: Episode 26 18.00 Fudbal Mls: Montreal - Chivas 20.00 Ko{arka Gr~ka: Olympiacos Panathinaikos 22.00 Box: Kotv Classics 00.00 Poker Wpt Series 8 02.15 Copa Libertodores: Universidad De Chile-Boca Juniors prenos

12.00 Hokej NHL: Los Angeles - New Jersey Final G3 14.00 Motosport Mundial: Magazin 14.30 Olympic Series: Episode 25 15.00 Olympic Series: Episode 26 15.30 Racing Trough Time 16 Ep. 16.30 Rukomet EHF Liga [ampiona: Byasen - Budu}nost 18.00 Ko{arka Gr~ka Liga: Finale G4 Olympiacos Panathinaikos 20.00 Odbojka Grand Prix: Kina - Poljska 22.00 Ufc: Edgar - Maynard 00.00 Hokej NHL: Los Angeles - New Jersey Final G2 02.00 Ko{arka Endesa Liga: Highlights 02.30 Olympic Series: Episode 23 03.00 Olympic Series: Episode 24

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

09.00 Pri~a o struji 10.00 Pol Pot - putovanje na Polja smrti 11.00 Gospodari rata 12.00 Farma iz edvardijanskog doba 13.00 D`ez baronesa 14.30 U krupnom kadru 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Pri~a o struji 17.00 Tragovima Tintina 18.00 Farma iz edvardijanskog doba 19.00 Ratnici 20.00 Tajni rat 21.00 Premijera: Razbija~i {ifara 22.00 Djeca Staljingrada 22.30 Prohorovka: Kro}enje tigra 23.00 Tragovima Tintina 00.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 01.00 Giganti gotike - pogled u nebo 02.00 Pontije Pilat: ^ovjek koji je ubio Hrista 03.00 Mihail Rudi - portret pijaniste

ANIMAL PLANET

11.50 Rezervat divljih `ivotinja, Afrika, 2 epizode 12.45 Veterinar sa pla`e Bondaj 13.10 Spa{avanje divljih `ivotinja 13.40 Planeta mutanata 14.30 @ivotinjsko carstvo 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 16.25 Sve o psima 17.20 Takmi~enje za najru`nijeg psa na svetu 18.15 Spa{avanje divljih `ivotinja 18.40 Veterinar sa pla`e Bondaj 19.10 Bjekstvo u raj za {impanze 19.35 Plen grabljivaca 20.05 Planeta mutanata 21.00 Borba za kitove 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Posljednja nada 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

07.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 08.20 Ne{ Brid`is, serija 09.20 Ubistva u Midsomeru, serija 11.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.20 Urgentni centar, serija 13.20 Dijagnoza ubistvo, serija 14.20 Monk, serija 15.20 Voker, teksa{ki rend`er, serija 16.20 Ubistva u Midsomeru, serija 18.20 Dijagnoza ubistvo, serija 19.20 Monk, serija 20.20 Vidovnjak, serija 21.20 Oteta: begunac ljubavi 23.20 Megapiton protiv Gatoroida 01.20 Vidovnjak, serija 02.20 Ne{ Brid`is, serija 03.20 McLeudove k}eri, serija 04.15 Doma}ice iz Njujorka, serija

TV1000

06.00 Mod skvod, igrani film 08.00 Hotel Oaza, igrani film 10.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 12.00 Preko palube, igrani film 14.00 Menhetn, igrani film 16.00 O~ajni~ki tra`e}i Suzan, igrani film 18.00 Bul Duram, igrani film 20.00 Soko i Snje{ko Bijeli}, igrani film 22.10 Misterija Invud parka, igrani film 00.00 Tajne zanata, igrani film 02.00 Striptiz zavodnice, igrani film

FOX LIFE

10.40 Razvedeni Gari, serija 11.00 Sre~ni zavr{eci, serija 11.20 Kako sam upoznao va{u majku, serija 12.20 Ru`na Beti, serija 13.10, serija 14.10, serija 15.05 Ali Mekbil, serija 16.00 Kako sam upoznao va{u majku, serija 16.32 Kako sam upoznao va{u majku, serija 16.45 Svi vole Rejmonda, serija 17.15 Svi vole Rejmonda, serija 17.40 Kugar Taun, serija 18.05 Ket i Kim, serija 18.30 Sre~ni zavr{eci, serija 18.55 Ali Mekbil, serija 20.00 Privatna praksa, serija 20.55 Uvod u anatomiju, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 23.00 Terra Nova, serija

FOX CRIME

06.15 [ah-Mat, serija 07.00 Pisac i detektiv, serija 07.50 Pisac i detektiv, serija 08.35 Kasl, serija 09.20 Put osvete, serija 10.10 Brojevi, serija 10.55 Red i zakon, serija 11.40 Milosrdna Grejs, serija 12.30 Pisac i detektiv, serija 13.20 Pisac i detektiv, serija 14.10 Kasl, serija 15.00 Tijelo je dokaz, serija 15.50 [ah-Mat, serija 16.40 Brojevi, serija 17.30 Milosrdna Grejs, serija 18.20 Kasl, serija 19.10 Put osvete, serija 20.00 Red i zakon, serija 20.55 [erlok, serija 22.35 Brojevi, serija 23.25 Ar~er 23.50 Ar~er 00.15 [ah-Mat, serija 01.05 Put osvete, serija

HBO

06.00 Secretariat, film 08.05 Nitkov, film 09.30 Glavna ulica, film 11.00 Rio, film 12.35 Drvo `ivota, film 14.50 K}i ~uvara uspomena, film 16.20 Wall Street: Novac nikad ne spava, film 18.30 Luzeri, film 20.05 Phillip Morris, volim te, film 21.45 Tajno podrijetlo: Pri~a o DC Comicsu, film 23.20 Lov na vje{tice, film 00.55 Carstvo poroka II, ep. 8, serija 01.55 Nikad me ne ostavljaj, film 03.40 Dvostruka osveta, film 05.25 Filmovi i zvijezde IV, ep. 24, serija

CINESTAR

09.00 Komodo vs cobra, igrani film 11.00 Revolucija, igrani film 13.15 Kobna {esta igra, igrani film 15.00 Luther, igrani film 17.15 Nova Francuska, igrani film 20.00 Bo`ji sin, igrani film 21.45 Drugi `ivot, igrani film 23.30 Nelly, igrani film 01.30 Je li jasno, igrani film

@eljo otputovao u Me|ugorje

PRVA PROVJERA

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 21. juni/lipanj 2012.

protiv Zrinjskog
47. strana

IZBOR MISS BiH ZA IZBOR MISS SVIJETA 2012. U MONGOLIJI

Fikreta Husi} ponijela TITULU NAJLJEP[E

Konjanici iz Sarajeva krenuli na Ajvatovicu
Konjanike iz parka Atmejdan u Sarajevu, koji su krenuli ka Pruscu na obilje`avanje 502. Ajvatovice, ju~er je ispratio Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik Op}ine Stari Grad. Barjak na kojem }e se vihoriti zastava Op}ine Stari Grad na~elnik Had`ibajri} predao je Rijadu Konjhod`i}u, barjaktaru. Na ovogodi{nji pohod na Ajvatovicu iz Sarajeva je krenulo 20 konjanika. Kod Zemaljskog muzeja konji su utovareni u odgovaraju}a vozila, odakle }e biti transportovani do Fojnice. Od Fojnice, preko Vranice, Gornjeg Vakufa, Bugojna i sve do Donjeg Vakufa, odnosno Prusca, konjanici }e dojahati do odredi{ta. Ovogodi{nji pohod na Ajvatovicu organizovali su op}ine Stari Grad i Centar i Konji~ki klub Hidalgo.

Potvr|ena optu`nica protiv D`eke
Br~anka Fikreta Husi} takmi~it }e se 18. avgusta ove godine u mongolskom gradu Ordos na izboru za Miss svijeta
U Me|unarodnom centru za omladinu Novo Sarajevo sino} je odr`an 17. izbor Miss BiH. Za najljep{u Bosanku i Hercegovku ove godine progla{ena je Fikreta Husi} iz Br~kog. Dvadeset i ~etiri prelijepe djevojke iz svih krajeva na{e zemlje sino} su se takmi~ile za predstavnicu na{e zemlje za izbor Miss svijeta 2012. koji }e se odr`ati u gradu Ordosu u Mongoliji 18. avgusta ove godine. Krunu novoj Miss BiH Fikreti Husi} predala je pro{logodi{nja pobjednica Sne`a- Krunu novoj Miss BiH predala je pro{logodi{nja na Kuzmanovi}. Prva prati- pobjednica Sne`ana Kuzmanovi} lja Miss BiH je Anja \udurovi} dok je druga pratilja Jelena Luki}, prenosi Klix.ba. Za Miss fotogeni~nosti BiH izabrana je Jelena Jovi} iz Modri~e, Miss {arma je Jelena Grahovac iz Mrkonji}-Grada, Miss BTV Fashion je Paljanka Aleksandra Kla~ar, a Miss televotinga je Banjalu~anka Loreana Lola Sladojevi}. U revijalnom dijelu programa nastupili su Nina Badri}, Hanka Paldum i Fuad Backovi} Deen, a sino}nji voditeljski par Sla|ana Peji} i Almir ^ehaji} Batko odli~no su odradili svoj dio posla.
Sud BiH potvrdio je optu`nicu protiv Edina D`eke (1972), koji se tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika, javlja Fena. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da je optu`eni D`eko za vrijeme rata u BiH, odnosno oru`anog sukoba izme|u Armije BiH i HVOa, u svojstvu pripadnika Specijalnog odreda za posebne namjene [taba Vrhovne komande ARBiH “Zulfikar”, kr{io pravila me|unarodnog prava, te u~estvovao u ubistvu, mu~enju, ne~ovje~nom postupanju, protivzakonitom zatvaranju i plja~kanju imovine civila i ratnih zarobljenika u selu Trusina (op}ina Konjic) i na lokalitetima Rogi}a ku}e - Donja Jablanica i restorana “Prenj” (op}ina Jablanica). D`eko je uhap{en u SAD-u 14. aprila pro{le godine, a izru~en pravosudnim organima BiH 20. decembra 2011.

POSLJEDNJE VIJESTI
PRISILNO ODVEO MALOLJETNICU - Sr|an L. (1973) iz Lon~ara kod Donjeg @abara uhap{en je zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo oduzimanje maloljetnice, koju je od 13. marta do 16. juna dr`ao zbog niskih pobuda, te tako ugrozio njeno vaspitanje i {kolovanje. Maloljetnica se sada nalazi kod roditelja, prenijela je Fena, dok je iz dobojske policije saop}eno da je osumnji~eni uhap{en u sklopu akcije Senjak, a pretreseni su njegova ku}a i autootpad, te poslovni prostor i na|eni odre|eni dokazi. UHAP[EN ZBOG RATNOG ZLO^INA - Policijski slu`benici SIPA su ju~er na podru~ju Vi{egrada li{ili slobode P. M. zbog postojanja osnova sumnje da je polovinom juna 1992. na podru~ju op}ina Vi{egrad i Sokolac po~inio zlo~in protiv ~ovje~nosti. Pedesetpetogodi{nji P. M. }e nakon kriminalisti~ke obrade u prostorijama SIPA biti predat na dalje postupanje Tu`iteljstvu BiH, po ~ijoj naredbi je i li{en slobode. IDENTIFICIRANI - U Centru za obdukciju i identifikaciju [ejkova~a u Sanskom Mostu identificirano je 12 `rtava stradalih na podru~ju Prijedora 1992. i u logoru Keraterm. Identificirani su Mustafa Softi}, Esad [trkonji}, Eniz Ali{kovi}, Emin Duratovi}, Muhamed Kadi}, Asim @eri}, Samir Karagi}, Mirsad Crnki}, Kemal Kahteran, Rasim Su{i}, Husein Zahirovi} i Mehmed Hopovac.

Memorijalni turnir “Josip Katalinski [kija”

Hrvatska pobjednik
Kadetska fudbalska reprezentacija Hrvatske pobjednik je Prvog me|unarodnog Memorijalnog turnira “Josip Katalinski [kija” koji se igrao protekla , dva dana u Sarajevu. U finalu Hrvatska je savladala BiH rezultatom 2:0. Strijelci su bili Josip Ba{i} u devetoj minuti i Domagoj Vlak u 73. Izabranici selektora ekipe na{eg zapadnog susjeda Ivana Gudelja bili su bolji od pulena selektora U17 BiH Sakiba Malko~evi}a. Ovim turnirom obilje`ena je godi{njica smrti legendarnog fudbalera @eljezni~ara i reprezentacije biv{e Jugoslavije, te koordinatora N/FSBiH. Tre}e mjesto zauzela je Crna Gora, koja je savladala Srbiju sa 2:1. Golove za pobjedni~ku selekciju postigli su Jovan Vujovi} u 48. i Boris Cmiljani} u

Prijem za u~enike generacije osnovnih {kola u ZDK-u
Premijer Zeni~ko-dobojskog kantona Fikret Plevljak organizovao je prijem za u~enike generacije svih osnovnih {kola na podru~ju ZDK-a. Najboljim u~enicima su se obratili premijer Plevljak i ministar obrazovanja, nauke, kulture i spor ta Mirko Trifunovi}, koji su im u svoje i ime ostalih ~lanova Vlade ~estitali na ostvarenom uspjehu i za`eljeli uspje{an nastavak {kolovanja. Tako su 64 u~enika generacije, uz lijepe rije~i, ju~er u sjedi{tu Kantona po~astili i po jednim sendvi~em, kola~em i sokom, dok }e po obe}anih 100 KM dobiti naknadno, “jer }e im uskoro biti upla}ene na `iro-ra~une”. Pro{le sedmice organiziran je prijem za u~enike generacije 34 srednje {kole s podru~ja Kantona. Mi. D.

Foto: D`. KRIJE[TORAC

60, a za pora`ene Nemanja Mihajlovi} u 62. Za najboljeg igra~a turnira koji igrom najvi{e podsje}a na Katalinskog, po mi{ljenju stru~nog `irija u sastavu Mi{o Smajlovi}, Ibro Biogradli}, Ivica Osim, Denijal Piri} i Vlado Jagodi}, progla{en je stoper Hrvatske Anton Kre{i}. Predsjednik Ko-

miteta za normalizaciju N/FSBiH Ivica Osim uru~io je pobjedni~ki pehar selekciji Hrvatske, dok su generalni sekretar Saveza Jasmin Bakovi} i tehni~ki direktor Denijal Piri} predali pehare za drugo, tre}e i ~etvrto mjesto. Piri} je uru~io i pehar najboljem igra~u turnira Kre{i}u. S. SPAHI]

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->