P. 1
Oslobođenje [broj 23542, 30.6.2012]

Oslobođenje [broj 23542, 30.6.2012]

|Views: 158|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/26/2014

pdf

text

original

Bogdan Tanjevi}, legenda

MIRZA DELIBA[I] JE BIO DUKAT
Moj problem nisu ni karcinom ni hemoterapija; sa tim bih lako. Razbolio sam se od onoga od ~ega su umrli mnogi moji prijatelji, ka`e Tanjevi}

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 30. 6. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.542

U Parlamentu BiH zatra`ena rasprava o stanju u vanjskoj politici

SOKOLOVI]: MVP U FUNKCIJI LAGUMD@IJINIH @ELJA
Iz Libije sti`u brojne pritu`be gra|ana BiH koji ne mogu da ostvare potrebu dobivanja konzularnih usluga
[ta zna~i odluka Sudskog vije}a u slu~aju Karad`i}?
3. strana

REKONSTRUKCIJA VLASTI U FEDERACIJI BiH

Zahtjevi Ustavnom sudu od ponedjeljka?
2. strana

SVE, SAMO NE GENOCID

7. strana

MA\ARSKA: Presuda prvom potpredsjedniku hrvatske Vlade

RADIMIR ^A^I] ZA SMRT DVOJE LJUDI KA@NJEN UVJETNO
11. strana

KAKO SANIRATI 120 MILIJARDI EURA DUG OD ZA PODSTICAJ RASTA 31 MILION KM?
13. strana

Samit Evropske unije u Bruxellesu

Skup{tina dioni~ara Energopetrola

15. strana

U @I@I
Peter Sorensen poru~io
Sastanak u Bruxellesu je bio veoma uspje{an
Foto: A. KAJMOVI]

2 Rekonstrukcija vlasti u FBiH

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zahtjevi Ustavnom sudu od ponedjeljka?
Tre}ina poslanika pokrenu}e proceduru ocjene ustavnosti. U skladu sa Ustavom FBiH ovi poslanici }e imati meritornog i Ustavom utvr|enog predlaga~a, ka`e Ismet Osmanovi}
Na osnovu svih dosada{njih najava, mo`e se o~ekivati da }e zahtjevi za ocjene ustavnosti odre|enih aktivnosti i odluka iz prethodnog perioda vezanih za pravne nedoumice o zapo~etoj rekonstrukciji vlasti u Federaciji BiH biti predati Ustavnom sudu FBiH po~etkom naredne sedmice.

Mapa puta je potpuno jasna
Bosni i Hercegovini je jasno poru~eno da ukoliko se provede {to je napisano, mo`e podnijeti aplikaciju do kraja godine, naglasio je specijalni predstavnik EU
Specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Peter Sorensen komentarisao je ju~er sastanak politi~kih lidera i zvani~nika BiH sa komesarom za pro{irenje [tefanom Füleom na kojem je usagla{ena Mapa puta za BiH. - U ovoj zemlji je dokazano da se sve mo`e uraditi ukoliko postoji politi~ka volja i sada je potrebno pokazati. Sastanak u Bruxellesu bio je veoma uspje{an i sada je na redu implementacija dogovorenog. Usagla{ena je Mapa puta u kojoj je BiH jasno poru~eno da ukoliko se provede {to je napisano, mo`e se podnijeti aplikacija do kraja godine, naglasio je Sorensen. znanja i institucija koje ih obezbje|uju me|u aplikantima. Sorensen je istaknuo zna~aj koji mladi i obrazovani kadrovi imaju za evropski put zemalja, potencijalnih ~lanica EU, jer tome nedvojbeno svjedo~e iskustva zemalja na regionalnom nivou, kao i uop}e zemalja koje su uspje{no pro{le proces pristupanja. - Rezultati studije su veoma va`ni za budu}e odluke u procesu EU integracija i apliciranju za IPA fondove. Za zemlju koja `eli pristupiti EU najbolje je da okupi mlade eksperte koji }e, nakon boravka u EU, prenijeti sve potrebne informacije u vezi s integracijama. Tako|er, zna~ajno je da cijelo dru{tvo u~estvuje u debati o pristupu EU, odnosno evropskim integracijama. U ovom procesu, regionalna saradnja je veoma bitna i zbog toga je ova studija va`na, naglasio je Sorensen, te dodao da je nezaobilazan preduvjet kreiranje lokalnih obrazovnih programa u ~ijem su fokusu evropske integracije.

(NE)VALIDNE ODLUKE Da li se okupljanje poslanika SDP-a i njihovih partnera 26. juna mo`e tretirati kao sjednica Predstavni~kog doma, odnosno da li je takva sesija sazvana na osnovu va`e}ih poslovni~kih i zakonskih odredbi, te da li su odluke donesene na toj sesiji validne
ostavke, on je sam odlu~io da ostavka nije va`e}a te dozvolio Radivojevi}u da u~estvuje taj dan u radu Vlade FBiH i glasa o materijalima koji su bili pred njom. U ponedjeljak bi na protokol Ustavnog suda FBiH mogao biti dostavljen i zahtjev iza kojeg stoji 39 federalnih poslanika Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH koji ne ~ine novu parlamentarnu ve}inu, a ~iji zvani~ni podnosilac jo{ nije poznat. propisima, te da li su odluke donesene na toj sjednici va`e}e. - Iz klubova poslanika takav zahtjev jeste najavljen, ali su neki mediji pogre{no shvatili da }e klubovi poslanika podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, jer oni nisu ovla{teni predlaga~i. Tre}ina poslanika pokrenu}e proceduru ocjene ustavnosti. U skladu sa Ustavom FBiH ovi poslanici }e imati meritornog i Ustavom utvr|enog predlaga~a koji ima pravo pristupa Ustavnom sudu FBiH. Od Ustavnog suda }e se tra`iti da na osnovu kompletne dokumentacije, analize Ustava, zakona i Poslovnika o radu Predstavni~kog doma utvrdi da li se okupljanje poslanika SDP-a i njihovih partnera 26. juna mo`e tretirati kao sjednica Predstavni~kog doma, odnosno da li je takva sesija sazvana na osnovu va`e}ih poslovni~kih i zakonskih odredbi, te da li su odluke donesene na toj sesiji validne, kazao je Ismet Osmanovi}, predsjednik Kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH.
M. \UROVI] RUKAVINA

Spor predsjednik - premijer
Prema informacijama do kojih je do{lo Oslobo|enje, predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir je pripremio zahtjev Ustavnom sudu Federacije za rje{enje spora nastalog izme|u njega i federalnog premijera Nermina Nik{i}a, nakon {to je Budimir potpisao ostavku federalnog dopremijera i ministra prostornog ure|enja Desnice Radivojevi}a. Ostavku, za koju Radivojevi} ka`e da je nije on podnio, ali da jeste potpisao daju}i prije nekoliko godina na raspolaganje mandat svojoj partiji SDA, Budimir je prihvatio 22. juna. I pored toga {to je premijer Nik{i} bio obavije{ten o prihvatanju te

Ovla{teni predlaga~
Ovim zahtjevom }e se tra`iti utvr|ivanje da li je sjednica Predstavni~kog doma koju su odr`ali samo poslanici nove parlamentarne ve}ine 26. juna sazvana po va`e}im

Mladi eksperti
Na pitanje da li je optimista kada je rije~ o ispunjavanju rokova, Sorensen je kratko kazao da je to pitanje koje ne treba postavljati evropskim du`nosnicima ve} politi~kim liderima u BiH koji su za to odgovorni.

Kolegij Doma naroda
Kako Oslobo|enje saznaje, u ponedjeljak prijepodne odr`a}e se sjednica Kolegija Doma naroda Parlamenta FBiH na kojoj }e se razgovarati o zahtjevu za sazivanje vanredne sjednice ovog doma. Po~etkom pro{le sedmice, vi{e od dvije tre}ine delegata hrvatskog naroda zatra`ilo je, shodno Poslovniku o radu Doma, sazivanje vanredne sjednice zbog aktuelne politi~ke situacije u FBiH.

POGRE[NA ADRESA Na pitanje da li je Ja~a regionalna dimenzija optimista kada je rije~ On je pozdravio uvo|enje dodio ispunjavanju rokova, plomskog smjera na Ekonomskom Sorensen je kratko fakultetu pod nazivom Evropske inkazao da je to pitanje tegracije, ocijeniv{i da proces evropkoje ne treba skih integracija treba biti predmedru{tvene bate. postavljati evropskim tom naj{ireje~ima vodideljice proPrema ri te du`nosnicima ve} jekta izrade Studije i profesorice politi~kim liderima u na Ekonomskom fakultetu u SaBiH koji su za to rajevu Azre Had`iahmetovi}, EU tre odgovorni fondovi ju. baju ja~u regionalnu dimenzi
Prisustvuju}i predstavljanju studije o kori{tenju sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomo} (IPA) u regionu, Sorensen je kazao kako je jako va`no da cijelo dru{tvo kroz projekte, dijalog i razmjenu iskustava u~estvuje u procesu evropskih integracija. Prema rezultatima studije, BiH nedovoljno koristi mogu}nost EU fondova, a ozbiljnu barijeru za ve}e kori{tenje IPA fondova predstavlja neadekvatnost institucionalnih i tehni~kih kapaciteta BiH. Fondovi EU se nedovoljno koriste i u cijeloj regiji, gdje je od su{tinske va`nosti u~initi informacije o EU projektima, neophodnim procedurama i dokumentaciji vi{e dostupnim te vr{iti aktivnu promociju tih - Finansiranje kroz projekte IPA fondova treba biti temeljeno na regionalnom pristupu sa koherentnom dr`avnom politikom razvoja klju~nih sektora po zemljama te naglaskom na razvoj malih i srednjih preduze}a. EU fondovi nisu samo puka finansijska potpora i zbog toga je potrebno postaviti novi cilj u pretpristupnom razdoblju koje se odnosi na promociju odr`ivog privrednog rasta za zemlje kandidatkinje kako ne bi postale ovisne o EU pomo}i, odnosno kako bi EU fondovi bili sna`an generator endogenog rasta i razvoja, rekla je Had`iahmetovi}, dodav{i da iz tog razloga IPA fondovi trebaju vi{e biti usmjereni ka privaL. RIZVANOVI] tnom sektoru.

V I J E S T I

REVIZIJA DR@AVNIH INSTITUCIJA

Negativne ocjene revizora za tri dr`avna ministarstva
Ured za reviziju in stitu cija BiH dao je nega ti vne ocje ne izvje {ta jima o poslova nju Mi nistarstva od brane, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine za 2011. godinu, sa znaje Oslobo|enje, a o ~emu }e detaljnije javnost biti informirana nakon {to izvje{taji 71 dr`avne institucije budu objavljeni na web stranici Ure da dr`avnih revizora. Finan sij sko po slova nje ova tri ministarstva utoliko je bitnije, {to su korisnici oko 55 pos to sred stava iz dr`avnog bud`eta. Sva tri ministarstva su za prethodnu, 2010. godinu dobila mi{ljen je s re zer vom, {to zna ~i da su revizori uo~ili odre|ene nepravilnosti u tro{enju bud`etskih sredstava. Kako nezvani~no sa znajemo, nega tivne ocje ne revizora re zultat su stro `i jih kri terija, koje su primijenili tokom najnovije kontrole finan sijskih izvje {ta ja. Izvje{taje s rezer vom za 2011. dobili su Predsjedni {tvo BiH, Par la men tar na skup {ti na BiH, Mi nis tar stvo vanj ske trgovi ne i eko nom skih odno sa

BiH, Generalni sekretarijat Vije}a ministara, Uprava za indirek tno oporezivanje BiH, te Ured za veteri narstvo BiH. Revi zo ri, ko ji su u ve}i ni ovih in sti tuci ja pretho dnih godina bilje`ili pozitivne pomake, pa su za 2010. za njih pet da li po zi ti vna mi {ljen ja, pro {lu go di nu sma tra ju peri odom po gor{a nja sta nja kad je ri je~ o tro {enju sred stava iz bud`eta. Uo~eni su nedosta ci i nepravil nosti, zbog ko jih je ovih {est in sti tuci ja do bi lo revi zorsko mi {ljen je s rezer vom. Upra va za in di rek tno opo rezi va nje je i za 2010. do bi la mi{ljenje s rezer vom, me|utim, u godini poslije uo~ene su iste i neke nove nepravilnosti u finansijskom po slova nju. D. J.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

U @I@I

3

U Parlamentu BiH zatra`ena rasprava o stanju u vanjskoj politici

Sokolovi}: MVP u funkciji Lagumd`ijinih `elja
Otkako je do{ao na poziciju, Zlatko Lagumd`ija nije uradio ni{ta konkretno: o~ekivalo se da u proceduru uputi prijedlog zakona o vanjskim poslovima, {to nikada nije uradio, navodi Sokolovi} Treba izvr{iti reorganizaciju MIP-a i ispitati svrhu opravdanosti postojanja i potrebe svakog DKP-a BiH u inostranstvu, smatra Bosi}
Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH na sjednici u ~etvrtak, 5. jula, o~itovat }e se o inicijativi zastupnice Du{anke Majki} (SNSD) da se na dnevnom redu kao ta~ka na|e analiza stanja u Ministarstvu inostranih poslova i diplomatsko-konzularnoj mre`i BiH. I Komisija za vanjske poslove Predstavni~kog doma PSBiH, dan ranije, u srijedu, 4. jula, razmatrat }e podnesenu inicijativu i o njoj zauzeti stav. - Za pripremu ta~ke dnevnog reda neophodno je obezbijediti materijale koji se odnose na analizu stanja i prijedlog mjera koje treba provesti u MIP-u i diplomatsko-konzularnoj mre`i BiH. Istovremeno, na sjednicu Predstavni~kog doma PSBiH treba pozvati ~lanove Predsjedni{tva BiH i ministra inostranih poslova BiH, naglasila je Majki}. - Treba izvr{iti reorganizaciju MIP-a i ispitati svrhu opravdanosti postojanja i potrebe svakog diplomatsko-konzularnog predstavni{tva BiH u inostranstvu. To se, naravno, treba u~initi na bazi ostvarenih rezultata u dosada{njem radu. Na osnovu te analize pokazat }e se gdje treba redukovati osoblje ili potpuno zatvoriti diplomatsko-konzularni objekat, a gdje je nu`no poja~ati misije i predstavni{tva. Bilo je krajnje vrijeme da se otvori ta pri~a i da se ispita opravdanost postojanja trenutne mre`e DKP BiH u inostranstvu. O~ekivalo se da }e takvo {to uraditi novi ministar inostranih poslova BiH i ostaje da se vidi, kada rasprava po~ne, da li je i {ta radio po tom pitanju, naveo je Bosi}. Posebna pa`nja, smatra Bosi}, treba se posvetiti pitanju koje se odnosi na stanje ekonomske diplomatije, od koje se do sada puno o~ekivalo. Za njega “nisu problemati~na izdvajanja za djelovanje mre`e DKP u bud`etu institucija BiH od vi{e desetina miliona KM, niti smatra da su ona prevelika koliko pitanje - da li je ona kvalitetna?” - Treba se ispitati kakvim kadro-

Du{anka Majki}: Podnijela inicijativu

Mladen Bosi}: Nu`na reorganizacija mre`e DKP

Salko Sokolovi}: Sve pod upravom Lagumd`ije

Problem: kadrovi
Prvi zamjenik predsjedavaju}eg Komisije za vanjske poslove Mladen Bosi} (SDS) istakao je za Oslobo|enje kako podnesena inicijativa zastupnice Majki} nije u dogovoru sa onim {to je ranije raspravljano na sjednici tog radnog tijela. Naime, on je podsjetio da je Ko mi si ja za vanj ske po slo ve Predstavni~kog doma PSBiH jo{ ranije zauzela stav da se na njenoj tematskoj sjednici raspravlja o djelovanju MIP-a i diplomatsko-konzularne mre`e BiH.

vima raspola`e mre`a DKP i koliko doista imamo stru~njaka na najodgovornijim mjestima u njoj. Mislim da treba napraviti rezove i oni trebaju biti duboki kada je u pitanju mre`a DKP, a posebno kada se radi o kadrovskim rje{enjima, cijeni Bosi}.

Protesti bh. gra|ana iz Libije
^lan Komisije za vanjske poslove Predstavni~kog doma PSBiH Salko Sokolovi} (SDA) namjerava podr`ati na sjednici tog radnog tijela inicijativu zastupnice Majki}.

PRITU@BE Iz Libije sti`u brojne pritu`be gra|ana BiH koji ne mogu da ostvare potrebu dobivanja konzularnih usluga, zbog ~ega spremaju i zvani~ne reakcije prema Sarajevu

- Sve informacije kojim raspola `e mo uka zu ju na to da MVPBiH funkcionira u potpunosti i isklju~ivo po `eljama ministra Zlatka Lagumd`ije. Otkako je do{ao na tu poziciju, nije uradio ni{ta konkretno kako bi se stanje u Ministarstvu, ali i mre`i DKP popravilo. Od njega se o~ekivalo da u skladu sa stavovima Komisije sa ranijih sjednica u proceduru uputi prijedlog zakona o vanjskim poslovima, {to on nikada nije uradio. To je veoma va`an akt, ~ijim bi se dono{enjem u parlamentarnoj proceduri rije{ila brojna otvorena pitanja koja sada imamo u funkcionisanju mre`e DKP. Ali, ne vidi se da se u okviru MVP-a BiH i{ta promijenilo nabolje od odlaska ranijeg ministra (Svena Alkalaja), naveo je Sokolovi}.

Nefunkcioniranje mre`e DKP Sokolovi} je potcrtao primjerom Libije iz koje sti`u brojne pritu`be gra|ana BiH koji ne mogu da ostvare potrebu dobivanja konzularnih usluga, zbog ~ega spremaju i zvani~ne reakcije prema Sarajevu. One se u pisanom obliku o~ekuju narednih dana, a Sokolovi} }e o njima upoznati i ostale ~lanove Komisije za vanjske poslove Predstavni~kog doma PSBiH na sjednici u srijedu. ^lanovi Komisije navode kako primjera nezadovoljstva radom mre`e DKP ima i u drugim slu~ajevima, ali kako }e kompletne podatke iznijeti na samoj sjednici. Na sjednici Komisije u srijedu bit }e rasprave i o pripremama za tematsku sjednicu o ulozi parlamentarne diplomatije u vanjskoj A. TERZI] politici BiH.

PRIMOPREDAJA KOMANDE

AHMETOVI] U ANKARI

MILORAD DODIK

Walter Lord na ~elu [taba NATO-a
Sve~ana ceremonija primopredaje komande nad [tabom NATO-a u Sarajevu uprili~ena je ju~er u Kampu Butmir, a dosada{nji komandant, ameri~ki brigadni general Gary E. Huf fman, predao je du`nost komandanta ameri~kom brigadnom generalu Walteru T. Lordu, koji na tu du`nost dolazi iz Kopnene vojske Sjedinjenih Dr`ava. Novi komandant [taba NATO-a obavljao je razne vojne du`nosti u okviru vojske SAD-a, kako u svojoj dr`avi tako i u inostranstvu, uklju~uju}i vrhovnu komandu Savezni~kih snaga u Evropi i komandi ameri~kih snaga za Evropu, a u BiH ve} je obavljao du`nost pomo}nika na~elnika [taba za civilno-vojnu saradnju u 28. pje{adijskoj diviziji u Tuzli 2002. godine. U obra}anju brojnim zvanicama, kazao je da o~ekuje da [tab NATO-a nastavi pru`ati pomo} bh. partnerima u postizanju ciljeva u okviru mandata [taba, dodaju}i da }e [tab NATO-a dobiti komandanta koji tra`i i slu{a savjete i koji sna`no vjeruje u izgradnju tima. “Moramo pomo}i BiH da se suo~i s izazovima koji su pred njom te da to uradi radi boljitka svojih

gra|ana. Stoga, uz pomo} [taba NATO-a i saradnika iz BiH, Napulja i me|unarodne zajednice, uradit }u sve {to mogu da bismo nastavili doprinositi izgradnji takve budu}nosti”, istakao je Lord, prenosi Fena. U izjavi za medije naglasio je da }e nastaviti putem kojim je krenuo general Huf fman, a radit }e na pomo}i Oru`anim snagama BiH, posebno na uknji`bi vojne imovine, uklanjanju i rje{avanju pitanja vi{ka municije i naoru`anja, zatim na pitanjima reforme odbrane te na pitanjima koja se ti~u puta ka NATO-u. Sve~ana primopredaja du`nosti na ~elu [taba NATO-a Sarajevo izvr{ena je u prisustvu brojnih pripadnika vojno-diplomatskog kora, bh. politi~kih zvani~nika i pripadnika me|unarodne zajednice u BiH.

Turska podr{ka BiH neupitna Izbor ~lana Predsjedni{tva Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} ju~er se BiH ostaje isti u Ankari sastao sa {efom diplomatije i ministrom unutra{njih poslova Turske Ahmetom Davutoluom i Idrisom Naimom [ahinom. Fokus razgovora bio je na aktuelnoj situaciji u BiH. Ahmetovi} i Davutolu razgovarali su i o napretku BiH ka NATO-u pri ~emu je ponovljena puna opredijeljenost Turske da podr`i BiH na putu ka euroatlantskim integracijama. Ministar sigurnosti BiH doma}ine je informirao o pripremama za predstoje}e lokalne izbore u Srebrenici kao i pripremama za obilje`avanje 17. godi{njice genocida po~injenog u ovom gradu.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovio je ju~er da u RS-u ne}e biti promjene dosada{njeg na~ina izbora ~lana Predsjedni{tva BiH, ali da taj entitet nema ni{ta protiv da se u Federaciji BiH izbor vr{i u Parlamentu. Dodik je u izjavi za novinare u Banjoj Luci kazao da je RS spreman da provede ono {to se tra`i u odluci Sejdi} - Finci, te da RS ne obavezuju dogovori stranaka u FBiH o pitanju budu}eg izbora dvojice ~lanova Predsjedni{tva BiH iz tog entiteta. - U RS-u }e se ~lan Predsjedni{tva i dalje birati neposredno na izborima, kazao je Dodik.

4

DOGA\AJI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Nikada niko ne}e mo}i da napi{e tekst himne BiH koji }e odgovarati svima a da istovremeno u njemu budu i Sejdi} i Finci

Muke Mirsada Kurtagi}a, dobitnika Zlatne policijske zna~ke

Penzioner na odre|eno
Ve} ~etiri godine ovaj heroj rata poku{ava od PIO/MIO dobiti kona~no rje{enje o pravu na starosnu penziju. Nije li vrijeme da se u pri~u uklju~i i federalno Ministarstvo za pitanje boraca?
Mirsad Kurtagi} je u starosnu penziju oti{ao u skladu sa odredbama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja. Ima, dakle, Kurtagi}, i ratno priznanje - Zlatnu policijsku zna~ku, navr{io je 55 godina i ima vi{e od 20 godina mirovinskog sta`a. No, umjesto trajnog, dobio je privremeno rje{enje o penzionisanju. Nisu se, pro~itat }emo to, stekli uvjeti da mu se izda kona~no rje{enje.

Od vrata do vrata
“Zahtjev za penzionisanje podnio sam januara 2009. i, moglo bi se re}i, od tada traje moja agonija. Aprila 2009. odbiju me. Vidio sam kako to pi{e na papiri}u koji je stajao u mom dosjeu u PIO/MIO. Nekoliko dana kasnije, odlazim da vidim {to su me odbili, tra`im razgovor sa {efom. Ka`u, dobit }u rje{enje o penzionisanju na ku}nu adresu. Stiglo je 20. aprila 2009, ali je bilo privremenog karaktera. U julu pi{em tada{njem direktoru PIO/MIO Ademu Bori}u tra`e}i kona~no rje{enje o penziji. Ni{ta. Pi{em novom direktoru, Uredu za internu reviziju. Uzalud” obja{njava , Kurtagi}, ratni vojni invalid 100 posto I grupe, koji prima zagarantovanu penziju. Potom je Kurtagi} 2010. razgovarao sa Zahidom Crnki}em, tada{njim federalnim ministrom za bora~ka pitanja, i pravnicom Ministarstva Enisom Teskered`i}. Crnki} mu je, pri~a on, rekao kako drugi borci po istom osnovu imaju mirovinu od 900 KM, da ne mo`e razumjeti o ~emu se radi. Pravnica mu je sugerisala na to da tu`i PIO/MIO, a Ministarstvo bi pomoglo da se presuda donese ~im prije. I u kabinetu Zukana Heleza, sada{njeg federalnog ministra za borce, tako|er su, juna pro{le godine obe}ali Kurtagi}u pomo}. I ministru Helezu je Kurtagi} pisao tra`e}i pomo}. Obratio se i Ibrahimu Tiraku, direktoru federalne Uprave za in-

Slavko Jovi~i} Slavuj,
poslanik u Parlamentu BiH

Mirsad Kurtagi}: Ranjavan nekoliko puta

Foto: D`. KRIJE[TORAC

DOBAR LO[
VIDOVDAN

ZAO

Prije dvanaest godina, na ovaj pravoslavni blagdan, u Haag je, da se nikad ne vrati, brzim (vanrednim) letom transportovan srbijanski vo`d Slobodan Milo{evi}, a, evo, u ~etvrtak njegov je biv{i glasnogovornik dobio mandat ~etni~kog vojvode Tomislava Nikoli}a da sastavi novu vladu Srbije. Proeuropsku, nadaju se u Bruxellesu. Mali je to korak za Srbiju, a veliki za Europu.

ODBIJENICA Prije ~etiri dana od PIO/MIO sam dobio rje{enje kojim se odbija moj zahtjev za izdavanje kona~nog rje{enja o pravu na starosnu penziju
spekcijske poslove. Ovaj je anga`ovao upravnu inspekciju. “Prije ~etiri dana od PIO/MIO sam dobio rje{enje kojim se odbija moj zahtjev za izdavanje kona~nog rje{enja o pravu na starosnu penziju. Njime se konstatuje po kojim sam sve zakonima ostvario pravo na starosnu penziju i obja{njava kako Zakonom o pravima dobitnika ratnih priznanja nisu propisani izvori, obim i na~in finansiranja obaveza koje bi nastale priznavanjem prava na starosnu penziju za dobitnike ratnih priznanja. Obja{njavaju i da Zakonom o PIO/MIO nije predvi|en osnov da pojedine kategorije mogu ostvariti prava pod povoljnim uslovima. Spominju i kako Zakon o pravima dobitnika ratnih priznanja ka`e da federalno Ministarstvo za bora~ka pitanja u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu treba donijeti bli`e propise i instrukcije za
Foto: Damir ]UMUROVI]

dono{enje ovog zakona. Jo{ su napisali, kad se steknu uslovi, PIO/MIO }e ponovo odlu~ivati o mom kona~nom rje{enju za penziju” ka`e Kurtagi}. ,

Rok
Sad, Zakon o pravima dobitnika ratnih priznanja donesen je 2006. i nije valjda da u federalnom Ministarstvu za bora~ka pitanja nisu u ovih {est godina, ako ne u roku od 60 dana, donijeli “bli`e propise i instrukcije za provo|enje zakona” Kurtagi} je . to pitao spomenuto ministarstvo i re kli su mu da “ako PIO/MIO ne{to nije jasno, da se obrate Ministarstvu!” Kako god, . Kurtagi} }e se `aliti na rje{enje koje je dobio od PIO/MIO. Uzgred, za rata je bio komandant In ter ven tne je di ni ce MUP-a Centar Sarajevo. Ranjavan je nekoliko puta.
A. BE^IROVI]

VALENTIN INZKO
Visoki je predstavnik doga|aje u Bruxellesu promatrao sa sigurne sarajevske distance. Odavno se taj Austrijanac sa balkanskim diplomatskim iskustvom ne mije{a u svoj posao, a sada, kada ~eka da ga delo`iraju, osobito je nezainteresiran. Ipak, uo~i godi{njeg odmora, otkrio nam je kako ne bi bilo lo{e po{tovati Ustav. Kad ve} dosad nismo!

BO@O LJUBI]
Lider devedesetke toliko je odu{evljen briselskim summitom da se malo zabrojao. Svih je, veli, sedam lidera politi~kih partija pokazalo nepodijeljenu spremnost da idu ka europskom putu. Nije se, sretni i zadovoljni Ljubi}, ni za trenutak zapitao otkud odjednom sedam veli~anstvenih?! Kad ih je dosad uvijek bilo {est!

VIJEST U OBJEKTIVU

Sudska policija
ITALIJA
Iako su im usred priprema, zbog afere kladionice, karabinjeri sastavljali ekipu, talijanski su se nogometa{i na vrijeme pribrali i u nedjelju }e biti u prilici da se popnu na europski vrh. [to, nakon prave lekcije koju su u ~etvrtak odr`ali favoriziranim Nijemcima, vi{e ne}e biti nikakvo iznena|enje. Slu`benicima sudske policije iz FBiH i RS-a koji su bili polaznici obuke o temi sigurnosti pravosu|a, ju~er su u prostorijama Policijske akademije u Sarajevu uru~eni certifikati o uspje{nom zavr{etku ovog kursa. Dvosedmi~nu obuku odr`anu u okviru ICITAP programa za BiH poha|ala su 32 slu`benika sudske policije, a kuriozitet ovog treninga bili su predava~i, mar{ali SAD-a. Sve~anoj dodjeli certifikata prisustvovao je i predsjednik Vrhovnog suda RS-a @elimir Bari}, a rije~i pohvale uputio je i zamjenik ambasadora SAD-a u BiH Jonathan Moore. - SAD podr`avaju sve napore BiH na uspostavljanju vladavine zakona i nepristrasnog sudskog sistema, kazao je Moore.

VIJEST U

BROJU

najsretnija zemlja na svijetu je Bosna i Hercegovina u konkurenciji 151 dr`ave.

74.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

INTERVJU

5

Abid Jusi}, jedan od smijenjenih ministara SDA u Kantonu Sarajevo

NEKA IM JE SRETAN PUT
Nismo osumnji~eni i ne bismo pobjegli od smjene redovnom procedurom, bili smo ovdje, tu }emo i ostati O pritiscima pitajte premijera, ja ih od ~lanova svoje partije nikad nisam do`ivio
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

Na hitnoj sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo, sazvane uz kr{enje Poslovnika i bez odr`anog Kolegija ovog tijela, 4. juna smijenjeno je {est ~lanova Vlade KS-a iz SDA. Petnaest dana prije, {est ministara iz SDA u Vladi Kantona Sarajevo premijer Fikret Musi} (SDP) upoznao je sa ~injenicom da }e do razlaza do}i ukoliko Stranka demokratske akcije ne podr`i prijedlog dr`avnog bud`eta. Jedan od smijenjenih ~lanova Vlade je i Abid Jusi}, doju~era{nji ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a.

Kolektivno tijelo
• Me|u razlozima Va{e i smjene ostalih ministara iz SDA navedeno je da ste kr{ili Ustav. Na~in smjene posebna je pri~a. Kako kao pravnik gledate na to? - Sa svog stanovi{ta smatram da smo bili jako dobra ekipa, grupa stru~nih i korektnih ljudi koji su veoma dobro sara|ivali i radili posao svako za {ta je bio nadle`an. S obzirom na to da je bila mogu}a druga~ija kompozicija u vlasti od te ranije, meni je normalno da se smjene odrade redovnom procedurom. Nije bilo potrebe da se saziva vanredna sjednica Skup{tine KS-a, nismo mi ti koji }e pobje}i kao osumnji~eni, ovdje smo bili i ovdje }emo i ostati. Na redovnoj sjednici Skup{tine se mogu napraviti izmjene u Vladi, {to je normalno da kompozicija nova uradi. Mislim da hitna sjednica Skup{tine Kantona Sarajevo nije sazvana u skladu sa Poslovnikom, mada ne bih da tuma~im odluke Skup{tine jer sam bio taj koji ih je provodio. I nikada nismo kr{ili Ustav! Navesti da smo mi, ministri iz SDA, kr{ili Ustav BiH mo`e ~ovjek koji je potpuno neuk i ne zna nadle`nosti Vlade, ministara i koji ne zna procedure dono{enja akata. • Da li je uop{te postojala mogu}nost da neko od ~lanova SDA prekr{i Ustav i djeluje protuzakonito? - Vlada je kolektivno tijelo. Sve {to ja, kao ministar, iznesem na Vladi, to je moje dok se ne usvoji. Kada se usvo-

ma tome, bilo koji ministar ne mo`e djelovati mimo Ustava jer to ne mo`e pro}i. Mi smo kao Vlada kolektivno tijelo i ne mogu ja na sjednici kr{iti Ustav a da moje kolege to ne rade, jer ako kr{i Ustav jedan, onda ga kr{imo svi. Ni premijer niti iko od ministara nije prekr{io Ustav ni zakon. • Advokat Esad Hrva~i}, koji }e Vas zajedno sa ostalim ~lanovima SDA zastupati na Kantonalnom sudu, zatra`io je stenograme i odluku o razrje{enju ~lanova Vlade. Zatra`io je uz to i obrazlo`enje smjene, koje nije dobio. Mo`e li ga uop{te i biti? - Ne mo`e ga biti jer nikad nismo radili protuzakonito. Meni je normalno, ponavljam, da do|e do druga~ije ve}ine, ali nije bilo potrebe da se ovakvi razlozi navode za razlaz. Tu sam bio jedan mandat prije ovoga, kao ~ovjeku mi je `ao da se na taj na~in to desilo. Uvijek sam bio spreman i da sam podnesem ostavku, nisam vezan za tu funkciju i nisam ro|en kao ministar. Oti{ao bih ~im bih vidio da je druga~ija parlamentarna ve}ina. Bio sam i u pro{lom sazivu Vlade, i u ovom. Mogu re}i da je veoma dobro funkcionisala, djelovali smo jedinstveno. Tokom bilo koje ta~ke dnevnog reda na sjednici se ne bi moglo sa strane zaklju~iti ko je iz SDA, a ko iz SDP-a.

i sve druge stavove i nije bilo nikakvog ograni~avanja. Sada, {to se mene ti~e, `elim im sretan put. • Da li je jednoglasna bila i odluka o pove}anju cijena komunalija, koju je Vlada sutradan povukla? - Ponavljam da smo bili jedinstveni i u tim odlukama koje mo`da nisu popularne. Kao resorni ministar iza{ao sam sa tim prijedlogom, a na bazi analiza poslovanja komunalne privrede u ovakvim uslovima i sa ovakvim cijenama. Cijena vode se ni-

VLADA Mi smo, kao Vlada, kolektivno tijelo i ne mogu ja na sjednici kr{iti Ustav a da moje kolege to ne rade, jer ako kr{i Ustav jedan, onda ga kr{imo svi. Ni premijer niti iko od ministara nije prekr{io Ustav ni zakon
je mijenjala 15 godina i Vodovod ne mo`e pokriti osnovne tro{kove. U tom momentu sam imao jednoglasnu podr{ku svih ~lanova Vlade. Bilo je onih koji su govorili da se trebaju provesti reforme u javnom sektoru, prije svih Suljagi} i Budimli}. Ja sam odgovorio da se treba uraditi prestrukturiranje, da i preduze}a prave u{tede, a da sve to prati socijalni program. Tada smo jednoglasno donijeli odluku, mislim da je bilo pravo vrijeme za nju, a kada su je stavljali van snage, jedini sam bio suzdr`an. Iz po{tovanja prema premijeru, nisam htio glasati protiv. • Tada je re~eno kako je Vlada podlegla pritiscima i odluku stavila van snage. Od koga su do{li ti pritisci? - Pitajte premijera. Nisam imao nikakvih pritisaka iz moje stranke, ni za jedan predmet me niko nikada nije zvao ni pritiskao. Sve {to sam radio, radio sam u skladu sa zakonom i u saradnji sa svojim stru~nim saradnicima.

Jedinstveni u odlukama
ji, to je onda Vladin akt. Kao ministar nisam mogao nikad, niti bih kr{io ni Ustav ni zakon. Prvo sam polo`io zakletvu da }u raditi u skladu sa Ustavom i zakonom. Procedura dono{enja zakona, odluka, zaklju~aka, svega {to je u nadle`nosti Vlade KS-a je takva da ne mo`emo kr{iti Ustav. Za{to? Svaki na{ akt pro|e proceduru Ureda za zakonodavstvo, gdje nam ka`u da je on u skladu sa zakonom, pro|e mi{ljenje moje drage ministrice pravde (Dijana Tabori, SDP, op. a), koja ka`e da je akt u skladu sa evropskim konvencijama i da se njime ne kr{e ljudska prava i tre}e, kad ide na Skup{tinu redovnom procedurom, prolazi Zakonodavnopravnu komisiju. Pre-

NEUKI LJUDI Nikada nismo kr{ili Ustav! Navesti da smo mi, ministri iz SDA, kr{ili Ustav BiH mo`e ~ovjek koji je potpuno neuk i ne zna nadle`nosti Vlade, ministara i koji ne zna procedure dono{enja akata

• Kako nije bilo drugih razloga, opet su se spominjali Zakon o unutra{njim poslovima i pitanje vjeronauke. Preglasavanje se desilo jednom? - I kada smo imali razli~ita mi{ljenja, opet smo djelovali zajedno, poput prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o unutra{njim poslovima. Mi smo smatrali da je prekr{en jedan od ~lanova 13, ali i da nije do kraja ispo{tovana sva procedura. Tu smo dali primjedbe i ostali suzdr`ani. I tada sam govorio da moramo raditi kao Vlada i cjelina, ina~e bih se povukao kada bih vidio da stalno dolazi do preglasavanja. Do zadnjeg dana svako od nas iznosio je svoje li~ne, politi~ke

TAKORE]I... REHABILITACIJA
Udru`enje Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH realizira rehabilitaciju za 35 djece lije~ene od malignih oboljenja i njihovih roditelja od 26. juna do 1. jula na planini Vla{i}, u hotelu Pahuljica. Rehabilitacioni kamp finansiraju IN Fondacija i Ministarstvo zdravstva KS-a. Rehabilitacija, izme|u ostalog, ima za cilj ja~anje imuniteta, osna`ivanje psiholo{ke stabilnosti djece, ja~anje samopouzdanja, prevazila`enje stresnih i traumatskih iskustava, a koji su u vezi s lije~enjem, te socijalno osna`ivanje djece, opu{tanje, zabavljanje, podsticanje kreativnog izra`avanja i pozitivnosti, saop}eno je iz Udru`enja.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

[trajk na Dan policije
Zbog ka{njenja plata za maj 2012. godine, sindikat policije Unsko-sanskog kantona oglasio se o{trim kritikama upu}enim nadle`nim u Vladi USK-a. - Vlada Unsko-sanskog kantona je usvojenim Zakonom o bud`etu jednostrano umanjila na{a primanja za 5 posto, pa i pored toga, dolazi do ka{njenja i do 45 dana. Zahtijevamo da se hitno pokrenu istrage o ka{njenju obra~una pla}a, da se utvrdi odgovornost onih koji su to prouzrokovali i da se u javnost izi|e sa preciznim podacima, te kako bi utvr|ivanjem ~injenica prestala uznemirenost u na{em ~lanstvu, navodi Mahmut Alagi}, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije USK-a. Ina~e, danas se u Cazinu obilje`ava Dan policije USK-a. Bit }e izvr{eno postrojavanje i smotra pripadnika Agencije za istrage i za{titu, pripadnika federalne, ali i najbrojnije, kantonalne policije, kod koje se i javlja ovo nezadovoljstvo zbog plata. F. B.

Priznali pad industrijske proizvodnje

Senat RS-a o svjetskoj ekonomskoj krizi

Likvidnost nije ugro`ena
Jasno je svim ~lanovima Senata da ekonomska situacija u Srpskoj zavisi i od razvoja politi~kih odnosa u RS-u i BiH, zaklju~io je Dodik
Svjetska ekonomska kriza ostavila je najmanje posljedice po Republiku Srpsku u odnosu na ostale dr`ave regiona, zaklju~eno je na sjednici Senata RS-a odr`anoj ju~er u Banjoj Luci. Senatori su zajedno s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i entitetskim premijerom Aleksandrom D`ombi}em vi{e od tri sata vodili raspravu o svjetskoj ekonomskoj krizi i odgovoru RS-a na nju. Istina, dodao je predsjednik RS-a, to podrazumijeva niz izazova koji su pred Republikom Srpskom, naro~ito u procesu otvaranja novih radnih mjesta, koja su izgubljena tokom ekonomske krize. Dodatno optere}enje za RS, prema njegovim rije~ima, predstavlja i ~injenica da se na evidenciju Zavoda za zapo{ljavanje prijavilo novih 20 hiljada radnika, koji su ranije radili u dr`avama Evropske unije, nakon {to su tamo ostali bez posla. “Oni sada apliciraju prema fondovima za zapo{ljavanje RS-a, ali to smanjuje i devizne doznake” rekao je Dodik. , Priznao je da u RS-u dolazi do pada industrijske proizvodnje, te se sa senatorima razgovaralo i o mehanizmima kako pove}ati njene stope rasta. Osnovne sugestije upu}ene institucijama RS-a se odnose na iznala`enje novih mjera za podsticanje zapo{ljavanja, stvaranje jo{ povoljnijih uslova za investiranje u RS, ja~anje socijalne brige za najsiroma{nije gra|ane zbog procjene da }e kriza jo{ biti produbljena, {to potvr|uju i najrazvijenije dr`ave iz Evrope i svijeta. Iz tih razloga, vlasti RS-a, rekao je Dodik, nastoja}e zadr`ati {to ve}i stepen investicija, pogotovo u oblasti energetike i infrastrukturnih radova. kriminala i korupcije zahtijeva rad svih institucija. Mora se zao{triti odgovornost nosilaca vlasti i menad`menta javnih preduze}a” rekao je Dodik, koji je , predsjedavao sjednicom Senata Republike Srpske. Naveo je da je Senat konstatovao da svjetska ekonomska kriza name}e novi strate{ki pristup za vo|enje ekonomske i socijalne politike i da Srpska mora u tom pogledu da se prilagodi. “Apsolutno je jasno svim ~lanovima Senata da ekonomska situacija u Srpskoj zavisi i od razvoja politi~kih odnosa u RS-u i BiH. ^lanovi Senata saglasni su da je dosada{nji kurs koji Srpska vodi odr`iv i da se u tom pogledu treba nastaviti” zaklju~io je , Dodik.
G. KATANA

Reforme na Mediteranu {ansa za BiH
^lanovi Stalne delegacije Parlamentarne skup{tine BiH u Parlamentarnoj skup{tini Mediterana (PAM), u kojoj su [emsudin Mehmedovi} i Ognjen Tadi}, u~estvovali su u radu panela o vanjskoj trgovini i investicijama na Mediteranu, odr`anom ju~er u Lisabonu, o temi Ka odr`ivom ekonomskom razvoju u regionu Mediterana. Mehmedovi} je u izjavi za Fenu iz Lisabona naveo da je on ovim povodom istakao da su vanredni politi~ki doga|aji u ju`nom i isto~nom Mediteranu, osim {to su destabilizirali politi~ke prilike, pove}ali {anse i o~ekivanja o budu}em razvoju regiona. U zemljama Mediterana se osje}a potreba za modernizacijom regionalne ekonomije stimuliranjem programa ekonomske reforme i pobolj{anjem klime za regionalne investicije i poslovno okru`enje, {to za BiH predstavlja veliku {ansu, ali i izazov s obzirom na dostignuti stepen reformi u ekonomiji.

Niz izazova
“Konstatovali smo da je RS u stanju likvidnosti i da njegove ni kratkoro~ne ni srednjoro~ne obaveze nisu ugro`ene i da u tom pogledu, uz uslov da se zadr`i ovakvo stanje ekonomije u regionu, mo`emo da servisiramo sve svoje potrebe” saop{tio je Dodik. ,

Poja~ati disciplinu
“Neophodno je poja~ati fiskalnu i finansijsku disciplinu u Srpskoj, uspostaviti odr`iv sistem javne potro{nje, a borba protiv

Mjesec od po~etka protesta u Banjoj Luci

Gra|evinski lobi pod za{titom vlasti
Sve vi{e bh. azilanata
U posljednjih nekoliko sedmica broj azilanata iz BiH u [vedskoj zna~ajno se pove}ao, a Ambasada [vedske u Sarajevu smatra da je ovaj razvoj doga|aja zabrinjavaju}i, prenosi Fena. Kako su naveli u ju~era{njem saop}enju, la`na je bilo koja informacija koja navodi da [vedska nudi azil osobama ~iji se zahtjev temelji na sigurnosnim razlozima bez dovoljne osnove. Te{ki socio-ekonomski uslovi, koji vladaju u pojedinim dijelovima BiH nisu dovoljna osnova za dobivanje azila u [vedskoj. Kada podnositelj zahtjeva dobije odbijenicu na zahtjev za azil, on }e dobiti nalog za izgon i mora napustiti [vedsku. Uspostavljena je veoma dobra i efikasna saradnja s vlastima BiH, a nikakva nov~ana pomo} ne dodjeljuje se onima koji se vra}aju. ^injenica da Gradska uprava Banje Luke mjesec i mimo svih zakonskih rokova ignori{e peticiju koju je potpisalo {est hiljada gra|ana i vi{e nevladinih organizacija sa zahtjevom da im se odgovori na koji na~in je odlu~eno da se zelena povr{ina u centru grada pretvori u gra|evinsko zemlji{te i dodijeli kompaniji Grand trade, upu}uje na zaklju~ak da ne{to krije, kazala je Ivana Korajli}, predstavnica Transparency Internationala BiH. Na konferenciji za novinare ispred sjedi{ta Gradske uprave ju~er u Banjoj Luci predstavnici NVO sektora podsjetili su da nezadovoljni gra|ani protestuju ve} mjesec i da {utnja vlasti {alje jasan signal o njihovoj sprezi sa gra|evinskim lobijima. Miodrag Daki}, predsjednik Centra za za{titu `ivotne okoline, naglasio je da gradska vlast po svaku cijenu `eli od javnosti sakriti ~injenice vezane za ovaj slu~aj, iako postoje mnogobrojni dokazi koji ukazuju na nelegalnosti u cijelom procesu. Korajli} je upozorila na ~injenicu da policija svim metodama poku{ava zaustaviti i zastra{iti gra|ane ne bi li odustali od javne manifestacije nezadovoljstva. “Uloga policije je pora`avaju}a i indirektnim i direktnim napadima na gra|ane i sama se policija jasno svrstala na stranu institucija vlasti kako bi ugu{ila slobodu govora i mi{ljenja” , istakla je Korajli}. Odbornici Skup{tine grada na ju~era{njem redovnom zasjedanju odbili su zahtjev gra|ana da se na raspravu uvrsti zahtjev za dostavljanje odgovora gra|anima o dodjeli zemlji{ta kompaniji Grand trade, pravdaju}i to procedurama vezanim za utvr|ivanje dnevnog reda sjednice. “Zakona se u takvim situacijama striktno dr`e, dok s
Od protesta ne}e odustati

druge strane mirno toleri{u nezakonitosti koje prate izmjene regulacionog plana i na~ina kori{tenja javnim zemlji{tem” izjavio je , Daki}. O~ekivanja vlasti da }e protesti, kako su govorili, “kao i svako ~udo, pro}i za tri dana, pali su u vodu” Na . svakodnevnim okupljanjima i protestnim {etnjama iz dana u dan sve je vi{e Banjalu~ana koji poru~u-

ju da ne}e odustati, tako se na {etnji odr`anoj 29. dan za redom u ~etvrtak uve~e u Banjoj Luci okupio iznimno veliki broj gra|ana, koji su pokazali da jednako kao o `ivotnoj okolini brinu i o dobrobiti sugra|ana. Onim najugro`enijim, samohranim roditeljima, uru~ena je znatna koli~ina hrane koju su pred po~etak protesta {eG. K. ta~i donijeli.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

SVE, SAMO NE GENOCID
Ako je Karad`i} kao politi~ki vo|a bosanskih Srba, oslobo|en optu`bi da je planirao, podr`avao i potpisivao odluke, po kom osnovu }e Tu`iteljstvo u procesu protiv Ratka Mladi}a dokazivati da je on kao vrhovni komandant izvr{avao odluke i bio odgovoran za genocid po~injen u BiH 1992. godine?
Kada je u Ha{kom tribunalu osu|en Mom~ilo Peri{i}, ponu|ena su obja{njenja kako je ovom nekada{njem na~elniku General{taba Vojske Jugoslavije dokazano sve - pomagao je uz odobrenje Vrhovnog saveta odbrane SRJ logisti~ki i kadrovski vojske Republike Srpske i srpske republike Krajine, te ga je Sudsko vije}e, uz izuzeto mi{ljenje sudije Molota, proglasilo krivim za pomaganje i podr`avanje ubistava, nehumanih djela, progona na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi i napada na civile u Sarajevu i Srebrenici i zbog toga {to nije kaznio svoje podre|ene zbog napada na Zagreb 2. i 3. maja 1995. Prvostepenom presudom osu|en je na 27 godina zatvora. {e no jasna poruka: Karad`i} je oslobo|en svih ta~aka optu`nice koje su ga teretile za genocid na podru~ju sedam op}ina u Bosni i Hercegovini {to zna~i da genocid nije ni po~injen u ovim op}inama! U Haagu {ute. Ne odgovaraju na pitanja kojima su zasuti. Pogotovo ne na ono najva`nije: ako je Karad`i} kao politi~ki vo|a bosanskih Srba (kako to ka`u u Haagu) oslobo|en optu`bi da je planirao, podr`avao i potpisivao odluke, po kom osnovu }e sad Tu`iteljstvo u procesu protiv Ratka Mladi}a - koji nikako da po~ne zbog propusta i gre{aka Tu`iteljstva - dokazivati da je on kao vrhovni komandant izvr{avao takve odluke, odnosno bio odgovoran za genocid po~injen u BiH 1992. godine?

[ta zna~i odluka Sudskog vije}a u slu~aju Karad`i}?

Optu`nica protiv pomo}nika u MSBiH
Tu`ilac Odjela III Tu`ila{tva BiH podigao je optu`nicu protiv Marijana Baoti}a, ro|enog 1956. u op}ini Ora{je, gdje je i nastanjen, dr`avljanina BiH, koji se tereti da je po~inio krivi~no djelo prevara u slu`bi. Optu`eni Baoti} tereti se da je kao pomo}nik ministra sigurnosti BiH nezakonito primao naknadu za odvojeni `ivot, zbog prijavljenog prebivali{ta u Ora{ju, a istragom je utvr|eno da posjeduje stan u vlasni{tvu na podru~ju Sarajeva, u kojem boravi sa porodicom. Prema navodima optu`nice, od oktobra 2007. do avgusta 2011. ispla}en mu je ukupan iznos od 16.216,71 KM, ~ime je o{te}en bud`et BiH za navedenu sumu. Optu`nica je proslije|ena na potvr|ivanje Sudu BiH, saop}eno je iz Tu`ila{tva BiH.

Me|upresuda s kvalifikacijom
S druge strane, Vije}e je utvrdilo da Peri{i} nije imao efektivnu kontrolu nad Ratkom Mladi}em, kao ni nad drugim oficirima VRS-a, ali je imao efektivnu kontrolu nad oficirima Vojske RSK-a {to je mo`da i najzbunjuju}i dio presude jer je dokazano kakva je bila Peri{i}eva uloga u formiranju 30. i 40. kadrovskog centra preko kojih su pla}ani oficiri VRS-a i SVK-a koji su pripadali VJ-u. No, i pored ovih pravnih nelogi~nosti na koje su ukazivali tada brojni pravni stru~njaci, a

Karad`i}: Genocida nije bilo

Mladi}: Ho}e li odustati od optu`bi?

Povratni~kim op}inama u LK-u prijeti bankrot
Finansijska situacija u povratni~kim op}inama Livanjskog kantona, Drvaru, Glamo~u i Bosanskom Grahovu, vi{e je nego katastrofalna, ocijenili su u izjavi za Srnu na~elnici ove tri op}ine, koji nisu zadovoljni ni politikom ovog kantona prema lokalnim zajednicama u kojima `ive povratnici. Na~elnici Drvara Anka Papak Dodig, Glamo~a Radovan Markovi} i Bosanskog Grahova Uro{ Maki} isti~u da su sve tri op}ine suo~ene sa nedovoljnim punjenjem bud`eta, {to dovodi u pitanje funkcionisanje uprave i ostalih korisnika ionako skromnog bud`eta i prijeti bankrotom ovih op}ina.

koje su ~lanovi Vije}a neuvjerljivo argumentirali obja{njenjima da su u kadrovskom centru u Beogradu, iz koga su iz Srbije sla li ofi ci re na slu `bu u Hrvat sku, pro ce su ira ni ne ki oficiri zbog onoga {to su radili, ali nikad i oni koji su bili na slu`bi u BiH (?!) - Ha{ko tu`iteljstvo nikad nije ulo`ilo `albu na ovu presudu?! @rtve Peri{i}evih nedjela u BiH trebale su se zadovoljiti ~injenicom da je Peri{i} prvi oficir iz Srbije presu|en za pomaganje Vojsci RS-a, ali je ovom presudom nepovratno izgublje-

na {ansa da se doka`e da je Srbija to radila planski, organizirano, da je sve vrijeme u~estvovala u ratu u BiH i da za to snosi veliki dio odgovornosti. Radovan Karad`i} jo{ nije dobio ni prvostepenu presudu. U njegovom slu~aju je izre~ena, tek, me|upresuda. Me|utim, ova me|upresuda je izazvala `estoke reakcije. Svojom kvalifikacijom ona je shva}ena kao presedan jer nikad ni u jednom slu~aju dosad ha{ke sudije u me|upresudama se nisu upu{tale u dono{enje ovako bitnih odluka. No, shva}ena je i kao vi-

@rtve reagiraju
Vije}e je saop}ilo i da je Karad`i}u dokazano sve drugo: ~etiri zlo~ina~ka poduhvata, istrebljenje, etni~ko ~i{}enje..., ali, eto, ne i genocid. @rtve pitaju je li to zato {to nisu pobijeni svi logora{i u Omarskoj, Keratremu i drugim logorima i {to ima pre`ivjelih koji su uspjeli pobje}i iz Fo~e, Vi{egrada... To {to je Republika Srpska, pogotovo njen isto~ni dio, uz Drinu, (i) danas potpuno etni~ki ~ista jer su realizirani planovi o progonu svih nesrba s teritorija koje su Srbi smatrali svojima - nije genocid.

Reakcije na osloba|anje Karad`i}a od optu`bi za genocid

@rtve optu`uju

Carlu del Ponte
^im se jedan genocid po~ne zaboravljati, istog trenutka po~inje drugi
Predstavnice udru`enja @ene `rtve rata i Majke Srebrenice ogor~ene su odlukom koju je donijelo Vije}e Ha{kog tribunala prema kojoj je Radovan Karad`i} oslobo|en optu`bi za genocid u sedam op{tina u BiH. To je sna`an udarac za sve `rtve koje su pre`ivjele strahote zlo~ina, ali i jo{ jedan kukavi~ki potez me|unarodne zajednice i Tribunala, poru~uju pre`ivjeli. te, koja je sakrila dokumenta koje je dobila 2003. u Beogradu, kazala je Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja Majke Srebrenice. Ona zahtijeva da se poka`u dokumenti koji kriju pravu istinu, te da }e tek tada sve biti jasno i svijet }e vidjeti ~injenice. Tako|er, krivi i bh. politi~are koji su znali za sve tajne dokumente koji postoje, ali su {utjeli. Borili su se, veli, za sebe i svoje fotelje. @ene koje su u ratu izgubile djecu, mu`eve te ~lanove u`e i {ire porodice smatraju da je pro{lost ove zemlje njena i sada{njost i budu}nost te da su ovakve odluke sramotne, ali i bude
Hatid`a Mehmedovi}: Kazniti zlo~ince Bakira Hase~i}: Legalizacija genocida

Propao plan HSS-a u Br~kom
Predstavnici Op}inskoga odbora HSS-a distrikta Br~ko odr`ali su ju~er konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli plan priprema te stranke za ovogodi{nje lokalne izbore u BiH. - HSS `ali {to nije prihva}ena njegova inicijativa da kroz jedinstvenu izbornu listu s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990 iza|u na izbore jer je time ote`ano i provo|enje ideje HSS-a da gradona~elnik Br~ko distrikta nakon ovih izbora bude Hrvat, kazao je predsjednik HSS-a distrikta Br~ko Ivan Krndelj. - Iz kontakata sa Draganom ^ovi}em, predsjednikom HDZ-a BiH, dobio sam potvrdu da }e u mnogim mjestima u BiH HSS i}i zajedno na liste sa HDZom i drugim hrvatskim strankama, ali ovdje je o~ito da je br~anski HDZ osobne interese stavio iznad op}ih hrvatskih ciljeva, istakao je Krndelj i ponovio da koalicija HSS - NHI vi{e ne postoji u Br~kom te da je ona bila i najve}a HSSova gre{ka.

zabrinutost jer “{ta }e biti sa novim generacijama BiH?” .

Izdaja po drugi put
Bakira Hase~i} iz Udru`enja @ene `rtve rata ka`e da je ovaj potez zapravo legalizovao genocid izvr{en tokom 1992. nad nesrpskim stanovni{tvom. - Ovo je izdaja po drugi put, a opet nam ju je priredila me|unarodna zajednica i Ha{ki tribunal, u koji sam toliko vjerovala. Opet su kukavi~ki

Skriveni dokumenti
- Ako ne budu ka`njeni zlo~inci za svoje te{ke zlo~ine, vjerujte, otvorit }e se novo polje za jo{ te`e i krvavije pokolje. Tvrdim da je za ova de{avanja odgovorna Carla del Pon-

poklekli pred najve}em krvnikom Balkana. Ova odluka je vjetar u le|a itekako `ivu}oj kontinuiranoj velikosrpskoj politici skovanoj u Beogradu, {irenoj po BiH i, izgleda, pre}utno odobrenoj u me|unarodnim krugovima, smatra ona. Iz Udru`enja poru~uju da ~im se jedan genocid po~ne zaboravljati, istog trenutka po~inje drugi, a tako|er najavljuju i mirne proteste te se nadaju da }e ih neko finansijski poE. GODINJAK dr`ati u tome.

8

OGLASI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

CRNA HRONIKA
Slu`benici Policijske stanice Obili}evo u ~etvrtak ujutro u banjalu~koj Ulici vojvode Stepe Stepanovi}a, na osnovu potrage koju je raspisao Centar javne bezbjednosti Banja Luka, uhapsili su Radovana Salami}a, ro|enog 1959. godine. Salami} je, kako je potvr|eno iz banjalu~kog CJB-a, odmah predat slu`benicima Sektora kriminalisti~ke policije radi L. S. saslu{anja.

9

Uhap{en po tjeralici

Starica sko~ila u Vrbas

Jovanka ]. (88) iz Trna kod Lakta{a ubila se sko~iv{i sa mosta u rijeku Vrbas, prenijela je Srna. Starica je u srijedu poslijepodne sko~ila sa mosta, a njeno tijelo prona|eno je u ~etvrtak u mjestu Jakupovci, op{tina Lakta{i, uz obalu Vrbasa. Le{ je nakon va|enja iz rijeke prevezen na Novo groblje u Banjoj Luci kako bi se izvr{ila obdukcija i utvrdio ta~an uzrok smrti.

Nakon ranjavanja na platou Skenderije

Potraga za mladi}em

u plavoj dukserici
Napada~ nasumi~no zapucao i ranio Amara Kulovi}a, koji je sa za{titarom iza{ao iz ljetne ba{te Ronhill Prestige bara
Dvadesetogodi{nji Amar Kulovi} Kula ranjen je preksino} sa dva hica prilikom izlaska iz ljetne ba{te Ronhill Prestige bara, koji se nalazi na platou Kulturnosportskog centra Skenderija. Nakon {to je ranjen, povrije|eni Kulovi} se u pratnji poznanika taksijem odvezao u KUM bolnice Ko{evo radi ukazivanja ljekarske pomo}i. je da je 20-godi{njak u bolnicu primljen 10 minuta nakon pono}i. Zadobio je ustrelnu ranu trbuha, te sko~nog zgloba i odmah po prijemu je operisan, te smje{ten na Kliniku za anesteziju i reanimaciju, a njegovo zdravstveno stanje ju~er je bilo stabilno. Kako se nezvani~no se moglo ~uti, pregledom videonadzora sa Skenderije policija je mogla uo~iti da je iz pravca Ledene dvorane do{ao mladi} u plavoj dukserici i da je zastao iza jednog }o{ka, kao da nekog ~eka. Kulovi}, koji je, navodno, nedavno po~eo da radi u Ronhill Prestige baru, nekoliko minuta prije pono}i iza{ao je iz ljetne ba{te u dru{tvu za{titara.

Meta
U tom trenutku mladi} u plavoj dukserici kao da je nasumice po~eo pucati u njihovom pravcu, dok su mu bili okrenuti le|ima. Ispalio je tri hica, a potom vidjev{i da je pogodio jednu osobu, okrenuo se i tr~e}i presko~io ogradu i pobjegao.

KSC Skenderija: Napada~ do{ao iz pravca Ledene dvorane

Foto: D: ]UMUROVI]

Operisan i stabilan
Biljana Jandri}, portparol ove zdravstvene ustanove, pojasnila

Kulovi} se do sada nije pojavljivao u policijskim evidencijama, a mo`e se ~uti da se radi o pristojnom mladi}u. Policija ga ju~er nije saslu{ala, jer to, kako nam je re~eno, nije dozvoljavalo njegovo zdravstveno stanje. Da li je saslu{an za{titar, sa kojim je povri-

je|eni bio, u cilju istrage nam ju~er nisu `eljeli re}i. Saop}eno je tek to da policija radi na rasvjetljavanju ovog doga|aja, pa bi tako trebalo biti utvr|eno i da li je Kulovi} bio meta napada~a ili mo`da za{titar, koji je bio sa njim. D. P.

BOSANSKA GRADI[KA Iz ku}e penzionera nestalo vi{e od 84.000 KM

Tragedija kod Gora`da

Pokrali ga provalnici, a onda i policajci?
Iz ku}e 72-godi{njeg Save [erbule iz sela Vrba{aka kod Bosanske Gradi{ke za sada nepoznati provalnik preksino} je odnio oko 84.000 KM u{te|evine koju je, kako ka`e, cijeli `ivot sakupljao. Pored toga, ovaj starac medijima je ustvrdio da su mu policajci, koji su do{li da obave uvi|aj, ukrali jo{ 350 KM. Na upit novinara otkud mu toliki novac, starac je odgovorio da ga je odvajao od penzije, invalidnine i zaradio prodajom jaja, sira i ostalih proizvoda. Mje{tani sela Vrba{ka tvrde da je [erbula po{ten i ugledan doma}in. Smatraju da ga je oplja~kati mogao neko ko ga dobro poznaje i ko je znao da je u ~etvrtak popodne sa sestrom Milkom krenuo na pijacu da prodaju poljoprivredne proizvode. ^im je oti{ao iz ku}e, lopov je provalio unutra, prona{ao novac i nestao.

Provalnik upao u ku}u nakon {to je Savo [erbula sa sestrom oti{ao na pijacu i ukrao kutiju sa novcem • Tokom uvi|aja nestalo 350 KM
Oplja~kani starac policiji je ispri~ao da sumnja na jednog kom{iju, koji mu je ve} bio du`an 50 maraka. Kako bi izmirili dug, starac je prije 10-ak dana tog kom{iju pozvao da mu pokosi livadu. Nakon {to mu je pokosio livadu, kom{ija na kojeg sumnja ru~ao je u [erbulinoj ku}i i tada vjerovatno vidio da starac novac dr`i u jednoj kutiji u ormaru. Nakon {to su se Savo [erbula i njegova sestra vratili s pijace, on je zatekao ispremetane stvari u ku}i u kojoj nije bilo kutije s novcem. [erbula je kra|u prijavio policiji, a kada su ga tokom uvi|aja poveli u stanicu radi saslu{anja, u ku}i su mu ostali jakna i nov~anik sa parama. Kada se vratio ku}i iz policije, para u nov~aniku, tvrdi, nije bilo... Iz policije nismo uspjeli dobiti komentar na ove optu`be, no pretpostavlja se da }e unutra{nja kontrola ispitati navode starca da su ga oplja~kali i policajci.
D. P.

Naselje Belvedere kod Gora`da gdje se desila nesre}a

D`emal Sofovi} poginuo od eksplozije mine
D`emal Sofovi} (1981), preminuo je od posljedica eksplozije mine koja se dogodila sino} oko 19 sati ispred objekta u kojem je stanovao u naselju Belvedere na Povr{nici, kod Gora`da. Tokom dana supruga nesretnog D`emala Sofovi}a prikupljaju}i `eljezni otpad, najvjerovatnije je “pokupila” i neeksplodirano ubojno sredstvo, a D`emal je sino} razvrstavao otpad ispred svoje ku}e i tom prilikom desila se eksplozija. Na putu do bolnice nesretni D`emal je preminuo. U Urgentnom centru Gora`de poku{ali su sa reanimacijom, no bezuspje{no. Ina~e, porodica Sofovi} je pre`ivljavala od prikupljanja otpada i to im je bio jedini izvor prihoda. Iza D`emala je ostala supruga i trogodi{nji sin. A. H.

Imanje Save [erbule u selu Vrba{ka

10

OGLASI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012. Ma|arska: Presuda prvom potpredsjedniku hrvatske Vlade

REGION
VIJESTI

11

^a~i} za smrt dvoje ljudi ka`njen uvjetno
HNS i dalje stoji iza svog ~elnika jer je nesre}u skrivio kao gra|anin, a ne kao politi~ar. ^a~i} je ranije izjavio da }e se povu}i iz politike samo ako kazna zatvora bude bezuvjetna
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Marty ne mo`e da svjedo~i
Odbor za proceduralna pitanja Parlamentarne Skup{tine Vije}a Evrope jednoglasno je odbio da raspravlja o ukidanju imuniteta biv{em {vicarskom senatoru Dicku Martyu, {to zna~i da ne}e mo}i da svjedo~i u slu~aju ilegalne trgovine organima u klinici Medicus u Pri{tini. Odluka o nemogu}nosti ukidanja imuniteta donijeta je na osnovu ~lana 14 op{teg ugovora PSVE, koji defini{e da je poslani~ki imunitet "apsolutan, stalan i neograni~en" i precizira da ni Parlamentarna skup{tina ne mo`e da ga ukine. "Na~elo poslani~kog imuniteta, poput imuniteta funkcionera Crvenog kri`a/krsta, onemogu}ava Parlament da dovede u opasnost svjedoke prilikom parlamentarnih istraga i ~uva povjerenje svjedoka u parlamentarne izvjestioce", rekao je pravni ekspert u VE-u.

Prvi potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva Radimir ^a~i} ju~er je na @upanijskom sudu u Kapo{varu u Ma|arskoj progla{en krivim i nepravomo}no osu|en na 22 mjeseca zatvora uvjetno, s rokom od tri godine u kojem ne smije napraviti neko drugo krivi~no djelo, zbog izazivanja prometne nesre}e u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. Tako|er, mora platiti i 1,9 milijuna ma|arskih forinti sudskih tro{kova (oko 52 tisu}e kuna).

Insistira na magli
Obitelj stradalih ranije je najavila da }e ulo`iti `albu ako presuda bude neadekvatna. Supruga, odnosno k}erka poginulih bila je prisutna u sudnici, a nakon izricanja presude je zaplakala. Prometna nesre}a zbog koje se ^a~i}u sudi u Ma|arskoj dogodila se 8. januara 2010. na autocesti M7 prema Budimpe{ti. Prema optu`nici, ^a~i} brzinu svog luksuznog automobila marke crysler nije prilagodio uvjetima na cesti, pa se voze}i nedozvoljenom brzinom zaletio u zadnji dio {kode fabija, u kojoj su se vozile tri osobe od kojih su dvije, suprug i majka voza~ice, od ozljeda preminuli u bolnici. Prije izricanja presude Sudu se obratio i sam ^a~i}. Naglasio je da ni u jednom trenutku nije `elio politizirati ovaj postupak te da po{tuje Sud. Tako|er, izrazio je `aljenje

^a~i}: Obitelj stradalih najavila `albu

Savjetnici crnogorskog MUP-a primali mito
}u presudu, a Tu`iteljstvo kaznu zatvora. Prema ma|arskim zakonima, za ovo kazneno djelo previ|ena je kazna zatvora od 1 do 5 godina. U zavr{noj rije~i Tu`iteljstva istaknuto je da prema nalazima eksperata magle na putu definitivno nije bilo, a ako je i bilo maglovito, ^a~i} je u svakom slu~aju vozio prebrzo. Tu`iteljstvo tvrdi da hrvatski politi~ar u trenutku incidenta nije bio sam u vozilu, no ove navode obrana je demantirala. ~etvrta ozbiljna prometna nesre}a. Ali, prva s fatalnim posljedicama jer su ranije stradavali samo automobili. Javnost je od samog po~etka podijeljena treba li ^a~i} ostati u Vladi ili oti}i iz politike zbog nesre}e koju je skrivio i smrti dvoje ljudi. Prema anketama javnog mnijenja, ^a~i} je najnepopularniji hrvatski politi~ar, a i rejting njegovog HNS-a strmoglavo se topi. Ovu stranku sada podr`ava svega tri posto gra|ana. HNS i dalje stoji iza svog ~elnika jer je nesre}u skrivio kao gra|anin, a ne kao politi~ar. ^a~i} je ranije izjavio da }e se povu}i iz politike samo ako kazna zatvora bude bezuvjetna.
Jadranka DIZDAR

i osje}aj osobne odgovornosti za nesre}u koja se dogodila. Komentirao je zavr{ne rije~i obrane i Tu`iteljstva, potpuno podr`avaju}i navode svog ma|arskog odvjetnika. Zavr{ne rije~i obrane ^a~i}ev branitelj je iznosio u maratonskom govoru du`em od dva sata. Osporavao je vjerodostojnost iskaza svjedoka, uklju~uju}i i policajaca koji su se slu~ajno prvi zatekli na mjestu udesa. Obrana je tvrdila da ^a~i} nije vozio prebrzo, da je na putu bila gusta magla, te da stradali nisu imali sigurnosne pojaseve pa su zbog toga izgubili `ivote. Uglavnom se sve vrtjelo oko toga je li na putu bila lo{a vidljivost zbog magle, koju je vidio samo ^a~i}. Obrana je zatra`ila osloba|aju-

Pad rejtinga
Prvom potpredsjedniku hrvatske Vlade ^a~i}u, ujedno i predsjedniku Hrvatske narodne stranke (HNS) koja je ~lanica vladaju}e Kukuriku koalicije, ovo je ve}

Vrhovno dr`avno tu`ila{tvo Crne Gore, nakon zavr{ene tromjese~ne istrage, podiglo je optu`nicu protiv 17 osoba zbog primanja ili davanja mita, protivzakonitog utjecaja i falsifikovanja isprava. Zbog korupcije u upravi optu`eni su savjetnici u Ministarstvu unutra{njih poslova i javne uprave Lidija Muri}, Anka Bojovi} i Zoran Purlija. Kako je saop}eno iz Vrhovnog dr`avnog tu`iteljstva, njima je stavljeno na teret da su od juna 2001. do januara ove godine, koriste}i slu`bena ovla{tenja, na osnovu falsificiranih dokumenata, ve}em broju lica izdavali li~ne kar te, voza~ke dozvole, putne isprave i vr{ili upis u registar crnogorskih dr`avljana, pritom primaju}i mito od 50 do 1,3 hiljade eura.

Po~eli pregovori SNS-a i SPS-a o Vladi Srbije

Za 15 dana 15 ministarstava
SNS i stranke okupljene u koaliciji oko SPS-a usaglasile politi~ke ciljeve i zadatke nove vlade
Mandatar Ivica Da~i} (SPS) i lider SNS-a Aleksandar Vu~i} slo`ili su se ju~er da budu}a vlada Srbije treba da ima 15 ministarstava i najavili da }e u narednih petnaestak dana biti poznati njeni sastav, program i ciljevi. Da~i} je rekao novinarima nakon razgovora sa predstavnicima SNS-a da kadrovska rje{enja nisu dogovorena, ali da je po~etni prijedlog da Vlada ima oko 15 resora. Tako|er je naveo da su zajedni~ka opredjeljenja stranaka, koje bi trebalo da ~ine novu vladu, da Srbija bude ~lanica Evropske unije, da bude faktor stabilnosti u regionu, da se o~isti od kriminala i korupcije i da se po{tuje princip socijalne pravde. Vu~i} je rekao da Srbija nije plijen, da je pred budu}om vladom ozbiljan posao i da }e od ponedjeljka po~eti rad na detaljnoj izradi plana i programa budu}e vlade, a u narednih pet dana i o njenoj strukturi. Ina~e, Vu~i}, i pored insistiranja novinara u vi{e navrata, nije `elio da ka`e da li }e biti ~lan nove vlade. Lideri SNS-a i koalicije SPSPUPS-JS po~eli su ju~er razgovore o sastavljanju Vlade, nakon {to je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} mandat za njen sastav dao predsjedniku socijalista Ivici Da~i}u. Rukovodstvo SNS-a na pregovorima predvodi Vu~i}, a delegaciju koalicije SPS-PUPS-JS Da~i}.

OSCE tra`i istragu o incidentima na Kosovu
[ef misije OSCE-a na Kosovu Verner Almhofer osudio je ju~er nasilne incidente koji su se desili u ~etvrtak i pozvao na temeljnu istragu incidenata i navoda da su neki policijski slu`benici prekomjerno upotrijebili silu. - Prijavljeni napadi na policiju i ljude koji su putovali autobusima su neprihvatljivi i ja ih sna`no osu|ujem, naveo je Almhofer u pisanoj izjavi. Povrije|eni u incidentima na Merdaru se oporavljaju, a prelaz je ju~er otvoren za saobra}aj. Na Merdaru je u sukobu kosovske policije i grupe Srba koji su krenuli na Kosovo da obilje`e Vidovdan povrije|eno 20 Srba, navija~a Partizana. Incidenata je bilo i na Gazimestanu. Najmanje deset osoba srpske nacionalnosti povrije|eno je u napadu na autobuse kada su prolazili kroz Pri{tinu u povratku sa Gazimestana, gdje je slu`en parastos povodom Vidovdana.

Da~i} i Vu~i}: Od ponedjeljka po~inje detaljna izrada programa budu}e vlade

Vr{ilac du`nosti predsjednika SNS-a Aleksandar Vu~i} rekao je da budu}a vlada mora `estoko da se bori protiv korupcije i kriminala i da je jedan od glavnih ciljeva

dobijanje datuma po~etka pregovora s EU. Vu~i} je rekao da }e se SNS zalagati za ukidanje restriktivnog zakona o javnom informisanju i o javnim nabavkama.

12

SVIJET
VIJESTI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Komitet UNESCO-a odobrio palestinski zahtjev

Crkva Isusova ro|enja na listi svjetske ba{tine
Stanje katastrofe u Koloradu
Predsjednik Barack Obama proglasio je ju~er "stanje velike katastrofe" u dr`avi Kolorado u kojoj su po`ari uni{tili stotine ku}a i prisilili oko 36.000 ljudi da napuste svoje domove. Njegovo o~itovanje }e omogu}iti da se iz saveznih fondova dodijeli novac vlastima dr`ave Kolorado i lokalnim vlastima. Polovina saveznih sredstava za borbu protiv po`ara ve} je dodijeljena Koloradu. Steve Bach, gradona~elnik Colorado Springsa, izjavio je prekju~er da je po`ar uni{tio 346 ku}a. Po`ar nazvan Waldo Canyon Fire zahvatio je u utorak nave~er Colorado Springs, drugi po veli~ini grad u Koloradu, koji se nalazi stotinjak kilometara ju`no od glavnog grada Denvera.

Odluka UNESCO-a jo{ jedan je korak na dugom putu prema svjetskom priznavanju dr`ave Palestine u okviru granica iz 1967, sa Isto~nim Jerusalemom kao njenom prijestolnicom, kazao je Erekat
Komitet UNESCO-a za za{titu svjetskog kulturnog naslije|a glasao je da se odobri palestinski zahtjev da se mjesto Isusova ro|enja u Betlehemu stavi na njegovu listu svjetske ba{tine. Pa les tin ci su poz dra vi li ovu odluku UNESCO-a.

Pobjeda pravde
"Ovo svjetsko priznanje prava palestinskog naroda je pobjeda na{ih ciljeva i pobjeda pravde", kazao je Nabil Abu Rudeina, gla sno go vor nik pa les tin skog predsjednika Mahmuda Abasa. "Ova odluka pokazuje da je prirodno da je svijet s nama i priznaje prava palestinskog naroda i dr`ave Palestine", kazao je on, prenosi Al-Jazeera. Palestinski pregovara~ Saeb Erakat kazao je da se radi o historijskom danu. On je izjavio za AFP da je odluka UNESCOa jo{ jedan korak na dugom putu prema svjetskom priznavanju dr`ave Palestine u okviru granica iz 1967. godine, sa Isto~nim Jerusalemom kao njenom prijestolnicom. UNESCO, tijelo Ujedinjenih nacija za za{titu kulture, odbilo je ju~er izraelske prigovore i hitno dodalo crkvu u kojoj se, po vjerovanju, rodio Isus, na spisak svjetske ba{tine. Odluka ~lanova UNESCO-a, donesena u tajnosti u ruskom gradu Sankt Petersburgu sa 13 glasova za i {est protiv, do~ekana je aplauzom i stiskanjem

Kina: Sprije~ena otmica aviona
Putnici u kineskom avionu pomogli su posadi u spre~avanju otmice aviona u Xinjiangu, na krajnjem zapadu zemlje, javili su dr`avni mediji. Putnici i posada aviona savladali su {estero ljudi koji su poku{ali oteti avion 10 minuta poslije polijetanja iz udaljenog pustinjskog grada Hotana, nastanjenog etni~kom manjinom muslimanskih Ujgura, javila je Xinhua. Avion kompanije Tianjin Airlines letio je u Urumqi, glavni grad te kineske autonomne regije, u kojoj se muslimansko stanovni{tvo `ali da im vlasti ugro`avaju kulturna i vjerska prava te tra`i nezavisnost. Nakon {to je otmica sprije~ena, avion se vratio u Hotan, gdje je policija preuzela neuspjele otmi~are za koje su rekli da su Ujguri.

Crkva Isusova ro|enja u palestinskom gradu Betlehemu na Zapadnoj obali

Reuters

pesnice {efa palestinske delegacije. Hanan Ashrawi, {efica Palestinske oslobodila~ke organizaci je, u sao p}e nju je opi sa la odluku me|unarodnim priznanjem na{ih historijskih i kulturolo{kih prava u ovoj zemlji. Kako je rekla, odluka dolazi uprkos izraelskoj okupaciji i svim predrasudama. Delegat Izraela kazao je da njegova zemlja podr`ava davanje statusa svjetske ba{tine crkvi

kori{tenjem sasvim razli~ite procedure, koja nema nikakvih posljedica po mirovni proces na Bliskom istoku.

Hitan status
Izrael je saop}io da hitni status zapravo zna~i da Ujedinjene nacije, kao me|unarodno tijelo, podr`avaju palestinski stav da crkvi prijete izraelske trupe. Palestinskom zahtjevu da crkva bude uvr{tena na spisak svjetske ba{tine ve} dugo su se

suprotstavljale Sjedinjene Dr`ave i Izrael. "Palestinski narod slavi ovu odluku kao moment nacionalnog ponosa i potvrde bogate i jedinstvene ba{tine i identiteta", kazala je Ashrawi u saop}enju. "Crkva Isusova ro|enja, koja se nalazi u srcu okupiranog palestinskog grada Betlehema, kao i put hodo~a{}a, mjesta su ogromne univerzalne va`nosti ne samo za kr{}anstvo nego i za cijelo ~ovje~anstvo."

Sirija

Rusija tra`i izmjenu Annanovog plana
Uhap{en zloglasni ~lan ETA
Britanska policija uhapsila je ju~er u Londonu dvojicu gerilaca baskijske organizacije ETA od kojih je jedan "historijski" ~lan tra`en zbog sudjelovanja u vi{e od dvadeset ubistava. Uhap{en je Antonio Troitino Arranz (55), biv{i ~lan madridske }elije i po~initelj nekih od najsmrtonosnijih napada ETA, optu`en za vi{e od 20 ubistava. S njim je u londonskoj ~etvrti Hounslow uhap{en i dugi ~lan ETA, 39-godi{nji Ignacio Lerin Sanchez. - Troitino je bio povezan sa sada{njim vodstvom ETA, navodi {panski MUP i dodaje da je sudjelovao u brojnim napadima. U napadu u Madridu 1986. 12 policajaca je ubijeno, a 51 osoba je ranjena. Troitino je osu|en na 2.200 godina zatvora, ali je oslobo|en u aprilu 2011. zbog gre{ke u proceduri te je pobjegao. Rusija je zatra`ila izmjene plana me|unarodnog posrednika za Siriju Kofija Annana o vladi nacionalnog jedinstva za tu zemlju, dok u njoj traju borbe izme|u vladinih snaga i ustanika, a na sirijsko-turskoj granici obje dr`ave gomilaju vojne snage, prenosi Fena. Rusija je, odbacuju}i i dalje zahtjeve za smjenu sirijskog predsjednika Ba{ara al-Asada, zatra`ila izmjene Annanovog plana, nasuprot Sjedinjenim Dr`avama, Velikoj Britaniji i Francuskoj, koje podr`avaju tu inicijativu biv{eg generalnog sekretara UN-a, prenosi Reuters izjave neimenovanih diplomata. Rusija i ostale ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a proteklih su dana

Asad odbacio svako rje{enje sirijske krize koje bi do{lo izvana

Pobuna protiv Asadovog re`ima traje od marta pro{le godine

podr`ale Annanov plan, koji predvi|a osnivanje prelazne vlade u Siriji u kojoj bi bili zastupljeni predstavnici sada{nje vla-

de i opozicije. Plan, me|utim, isklju~uje one ~ija bi stalna prisutnost i sudjelovanje potkopali vjerodostojnost prelaza i ugrozi-

li stabilnost i izmirenje". Diplomati su izjavili za Reuters da se Annanova ideja isklju~enja odre|enih osoba jasno odnosi na Asada, iako se u planu ne ka`e izri~ito da sirijski predsjednik ne bi trebao biti ~lan vlade nacionalnog jedinstva. Asad je u me|uvremenu ponovno odbacio svako rje{enje sirijske krize koje bi do{lo izvana. "Ne}emo prihvatiti nikakav nesirijski, nenacionalni model, bilo da dolazi od velikih ili prijateljskih zemalja. Niko ne zna bolje od nas kako rije{iti sirijski problem", izjavio je sirijski predsjednik za iransku televiziju. Dodao je kako smatra i da slu`bena stajali{ta Turske iskrivljuju pozitivno stajali{te turskog naroda o Siriji.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

13

Samit Evropske unije u Bruxellesu

120 milijardi eura za podsticaj rasta
Ovaj novac mora te}i kroz Evropu, bar do najpogo|enijih zemalja, da im pomogne da iza|u iz krize, kazao je Van Rompuy
Lideri Evropske unije dogovorili su se o sporazumu za podsticaj privrednog rasta u Uniji od 120 milijardi eura, objavio je predsjednik Evropskog vije}a Herman van Rompuy, nakon razgovora u Bruxellesu te najavio formiranje supervizorskog tijela za banke na nivou eurozone.
Van Rompuy: Tokom ljeta najavljeni novi projekti od pet milijardi eura

Assange se ne}e predati policiji
Osniva~ WikiLeaksa Julian Assange rekao je za BBC da je gotovo sigurno da se ne}e predati policiji nakon {to su mu prekju~er u ekvadorskoj ambasadi u Londonu slu`benici jedinice za ekstradicije pri metropolitenskoj policiji uru~ili obavijest o ekstradiciji. Assange je pro{le sedmice potra`io uto~i{te i tra`i diplomatski azil kako ga ne bi izru~ili [vedskoj, gdje je optu`en za silovanje i napad, prenosi Fena. Kazao je da mu je savjetovano da zakon o azilu ima prednost nad zakonom o izru~enju. Prema diplomatskim konvencijama, policija ne mo`e u}i u ambasadu bez odobrenja samih ekvadorskih vlasti. Assange, australijski dr`avljanin, ranije ovog mjeseca je istro{io sve legalne opcije u Velikoj Britaniji protiv izru~enja [vedskoj zbog navodnih seksualnih zlo~ina, po{to je vrhovni sud odbio njegovu `albu na odluku o ekstradiciji.

Stabilnost
"Dogovorili smo se da pove}amo finansiranje privrede od 120 milijardi eura za mjere za podsticaj rasta, koje }e odmah biti primijenjene", kazao je Van Rompuy u Bruxellesu, gdje je organizovan dvodnevni samit EU. Van Rompuy je rekao da }e {efovi vlada i dr`ava nastaviti razgovore o tome kako posti}i finansijsku stabilnost. Naveo je da }e polovina iznosa biti dobijena tako {to }e se pove}ati kapacitet pozajmljivanja Evropske investicione banke (EIB) do 60 milijardi eura, a dru-

ga polovina }e se dobiti preimenovanjem neiskori{tenih strukturalnih fondova. "Ovaj novac mora te}i kroz Evropu, bar do najpogo|enijih zemalja, da im pomogne da iza|u iz krize", kazao je Van Rompuy, prenosi RTS. Tokom ljeta bit }e pokrenuti projekti za finansiranje infrastrukture u saobra}aju i energetici od pet milijardi eura. Ovaj plan, koji ve} du`e priprema Evropska komisija, podr`ale su pro{le sedmice vode}e privrede eurozone - Njema~ka, Francuska, Italija i [panija. Agencija AP navela je kako se vjeruje da se

ve}i dio tih 120 milijardi eura dobija iz postoje}ih sredstava EU kojima se mijenja namjena, kao i da taj iznos nije veliki u odnosu na privredu EU. Italija i [panija uslovljavaju podr{ku planu za ekonomski rast u Evropi dono{enjem hitnih mjera za pomo} zemljama u finansijskim te{ko}ama i ka`u kako `ele da te stvari budu usvojene u paketu. Sporazum je postignut nakon {to je francuski predsjednik Francois Hollande podr`ao Italiju i [paniju.

Reuters

Egipat: Formirana koalicija Tre}i put
Nakon zavr{etka predsjedni~kih izbora i problema oko formiranja vlasti, nezadovoljne liberalne ljevi~arske stranke formirale su koaliciju pod nazivom Tre}i put. U koaliciji su stranke koje nisu zadovoljne ni vjerskom ni vojnom upravom, prenosi Fena. Predstavnici liberalnih par tija svoju koaliciju javnosti su obznanile u kairskom hotelu Shepherd. Ova koalicija je formirana, kako i sami predstavnici navode, s ciljem da egipatski narod za{titi od vjerskog despotizma i povratka u stari re`im. Prema rije~ima govornika, trenutni sistem ne funkcionira, te u cilju spre~avanja daljnjeg raskola me|u stanovni{tvom Egipta treba napraviti novi ustav. Tako|er, naglasili su da nisu prihvatljive ni posljednje ispravke u ustavu koje je napravilo visoko vojno vije}e.

Brza rje{enja
"Ja sam ovdje da poku{amo na}i brza rje{enja za one zemlje koje se suo~avaju s pritiscima tr`i{ta, uprkos ogromnim naporima da izbalansiraju svoje bud`ete", istakao je francuski predsjednik. U isto vrijeme, njema~ka kancelarka Angela Merkel je upozorila da ne postoji magi~na formula za rje{enje krize. Nekoliko lidera EU `eli da za dugove nekih zemalja eurozone garantira cijela eurozona, naprimjer, u obliku euroobveznica. Ali, Merkel je u srijedu, u govoru pred njema~kim parlamentom, rekla da su euroobveznice pogre{an i kontraproduktivan put.

Merkel: Usluga za protuuslugu
Njema~ka kancelarka Angela Merkel izjavila je ju~er u Bruxellesu da ustupci napravljeni u korist zemalja u pote{ko}ama ne zna~e da je odustala od politike uvjetovanja, prenosi Fena. "Mislim da smo ostvarili va`an napredak, ali smo ostali vjerni na{oj filozofiji da nema usluge bez protuusluge. Ostajemo potpuno u dosada{njoj shemi: usluga, protuusluga, uvjetovanost i nadzor", rekla je Merkel dolaze}i na nastavak samita evropskih ~elnika.

MAGROS-VELETRGOVINA DD Fra An|ela Zvizdovi}a 1 Sarajeva U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanja na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

MHTTP BRISTOL d.d. Fra Filipa Lastri}a 4. Sarajevo U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanja na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo: Izvje{taj o doga|ajima koji bitno uti~u na finansijsko poslovanje emitenta

Izvje{taj o doga|ajima koji bitno uti~u na finansijsko poslovanje emitenta
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma MAGROS-VELETRGOVINA DD SARAJEVO MAGROS-VELETRGOVINA Dioni~ko dru{tvo za trgovinu na veliko, malo i spoljnu trgovinu Sarajevo, Fra An|ela Zvizdovi}a 1. 387(0)33 296 705 magrosveletrgovina@bih.net.ba ^etrnaesta redovna sjednica Skup{tine dru{tva odr`ana u Sarajevu 28. 6. 2012. godine u prostorijama dru{tva. 28. 6. 2012. godine Na ~etrnaestoj sjednici Skup{tine dru{tva odr`ane 28. 6. 2012. godine, donesena je odluka o usvajanju izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2011. god, sa izvje{tajem vanjskog revizora, izvje{taja Odbora za reviziju, izvje{taja Nadzornog odbora dru{tva i izvje{tajem direktora dru{tva.

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puni i skra}eni naziv firme

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica II PODACI O DOGA\AJU Navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

- adresa sjedi{ta firme - broj telefona, e-mail i Web stranica II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 12. ili 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{taja - datum nastanka doga|aja

MHTTP BRISTOL d.d. SARAJEVO, BRISTOL Mje{ovito hotelsko-turisti~ko i trgovinsko preduze}e Sarajevo. Sarajevo, Fra Filipa Lastri}a 4. +387(0)33 657 808 +387(0)33 296 705 Sedma redovna sjednica Skup{tine Dru{tva odr`ana je u Sarajevu 28. 6. 2012.godine u prostorijama ve}inskog vlasnika Dru{tva. 28. 6. 2012. godine Na sedmoj sjednici Skup{tine Dru{tva odr`ane 28. 6. 2012. godine, donesena je odluka o usvajanju izvje{taja o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu sa izvje{tajem vanjskog revizora, izvje{tajem Odbora za reviziju, izvje{tajem Nadzornog odbora Dru{tva i izvje{tajem direktora.

- kratak opis i razlog doga|aja

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koje je sa~inila izvje{taj

Sarajevo, 29. 6. 2012. godine

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koje je sa~inila izvje{taj

Sarajevo, 29. 6. 2012. godine

14

BIZNIS I EKONOMIJA
Bankarski sektor BiH

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Preporuka poslodavcima u FBiH

Privredi prijeti nelikvidnost
Za{titite radnike
Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike izdalo je ju~er saop}enje kojim se poslodavcima u Federaciji BiH preporu~uje da, usljed nepovoljnih vremenskih prilika izazvanih visokim temperaturama zraka, provedu mjere za{tite na radu kojima }e sprije~iti nastupanje posljedica po `ivot i zdravlje zaposlenika. Tako|er, u preporuci resornog ministarstva se navodi da, ukoliko proces rada dozvoljava, poslodavci mogu mjere za{tite obezbijediti preraspodjelom radnog vremena ili raspore|ivanjem zaposlenika na druge poslove u toku radnog vremena.

Ukupni depoziti na kraju prvog kvartala iznose 14,7 milijardi KM i manji su za 2,7 posto ili 400 miliona KM u odnosu na kraj 2011. godine
ankarski sektor BiH, iako suo~en sa brojnim ograni~enjima, u prva tri mjeseca ove godine poslovao je pozitivno i bio je jedan od pokreta~a ekonomije. Me|utim, banke u BiH mogle bi uskoro imati problema sa likvidno{}u koja je u bh. privredi uveliko prisutna, re~eno je na skupu koji je za medi je u Ba njoj Lu ci upri li ~i lo Udru`enje banaka BiH. Kako je kazao predsjednik Upravnog odbora Udru`enja banaka BiH Sanel Kusturica, ukoliko do|e do toga da aran`man BiH sa MMF-om zakasni pa za popunjavanje bud`etskih nedostataka vlade odlu~e povu}i depozite javnih preduze}a, to }e biti veliki problem jer }e zna~ajno smanjiti mogu}nost banaka da kreditiraju stanovni{tvo i privredu.

B

Br~ko

U redu za podsticaje
Odjeljenje za poljoprivredu Vlade Br~ko distrikta BiH po~elo je ju~er sa primanjem zahtjeva za podsticaj, javila je Fena. Tokom ove sedmice zabilje`ene su velike gu`ve, te poljoprivrednici na red ~ekaju i po pet sati dnevno. Slobodanka Petrovi}, vi{a stru~na saradnica u selekcijskoj slu`bi, kazala je da nema razloga za gu`ve, jer }e se prijave za podsticaj zaprimati do 15. augusta i da }e svi zahtjevi poljoprivrednika biti blagovremeno obra|eni, javila je BDC televizija. Rije~ je o podsticaju za sve vrste ratarskih kultura, za tovljenje stoke, te p~ele. Iz bud`eta Br~ko distrikta BiH za podsticaje u 2012. izdvojeno je 7.000.000 KM.

Sa banjalu~kog sastanka bh. bankara

Povu~eno 300 miliona KM
U privredi je problem nelikvidnosti ve} izra`en, a to se, kako ka`e Kusturica, osjeti jer su pravna lica za samo tri mjeseca ove godine zbog nelikvidnosti iz banaka povukla oko 300 miliona KM, od toga su institucije vlade na svim nivoima povukle 100, a privatna preduze}a 200 miliona KM. Ipak, {tednja stanovni{tva je u ovom periodu rasla, {to je, kako poja{njava Kusturica, posljedica potrebe gra|ana za sigurno{}u u vrijeme krize i prate}i psiho lo {ki efekt kri ze. Ta ko su

CAZIN Zbog ka{njenja poticaja

gra|ani u prvom kvartalu 2012. godine na {tedne ra~une u bankama dodali jo{ 130 miliona KM, {to predstavlja rast depozita stanovni{tva u odnosu na kraj 2011. za 1,8 posto. Uku pni de po zi ti na kra ju prvog kvartala iznose 14,7 milijardi KM i manji su za 2,7 posto ili 400 miliona KM u odnosu na kraj 2011.

Protestna vo`nja poljoprivrednika
U Cazinu je odr`an pro{ireni sastanak ~lanova Udru`enja poljoprivrednika Krajina i proizvo|a~a mlijeka iz drugih op}ina Unsko-sanskog kantona, a glavne teme bile su ka{njenje poticaja i najavljeno smanjenje otkupne cijene mlijeka, prenosi Fena. Vi{esatni razgovori rezultirali su zaklju~kom da se u srijedu, 4. jula, protestnom vo`njom poljoprivrednim ma{inama kroz Cazin uka`e na probleme poljoprivrednika, te da se u slu~aju ka{njenja isplate sredstava za svaki naredni kvartal organiziraju protesti, javio je RTV Cazin. Sastanku su prisustvovali i predstavnici resornog kantonalnog ministarstva, kantonalnog poljoprivrednog zavoda, federalnog i kantonalnog udru`enja poljoprivrednika, te op}ine Cazin.

Kamatne stope
Istovremeno, ukupni krediti sektora su sa martom 2012. iznosili oko 14,7 milijardi KM. Njihov rast u odnosu na kraj pro{le godine je iznosio oko 170 miliona KM, u kojem krediti privatnim preduze}ima i dru{tvima sudjeluju sa rastom od preko 100 miliona KM. [to se ti~e kamatnih stopa, u

Udru`enju banaka ka`u da se u ovo vrijeme ne mo`e razmi{ljati o njihovom sni`avanju, jer u vrijeme kada novca u Evropi nema i kad se ne mo`e dobiti od banaka majki za kreditiranje u BiH, te u vrijeme kada se banke bore za depozite i nude sve ve}e kamatne stope kako bi obezbijedile izvore za nastavak kreditiranja, kamatne stope su u blagom porastu i ne mo`e se o~ekivati njihovo sni`avanje. ^lan UO Udru`enja banaka BiH Berislav Kutle ka`e da bi, realno, kamatne stope na osnovu svih parametara morale biti ~ak za 30 posto vi{e, me|utim, to je nemogu}e jer se nema kome prodati takva kamatna stopa i jer je stanje na tr`i{tu takvo kakvo J. Sa. jeste.

Sedmi poljoprivredni sajam

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 126 - 30. 6. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Maline brend bratuna~kog kraja
Pot pred sje dnik Re pu bli ke Srpske Enes Suljkanovi} zajedno s na~elnikom Op{tine Bratunac Nedeljkom Mla|enovi}em i ambasadorom Holandije Swederom van Voorst tot Voorstom prisustvovao je ju~er ceremoniji otvaranja 7. poljoprivrednog sajma Dani maline - Bratunac 2012, javila je Fena. Suljkanovi} je rekao da je malina postala brend ovog kraja te da je posebno ohrabruju}a ~injenica da je u toku pro{le godine isporu~eno vi{e od 3.000 tona ovog vo}a, saop}eno je iz kabineta entitetskog potpredsjednika. Istaknuo je i da je operativna kreditna linija turske banke koja stimuli{e projekte samoza-

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.581117 Kanada 124 CAD 1 1.515764 Hrvatska 191 HRK 100 25.950949 ^e{ka R 203 CZK 1 0.076089 Danska 208 DKK 1 0.262456 Ma|arska 348 HUF 100 0.677951 Japan 392 JPY 100 1.948408 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.258986 [vedska 752 SEK 1 0.222386 [vicarska 756 CHF 1 1.621730 Turska 949 TRY 1 0.854402 V.Britanija 826 GBP 1 2.418122 SAD 840 USD 1 1.549595 Rusija 643 RUB 1 0.047159 Kina 156 CNY 1 0.243834 Srbija 941 RSD 100 1.684454 SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 06. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 06. 2012 =

1.955830 1.955830 1.585080 1.589043 1.519563 1.523362 26.015989 26.081029 0.076280 0.076471 0.263114 0.263772 0.679650 0.681349 1.953291 1.958174 0.566448 0.567864 0.259635 0.260284 0.222943 0.223500 1.625794 1.629858 0.856543 0.858684 2.424182 2.430242 1.553479 1.557363 0.047277 0.047395 0.244445 0.245056 1.688676 1.692898 USD 1.51060 BAM 2.379189

Sa otvaranja sajma u Bratuncu

po{ljavanja te da }e o tome upoznati i poljoprivrednike bratuna~kog kraja. Op{tina Bratunac, Ministar-

stvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS-a i UNDP su pokrovitelji ovog sajma, na kojem u~estvuje vi{e od 70 izlaga~a.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

BIZNIS/BERZE
1.442,95 809,55
Dioni~ko dru{tvo

15

Skup{tina dioni~ara Energopetrola iza zatvorenih vrata

BIFX

Kako sanirati dug od 31 milion KM?
Na Skup{tini nije donesena odluka na koji na~in }e biti saniran dug koji je bio na kraju pro{le godine
Na sjednici Skup{tine dioni~ara kompanije Energopetrol d.d. Sarajevo koja je odr`ana ju~er bez prisustva javnosti odlu~eno je da se u roku od tri mjeseca defini{e na koji na~in }e biti saniran dug od 31 milion KM, koji je ova firma imala u pro{loj godini. Faik Muhi}, predstavnik malih dioni~ara iz firme General Servis, koja ima 1,5 posto dionica Energopetrola, novinarima je nakon sjednice rekao da je Skup{tina donijela odluku da firma nastavi poslovanje, ali da nije usvojen zaklju~ak na koji na~in }e dug biti saniran. Muhi} je dodao da je dug od 31 milion KM ubjedljivo najve}i od svih godi{njih dugova koje je kompanija imala u posljednjih deset godina. "Kada je Energopetrol i{ao u dokapitalizaciju, cilj je bio da se firma sanira i revitalizira. Taj cilj nije ostvaren jer dokapitalizacija nije uspje{no obavljena, a ugovor o dokapitalizaciji nije ispo{tovan. Konzorcij INA-Mol nije ispunio klju~nu obavezu iz ugovora - nije investirao 150 miliona KM", objasnio je Muhi}. On je kazao da je konzorcij INA-Mol, umjesto da investira, Energopetrolu posudio novac kroz kreditno zadu`enja i to sa visokim kamatama. Te kamate su, dodao je Muhi}, uzrok minusa u poslovanju Energopetrola. Muhi} ka`e da raspola`e informacijom da je Vlada FBiH u maju imenovala koEnergopetrol: Skup{tina bez prisustva javnosti

669,72 1.783,04
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)

SASX-10 FIRS

876,18 808,49
Vrijednost (KM) Broj transakcija

SASX-30

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 29. juni/lipanj 2012.

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Bonus dd Sarajevo ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH stara devizna {tednja serija S FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U FBiH stara devizna {tednja serija Z PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo RMU Banovici dd Banovici SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE BNT Hidraulika d.d. Novi Travnik TERCIJARNO SLOBODNO TRŽIŠTE Elektro grupa d.d. Jajce 92,00 210,00 0,00 92,00 92,00 210,00 12 37 1.104,00 7.770,00 1 1 16,49 2,84 41,51 30,98 0,92 1,51 3,69 -0,03 16,50 2,87 42,00 30,98 16,49 2,80 41,00 30,98 205 496 81 100 3.381,80 1.409,80 3.362,00 3.098,00 3 3 3 2 98,13 90,00 75,01 71,00 0,00 0,00 -3,21 7,58 98,13 90,00 75,01 71,00 98,13 90,00 75,01 71,00 2.960 9.000 550 1.504 2.904,65 8.100,00 412,56 1.067,84 1 2 1 2 3,79 3,84 3,40 -3,81 -4,95 0,00 3,79 3,84 3,40 3,79 3,84 3,40 929 330 41 3.520,91 1.267,20 139,40 2 1 1 11,58 2,99 11,60 11,26 2.546 29.399,94 5

Foto: [. SULTANOVI]

0,00 210,00

misiju za pregovore s konzorcijem INAMol. "Me|utim, nisu nam dostupni podaci u vezi s rezultatima rada komisije i pregovora. Mislim da nas Vlada FBiH i konzorcij ne do`ivljavaju ozbiljno", ka`e Muhi}. Podsje}amo, konzorcij INA-Mol je ve}inski vlasnik Energopetrola sa 67 posto kapitala. Vlada FBiH ima 22, a mali dioni~ari 11 posto kapitala. Dk. OMERAGI]

SASE: Promet 9.754.282 KM
Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 9.754.282,50 KM. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo, a kurs ovog emitenta iznosio je 11,58 KM. Na kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF Big investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 3.520,91 KM, a kurs ovog fonda iznosio je 3,79 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 12.485,05 KM, a u sklopu {est transakcija prometovano je 14.014 obveznica. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su FBiH obveznice stare devizne {tednje serije Z (simbol: FBIHKZ) od 7,58 posto.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 29. juni 2012.
Dioni~ko dru{tvo

Podijeli do`ivljaj s drugima - m:tel roaming Ljetni do`ivljaj podijelite s drugima uz sni`ene cijene poziva i SMS-a u roamingu!
Putujte bezbri`no na va{e omiljene destinacije Jadranskog i Egejskog (Jonskog i Sredozemnog) mora, razgovarajte opu{teno i svoj ljetni do`ivljaj podijelite s drugima, poru~uju iz m:tela i podsje}aju na povoljnije cijene roaminga u partnerskim mre`ama TMobile Hrvatska, Cosmote Gr~ka i m:tel Crna Gora. Izborom navedenih partnerskih mre`a bi}ete u prilici da uz znatno povoljnije cijene roaminga ostvarite svoju potrebu za komunikacijom sa bli`njima, ali i neizbje`nim poslovnim partnerima. I ovog ljeta iz m:tela sti`u lijepe vijesti za postpaid, ali i prepaid korisnike koji }e svoj ljetni odmor provesti u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili Gr~koj od 1. jula do 30. septembra 2012. godine, do kada traje period promotivnih cijena poziva, SMS-a i mobilnog interneta u roamingu. –––––––––––––––––––––––––––––––––––– M:TEL SAVJET: Prije polaska na putovanje obavezno provjerite cijene internet-saobra}aja u roamingu, tako|e provjerite postavke na svom mobilnom ure|aju zbog mogu}nosti uspostave internet-konekcije u slu~aju automatskog preuzimanja poruka, MMS poruka i aplikacija, privremeno onemogu}ite uslugu GPRS-a i MMS-a i kontroli{ite uklju~ivanje Bluetootha zbog mogu}nosti prenosa virusa koji mo`e nanijeti {tetu telefonu i tako|e napraviti ne`eljene tro{kove... U toku promotivnog perioda dolazni poziv u mre`i m:tel Crna Gora (oznake mre`e: m:tel, m:tel Montenegro, 297 03) za prepaid korisnike je besplatan. Podsje}amo da se poziv u dolazu za m:tel postpaid korisnike tako|e ne pla}a. Cijena poziva za m:tel postpaid korisnike koji iz Crne Gore upute pozive prema m:tel mobilnoj i fiksnoj mre`i, kao i drugim fiksnim i mobilnim mre`ama u Crnoj Gori i Srbiji, iznosi 0,24 KM, odnosno 0,38 za prepaid korisnike. Za pozive upu}ene prema drugim zemljama, uklju~uju}i i druge fiksne i mobilne mre`e u BiH, primjenjuje se va`e}i cjenovnik za roaming saobra}aj sa Crnom Gorom prema zonama. Ukoliko ovog ljeta planirate boraviti u Hrvatskoj, odaberite Tmobile mre`u (oznake mre`e: 219 01, HR CRON, HR-CRONET,T-mobile HR, T-Mobile) i pri~ajte opu{teno, jer kao m:tel potpaid korisnik u sezoni ljeto 2012, pozive prema svim mobilnim i fiksnim mre`ama u BiH i pozive prema drugim mre`ama u Hrvatskoj pla}ate po cijeni od 0,99 KM, dok se pozivi prema drugim dr`avama tarifiraju po cijeni od 2,50 KM, pritom se dolazni pozivi tarifiraju po cijeni od 0,60 KM. Za m:tel prepaid korisnike koji prilikom boravka u Hrvatskoj odaberu Tmobile mre`u, pozivi prema svim mre`ama u BiH iznose 1,20 KM, a pozivi prema svim ostalim dr`avama, kao i drugim mre`ama u Hrvatskoj iznose 2,30 KM, pri tom je cijena poziva u dolazu 0,70 KM. Cijena SMS usluge za postpaid iznosi 0,39 KM, odnosno 0,50 KM za prepaid korisnike. Prilikom boravka u Gr~koj preporuka m:tela je partnerska mre`a Cosmote (oznake mre`e: COSMOTE, GR COSMOTE, C-OTE, 202 01), u okviru koje kao m:tel postpaid korisnik pla}ate cijenu poziva prema svim mobilnim i fiksnim mre`ama u BiH i pozive prema drugim mre`ama u Gr~koj u iznosu od 1,80 KM, dok se pozivi prema drugim dr`avama tarifiraju po cijeni od 3,50 KM. Dolazni pozivi tarifiraju po cijeni od 0,60 KM. Za m:tel prepaid korisnike u Gr~koj pozivi prema svim mre`ama u BiH iznose 2,15 KM, a pozivi prema svim ostalim dr`avama, kao i drugim mre`ama u Gr~koj iznose 4 KM, pritom je cijena poziva u dolazu 0,70 KM. Cijena SMS usluge za postpaid iznosi 0,40 KM, odnosno 0,50 za prepaid korisnike. Novo! Kori{}enje mobilnog interneta u roamingu za prepaid korisnike Ono {to }e obradovati sve korisnike koji i na ljetovanju ne mogu bez Interneta je da su cijene kori{}enja mobilnog interneta znatno sni`ene, tako da prilikom boravka u Hrvatskoj za 1MB ostvarenog saobra}aja pla}ate 5,99 KM, odnosno 0,058 KM za 10 KB u postpaidu, dok je za prepaid korisnike cijena ne{to vi{a i iznosi 7,20 KM, odnosno 0,07 KM za 10 KB ostvarenog saobra}aja. U partnerskoj mre`i Cosmote u Gr~koj za uslugu kori{}enja mobilnog interneta pla}ate cijenu od 9,90 KM za 1 MB, odnosno 0,096 KM za 10 KB ostvarenog saobra}aja u postpaidu, i 11,90 KM, odnosno 0,116 KM za 10 KB ostvarenog saobra}aja u prepaidu. Za m:tel postpaid korisnike u Crnoj Gori cijena internet-saobra}aja je 1,91 KM/MB, odonosno 0,018 KM/10KB, a za prepaid korisnike ona iznosi 2,10 Km/MB, odnosno 0,02 Km/10KB. I na ljetovanju sa prijateljima! Sre}an put i ugodan odmor! m:tel imate prijatelje! BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka

Srednji kurs (KM)

Promj. kursa (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

0,501(A) 0,6 0,478 0,27 1,43

0,2 1,52 1,49 3,45 0

0,501 0,6 0,481 0,28 1,43

0,501 0,6 0,476 0,261 1,43

1.805 28.844 2.430 4.782 32.706

904,30 17.306,40 1.161,18 1.291,56 46.769,58

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,02 4,5 10,05 0,043 3,16 5,51 4,97 3,82(A) 5,99 -19,2 0 -0,4 0 0,96 -0,54 0 0 0,67 2,02 4,5 10,06 0,043 3,16 5,51 5 3,82 6 2,02 4,5 10,05 0,043 3,16 5,51 4,62 3,82 5,95 32 32 220 11.800 20 20 890 118 424 64,64 144,00 2.212,00 507,40 63,20 110,20 4.420,80 450,76 2.537,76

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Fabrika vijaka a.d. Mrkonji} Grad Lutrija RS a.d. Banja Luka Posavina a.d. Srbac Poslovna zona a.d. Banja Luka Veselin Masle{a a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,16 0,9 0,606 0,499 0,65 97,5(A) 48 46,3 48,06 41,75 39,02 39,18 0 -0,11 2,71 6,17 0 0,52 -1,38 0,63 4,25 -0,6 0,05 0,08 0,16 0,9 0,606 0,499 0,65 97,5 48 46,3 48,99 41,75 39,05 39,2 0,16 0,9 0,606 0,499 0,65 97,5 48 46,3 46,1 41,75 39 39,16 730 106 2.296 1.000 1.032 37.890 8.294 11.879 105.720 5.000 10.160 472.075 116,80 95,40 1.391,38 499,00 670,80 7.388,55 3.981,12 5.499,98 50.808,08 2.087,50 3.964,90 184.938,06

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

95,14 2,74

$ 4.14 %

1.594,00 27,45

$ 2,81 %

642,00 643,00

$ 0,39 %

PLIN
$ 0,84 %

SREBRO
$ 4,41 %

KUKURUZ
$ 1,70 %

16

OGLASI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012. Inspekcija kontrolisala rad hotela

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Preventivne mjere protiv legionarske bolesti
Inspekcijski nadzor izvr{en nad 31 hotelom

Inspektori izdali 12 rje{enja o otklanjanju op}ih sanitarnih nedostataka, te 20 rje{enja o edukaciji uposlenika iz oblasti sanitarnog minimuma
Sanitarni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS-a su u proteklih {est mjeseci vr{ili inspekcijske nadzore nad radom hotela u Kantonu. Kako su naveli, posebna pa`nja prilikom nadzora posve}ena je kontroli primjene preventivnih mjera za smanjenje rizika od pojave legionarske bolesti. U navedenom periodu inspektori su kontrolisali 31 hotel na na~in da su vr{ili pregled prostorija, ure|aja i opreme, te uzimali briseve radnih povr{ina na higijensku ispravnost. Inspekcijski nadzor podrazumijevao je i uvid u dokumentaciju o provo|enju obaveznih sanitarno-higijenskih mjera, kao i obavljenoj edukaciji iz sanitarnog minimuma, te uvid u dokumentaciju o pregledima na klicono{tvo hotelskog osoblja. - Nakon laboratorijskih analiza, koje je izvr{io Zavod za javno zdravstvo KS-a, inspektori su izdali 12 rje{enja o otklanjanju op}ih sanitarnih nedostataka, te 20 rje{enja o edukaciji uposlenika iz oblasti sanitarnog minimuma. Inspektori su izdali i 27 uputstava o primjeni preventivnih mjera protiv epidemije legionarske bolesti, koja dominira u hotelima, a gdje se naj~e{}e prenosi putem tople vode, istaknuli su u inspekciji. Inspekcijski nadzori i laboratorijski rezultati pokazali su da je odr`avanje sanitarnog re`ima u hotelima Kantona Sarajevo u visokom procentu efikasno tokom ciE. A. jele godine.

Na sjednici Op}inskog vije}a Stari Grad

Nevolje vikend-posjetilaca Trebevi}a

Dje~ije igrali{te i u MZ Medrese
Jedan od na~ina spre~avanja odliva stanovni{tva iz op}ine, ka`e Muj~i}
Prilikom ta~ke dnevnog reda o rebalansu bud`eta, vije}nici Op}inskog vije}a Stari Grad raspravljali su o ugradnji pojedinih projekata u bud`et namijenjen za ovu godinu. Naime, sredstva koja su prema inicijativi Kluba SDA trebala biti ulo`ena u kupovinu tri minibusa, a koja }e biti namijenjena preduze}u GRAS za saobra}aj po padinskim dijelovima op}ine, nisu se na{la u prijedlogu rebalansa bud`eta. Kako je to bio zaklju~ak Vije}a, izglasan dvotre}inskom ve}inom, zbog ~ega kupovina nije ugra|ena u rebalans odgovor je dala Dijana Salihbegovi}, sekretar za op}u upravu Op}ine Stari Grad. Ona je istakla da "na~elnik kao predlaga~ nije mogao uvrstiti (zaklju~ak Vije}a) jer je imao odre|ene razloge, {to je i obrazlo`io". No zaklju~ak Vije}a nije stavljen ni van snage. Ina~e, vrijednost jednog minibusa je 130.000 KM i za tri minibusa bi trebalo izdvojiti 390.000 KM. Jedini amandman na rebalans bud`eta Op}ine predlo`io je vije}nik Adnan Muj~i}, kako bi izna{ao sredstva za realizaciju projekta "Izgradnja dje~ijeg igrali{ta u okviru MZ Me-

Minibus u jednom smjeru
Za Trebevi} vi{e nema povratne karte, a gra|ani su se zadnji put vratili taksijem
Na{u redakciju pozvao je sugra|anin Avdo Gu{i}, jedan od planinara i ljubitelja prirode koji ~esto voli oti}i na Trebevi}. Kako ka`e, do omiljenog izleti{ta obi~no odlazi sa prijateljima minibusom KJKP Gras, koji saobra}a na relaciji Latinska }uprija - Trebevi}. - Minibus na toj liniji, koja je komercijalan i na kojoj ne va`e ove mjese~ne karte, saobra}a vikendom i tokom praznika. U zadnje vrijeme nam ne daju povratnu kartu iako se ona prije mogla kupiti, pri~a Avdo. No, najgore je to {to, prema Gu{i}evim rije~ima, u posljednjih nekoliko navrata minibus nije ni do{ao po izletnike, kako bi ih vratio u grad. - Pitali smo dispe~ere i oni su nam rekli da je voza~ tim minibusom oti{ao po neke radnike u Delija{ i da je to ugovoreni prevoz, a mi smo se vratili kako je ko mogao, uglavnom taksijem, isti~e Gu{i}. Sarajlije koje su bile prepu{tene same sebi pri povratku sa Trebevi}a raspitale su se i za{to vi{e nema povratnih karti. - Tada bismo imali osnovu da ih tu`imo. Uz to, zbog hla|enja motora, u minibusu kojim smo i{li gore radi grijanje, tako da je vo`nja jedva podno{ljiva, napominje Gu{i}. Pitanja o ovom problemu smo uputili nadle`nima u KJKP Gras, ali zbog odsustva direktora, ju~er odgovore nismo dobili. J. M.

Jedino starogradsko igrali{te kod [ahinagi}a ulice

drese", odnosno da se sredstva za izradu Replike begovske no{nje u vrijednosti od 10.000 KM prebace na projekat izgradnje igrali{ta u istoj vrijednosti. Time je ukinuta stavka izrade Replike begovske no{nje, a u bud`et unesena stavka "Izgradnja dje~ijeg igrali{ta u MZ Medrese". Vije}nik Muj~i} je, tako|er, istakao da je projekat izgradnje igrali{ta od izuzetnog zna~aja za op}inu i njene gra|ane, a najprije za njene najmla|e stanovnike. Posebno

je naglasio da u Starom Gradu postoji samo jedno igrali{te kod [ahinagi}a ulice, ali da je devastirano, te se izgradnjom ovog novog {alje poruka mladim bra~nim parovima da ostaju `ivjeti u ovoj op}ini i samim time preventivno djeluje na odliv stanovnika u neke druge dijelove grada. Rebalans bud`eta Op}ine Stari Grad je usvojen sa 22 glasa ZA, dok je osam vije}nika SDP-a bilo suzdr`ano.
D. I.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Predstavljamo: Stomatolo{ki fakultet

Skup{tinska diskusija o izgradnji gara`a kod Narodnog pozori{ta

Kantonu manje milion maraka godi{nje
Mukotrpan rad za
Pojedini zastupnici tra`ili raskid ugovora Koncesionar kao jedinog krivca naveo Kanton Sarajevo jer ih nije uveo u posjed {to je bila jedna od odredbi ugovora
Izgradnja gara`a kod Narodnog pozori{ta ne}e po~eti u skorije vrijeme, a to je potvrdila i rasprava na posljednjoj sjednici kantonalne Skup{tine. Zastupnicima je prezentiran izvje{taj o stepenu realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju i kori{tenje javnih povr{ina podzemne gara`e na spomenutom lokalitetu. Nakon {to je ministar saobra}aja Haris Luli} dao uvodne napomene, uslijedila je rasprava nakon koje je odbijen izvje{taj o izgradnji. Ministar Luli} zastupnicima je iznio hronologiju doga|aja oko potpisivanja ugovora, te onoga {to je uslijedilo nakon toga. Napomenuo je i da je ovaj problem naslijedio od svojih prethodnika. - Rodilo se i ja ga sad ljuljam. Odluka {ta }e biti s ovim prostorom jo{ nije donesena. Na prostoru kod Narodnog pozori{ta ve} godinu nije dozvoljen parking budu}i da je trebala krenuti izgradnja gara`e, ali koncesionar Centrotrans-transport robe nije krenuo u izgradnju i nisu ispo{tovane odredbe ugovora o otpo~injanju radova u ugovorenim rokovima. Vrijeme odmi~e, a Kanton gubi novac jer je parking godi{nje imao prihod od milion KM. Od toga je 60 posto i{lo KJKP Rad, a 40 posto u bud`et KS-a kao namjenska sredstva za otvaranje novih parking-mjesta, istakao je Luli}.

veliko priznanje
Za rad mimo granica na{e zemlje dovoljna je samo nostrifikacija diplome
Stomatolo{ki fakultet osnovan je kao odsjek Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 1960, a {est godina kasnije na ovom fakultetu diplomiralo je 98 stomatologa, gdje dolazi do zna~ajnog kadrovskog napretka u stomatolo{koj slu`bi Bosne i Hercegovine. Od osnivanja pa do danas na Stomatologiji je doktoriralo 2.936 kandidata, 661 je specijalista razli~itih stomatolo{kih disciplina, 156 magistra nauka i 69 doktora nauka. - Stomatolo{ki fakultet, kao ~lanica Univerziteta, kroz cijeli period involviran je u sve njegove aktivnosti, a zaposlenici i studenti ovog fakulteta su aktivni sudionici razli~itih univerzitetskih tijela i univerzitetskih doga|aja, odnosno Senata, Savjeta, Rektorskog kolegija, vije}a, odbora, komisija, me|unarodne interuniverzitetske suradnje, aktivnosti i razmjena, simpozija, znanstvenih tribina, izdava~ke djelatnosti..., napominje dekan Sead Red`epagi}. obavlja se iz biologije, fizike i hemije, kako bi stekli pravo upisa na prvu godinu, svi prijavljeni kandidati moraju polo`iti eliminacioni test, a pored njega boduju se i rezultati prethodnog {kolovanja, kao i pojedina takmi~enja, te posebna priznanja. Studij na Stomatologiji traje {est godina, odnosno XII semestara.

Kombinovana nastava
- Nastava se izvodi kombinovano na Medicinskom i Stomatolo{kom fakultetu, kao i na klinikama Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu. ^injenica da se nastava izvodi na vi{e lokacija, sama govori koliko mukotrpnog rada, odricanja i po`rtvovanosti je potrebno kako bi se ostvario cilj, postati jedan od mnogo poznatih i priznatih doktora Stomatologije, poru~io je budu}im studentima dekan Red`epagi}. Ve}ina studenata koji se opredijele za ovaj fakultet nakon zavr{etka studija rade ili u privatnim ordinacijama ili u domovima zdravlja, ali i na Fakultetu. Danas se na birou za zapo{ljavanje nalazi 119 doktora Stomatologije. Ipak, za rad mimo granica na{e zemlje potrebno je samo nostrificirati diplomu.
M. TATAREVI]

I iz Kantona i Centro-trans transport robe smatraju da su u pravu

Eliminacioni test
U novu akademsku godinu na Stomatolo{ki fakultet sa klinikama upisuje se ukupno 70 studenata, od toga 40 redovnih koje finansira Kanton, 25 samofinansiraju}ih i pet stranih dr`avljana. Prijemni ispit

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ip 246154 12 Ip Sarajevo, 27. 6. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Aida Spahi}, u izvr{nom predmetu tra`ioca izvr{enja “ARLEKIN” DOO SARAJEVO, Ulica Smaje [ikala br. 2, Sarajevo, koje zastupa A{}eri} Minadir, advokat iz Sarajeva, protiv izvr{enika AUTOSERVIS DD ILIJA[, Ulica 29. februara bb, Ilija{, radi izvr{enja na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku

Tro{kovi izvr{nog postupka odre|eni su u iznosu od 1.275,35 KM. Ovim putem se izvr{eniku AUTOSERVIS DD ILIJA[ dostavlja rje{enje o izvr{enju u smislu odredbe ~lana 348. stav 3 Zakona o parni~nom postupku, a u vezi s odredbom ~lana 21. Zakona o izvr{nom postupku. Izvr{enje }e se provesti pljenidbom nov~anih sredstava izvr{enika na ra~unu broj 306047000064209 kod Hypo Alpe Adria Bank DD Mostar, i namirenja tra`ioca izvr{enja iz iznosa dobivenog pljenidbom nov~anih sredstava i prijenosom nov~anog iznosa na transakcijski ra~un tra`ioca izvr{enja broj 33832022503535546, otvorenog kod poslovne banke UniCredit Bank d.d. Sarajevo. SUDIJA Aida Spahi} POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izjaviti prigovor ovom sudu u roku od 8 dana od dana prijema istog. Prigovor se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke. Dostavljanje rje{enja o izvr{enju izvr{eniku smatra se izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Primamljiv biznis
Problem oko izgradnje pomenutog parkinga su nerije{eni imovinskopravni odnosi. Iz Kantona Sarajevo su naglasili da je sve sre|eno, dok koncesionar navodi da ih ova ustanova nije uvela u posjed, te da zbog toga izgradnja i ne mo`e po~eti. Tokom diskusije Ned`ad Fazli-

OBJAV LJU J E
RJE[ENJE O IZVR[ENJU Dozvoljeno 12. 4. 2012. godine, na osnovu izvr{ne isprave presude Op}inskog suda u Sarajevu broj 65 0 Ps 167082 10 Ps od 18. 11. 2011. godine radi naplate nov~anog potra`ivanja, u ukupnom iznosu od 10.105,88 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 24. 12. 2011. godine, do isplate.

ja, {ef Kluba SDP-a i ~lan Komisije za bud`et i finansije, predlo`io je hitan raskid ugovora sa koncesionarom. - Trebalo bi uvesti KJKP Rad u posjed kako bi se ostvarili prihodi za bud`et, ali i da se ovo preduze}e uklju~i u proces dobijanja koncesije, kazao je Fazlija. Predrag Kojovi}, zastupnik Na{e stranke, istakao je kako je iz ministrovog izlaganja zaklju~io da su parkinzi primamljiv biznis. - Zanima me za{to Kanton nije u{ao u gradnju ovih gara`a kada je to prema svemu sude}i dobar izvor prihoda, upitao je Kojovi}. U posljednje vrijeme do gra|ana su dolazile razne informacije o de{avanjima na parkingu kod Narodnog pozori{ta, a i Elmedin Konakovi}, {ef Kluba zastupnika SDA, kazao je da ima mnogo opre~nih informacija. - Dobijao sam informacije da Kanton nije ispo{tovao ugovor i interesuje me da li }emo zbog toga pla}ati {tetu. Iz ove firme obra}ali su se ljudi i nama i raznim nivoima vlasti, ali ve}ina se ogra|ivala kao da nisu nadle`ni,

istakao je Konakovi}.

Odbijen izvje{taj
Koncesionar Centrotrans-transport robe u svom dopisu upu}enom nadle`nima u KS-u je kao jedinog krivca za odga|anje po~etka izgradnje gara`a naveo Kanton Sarajevo koji nije ispo{tovao odredbe ugovora. - U posljednje vrijeme kontinuirano Centrotrans-transport robe je informisao nadle`ne organe koncesora Kantona Sarajevo o problemima u vezi ka{njenja sa realizacijom kapitalnog projekta izgradnje javne podzemne gara`e kod Narodnog pozori{ta prouzrokovanih isklju~ivo neispunjavanjem ugovornih obaveza od nadle`nih organa koncesora, istakli su iz preduze}a Centrotrans-transport robe, dodaju}i da nisu ta~ne tvrdnje da su uvedeni na sve parcele koje su predvi|ene ugovorom. S obzirom na to da je Skup{tina odbila spomenuti izvje{taj, rje{enje problema oko izgradnje gara`a kod Narodnog pozori{ta ne mo`e se o~ekivati u skoS. HUREMOVI] rije vrijeme.

VOGO[]A

Asfaltiran put u Svrakama 2
Na osnovu usvojenog programa pri ori te tnih pro je ka ta u oblasti komunalne infrastrukture u op}ini Vogo{}a za 2012. godinu, zavr{ena je rekonstrukcija lokalnog puta u naselju Svrake 2, u du`ini od 223 i {irine ~etiri metra. Sredstva od 50 hiljada maraka osigurali su Op}ina Vogo{}a i Direkcija za ceste Kantona Sarajevo.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a odlu~ilo

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

276-982

Odobren dodatni upis u~enika u srednje {kole
Na Jezeru jo{ ~etiri u~enika u {koli, a u Drugoj gimnaziji po {est u razredu
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a odobrilo je upis dodatnih pedesetak u~enika u srednje {kole. Kako nam je kazao Sretko @muki}, savjetnik resornog ministra, odluka je donesena za one {kole u kojima je aplicirao veliki broj odli~nih u~enika, tako da je odlu~eno da se tim institucijama odobri jedan mali broj i to najvi{e po dva u~enika vi{e po odjeljenju. - Ovaj dodatni upis bezna~ajno }e uticati na plan upisa u~enika u ostale {kole, tako da ne}e biti nikakvih problema, naveo je @muki}. Medicinskoj {koli na Bjelavama, Tre}oj gimnaziji, Grafi~koj i Zubotehni~koj {koli odobren je upis po dva u~enika u svako odjeljenje, dok }e Elektrotehni~ka {kola dodatno mo}i ukupno upisati tri u~enika za sva odjeljenja, a Medicinska {kola Jezero ~etiri u~enika. @muki} je podsjetio da je ranije Vlada KS-a odobrila dodatni upis 36 u~enika u Drugu gimnaziju, to jeste po {est u~enika u svaE. A. ko odjeljenje.

VA@NIJI TELEFONI

Tre}a gimnazija mo`e upisati po dva u~enika u svako odjeljenje

Po~inje sanacija klizi{ta Kaptol
Sanacija klizi{ta u Ulici Kaptol trebala bi po~eti u ponedjeljak, 2. jula. Ovo je potvrdio Fuad Babi}, koordinator za klizi{ta u Zavodu za izgradnju Kantona Sarajevo. Finansijer je Op}ina Centar, koja je za prvu fazu projekta iz bud`eta izdvojila 230 hiljada maraka, a za realizaciju i nadzor sanacije klizi{ta Kaptol zadu`en je Zavod za izgradnju KS-a. - Kompletan projekt ko{ta oko 456 hiljada KM. Prema glavnom projektu, predvi|ena je kompletna sanacija komunalne infrastrukture, vodovodne i kanalizacione mre`e, drena`nog sistema, javne rasvjete te sanacija stepeni{ta sa okolnim odmori{tima gdje }e biti postavljene nove klupe za odmor, kazao je Babi}. Planirano je da sanacija klizi{ta Kaptol bude zavr{ena tokom ove gra|evinske sezone. Uzrok nastanka klizi{ta na ovom lokalitetu je lo{e odr`avanje infrastrukture i komunalnih priklju~aka, posebno kanalizacije, zbog ~ega je do{lo do propadanja kamenih stepenica, a {to predstavlja opasnost za prolaznike, kao i za okolne stambene objekte i stanare. S. Hu.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Izgra|en potporni zid
Izgradnja novog potpornog zida u Ulici Alije Nametka broj 42 u mjesnoj zajednici Medrese je zavr{ena. Projekat je podrazumijevao uklanjanje starog dotrajalog zida, ugradnju `eljeza za temelje i drena`nih cijevi za odvodnju. - Zid je izgra|en u du`ini od 22,1 metra i visini od 2,4 do 2,8 metara. U sklopu ovog projekta saniran je i zid koji se nalazi pored novog, pojasnili su u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad. Izgradnju je sa 16.500 KM finansirala Op}ina, a izvo|a~ radova je bila firma Sela.
tom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olo-

PORODILI[TA

8 8

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

21.10, Stuttgart 16.25 i 18.45, Zurich/Banja Luka 19.30, Stockholm 20.15, Beograd 21.55 i 22.20, Zagreb 22.00

Odlasci:
Beograd/Zagreb 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 13.00, Munich 13.10, Istanbul 14.40, 18.00 i 20.25 Koeln 15.15, 19.35 i 21.50, Stuttgart 17.05 i 19.25, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subo-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20, 13.40 i 19.25, Munich 12.25, Vienna 14.20 i 21.25, Koeln 14.35, 18.55 i

tom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subo-

vo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ve~eras otvaranje NAFF-a

Festival zadivljuju}ih sudionika
Publika }e u slu`benoj konkurenciji vidjeti 45, a u programu Panorame jo{ 38 animiranih filmova
Ve~eras se na terasi neumskoga hotela Sunce priprema sve~anost otvorenja 7. NAFF-a, najpresti`nijega regionalnoga me|unarodnoga festivala animacije, za kojega u svijetu produkcije animacije vlada veliko zanimanje. Kandidirali su se filmovi iz cijeloga svijeta, ~ak 600 iz 47 zemalja, od kojih }emo u slu`benoj konkurenciji vidjeti 45, a u programu Panorame jo{ 38. Konkurencija je `estoka toliko da neki u svijetu nagra|ivani filmovi nisu mogli u natjecateljski program, jer su uvr{teni naslovi impresionirali organizatora, napose njihov feedback u svijetu kritike crtanih filmova i frapantne gledanosti, {to ne ~udi, jer animacija je igranim filmovima ve} poodavno postala ozbiljna konkurencija. Ve~eras }e publika nakon sve~anosti otvaranja pogledati prvih deset uradaka u konkurenciji, a jo{ toliko u slobodnom programu. Dobar dio autora filmova iz konkurencije sti`u danas i sutra u Neum, gradi} za kojega do NAFF-a nikada nisu ni ~uli. I `iri nikada nije bio kvalitetniji, pa brojne novinare kojih na NAFF-u nikada nije toliko stiglo, sa zanimanjem o~ekuju slavnoga Mikea Raissea, autora “Simpsonovih” , Mikea L. Murphya, jednog od najglasovitijih Disneyevih crta~a koji je na ple}ima iznio mitove zvane “Hary Potter” “Gospodar prsteno, va” “Iron Man” i druge velike filmo, ve koji posljednjih godina pune kino-dvorane po svijetu, te najstarijega aktivnoga crta~a na svijetu Borivoja Dovnikovi}a Borde i na{ega najve}ega `ivog umjetnika Safeta Zeca. U ime ASIF-a, svjetske asocijacije animacije, festivalu }e prisustvovati i njezina izvr{na tajnica Vesna Dovnikovi}. Jedinoj `enskoj ~lanici `irija, Amini Begovi}, dramskoj umjetnici iz Sarajeva s ovom ekipom sigurno ne}e biti dosadno. O~ekuje se da }e 7. NAFF sve~ano otvoriti Svetozar Pudari}, potpredsjednik Vlade Federacije BiH.
D. MARIJANOVI]

@iri takmi~arskog programa (igrani film) na SFF-u

Regionalne sudije za regionalni film
Ve}ina ~lanova `irija su ili filmski radnici ili uposlenici drugih festivala, a jedan ~lan kupuje i prodaje filmove po svijetu
Sarajevo Film Festival je sve bli`e, ostalo je sedam dana do otvaranja i svi elementi polako sjedaju na svoje mjesto. U`urbano se ure|uje festivalski trg, otvoreno kino Metalac (koje ima vlastitog sponzora pa se sada zove Hej) je ve} poprimilo svoje jasne konture na igrali{tu iza Prve gimnazije, a ~ak }e i novi most kod Akademije likovnih umjetnosti biti gotov do festivala te }e se tako olak{ati komunikacija izme|u festivalskih lokacija. A na posljednjoj predfestivalskoj konferenciji za medije, prezentirani su i ~lanovi `irija za glavni takmi~arski program festivala u konkurenciji igranog filma. Kao {to je poznato od ranije, predsjednik `irija }e biti ma|arski reditelj Kornel Mundruczo, ~lan Evropske filmske akademije i jedan od predvodnika novog vala ma|arskog, ali i evropskog filma. Njegovi filmovi su redovni u programima najzna~ajnijih svjetskih festivala, a nagra|ivani su u Cannesu, Locarnu, pa i na SFF-u.
Sa ju~era{nje konferencije za novinare
Foto: A. KAJMOVI]

okviru svojih novih projekata, Martinovi} sara|uje sa Naomi Watts i Mattom Dillonom.

Pionir koordinacije
A za neke od servisnih faktora koji potpoma`u da se festival odvija bez problema, zaslu`an je i Grad Sarajevo i njegova uprava. Upravo prije nekoliko dana, {to je za svaku pohvalu, Gradska uprava odaslala je i obavijest svim vlasnicima ugostiteljskih radnji u gradu da se pridr`avaju propisa jer }e inspekcijska kontrola biti poo{trena. Na pomenutoj konferenciji za medije, o ovome je govorio Igor Kamo~aji, dogradona~elnik Sarajeva. "U posljednje dvije godine, kao pioniri, mi poku{avamo koordinirati rad direkcije festivala i komunalnih kompanija, policije, raznih inspekcija i ostalog", kazao je Kamo~aji. "Kako ve} nekoliko godina i sami u~estvujemo u realizaciji nekih velikih manifestacija, uvidjeli smo kako postoji niz propusta. @elja nam je da izgradimo sistem koji }e olak{ati organizaciju velikih manifestacija, posebno onih koje su od razvojnog zna~aja za Sarajevo".
N. SELIMOVI]

Ovogodi{nji `iri

[anse za "Djecu"
Njemu }e u `iriju dru{tvo praviti jo{ ~etiri ~lana. Frederic Boyer je odnedavno umjetni~ki direktor Tri-

beca Film Festivala iz New Yorka, nakon {to je dugo godina istu funkciju obavljao i na Evropskom filmskom festivalu u Les Arcu, posve}enog evropskim autorima i koprodukcijama. Zanimljivo je kako je Boyer 1994. osnovao Videosphere, najve}u evropsku videoteku posve}enu umjetni~kom filmu. Ada Condeescu je rumunska glumica koja je osvojila Srce Sarajeva pro{le godine za svoju ulogu u filmu "Loverboy", a publika je najvi{e pamti po njenoj premijernoj

ulozi u filmu "Ako mi se zvi`di, zvi`da}u". Dugogodi{nji je radnik u teatru, a njen novi film "Wolf" ima}e premijeru kasnije ove godine. @enski filmski senzibilitet ove godine brani}e i Eva Diederix, agent za prodaju filmova, vlasnica ku}e Elle Driver iz Francuske, koja je prije ~etiri godine pridru`ena kompaniji Wild Bunch. Trenutno ovaj distributerski konglomerat skoro pa dr`i monopol nad svjetskom prodajom i kupovinom filmova. Imati sales agenta u `iriju nije pre-

sedan, ali je u svakom slu~aju kontroverzna odluka koja vodi razmi{ljanju o sukobu interesa. Ali, {to je tu je, nadajmo se da }e joj se, ako ne za nagrade, onda barem "nako" svidjeti film Aide Begi} pa }e ga potpomo}i kvalitetnom distribucijom. Posljednji ~lan `irija je Igor Martinovi}, direktor fotografije, koji `ivi i radi u New Yorku, a filmovi koje je snimao dobijali su neke bitne filmske nagrade, kao {to je BAFTA ili nagrada `irija na Sundanceu. U

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012. Po~inje Fedra

KULTURA

21

Sedam predstava

SAN U NOVOM RUHU

Ove godine, 40. put u Bugojnu odr`ava se Teatarski festival BiH Fedra, u organizaciji JU Kulturno sportskog centra Bugojno. Festival po~inje danas, a zavr{ava 7. jula. Bugojanska publika }e u takmi~arskom programu mo}i pogledati sedam predstava. Na Fedri }e, uz zvani~ni, u prate}em programu biti odr`ane radionice i predavanja iz oblasti re`ije i dramaturgije, zatim promocije knji`evnih izdanja i jo{ mnogo drugih zanimljivih sadr`aja. Ve~eras }e u 19 sati biti otvoreno 12. bugojansko likovno bijenale u Likovnoj galeriji KSC-a, a za 20.15 sati zakazano je sve~ano otvaranje Festivala u pozori{noj dvorani KSC-a. Prva predstava koja }e biti odigrana u 20.30 sati je "Igra istina", u re`iji Vahida Durakovi}a (Teatar Fedra Bugojno) Sutra }e od 18 do 20 sati redateljica Lajla Kaik~ija voditi radionicu: "Savremene rediteljske tehnike" (mala sala KSC-a), a u 20.30 sati bugojanskoj publici }e se predstaviti AP Neretva Konjic sa predstavom "Ona stvar" Hriste Boj~eva, u re`i-

ji Ajdina Tinjaka i Emira Ga~anina (pozori{na dvorana KSC-a). U ponedjeljak, 2. juna u 20.30 sati nastupa Gradsko pozori{te Gradi{ka (Omladinski studio) sa predstavom "Pokondirena tikva", Jovana S. Popovi}a, u re`iji Dra{ka Vidovi}a, a u utorak, 3. jula Hrvatsko amatersko kazali{te Travnik sa "Prokletom avlijom", Ive Andri}a, u re`iji Ante Bili}a. U srijedu gostuje Gradsko pozori{te Trebinje / K.S. Male stvari sa predstavom "Laki komad", u re`iji @eljka Milo{evi}a, dok u ~etvrtak nastupa teatar Total iz Visokog sa "Kraljem Ibijem", u re`iji Jesenka Muzaferije. Gimnazija Bugojno i Teatar Fedra odigrat }e predstavu "Trg ratnika" u re`iji Senada Milanovi}a u petak, 6. jula, dok Bjelovarsko kazali{te skupina Bjelokaz 1 izvodi predstavu "Ima li mrtvih!?", u re`iji Vladana Ivkovi}a u subotu 7. jula, kada }e biti odr`an i okrugli stol o "40. godina Fedre" i sve~ano zatvoren Festival, te dodijeljene nagrade.
Mr. S.

Pored pri~a sa naslovnice San donosi: 8 - 9. strana
Porodiljske naknade u KS-u kasnile zbog "prekompozicije" vlasti

Pelene za bebu morale ~ekati potpis ministrice Zilhe Ademaj 7 - 8. strana
Pozor - Opasna statistika

U pepeo ode dvije milijarde maraka 14 - 15. strana
Autom na godi{nji - kako u{tedjeti i ostati zdrav

Uskoro ljetna {kola fotografije
Ljetna {kola fotografije Erola ^olakovi}a [ehi}a odr`at }e se od 1. do 8. jula i od 23. do 29. jula u Po~itelju. Ljetna {kola podrazumijeva prakti~ni rad uz prirodno i vje{ta~ko svjetlo u interijeru i eksterijeru sa modelima o temi: moda, akt, eros... U cijenu seminara (250 eura) uklju~en je smje{taj u Me|unarodnoj slikarskoj koloniji Gavrankapetanovi} ku}a - Nacionalni spomenik kulture. Zana [utrovi}, internacionalni majstor i profesor maske, svoja teatarska, filmska i iskustva sa radom na modelima Victoria's Secret primijenit }e na pripremi modela {kole fotografije. Gosti predava~i su iz Velike Britanije (Andy Burridge), [panije i zemalja iz regiona. Prva {kola fotografije Erola ^olakovi}a [ehi}a odr`ava se pod pokroviteljstvom Galerije "Boris Smoje" iz Sarajeva i portala Fotografija.ba iz Sarajeva. Na zavr{etku {kole na zajedni~koj izlo`bi svaki polaznik se predstavMr. S. lja sa po jednim radom.

Erol ^olakovi} [ehi} u Po~itelju

Va{e vozilo nije magarac, a ni benzin voda 25. strana
Istra`ujemo - Za{to BiH nema relevantne knji`evne kritike

Kazaz: Pisci su neobrazovani i ne znaju je napisati! 33. strana
Lana Ba{i}, kreatorka iz Sarajeva

Uzor mi je Kate Cusack 36. strana
Oprez - Na odmoru u prirodi, planini, na jezeru

^uvajte se osa, krpelja i crnih udovica

22

OGLASI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 242. i 269. Zakona o privrednim dru{tvima i ~lana 85. Statuta UNIMONT d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor saziva

Volksbank BH d.d. je osnovana kao prva zapadnoevropska banka u Bosni i Hercegovini. Na{ glavni strate{ki cilj je da zadr`imo ugled kojim su zadovoljni kako klijenti, tako i zaposlenici, te osiguramo imid` najsigurnije banke u Bosni i Hercegovini. Kontinuirani razvoj Banke stvara potrebu za kvalificiranim i sposobnim zaposlenicima. Otvaramo radno mjesto u Sarajevu, i pozivamo dinami~ne i perspektivne kandidate da se prijave na sljede}u poziciju: 1. ALM OFFICER Odjel Finansije /jedan izvr{ilac/ ALM Officer }e biti primarno zadu`en za: - Izradu izvje{taja o likvidnosti Banke, - Izradu projekcija nov~anog toka Banke, - Izradu planova likvidnosti, - Izradu dugoro~nih planova finansiranja, - Pra}enje potreba za refinansiranjem, te predlaganje odgovaraju}ih strategija i dogovaranje linija refinansiranja, - Pra}enje i analizu kretanja tr`i{nih kamatnih stopa, - Pra}enje ro~ne i valutne uskla|enosti bilansa banke, - Izradu stres testova likvidnosti, - Referentne cijene: - analiza postoje}e strukture referentnih stopa - predlaganje izmjena strukture referentnih cijena - Izradu i implementaciju politika/procedura/pravilnika vezanih za ALM. Uslovi: VSS, sa najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima pra}enja i odr`avanja likvidnosti kod banaka Dobro poznavanje engleskog jezika Poznavanje rada na ra~unaru Volksbank BH d.d. pru`a: Mogu}nost stru~nog usavr{avanja Tim mladih i fleksibilnih ljudi Dinami~nu i profesionalnu radnu sredinu Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme, uz prethodno pozitivan probni rad od 6 mjeseci. Mjesto rada je u Sarajevu. Ukoliko se `elite pridru`iti na{em profesionalnom timu i ispunjavate gore navedene uslove, molimo da nam dostavite Va{u biografiju, sa ta~nom adresom stanovanja i brojem kontakt-telefona. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati, a dostavljena dokumentacija ne podlije`e vra}anju. Va{e prijave mo`ete slati do 7.7.2012. godine na adresu: VOLKSBANK BH d.d., odjel Personal /Oglas ALM OFICER/ Ul. fra An|ela Zvizdovi}a 1 71 000 Sarajevo ili e-mail: zaposlenje@volksbank.ba Samo kandidati koji u|u u u`i izbor bi}e obavije{teni.

15. SKUP[TINU DIONI^ARA UNIMONT d.d. Sarajevo
Skup{tina dioni~ara }e se odr`ati 25.07.2012. godine sa po~etkom u 11.00 sati u prostorijama UNIMONT d.d. Sarajevo, ul. Muhameda ef.Pand`e 17 u Sarajevu. Za Skup{tinu se utvr|uje slijede}i DNEVNI RED 1. Izbor predsjednika i dva ovjeriva~a zapisnika; 2. Dono{enje odluke o usvajanju Izvje{taja o poslovanju u 2011. godini sa financijskim izvje{tajem, izvje{tajem Nadzornog odbora, Odbora za reviziju, nezavisnog revizora i Planom poslovanja za 2012. godinu; 3. Dono{enje odluke o djelatnosti Dru{tva; 4. Izja{njavanje o povjerenju Nadzornom odboru Dru{tva. Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira 30 dana prije dana odr`avanja Skup{tine. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ari mogu ostvariti li~no ili putem punomo}nika. Punomo} sa podacima o identitetu punomo}nika i obimu prava zastupanja daje se u obliku pisane izjave, potpisane od strane dioni~ara - vlastodavca i punomo}nika. Dioni~ari ili punomo}nici su du`ni podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ara neposredno ili preporu~enom po{tom na adresu: UNIMONT d.d. Sarajevo, ul. Muhameda ef. Pand`e 17, Sarajevo, na obrascu koji je dostupan u sjedi{tu Dru{tva, najkasnije tri (3) dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine dioni~ara. Prije po~etka rada Skup{tine dioni~ari su du`ni, u prostorijama gdje }e se odr`ati Skup{tina, prijaviti svoje u~e{}e na Skup{tini, radi utvr|ivanja kvoruma za rad Skup{tine, najkasnije 30 minuta prije po~etka rada Skup{tine. Glasanje na Skup{tini obavi}e se neposredno putem glasa~kih listi}a. Narednog dana, od dana objavljivanja ovog obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine, dioni~ari i punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu u sjedi{tu Dru{tva, kao i predlo`iti izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka u skladu sa Zakonom. Izmjene dnevnog reda i prijedloga odluka mo`e predlo`iti dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% dionica s pravom glasa, u roku osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja.

Na osnovu ~lana 248. Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira, Dru{tvo za upravljanje investicijskim fondovima “PROF-IN” d.o.o. Sarajevo, u ime i za ra~un Zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom “PROF-PLUS” d.d. Sarajevo

O B J A V LJ U J E
da je Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom “PROF-PLUS” d.d. Sarajevo, sa sjedi{tem u Ulici Mehmed-pa{e Sokolovi}a 15, Sarajevo, 27. 6. 2012. godine, prodao i time smanjio ispod jedne ~etvrtine, u~e{}e u ukupnom broju dionica s pravom glasa emitenta “Prevoz radnika Kreka” d.d. Tuzla, Ul. 18. hrvatske brigade bb, Tuzla, oznaka dionice PRAKRK3. Nakon izvr{ene prodajne transakcije ZIF “PROF-PLUS” d.d. Sarajevo posjeduje 56.719 redovnih dionica emitenta “Prevoz radnika Kreka” d.d. Tuzla, odnosno 24,9997% u~e{}a u ukupnom broju dionica navedenog emitenta.

UNIVERZITET U SARAJEVU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET raspisuje

KON KU RS
za izbor akademskog osoblja Raspisuje se konkurs za izbor akademskog osoblja u jedno od nau~no-nastavnih zvanja docent, vanredni profesor ili redovni profesor za oblast Poljoprivredna entomologija ..................................................jedan izvr{ilac za oblast Sto~arstvo ................................................................................jedan izvr{ilac za oblast Ure|enje zemlji{ta ....................................................................jedan izvr{ilac UVJETI: Kandidati treba da ispunjavaju uvjete utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 22/10) i op{tim aktima Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave slati sa naznakom “KONKURS ZA IZBOR U ZVANJE” na adresu: Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo, Zmaja od Bosne 8, za dodatne informacije obratiti se na telefon 033 225-727.

Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Biha}
Broj: 239/2012 Datum: 25.6.2012. godine Na osnovu ~l. 32 Pravila JU za sport, odmor i rekreaciju Biha} i Odluke direktora broj 238/2012 od 22.6.2012. godine, raspisuje se

KONKURS
za popunu upra`njenog radnog mjesta higijeni~ar-~ista~ na neodre|eno vrijeme 1. Higijeni~ar - ~ista~ broj izvr{ilaca 1 (jedan) 2. Uz op{te, zakonom predvi|ene uslove, potrebno je da kandidat ispunjava i sljede}e posebne uslove: - osnovna {kola - I stepen - bez radnog iskustva 3. Probni rad 3 (tri) mjeseca. 4. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja, a rok `albe je 7 dana od dana prijema obavijesti. 5. Uz posebne uslove, dostaviti: kratku biografiju, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje o neka`njavanju i ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli. 6. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova tra`enih konkursom slati na adresu: Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju Biha} Prijava na konkurs Ul. Bosanskih gazija bb 77000 Biha} 7. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

24 Pogledi

30. juni/lipanj 2012.

DOGA\AJ NEDJELJE

Parlament Federacije Bosne i He

Predsjedavaju}i mjes
Dan nakon {to je nova parlamentarna ve}ina smijenila predsjedavaju}eg Denisa Zvizdi}a, te izabrala novog predsjedavaju}eg Fehima [kalji}a, Zvizdi} je u svojstvu predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma obavijestio federalne poslanike, ali i javnost, da otkazuje ranije zakazane sjednice za 2, 3. i 4. juli
Kako se i o~ekivalo, nova parlamentarna ve}ina, koju sad u Federaciji BiH ~ine SDP, SBB, HDZBiH i HDZ 1990, u utorak, 26. juna, odr`ala je sjednicu Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH kojoj nisu prisustvovali poslanici SDA, HSP-a i SBiH. Sjednica, odluke i zaklju~ci doneseni na njoj unijeli su dodatnu pometnju u ionako ve} dobro zakomplikovanu politi~ku situaciju u FBiH. Otvorena su i brojna pitanja pravne prirode na koja objektivne odgovore mo`e o~igledno dati samo Ustavni sud FBiH.

Stari i novi
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Denis Zvizdi}, ina~e kadar SDA, prije smjene je odgodio, kao predsjedavaju}i Doma, ranije zakazanu redovnu sjednicu Predstavni~kog doma sa 26. i 27. juna na 3. i 4. juli. Ovo odga|anje je, prema Zvizdi}evim rije~ima, doneseno nakon ve}inom izglasane odluke sa Kolegija ovog doma odr`anog jo{ 22. juna, uz poja{njenje da je on za 2. juli zakazao vanrednu sjednicu ~ije odr`avanje je od njega tra`ila nova parlamentarna ve}ina, te da bi bilo logi~no da se redovna sjednica desi nakon vanredne i promjena o~ekivanih na njoj. No, stranke nove ve}ine smatraju da ovakvo odga|anje sjednice nije bilo mogu}e, da je odlu~eno suprotno Poslovniku o radu Predstavni~kog doma Parlamen-

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 25

rcegovine

to predsjedavaju}eg
USTAVNI SUD O tome ko je predsjedavaju}i, kako, na kojoj i kako sazvanoj sjednici Predstavni~kog doma se mo`e on smijeniti, prema najavama federalnih poslanika koji vi{e nisu ve}ina, ali i nekih opozicionih poput SBiH i DNZ-a, odlu~ivat }e Ustavni sud Federacije BiH
ta FBiH. Stoga je njih 58 do{lo u utorak u Parlament, usvojilo izmjene dnevnog reda, smijenilo rukovodstvo Doma i donijelo niz zaklju~aka kojima se, izme|u ostalog, nanovo, zatra`ila ostavka predsjednika i dopredsjednika FBiH @ivka Budimira i Mirsada Ke be, a od premijera Vlade FBiH Ner mi na Ni k{i }a da smi je ni one federalne ministre (ministre SDA, HSP-a Radom za boljitak) koji opstru iraju rad Vlade FBiH. Izabrali su i tri nova ~lana UO RTVFBiH ~ije imenovanje treba biti potvr|eno i na Domu naroda Parlamenta FBiH, ~ija je vanredna sjednica tako|er u o~ekivanju i ~ije odr`avanje }e vjerovatno biti doga|aj sljede}e ne djel je. Nakon {to je nova parlamentarna ve}ina smijenila predsjedavaju}eg Zvizdi}a i dopredsjedavaju}eg Stanka Primorca ]aneta, ~lana HSP-a, te imenovala novog predsjedavaju}eg Fehima [kalji}a, kadra SBB-a, i dopredsjedavaju}eg Tomu Vidovi}a, ~lana SDP-a, Zvizdi} je 27. juna u svojstvu, tako se i potpisao, predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma obavijestio federalne poslanike, ali i javnost da otkazuje ranije zakazane sjednice za 2, 3. i 4. juli. Sli~no je predlo`io i novi predsjedavaju}i [kalji}, a {to je nova ve}ina i usvojila: da }e naknadno biti utvr|eni novi termini zasjedanja. Nakon svega, obi~nom gra|aninu koji se svakodnevno informi{e, vjerovatno ni{ta nije bilo jasno. Jedan dan se predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH zove Denis Zvizdi}, dan poslije Fehim [kalji}, a opet dan kasnije Denis Zvizdi}... U pro{loj sedmici je izvr{ena i primopredaja prostorija predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH, samo ne izme|u jednog i drugog predsjedavaju}eg, ve} izme|u parlamentarne slu`be i predsjedavaju}eg [kalji}a. Nepoznato je gdje je tad bio predsjedavaju}i Zvizdi}. protokol Suda, ali su pripremljeni. No, isti sud }e o~igledno odlu~ivati i o tome da li je Desnica Radivojevi} ministar ili nije ministar nakon {to je predsjednik Federacije @ivko Budimir donio odluku o prihvatanju njegove ostavke, a s ~im se, s druge strane, ne sla`e ni sam Radivojevi}, niti federalni premijer Nermin Nik{i}, a ni ostali federalni ministri iz reda SDP-a BiH. A i za{to bi, Radivojevi} je prijeko potreban glas s kojim SDP ostvaruje ve}inu u Vladi FBiH. Me|unarodna zajednica i dalje mudro {uti: ova se {utnja tuma~i kao manje ili vi{e otvorena podr{ka novoj parlamentarnoj ve}ini. No, da nije ba{ tako svjedo~i “naputak za prakticiranje vlasti u Federaciji BiH” koji je ju~er za Oslobo|enje dao visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Po njegovom tuma~enju, svi bi se trebali suzdr`ati bilo kakvih aktivnosti do odluka Suda, s tim da je bio posve jasan: Desnica Radivojevi} nije ministar sve dok sud ne odlu~i druga~ije. Kako je Inzko naglasio: @ivko Budimir je predsjednik Federacije BiH i njegove odluke valja po{tivati dok i ako sud ne ka`e druga~ije.
Mimi \UROVI] RUKAVINA

Sada je do Suda
O tome ko je predsjedavaju}i, kako, na kojoj i kako sazvanoj sjednici Predstavni~kog doma se mo`e on smijeniti, prema najavama federalnih poslanika koji vi{e nisu ve}ina, ali i nekih opozicionih poput SBiH i DNZ-a, odlu~ivat }e Ustavni sud Federacije BiH. Zahtjevi za ocjenu ustavnosti niza poteza i akata odr`anih i donesenih proteklih dana jo{ nisu zvani~no predati na

26 Pogledi

30. juni/lipanj 2012.

Nakon briselskog sastanka

ZEMLJA U HAOSU, A LIDERI OPTIMISTI
Evropski komesar za pro{irenje [tefan Füle okupio je ove srijede visoke dr`avne i entitetske zvani~nike iz Bosne i Hercegovine. Skup je rezultirao Mapom puta za nastavak evropskog procesa sa utvr|enim rokovima kako bi u novembru BiH podnijela zahtjev za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Sastanak je bio va`an i samom komesaru Füleu, jer ni za njega nije dobro da proces stoji
ijalog na visokom nivou bosanskohercegova~kih zvani~nika i lidera politi~kih stranaka - koje je ove srijede u Bruxellesu okupio evropski komesar za pro{irenje [tefan Fule sa nekim od klju~nih ljudi iz EU Stefanom Sanninom, Pierom Mirelom, Janezom Poto~nikom i Peterom Sorensenom, rezultirao je Mapom puta za Bosnu i Hercegovinu sa utvr|enim rokovima kako bi u novembru BiH podnijela zahtjev za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Mapu puta koju je uru~io Füle, u kojoj su precizirani naredni koraci koje BiH mora poduzeti i definisani rokovi za zavr{etak poslova prihvatili su svi najva`niji politi~ki akteri u na{oj zemlji. Organi vlasti i politi~ke partije iz BiH primili su rokove na znanje i dogovorili su se da obezbijede politi~ki dogovor u pogledu sudske odluke u predmetu Sejdi} Finci i izvr{e izmjene Ustava BiH do novembra. Kako bi BiH mogla ove godine predati zahtjev za ~lanstvo u Evropskoj uniji, u BiH bi do 31. augusta morao biti sa~injen prijedlog izmjene Ustava BiH, koji bi bio upu}en Parlamentarnoj skup{tini BiH, uskla|en sa sudskom odlukom u predmetu Sejdi} - Finci. To je najva`niji element koji nedostaje da bi EU donijela odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju.

D

izvje{taja o napretku BiH koji priprema Evropska komisija. Do 31. oktobra o~ekuje se odgovor Bosne i Hercegovine na dvije liste sektorskih pitanja, koje su uru~ene 27. juna (poglavlja 5 - javne nabavke i poglavlje 27 - `ivotna sredina), kao i definisanje efikasnog mehanizma koordinacije izme|u nadle`nih institucija i tijela u BiH o pitanjima EU. Za novembar je planiran drugi sastanak dijaloga na visokom nivou o procesu pridru`ivanju, dok bi do kraja tog mjeseca trebala biti izvr{ena izmjena Ustava BiH u skladu sa odlukom u predmetu Sejdi} Finci. Pod uslovom da SSP stupi na snagu, tada bi bilo mogu}e podno{enje vjerodostojnog zahtjeva BiH za ~lanstvo u EU. Na sastanku sa Füleom i drugim evropskim du`nosnicima obratili su se predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda, te politi~ki lideri Mladen Bosi} (SDS), Dragan ^ovi} (HDZBiH), Milorad Dodik (SNSD), Zlatko Lagumd`ija (SDPBiH), Bo`o Ljubi} (HDZ 1990), Sulejman Tihi} (SDA) i naknadno pozvani Fahrudin Radon~i} (SBB). Svi oni su dobili priliku da se osvrnu na aktuelnu politi~ku situaciju u zemlji, kao i da da-

ju svoje vi|enje narednih koraka na evropskom putu. Iako je sastanak najve}im dijelom protekao u dobroj atmosferi, u jednom trenutku je do{lo do varnica izme|u Tihi}a, sa jedne strane, i Radon~i}a i Lagumd`ije, sa druge. Kao posljednji govornik na sastanku, Tihi} je komesara Fülea i ostale u~esnike skupa podsjetio da su stanje i situacija u BiH izuzetno slo`eni sa tendencijom daljnjeg pogor{anja te Bosna i Hercegovina ulazi u krizu sa neizvjesnim ishodom, posljedicama i trajanjem. “Svima je dobro poznato, vjerujem i vama u Evropskoj komisiji, a i {ire, da je SDA u kontinuitetu od Dejtonskog sporazuma do danas bila apsolutno opredijeljena i otvorena za dijalog. Ne samo da je SDA u~estvovala ve} je bila i vode}a snaga u kreiranju i postizanju dogovora, uklju~uju}i i one o formiranju Vije}a ministara BiH, popisu stanovni{tva, sistemu dr`avne pravne pomo}i, vojnoj i dr`avnoj imovini. Bud`et nismo podr`ali jer smo, prije svega, mimo ustaljene prakse EU, kao dio parlamentarne ve}ine, iz nama nepoznatih razloga bili isklju~eni iz procesa njegova usugla{avanja. Sigurni smo, a ~injenice svakodnevno to i potvr|uju, da predvi|ena sred-

Zadr`ana delegacija SBB-a
Zbog politi~ke krize koja posljednjih mjeseci potresa Federaciju BiH nakon raspada koalicije SDP - SDA i uvo|enja u vlast SBB-a Fahrudina Radon~i}a, povezanog sa Naserom Keljmendijem sa ameri~ke crne liste kriminalaca u svijetu s kojim je razmjenjivao imovinu, do posljednjeg trenutka je bilo nepoznato da li }e i on dobiti pozivnicu za skup na visokom nivou. Ipak, u petak je Füle pozvao i Radon~i}a, koji se tako na{ao u avionu za Bruxelles iako njegovog imena nije bilo na spisku u~esnika u prijedlogu agende za sastanak. Uslijedilo je kratkotrajno zadr`avanje delegacije SBB-a u hotelskom holu po dolasku, dok nisu zavr{ene provjere oko njihove naknadne akreditacije kako bi uop{te mogli u}i u zgradu Evropske komisije. - Mi smo ovdje, izgleda, iznena|enje, kazao je Radon~i}.

Utvr|eni rokovi
U prvoj polovini septembra, prema dinamici zadataka utvr|enih u Bruxellesu, bio bi odr`an tehni~ki sastanak Evropske komisije u BiH na visokom nivou koji bi doveo do srednjoro~nog pregleda provo|enja mape puta, ~iji bi cilj bio priprema drugog sastanka na visokom nivou o procesu pridru`ivanja. Nakon lokalnih izbora 7. oktobra, tri dana kasnije uslijedi}e usvajanje godi{njeg

stva nisu ni minimum od onoga {to je neophodno za finansiranje i normalan rad institucija Bosne i Hercegovine, ponajprije onih koje su nadle`ne upravo za ispunjavanje uvjeta iz domene evropskog puta na{e zemlje. Zato }e biti usporen i doveden u pitanje i cjelokupan proces pristupanja Bosne i Hercegovine EU i NATO-u” pojasnio je on. , Tihi} je naglasio da se poku{aji isklju~ivanja SDA iz vlasti provode uz najbrutalnija kr{enja Ustava i zakona, {to neminovno Bosnu i Hercegovinu i njeno dru{tvo vodi u anarhiju i udaljava od evropskog puta. “Neki akteri i vinovnici ove politi~ke krize, koju mnogi smatraju najdubljom od Dejtonskog sporazuma, upravo na djelu pokazuju koliko dr`e do evropskih i demokratskih principa koji su utemeljeni na po{tivanju zakona i procedura. I za to vrijeme, u BiH se uglavnom ni{ta ne radi na ispunjavanju uvjeta za ~lanstvo

u EU. SDP je, uz beskrupulozno kr{enje Ustava i zakona, inicirao proces smjena i klasi~nih staljinisti~kih ~istki samo sa jednim ciljem - da {to prije u potpunosti ovlada javnim preduze}ima i resursima, policijom i pravosu|em, kao i javnim medijima. Na nelegalno odr`anoj sjednici Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije izvr{ena su, suprotno zakonu i procedurama, imenovanja novih ~lanova Upravnog odbora Federalne televizije. Na pitanje medija kako se to mo`e uraditi bez konkursa i ostalih zakonom propisanih procedura, odgovor SDP je: “Procedure bi mogle potrajati, a mi ho}emo da {to prije zavr{imo sa tim!” To dokazuje (a tako misli i dobar dio intelektualne, politi~ke i me|unarodne javnosti BiH, kao i sve vi{e gra|ana) da se SDP nikada nije iz Komunisti~ke partije transformirala u modernu socijaldemokratsku partiju evropskog tipa te da jo{ funkcionira u vremenima komuni-

Davidovi} brinuo o gostima
Iako je Füle bio doma}in sastanka, veliki posao u njegovoj pripremi uradila je i Diplomatska misija BiH u EU, sa novim {efom ambasadorom Igorom Davidovi}em na ~elu. Osoblje Misije brinulo se oko do~eka i smje{taja gostiju te ostalih detalja neophodnih za organizaciju skupa. Bio je to za sve njih zahtjevan zadatak.

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 27

Tihi} zabrinut
Iako je optimista u pogledu evropskog procesa u BiH, Tihi} je nakon sastanka izjavio da ga zabrinjava situacija u BiH nastala poslije raspada koalicije SDP - SDA. “Pla{im se da }e se to negativno odraziti na evropski put BiH zato {to nemamo vlasti i {to vlast ne funkcioni{e. Umjesto da vlast radi, tro{i se vrijeme na izbacivanje i smjenjivanje predstavnika SDA iz vlasti na svim nivoima, uglavnom na neustavan i nezakonit na~in. Mi to ne}emo prihvatiti” rekao nam je Tihi}. , zma kada se sve radilo dekretom. Ne}emo dopustiti da se kr{enjem Ustava, zakona i procedura donose odluke, niti }emo takve odluke po{tovati” kazao je Tihi}. , Kasnije je izjavio da je sastanak, ipak, bio koristan, jer su na njemu predo~eni na~ini, putevi, modaliteti kako da BiH br`e ispunjava uvjete za ~lanstvo u EU. doprinio sam format skupa. Kada smo svi tu i visoki predstavnici EU sa druge strane, onda se moglo samo ozbiljno razgovarati i nije bilo prostora ni mjesta za sve one koji se dnevnopoliti~kim igrarijama bave, a ne gledaju na interese gra|ana, dr`ave, sredine u kojoj `ive i na{e djece. Mi smo danas do{li spremni. Bila je masa individualnih sastanaka, daleko od kamera i svjetla pozornice. Dijalog nema alternativu. Ako se tako radi, svi oni koji nisu spremni lako }e proklizati i bi}e nevjerodostojni” kazao je Bevanda, uz ogradu , da na evropskom putu nije sve do njega i Vije}a ministara. A u uvodnom govoru Izetbegovi} je rekao kako Bosna i Hercegovina evropsku budu}nost mo`e izgraditi samo kroz kompromise koji uva`avaju interese i prava svih: dr`ave, oba entiteta, sva tri konstitutivna naroda i svih gra|ana BiH. Ukazao je i da se sastanak de{ava u trenutku ponovne politi~ke krize u BiH, a posebno u Federaciji. “Upravo zbog te ~injenice, koje smo ovdje itekako svjesni, pozivam vas da ovaj na{ skup protekne u atmosferi tolerantnog razgovora fokusiranog na ono zbog ~ega smo svi ovdje i oko ~ega se svi sla`emo. A to je ubrzanje procesa pristupanja Evropskoj uniji. Sva na{a me|usobna nerazumijevanja u ovom trenutku treba da budu stavljena po strani radi vi{eg cilja. O~ekujem da }emo svi ovdje jasno iskazati spremnost da u duhu kompromisa preduzmemo konkretne korake kako bismo u {to skorijem roku ispunili uslove za po-

Gledali utakmicu
U~esnici sastanka bili su smje{teni u hotelu Thon, koji se nalazi na pola puta izme|u zgrade Evropske komisije i Misije BiH. Iako je hotel na pet minuta hoda do zgrade EK-a, za visoke zvani~nike bio je osiguran prevoz automobilima, dok su savjetnici morali pro{etati. Vrijeme su kratili sjede}i u hotelskoj ba{ti, dok su uve~e neki od njih u kafeu gledali prenos polufinalne utakmice sa Evropskog prvenstva [panija - Portugal.

Dodikov zaokret
Zaokret je napravio Dodik. Dolaze}i na razgovor, rekao je da se radi o jo{ jednom u nizu beskorisnih susreta ovakve vrste i da se na njemu ne}e ni{ta posebno dogoditi, a pogotovo ne{to {to bi moglo da ugrozi nadle`nosti entiteta u procesu evropskih integracija. Me|utim, nakon {to je prvi iza{ao sa sastanka kako bi se vratio u Banju Luku da uru~i Orden RS-a Vojislavu Ko{tunici, izjavio je da je sve proteklo iznad njegovih o~ekivanja. Potvrdio je i da je mapa puta zajedno usagla{ena i da bi BiH, ukoliko prethodno rije{i problem Sejdi} - Finci i utvrdi mehanizam koordinacije o kojem se diskutovalo, mogla u novembru podnijeti aplikaciju za ~lanstvo. I Bevanda je ispred zgrade Evropske komisije po zavr{etku sastanka i zajedni~ke ve~ere na kojoj je bila i Catherine Ashton, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, ponovo zra~io optimizmom kao u vrijeme kada je po~etkom godine imenovan za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. “Danas su izostale sve one sitne politi~ke, politikantske igre. Tome je

dno{enje aplikacije za ~lanstvo koja }e biti smatrana kredibilnom od Evropske unije”rekao je Izetbegovi}, , naglasiv{i kako je uvjeren da }e u~esnici sastanka imati dovoljno mudrosti i evropskog na~ina razmi{ljanja kako bi se nosili sa predstoje}im izazovima. Podsjetio je na ~injenicu da je BiH evropska zemlja, da u njoj `ive Evropljani i da je vrijeme da taj brod bude usidren u njegovoj mati~noj luci. “To je historijski zadatak ove generacije politi~kih lidera u na{oj zemlji i duboko vjerujem da smo toga svi svjesni” kazao je on. , ^ovi} je, pak, uvjeren da nova parlamentarna ve}ina mo`e rije{iti probleme o kojima je raspravljano u Bruxellesu. “Nakon ovog sastanka, ve}ina ljudi nije vjerovala da }emo uop{te imati ovakav pristup danas i da }emo iza}i sa ovakvom pozicijom. Sjetite se koliko je pesimizma bilo oko nas krajem pro{le godine pa smo u jednom danu rije{ili mnoga pitanja. Od svih tih pitanja koja su tada bili na stolu, samo je presuda ostala nedore~ena. Naravno, danas imamo i ne{to slo`eniju politi~ku situaciju, jer je do{lo do odre|enih promjena u par-

lamentarnoj ve}ini, ali i to je ne{to {to trebamo u hodu rje{avati. Vjerujem da je ovaj optimizam apsolutno realan. Mapa puta se mo`e pratiti, ona je vrlo izbalansirana i vremenski i sadr`ajno tako da nema nijednog razloga da tra`imo da se mijenja bilo {to u tom projektu” rekao je on. , Jedina tema, prema njegovoj ocjeni, koja optere}uje ~itav odnos je presuda Suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} - Finci u Strasbourgu. Smatra da nije dobro i {to se sve ovo {to je zacrtano u Bruxellesu de{ava pred same lokalne izbore. To uvijek, kazao je ^ovi}, mo`e biti mali problem. Ipak, on u osnovi ne vidi nijedan razlog da BiH do kraja godine, kako je to zacrtano kroz zajedni~ki dokument, ne do|e do pozicije da preda zahtjev za pristupanje EU.

Bosi} saziva lidere
I premijer Republike Srpske Aleksandar D`ombi} smatra sastanak uspje{nim i mo`da jednim od prelomnih u procesu evropskih integracija BiH. Uvjeren je da u narednom periodu, sude}i po atmosferi koja je vladala u Bruxellesu, ne bi trebalo da bude problema oko sistema koordinacije procesa koji ~eka Bosnu i

Hercegovinu. Prijatno je sastankom bio iznena|en i Mladen Bosi}, koji je stekao utisak da su predstavnici EU bili iskreni u namjerama da se proces ponovo pokrene. “Mislim da tu {ansu treba iskoristiti i ovo {to smo dogovorili je apsolutno ostvarivo, ukoliko se premosti kriza koja se trenutno razvila u Federaciji BiH i u {to kra}em roku uspostave institucije. Tog trenutka i nakon bilateralnih razgovora na strani Federacije spreman sam da sazovem sastanak oko rje{avanja pitanja Sejdi} - Finci i da poku{amo kona~no do}i do dogovora, jer u ovom planu trebalo bi posti}i dogovor do 31. augusta” Bosi}eve su rije~i. , Skup u Bruxellesu bio je bitan i samom komesaru Füleu, koji va`i kao veoma tvrd i o{tar sagovornik. On je ~vrst zagovornik ispunjavanja svih zadataka koji stoje pred zemljama koje `ele postati ~lanice Evropske unije. I tu, jasno je, ne}e biti ustupaka ni prema kome, pa tako ni prema BiH, a ljestvica se svake godine sve vi{e di`e. Ipak, ni za samog Fülea, kao komesara za pro{irenje, nije dobro da proces stoji, jer se onda i njemu unutar EU postavlja pitanje zbog ~ega je to tako. Daniel Omeragi}

28 Pogledi

30. juni/lipanj 2012.

Oleksandar Lev~enko, ambasador Ukrajine u

Pridru`ivanje EU
Ukrajina je orijentirana na evropske vrijednosti i mora biti privr`ena svojoj evropskoj su{tini. Isto tako je razumljivo da je Ukrajina historijski i kulturno bliska sa Rusijom. Bila je i uvijek }e biti. Ali mi{ljenja smo da u dana{njem svijetu moramo gledati dalje - na Zapad, Istok, Sjever, Jug
Razgovarao: Daniel Omeragi}

Ambasadore Lev~enko, prije dvadesetak dana ste boravili u Sarajevu, gdje ste se susreli sa zamjenicom minis tra vanj skih po slo va BiH Anom Tri{i}-Babi} i ~lanom de le ga ci je Par la men tar ne skup{tine BiH u Parlamentarnoj skup{tini Centralnoevropske inicijative Zvonkom Juri{i}em. Razgovarali ste o unapre|enju saradnje sa BiH na eko nom skom, po li ti ~kom i kulturnom planu. Kako ocjenjujete trenutne bilateralne odnose dviju zemalja? - Tako je. Osnovne teme razgovora sa na{im partnerima u Bosni i Hercegovini jesu pitanja unapre|enja bilateralne saradnje na svim podru~jima - politi~kom, kulturnom i prije svega ekonomskom. Politi~ki dijalog izme|u dvije zemlje razvija se u konstruktivnom duhu. Mi nemamo otvorenih politi~kih pitanja. Ukrajina i BiH su uvijek dobro sara|ivale u okvirima me|unarodnih i regionalnih organizacija. Uvjeren sam da Ukrajina i BiH imaju zna~ajan potencijal za razvoj bilateralne ekonomske saradnje. Na`alost, danas se mi ne mo`emo pohvaliti da taj potencijal iskori{tavamo u punoj mjeri. Na{a bilateralna razmjena, iako je zna~ajno porasla u posljednje dvije godine, jo{ je na niskoj razini.

?

Najstarija dijaspora
U kojim oblastima je mogu}e pro{iriti saradnju? - Proizvodi metalur{ke industrije tradicionalno dominiraju u uzajamnoj robnoj razmjeni izme|u Ukrajine i BiH, jer to je vode}a grana ukrajinske ekonomije. Potra`nja za tim proizvodima uvijek je velika i zbog njihove kvalitete i zbog privla~nih cijena. Stoga mislim da za pro{irenje saradnje na ovom podru~ju uvijek ima mjesta. Osim toga Ukrajina, kao {to znate, jedan je od najve}ih evropskih proizvo|a~a poljoprivredne produkcije - `itarica, {e}era, ulja, stoga postoji interes i za zajedni~ku obradu i dalje plasiranje produkcije na tre}a tr`i{ta u dr`avama CEFTA-a, EU, ako ne i za zajedni~ku proizvodnju. Zavr{ili smo pripremu me|uvladinog ugovora o saradnji u podru~ju poljoprivrede, koji }emo, nadam se, ubrzo i potpisati. Konkretne inicijative, uklju~uju-

?

}i i poljoprivredu, i prehrambenu industriju, biti }e predmet razmatranja na narednoj sjednici Zajedni~kog ukrajinsko-bosanskohercegova~kog Komiteta za vanjskotrgovinsku saradnju, koji planiramo odr`ati u drugoj polovici ove godine u Sarajevu. Na nama kao predstavnicima dr`avnih institucija je da omogu}imo poslovnim ljudima da rade. Moramo stvoriti odgovaraju}i ambijent. Stoga poseban akcent stavljamo na razvoj ugovorno-pravne baze, koja bi omogu}ila takav povoljan poslovni ambijent u bilateralnoj saradnji. Poznato je da Bosnu i Hercegovinu “pokrivate” iz Zagreba. Koliko Vam to stanje stvara prepreka u radu? Da li }e u skorije vrijeme Ukrajina otvoriti ambasadu u Sarajevu? - Bosna i Hercegovina je za Ukrajinu od posebnog interesa, najprije zbog ~injenice da na terenima BiH vi{e od 100 godina `ivi ukrajinska nacionalna manjima - ustvari na{a najstarija dijaspora u Evropi. Stoga nu`nost otvaranja diplomatske misije u Sarajevu niko u Kijevu ne osporava. U 2004. otvorili smo ovdje diplomatski ured. Na`alost, svjetska finansijska kriza je uvela korekcije u na{e planove u pogledu poja~anja ukrajinske diplomatske prisutnosti u svijetu, a posebno u balkanskoj regiji. Poznato mi je da je svojedobno i bh. strana ozbiljno razmatrala mogu}nost otvaranja ambasade u Kijevu. Nadam se da }emo u dogledno vrijeme realizirati na{e planove. U Bosni i Hercegovini `ive i pripadnici ukrajinske manjine. Koliko ~esto imate priliku s njima da razgovarate i na {to Vam naro~ito skre}u pa` nju? Ka kvo je Va {e vi|enje njihovog polo`aja u na{oj zemlji? - Kao {to sam ve} spomenuo, Ukrajinci na podru~ju Bosne `ive vi{e od stotinu godina. Prije Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.000 Ukrajinaca. Prema neslu`benim podacima, danas ih ima oko 3,5 hiljade. Na{i su se ljudi integrirali u bosanskohercegova~ko dru{tvo, ali to ne zna~i da su se i asimilirali. Oni su sa~uvali svoj identitet - pri~aju svoj jezik, idu u svoje crkve (Ukrajinci u BiH su ve}inom grkokatolici), dr`i se tradicija svojih djedova. Danas su, uglavnom, naseljeni na podru~ju Republike Srpske. ^esto posje}ujem podru~ja naseljena Ukrajincima. Ima-

?

?

BRZI VOZOVI Evropsko prvenstvo dalo je dodatni impuls obnovi i gradnji savremene infrastrukture Ukrajine. Kijev i drugi ukrajinski gradovi, koji primaju prvenstvo - Donjeck, Harkiv, Ljviv sada su povezani brzim vozovima. Na primjer, rastojanje od glavnog grada Kijeva do Harkova (487 km) sada se mo`e pre}i samo za 3,5 sata
mo dobru saradnju sa lokalnim vlastima, koji poma`u aktivnosti na{ih kulturno-umjetni~kih dru{tava. Ali, ne mo`e se ograni~avati politika jedne dr`ave prema nacionalnim manjinama podr{kom radu kulturnih dru{tava. Stav prema manjinama i na~in na koji se one tretiraju, mjera je demokrati~nosti i zrelosti tog dru{tva. Bosna i Hercegovina je donijela niz zakona koji reguli{u ovu oblast. Preuzela je i potpisala odre|ene me|unarodne akte, dokumente, protokole koji se odnose na problematiku za{tite prava nacionalnih manjina. Me|utim, bez obzira na sve to, evidentno je da je stepen za{tite manjinskih prava danas u BiH jo{ nije na evropskom nivou. Evropski sud za ljudska prava prije dvije godine nalo`io je BiH da izmjeni Ustav i Izborni zakon kako bi bilo omogu}eno i pripadnicima nacionalnih manjina da budu izabrani u Predsjedni{tvo BiH i Dom naroda bh. Parlamenta. O~ekujemo realizacije ove odluke. Zapad je o{tro kritikovao sedmogodi{nju zatvorsku kaznu za biv{u ukrajinsku premijerku Juliju Timo{enko, koja

?

je osu|ena zbog optu`be da je zloupotrijebila svoju mo} dok je bila na poziciji, smatraju}i da je u pitanju politi~ki motivirana odluka. Slu~aj Timo{enko naru{io je imid` Ukrajine u svijetu, a brojni evropski politi~ari najavljivali su jedno vrijeme da }e boj ko to va ti ukra jin ski dio EURA 2012. Da li }e u skorije vrijeme biti pobolj{an tretman biv{e premijerke u svjetlu po{tivanja me|unarodnih standarda ljudskih prava? - Govore}i o slu~aju Timo{enko, mislim da su ukrajinske vlasti u~inile prakti~ki sve {to je bilo mogu}e u okvirima njihovih ustavnih ovla{tenja da taj proces bude potpuno transparentan. Uzgred re~eno, ovaj slu~aj jo{ nije zavr{en. Desetog jula }e biti kasacijska sudska rasprava. Ukrajinska strana demonstrira potpunu otvorenost za me|unarodnu javnost. Jedanaestog juna o. g. u svrhu da se na|u sa strankama u procesu Kijev su posjetili dva evropska eksperta od kojih je jedan biv{i poljski predsjednik A. Kvasnjevski. Oni }e biti prisutni i na sudskoj raspravi i imaju pristup svima dokumentima. [to se same gospo|e Timo{enko ti~e, ona se nalazi u jednoj od najboljih ukrajinskih bolnica. Njezini su lije~nici poznati njema~ki ljekari. 2009. godine tada{nja premijer-ministarka Ukrajine je odobrila potpisivanje ugovora sa Rusijom o uvjetima isporuke plina, koji je vrlo {tetan po ekonomiju Ukrajine i to bez dozvole Kabineta ministara Ukrajine, te bez saglasnosti predsjednika dr`ave. Samo usporedbe radi, spomenut }u da je cijena ruskog plina u Njema~koj gotovo dva puta manja od cijene koju danas pla}a Ukrajina udaljena svega 600 kilometara od nalazi{ta plina te je najve}i velekupac tog energenta. [to se ti~e posjete EURA, mislim da to je lo{a praksa mije{ati politiku sa sportom. Uostalom, prema slu`benom priop}enju UEFA-e, EURO 2012 ima najve}u posjetu od svih do sada odr`anih evropskih prvenstava. Samo prema rezultatima grupne faze prvenstva i polufinala, arene {ampionata posjetilo je vi{e od 1,3 milijuna navija~a. Za finalnu utakmicu na stadionu Olimpijskij u Kijevu prodano je oko 65 hiljada karata. Prema podacima ukrajinske grani~ne slu`be, tokom prvenstva

Govore}i o slu~aju Timo{enko, mislim da su ukrajinske vlasti u~inile prakti~ki sve {to je bilo mogu}e u okvirima n

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 29

BiH sa sjedi{tem u Zagrebu

U je strate{ki cilj

Ambasador je, prilikom boravka u Sarajevu, posjetio Oslobo|enje

Ukrajinu je posjetilo oko ~etiri milijuna turista.

Vanblokovski status
Zanima me i Va{e vi|enje politi~ke situacije u Ukrajini. Gdje je danas Ukrajina na politi~koj karti Evrope i svijeta, u odnosu na Zapad i Rusiju? Koji su vanjskopoliti~ki prioriteti Va{e zemlje u svjetlu strategi je na ci onal ne si gur nos ti Ukrajine usvojene prije dvije sedmice? - Budu}i da je smje{tena u samom centru evropskog kontinenta {to je, kao {to znate, obilje`eno i specijalnim znakom blizu grada Rahova na Zakarpa}u, Ukrajina se sve vi{e izdvaja na evropskoj politi~koj mapi. O~igledno je da Ukrajina pripada Evropi. Stoga je ona orijentirana na evropske vrijednosti i mora biti privr`ena svojoj evropskoj su{tini. Isto tako je razumljivo da Ukrajina historijski, kulturno jeste bliska sa Rusijom. Bila je i uvijek }e biti. Ali, mi{ljenja smo da u dana{njem svijetu moramo gledati dalje - na Zapad, Istok, Sjever, Jug. Aktivizacija novih strate{kih smjerova daje nam prostor za diplomatski manevar, za nove investicije i nova partnerstva. Ukrajina tra`i strate{ki balans, ali balans u {irem smislu od “balansiranja” [to vi{e ta~ki oslon. ca bude imala ukrajinska vanjska politika van granica linije EU - Rusija, tim }e stabilnija biti. Ovaj balans bio je izra`en u novim redakcijama Strategije nacionalne sigurnosti i Vojne doktrine Ukrajine odobrenim dekretima predsjednika Ukrajine 8. juna ove godine. Strategijom je

?

odre|eno da je glavna zada}a Ukrajine na me|unarodnoj sceni - integracija u zajedni~ki evropski prostor. Potpisivanje Ugovora o pridru`ivanju EU na{ je strate{ki cilj. Uzgred re~eno, 30. marta ove godine Ukrajina i EU parafirali su, dakle kona~no usaglasili, tekst ovog Ugovora. Strategija nacionalne sigurnosti predvi|a, tako|er, i daljnji razvoj odnosa sa na{im klju~nim partnerima kao {to su Rusija, SAD, Kina, ali polaze}i od nacionalnih interesa Ukrajine. Mi razvijamo i uzajamno korisno partnerstvo sa dr`avama iz drugih regija - Azije, Afrike, Latinske Amerike. U Strategiji je odra`en i vanblokovki status Ukrajine, koja se ne}e pridru`iti nijednom vojnom bloku. Stoga moraju biti oja~ani mehanizmi me|unarodnih garancija sigurnosti. Jedan od prioriteta vanjske politike Ukrajine su aktivnosti na regionalnom nivou u Centralnoj Evropi i Crnomorsko-kaspijskoj regiji.

ti~ni interes jeste u~vrstiti svoj evropski identitet, svoj institucijski i integracijski potencijal, a u isto vrijeme dati i doprinos pobolj{anju sigurnosne i ekonomske situacije u Evropi. Upravo takvo vi|enje stavili smo u temelj prioriteta ukrajinskog predsjedavanja CEI - “transport, turizam, mobilnost gra|ana” . Dvadesetog juna na sjednici Stalnog Vije}a OSCE-a slu`beno smo prezentirali na{ pogled na prioritete rada Organizacije tijekom na{eg predsjedavanja u 2013. Mi }emo podr`ati i ohrabriti dijalog o rje{avanju aktuelnih problema evropske

EURO donio procvat
Ukrajina ove godine predsjedava Centralnoevropskom inicijativom (CEI), a u 2013. od Irske }e preuzeti predsjedavanje Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE). Kakva su iskustva tokom predsjedavanja CEI i kako teku pripreme za preuzimanje predsjedavanja OSCE-om? - Ove godine, kao {to ste ve} spomenuli, Ukrajina predsjedava Centralnoevropskom inicijativom, a sljede}e }e predsjedavati OSCE. Za nas to nije pitanje presti`a ili koristi. To je pragmati~ni interes. Pragma-

KLJU^NI PARTNERI Strategija nacionalne sigurnosti predvi|a daljnji razvoj odnosa sa klju~nim par tnerima kao {to su Rusija, SAD, Kina, ali polaze}i od nacionalnih interesa Ukrajine
sigurnosti, u~vr{}ivanju uloge OSCE-a u realizaciji “sigurnosne zajednice OSCE-a” slobodne od linija podjela, konflikata, sfera utjecaja i zona sa razli~itim nivoima odgovornosti. Posebna pa`nja tijekom na{eg predsjedavanja }e biti posve}ena pitanjima rje{avanja trajnih konflikata na prostoru OSCE-a, posebno transnistrijskog, kao i pove}anju efikasnosti Ogranizacije u spre~avanju konflikata i suo~avanju sa novim pretnjama i izazovima. Humanitarna dimenzija u aktivnostima OSCE-a biti }e, tako|er, u centru pa`nje na{eg predsjeda-

?

vanja, posebno pitanja medijskih sloboda, tolerantnosti i nediskriminacije, genderne ravnopravnosti, borbe sa trgovinom ljudima. Zastupat }emo i stav {to ve}eg anga`mana nevladinih organizacija u realizaciji ciljeva OSCE-a. Evropsko prvenstvo u nogometu, ~iji su doma}ini Poljska i Ukrajina, na samom je kraju. Preostala je jo{ finalna utakmica [panije i Italije u Kijevu. Iako su dobro igrali, reprezentativci Ukrajine su se morali oprostiti od takmi~enja ve} nakon prvog kruga. No, sada me interesuje kakve efekte }e EURO 2012 imati po ekonomiju i imid` Ukrajine u svijetu? - Generalno re~eno, za pripreme prvenstva Ukrajina je potro{ila devet posto BDP-a, {to je omogu}ilo otvaranje 69 hiljada novih radnih mjesta tokom 2008-2012. Ali, moram spomenuti da je za pripreme Ukrajina potro{ila sedam puta manje novca nego Poljska, naime pet milijardi ameri~kih dolara. 85 posto svih tro{kova vezano za transportne infrastrukturne projekte, ostali - za gradnju stadiona i neposrednu organizaciju prvenstva. Evropsko prvenstvo dalo je dodatni impuls obnovi i gradnji savremene infrastrukture Ukrajine. Usporedbe radi, u 2011. u Ukrajini je bilo sagra|eno 1.700 kilometara novih autocesta, {to je skoro 20 puta vi{e nego u 2009. Kijev i drugi ukrajinski gradovi, koji primaju prvenstvo - Donjeck, Harkiv, Ljviv sada su povezani brzim vozovima. Na primjer, rastojanje od

?

glavnog grada Kijeva do Harkova (487 km) sada se mo`e pre}i samo za 3,5 sata, do Ljvova (544 km) - za 4,5 sata, do Donjecka (729 km) za 5-6 sati. Novi aerodromski terminali dobili su Ljviv, Donjeck i Kijev. Sada na{i aerodromi mogu konkurisati sa Be~kim, Minhenskim, Frankfurtskim. Kao {to je rekao na{ premijer g. Azarov, mi smo demonstrirali svijetu da mo`emo rje{avati najslo`enije zada}e i to u najkra}em roku. Na{a je dr`ava pobijedila skeptike i neprijatelje, koji su se nadali neuspjehu praznika sporta u Ukrajini. [to se ti~e imid`a mogu odgovoriti rije~ima jednog od navija~a iz Engleske: “Svi strahovi glede Ukrajine su nestali.” Usprkos sistemski izvedenoj kampanji za diskreditaciju Ukrajine, ispolitiziranoj diskusiji o navodnoj nespremnosti za prvenstvo, {ampionat se odvija vrlo uspje{no i ja bih rekao slikovito. Monitoring dru{tvenih mre`a svjedo~i da su na{i gosti vrlo razo~arani otvorenim la`ima i dezinformacijama plasiranim uo~i prvenstva u nizu evropskih medija o nivou sigurnosti i op}e kulture u Ukrajini. U Donjecku je nedavno odr`ana parada engleskih navija~a protiv producenata filma Stadioni mr`nje prikazanog na kanalu BBC u kojemu su Ukrajinci optu`eni za rasizam. Holandski navija~i tijekom parade navija~a u Harkovu pjevali su himnu Ukrajine u znak podr{ke na{oj zemlji. Uvjeren sam da }e stvarnu sliku Ukrajine navija~i donijeti sa sobom u svoje zemlje. I ovo }e biti na{a najve}a investicija.

jihovih ustavnih ovla{tenja da taj proces bude potpuno transparentan. Uzgred re~eno, ovaj slu~aj jo{ nije zavr{en

Foto: Didier TORCHE

30 Pogledi Odnos bh. dru{tva prema mje{ovitim brakovima

30. juni/lipanj 2012.

GRIJEH I IZDAJA SVOJIH
Studija Mje{oviti brakovi u BiH, autorice Nede Peri{i}, napravljena je kroz intervjue s djecom ro|enom u mje{ovitim brakovima. Projekat, koji je podr`ala Fondacija “Friedrich Ebert”, jo{ je jedan pokazatelj surove zbilje u na{oj zemlji
“Problem je re}i da ti je otac Muharem u Banjoj Luci, a mama Stojanka u Sarajevu. Ne pripadam ovoj dr`avi, osje}am se umorno, obeshrabreno, oti{ao bih iz Bosne, prijatelji mi ka`u da bih u inostranstvu bio gra|anin tre}eg reda. Da, bio bih gra|anin tre}eg reda, ali bih bio gra|anin. Frustrira me ova isklju~ivost, ogor~ena sam, mora{ da se odredi{, a ja to ne `elim. Svaki dan vidim taj nacionalizam, voljela bih oti}i iz BiH, ne bih se morala stalno opredjeljivati. Ja sam iz Rumunije, tako sam jednom odgovorila.” Navedeni citati samo su djeli}i ispovijesti iz dubinskog intervjua studije Mje{oviti brakovi u BiH, koje je autorica Neda Peri{i} vodila s djecom ro|enom u mje{ovitim brakovima. Ova studija, ura|ena uz podr{ku fondacije “Friedrich Ebert” jo{ jedan je , pokazatelj surove zbilje u na{oj zemlji, u kojoj je primat kolektivnih uzeo primat nad individualnim pravima, a sve gra|ane koji se u takav koncept ne uklapaju gurnuo na krajnju marginu dru{tva. - Brojne su odrednice kojima se mo`e ozna~iti priroda i funkcionisanje bosanskohercegova~kog dru{tva: apsolutizacija etni~ke matrice, tribulizam, diskriminacija, redukcija ljudskih prava isklju~ivo na kolektivna prava, nivelacija one reljefnosti `ivota {to je proizvodi bogatstvo razlika, po{tivanje individuuma. Ovakve odrednice ukazuju mnogo toga, a ponajprije na onu dobro znanu ~injenicu da u BiH ne `ive ljudi, ve} samo Bo{njaci, Srbi i Hrvati, pa ~ak ni oni koji se tretiraju kao ostali. Takav je, ustavni, ali takav je, na`alost, i ovda{nji `ivotni poredak. Negdje na marginama tog poretka nalazi se i struktura (nespretno i nesretno) imenovana kao mje{oviti brakovi, navodi u predgovoru spomenute studije Miodrag @ivanovi}, profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. U toj i takvoj BiH, mje{oviti brakovi, koji su do po~etka devedesetih godina pro{log vijeka bili podrazumijevaju}a ~injenica kojom se dru{tvo nije bavilo ni zamaralo, postali su “grijeh i izdaja svojih” . Zato, isti~e @ivanovi}, posmatrano iz horizonta etno-nacionalne svijesti i svih te{kih mentalnih poreme}aja kojima je svijest ovog na{eg dru{tva bremenita “mje{oviti brakovi” su uglavnom ozna~avani ili se i dalje ozna~avaju kao kancer na ina~e ~istom i zdravom tkivu ove ili one etnije, zatim kao

Neda Peri{i}, autorica Studije: Iznena|ena brutalno{}u

ISTRA@IVANJE Na pitanje, da li podr`avate sklapanje brakova izme|u pripadnika i pripadnica razli~itih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, od 995 ispitanika, potvrdno je odgovorilo 41,4%, dok se 48,4 % protivi ovakvim brakovima

bra~ne i `ivotne zajednice koje izdaju svoj narod ili pak kao institucije jeretika koji sami, a naro~ito njihova djeca - ne znaju {ta im je vjera, kojoj naciji pripadaju. Rade}i na istra`ivanju o polo`aju gra|ana u mje{ovitim brakovima, jednako kao i o problemima s kojima se susre}u njihova djeca ukoliko nisu nacionalno opredijeljena, Neda Peri{i} isti~e da je ostala zapanjena nivoom brutalnosti dru{tva prema tim ljudima. Mje{oviti brakovi, pa dakle i djeca u njima ro|ena, jednako su neprihvatljivi za vjerske zajednice, kao i za dominantne etno-politi~ke strukture u na{oj zemlji. Geneza te netrpeljivosti se`e na po~etak devedesetih godina pro{log vijeka koje }e kulminirati ratom u BiH. Stoga, u svojoj studiji, Peri{i} podsje}a samo na “reprezentativne” perjanice politi~kog i javnog `ivota u BiH, koji su tih godina dali sebi za pravo da gra|ane ove zemlje markiraju kao nepo`eljne i otvore prostor za njihovu dru{tvenu marginalizaciju. Podsje}aju}i da je rat u BiH karakterisalo etni~ko ~i{}enje teritorija, genocid, koncentracioni logori, takozvana “humana preseljenja stanovni{tva” Neda Peri{i} pod, sje}a i na izjavu osu|ene ratne zlo~inke i biv{e predsjednice RS-a Biljane Plav{i}, iz 1993. godine o Bo{njacima. “To je genetski deformisan materijal koji je prihvatio islam. I sada sa svakom nasljednom generacijom postaje izra`ajan i diktira njihov stil mi{ljenja i pona{anja, koji je ukorijenjen u njihovim genima” . Iako direktno ne spominje mje{ovite brakove, Biljana Plav{i}, nagla{ava Peri{i}, {alje poruku koja je vi{e nego jasna - “njen nebeski narod ne treba se mije{ati s genetski deformisanim narodom” .

KANCER Posmatrano iz horizonta etno-nacionalne svijesti i svih te{kih mentalnih poreme}aja kojima je svijest ovog na{eg dru{tva bremenita “mje{oviti brakovi” su uglavnom ozna~avani ili se i dalje ozna~avaju kao kancer na ina~e ~istom i zdravom tkivu ove ili one etnije, zatim kao bra~ne i `ivotne zajednice koje izdaju svoj narod ili pak kao institucije jeretika koji sami, a naro~ito njihova djeca - ne znaju {ta im je vjera, kojoj naciji pripadaju
Daleko izravniji tih godina bio je profesor Fakulteta islamskih nauka D`emaludin Lati}. Kao glavni urednik lista Ljiljan, Lati} je u svojim tekstovima isticao: “Mje{oviti brakovi, neka vrsta zastave pogre{no shva}enog zajedni~kog `ivota, ve}inom su propali brakovi, u njima nastaju te{ki sukobi, djeca iz takvih brakova su frustrirana svojim porijeklom i sa takvim degutantnim preporukama valjalo bi jednom prestati.” Iako danas u javnom diskursu BiH ne mo`emo nai}i na ovakve komentare dvije decenije sustavnog uni{tavanja individualizma dalo je svoj danak. Odnos prema mje{ovitim brakovima, spremnost da se bra~na zajednica zasnuje s pripadnicima druge etni~ke skupine, jo{ se gleda s velikom dozom podozrenja. Skoro polovina stanovni{tva u BiH, pokazalo je istra`ivanje koje je dio ove studije, protivi se sklapanju brakova izme|u pripadnika tri konstitutivna naroda u BiH. Na pitanje, da li podr`avate sklapanje brakova izme|u pripadnika i pripadnica razli~itih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, od 995 ispitanika, potvrdno je odgovorilo 41,4%, dok se 48,4 % protivi ovakvim brakovima. Naj~e{}i argument protiv sklapanja mje{ovitih brakova, korijene vu~e iz posljedica proteklog rata i sveo se pritom na pitanje “za{to smo se borili, da bi se sada ponovo mije{ali”?

Pet posto godi{nje
Iako se ovi podaci mogu tuma~iti i kao razo~aravaju}i, Peri{i} ga smatra afirmativnim s obzirom na prethodno predstavljenu stalnu produkciju etni~kih strahova i mr`nje u politi~koj i uop{te javnoj sferi. Naime, neka ranija poslijeratna istra`ivanja u BiH, kao ono 2010. godine, pokazivala su da je oko 30 posto ispitanika podr`avalo ovakve brakove. Prema podacima iz popisa stanovni{tva iz 1981. godine u socijalisti~koj Jugoslaviji bilo je 13 posto mje{ovitih brakova, najvi{e u Hrvatskoj, zatim Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Iz pokazatelja Zavoda za statistiku BiH u na{oj zemlji na godi{njem nivou sklopi se 5 posto mje{ovitih brakova. U njih su spremni u}i visokoobrazovani ljudi, mla|i od 30 godina `ivota. Iako su ovi podaci na prvi pogled pora`avaju}i, ima li se u vidu ukupan odnos prema svakome ko se ne mo`e uklopiti u dominantne nacionalne statistike, koje odre|uju njihov dru{tveni status i egzistenciju, pitanje je kako uop}e ima ljudi koji su spremni napraviti i taj mali iskorak. Gordana Katana

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 31

Luka Petrovi}, biv{i {ef protokola Republike Srpske

Dodik ne zna {ta mu uposlenici rade iza le|a
Sini{a Karan, generalni sekretar ureda predsjednika RS-a, i Dra{ko Milinovi}, {ef kabineta predsjednika RS-a, rade {ta ho}e • Voza~ “{ef” slu`bi predsjednika RS-a u Isto~nom Sarajevu • Zaposleni u uredu predsjednika RS-a “dovedeni na posao za ruku”, bez konkursa • Primljeni na rad u uredu nisu ispunjavali formalne uslove za posao koji rade
UREDSKI MI[EVI? Ured predsjednika Republike Srpske (RS) funkcioni{e u skladu sa `eljom i voljom Sini{e Karana, generalnog sekretara ureda predsjednika RS-a, i Dra{ka Milinovi}a, {efa kabineta predsjednika RS-a, a za pretpostaviti je da Milorad Dodik, predsjednik RS-a, zauzet ozbiljnim politi~kim pitanjima, nema pojma {ta mu se, iza le|a, doga|a, tvrdi Luka Petrovi}, biv{i {ef Slu`be protokola RS-a, koji je nedavnu penziju do~ekao na radnom mjestu vi{eg stru~nog saradnika u slu`bi predsjednika RS-a. “Po{to je predsjednik Dodik vrlo zauzet, mali mi{evi, rekao bi narod, kolo vode. Sini{a Karan je prakti~no penzioner, ima preko 40 godina sta`a. On i Milinovi} donijeli su pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kakav njima odgovara. Dio slu`be je bio u Isto~nom Sarajevu, koje je glavni grad Srpske, i tu nas je bilo osam do deset zaposlenih, a po novom, ~etvero je preba~eno u Banju Luku. Ostavili su da slu`bom u Isto~nom Sarajevu rukovodi voza~ Ljubi{a ]iri} i sekretarica. ]iri} je miljenik Karana i Milinovi}a” tvrdi Petrovi}. , Sad, kad je ve} preba~en na rad u Banju Luku, po Pravilniku o naknadama i drugim primanjima izabranih, postavljenih i ostalih zaposlenih u slu`bi predsjednika Republike, imao je, ka`e, pravo na naknadu od 500 KM na ime odvojenog `ivota i naknadu za prevoz. Iz zdravstvenih je razloga na posao u Banju Luku i{ao vlastitim automobilom i imao je, misli on, pravo na naknadu 20 posto od cijene po pre|enom kilometru. “Ne `ele mi isplatiti tu naknadu. A voza~u ]iri}u, kad do|e u Banju Luku, priznaju sve tro{kove. Pla}aju mu spavanje u hotelu Bosna. Dakle, rade diskriminaciju prema meni. Karan `ivi u Bijeljini, Milinovi} u Prijedoru, i za dolazak i povratak s posla koriste slu`bene automobile. A ja, eto, ni vlastiti ne bih trebao! Du`ni su mi na ime prevoza do posla i natrag oko 10.000 KM. Pokrenuo sam postupak kod Agencije za mirno rje{avanje sporova. Mirno rje{avanje spora nije uspjelo. Nema druge do suditi se s njima!” obja{njava Petro, vi}. Osim {to je i sam diskriminisan, veli kako su, ~injenicom da slu`bom u Isto~nom Sarajevu “rukovodi” voza~ ]iri}, diskriminisani i gra|ani Isto~nog Sarajeva. Nemaju kome, misli Petrovi}, predati predstavku, i stoga su ova
Foto: D. TORSHE

dva mjesta slu`be u Isto~nom Sarajevu, dva najskuplje pla}ena radna mjesta. Petrovi} tvrdi i kako su zaposleni u uredu predsjednika RS-a “dovedeni na posao za ruku”bez kon, kursa. Jedan od njih je, misli on, pripravnik Bojan Koji}, sada {ef protokola u kabinetu predsjednika. SPECIJALISTA I PRIPRAVNIK “Mene, kao jedinog specijalistu za protokol u biv{oj Jugoslaviji (na pravnom fakultetu studirao diplomatiju i konzularno pravo, op.a), nisu ni ponudili da u~estvujem u izboru za {efa protokola. Postavili su me za referenta protokola. Valjda nisam bio podoban, nisam ni u jednoj stranci niti to {ef protokola mo`e biti. Primljeni na rad u ured predsjednika RS-a nisu ispunjavali formalne uslove za posao koji rade. Sada{nji {ef kabineta predsjednika RSa je biv{i spiker. Koliko on mo`e poznavati dr`avnu upravu! Bitno je znati da zaposleni u slu`bi predsjednika RS-a nisu dr`avni slu`benici jer bi ih kao takve trebali primati konkursom preko Agencije za dr`avnu upravu. Da bi primili koga oni ho}e, ignorisali su i Zakon o Agenciji za dr`avnu upravu, sami su odlu~ivali. Ako niste dr`avni slu`benik, mo`e se desiti da ste vi{ak i da zavr{ite na ulici, a kad ste vi{ak kao dr`avni slu`benik u jednoj, rasporede vas u drugu instituciju” ka`e Petrovi}. ,

ZASTAVA NIJE VE[ Na zgradi Akademije nauka i umjetnosti RS-a jarbol sa zastavom RS-a li~i “na {trik preko koga je neko objesio ve{“! Zastave su, veli Petrovi}, ozbiljna znamenja i njima se “ne mo`e mlatiti kako ko ho}e”
Podsje}a Petrovi} i na afere, kriminal, koji je potresao ured predsjednika RS-a. Nekada{nji {ef kabineta predsjednika RS-a Simo Bozalo, ukrao je 218.000 litara goriva i osu|en je na dvije godine zatvora. Uslovno. Mirko Stoji}, {ef Kabineta, adaptiraju}i zgradu u kojoj stoluje predsjednik RS-a, pronevjerio je 650.000 KM i osu|en je, prvostepenom presudom, na pet i po godina zatvora. Nakon Stoji}a, slijede}i generalni sekretar Mile Dmi~i} - probio je bud`et za 250.000 KM. I podnio ostavku. Petrovi} obja{njava i kako je neznanje sada{njeg protokola RS-a za~u|uju}e. Kako ni zastave ne znaju postaviti. Na zgradi Akademije nauka i umjetnosti RS-a jarbol sa zastavom RS-a li~i “na {trik preko koga je neko objesio ve{“! Zastave su, veli Petrovi}, ozbiljna znamenja i njima se “ne mo`e mlatiti kako ko ho}e” Kako god, Petrovi}u, specijalisti za proto. kol, rje{enje o penziji uru~eno je kurirom. U vrijeme dok je postojao Republi~ki protokol Petrovi} je s kolegama uspje{no do~ekao vi{e od 11.000 diplomata i 4.500 delegacija, dobili su 57 raznih zahvalnica od delegacija stranih zemalja za uspje{no obavljene protokolarne poslove. Prije nego su ga penzionisali, Petrovi} je 16 puta tra`io razgovor s predsjeAsaf Be~irovi} dnikom RS-a. Nije uspio.

Profesor i tjelohranitelj
- Predsjednika SAD-a Billa Clintona do~ekao sam tri puta, papu Ivana Pavla II dva puta. Mjesec prije nego }e Clinton ‘97. do}i u Sarajevo, stigao je njegov {ef protokola kako bi pripremio posjetu. Pozvan sam na sastanak u zgradu Predsjedni{tva BiH. U sali mnogo ljudi, malo slobodnog mjesta. [ef protokola predsjednika SAD-a, koji me nikada nije vidio u `ivotu, oslovi me, pozdravi. Iznena|en, pomislim kako je uop{te znao kako izgledam, kako se zovem. Pretpostavljam, prije nego je do{ao u Sarajevo, dostavili su mu snimke na kojima su ljudi s kojima treba razgovarati. To govori o profesionalizmu Amerikanaca. A o tome kako se pojedinci na vlasti ne znaju protokolarno pona{ati, govori pri~a o jednom uglednom profesoru koji se po~eo baviti politikom. Pa je postao pun sebe. Kako god, imao je susret s jednim visokim zvani~nikom koji je automobilom dolazio na sastanak. I kad je tako, onda na prvom mjestu do voza~a, sjedi obezbje|enje, a iza, dijagonalno, li~nost koju ~uva. I {ef protokola sa~eka gosta, rukuje se s njim. No, u ovom slu~aju nije bilo tako. Navalio profesor - politi~ar da se odmah rukuje s visokim gostom. Pa se rukovao s prvim ~ovjekom koji je iza{ao iz automobila. Bio je to tjelohranitelj njegovog uglednog gosta, sje}a se Petrovi}.

32 Pogledi

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 33

KOSOVO Rasplet ili novi BOJ

GOVORI SRPSKI
DA TE NIKO NE RAZUME
ri~u iz Pri{tine, htjeli-ne htjeli, moramo po~eti s nedalekom pro{lo{}u; Samo nekoliko dana nakon {to je Kosovo proglasilo nezavisnost, u Banjoj Luci je sazvana `urna sjednica Narodne skup{tine. I Republika Srpska je rekla povijesno NE. U deklaraciji od 22. velja~e 2008., na koju me, ina~e, ovih dana u kosovskoj metropoli podsje}aju mnogi moji (albanski) sugovornici, ka`e se kako je nezavisnost “ju`ne srbijanske pokrajine” neprihvatljiv ~in teritorijalnog razbijanja integriteta jedne suverene i me|unarodno priznate dr`ave. U ta vremena, kada je, dakle, bh. entitet stao na branik Srbije, bljesnuo je, dakako, i vo`d eresovski, inzistiraju}i da sjeverni dio ostane pod srbijanskom jurisdikcijom. U pro{losti su, bljesnuo je ekspert za ovu oblast, podjele uvijek donosile stabilnost.

A, ovdje, zapravo, i jesmo, uz ostalo, zbog jezika. Srpskog, da ’prostite! Je li ravnopravan?! Kada ~ujete, kao {to smo mi u ^aglavici, kako Srbi na Kosovu imaju 30 radiostanica, ~etiri televizije (plus jednu kabelsku), kazali biste kako i ovdje, na Kosovu ravnom, mo`ete govoriti srpski “da vas ceo svet razume”. Ali, polako...

P

Premijer je zadovoljan

Pri{tina, vreo ljetni dan - dopodne

Spomenik (nekada{njem) troglavom, srpsko-albansko-crnogorskom, bratstvu-jedinstvu

Pri{tina, grad mladih

Kosovarenje
Iako je ova Dodikova opservacija vrijedna svakog prijezira, ovome prije~anskom srbovanju po Kosovu (a i {ire!) ne bih pridavao ve}ega zna~aja, da me, zapravo cijelu bh. malu skupinu {to je tri-~etiri dana boravila u Pri{tini, banjolu~ki glasovi nisu stigli i, evo, ~etiri godine kasnije. U toj, naime, na{oj maloj - ali, dozvolite ovu malu prepotenciju, odabranoj ekipi bio je i poslanik u NSRS-u Senad Brati}. ^im su u boljem dijelu BiH, preko izdajni~ke Fene, ~uli da se ovaj esdeaovac, starog bo{nja~kog prezimena Brati}, usudio zaputiti u pohode dr`avi koje nema, Banja Luka se digla na noge. Ne mo`e se, dignuli su glas Senadove kolege poslanici i, jasno, Srbi, uzeti dnevnice za slu`beni put u nepriznatu dr`avu. Nisam, me|utim, stekao dojam da je Brati}a naro~ito impresionirao ovaj srpski ustanak zbog njegova kosovarenja. [tovi{e, nekako sam stekao dojam da se ba{ on u Pri{tini osje}ao kao svoj na svome. Jo{ kad je upoznao pomo}nika ministra za europske integracije, a (povrh svega) jo{ i Bo{njaka Refika [a}irija, kod Senada je svaka nelagoda zbog eventualnog tragi~na raspleta slu~aja (eresovske) dnevnice, naprosto i{~ezla. ^emu je doprinijelo i tuma~enje direktorice Vanjskopoliti~ke inicijative BiH Lejle Kablar kako su (bili) pozvani i drugi parlamentarci. Ali su, poput, primjerice, Branislava Borenovi}a odbili u}i u avion koji se - pre~icom! - preko Za-

Media centar ^aklavica: O jeziku, srpskom - da ti pojem

Manastir ko Ohio

Komunisti su malo redizajnirali

Foto: Josip VRI^KO

greba spustio u Skopje, odakle je do kosovske metropole malo manje od dva sata. Autobusom. Ve} je, dakle, i prvi dan u Pri{tini bio vrlo zanimljiv. No, kada smo stigli u nedaleku ^aglavicu, ubrzo nam je banjolu~ko zakeranje postalo lanjski snijeg. U tom mjesta{cu, koje neki (jo{) zovu i srpskom enklavom, jedini je kosovski medija centar. Pod srpskom kontrolom. Koji, onako usred livade na kojoj, medijski potpuno nezainteresirane, pasu razne, s kravama na ~elu, doma}e `ivotinje, djeluje kao da je s Marsa pao. Ovaj me je, me|utim, povratak prirodi podsjetio na jednu kratku - ali, za ovda{nje Srbe, bolnu - analizu Mome Trajkovi}a, na koju sam nabasao pripremaju}i

se za kosovsku ekskurziju, a vidjev{i kako }e i Momo, koji je politi~ki vrludao od Milo{evi}a do \in|i}a, pa preko ^ede Jovanovi}a do direktora zemljoradni~ke zadruge, biti u ^aglavici.

Rage islu`ene
“Kosovski su Srbi za Beograd jedne islu`ene rage od kojih vi{e nema vajde, pa je Beograd te rage onako iscrpljene pustio same u {umu da ih izjedu vuci. I to {to prije to bolje, ali ne}e to da objavi, jer je, ka`u, pateti~no” . Pro{loga tjedna u medija centru, Trajkovi} je i dalje jednako rezigniran kao u doba kada je ovako dijagnosticirao odnos Beograd - kolevka srpstva. [to je vjerojatno i o~e-

kivano, budu}i je u me|uvremenu njegov poku{aj afirmiranja autenti~ne srpske kosovske politi~ke opcije propao, ba{ kao, uostalom, i njegova kandidatura za (grado)na~elnika Gra~anice. Uz maj~icu Srbiju, Momo i me|unarodnu zajednicu dr`i ma}ehom, koja ovoj politi~koj opciji nije dala nikakvu potporu. Ve} se, tvrdi Momo, odlu~ila za ovaj truli most izme|u Srba i Albanaca. “Mi smo samo objekt; Beograda, me|unarodne zajednice i albanske politi~ke elite” tvrdi aktu, alni direktor zemljoradni~ke zadruge, jezikom ~ovjeka kojem su potonule sve la|e. A, ovdje, zapravo, i jesmo zbog jezika. Srpskog, da ‘prostite! Je li ra-

vnopravan?! Kada ~ujete, kao {to smo mi u ^aglavici, kako Srbi na Kosovu imaju 30 radiostanica, ~etiri televizije (plus jednu kabelsku), kazali biste kako i ovdje, na Kosovu ravnom, mo`ete govoriti srpski da vas ceo svet razume. Ali, polako... “Nigdje toliko (srpskih) medija, a bezna~ajnijih” odmahuje ru, kom, govore}i o ovoj te{koj temi direktor Media centra Branimir Ni~i}. No, osim {to je direktor, Ni~i} je i dopisnik Glasa Amerike, pa mu je, ipak, malo noga na ko~nici. [to se, pak, ne mo`e kazati za @ivojina Rako~evi}a, pjesnika i novinara, koji je, ~ini se, ko zapeta pu{ka ~ekao temu: Jezik (srpski) - Ustav (albanski). “Ahtisarijev ustav jedan je od

najboljih kada je rije~ o ljudskim pravima. Ali, samo na papiru. Ovdje je jezi~ka barijera kao ‘99. godine” tvrdi Rako~evi}, napomi, nju}i kako je ovdje problem izvaditi i li~nu kartu jer ~inovnik na {alteru ne govori srpski jezik. Na {to mu ruku daje i direktor Ni~i}, svjedo~e}i kako za desetak godina iz Ureda predsjednika Kosova nikada priop}enje nije dobio na srpskom.

Ne ~ujem dobro!
“Ja uporno tra`im, oni uporno ne {alju. Dodu{e, uvijek obe}aju...” , `ali se na{ doma}in. Rako~evi} dr`i kako je nedvojbeno da postoji interes da se sukobi na Kosovu odr`avaju i produ`avaju.

Pri~a je prili~no potresna, a, evo, neka ~itatelj po{tovani, procijeni koliko je ganula Amru Zulfikarpa{i}, koja je pozorno slu{ala ka ko ov dje mo `e{ go vo ri ti srpski, ali da te niko ne razume. “Govorite li albanski” pitala je, , kad je ~ula za ove srpsko-albanske smetnje na vezi, Zulfikarpa{i}ka?! “Ne” odgovori - s, kazao bih, , gnu{anjem - zdru`eni srpski hor u Media centru.! “E, vidite” nastavila je Amra , glasom koji nije obe}avao ni{ta dobro,”ja sam nekad `ivjela u Londonu, pa sam morala nau~iti engleski” . “Ali, mi smo `iveli u Srbiji” pre, kinu je gospo|a Gordana iz (neke) `enske udruge.

“A i sad `ivimo” jedva do~eka da , nastavi re~enicu Rako~evi}, ina~e dobitnik novinarske nagrade za istra`iva~ko novinarstvo i hrabrost u izvje{tavanju “tokom pogroma Srba na Kosovu 2004.” [to je, ne, dakako, ta nagrada, nego neveliko poznavanje (nove) geografije pjesnika @ivojina bio siguran znak da bismo trebali krenuti u nedaleku Gra~anicu. (Jer, pitat }e Amra koje{ta, a @ivojin je napisao - doznat }u kasnije - pjesmu Bogu du{u, Bog je ne}e i, {to je jo{ gore, ^ekaju}i metastazu, pa, rekoh, bolje da krenemo!)

Iz Novog, Bosanskog Novog...
A u Gra~anici manastir, ili, kazali bi (neki) Srbi namastir. Zid je

manastirski opasan bodljikavom `icom. K’o kakav zatvor. Ili, ne valja se rugati, ona glasovita vojna baza u Ohiju - gdje nam je zapisana sva ova (dejtonska) sre}a u kojoj u`ivamo i od koje ne mo`emo pobje}i ni na Kosovu. No, kad pro|ete manastirsku kapiju, do~eka vas zdanje od kojeg, u {ta god da vjerujete ili ne vjerujete, zastaje dah. Monah, duge sijede brade, {to nas u po~etku, malo podozrivo, gleda iz daljine, obja{njava, a nakon {to smo, k’o guske u maglu, upali u crkvu usred molitve, kako su komunisti odmah ‘45. zabranili molitvu. A onda se, 62. smilovali i otvorili crkvu. No, malo su je i rekonstruirali, pa otuda ovo staklo

na pro~elju. Ko {aka u oko - ovome starostavnom i velepnom zdanju. Na{em iznenadnom manastirskom doma}inu se na{ naglasak u~ini odnekud poznat, pa pita otkud smo. “Iz Bosne” priznadosmo! , “Zemljaci” tiho }e on, a malo i , sjetno. “A, odakle ste vi” upitah ga, jer , neka svoga i u manastiru monaha. “Iz Novog” odgovara. , “Iz Bosanskog Novog”? “ Sretni vam puti i neka vas Bog ... ~uva” re~e zemljak i ostade u Gra, ~anici. A bodljikava `ica manastirska svjetluca na suncu kosovskom. Vrelom.
Josip Vri~ko

34 Pogledi

30. juni/lipanj 2012.

Bogdan Tanjevi}, legenda

Mirza Delib

Razgovarala: Tamara Nik~evi}

N

akon dvogodi{nje pauze, proslavljeni jugoslovenski trener, Bogdan Tanjevi}, protekle nedjelje je ponovo postavljen za selektora turske ko{arka{ke reprezentacije. Tanjevi} je reprezentaciju Turske vodio u periodu 2004 - 2010. i, poslije osvojene srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Istanbulu 2010, privremeno se povukao zbog zdravstvenih problema.

Najbolji drugovi
“Moj problem nisu ni karcinom ni hemoterapija; sa tim bih lako. Razbolio sam od onoga od ~ega su umrli mnogi moji prijatelji” ka`e Bogdan , Tanjevi}. “U zbirci ‘Morija’ posve}e, noj onima koji su u me|uvremenu krepali, Abdulah Sidran veli kako u Sarajevu danas umiru ljudi koji misle da su pre`ivjeli rat. Od ~ega su krepali? Morire di crepacuore, rekli bi Italijani. To je ono kada krepa srce. E, Sarajlije su od toga poumirale. Od srca. Od izdaje ljubavi. Od toga sam se i sam razbolio: od Jugoslavije.” Pretpostavljam da ste sada dobro, ~im ste prihvatili mjesto selektora turske reprezentacije? - Dobro sam, dobro... Tokom te posljednje godine rada u Turskoj, usred priprema za Evropsko prvenstvo, otkrio sam bolest, a odmah zatim oti{ao na operaciju; na kraju, reprezentaciju sam vodio pod hemoterapijom. Nakon prvenstva i osvojene sre-

?

brne medalje, prvi put u `ivotu sam osjetio umor. Zato sam oti{ao. To ~udo je, ka`u, u meni raslo dvije godine... Prvi nalaz je bio uredan. Ali doktor - na{ ~ovjek, Makedonac iz Skoplja - predlo`io je da, za svaki slu~aj, uradimo i skener. Kada sam u{ao u salu i vidio njegovo smrknuto lice, znao sam da ne valja. Kako ste reagovali? - Dobro je da nije pankreas, pomislio sam. Ovako }u barem imati vremena da se oprostim... Vi odmah na opra{tanje?! - Eh, opra{tam se ja, draga moja, odavno. Od svoje sedme godine ~ekam da `ivot, ta sjajna zajebancija, nestane. Sje}am se i momenta kada sam to prvi put pomislio... Kada? - U zimu 1954, u Sarajevu, na minus 27. Kli`u}i se u dvori{tu Doma JNA, u tim jedinim cipelama koje sam imao, zajapuren i sre}an, pogledao sam u nebo; odjednom, presjekla me je ~udna misao: sve }e ovo jednoga dana nestati. A trebalo bi `ivjeti, jebem ti... Eto, od tog momenta sam spreman. Ro|eni ste u Pljevljima, u Crnoj Gori; odakle u Sarajevu? - Otac je bio partizan, a onda i prvi poslijeratni komandant Pljevalja. Kao oficir JNA, 1951. dobio je premje{taj u Sarajevo: Pje{adijska oficirska {kola, kasarna “Mar{al Tito” u kojoj , je kasnije i zavr{io svoju vojni~ku karijeru. Imao sam ~etiri godine kada smo iz Pljevalja preselili u Sarajevo. I to kamionom, kao u onom divnom

? ? ?

filmu Emira Kusturice, “Otac na slu`benom putu”: ogromni {ifonjeri, glomazni kredenac, kreveti... Ono malo poku}stva, sve je stalo u taj kamion. @ivjelo se skromno, sirotinjski... Skromno su `ivjele i oficirske porodice? - Sve porodice! Jedina prednost nas oficirske djece bila je u tome {to smo imali dovoljno {e}era. Mnogo godina kasnije, slu{aju}i lupetanja onih koji su sli~nim la`ima podrivali Jugoslaviju, moja k}erka Bojana }e krenuti da se raspituje o “privilegija-

?

dje~aka iz provincije sa velikim gradom... Bilo je pomalo traumati~no. U po~etku mi je nedostajao zavi~aj, pa sam jedva ~ekao raspuste koja bih provodio kod djeda u selu Ljubi{nju, kod Pljevalja. Dodu{e, tokom godine, nostalgiju bi ubla`avala silna rodbina i prijatelji iz Crne Gore kojima je na{ sarajevski dom bio va`na stanica - nekada du`a, a nekada kra}a - za odlazak ili na fakultet ili u bolnicu. Vremenom, tokom ferija u Crnoj Gori, po~ela je kod mene da se pojavljuje ~e`nja za Sarajevom. Ne-

DOLAZAK U SARAJEVO Otac je bio par tizan, a onda i prvi poslijeratni komandant Pljevalja. Kao oficir JNA, 1951. dobio je premje{taj u Sarajevo: Pje{adijska oficirska {kola, kasarna “Mar{al Tito”, u kojoj je kasnije i zavr{io svoju vojni~ku karijeru. Imao sam ~etiri godine kada smo iz Pljevalja preselili u Sarajevo. I to kamionom, kao u onom divnom filmu Emira Kusturice, “Otac na slu`benom putu”: ogromni {ifonjeri, glomazni kredenac, kreveti...
ma porodica oficira JNA” . “Da”rekao sam, “divne su to privi, legije bile: ~etrnaest preseljenja u karijeri - od \ev|elije do Sarajeva - i svake sedme godine pravo na deset dana vojnog odmarali{ta u Kuparima. To je, Bojana, bila privilegija tvog |eda Strahinje, ratnog oficira JNA!” I rekoh vam kako smo stigli u Sarajevo... Imao sam ~etiri godine i dobro se sje}am tih prvih slika... ^ega se sje}ate? - Ulice mar{ala Tita, kina Romanija, velikog, sjajnog izloga knji`are Svjetlosti. Taj prvi susret dostajali su mi najbolji drugovi D`emal Huseinovi} i Branko Milanovi} - to ushi}enje povratka u grad, Bemba{a, prolazak kroz tunel... Postajao sam Sarajlija. Kada ste otkrili ko{arku? - Otkrio sam je slu~ajno. Imao sam desetak godina kada sam u Fiskulturnom domu vidio Uglje{u Uzelca, sina svoje u~iteljice, kako igra ko{arku. Uglje{a Uzelac }e kasnije postati va`na li~nost: pored ostalog, u vrijeme zimske Olimpijade 1984, bio je gradona~elnik Sarajeva. I, eto, od tada sam svakodnevno po-

~eo da dolazim u FIS da, zajedno sa drugovima iz {kole “Veselin Masle{a” me|u kojima je bio i legendarni , Davorin Popovi}, pravim ko{arka{ku ekipu. Tako je krenulo. Istovremeno, bio sam odli~an |ak, volio srpskohrvatski, puno ~itao... Zato sam, nakon gimnazije, u Beogradu 1965. upisao Filozofski fakultet, Grupu za svjetsku knji`evnost. Nas 28... Bilo ih je 28, ka`e... - Ja, dobri na{ Izet Sarajli}! Ponos na{e grupe, student te prve generacije Odseka za op{tu knji`evnost, bio je Danilo Ki{. Na`alost, nikada ga nisam upoznao. Od te generacije, upoznao sam Mirka Kova~a. Mo`e se re}i da smo nas dvojica, na vi{e na~ina, ratni drugovi. I danas, zajedni~kim snagama, vodimo istu va`nu bitku...

?

@u}ko je posebna pri~a
Sje}am se da je profesor Nikola Milo{evi}, sa svojim “Antropolo{kim esejima” u to vrijeme bio veli, ka zvijezda Filozofskog fakulteta. Naravno, bilo ih je jo{... Poslije predavanja, studenti bi odlazili u Moravu - Takovska 39 - i tamo `u~no raspravljali o onome {to smo tog dana ~uli i nau~ili. Ali, gdje je ko{arka? - Uporedo sa studijama, po~eo sam da odlazim na utakmice OKK Beograda koji je imao tu nezaboravnu ekipu sa Radivojem Kora}em, Miodragom Sijom Nikoli}em, Trajkom Rajkovi}em, Ricom Gordi}em, Gutom To{i}em...

?

?

?

?

“Joj, dobra je moja Duda” - govorio je Mirza. “Kada Varaja ne{to zajebe, Duda sk

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 35

ba{i} je bio dukat
Moj problem nisu ni karcinom ni hemoterapija; sa tim bih lako. Razbolio sam se od onoga od ~ega su umrli mnogi moji prijatelji, ka`e Bogdan Tanjevi}. U zbirci “Morija”, posve}enoj onima koji su u me|uvremenu krepali, Abdulah Sidran veli kako u Sarajevu danas umiru ljudi koji misle da su pre`ivjeli rat. Od ~ega su krepali? Morire di crepacuore, rekli bi Italijani. To je ono kada krepa srce. E, Sarajlije su od toga poumirale... Proslavljeni trener, ro|eni Crnogorac koji i danas svojom ku}om zove Sarajevo, dao je intervju za beogradsko Vreme: uz suglasnost kolega i autorice, ina~e suradnice Oslobo|enja, razgovor s Bo{om prenosimo u cijelosti

Nevjerovatni igra~i i veliki lafovi. Radivoje Kora} je posebna pri~a. ^uveni @u}ko... Bio je, recimo, najbolji poznavalac muzike, prve plo~e Beatlesa je donio u Beograd. Mnogo je znao o pozori{tu, gledao sve predstave, dosta ~itao... Bio je briljantan student elektrotehnike, izvanredan {ahista... Ko{arka{i su, ina~e, va`ili za obrazovane ljude, intelektualce. Sje}am se da mi je Davorin Popovi}, koji je znao da pored ko{arke igram i rukomet i da sam bolji rukometa{, uvijek govorio da se manem rukometa: “Ma, jebo te rukomet! To je selja~ki sport; ko{arka je za nas intelektualce.” E, Kora} je bio pravi intelektualac! Zvao me je - Tur~in. Za{to? - Dolazio sam iz Bosne, pa me je zafrkavao. “A {ta nam radi Turkinja-|evojka?” - raspitivao se o mojoj Jasni. Iako sam ga obo`avao, u nekim se stvarima nismo slagali. U ~emu? - Kora} je vjerovao da je talenat sve, da je najva`niji. Sa druge strane, mislio sam da su podjednako va`ni rad, treninzi, vje`ba... Iako je redovno dolazio na treninge, Kora} se svim silama trudio da nam poka`e kako oni ba{ i ne zna~e mnogo. U {ali nas je nazvao - {uma-tegovi generacija. “Nema tih ve`bi, te upornosti kojima se mo`e nadomestiti talenat” govorio je. [to, naravno, nije bilo sasvim ta~no.

?

?

ka~e: vid’ Varaje! [ta radi{ to, budalo?! A kada ja zajebem: {ta }e jadno dijete!”

36 Pogledi
Nikada nisam sporio zna~aj talenta... Koliko ste sami bili talentovan ko{arka{? - Bio sam dobar igra~, ali sam shvatio da, kao ko{arka{, nikada ne}u biti velika zvijezda. Kada ste to shvatili? - Onoga momenta kada nisam uspio da u|em u u reprezentaciju Jugoslavije, u prvu petorku. Za razliku, recimo, od moje supruge, Jasne Selimovi}, koja je ve} sa petnaest godina igrala u jugoslovenskoj ko{arka{koj A reprezentaciji. Te{ko ste, pretpostavljam, podnijeli tu “nepravdu”? - Kao napredni, takozvani evropski Crnogorac, nikada nisam imao dilemu ko je u na{oj ku}i gazda. Ne samo zbog toga {to je Jasna divna, fantasti~na osoba... A kako sam podnosio? Pa, pobjegao sam glavom bez obzira iz tog nepodno{ljivog porodi~nog takmi~enja i tako postao ko{arka{ki trener. Jasna je nastavila da igra za Vo`dovac, od njih ubrzo dobila stan; ja sam se 1971. vratio u Sarajevo i po~eo da treniram KK Bosnu. U to vrijeme, Bosna je bila mali klub, vje~iti drugoliga{, uvijek bez novca... I, za{to ste pristali da vodite ba{ njih? - Prvo, zavela me je ljepota i strast tih divnih momaka - \ogi}, Varaji}, Krvavac, kasnije Radovanovi}, pa Mirza Deliba{i} - sa kojima }u uskoro do}i i do Kupa {ampiona. A te 1972, Bosna je prvi put u{la u Prvu ligu. Pored toga, Bosna je imala sjajne ljude koji su sjedili u upravi. Sekretar kluba, Nik{i}anin Vule Vukalovi}, sve nas je dr`ao na okupu. Kada su takvi velikani po~eli da se razilaze, Bosna je propala. Tu ne mislim samo na klub; mislim na - sve! Najve}i Jugosloven poslije Tita, Emerik Blum, umro je 1986; ili legendarni Ante Su~i}, dugogodi{nji gradona~elnik Sarajeva... Jedan za drugim, ti ljudi su polako odlazili sa funkcija, ali i iz `ivota; za to vrijeme, mi smo se, majke ti bo`je, kona~no do~epali demokratije i sve nam je krenulo, je l’ da?! Zato moje Sarajlije ka`u kako demokratija nije nastala od rije~i demos, nego od glagola - demkra. Kada ste 1971. preuzeli Bosnu, Mirza Deliba{i} nije bio dio tog tima? - Ne, ne... Mirza je do{ao kasnije, 1972. Bio je velika zvijezda. Pored Dragana Ki}anovi}a, najbolji omladinac biv{e Jugoslavije, najbolji evropski junior. Ali, sa Deliba{i}em sam imao velikih problem. Kakvih? - U to vrijeme, Mirza je igrao za Slobodu Dita iz Tuzle i oko njega su krenuli da se otimaju Bosna i beogradski Partizan. Naravno, Partizan je bio u nevi|enoj prednosti. Za po~etak, imao je vrhunskog trenera. Ko je bio trener Partizana? - Ranko @eravica. @eravica nije bio ko{arka{ki trener, bio je bog; jedan od mojih idola. Kao neiskusan trener, po~etnik, dobio sam zadatak da ubijedim Mirzu Deliba{i}a da pre|e u Bosnu. Kako da ga ubijedim, ~ovje~e?! Ti pregovori su trajali godinu. [ta sve nisam radio, kakve sam sve finte izmi{ljao! Znao sam da ne smijem direktno - bio je bistar kao |avo, brz, sve znao, imao i ulicu - pa sam odlu~io da idem postepeno, izokola. Bio je to posebno smi{ljen na~in udvaranja. Govorio bih mu, re-

30. juni/lipanj 2012.

? ?

SJAJNI LJUDI Bosna je imala sjajne ljude koji su sjedili u upravi. Sekretar kluba, Nik{i}anin Vule Vukalovi}, sve nas je dr`ao na okupu. Kada su takvi velikani po~eli da se razilaze, Bosna je propala. Tu ne mislim samo na klub; mislim na - sve! Najve}i Jugosloven poslije Tita, Emerik Blum, umro je 1986; ili legendarni Ante Su~i}, dugogodi{nji gradona~elnik Sarajeva...
cimo, kako je Ranko @eravica najbolji trener u Evropi, kako je Partizan veliki klub sa fantasti~nim igra~ima, {to je sve bilo ta~no; istovremeno, nijednog momenta ne pominju}i prelazak, pri~ao sam mu o Bosni, govorio kako smo mala i siroma{na ekipa, ali se, eto, sla`emo i volimo, u pi~ku materinu... Onda je ponovo dolazila pri~a o @eravici, o prednostima velikog kluba i velikog grada... prihvati. Najva`nije je da smo zajedno, da smo tim. I nikada nisam ukidao pravo na gre{ku... Koliko ste puta pogrije{ili u procjeni? - Ne mnogo. U ~etrdeset godina, mo`da dva, tri puta. Kada pravite ekipu, morate i}i korak po korak. Nema naglo, na silu... Posljednji stepenik je uvijek najte`i. On izaziva stah. U takvim situacijama je va`no zavarati igra~e, skrenuti im pa`nju, ne dozvoliti im da razmi{ljaju o tome kako }e, ho}e li biti te{ko... Najzad, nikada im ne smijete pokazati da se bojite. Ako vas uhvate da ste se upla{ili, gotovo je! Za njih to mo`e biti veliko optere}enje. Mladi ljudi, znate... Morate ih ~uvati.

?

?

Kako sam vrebao Mirzu
U me|uvremenu, sebi sam namje{tao puteve i, kao slu~ajno, odlazio da gledam pripreme jugoslovenske juniorske reprezentacije... Ustvari, vrebali ste Mirzu Deliba{i}a? - Naravno. Ali ga, tokom tih dvanaest mjeseci intenzivnog vi|anja, nikada nisam direktno pitao: ho}e{ li da pre|e{ u Bosnu. Samo sam ~esto bio tu, u njegovoj okolini, sa njim razgovarao o svemu i sva~emu... Na kraju, te 1972, Vule Vukalovi} i ja smo bili do{li u Beograd, na Evropsko ko{arka{ko prvenstvo za juniore. Pred po~etak polufinalne utakmice Jugoslavija - Italija, vidio sam da se Mirza Deliba{i}, zvjeraju}i okolo, polako pribli`ava tribinama; ne primje}uju}i Vuleta i mene, pri{ao je svom bratu koji je sjedio u redu ispod nas. “Je li stigao Bo{a?” - pitao ga je. Znao sam da sam ga dobio. Bio je moj! Sjutradan smo se istim kolima vra}ali u Sarajevo. “Hajde, vozdra!” - rekao je izlaze}i iz auta. “Sljede}e nedjelje }u do}i da potpi{em” . Samo to: dolazim da potpi{em. Rekli ste da je Mirza Deliba{i}, uz Dragana Ki}anovi}a, bio najtalentovaniji jugoslovenski i evropski mladi ko{arka{; ali, kako trener prepozna talenat? Kako zna da se za nekoga vrijedi boriti na na~in na koji ste se borili za Deliba{i}a? - Znate {ta ka`u Jevreji? Kada sa stola na pod padne pedeset gvozdenih dinara - nikome ni{ta; ali, kada padne cekin, svi bi da ga zgrabe! Kada vidite darovitog igra~a - taj zlatni dukat - i kada pomislite kakav }e biti kada do|e u va{e ruke, znate da ste vidjeli pravoga! Mirza Deliba{i} je bio dukat i nije ga bilo te{ko prepoznati; ali, {ta }ete sa onima koji nisu Mirza? E, u tome mi je pomagao instinkt, ali i ~injenica da sam i sam nekada bio igra~. I, kako se prepozna? Po potezu, na~inu na koji vodi loptu, kako hoda po terenu... Po strasti! Pored toga, uvijek mi je bilo va`no koliko je igra~ spreman da prihvati grupu. Ne u smislu da li je sebi~an, ho}e li da doda loptu; ne. Rije~ je o osje}aju za kolektiv, o spremnosti da mu pripada. Svojim momcima sam uvijek govorio kako je mnogo va`nije da grupa od dvanaest ljudi prihvati i realizuje jednu ideju, makar ona bila i pogre{na, nego da ima dvanaest genijalnih ideja koje niko ne}e da

?

pomo}i da lak{e do|u do vrha. Ina~e, svi u Sarajevu, u biv{oj Jugoslaviji su bili zaljubljeni u Mirzu Deliba{i}a. S pravom: on je to zaslu`ivao. Jedini je, prije po~etka utakmice, znao da dobije aplauz u Zadru. Oni su posebna publika. Kao {to je i Mirza bio poseban. Samo je jednom u `ivotu dobio tehni~ku gre{ku. Bio je blag ~ovjek, neagresivan... Osim prema sebi. Po pitanju dobrote, ljudskosti i {arma, mogu ga uporediti samo sa Kre{imirom ]osi}em. Imao je tipi~nu bosansku osobinu: pravio je {toseve na svoj ra~un. Duda, njegova mater, visjela je na svakoj utakmici. U odnosu na Dudu, majka Dra`ena Petrovi}a bila je pripravnik. “Joj, dobra je moja Duda” - govorio je Mirza. “Kada Varaja ne{to zajebe, Duda ska~e: vid’ Varaje! [ta radi{ to, budalo?! A kada ja zajebem: {ta }e jadno dijete!” Kada ka`ete da Mirza Deliba{i} nije bio agresivan osim prema sebi... - Bio je autodestruktivan. Imali smo te{ke razgovore... “Mirza, misli{ li da se od alkoho-

?

ti u lagano stradanje. Umirali su na rate. Mirza je drugi udar do`ivio kao znak, kao ohrabrenje da se ubije, da se sam dokraj~i. Jednostavno, osjetio se izdanim. ^udno, odjednom su po~eli da govore kako je Mirza Deliba{i} uvijek bio veliki musliman... Jeste kao i moja majka Ilinka. A onda i ona svinjarija o tome kako Davorin i Mirza u Sarajevu dr`e javnu ku}u sa srpskim `enama... Zamislite tu poganost! Prva Mirzina `ena je bila Crnogorka iz Beograda, druga Srpkinja sa Pala. Ne, on to nije mogao da podnese. Nekoliko godina kasnije, jugoslovenski konzul u Trstu me je pitao da li je ta~no to {to se govori o Mirzi Deliba{i}u. “Kako nije, dragi gospodine” - rekao sam. “I, zamislite: obje Mirzine `ene su tamo bile zaposlene - i biv{a i sada{nja.” Ljudi su u`asni! Trebalo je to izdr`ati. Kakva je to drama. A Davorin Popovi}, kako je on na to reagovao? - Kako?! Davorin je bio najfinija du{a, simbol onog Sarajeva. Zvali

?

?

?

?

?

?

Vrlo va`an faktor je i motivacija. Igra~e ne mo`ete pred svaku bitku motivisati na isti na~in. Pred finalnu utakmicu Evropskog prvenstva 1999, pred me~ sa [pancima, Italijanima, koje sam tada vodio, rekao sam samo jednu re~enicu: “Iza|ite na teren i pometite ih!!” Za dvadeset minuta, bilo je dvadeset razlike. Osvojili smo zlatnu medalju. Ali, takve se rije~i ne smiju tro{iti. To mo`e jednom, dvaput... Kako su ko{arka{i Bosne do~ekali Mirzu Deliba{i}a? - Cijeli tim Bosne je na neki na~in u~estvovao u tom dovo|enju. Ali, sje}am se da sam ih, za svaki slu~aj, prije prve utakmice upozorio da Mirzu ne kritikuju {to je pucao na ko{, {to je uradio ovo ili ono. “Nemojte ga sputavati” - rekao sam. “Pustite ga, pa neka i grije{i!” Mirza je uvijek igrao pomalo solo - sam protiv njih pet. Ali, vidjelo se majstorstvo, strast, ta neobuzdanost i ljepota u kojoj smo svi u`ivali. Na ko{ je pucao i kada je bilo prilike i kada nije. Navikao ih je da svi rade za njega. Lako su na to pristali? - Lako. Znali su da su dobili veliko poja~anje koje }e im svima

la lako umire? Ne, dru`e, to je te{ka smrt. Ako si junak i ako to ve} ho}e{, sko~i u Miljacku, pa zavr{i pri~u” govorio sam mu.

Tuga, rat, Jugoslavija
Kada sam ga, pet mjeseci prije smrti, vidio posljednji put, to vi{e nije bio Mirza Deliba{i}. Smanjio se, jedva da ste ga mogli prona}i u tom velikom krevetu. Iznuren, o~ajan... Polumrtav. Ali je i dalje pu{io kao Tur~in. Iako sjenka, do~ekao me je nasmijan. Pitao o rezultatima, nekim igra~ima. Umro je od iste one bolesti koja je i mene stigla... Kako se zove ta bolest? - Zove se tuga. Zove se rat. Zove se - Jugoslavija. Zbog mo`danog udara, Mirza je rano prestao da igra. Naglo je izgubio svijet koji je najvi{e volio: ko{arku, utakmice... A onda i svoj grad, svoju zemlju. I prijatelje, to je bilo neminovno. Neke ljude vi{e nije mogao da prepozna. A uvijek je bio bekrija, volio kafane i dru{tvo... U posljednje vrijeme se nije odvajao od Davorina Popovi}a. Poslije mo`danog udara, Mirzu su, eto, kona~no dobili oni koji su ga najvi{e voljeli i koji }e ga, zajedno sa sobom, odves-

?

?

?

smo ga - gradona~elnik u sjeni. Svima je pomagao... “Slu{aj {ta ti ka`e Pjeva~!” - govorio je. Svi su bili muzi~ari, samo je Davorin bio - Pjeva~. Onoga dana kada su mu radili biopsiju mozga, do{ao sam kod njega u bolnicu da ga posjetim. Razgovarao je, sje}am se, telefonom i tra`io da se nekom njegovom prijatelju, Srbinu - povratniku, vrati stan. “Kako mo`e{, ~ovje~e?!” - gun|ao sam. “Pa, tek si iza{ao iz sale...” “Daj, bolan, Bogdane, {ta ti je?!” nasmijao mi se. “Sebi sam osigurao smje{taj, pa veli{ - putuj, ne brini za druge, a?!” Zvao me je - Bogdane. Jedini on i Boda Kova~evi}, nekada najljep{i Sarajlija. Rat je u`as! Bili ste u Sarajevu kada je po~eo rat? - Ne, bio sam u Sloveniji, na Golniku, u bolnici. Mislili su da imam kancer plu}a. Poslije sam oti{ao u Italiju, u Padovu, gdje sam se dugo lije~io od neke plu}ne infekcije. Odatle sam gledao kako se raspada moja zemlja. Onda je do{ao Trst - Palakanestro, pa Stefanel, pa Limo`... Po-

?

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 37
Tehni~ke komisije FIBE, redovni profesor Beogradskog univerziteta... Sje}am se, jednom ga je Milka Babovi} pitala kako to da na{i ko{arka{i, kada odu u vojsku, dobijaju popuste, a da je to uskra}eno nekom, recimo, vrhunski talentovanom violinisti. najbogatiji ~ovjek u Br~kom. Br~ko je imalo hotel, bioskop i jedanaest ku}a; sve ostalo je bilo vlasni{tvo \or|a Nikoli}a. Uklju~uju}i i prvi i jedini automobil. \or|e Nikoli} je svog sina Aleksandra, koga je dobio u {ezdeset i drugoj godini, poslao u Kraljevsku vojnu akademiju; na kraju rata, zahvaljuju}i ko{arci, Aca je nekako izbjegao Sremski front. Bio je dobar i ~estit ~ovjek; ozbiljan, finih manira. Mislim da nikada u `ivotu nije slagao. Aca Nikoli} je Jugoslaviji donio prve velike rezultate: njegove reprezentacije su one iz 1961, 1963. i 1965. To su prve tri na{e osvojene medalje. [ta je Aca Nikoli}, koga je, kako ka`ete, jugoslovenski Ko{arka{ki savez poslao u Ameriku, donio kada se vratio u Jugoslaviju? U ~emu se jugoslovenska ko{arka razlikovala od ameri~ke? - Jugosloveni su imali neobi~an dar za rje{avanje komplikovanih situacija na terenu; oslanjali su se na talenat, improvizaciju. Aca Nikoli} je, u tom smislu, donio promjenu: pritegao je {rafove, nau~io nas da igramo {ematski, po pravilima; uveo je disciplinu, bez mnogo improvizovanja. Ranko @eravica je od Ace to odmah prihvatio: vjerovao da je da ko{arka ima svoja stroga pravila, da je {ah... Je li? - Mislim da je ko{arka ravnote`a izme|u igre i pravila; tako sam je uvijek do`ivljavao. Kasnije je i @eravica malo olabavio sa pravilima, sa tom strogom disciplinom; govorio je kako je ko{arka igra. A osobina velikih trenera ogleda se i u sposobnosti da, pored op{tih pravila, u igru unesu i ne{to specifi~no, ne{to svoje.... [ta ste Vi dali ko{arci? U ~emu je Va{ specifi~ni doprinos, {ta mislite? - Mislim da sam u igru unio odre|ene {eme koje funkcioni{u: ono vi|eno plus malo li~nog iskustva. I intenzitet! Ako bih svoju ~etrdesetogodi{nju trenersku karijeru morao da defini{em jednom rije~ju, rekao bih - intenzitet. Bez toga nema... “Intenzitet je jedino bitan!” - rekao je Balzak. Pored toga, tokom rada sa generacijama mladih ljudi, mislim da sam se uvijek trudio da ne sputavam talenat. Dar je rijetkost i uvijek sam ga podr`avao; razvija se u slobodi, ne pod stegama. ^ak i onda kada bi igra~ pretjerao, pu{tao sam ga, pla{e}i se da mu ne slomim krila, da ga negdje ne zakinem. Naravno, u timu imate igra~e koji manjak talenta poku{avaju da nadomjeste radom. I to je za po{tovanje. Zadatak takvih je da na terenu rade i te`e poslove kako bi glavnom igra~u omogu}ili da se razmahne, da ra{iri krila. Jer, ne mo`ete o~ekivati da u ekipi imate dvanaest asova. Taman posla! Kada imate sre}u, pa dobijete trojicu, to je ve} dobar osnov za veliku ekipu. U svakom slu~aju, mora se praviti ravnote`a. Kako to posti`ete? - Tako {to glavnim igra~ima nikada ne dozvolim da iza|u iz ba{ svih okvira; ipak se moraju znati odre|ena pravila. Ko{arka{ki tim je simfonijski orkestar u kome imate i prvu i drugu violinu, klavir, trubu, ali imate i rog; bez roga kompozicija nije kompletna, ne zvu~i na pravi na~in. Eto, to je ravnote`a. Ako ste trener, nikada ne smijete vikati na slabijeg, a po{tedjeti najboljeg igra~a. Jer, tu vas ~ekaju! Morate se truditi da budete jednaki prema svima. To je na~in da sa~uvate sopstveni autoritet. Nikada se nije desilo da, ako vidim da ne ide, ostavim u igri glavnog igra~a; odmah mijenjam! Tako dobijam i njegovo, ali i po{tovanje svih ostalih. Pokazujem da ga se ne bojim. Oni koji su Vas gledali ka`u da ste veoma temperamentni, da igra~a znate ~ak i da opsujete... - Znam, znam... Nema poze, pona{am se spontano. Ipak, trudim se da igra~a ne ubijem, da ga kritikujem samo onda kada je to neophodno. Znate, postoje situacije u kojima ~ovjeku ka`ete sva{ta, a on se, umjesto da vas na licu mjesta zgromi, vrati na teren i slisti protivnika. I obrnuto: imate ljude koji, nakon psovke ili kritike, jednostavno potonu, ostaju na mjestu mrtvi. Eto, i o tome morate voditi ra~una. Ne smijete im dozvoliti da potonu. Odgovore li Vam nekada? - Eh, kakvi ste! Vi biste sigurno odgovorili, je l’ da? Sa~ekajte da razmislim, da poku{am da budem fina... dnom pukne more... I u Turskoj se dobro osje}am. Dodu{e, gdje god vas ljudi vole, tamo se dobro osje}ate. A Turci me, izgleda, vole. Znali su da sam 2010. reprezentaciju vodio pod hemoterapijom... Da, zbilja, za{to ste to radili: zbog sebe ili zbog prvenstva? - Naprosto, morao sam. Da sam tada rekao da ne}u da vodim reprezentaciju, ko bi mi zamjerio?! Ali, kako ka`e na{ veliki slikar, Vojo Stani} - Crnogorci ne}e da ginu bez prisustva publike! Ako ima nekoga da to vidi, da mu aplaudira, poginu}e bez problema; ali, da pogine a da to niko ne vidi - ne dolazi u obzir! E, tako i ja. Dodu{e, napor koji sam napravio te 2010. bio mi je veoma koristan. Naime, taj mjesec i po sam se osje}ao fantasti~no! Mo`da sam u tom periodu najvi{e u`ivao u `ivotu. I to ne zbog onog - ostalo mi je jo{ malo, pa daj da u`ivam do kraja; ne, o tome nisam ni razmi{ljao.

slije te duge epopeje sa Stefanelom, odlazak u Francusku 1996. ustvari je bio poku{aj da pobjegnem od tog te{kog zvuka Balkana, od baruta, od krvi, Sarajeva, od Jugoslavije... Bo`e, pomislio sam, kada bi taj grad u Francuskoj bio {to manji, pa da se negdje zavu~em i pobjegnem od sebe. ^ovjek se uvijek nada da }e, promjenom mjesta boravka, promijeniti `ivot, emocije, uspomene... Da, bje`ao sam od sebe. Postao sam siro~e. Kada ste se vratili u Sarajevo? - Prvi put sam do{ao 1996. Pozvali su me da bi mi uru~ili povelju grada Sarajeva. Dugo sam odga|ao. Nisam imao snage da odem, da vidim svoje obogaljene prijatelje - i fizi~ki i emocionalno... Bilo me je sramota od svih nas zajedno. Jer, pamtio sam bolja vremena, velika... Doba kada smo bili sila. U svemu... Pa i u ko{arci! - Evo, mo`ete li zamisliti: @arko Varaji} je na jednom evropskom prvenstvu dao ~etrdeset i pet ko{eva, a u jugoslovenskoj reprezentaciji nije mogao da igra du`e od pet

?

Ki}anovi} i reprezentacija
“Drugarice Babovi}” mirno }e , [aper, “slu~ajno sam profesor na Beogradskom univerzitetu i, ako se ne pojavim na predavanjima dva, tri dana, nedelju, to gotovo niko da i ne primeti; ali, ako se Ki}anovi} ne pojavi u reprezentaciji, cela Jugoslavija je na nogama!” Beogradski gospodin! Ili Boris Kristan~i~ iz Ljubljane, biv{i igra~ i reprezentativac, predsjednik Stru~nog savjeta KS Jugoslavije i direktor Tivolija. Za razliku od ostalih, uvijek je bio pomalo arogantan. Pozvao bi, recimo, saveznog selektora na razgovor i ostavio ga da kod {efice kabineta ~eka dok on ne zavr{i partiju tenisa. Ina~e, vanredan ~ovjek i, kao Bora Stankovi}, govori {est jezika. Onda i Mirko Novosel, vrhun-

?

?

?

?

Bravo, momci!
Na igra~e nisam podigao glas. Bilo je dirljivih momenata: treniraju i, odjednom, pri|u mi s le|a, kratko me zagrle i vrate se na teren kao da ni{ta nije bilo... A to valja, ne znate kako... Na kraju

? ?

?

PJEVA^ Onoga dana kada su mu radili biopsiju mozga, do{ao sam kod njega u bolnicu da ga posjetim. Razgovarao je, sje}am se, telefonom i tra`io da se nekom njegovom prijatelju, Srbinu - povratniku, vrati stan. “Kako mo`e{, ~ovje~e?!” - gun|ao sam. “Pa, tek si iza{ao iz sale...” “Daj, bolan, Bogdane, {ta ti je?!” - nasmijao mi se. “Sebi sam osigurao smje{taj, pa veli{ - putuj, ne brini za druge, a?!”
- Nema {ta, vidim ja... Uglavnom mi ne odgovaraju; ne ljute se ako vide da ste fer, jednaki prema svima, ako ne la`ete, ako ih branite napolju... To {to im ka`em unutra, dok smo sami, to nekada ni pas s maslom ne bi pojeo; ali napolju, e, napolju ih branim. Poku{avam da se pona{am kao pater familias. Vezivali ste se za svoje igra~e, za timove koje ste vodili? - Jesam. Svima sam im bio vjeran. Mo`da i zbog toga {to sam se uvijek tako stra{no bojao izdaje. U koji god klub da sam do{ao, mislio sam da }u tu ostati stotinu godina. I kada bih odlazio, sa svima sam ostajao u odli~nim odnosima: od Bosne, Kazerte, Stefanela, Limo`a, podgori~ke Budu}nosti, Bolonje... Voljeli su me, ne mogu da ka`em... A kako i ne bi, kada sam im na svakom koraku postavljao zamke, naprosto ih uslovio da me vole. Kao {to i ja volim njih. Koji je najbolji tim koji ste vodili? - Te{ko je to... Mo`da je to Kazerta. Iako sa njima nisam do{ao do vrha, imali smo najbr`i rast od nule do finaliste prvenstva Italije. A onda sam i od njih oti{ao; iz porodi~nih razloga, preselio sam u Trst. Zapravo, mu~ila me je nostalgija. ^inilo mi se da sam iz Trsta bli`e Jugoslaviji. Lak{e sam mogao sti}i do ku}e... Gdje je Va{a ku}a? - U Sarajevu; tu je bila moja ku}a. Danas `ivim u Trstu... Trst je dovoljno blizu, ali i dovoljno daleko. Morski grad i nama, koji smo si{li sa crnogorskih planina, do|e lijepo kada nam pred o~ima odjeprvenstva sam im rekao ono {to vrlo rijetko ka`em: bravo, momci, bili ste odli~ni. Znate, mo`da je napor o kome govorim mogao da mi skrati `ivot za dva, tri, ~etiri mjeseca; ali, ako ve} morate da idete, isto vam je; samo {to ovako odlazite ljep{e, gospodski. Ljudima uzvra}ate ljubav. I taman posla da izdate nekoga ko vas toliko voli. I niste se upla{ili? - Nisam, zaista. ^im po~ne trening, krenem da tr~karam, misle}i da svojim ko{arka{ima na taj na~in dajem snage. Nikada nisam sjedio na klupi; uvijek sam unutra, na terenu. Imam mnogo fotografija u toj pozi: stojim kao da igram odbranu. Svoje sam igra~e osje}ao kako di{u. Ako se oni umore, umoran sam i ja. Ali, svih tih {ezdeset i kusur godina tr~ao sam za adrenalinom kao lud; nosila me je ta fantasti~na droga, nije mi dozvoljavala da stanem. I, ne mogu se `aliti: `ivjeli smo ga, u vra`iju mater! I, {ta jo{ ho}u?! @ivio sam intenzivno, svaki minut; imao ljubav `ene, djece, prijatelja, saradnika, publike... Sve je to nabijeno! I, najzad, izvinite: de{avalo se i mnogo boljima od mene. Eto, Kre{o ]osi}, Radivoje Kora}, Mirza Deliba{i}, Dra`en Petrovi}... O tome mnogo ne razmi{ljam. Odgodi}emo za jo{ neko vrijeme, je l’ da? Imate kod ^ehova, u “Ujka Vanji”: “[ta da radimo” - ka`e Sonja, “valja `ivjeti” . I jest’ vala, dobro ka`e: valja! ,

?

?

BIO JE POSEBAN Svi u Sarajevu, u biv{oj Jugoslaviji su bili zaljubljeni u Mirzu Deliba{i}a. S pravom: on je to zaslu`ivao. Jedini je, prije po~etka utakmice, znao da dobije aplauz u Zadru. Oni su posebna publika. Kao {to je i Mirza bio poseban. Samo je jednom u `ivotu dobio tehni~ku gre{ku. Bio je blag ~ovjek, neagresivan... Osim prema sebi. Po pitanju dobrote, ljudskosti i {arma, mogu ga uporediti samo sa Kre{imirom ]osi}em
minuta! Bio je zatvoren vanserijskim talentom Dra`ena Dalipagi}a. Ili Mirza Deliba{i}! Kakva je samo bila na{a prva petorka. ^udo! Najve}a sila poslije Amerike. Ispred nas je jedno vrijeme bio Sovjetski savez, ali smo i njih savladali. U Barceloni 1973. prvi put smo osvojili titulu prvaka Evrope. Tako je po~elo. Imali smo bolju ekipu, ali i bolje trenere. Kada pogledate prvu postavu Ko{arka{kog saveza Jugoslavije: Bora Stankovi}, Radomir [aper, Boris Kristan~i}... I gospo|a Sonja Mladenovi}, naravno: vje~ni sekretar KS Jugoslavije! Bila je to ozbiljna dr`ava, ozbiljan sport. Bora Stankovi} je presudno uticao ne samo na na{u nego i na evropsku ko{arku. Radomir [aper, predsjednik ski trener i menad`er; Aca Nikoli} prvi moderni ko{arka{ki trener u Jugoslaviji. Savez ga je poslao na {est mjeseci u Ameriku da u~i. Svi smo ga zvali - Profesor. Za{to? - Zato {to je to zaista i bio: profesor! Kada sam po~eo da treniram Stefanel, pozvao sam ga da do|e u Italiju i da mi pomogne. Dragocjena mi je bila svaka njegova sugestija. Pored toga, u`ivao sam u dobijenoj privilegiji da sa njim provodim vrijeme. Aca Nikoli} je bio jedan od rijetkih kome sam govorio “vi” Dodu{e, nerijetko je bi. lo i ~a{}avanja: idite, Profesore, malo u pizdu materinu... Ali, uvijek sa stilom - na “vi” . Otac Ace Nikoli}a, \or|e, bio je

?

?

?

?

?

Vreme

38 Oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Ured za reviziju INSTITUCIJA U FBiH Sarajevo
Lo`ioni~ka 3, 71000 Sarajevo, Tel: ++ 387 (0) 33 723 550, Fax: 716 400, www vrifbih.ba, e-mail: urrevfed@bih.net.ba, vrifbih@vrifbih.ba

30. juni/lipanj 2012.

Broj: 09 - 49- 884-2 /12 Sarajevo, 20.6.2012. godine Na osnovu ~lana 32. Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 22/06) i ~lana 4. Pravilnika o radu Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, generalni revizor i zamjenik generalnog revizora raspisuju

UDRU@ENJE INFOHOUSE I FONDACIJA CURE POZIVAJU NEZAPOSLENE @ENE SA PODRU^JA BOSNE I HERCEGOVINE DA APLICIRAJU SVOJE IDEJE ZA SAMOZAPO[LJAVANJE U OKVIRU PROJEKTA “INTERVENTNI FOND ZA @ENSKO PODUZETNI[TVO 2012”

za popunu radnih mjesta u Uredu za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine 1. REVIZOR ZA FINANSIJSKU REVIZIJU - 2 (dva) izvr{ioca na neodre|eno vrijeme Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Opis poslova: Za svoj rad odgovara rukovodiocu Sektora za finansijsku reviziju; mo`e biti vo|a ili ~lan tima; obavlja reviziju finansijskih izvje{taja utvr|enu u Zakonu o reviziji institucija u FBiH; kao vo|a ili kao ~lan tima odgovara za kvalitet revizije; kao vo|a tima, zajedno sa ~lanom tima na po~etku godine, sa~injava strate{ke dokumente za provo|enje revizije (analizu operacija, strate{ki memorandum i plan revizije) i iste dostavlja vi{em revizoru na razmatranje i usvajanje; obavlja reviziju u skladu sa usvojenim planom revizije, a ukoliko nastupe okolnosti zbog kojih se isti mora mijenjati, vo|a tima o istom obavje{tava vi{eg revizora; obavlja reviziju u skladu sa INTOSAI I IFAC revizijskim standardima; sa ~lanom tima u skladu sa usvojenom metodologijom nakon obavljene revizije sastavlja nacrt izvje{taja o obavljenoj reviziji; nakon konsultacija sa vi{im revizorom o glavnim nalazima dostavlja ga vi{em revizoru na daljnju proceduru; nakon provedenih proceduralnih aktivnosti nacrt izvje{taja dostavlja revidiranoj instituciji na komentar; po dostavljenim komentarima revidirane institucije iste razmatra sa vi{im revizorom i zajedno zaklju~uju komentar kona~nog izvje{taja, koji se dostavlja revidiranom subjektu; te obavlja i druge poslove po posebnom nalogu generalnog revizora i zamjenika generalnog revizora i neposredno pretpostavljenog zaposlenika. 2. POMO]NIK ZA REVIZIJU U^INKA jedan (1) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme - Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, Podru~ni ured u Biha}u Opis poslova: Obavlja poslove i radne zadatke po nalogu vo|e revizijskog tima za reviziju u~inka i za svoj rad odgovoran je rukovodiocu Sektora, obavlja i sve druge poslove po posebnom nalogu generalnog revizora i zamjenika generalnog revizora i neposredno pretpostavljenog uposlenika. Kandidati treba da ispunjavaju op}e uslove predvi|ene ~lanom 33. Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 22/06) i to: a. b. c. d. e. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; da je stariji od 18 godina; da ima odgovaraju}e obrazovne i stru~ne kvalifikacije; da je zdravstveno sposoban; da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini tri godine prije podno{enja prijave za zaposlenje; f. da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, niti da je pravomo}no osu|en na kaznu zatvora za krivi~na djela sa izuzetkom krivi~nih djela protiv sigurnosti u saobra}aju, u skladu sa Krivi~nim zakonom; g. da nije obuhva}en odredbama ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Pored op}ih uslova, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove: 1.1. Revizor za finansijsku reviziju a) VSS - VII stepen, ekonomski fakultet ili pravni fakultet, b) certifikat ovla{tenog revizora ili certifikat ovla{tenog internog revizora, c) tri godine radnog iskustva iz oblasti ra~unovodstva i revizije. 2.2. Pomo}nik u reviziji u~inka a) VSS - VII stepen, dru{tvenog, tehni~kog ili prirodnog smjera b) jedna godina radnog iskustva Potrebni dokumenti (ovjerene fotokopije): 1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih 3. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 4. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) 5. uvjerenje da kandidat nije pravomo}no osu|en na kaznu zatvora za krivi~na djela sa izuzetkom krivi~nih djela protiv sigurnosti u saobra}aju u skladu sa Krivi~nim zakonom (ne starije od tri mjeseca) 6. ovjerenu izjavu da nije obuhva}en odredbama ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine 7. popunjen prijavni obrazac Ureda za reviziju institucija u FBiH koji se mo`e dobiti u prostorijama Ureda za reviziju institucija u FBiH ili na web stranici Ureda za reviziju institucija u FBiH vrifbih@vrifbih.ba 8. ovjerenu izjavu da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini tri godine prije podno{enja prijave za zaposlenje 9. diploma o zavr{enom fakultetu 10. potvrda o radnom iskustvu (napomena: Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo u struci nakon sticanja VII stepena {kolske spreme) 11. certifikat ovla{tenog revizora ili certifikat ovla{tenog internog revizora (za poziciju 1.) Komisija }e razmotriti sve blagovremeno prispjele prijave i utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju formalne uslove (op}e i posebne) koji su navedeni u konkursu. Nakon toga, Komisija }e sa~initi listu kandidata koji su obavezni, pred Komisijom za izbor, pristupiti provjeri znanja, pismeno i usmeno. Nakon provedene provjere znanja, Komisija }e generalnom revizoru i zamjeniku generalnog revizora Ureda dostaviti rang-listu kandidata, po~ev od kandidata koji je dobio najve}u ocjenu na provjeri znanja, nakon ~ega }e generalni revizor i zamjenik generalnog revizora Ureda donijeti odluku o izboru kandidata. Prijavu sa potrebnim dokumentima dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnim novinama, li~no ili putem po{te, na adresu: Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine Ulica lo`ioni~ka 3, 71000 Sarajevo, sa naznakom “Za konkurs” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. U skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH, Ured za reviziju nema obavezu vra}anja zaprimljenih prijava na konkurs.

K O N K UR S

Inicijativa za formiranje Interventnog fonda za `ensko poduzetni{tvo pokrenuta je s ciljem da se finansiraju najbolji projekti `ena namijenjeni njihovom samozapo{ljavanju pod sloganom “Ne}emo karanfil, ho}emo posao!” Cilj Interventnog fonda jeste pobolj{ati perspektivu zapo{ljavanja `ena kao marginalizirane i ugro`ene populacije u BiH kroz finansiranje izvedivih i konkretnih poslovnih ideja za samozapo{ljavanje. Po~etna finansijska sredstva Interventnog fonda za `ensko poduzetni{tvo u iznosu od 10.000 EUR (19558,30 KM) osigurala je Sparkasse Bank. Ova sredstva bit }e dodijeljena kao podr{ka odabranim, najboljim, poslovnim idejama nezaposlenih `ena iz Bosne i Hercegovine, na ime nabavke sredstava za rad, opreme, repromaterijala i sl., kao i za obrtna sredstva. Osim sredstava koja je osigurala Sparkasse Bank, Misija OSCE-a u BiH pru`it }e organizacijsku podr{ku razvoju Interventnog fonda. Pravo u~e{}a za dodjelu sredstava iz Interventnog fonda imaju: • Nezaposlene `ene od 18 godina i vi{e, bez obzira na stepen obrazovanja; • Grupa nezaposlenih `ena sa zajedni~kom poduzetni~kom idejom; • @ene sa minimalnom socijalnom skrbi ili minimalnim penzionim primanjima; • Projektne ideje ~iji iznos ne prelazi 1.500,00 KM. II Prilikom prijave na poziv za Interventni fond, kandidatkinje su obavezne dostaviti i slijede}e dokaze o ispunjavanju uvjeta za dodjelu sredstava iz Interventnog fonda: 1) Zahtjev i plan realizacije poslovne ideje (aplikacija }e biti dostupna u Udru`enju INFOHOUSE, Zagreba~ka 18, Sarajevo ili na web stranici www.101razlog.ba). Osobe koje ostvare prava na sredstva iz Interventnog fonda za `ensko poduzetni{tvo prije prenosa sredstava na njihov `iro-ra~un, du`ne su dostaviti slijede}u dokumentaciju: 1. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 2. Fotokopija li~ne karte, 3. Ovjerena izjava da }e dodijeljena sredstva biti utro{ena samo u korist samozapo{ljavanja, 4. Ovjerena izjava da aplikantica/ce nisu ostvarile investicijsku pomo} za istu ideju iz sli~nih programa i projekata pomo}i pri samozapo{ljavanju, 5. Ku}na lista, 6. Dokaz o specifi~nom socijalnom statusu, na primjer, statusu invalidnog lica ili samohrane majke, 7. Uvjerenje nadle`nog op}inskog biroa za zapo{ljavanje da se osoba nalazi na evidenciji nezaposlenih, 8. Uvjerenje o neka`njavanju. III Odabir projekata - najbolje poslovne ideje nezaposlenih `ena iz BiH - izvr{it }e, nakon zatvaranja javnog poziva, komisija sastavljena od predstavnika/ca dr`avnog, bankarskog i nevladinog sektora, te medija. IV Nakon odabira najboljih projektnih ideja INFOHOUSE zaklju~uje ugovor o dodjeli sredstava kojim }e biti specificirana sva prava i obaveze ugovorenih strana, u skladu sa projektom. V Javni poziv ostaje otvoren do 30.7.2012. godine. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Uz ostalo, nepotpunim prijavama smatrat }e se i prijave koje nisu dostavljene u zvani~nom obrascu. Prijave sa tra`enim dokazima o ispunjavanju uvjeta za dodjelu sredstava iz Interventnog fonda potrebno je poslati na jednu od po{tanskih adresa: Udru`enje INFOHOUSE, Zagreba~ka 18, 71 000 Sarajevo ili Fondacija CURE, Dolina 1, 71 000 Sarajevo ili putem e maila: emina@infohouse.ba, info@fondacijacure.org. Prijave i dokazi o ispunjavanju uvjeta ne}e se vra}ati kandidatima. Odluka o izboru komisije bit }e ogla{ena na internet-stranici www.101razlog.ba. VI Sve dodatne informacije, uklju~uju}i i podrobnije informacije u vezi sa dokazivanjem specifi~nog socijalnog statusa, mo`ete dobiti putem telefona 033 812 408 i 033 264 420 ili na e-mail emina@infohouse.ba ili info@fondacijacure.org.
Inicijativa INTERVENTNI FOND ZA @ENSKO PODUZETNI[TVO djelimi~no je podr`ana i od Misije OSCE-a u BiH

30. juni/lipanj 2012.

Pogledi 39

Izgledi bh. timova u evropskim takmi~enjima

@eljezni~ar je nadigran u dva duela sa Maccabijem iz Tel Aviva

Dobro je, moglo je biti i gore
Prve reakcije iz na{ih klubova kada su saznali imena protivnika u susretima pretkola Lige prvaka i Evrolige su bile pozitivne, sada se samo treba pokazati na terenu

T

ek {to }e se uzbu|enja na Evropskom fudbalskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini okon~ati, za bh. navija~e kre}e nervoza zbog nastupa na{ih klubova u pretkolima evropskih liga. @rijebom u Nyonu, sjedi{tu Udru`enja evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA), odre|eno je da bh. prvak @eljezni~ar igra u drugom pretkolu Lige prvaka sa slovenskim Mariborom. U drugo pretkolo }e i [iroki Brijeg, ali u Evropskoj ligi. [irokobrije`ani ~ekaju boljeg iz susreta irskog St. Patrick’sa i islandskog Íþróttabandalag Vestmannaeyja, poznatijeg kao IBV. Prvi susreti su na programu 17. i 18. jula, a revan{i sedam dana kasnije. Ve} tokom slijede}e nedjelje na teren }e igra~i dva na{a kluba koji nastupaju u prvom pretkolu Evropske lige. U srijedu, 5. jula, na teren }e fudbaleri Sarajeva, koji na Ko{evu u prvom susretu do~ekuju Hibernians sa Malte, dok }e na Gradskom stadionu u Banjoj Luci Borac isti dan ugostiti ^elik iz Nik{i}a. Revan{i se igraju 12. jula na Malti i u Nik{i}u.

BEZ OBZIRA NA HISTORIJU Objektivno gledaju}i, bez obzira na sve te{ko}e, izabranici Dragana Jovi}a ne bi trebali imati ve}ih problema sa Hibernijanom sa Malte, klubom koji se ponosi dugom historijom jo{ od 1922. godine
kola Lige prvaka sa Mariborom. Mada je Amar Osim dao simpati~nu izjavu da samo lud mo`e govoriti da je @eljo favorit u duelima sa Slovencima, to je tim sa kojim se mo`e igrati i nadigravati. Mogao je `rijeb timu sa Grbavice dodijeliti i mnogo ja~eg takmaca, ali je i ~injenica da je slovenski fudbal posljednjih godina u velikoj ekspanziji. Maribor~ani su nekoliko posljednjih sezona redovni sudionici evropskih takmi~enja. Imaju mlad, ali ipak dovoljno iskusan tim. [to se ti~e prognoza, zadovoljimo se konstatacijom: {anse su podjednake. Sve ponekad zavisi od jednog slu~ajnog udarca, jedne zalutale lopte u gol. Mada sre}a nije klju~na stvar kada se odre|uje pobjednik u mnogim utakmicama, uvijek je dobro imati je na svojoj strani. Maribor je bio jedna od ekipa koju su @eljini fudbaleri pri`eljkivali za protivnika, pa neka im se ispuni i `elja da se plasiraju u 3. pretkolo. A onda, ko zna {ta se sve mo`e dogoditi. @elje su se ispunile i [irokobrije`anima kada je odre|eno da je prvi protivnik u 2. pretkolu Evropske lige bolji iz duela irskog St. Patrick’sa i islandskog IBV-a. To su dva tima koja gaje sli~an stil igranja, sa mnogo tr~anja, odgovorne igre i nabacivanja pred gol. Bilo ko da do|e na megdan na{em predstavniku, treba stati na loptu, ne upustiti se u bezglavu jurnjavu po terenu, jer su protivnici sigurno trka~ki daleko raspolo`eniji. Duhovita igra koju gaje [irokobrije`ani, zahvaljuju}i i brojnim Brazilcima koji su prodefilovali u timu s Pecare, trebala bi biti njihova prednost.
Branko Majstorovi}

Sarajevo nije na{lo na~in da se suprotstavi pra{koj Sparti

Ovosezonske nade
Da podsjetimo da su u pro{logodi{njem takmi~enju najdalje dogurala dva sarajevska tima, do tre}eg pretkola Evropske lige. Plavi sa Grbavice su u drugom pretkolu eliminisali veoma jak Sheriff iz Moldavije, dok je tim sa Ko{eva bio bolji od {vedskog Orebra. U tre}em pretkolu @eljezni~ar je za protivnika dobio Maccabi iz Tel Aviva i pora`en je u oba susreta (0:2, 0:6), ba{ kao i Sarajevo u duelu sa pra{kom Spartom (0:5, 0:2). [irokobrije`ani nisu uspjeli da pro|u ni prvo pretkolo. Ljubljanska Olimpija, koju su [irokobrije`ani godinu prije glatko izbacili iz evropskog takmi~enja, ovog puta bila je bolja (0:0. 0:3). Odmah na startu takmi~enja ispao je i pro{logodi{nji bh. {ampion, banjalu~ki Borac. U prvom duelu sa izraelskim prvakom Maccabijem u Haifi do`ivljen je ubjedljiv poraz (1:5), tako da je pobjeda u Banjoj Luci od 3:2 samo donekle popravila utisak.

Kakve su {anse da bh. klubovi u ovogodi{njem ciklusu evropskih nadmetanja odu korak dalje? Na prvi pogled bi se moglo re}i da su na{i predstavnici imali sre}e prilikom izvla~enja protivnika. Prvi protivnici Sarajeva i Borca su po mjeri, sa njima se mo`e igrati, ali te{ko da i u ovogodi{njem takmi~enju mogu daleko dogurati. Tako Sarajevo u drugom kolu, pod uslovom da pro|e Malte`ane u prvom, ~eka Levski iz Sofije, dok }e Banjalu~ani, pretpostavljaju}i da mogu savladati ^elik iz Nik{i}a, na megdan jakoj ukrajinskoj ekipi Metalurgu iz Donjecka. Ljudski je, ipak, nadati se. Iznena|enja u sportu su mogu}a, pogotovo u ranoj fazi evropskih takmi~enja, kada igra~i jo{ nisu, kako se to uobi~ava re}i, u punoj takmi~arskoj formi.

Reakcije trenera na ovakav `rijeb u prvom kolu, kao {to je to uobi~ajeno, veoma su oprezne. Niko se ne `eli zalijetati, optere}ivati svoje pulene, ionako frustrirane niskim i neredovnim zaradama, pa na njihove ple}a nabacivati jo{ i breme favorita. Tada oni ne mogu dobiti ni amatere iz Lihten{tajna, dr`ave koja ima manji broj stanovnika nego neka sarajevska op}ina. Objektivno gledaju}i, bez obzira na sve te{ko}e, izabranici Dragana Jovi}a ne bi trebali imati ve}ih problema sa Hibernijanom sa Malte, klubom koji se ponosi dugom historijom jo{ od 1922. godine, u kojem isti~u da je to prvi klub sa ovog ostrva koji je jo{ 1961. igrao u tada{njem Kupu evropskih {ampiona. Ve}ih pote{ko}a ne bi trebali imati ni Banjalu~ani u duelima sa

ISPUNJENA @ELJA Sve ponekad zavisi od jednog slu~ajnog udarca, jedne zalutale lopte u gol. Mada sre}a nije klju~na stvar kada se odre|uje pobjednik u mnogim utakmicama, uvijek je dobro imati je na svojoj strani. Maribor je bio jedna od ekipa koju su @eljini fudbaleri pri`eljkivali za protivnika

doju~era{njim crnogorskim drugoliga{em ^elikom. Nik{i}ani su tek ove sezone izborili plasman u Prvu ligu, ali da se radi o ozbiljnoj ekipi potvr|uje i ~injenica da su pobjednici crnogorskog Kupa, te su na taj na~in izborili plasman u ovo evropsko takmi~enje. Ipak, tek kada pro|u ova dva protivnika, neka po~nu razmi{ljati o Levskom i Metalurgu. Nisu ni to protivnici koji se ne mogu nadigrati. Treba samo imati vjere u sebe, a to je mo`da ono {to najvi{e nedostaje na{im klubovima. Dodu{e, timski duh je ne{to {to se gradi godinama, jo{ od pionirskih dana, a gotovo nijedan na{ klub ne mo`e da sastavi ni polusezonu u istom sastavu. Tu glavnu ulogu treba da odigra trener, a na upravi je da na vrijeme isplati sve zaostatke. Ta vrsta nov~anog dopinga ~esto zna biti presudna. Vjerujemo da njihovi protivnici nemaju takvih pote{ko}a.

Podjednake {anse
Jedinstvo tima mo`da je najve}e oru`je @eljezni~ara pred susret pret-

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredila: D`ejna Hasanbegovi}

30. juni/lipanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Vi{e od trideset osoba povrije|eno je u ~etvrtak u odvojenim incidentima na Kosovu. U sukobu sa kosovskom policijom na prelazu Merdare povrije|eno je najmanje dvadeset Srba. U napadu molotovljevim koktelima i kamenicama na autobuse, koji su prolazili kroz Pri{tinu u povratku sa Gazimestana, povrije|eno je 16 u~enika. Troje povrije|enih na Merdaru, navija~i Partizana, imaju prostrelne rane od bojeve municije, a ostali od palica. Ministar unutra{njih poslova Kosova Bajram Red`epi je rekao da su povrije|ena i 32 kosovska policajca. Incidenata je bilo i tokom okupljanja na Gazimestanu. U kosovskoj policijskoj slu`bi re~eno je da je ukupno zaplijenjeno stotinjak majica, jer “izazivaju nacionalnu mr`nju i u suprotnosti su sa va`e}im zakonskim propisima” . Reuters

Krvavi Vidovdan

Vi{e od 32 hiljade ljudi evakuisano je tokom sedmice iz Kolorada pred naletom ogromne vatrene stihije. [ef vatrogasaca u gradu Colorado Springs Rich Brown rekao je da se radi o po`aru velikih razmjera, objasniv{i da je vatra krenula da se {iri iz Waldo kanjona i da je pod naletima vjetra do{la do stambenih naselja ovog grada. Ugro`ena je i vazduhoplovna akademija ameri~ke vojske, tako da su pitomci evakuisani samo dan prije nego {to je na obuku trebala da stigne hiljada novih kadeta. Reuters

Po`ari u Koloradu

Debby poharala Floridu

Floridu, jednu od najatraktivnijih lokacija u SAD-u, u srijedu je pogodila tropska oluja Debby te iza sebe ostavila ~etvero mrtvih i jednu nestalu osobu, javlja CNN. Me|u preminulima su 21-godi{njakinja iz Polk Countyja, koja je poginula u svom automobilu, te 71-godi{njak iz Pinellas Countyja, za kojeg se vjeruje da se utopio. Debby je iza sebe ostavila stotine poplavljenih ku}a i poslovnih prostora te ogromnu materijalnu {tetu. Bez struje je ostalo vi{e od 1.800 doma}instava. Nakon {to je poharala Floridu, naglo je oslabila te je okarakterizirana kao posttropski ciklon. Reuters

Slavlje na Tah
Kandidat islamisti~kog Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi izabran je za predsjednika Egipta. To je kona~ni rezultat drugog kruga predsje dni ~kih izbo ra, na ko ji ma su u~estvovali Morsi i biv{i premijer iz vremena vladavine Hosnija Mubaraka Ahmed [efik. Morsi je dobio

30. juni/lipanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Da~i} mandatar

Predsjednik SPS-a Ivica Da~i} zatra`io je u ~etvrtak od predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a mandat za sastav Vlade i dobio ga. Kako je saop{tio Nikoli} na konferenciji za novinare u Predsjedni{tvu Srbije, koalicija SPS-PUPS-JS ubijedila ga je da ima parlamentarnu ve}inu. - U toj ve}ini bi}e SNS i URS i vjerovatno neki drugi predstavnici manjina gra|ana u Skup{ini Srbije koji ~ekaju da najprije ova koalicija obezbijedi dovoljnu ve}inu. Vlada Srbije treba da bude mala po broju, efikasna i odgovorna i da dogovorom odlu~uje o bitnim stvarima za gra|ane, rekao je Nikoli} poslije sastanka sa Da~i}em. Reuters

Potres u Kini

U zemljotresu ja~ine 5,7 stepeni Rihterove skale, koji je protekle sedmice pogodio jugozapad Kine, poginulo je ~etvero ljudi, a najmanje 100 je povrije|eno. Epicentar zemljotresa zabilje`en je na granici provincija Se~uan i Junan, na dubini oko 9,3 kilometra. U pogo|ene oblasti vlasti su poslale {atore, hranu i odje}u. Provinciju Se~uan je u maju 2008. pogodio najrazorniji zemljotres u Kini u posljednjih nekoliko godina, kada je u potresu ja~ine 7,9 stepeni Rihterove skale poginulo ili nestalo gotovo 90.000 ljudi. Reuters

Historijsko pomirenje

hriru
51,7 posto, a [efik 48,3 posto glasova. Veliki broj Morsijevih pristalica proslavio je pobjedu svog kandidata na trgu Tahrir u Kairu, na istom mjestu koje je bilo u sredi{tu pobune, poslije koje je Mubarak bio primoran da ode s vlasti u februaru Reuters 2011.

Britanska kraljica Elizabeta rukovala se u srijedu prvi put sa biv{im komandantom IRA Martinom McGuinnessom i time podvukla crtu pod sukob koji je odnio hiljade `ivota vojnika i civila, me|u kojima i njenu ro|aku. Sastanak s McGuinnessom, koji je sada zamjenik prvog ministra u sjevernoirskoj vladi, odr`an je 14 godina nakon {to je IRA okon~ala svoj rat protiv Londona i jedna je od posljednjih velikih prekretnica u mirovnom procesu. Kraljica se sastala s McGuinnessom iza zatvorenih vrata u jednom kazali{tu u Belfastu, a susret su osiguravale stotine policajaca. Bilo je sporadi~nog protivljenja toj gesti pomirenja, me|utim, ve}ina politi~ara u Sjevernoj Irskoj podr`ala je taj sastanak.

42 Oglasi
ZZ “TREBAVA” U STE^AJU Husein-kapetana Grada{~evi}a bb Grada~ac
Broj: 052/12 Datum: 25. 6. 2012. Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), te ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj: 8/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Stru~ne slu`be Vlade Kantona Sarajevo, objavljuje

30. juni/lipanj 2012.

Na osnovu ~lanova 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku (“Slu`bene novine FBiH”, br. 29/03, 32/04 i 42/06), rje{enja Op}inskog suda u Tuzli broj: 32 0 St 029041 06 St i na osnovu odluke odbora povjerilaca, ste~ajni upravnik objavljuje

OGL A S
O PRODAJI IMOVINE JAVNIM NADMETANJEM I PREDMET PRODAJE 1. Zgrada kooperativnog centra u Smicama Donjim, posjedovni list 59/02 sastoji se od katastarske ~estice 68, naziv parcele Jasenovac na kojoj je izgra|ena privredna zgrada 375 m2 i ekonomsko dvori{te 369 m2, ukupno 744 m2 sa po~etnom cijenom od 116.685,60 KM. 2. Zgrada prodavnice Kerep, posjedovni list 785/01 na parceli broj 850/2 nalazi se ku}a i zgrada 149 m2 i dvori{te 361 m2, {to ukupno iznosi 510 m2 sa po~etnom cijenom od 62.745,60 KM. II USLOVI PRODAJE I ROKOVI PODNO[ENJA PRIJAVE 1. Prodaja imovine }e se izvr{iti usmenim javnim nadmetanjem. Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do 17. 7. 2012. godine izvr{e uplate na ime osiguranja u~e{}a na javnom nadmetanju koje iznosi 10% vrijednosti od nepokretnosti. Uplatu u~e{}a izvr{iti na ra~un ZZ “TREBAVA” u ste~aju broj: 1995020088737409 kod Sparkasse bank DD. 2. Javno nadmetanje odr`a}e se 18. 7. 2012. godine u prostorijama ZZ “Trebava” u ste~aju za nekretnine - za prodaju pod rednim brojem I u 11 sati, pod rednim brojem II u 11.30 sati. 3. Dokaz za uplatu za u~e{}e dostaviti najkasnije do 17. 7. 2012. godine na adresu ste~ajnog du`nika ZZ “TREBAVA” u ste~aju, Ul. H. K. Grada{~evi}a bb, Grada~ac. 4. Podnosioci koji uplate u~e{}e imaju pravo u~estvovati na javnom nadmetanju. 5. Najpovoljniji kupac je onaj koji ponudi najve}u cijenu na javnom nadmetanju. 6. Prodaja }e se izvr{iti ako se javi samo jedan kupac. 7. Tro{kove prevoda, poreza i uknji`enja vlasni{tva snosi kupac. 8. Navedene vrijednosti imovine predstavljaju njihove po~etne cijene i ne mo`e se prodavati ispod te cijene. 9. Prodaja se vr{i po na~elu “VI\ENO-KUPLJENO” i naknadne reklamacije ne}e se uva`iti. 10. Ostalim u~esnicima koji su uplatili u~e{}e u javnom nadmetanju, a nisu ostvarili kupovinu predmeta javnog nadmetanja sredstva }e se vratiti u roku 24 sata. 11. Kupcu koji je u javnom nadmetanju kupio imovinu, cijena koju je platio za u~e{}e ra~una}e se u iznos, a razliku je du`an platiti u roku od 30 dana, a ako ne uplati cijenu u roku, gubi pravo na povrat iznosa upla}enog za javno nadmetanje, a kupovinu pokretne imovine sti~e naredni ponu|a~. 12. Po isplati u cijelosti kupac }e se uvesti u posjed u roku od 30 dana. 13. Ako se niko ne prijavi na javno nadmetanje, prodaja }e se smatrati neuspjelom. NAPOMENA: Nekretnine se mogu pogledati svakim radnim danom od 7 do 15 sati. Kontakt-osobe: Skenderovi} Meho tel: 061-346-345 Haselji} Rahman tel. 061-148-441 ZZ “TREBAVA” u ste~aju Grada~ac ste~ajni upravnik dipl. ecc. Rahman Haselji}

za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Stru~noj slu`bi Vlade Kantona Sarajevo 06 / 527 - [ef odjeljenja za pripremanje, organizovanje i realizaciju sjednica Vlade - 1 (jedan) izvr{ilac

JAV N I K O N KURS

Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS, zavr{en pravni fakultet, - najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS, 3. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, u Sarajevu Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba.). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u “Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71000 Sarajevo sa naznakom: “Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Stru~noj slu`bi Vlade Kantona Sarajevo” Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{}enju direktora SEKRETAR Zinka Salihagi}, dipl. pravnik

EUROPEAN UNION

Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina The European Union Delegation in Sarajevo has a following vacancy: PROCUREMENT CLERK/SECRETARY TO FINANCE, CONTRACTS AND AUDIT SECTION (Local Agent) (Ref: 006/12) Duties and responsibilities: The selected candidate will be responsible for providing a general administrative and secretarial support related to tender/contract follow up and tender evaluations in accordance with procurement procedures including initiation and follow-up of procurement publications; reception and registration of tender applications; register and dispatch incoming and ongoing communications; preparation of procurement documentation; assistance to tender evaluations. Duties will also include drafting correspondence and ensuring follow-up; typing, taking dictation and transcribing in English and local languages; arranging meetings and making preparations for meetings; taking notes at meetings; translations and interpretations when necessary; maintaining office records and filing; handling, distributing and filing of mail; receiving visitors; placing and screening telephone calls and responding to routine requests for information. Professional requirements/qualifications: Applicants must have full secondary education and at least two years of relevant professional experience preferably in clerical/secretarial services. Completion of specialised training would be an advantage. The successful candidate must be a self-starting, highly motivated and courteous individual capable of planning and implementing schemes to improve office productivity, and acting proactively to organise support functions; must possess very good communication and interpersonal skills and be able to work within tight deadlines; will need high professional standards, flexibility, and the willingness and capacity to work in an international environment. General requirements: Proficiency in written and spoken English and the languages of Bosnia and Herzegovina; Computer literacy; Experience in an international working environment and with international organisations would be an advantage. Applications with a letter of interest indicating the respective job reference number and a detailed Curriculum Vitae in English using the ‘European Curriculum Vitae Format’ as available on the following website http://www.delbih.ec.europa.eu/, should be addressed to the attention of Mr Luc STEEMAN, Head of Administration, on the following address: Delegation of the European Union to Bosnia and Herzegovina, Skenderija 3a, Sarajevo, BiH, or emailed to delegation-bih@eeas.europa.eu by 13 July 2012. No telephone enquiries please!

Kantonalni sud Biha} U/I -1719/04; PDV broj: 263227230008, @.R.1610350015100032; ................................................................................................................................................. RUDNIK MRKOG UGLJA “KAMENGRAD” d.d. Gornji Kamengrad bb, 79260 SANSKI MOST Broj: 368/12 Dana, 28.6.2012. god. Na osnovu ukazane potrebe, te u skladu sa ~lanom 81. Statuta i ~lanom 13. Pravilnika o radu, Rudnik mrkog uglja “Kamengrad”, d.d. Sanski Most raspisuje

KON KU RS
o popuni slijede}ih radnih mjesta Broj izvr{ilaca: 1. Rukovodilac slu`be teh. pripreme............................................................................................1 2. Rukovodilac slu`be za{tite na radu ..........................................................................................1 3. Rukovodilac slu`be protivpo`arne za{tite................................................................................1 4. Rukovodilac geolo{ke slu`be ..................................................................................................1 5. Rukovodilac slu`be mjerni{tva ................................................................................................1 6. Rukovodilac ma{inske slu`be ..................................................................................................1 7. Rukovodilac elektroslu`be ......................................................................................................1 Pored op}ih uslova, kandidati treba da ispunjavaju i uvjete predvi|ene Zakonom o rudarstvu. Uz prijavu na oglas, kandidati treba da dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta za vr{enje odre|enih funkcija. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremeno dostavljene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa potrebnim dokazima o ispunjavanju uvjeta za pojedina radna mjesta, dostaviti na adresu Rudnika, sa naznakom “Za konkursnu komisiju”.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

POMO] U KU]I

43

IZBJEGAVAJTE
Ukoliko budete usvojili ove jednostavne savjete, odje}a }e vam du`e trajati, a vi ne}ete morati svakih nekoliko sedmica i}i u {oping. Perite odje}u u hladnoj vodi. Koristite blag deterd`ent i izbjegavajte koristiti izbjeljiva~. Odje}u napravljenu od osjetljivijih tkanina perite ru~no kad god mo`ete. Izbjegavajte da perete ve{ pre~esto. Izbjegavajte su{enje u ma{ini. Toplota u ma{ini za su{enje mo`e da smanji tkaninu, ali i da o{teti vlakna. Koristite te~ni omek{iva~ i su{ite ih na prirodnoj toploti, kad god je to mogu}e. Tretirajte fleke {to ranije. ^im napravite ili primijetite fleku na odje}i, pokvasite je i {to prije je operite, jer dugotrajne fleke mogu da o{tete tkaninu. Pravilno slo`ite odje}u. Haljine i ko{ulje obavezno dr`ite na vje{alici. Vodite ra~una i o obu}i, ~izme napunite papirom kako ne bi izgu-

Kako da vam odje}a du`e traje

NOVOSTI I PREPORUKE

su{enje u ma{ini

Jedan od na~ina na koji mo`ete u{tedjeti jeste da na pravilan na~in tretirate svoju odje}u

Ledena kafa idealno osvje`enje
Ledena kafa je idealno osvje`enje za ljeto, ali u kafi}ima obi~no ko{ta bar duplo vi{e od regularne kafe. Evo kako da napravite savr{enu ledenu kafu kod ku}e! Skuhajte, ohladite i u`ivajte: Skuhajte kafu ujutro i stavite je u fri`ider. Za pola sata }ete zavr{iti sa spremanjem i ~ekat }e vas gotova ledena kafa. Napravite kocke leda od kafe: Rezervi{ite jednu modlu za led za kocke leda od kafe. Lake su za pravljenje, a ne}ete morati da brinete da }e vam se kafa razvodniti. Odr`ite ja~inu: Ako sipate kafu preko obi~nih kocki leda, skuhajte oko 25 procenata ja~u kafu. To }e sprije~iti da vam se kafa razvodni kada se kocke leda otope. Pomije{ajte: Zabavite se kreiraju}i sopstveni ukus. Po ukusu dodajte karamelu, {lag, ~okoladu, cimet....

bile oblik. Cipele uvijek dr`ite u kutijama, nikako ih nemojte samo nabacivati u cipelarnik ili ormar. Izbjegavajte stavljanje previ{e parfema. Pojedini njegovi sastojci mogu da o{tete odje}u. Zato parfeme nanesite prije nego {to se obu~ete. Pranje i no{enje odje}e mo`e biti te{ko ako odje}a izgleda izblijedjela i izno{ena, ~ak i kada je prili~no nova. [ta mo`ete u~initi? Poduzmite mjere opreza. Prema jednom starom savjetu za pranje, mo`ete sa~uvati boju odje}e tako da stavite komade odje}e u hladnu slanu vodu prije prvog pranja. Upotrijebite {aku soli i posudu s vodom.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Piaget prstenje jarkih boja Najbolja krema za sun~anje
Ako imate problema s ne~istim tenom i masnom ko`om, odaberite nemasne emulzije. Proizvodi za sun~anje s oznakom oil free ne}e dodatno zamastiti va{u ko`u niti vam za~epiti pore, pa su idealan izbor za problemati~nu ko`u. Ko`a vam je izuzetno nje`na i osjetljiva i sklona alergijama i crvenilu? Obavezno odaberite proizvode za osjetljivu ko`u. Ne}ete morati da brinete oko neprijatnog crvenila ili osipa koji bi se mogao pojaviti pri kori{tenju klasi~nih krema za sun~anje. Za suhu ko`u kremaste i guste strukture su idealan ljetni izbor. Mo`da ste skloni izboru proizvoda koji se brzo upijaju, ali s obzirom na ~injenicu da izlaganje suncu dodatno isu{uje ko`u, va`no je da odaberete hranjive i bogate kreme koje }e va{u ko`u u~initi glatkom i sjajnom. Prstenje je dizajnirano tako da svaki od njih predstavlja po jedan koktel, {to daje notu jedinstvenosti ovoj kolekciji. Limelight kolekcija sadr`i modele jarkih boja od kojih svaki nosi naziv odre|enog koktela. Mohito model izra|en je od 18-karatnog bijelog zlata sa 182 dijamanta sa ukupno 1,52 karata. Ostali modeli izra|eni su od dragog i poludragog kamenja, bijelog i `utog zlata, kao i turmalina, peridota i topaza. Ostali modeli iz ove kolekcije nose nazive Whiskey on the Rocks, Cosmopolitan, White Tonic, Blue Ocean and Blueberry Daiquiri. Jo{ nisu poznate cijene, ali dobri poznavaoci nakita i luksuznih sitnica isti~u da }e sa sigurno{}u biti veoma visoke.

^orbica od tikvica
Potrebno:
4 tikvice, sredina od tikvica luk oko 50 grama mljevenog mesa {aka ri`e dvije ka{ike pavlake suhi za~in svje` per{un

Priprema:
Propr`iti luk sa mesom, a za to vrijeme izdubiti 4 ve}e tikvice. Ovu ~orbu mo`ete da pravite i kada punite tikvice, da se ne baci, a i ljep{a je samo od sredine tikvica. U du blju {er pu do da ti isi tnje nu sredinu od tikvica, propr`eno meso i ri `u, na li ti ma lo vo de po po tre bi, za ~i ni ti i do da ti per {un. Po sli je 20 mi nu ta ku ha nja do da ti pa vla ku i po slu `i ti.

44

FELJTON

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ludvík Kuba ^itanje BiH - Putevi i studije iz godina 1893-1896. (26)

NA DANA[NJI DAN

Jajce
Vidu se pru`ao besprijekoran pogled na veli~anstveni vodopad, kojim se rijeka Pliva, deltom ra{irena, baca trideset metara duboko u Vrbas kao svjedo~anstvo cijelog grada
Elegantan hod`a me uzorno do~ekuje, sve mi rado pokazuje. Poslije me vodi u svoj konak, u selamliku (odaja za primanje gostiju) ~asti me limunadom i cigaretama. Poslije me vodi po uga{enim dvorcima i nijemim konju{nicama. Pokazuje mi, tako|er, veliku zapu{tenu zgradu a h a r ili k a r a v a n s a r a j. To je sveti{te ugostiteljstva. Za starih vremena su bili svuda. Sastojali su se od malih izbi i stranac, kojegod vjere bio, se mogao nastaniti u kojoj god, potom bi do{ao sluga gospodara, kojemu je pristojalo da o izbi i o njenom gostu brine; sluga je donosio strancu, {ta je trebao, a uve~e je do{ao ugostitelj kod gosta na besjedu. Toga svega ve} nema, i nikada vi{e ne}e biti. znanja. Nazivao je Rama, a mislio time na cijelu Bosnu. Zbunio je tako svoje nasljednike. Iz zabune su se, dodu{e, postepeno pri di za li (Si gi smund je 1405. godine nazivao Rama ili Bosna, a Korvin je ve} pravio razliku izme|u oba pojma) ali, kao ki}anku u vijencu svojih titula svi su nadalje ostavili “rex Ramae” I tako se desilo da je . godine 1787. iza{la u Be~u va`na knji ga pod ma nje ozbi ljnim nazivom “Politische Geschichte des Königreiches Bosnien und Rama” Maximiliana Schimeka, a godine 1805. “Geschichte der Königreiche Dalmatien, Croatien, Slavonien, Rascien (Srbija) Bosnien, Rakoga je vozio u kotarski grad Jajce, i ako bi ko ovamo i{ao kao puki turista ili zbog drugih stvari; i u kratkom upozorenju, tako|er, va`nije zna~enje imala je rije~ “tamo” jer je ona zna~i, la ta~ku, iz koje se vidu pru`a besprijekoran pogled na veli~anstveni jaja~ki vodopad, kojim se rijeka Pliva, deltom ra{irena, baca trideset metara duboko u Vrbas kao svjedo~anstvo cijelog grada, kupasto nagomilanim bedemima stare tvr|ave koja kulminira iznad vodopada. Vodi~ bi bio najradije natjerao konje u galop, da bismo na tom mjestu bili {to prije, ali ko~ija{ je, naprotiv, morao zaustaviti i smanjiti brzinu, jer je ispred nas sredinom puta i{la polako ~udnovata povorka, povorka selja~kih kola, kojima nije palo na pamet da skrenu u stranu, a {to nisu ni mogli, jer su bili optere}eni ne velikim, ali o~igledno te{kim sanducima. Na{a po{ta je morala na ne{irokom putu oprezno obilaziti.

1470. 1520. 1859. 1876. 1908.
Evropi.

Ro|en [arl VIII, kralj Francuske. @enidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, posljednju neujedinjenu francusku oblast.

Tokom {panskog osvajanja Meksika, u Teno~titlanu, gdje je kasnije izgra|en Sijudad Meksiko, ubijen posljednji car aste~kog carstva Montesuma II Ksokojocin. Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada ^arls Blondin pred 25.000 gledalaca pre{ao iz SAD-a u Kanadu. Srbija i Crna Gora, u savezni{tvu s Rusijom, objavile rat Turskoj. U isto~ni Sibir pao meteor od ~ije se eksplozije osjetilo podrhtavanje tla i u centralnoj

Haile Selasije

1936.
Etiopski car Haile Selasije I uputio, u sjedi{tu Lige naroda, apel za pomo} povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila sankcije protiv Italije, ali one nisu po{tovane.

Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvr{en napad na srpsku i gr~ku vojsku u Makedoniji. Uslijedila bitka na Bregalnici, kojom je po~eo Drugi balkanski rat, u koji je 10. jula u{la i Rumunija, upadom u sjevernu Bugarsku. Rat zavr{en mirom u Bukure{tu 10. avgusta iste godine porazom Bugarske.

1913. 1930. 1934.

Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka, koji je na me|unarodnoj konferenciji u San Remu 1920. progla{en za britansko mandatno podru~je. Uz podr{ku vojnih krugova, Hitler, pod optu`bom da su pripremali zavjeru, likvidirao na stotine svojih bliskih saradnika, me|u njima Ernsta Rema i Gregora [trasera. Doga|aj nazvan No} dugih no`eva. Trupe SAD-a iskrcale se, u Drugom svjetskom ratu, na ostrvo Nju D`ord`ija, Solomonska ostrva. Tokom operacije oboren 121 japanski avion.

1943. 1948. 1960.

“Kraljevstvo ramsko”
Napu{tao sam Ramu, ne ispitav{i ni{ta, {to bi mi objasnilo ili obrazlo`ilo ma{tu ugarskih kraljeva o “kraljevstvu ramskom” , koje je ovdje postojalo (po njihovim zamr{enim pojmovima) najmanje tristo godina prije krunisanja Tvrtka I. Mada sam u tome naslu}ivao besmislicu, tra`io sam i dalje, te sagledao prvo da se najbolji poznavalac historije balkanskih Slavena, Konstantin Jire~ek, koji je savr{eno prou~io Dubrova~ki arhiv, nigdje nije suo~io ni sa imenom Rama, a jo{ manje sa “kraljevstvom” ramskim. A ipak je Dubrovnik imao stalne trgova~ke odnose sa Bosnom. Kao drugo sam ustanovio o dalmatinskom plemi}u J. Nelipi}u, da se 1416. godine zvao knez Cetinski (rijeka Cetina u sjevernoj Dalmaciji), Kli{ki, Ramski i Omi{ki. Bilo je to, dabome dvjesto godina poslije Bele II, ali mo`emo biti bez brige; Rama sigurno za to vrijeme nije pala u svom dostojanstvu. Te{ko bi nju Nelipi} snizio na ni vo pu kih po dru ~ja, u po re|enju sa kli{kim i omi{kim ova podru~ja su imala svoje glasovite gradove: Klis i Omi{! Kako je, dakle, Bela II 1180. godine dao kovati u Carigradu novac kao kralj Rame? U~inio je tako iz podmuklosti i iz ne-

Jugoslovenska {tampa objavila Rezoluciju Informacionog biroa komunisti~kih i radni~kih partija o stanju u Komunisti~koj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ, kojim se odbacuju optu`be iznijete u Rezoluciji. Uslijedila hap{enja i zatvaranja ~lanova KPJ koji su se opredijelili za stavove Informbiroa.

Hari Truman

1950.
Predsjednik SAD-a Hari Truman izdao nare|enje trupama SAD-a stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Sjeverne Koreje.

Republika Kongo, Zair, proglasila nezavisnost od Belgije. Za prvog predsjednika izabran D`ozef Kasavubu, za premijera Patris Lumumba. Kardinal \ovani Batista Montini ustoli~en kao papa Pavle VI. Pontifikat obilje`io sprovo|enjem ideje o pomirenju sa ostalim hri{}anskim crkvama.

Grade se drumovi
Bilo mi je ~udno da su Bo{njaci i{li pored krava sve~ano, polaganim korakom, mada su, drugi put, imali ispred dr`avnih kola (naro~ito pred bi~em ko~ija{a) veliki respekt. Nisu ni u najmanjem pokazali namjeru da bi sredinu drum~i}a oslobodili. Ali poslije primijetim, da svaki od njih ima u ruci osim {tapa za tjeranje i crnu zastavicu, ~ime povorka odjednom dobija bezmalo pogrebni zna~aj, a na{a usporena vo`nja izraz po{tovanja ka zagonetnom teretu. “[ta to voze?” pitam vodi~a. , “Dinamit. Grade se drumovi i lome se stijene” odgovara kon, dukter bezmalo {apatom, kao da se pla{i da ja~im glasom ne bi prouzro~io eksploziju. Gledam na sandu~i}e, pokrivene zelenim granama, ali tako|er samo oprezno i gotovo kri{om, kao da sam se pla{io da se ne bi o{trijim pogledom mo`da i zapalili. Prasak bi~a izazvao je veselje ko~ija{a {to opasnu karavanu ve} imamo za sobom; na{a kola su se ponovo ve} uhvatila sredine druma i zakratko smo pro{li mo}nu hridinu, koja se nadsvodila iznad druma kao nadstre{nica. U to se, kao kad se vratnice razjape, pojavila ispred nas slika, pred kojom su stala skrenuv{i na stranu ka obrubu dr`avna kola, kao da su se i sama ~udila, mada ovaj vidik imaju svaki dan. (Sutra: Jaja~ki vodopad)

1963. 1971. 1974. 1974.
1995.

Tri sovjetska astronauta poginula pri prizemljenju sovjetskog vasionskog broda Sojuz II, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 sati i 22 minuta. Tokom molitve u crkvi ubijena Alberta King, {est godina poslije ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera crnaca u SAD-u u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964. Ruski baletski igra~ Mihail Bari{njikov tokom turneje u Kanadi napustio ansambl baleta Bolj{oj teatra i ostao da `ivi na Zapadu. Omar Hasan al-Ba{ir

ma, und Ragusa” L. A. Gebhardiha. I to samo slu~ajno znam. Koliko je po prilici drugih besmislica na~inila Belina kraljevska sujetnost, nisam o tome dalje brinuo. ^udnu povorku sustigla je na{a vojni~ka po{ta, kada se dolina Vrbasa po~ela ka jugu otvarati i kada je vodi~, obrativ{i se sa sjedi{ta kola, usput rekao nama, putnicima, radosno: “Ve} sti`emo!” Taj dah pobjedni~ke slave nije va`io za vrijeme (mada je mogao, jer smo krenuli iz Travnika u svanu}e), nego za na{u radoznalost, na koju se vodi~ naviknuo predstaviti svakome,

Vlada RBiH u Sarajevu prekinula sve kontakte sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Jasu{ijem Aka{ijem, optu`uju}i ga za popustljiv stav prema vlastima tzv. republike srpske. Pod `nim rodne zaje dni i sjedni Srbije Sloboda 1996.dnikcesnapredkepritiskakomRame|unaKarana Milo-{evi}a, predsje Republi Srpske dovan d`i} prenio predsjedni~ka ovla{}enja na potpredsjednicu RS-a Biljanu Plav{i}. parlament. 1999.[kotska poslije 300 godina ponovo dobila Grupa gana i li ~kih ta Trgu publi pre koliko ho se 2001.seksuRehuilisprikeje~ipotutikla neekstremismona ksualaca i homo alki la odr`avanje prve gej-parade u Srbiji.

1999.
Sudanski general Omar Hasan al-Ba{ir u dr`avnom udaru oborio vladu Sadeka al-Mahdija.

2001. 2001. 2003.

Knjigu “^itanje Bosne i Hercegovine” Ludvika Kube, ~ije dijelove }e u narednim brojevima Oslobo|enje feljtonizirati, objavila je nedavno izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva u saradnji sa Ambasadom Republike ^e{ke u BiH. Putopis je nastajao u periodu 1893-1896. Ludvik Kuba, slikar, putopisac, umjetnik, zabilje`io je perom i kistom obi~aje, pejza`e, ljude. Knjiga je ura|ena dvojezi~no - na bosanskom i ~e{kom jeziku, a na XXIV sajmu knjiga i u~ila u Sarajevu dobila je nagradu za izdava~ki poduhvat.

Premijer Belgije Gaj Verhof{tad posjetio Kongo. Prva posjeta nekog zvani~nika Belgije toj afri~koj zemlji poslije hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

Hongkong

1997.

Kina zvani~no preuzela kontrolu nad Hongkongom poslije 156 Bosanski Srbin @eljko Meaki}, optu`en pred godina britanske Ha{kim tribunalom za ratne zlo~ine u logoru kolonijalne Omarska kod Prijedora, predao se vlastima RS-a, potom uprave.
Umro ^et Atkins, kantri gitarista i predvodnik takozvanog ne{vilskog zvuka, akusti~ne muzike s prizvukom popa. izru~en Sudu BiH. Osu|en na 21 godinu zatvora.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

SPORT
Grupa

45
6 4 4 2

Safet Su{i}, Amar Osim, Emir Spahi} pomno prate Euro

A
2 1 1 0 0 1 1 2 1 1 1 1 4:5 3:4 5:3 2:3

U finalu svi o~ekivali [paniju,

1. ^e{ka 2. Gr~ka 3. Rusija 4. Poljska

ALI MALO KO ITALIJU
Uo~i Evropskog prvenstva u Ukrajini i Poljskoj, gotovo svi koje smo upitali u finalu su vidjeli [paniju i Njema~ku, a me|u favoritima za osvajanje bili su jo{ i Holan|ani, Englezi, Portugalci, a tu i tamo, neko bi pomenuo Francuze i Italijane, kao favorite iz sjene.

1. kolo: 8. juni

WARSAW: Poljska - Gr~ka WROCLAW (20.45): Rusija - ^e{ka
2. kolo: 12. juni

1:1 4:1 1:2 1:1 1:0 1:0

Osim: Nijemci nemaju za ~im `aliti, Italija je jednostavno bila bolja Su{i}: U finalu Italija ima svoje adute, pogotovo u veznom redu Spahi}: Furija ima sjajnu ekipu i spremni su osvojiti sve {to im se ponudi

WROCLAW (18) Gr~ka - ^e{ka WARSAW (20.45) Poljska - Rusija
3. kolo: 16. juni

WARSAW (20.45) Gr~ka - Rusija WROCLAW (20.45) ^e{ka - Poljska Grupa

B
3 2 1 0 0 0 0 0 0 1 2 3 5:2 5:4 4:5 2:5 9 6 3 0

1. Njema~ka 2. Portugal 3. Danska 4. Holandija

Nijemci sve prosuli
I umalo su svi i pogodili da bi finale Eura moglo biti [panija Njema~ka, ali elfu se u polufinalu desila Italija, {to je mo`da bilo i o~ekivano, s obzirom na znakove prije EP-a. Naime, ove sezone Italijani su osvojili sve mogu}e, dok su Nijemci izgubili sve {to se dalo izgubiti, a pod tim se misli prvenstveno na igra~e Bayerna, koji i ~ine okosnicu elfa. ^ak i oni igra~i bavarske mom~adi koji igraju u drugim reprezentacijama - poput Robbena ili Riberya, nisu se proslavili, a Lahmu, Gomezu, Badstuberu, Mulleru..., uprkos tome {to im je sve bilo nadomak ruke, sve je izmaklo Kup, finale Lige prvaka, njema~ko prvenstvo, a sada i Euro. A Italijani! Roberto di Matteo je pokorio Evropu sa Chelseom, Roberto Mancini Englesku sa Manchester Cityem, a Juventus je jedina ekipa u Evropi koja je osvojila titulu bez ijednog poraza, a u nedjelju }emo saznati da li }e Cesare Prandelli uspjeti nadmudriti Vincente del Bosquea u finalu Eura, kojeg su azzurri, prema mi{ljenju Amara Osima, Safeta Su{i}a i kapitena bh. selekcije Emira Spahi}a, zaslu`eno dohvatili. “Naravno da je zaslu`eno. Italijani igraju svoju igru od po~etka, a Nijemce u polufinalu nije ni{ta i{lo kako treba. Me|utim, nemaju za ~im `aliti, Italija je jednostavno bila bolja” smatra , Osim, koji dodaje kako sa azzurrima nikad nije dosadno, {to se ne mo`e re}i za [pance. “Italija je svojim pristupom zaslu`ila plasman u finale. Gledao sam ih i pratio u kvalifika-

1. kolo: 9. juni

KHARKIV (18) Holandija - Danska LVIV (20.45) Njema~ka - Por tugal
2. kolo: 13. juni

0:1 1:0

LVIV (18) Danska - Por tugal 2:3 KHARKIV (20.45) Holandija - Njema~ka 1:2
3. kolo: 17. juni

LVIV (20.45) Danska - Njema~ka 1:2 KHARKIV (20.45) Por tugal - Holandija 2:1
Amar Osim: Italija je zaslu`ila finale Safet Su{i}: Zlatnu loptu bih dao Pirlu Emir Spahi}: [panija je bolja ekipa

Balloteli je neiskvareno dijete
U vrijeme kada je Rober to Mancini forsirao Marija Balotellija na u{turb na{eg Edina D`eke u Manchester Cityu, Safet Su{i} je govorio, kao i ve}ina trenera, kako ne razumije {to Italijan toliko trpi svog sunarodnjaka. Ipak, nesta{ni Mario je sa dva gola, u polufinalu protiv Nijemaca, dokazao za{to nosi dres Manchester Citya i za{to ga treneri trpe... “Nije slu~ajno to {to Mancini ima povjerenja u njega. Ipak, ga on gleda svaki dan na treningu i zna njegove mogu}nosti. Da nije toliko kvalitetan, ne bi ga trpio ni Prandelli”, ka`e Su{i} i dodaje kako lice Marija Balotellija pokazuje da se radi, zapravo, o dje~aku. “Na licu mu se vidi kako je jo{ dijete, kako ima neiskvaren pogled. On se zapravo samo dobro zabavlja, a nekad, kao i svako dijete, pretjera u svojoj igri. Uostalom, i protiv Engleske je odigrao dosta dobro - sjajno se kre}e, jak je u duelima i jedina mana u igri mu je {to ponekad sporo reaguje, ali daleko od toga da nije dobar, naprotiv - odli~an je”, rije~i su Su{i}a. cijama, gdje su tako|er bili odli~ni. Igraju otvoreno i to mi se jako svi|a.” Osim tvrdi kako on navija za Italiju, ali da je [panija i dalje ja~a, s tim {to azzurre ne treba otpisivati, {to su i dokazali na ovom Euru. nena|enje. Cijeli tok Eura igraju jako dobro, a pogotovo se to moglo vidjeti protiv Engleza. Vodili su i protiv [panije i definitivno nisu iznena|enje. Zaslu`eno su u finalu” smatra Su, {i} i dodaje kako je Njema~ka, osim u 20 po~etnih minuta, odigrala dosta slab me~. “Italijani igraju sasvim druga~iji fudbal nego prije. Ranije je bio cilj da ne prime gol, a sad igraju najotvorenije od svih reprezentacija na Euru. Prandelli cijelo vrijeme forsira igru sa dvojicom napada~a, a jedino [panija igra bez napada~a. Istina je, dosadili su vi{e svima, jer fudbal je zanimljiv jer ima mnogo duela, centar{uteva,

atraktivnih poteza, udaraca glavom..., a kod [panaca gotovo da i ne mo`e{ vidjeti uba~aj sa strane. Me|utim, u finalu Italija ima svoje adute, pogotovo u veznom redu, gdje je Pirlo zaista sjajan. Uz Buffona, on je definitivno najbolji igra~ Italije i ve} sada je zaslu`io zlatnu loptu” smatra Su{i}. , Emir Spahi} za razliku od Osima i Su{i}a, koji }e u finalu navijati za Italijane, gaji simpatije prema [pancima, {to je i o~ekivano, s obzirom na to da nogometni hljeb zara|uje na Apeninima.

Grupa

C
2 1 1 0 1 2 1 0 0 0 1 3 6:1 4:2 4:3 1:9 7 5 4 0

1. [panija 2. Italija 3. Hrvatska 4. Irska

1. kolo: 10. juni

GDANSK (18) [panija - Italija POZNAN (20.45) Irska - Hrvatska
2. kolo: 14. juni

1:1 1:3 1:1 4:0 2:0 0:1

POZNAN (18) Italija - Hrvatska GDANSK (20.45) [panija - Irska
3. kolo: 18. juni

Nova krv
“Za mene je, donekle, plasman Italije u finale iznena|uju}i. O~ekivao sam u finalu [pance i Nijemce, ali Italijani su jo{ jednom potvrdili da se na njih mo`e i mora ra~unati. Kad god ih otpi{ete, oni poka`u da su najbolji” ka`e Spahi}, , koji veli~a i [pance. “Furija ima sjajnu ekipu i spremni su osvojiti sve {to im se ponudi. Ve} dugi niz godina su na samom vrhu i mo`da su malo i dosadili zbog toga, pa su simpatije okrenute Italijanima. Ljudi `ele novu krv, a Italijani su odu{e vi li sve otvo re nom igrom. Me|utim, u finalu }e, vjerujem, pobijediti [panija, jer je ipak kvalitetnija i bolja od azzurra” , smatra kapiten bh. selekcije.
J. LIGATA

POZNAN (20.45) Italija - Irska GDANSK (20.45) Hrvatska - [panija Grupa

D
2 1 1 1 1 1 0 0 0 1 2 2 5:3 3:3 2:4 5:5 7 4 3 3

1. Engleska 2. Francuska 3. Ukrajina 4. [vedska

[panci bez napada~a
Selektor bh. reprezentacije Safet Su{i} prije nekoliko dana je izjavio kako bi Cristianu Ronaldu odmah dao zlatnu loptu za najboljeg igra~a Eura. Me|utim, nakon polufinala se predomislio, te ustvrdio kako je Andrea Pirlo zapravo najbolji... “Italija nikad ne mo`e biti iz-

1. kolo: 11. juni

DONETSK (18) Francuska - Engleska KIEV (20.45) Ukrajina - [vedska
2. kolo: 15. juni

1:1 2:1 0:2 2:3

DONETSK (18) Ukrajina - Francuska KIEV (20.45) [vedska - Engleska
3. kolo: 19. juni

KIEV (20.45) [vedska - Francuska 2:0 DONETSK (20.45) Engleska - Ukrajina 1:0

^ETVRTFINALE
WARSAW (21. 6) ^e{ka - Portugal 0:1 GDANSK (22. 6) Njema~ka - Gr~ka 4:2 DONETSK (23. 6) [panija - Francuska 2:0 KIEV (24. 6) Engleska - Italija 2:4 (pen)

Portugalac dobio povjerenje UEFA
Portugalac je bio sretan Italijanima

Pedro Proenca sudi finale EP-a
prije samo mjesec sudio i finale Lige prvaka izme|u Chelsea i Bayerna u Münchenu. Na turniru u Poljskoj i Ukrajini portugalski arbitar ve} je sudio i [pancima i Italijanima. Furiji je bio sretan u susretu grupne faze protiv Irske koju su dobili rezultatom 4:0, dok je az zur ri ma u ~et vrtfi na lu dijelio pravdu protiv Engleske. Tada su Italijani pro{li dalje nakon boljeg izvo|enja jedanaesterca. Osim na pomenutim utakmicama, sudio je i utakmicu gru pe D izme|u [ved ske i Francuske.

Portugalac Pedro Proenca sudit }e finale Evropskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini, koje }e u nedjelju igrati [panija i Italija. Ovu odluku donijela je UEFA, koja je drugi put ove godine ukazala veliku ~ast 41-godi{njaku iz Lisabona. Proenca je

POLUFINALE
DONETSK (27. 6) Portugal - [panija 2:4 (pen) WARSAW (28. 6) Njema~ka - Italija 1:2

FINALE
KIEV (1. 7) [panija - Italija _:_

46

SPORT

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

TUGA U SVLA^IONICI REPREZENTACIJE NJEMA^KE

Azzurri se plasirali u finale Eura

Tekli su potoci suza
Italijani su pogotke postigli iz gre{aka na{e odbrane. No, ekipa je pokazala veliko srce u drugom poluvremenu. Bilo je izuzetno te{ko o~ekivati da }emo okrenuti 0:2 protiv Italije, kazao je Löw
bismo sada trebali napraviti gre{ku i po~eti preispitivati sve i svakoga. Ekipa je odigrala odli~no na turniru” . Löw je okrivio svoju obranu za dva pogotka, ali je nakon toga ipak pohvalio cijelu ekipu za izvedbu u drugih 45 minuta utakmice. “Italijani su pogotke postigli iz gre{aka na{e obrane. No, ekipa je pokazala veliko srce u drugom

Mario Balotelli ponos Italije!
Gazzetta pi{e kako su jednom nevjerojatnom predstavom azzurri pregazili jednog od najve}ih favorita te kako je junak dvoboja bio toliko osporavani Balotelli
Italijanski mediji takmi~e se u izboru epiteta kako bi na dostojan na~in opisali predstavu Marija Balotellija i italijanske reprezentacije u polufinalnom dvoboju protiv favorizirane Njema~ke. Gazzetta dello Sport naslovila je ~lanak “Orgoglio Italia” , u prevodu ponos Italije, sa slikom tamnoputog napada~a Manchester Citya. Gazzetta pi{e kako su jednom nevjerojatnom predstavom azzurri pregazili jednog od najve}ih favorita, te kako je junak dvoboja bio toliko osporavani Balotelli, koji je s dva prekrasna gola svijetu pokazao koliko zapravo vrijedi. “Bila je to briljantna partija Prandellijeve mom~adi nakon ko je Ita li ja mo `e s op ti mi zmom ~ekati nedjeljno finale sa [panijom i nadati se prvom naslovu prvaka Evrope nakon 1968” stoji u ~lanku. , Corriere dello Sport tako|er slavi Balotellija... “Super Mario potopio Njema~ku u najboljoj predstavi Pran del li je ve mo m~a di na Euru” pi{e Corriere, isti~u}i , kako ovakav rasplet ba{ niko nije mogao o~ekivati. “Vra}a se magija iz 2006, to sada ve} svima mora biti jasno” , dodaju. La Stampa hvali takti~ku postavku koja je uni{tila igra~e Joachima Lowa. Prandelli je riskirao s nedovoljno oporavljenim Chiel li ni jem i De Ros si jem, me|utim nije pogrije{io ni u jednoj sitnici. “Sjajno je vodio mom~ad i zaslu`eno trijumfirao na ovakav na~in.”

Slika ka`e da je i Löw pustio suzu...

Reuters

Joachim Löw, selektor fudbalske reprezentacije Njema~ke, priznao je da su njegovi izabranici te{ko podnijeli poraz u polufinalu Evropskog prvenstva. Löw je otkrio da su u svla~ionici tekli potoci suza nakon {to ih je Italija poslala ku}i. Ekipa koja se smatrala prvim favoritom za osvajanje naslova prvaka pora`ena je u Var{avi od Italije rezultatom 1:2, ponajvi{e zahvaljuju}i napada~u Manchester Citya, Mariju Balotelliju, koji je postigao dva sjajna pogotka u prvih 45 minuta igre. “U svla~ionici teku potoci suza... Ne ~uje se ni let muhe. Niko ne `eli ni s kim progovoriti ni rije~” rekao je Löw, dodav{i: , “Jako smo razo~arani, ali ne

poluvremenu. De~ki nisu odustajali do posljednjeg zvi`duka. Bilo je izuzetno te{ko o~ekivati da }emo okrenuti 0:2 protiv Italije” kazao je Löw. , Selektor Njema~ke objasnio je i neke od svojih takti~kih poteza, zbog kojih }e ga njema~ki novinari “razapeti” poput stavljanja , Tonija Kroosa od prve minute ili vra}anja Lukasa Podolskog i Marija Gomeza u po~etni sastav. “S Tonijem sam htio osna`iti sredinu i limitirati dominaciju Pirla i Montoliva. Gomez je postigao tri pogotka na prvenstvu i bio je sjajan na treningu, ba{ kao i Lukas. Uostalom, prve smo utakmice i dobili s Gomezom i Podolskim u ekipi” zaklju~io je , selektor elfa. ario Balotelli je u ~etvrtak zabio dva gola i donio Italiji finale Eura. Prvi gol je proslavio, a drugi ba{ i ne. Ta~nije, bila je to njegova vrsta proslave. Skinuo je dres i zauzeo pozu uz, naravno, kameni izraz lica. “Kada postignem gol ne slavim ga jer samo radim svoj posao. Slavi li po{tar kad donosi pisma?” rekao je jednom prilikom , duhoviti Mario Balotelli. No nakon ove polufinalne utakmice je uistinu bio sretan. Imao je i razloga. “Ludo sam igrao. Ovo je najbolja ve~er moje karijere, ali nadam se da }e nedjeljna biti jo{ i bolja. Oba gola posve}ujem svojoj staroj majci (koja ga je posvojila, op.a.) koja je bila ve~eras na stadionu. Presretan sam jer sam `elio zabiti za nju. U nedjelju }e i moj otac biti ovdje. I tada `elim zabiti.” Balotelli lako mo`e postati i prvi strijelac Evropskog prvenstva.

Sergio Ramos poru~io

@elimo titulu
Sergio Ramos, defanzivac Real Madrida, bio je jedan od junaka [panije u penal-lutriji, koja je furiju odvela u finale Evropskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini. U srijedu nave~er je pokazao da je zaboravio na proma{aj protiv Bavaraca u Ligi prvaka. U ~etvrtoj seriji panenkom je svladao Rui Patricija. “Nakon proma{aja u polufinalu Lige prvaka silno sam `elio pucati penal i odgovoriti onima koji tvrde da ne mogu podnijeti pritisak. A oduvijek sam `elio izvesti panenku. Bio sam dobro raspolo`en i imao veliko samopouzdanje” objasnio je Ra, mos, dodav{i: “Izuzetno sam uzbu|en. Plasman u finale je plod kolektivnog rada. Ponosan sam {to sam [panac. Ponosan sam {to smo {panskom sportu donijeli novi uspjeh. No, treba pobijediti i u finalu. Drugog nitko ne pamti” .

M

Super Mario objasnio za{to ne slavi golove

Slavi li po{tar, kada dostavi pismo?
Volio bih zabiti u finalu. Ne moramo se bojati [panaca, tvrdi napada~ Italije
“Prvi stri je lac tur ni ra? Vidjet }emo. Volio bih zabiti u finalu. No nije me briga koliko }u dobro odigrati u finalu, ako Italija osvoji naslov. Ne moramo se bojati [panaca. Znamo ka ko tre ba s nji ma i zna mo ka ko ih mo `e mo po bi je di ti. Morat }emo biti strpljivi jer oni vole odigravati jako puno dodavanja. No, znamo da ih mo`e mo po bi je di ti” re kao je Su, per Mario i za kraj u svom stilu dodao: “O meni se pisalo sve i sva{ta, a gledajte me sada, jedna utakmica me dijeli od naslova.”

Mario Balotelli golove je posvetio majci

Reuters

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

SPORT

47

T

omislav Tomi} potpisao je ugovor sa @eljezni~arem, izvijestio nas je direktor tima sa Grbavice D`elaludin Muharemovi}. Nekada{nji igra~ [irokog, koji je pro{lu sezonu proveo na posudbi u GO[K-u, stavio je paraf na ugovor u trajanju od dvije godine, a poja~a}e konkurenciju na mjestu defanzivnog veznjaka. Podsjetimo, u pro{loj sezoni odigrao je 28 me~eva, a postigao je dva pogotka, te je nakon Danijala Brkovi}a postao drugi igra~ koji je potpisao ugovor sa plavima po okon~anju sezone. Uz pomenutu dvojicu, novi igra~ @elje je i golman Marijan Antolovi}, kojeg je do kraja sezone posudila var{avska Legija, sa mogu}no{}u otkupa. “Legija nam je iza{la ususret, s obzirom na to da smo Antolovi}a dobili bez ikakve naknade. Na kraju sezone, u zavisnosti od toga da li }e Antolovi} izboriti mjesto u sastavu, te njegovim odbranama, odlu~i}emo da li }emo otkupiti njegovo ugovor, koji mu sa Legijom traje do kra-

@eljo danas putuje u Austriju

Tomi} potpisao na dvije godine
Na drugi dio priprema putuju i Gabelji}, te Japanac Yoshi, nakon ~ega }e stru~ni {tab odlu~iti da li }e i oni potpisati ugovore Patrick obla~i plave sljede}e sezone
ja 2014” ka`e Muharemovi}, te , dodaje kako }e stru~ni {tab u Austriju na pripreme povesti sve igra~e, me|u kojima }e biti i Adnan Gabelji}, koji je stigao na probu iz St. Louisa, te Japanac Yoshi Miura. “Amar Osim }e o njihovom statusu donijeti odluku po povratku iz Austrije, ili eventualno tokom priprema, kako bismo ih mogli prijaviti za evropske susrete, ukoliko se stru~ni {tab bude odlu~io da ih ostavi” kazao nam , je direktor kluba D`elaludin Muharemovi}. Ina~e, @eljo }e naredne sezone nositi opremu sportske kompanije Patrick.
Tomislav Tomi} na Grbavicu stigao umjesto Nyeme J. LIGATA

Sastanak sa selektorima dr`avnih selekcija

Ivan Tatomirovi} o utakmicama sa Hiberniansom

Osim upoznat sa
planovima za budu}nost
Na incijativu tehni~kog direktora N/FSBiH Denijala Piri}a, u vogo{}anskom hotelu Park ju~er je odr`an sastanak sa selektorima svih reprezentativnih selekcija na{e zemlje na kojem su bili prisutni svi selektori, izuzev Safeta Su{i}a. Sas tan ku su pri sus tvo va li predsjednik Komiteta za norma li za ci ju N/FSBiH Ivi ca Osim, pot pred sje dnik Di no Begi} i direktor Centra za edukciju Munib Talovi}. Na sastanku je bilo govora o u~inku na{ih selekcija u proteklom periodu i planu aktivnosti za naredni period jer }e sve na{e selekcije u narednih 90 dana odigrati 33 zvani~ne me|unarodne utakmice. “U~injen je veliki napredak, ali uvijek se mora i mo`e bolje” , istakao je Piri}. Predsjednik Osim je istakao da u na{oj zemlji ima mnogo potencijala koji se mora iskoristiti. Nakon uvodnog obra}anja predsjednika Osima, Begi}a, generalnog sekretara Jasmina Bakovi}a i Talovi}a, rije~ su dobili i svi selektori koji su obrazlo`ili svoj rad u proteklom periodu i planove za naredni period.
S. SPAHI] Najbolje se snalazim na poziciji stopera: Ivan Tatomirovi}

Sve rije{iti na Ko{evu
Valjalo bi da odemo rastere}eni na revan{ u gostima, rekao je odbrambeni fudbaler Sarajeva
Fudbaleri Sarajeva odigra}e ve~eras prijateljsku utakmicu protiv Splita na doma}em terenu u 19 sati u posljednjoj provjeri uo~i kvalifikacija Evropske lige. “Nadam se dobroj uvertiri za Hibernians u prvom pretkolu. Veoma smo dobro trenirali u pripremnom periodu, odigrav{i dosad tri kontrolne utakmice. Visok poraz od Maribora od 3:6 nije pravo mjerilo na{e vrijednosti {to smo pokazali pobjedama u duelima nad gruzijskom Dilom 3:1 i ukrajinskom Tavryom 1:0. Novi igra~i postepeno se uklapaju u ekipu” iz, javio je igra~ Sarajeva Ivan Tatomirovi}. Ovaj 23-godi{nji odbrambeni fudbaler igrao je na poziciji desnog bo~nog u pro{loj polusezoni Premijer lige BiH. “Na mjes tu de snog be ka igrao sam tako|e u prva dva kontrolna duela protiv Maribora i Dile, dok sam nastupio na stoperu u me~u sa Tavryom. Moje pravo mjesto je stoper jer se tu najbolje snalazim. Nadam se da }u i dalje igrati na poziciji stopera.” Svi igra~i vje`bali su na ju~era{njem jutarnjem treningu i `ele spremno do~ekati prvi me~ Evropske lige sa Hiberniansom u ~etvrtak (19.30 sati) na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase” . “Ekipa sa Malte nema atraktivno ime. Pogledav{i snimke sa njenih prethodnih utakmica, ne mo`e se re}i da su autsajderi. U}i }emo sa stopostotnim ang`manom kako ne bi bilo iznena|enja. Bitno je da mi budemo pravi i nadam se da }emo pro}i dalje.” Ako se tim sa Ko{eva plasira u drugo pretkolo najmasovnijeg klupskog takmi~enja na Starom kontinentu, odmjeri}e snage sa bugarskim, 19. jula u Sofiji i sedam dana kasnije kod ku}e. “O timu iz Bugarske razmi{lja}emo kada do|e vrijeme. Valjalo bi da zavr{imo posao sa Malte`anima u prvoj utakmici i odemo rastere}eni na revan{ u gostima. Moramo prihvatiti ulogu favorita. Sarajevo je klub sa bogatijom tradicijom od Hiberniansa” istakao je Ta, tomirovi}. Z. RA[IDOVI]

Piri}, Bakovi}, Osim, Begi} i Talovi}

{vicarskom Nyonu odr`an je `rijeb grupa za kvalifikacione mini turnire Lige prvaka u `enskoj konkurenciji. Ekipa SFK 2000 Sarajevo, {ampiona na{e zemlje, nije bila miljenica sre}e. Izabranice trenerice Samire Hurem igrat }e u grupi 5, a protivnice }e im biti prvakinje Izraeal ASA Tel Aviv, Peamount United (Irska) i Cardiff Met LAFC (Vels). Mini turnir }e biti odigran u Sarajevu od 11. do 16. avgusta, a plasman u naredni krug takmi~enja obezbijedit }e pobjednici svih grupa i dvije najbolje drugoplasirane ekipe. “Nismo imali puno sre}e, jer je bilo i lak{ih protivnica. Iako je grupa izuzetno kvalitetna, vjerujem da }emo se ravnopravno nadigravati sa rivalkama. Nadam se da }e djevojke ostvariti rezultat koji }e nas odvesti u naredni krug takmi~enja” , S. [. rekla je Samira Hurem.

U

Liga prvaka za fudbalerke

SFK 2000

doma}in grupe 5

Samira Hurem nije zadovoljna `rijebom

48

SPORT

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

WIMBLEDON Maria Sharapova eliminisala Su Wei Hsieh

\okovi} siguran protiv Stepaneka
Prvi teniser svijeta }e u narednom me~u igrati protiv sunarodnjaka Viktora Troickog • U reprizi pro{logodi{njeg polufinala Sharapova }e se u 4. kolu sastati sa Njemicom Sabine Lisicki
Prvi teniser svijeta Novak \okovi} nastavio je pohod prema odbrani naslova na Wimbledonu pobijediv{i u 3. kolu ^eha Radeka Stepaneka sa 3:1. ^e{ki predstavnik, koji je ove godine u All England Clubu postavljen za 28. nositelja, uzeo je prvi set najboljem igra~u svijeta, ali za vi{e od toga nije bilo mogu}nosti. \okovi} je dominirao u preostala tri seta te je nakon ukupno dva sata i 45 minuta igre slavio sa 4:6, 6:2, 6:2, 6:2. Sljede}i zadatak za \okovi}a bi}e ogled protiv sunarodnjaka Viktora Troickog koji je u tri seta porazio 15. nositelja Argentinca Juana Monaca sa 7:5, 7:5, 6:3. Ni kod teniserki nije bilo iznena|enja u prvim me~evima 3. kola. Najbolja svjetska teniserka i prva nositeljica Ruskinja Maria Sharapova tek je u drugom setu, i to prvenstveno zahvaljuju}i svojih pet dvostrukih gre{aka, imala ne{to vi{e posla protiv Tajvanke Su Wei Hsieh. Naime, nakon dobivenog prvog seta sa 6:1 pri vodstvu Ruskinje 2:1 u drugom, Hsieh je nanizala tri gema i povela sa 4:2. Tada se Sharapova uozbiljila i zavr{ila dvoboj s ~etiri osvojene igre u nizu za kona~nih 6:1, 6:4. U reprizi pro{logodi{njeg polufinala Sharapova }e u 4. kolu igrati protiv Njemice Sabine Lisicki koja je u 3. kolu sa 7:6(5), 1:6, 6:2 savladala 19-godi{nju Amerikanku Sloane Stevens. Wimbledon, 2. kolo, teniseri: Querrey Raonic 6:7(3), 7:6(7), 7:6(8), 6:4; 3. kolo: \okovi} - Stepanek 4:6, 6:2, 6:2, 6:2, Troicki - Monaco 7:5, 7:5, 6:3, Falla - Istomin 3:6, 4:6, 6:3, 6:7. Rezultati, teniserke 2. kolo: Cepelova - Medina Garrigues (26) 6:7(7), 7:6(5), 6:3; 3. kolo: Sharapova - Hsieh 6:1, 6:4, Lisicki - Stevens 7:6(5), 1:6, 6:2, McHale - Kerber 2:6, 3:6, Peng - Rus 6:1, 6:2, Zvonareva - Clijsters 3:6, 3:4 (predala Zvonareva), Radwanska - Watson 6:2, 6:2.

Novak \okovi}: Izgubio samo jedan set

Reuters

Remi @elje i Olimpica Rafael Nadal poslije poraza u 2. kolu Wimbledona
Fudbaleri @eljezni~ara i Olimpica ju~er su u Kiseljaku odigrali prijateljsku utakmicu bez pobjednika - 1:1. Plavi su bolje otvorili utakmicu i ve} u 4. minuti do{li u vodstvo prekrasnim golom Nermina Jamaka. Ipak, sredinom prvog poluvremena, dok su na terenu bile prve postave, vukovi su uspjeli izjedna~iti rezultat. U 27. minuti strijelac je bio novajlija Mahir Kari}, nesu|eni igra~ @elje. U drugom poluvremenu treneri su na teren poslali druge timove, tempo je opao, a mre`e su mirovale. Za @elju su u prvom poluvremenu igrali: Bukvi}, B. ^oli}, Kerla, Bogi~evi}, Kvesi}, Brkovi}, Zoloti}, Svraka, Zeba, Jamak, Selimovi}. U drugom poluvremenu igrali su: Kari}, Yoshida, Hasanhod`i}, Vasili}, ]utuk, Tomi}, Bekri}, Stani}, Gabelji}, E. ^oli}, Pehilj. S. [.

Nije tragedija, sve je to tenis
Ponekad pobijedite, ponekad izgubite. Posljednja ~etiri mjeseca bila su sjajna za mene. Mo`da i jedni od najboljih u karijeri, rekao je {panski teniser
Iako vidno razo~aran ispadanjem ve} u 2. kolu tre}eg Grand Slam turnira sezone Wimbledona, {panski teniser Rafael Nadal utjehu pronalazi u jo{ jednoj nevjerovatnoj seriji pobjeda koju je imao na zemlji ove sezone. Nadal je osvojio svoj sedmi Roland Garros, osmi uzastopni naslov u Monte Carlu, a onda ga je u 2. kolu Wimbledona (trava) senzacionalno savladao ~e{ki teniser i 100. igra~ svijeta - Luka{ Rosol. ^e{ki teniser je slavio sa 6:7(9), 6:4, 6:4, 2:6, 6:4. "To je sport. Ponekad pobijedite, ponekad izgubite. Posljednja ~etiri mjeseca bila su sjajna za mene. Mo`da ~ak i jedni od najboljih u mojoj karijeri", rekao je Nadal nakon poraza. "Igrao sam protiv izuzetno inspiriranog protivnika i ispao. To je to. Nije tragedija. To je sve samo tenis. U najgorem slu~aju to je `ivot u kojem postoje i puno gore stvari od ovoga. @elio sam pobijediti, ali nisam. I to je to." Dvostruki pobjednik travnatog Grand Slama priznao je da mu je lak{e ispasti u 2. kolu, nego da mu se to dogodi nakon serije pobjeda, u kasnijoj fazi turnira. "Ispao sam u 2. kolu, dakle bio sam da-

Hajri} jo{ tri godine u Anwilu
Bosanskohercegova~ki ko{arka{ Seid Hajri} potpisao je novi trogodi{nji ugovor sa poljskim Anwilom. Ovaj 29-godi{nji ko{arka{ je pro{le sezone u 25 utakmica u poljskom prvenstvu prosje~no ubacivao devet poena, uz 5,2 skoka po susretu, {to je bilo dovoljno da zaslu`i novi trogodi{nji ugovor sa ekipom.

Rafael Nadal ~estita Luka{u Rosolu

Reuters

EP U20 za rukometa{e po~inje 5. jula

leko od osvajanja turnira. S te strane mi je malo lak{e nego da sam izgubio u polufinalu ili finalu. Ne `elim biti arogantan i re}i da u ovoj fazi moje karijere o~ekujem samo pobjede, ali to je u pravilu tako, vi{e-manje. Boli me, uvijek je te{ko podnijeti poraz, neovisno u kojoj fazi takmi~enja", rekao je [panac, koji }e na ovoj istoj travi braniti naslov olimpijskog

pobjednika za otprilike mjesec. "Svi govore da kada pobje|ujete imate vi{e samopouzdanja za idu}i turnir, a kada izgubite, onda imate ve}u glad za osvajanjem idu}eg naslova. Me|utim, to nije istina. Samopouzdanje pada svakim porazom. Kod svakoga je tako. No, to ne}e utjecati na moju motivaciju na Olimpijskim igrama", zaklju~io je drugi teniser svijeta.

Utakmice u Ankari i Eskisehiru
Evropsko prvenstvo za rukometa{e U20 bi}e odr`ano od 5. do 15. jula u Turskoj. Na ovom prvenstvu Starog kontinenta nastupi}e najperspektivniji rukometa{i ro|eni 1992. godine i mla|i. U grupnoj fazi takmi~enja u~estvuje 16 timova podijeljenih u ~etiri skupine. U grupi A su: [panija, Norve{ka, Turska i ^e{ka, grupu B ~ine: Hrvatska, Poljska, Portugal i Rusija. U grupi C su: Danska, [vedska, Island i [vajcarska, dok se u grupi D nalaze: Njema~ka, Francuska, Srbija i Slovenija. Utakmice EP-a u Turskoj igra}e se u G. V. Ankari i Eskisehiru.

Evropsko prvenstvo u atletici

Gorani Cvijeti} najslabiji rezultat
U~e{}e Gorane Cvijeti} u kvalifikacionoj utrci na 100 m s preponama, bio je i posljednji nastup na{ih predstavnika na 21. Evropskom atletskom prvenstvu u Helsinkiju, saop{teno je iz Atletskog saveza BiH. Rezultat Gorane Cvijeti} - 14,41 sekundu bio je najslabiji u jakoj konkurenciji 28 u~esnica kvalifikacionih utrka. Na{ najuspje{niji predstavnik na ovom prvenstvu Amel Tuka nastupio je u tre}oj polufinalnoj grupi na 800 m. U relativno sporoj takti~koj utrci, Amel nije imao priliku da poku{a oboriti dr`avni rekord, {to mu je bio glavni cilj. On se u klju~nom trenutku utrke, kada je krenuo u fini{, sapleo i skoro pao. U tom momentu do izra`aja je do{la njegova hrabrost i upornost, uspio je nastaviti i zavr{iti trku sa solidnih 1:51.14. U svakom slu~aju, Amel Tuka i njegov klupski kolega baca~ koplja Dejan Mileusni} (AK Zenica), pokazali su da imaju veliki potencijal, a da }e njihovi krajnji dometi zavisiti, kako od njih samih, tako i od podr{ke svih onih koji imaju obavezu da podr`avaju razvoj vrhunskog sporta, a koja je trenutno daleko iza potrebne.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012. NBA draft Hornetsi uzeli Anthonya Davisa
REVIK DOO SARAJEVO
REVIZIJA, RA^UNOVODSTVO I KONSALTING Branilaca Sarajeva 20 tel./fax: (00387) (33) 200-383 i 226-289 e-mail: revik@bih.net.ba Upravnom odboru Mikrokreditne fondacije “VORTT-INVEST” Sarajevo Izvje{taj nezavisnog revizora

SPORT

49

Ognjen Kuzmi} 52. pick
Draftiranje igra~a u najja~oj ko{arka{koj ligi svijeta (NBA) pro{lo je bez ve}ih iznena|enja, a ekipa sa univerziteta Kentucky postala je prva koja je dala prvi i drugi pick NBA ligi. Na draftu je izabran i bh. ko{arka{ Ognjen Kuzmi}, kao 52. pick u drugoj rundi, a izabrao ga je Golden State. Kao {to se moglo i pretpostaviti, krilni centar Kentuckya Anthony Davis bio je prvi pick drafta, a njega su uzeli New Orleans Hornetsi. Drugi je, tako|er, sa sveu~ili{ta Kentucky, bio Michael Kidd Gilchrist, koji je oti{ao Charlotte Bobcatsima. Iako mu je "originalna" pozicija krilo, Gilchrist mo`e pokrivati ~ak tri pozicije u timu. Tre}i pick drafta bio je Bradley Beal sa sveu~ili{ta Florida kojeg su uzeli Washington Wizardsi. ^etvrti je bio Dion Waiters sa Syracuse koji je oti{ao Clevelandu, dok su petog, Thomasa Robinsona s Kansasa, ugrabili Sacramento Kingsi. Potencijalni kandidati su bili i na{i ko{arka{ki Ognjen Kuzmi} i Nihad \edovi}, a novi centar bh. reprezentacije izabran je kao 52. pick, u drugoj rundi drafta.

Kuzmi}: Odabrao ga Golden State

1. Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja Mikrokreditne fondacije “VORTT-INVEST” Sarajevo (u daljnjem tekstu: Fondacija) koji se sastoje od bilansa stanja na dan 31. decembra 2011. godine, bilansa uspjeha, izvje{taja o promjenama na trajnim izvorima i izvje{taja o nov~anim tokovima za godinu koja je tada zavr{ila, te sa`etog prikaza zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i drugih napomena uz finansijske izvje{taje. 2. Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje prilo`enih finansijskih izvje{taja u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Odgovornosti Uprave obuhvataju: dizajniranje, uspostavljanje i odr`avanja internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke, bilo zbog prevare ili gre{aka; odabir i dosljednu primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika; te davanje razboritih ra~unovodstvenih procjena u datim uvjetima. 3. Na{a je odgovornost izraziti nezavisno mi{ljenje o prilo`enim finansijskim izvje{tajima na temelju na{e revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi zahtijevaju da postupamo u skladu s eti~kim pravilima te da reviziju planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ke. Revizija uklju~uje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim podacima objavljenim u finansijskim izvje{tajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora, uklju~uju}i i procjenu rizika materijalno zna~ajnog pogre{nog prikaza finansijskih izvje{taja, bilo kao posljedica prevare ili pogre{ke. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje finansijskih izvje{taja kako bi odredio revizijske postupke primjerene datim okolnostima, a ne kako bi izrazio mi{ljenje o u~inkovitosti internih kontrola u Fondaciji. Revizija tako|er uklju~uje i ocjenjivanje primjerenosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika te zna~ajnih procjena Uprave, kao i prikaza finansijskih izvje{taja u cjelini. Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izra`avanje na{eg mi{ljenja. 4. Prema na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji realno i objektivno prikazuju, u svim materijalno zna~ajnim aspektima, finansijski polo`aj Mikrokreditne fondacije “VORTT-INVEST” Sarajevo na dan 31. decembra 2011. godine, rezultate njegovog poslovanja, promjene u kapitalu i gotovinskom toku za godinu koja je zavr{ena na taj dan i u skladu su sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja (“MSFI”) prilago|enim regulatornim zahtjevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Mikrokreditna fondacija “VORTT-INVEST” Sarajevo
Bilans stanja (svi iznosi su izra`eni u KM) Napomene 31. 12. 2011. SREDSTVA Novac i nov~ani ekvivalenti 8 90.049 Zajmovi i avansi klijentima (neto) 9 168.796 Materijalna imovina 10 75.352 Nematerijalna imovina 11 801 Ostala aktiva 12 207 Ukupno sredstva 335.205 OBAVEZE I KAPITAL Obaveze za dugoro~ne pozajmice 13 139.700 Ostale obaveze i razgrani~enja 14 11.498 Ukupno obaveze 151.198 Osniva~ki ulog 15 80.000 Akumulirana dobit 16 104.007 Ukupno kapital 184.007 Ukupno kapital i obaveze 335.205 Napomene su sastavni dio finansijskih izvje{taja. Potpisao u ime Mikrokreditne fondacije “VORTT-INVEST” Sarajevo 18. maja 2012. god. 31. 12. 2010. 114.164 350.594 76.881 3.441 2.195 547.275 289.700 16.154 305.854 80.000 161.421 241.421 547.275

Dinart i Kopljar u Paris Handballu
Igra~ki kadar Paris Handballa postaje sve impresivniji. [eici iz katarskog investicijskog fonda QSI odlu~ili su izgraditi rukometni hibrid, a posljednja imena koja su vezali ugovorima su Didier Dinart, najiskusniji ~lan francuske reprezentacije, i reprezentativac Hrvatske Marko Kopljar. Nakon desetlje}a provedenog u [paniji, Didier Dinart nastavlja trend povratka trikolora u francusko prvenstvo koji je zapo~eo Nikola Karabati}, a nastavili kapiten Fernandez i bra}a Gille. Omeyer i Narcisse tako|er }e ku}i sljede}e godine, a u Pariz bi trebalo sti}i i najbolje krilo svijeta Luc Abalo. Dovo|enjem Kopljara, ~lana najbolje ekipe s pro{log Eura, Pari`ani su potvrdili svoje visoke am-

Nastavlja trend vra}anja trikolora u francusko prvenstvo: Didier Dinart

bicije. Jedva su ostali u ligi, a sada spremaju napad na Montpellier.

Bilans uspjeha (svi iznosi su izra`eni u KM) Neto prihodi od kamata Neto prihodi od naknada Gubitak od ostalih operativnih aktivnosti (net) Gubitak po osnovu rezervisanja (net) Dobitak po osnovu ostalih prihoda i rashoda (net) Neto gubitak

Napomene 3 4 5 6 7

31. 12. 2011. 51.664 4.192 (105.201) (19.132) 11.063 (57.414)

31. 12. 2010. 63.234 4.226 (56.466) (129.065) 4.124 (113.947)

Napomene su sastavni dio finansijskih izvje{taja.

50

OGLASI

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k DVOSOBAN 69m2 Marijin dvor prvi sprat, plin za sli~an bli`e Medicinskom fakultetu.Tel. 061/211-303.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM stan kod [opinga studenticama, sve novo. Tel. 061/252-880.k IZNAJMLJUJE se manja garsonjera poseban ulaz prednost imaju studentice. Tel:061/348-658.k IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k OTOKA, izdajem - prodajem jednosoban stan `enskoj osobi na du`i period. Tel. 649-781.k IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici I, slobodan od 15.7.2012. Mob. 061/190-008 i 061/150-080.k IZDAJEM sobu studentu mu{karsku kod medicinskog gra|evinskog i Difa. Tel. 033/443-282 i 062/147-525.k IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka jedna 40m2 drugi 20m2. Tel. 061/141-676. i 033/535-165.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Ko{evskog brdu ul. A Hangija. Tel:033/442-998 i 061/525-795.k IZDAJEM namje{tn jednosoban stan u Branilaca Sarajeva kod pijace Sirano. Tel. 063/114-194.k IZDAJEM vrlo povoljno 570 m2 kancelarijskog prostora I i II kat mo`e i u dijelovima. Tel. 033/225-281.k IZDAJEM lijepu sobu, cent. grijanje kablovska zaposlenom mu{karcu. Tel. 659895 i 062/619-677.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, povoljno. Tel. 033/470-741.k IZDAJEM extra sre|en apartman, namje{ten, strogi centar, lift, kablovska, internet. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM gara`u u stanbenoj zgradi ul. F. Be~irbegovi}a kvadrant. Tel:062/326484.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u Centru kod picerije Galija.Tel. 203-497 i mob: 062/326-484.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40250m2 na Stupu udaljen 50 metara od Interexa, kamionski pristup.Tel. 061/266869.k IZDAJEM poslovni prostor 40m2 za granap bli`e Centru. Mob:061/358-772.k IZDAJEM 2,5 stan blind vrata kablovska, namje{ten eta`no grijanje. Tel:061/775-106.k IZDAJEM jednoipsoban konforan stan na Ko{evskom brdu. ul. Antuna Hangija. Tel. 0617489-267.k IZDAJE se poslovni prostor plato Skenderije 9m2.Tel:033/442-239. i 061/480207.k 819-126IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel.033/442994 i 061/525-795.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM poslovni prostor u Brezi, 229m2, RK Borac, potpuno renoviran za trgovinske namjene, cijena 2.000KM. Tel. 033/265715, www.telma-slo.com. sms IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

MALI OGLASI
STAN Otoka, ul. Ilije grgela 34m2 2 spr. renvoiran bez balkona 75.000KM. Stan Bosanska 55m2 6 spr. renvoiran. Tel. 0627959-129.k STAN na Grbavici ul. Kemala Kapetanovi}a 9spr. adaptiran 72m2/2200KM+2balkona. Tel. 063/034355.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k POVOLJNO i hitno: Alipa{ino P. 67m275.000 KM, Ilija{-Srednje 29m2-12.500 KM, Isto~no Sarajevo-novogradnja 60m2-84.000 KM i 48.50m2-63.000 KM. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM ku}u P+I, 170m2 stam. povr{ine, parcela 1.000m2, sve 1/1, uz put Mostarsko raskr{}e-Rakovica, 95.000 KM i ku}a reljevo, P+I, 120m2, 1.000m2 zemlji{ta-70.000 KM. Mob. 066/488818.k HRASNO 53 i 65m2, Novo S. 44m2, ^engi} V. 54m2, Dobrinja 55, 89m2, Alipa{ino P, 67 i 78m2, Centar 32m2. Mob. 061/375-787.k CENTAR, ul. Vrazova, 1 sprat, pogodno za kancelarije, ordinacije 161m2, 335.000 KM. Mob. 063/034-355.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polje A-faza 70m2 95.000KM I sprat. Tel. 061/312-217.k PRODAJEM ~etvorosoban stan - “Kvadrant” ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677-582 i 064/434-441.k PRODAJEM jednosoban renoviran stan 33m2, cijena 65.000 KM, [vrakino. Tel. 033/218-880.k PRODAJEM povoljno vikendicuu Gornjem vlakovu i 1.030m2 ba{te. Tel. 033/442-324.k PRODAJEM u Vogo{}i 59m2 trosoban, I sprat, balkon, dvostran, 71.000KM. Tel. 061/526-243.k PRODAJEM na Ilid`i `eljezni~ka ku}a 111m2, pos. prostor 50m2, gara`a, parcela 500m2. Tel. 061/899-209,k G. Kova~i}i, travni~ka ku}a od 400m2 rezidencijalnog tipa parcela od 450m2, 580.000KM. Tel. 033/711-666.k MARIJN Dvor 60m2, K. Tvrtka, dvosoban, 3 sprat, terasa, dvostran. Tel. 033/711-665.k H. Kre{evljakovi}a 96m2, troiposoban, I sprat, zgrada Metalke, 209.000KM. Tel. 062/295-919.k K. Brdo 75m2, Juki~eva, IV sprat, trosoban, balkon + lo|a, lift 135.000KM. Tel. 061/247-777.k GARSONJERA 29m2 kod Mup-a Novi Grad, I sprat, 45000KM. Tel. 061/150519.k

51

STAN 56m2, terasa 40m2 Zagreba~kaGrbavica, V sprat, nema lifta, ili mijenjam. Tel. 061/513-395.k LOGAVINA 81m2 trosoban, prizemlje pogodan za kancelarije. Tel. 061/899209.k BREZA prodajem ku}u sa placem. Tel. 00381 644325154.k BEOGRAD Avala prodajem ku}u sa oku}nicom i 9 ari placa, mijenjam za Golf. Tel. 00381113919322, 00381642257932.k PALE Ul. srpskih ratnika, ku}a, sre|ena, namje{tena, grijanje. Tel. 057-225-787, 065/161-361.k CENTAR Dalmatinska stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a poslovno stambena kombiancija.Tel. 0337221-533.k GRBAVICA stan 60m2 dvoiposoban tre}i kat, useljiv.Tel. 061/335-591.k KU]A sa ba{tom na Sedreniku cca 100m2 cijena 65.000KM. Tel. 061/549831.k NOVO SARAJEVO ku}a sa 3 zasebna stana, manje devastirana 1/1 na parceli 400m2. Tel.061/160-601 i 033/664-775.k TROSOBAN stan 85m2 tre}i sprat Marin dvor. Tel. 062/104-951.k PRODAJEM na najatraktivnoj lokaciji Poljina 300m2 zemlji{ta za ku}u, sun~ana strana.Tel. 065/081-255.k SKENDERIJA troipsooban 88m2 +lo|a II kat, eta`no, podrum. Tel. 061/350-448.k PRODAJEM dvosoban stan 67m2 ^. Vila ul. N. Filipovi}a. Tel. 033/649-457.k POVOLJNO prodajem ku}u sa ba{~om od 750 kv.zemlje sa svim priklju~cima. Tel.033/200-509 zvati od 7-10 i od 20.30-11h.k STOLAC, Dubrave, Prenj prodaje se zemlji{te (njiva i dva pa{njaka) povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, zemlji{te se nalazi uz put. Tel:063/316-826 i 036/805160.k PRODAJEM stan Ciglane I sprat 82m2 klimatiziran, namje{ten trenutno pod zakupom Ambasade,mogu}nost produ`enja ugovora. Tel. 061/203-640.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k U KONJICU, 3,5 dunuma, gra|evinsko, struja, voda, put, vo~njak, vikendica, 45.000KM. Mob. 062/688-971.k STAN 65m2, ul. N. Smailagi}a, Alipa{ino B faza, extra adaptiran i lokacija, sve odli~no, 110.000KM. Mob. 062/688971.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k AGENCIJA potra`uje prazan dvosoban stan za najam u Sarajevu. Tel. 061/350448.k

PRODAJA
ILIJA[, stan 78 m2+balkon, I sprat, lift, sun~an, centralno gr., gara`a, ul.126. Ilij. brigade. Mob. 062/273-947.sms PRODAJEM stan u blizini BBI centra, ul. Branislava \ur|eva 18, 72m2. Mob. 063/434-751.sms GRA\EVINSKO zemlji{te u poslovnoj zoni Rajlovac, vl. 1/1, predvi|ena gradnja poslovnog objekta, spratnosti vp+2. veoma povoljno. Mob. 065/865-555.sms GRA\EVINSKO zemlji{te, za gradnju porodicnih ku}a, Brije{}e, kod {kole, vl. 1/1. Mob. 066/359-333.sms PRODAJEM trosobne stanove u novogradnji na Stupu, ugrun~eni. 1m2/1.399 KM sa PDV-om. Mob. 061/548-023.sms VOGO[]A, nedovr{en, centar, 100m2, raubau, dvoeta`ni, 60.000 KM. Mob. 061/169-935.sms PRODAJEM dva duluma zemlje u Otesu, mogu i parcele. Mob. 063/823-122.sms ILIJA[, hitno prodajem trosoban stan, 82 m2. Mob. 061/106-410.sms PRODAJEM ku}u na Skenderiji kod Gorenje nebodera, sa dva stana i 300m2 oku~nice, 130.000KM. Mob. 065/361160.sms VIKENDICA u Dra`evi}ima sa 1681m2 oku}nice 19.000KM. Tel. 062/907-831.k GARA@A na Vracama ul. Avde Smajlovi}a 13m2=11.000KM. Tel. 063/034355.k STAN Vogo{}a ul. Bra}e Kr{o 1 spr. 77m2+2balkona 110.000KM. Tel. 062/907-831.k STAN na ciglanama ul. Husrefa Red`i}a adaptiran 4 spr. 78m2+2 balkona=205,000KM. Tel. 0637034-355.k PLAC Osijek Ilid`a 1336m2 komunalni priklju~ci 95Km/m2. Tel.062/907831.k

PONUDA
GRBAVICA kod stadiona-preko puta Lorisove zgrade izdajem dvosoban stan u zgradi, 2 sprat, studenti ili bra~ni par. Mob. 061/735-713.sms

TEHNIKA
KOLOR TV Daewoo, ekran 35cm, cijena 50KM, fiksno. Mob. 062/315-540.k [PORET “Kon~ar” plin, struja 80KM. Tel. 061/274-450.k

VOZILA
PRODAJEM Opel Corsu 1.8 GSI, tek registrovana, 2004. god. (92 kw), ful oprema: ko`a, klima, tempomat, alu felge, {iber, telefon, grija}i, sjedi{ta, 4 CD radio, cijena 13.650 KM. Mob. 061/526308. 3695

NISAN Mickra 1.2 l benzin 59 kw (80 ks), 2007. god. tek registrovan, alu felge, klima, centralno zaklju~avanje, pre{la 62.000 km, cijena 12.500 KM. Mob. 061/526308. 3695

PRODAJEM Mini Moris, 77. god. oldtajmer, mogu}a zamjena, sve generalno sre|eno, cijena 10.000 KM. Mob. 061/526-308. 3695

MERCEDES Sprinter CDI, teretno, 2003 god. 85 kw, 22cm3, 300.000KM. Mob. 061/169-704.sms PRODAJEM Golf 2 - 1.8 benzin, automatski mjenja~, registrovan do novembra 2012. Tel. 033/452-090.sms

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
VOZILA
MALI takarski strug 500W za hobu obradu drveta, Njema~ke marke intekrenn, za sve 350.Mob:061/956-845.k POVOLJNO prodajem vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel. 062/27-833.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara.Tel. 062/969-693.k

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

na roditelje, brata i sestru

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k PRODAJEM Renault Megan, 2000 godina, 1,6 ful oprema, registrovan do aprila 2013. godine, servisna knjiga, pre{ao 145.000km, cijena 5.900KM. Mob. 062/690-900.k PRODAJEM Reno Megan cupe 1,6 16V gara`iran dobro o~uvan, registrovan do 7.2012. god. tel. 061/730-405.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k MERCEDES 300D, 123, 1983 u voznom stanju.Tel:061/483-472.k [KODA oktavica slxTDI 1,9 ci 81 KW 2000. Tel:061/341-640.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

VRLO povoljno prodajem dobro o~uvan pianino. Mob. s061/223-819.k PRODAJEM tribine ~eli~ne konstrukcije 320 sjedi{ta. Tel. 610-151.k PRODAJEM 300kom. austrijskog novog crijepa, povoljno. Tel. 033/443-620.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno.Tel:033/443620.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM iscijepana bukova drva 70KM }utci, ugalj Banovi}i, kocka. Tel:062/697-017.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

ZAPOSLENJE
POTREBNA frizerka za rad u frizerskom salonu na Ilid`i. Mob. 061/321012.sms POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica. Mob. 061/173-835.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k

HASANBEGOVI] ([ERIFA) IBRO IBRAHIM
1905 -1946.

HASANBEGOVI] (IBRAHIMA) MURADETA
1930 - 1936.

HASANBEGOVI] R. BISE [EMMA
1900 - 1941.

HASANBEGOVI] (IBRAHIMA) HIVZIJA
1938 - 1988.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001

Porodica HASANBEGOVI]
77101

NJEMA^KI advokat porjeklom iz BiH zastupa u svim pravnim stvarima u njema~koj. tel. 033/614-664.k DAJEM instrukcije iz matematike i statistike, |acima i studentima, uspje{no. Tel. 526-945.k ELEKTRI^ARSKE usluge popravlja el.pe}i el. bojlera, ndikator. Tel. 061/048497.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune.Tel.062/256-376.k TELEFONIKO servis popravlja stare nove be`i~ne tel.izrada instalacija. Tel. 061/141-676.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njojst auta. Tel. 061/524-61 i 033/200-003.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle. Tel. 065/572-966.k STAKLOREZA^KA radnja Edo vr{imo sve staklreza~ke usluge, uramljujemo slike i ogledala, H. Kre[evljakovica 61. Tel: 221-902, 061/130-034.k PREVOZ putnika i ostalo ve}im kombijem sa radnom snagom povoljno.Tel. 061/227-189.k SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje od virusa antivirusna za{tita. Tel. 062/654140.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu, besplatno. Tel. 033/240-895, 062/909-306.k ZIDARSKO tesarski radovi zidanje, maltare, betoniranje sve vrste {alovanje krovovi itd.povoljno. Tel. 062/134-827.k MOLER, radi sve vrste molersko farbarskih radova, stiropor, gips. Mob. 062/393377.k PROPRAVLJAM TV, sve modele, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 061/199-199 i 033/653-311.k MOLERSKE usluge nudimo, gletovanje, moleraj, stolarija, tapete, radijatore i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k

TAPETAR - dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405 i 061/156-728.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije.Tel.061/132-149.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k

MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno, ~isto. Mob. 061/262973.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata odmah, cijela BiH. Tel. 061/517-897.k KUPUJEM umjetni~ke slike. Tel. 033/456-505.k KUPUJEM stare satov zidne |epne, ru~ne ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM {tednju ratnu od{tetu isplata i dolazak na adresu odmah FBiH i RS. Tel. 063/351-572.k KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata i dolzak odmah u FBiH i RS. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu isplata i dolazak na aadresu odmah u FBiH i RS. Tel. 061/175-237.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k

MOLERSKE usluge: kre~enja i gletovanja. Radimo uredno, povoljno i kvalitetno. Mob. 061/709-956.sms RADIM sve vrste zidarsko tesarskih radova i kamene zidove. Mob. 061/549803.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k AUTO-KOMBI prevoz stvari robe, motocikla. Mo`e inostranstvo. Tel. 062/421050, 033/541-878.k KVALITETNO vr{imo ru~no pranje }ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945.k PREVOZ putnika Sarajevo-more lux kombi vozilima, Neum, Pelje{ac, Dubrovnik, M. Rivijera, Split, klimatizirano, profesionalno. Te. 062/213-645, +385 915323465.k RADIM MOLERSKO farbarske poslove po pristupa~nim cijenama ~isto i uredno. Tel:033/412-486 i 062/482-192.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane i spomenike od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k LATINSKI jezik instrukcije za studente i |ake. Tel. 033/218-513.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ^ISTIM stasnove vikendom, povoljno. Mob:063/837-618.k MOLER radi sve uredno kvalitetno i veoma povoljno.Tel:061/274-872.k VODOINSTALATER 30 godina iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k

OSTALO
PRODAJEM kamin Alfa, malo kori{ten, zagrjava prostor do 70m2, vrlo povoljno. Mob. 061/181-500.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM neupotrebljavano lo`i{te za kamin povoljno. Tel. 061/252-880.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k Dvije kutije Hepalip forte po 50 kapsula cijena 30KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1993-2011. u albumima, BiH 1000KM i HB 400KM. Mob. 061/194220.k PRODAJEM grobno mjesto, duplo kopanje, pravoslavna parcela Bare. Mob. 065/261-126.k PRODAJEM sudoper donji dio sa limom i vise}i dio sa 2 vrata 80KM. Tel. 065/346222.k

APARTMANI

U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

53

Uvijek voljen i u na{im mislima dragi na{

Tridesetog juna 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nas je napustio na{ voljeni suprug, otac i deda

HASAN HASKO SMAILBEGOVI]

BORO (JOVA) VUJI^I]

@ivot nestaje u trenu, ali sje}anje ostaje zauvijek. Ne postoje rije~i utjehe, tuga, bol i praznina koja ostade nakon tvog odlaska su vje~ni. Lako je bilo tebe voljeti, te{ko izgubiti, ali najte`e }e biti bez tebe `ivjeti.

Volimo ga. Njegovi najmiliji
3726

Tvoji najmiliji U subotu, 30. juna 2012. godine, u 11 sati posjetit }emo njegovo vje~no prebivali{te, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
1094

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e radne kolegice

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

prijateljici

MENSUR (BRUS) MU^I[TA
preselio na ahiret u srijedu, 27. juna 2012. godine, u 1. mjesecu. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

BETI

MUSTAFI MAKSUMI]U

O`alo{}eni: otac Brus, majka Esma, nane Emina i Zuhra, bra}a Seljajdin i Selvedin, sestre Senaida, Sofa, Alisa, Manuela i Almedina, amid`e Ferhat, Murat, Ferdi, Tarkan i Ba{kim, amid`i}i Hajrula i Meljazim Mizi, tetke \eljsima, Elizabeta, Silvana, Alma, Da{urija, Ljunturija i Dijana, daid`e Mensur, Ned`medin i Riza, te porodice Mu~i{ta, Ali, Pa{i}, kao i ostala brojna rodbina. Ku}a `alosti: Trg Ote{kog bataljona 44/V, Otes - Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Kolektiv Direkcije za puteve Kantona Sarajevo
001

Porodice Kubat i ^ingi}
AX

APARTMANI
U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i pred sezone. Mob. 061/252-782 i 063/023-548. 3272

NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.k IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, tek opremljeni, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880-178.k NEUM iznajmljujem apartmane blizu mora sa terasama i pogledom na more. Tel. 036/884-710 i 062/970-364.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga majka

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

HAJRIJA VASVA (ISMETA) SKENDER, ro|. HAD@IBAJRI]
preselila na ahiret u petak, 29. juna 2012, u 82. godini.

MARKU PEJI]U

OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359. 3204

TRPANJ izdajem apartmane sobe, pogled na more, balkon i vlastiti parking. Tel.00385 20 743-420 i 00385 98 9938666.k OREBI] izdajem apartmane za 2,3 4 i 6 osoba cijena povoljno.Tel:061/922483 i 00385-981686490.k POVOLJNO izdajem apartmane u Igalu, blizu pla`e. Tel. 033/614-664.k PODACA, studio apartamni 2+1, novonamje{teno, balkon, sat. - TV, internet, ispod amgistrale. tel. 00385-21-699-199.k IGRANE, Makasrska rivjera, izdajem ku}u - sezona 40 eura vansezone 30 eura. Tel. 0038521627738 i Mob. 00385915583218. PRODAJEM ku}u u Neumu 50m2 od mora. Tel. 061/209-930.k NEUM, centar, apartmani 50m od mora. Tel. 063/350-149 i 036/880-320.k TU^EPI izdajem apartman na pla`i za 6 osoba. Tel.061/299-627.k DUBROVNIK -Lapad izdajem apartmane za 2,4 i 6 osoba vlastiti parking, povoljno.Tel. 0038598244031.k PRODAJEM u Trsteniku na Pelje{cu monta`nu vikendicu cca 15m2.Tel. 061/502-340.k

D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: k}erka Aida, sestra Ai{a, unuci Tarik i Emir, sestri}i Besim, Hamdo i Senad sa porodicama, amid`i} Muhamed i amid`i~na Mukerema sa porodicama, njeni Mirsad i Nermina sa djecom, te porodice Skender, Had`ibajri}, Lipa, Dedovi}, Tabakovi}, Numi}, Sari}, D`uvo, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Hatma-dova }e se prou~iti u nedjelju, 1. jula 2012. godine, u 13.20 sati u Begovoj d`amiji. Ku}a `alosti: Ul. nahorevska br. 12.
000

NEUM apartmani komforni klimatizirani blizu mora parking. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981. 001A IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885165. 001A IZDAJEMapartmanuNeumu,82m2,10mod mora. Mob. 063/219-027, Kemo. 001A NEUM, odmor u apartmanima na samoj obali. Tel: 036/884-215, 063/856-164.sms NEUM, vila Mina, apartmani blizu Zenita, sa gara`om, klimom, TV -om. Mob. 062/223-761.k MAKARSKA, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k IZDAJEM izuzetno povoljno vikendicu na moru, po krevetu 10 KM, BristHrvatska. Mob. 066/367-128, 033/614604, od 20 sati.k NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327-098 i 036/884-169.k

Karaman Almir i osoblje “Galije”
1097

POSLJEDNJI POZDRAV

drugu, kumu i prijatelju

SU]URAJ Hvar apartmani le`aji 4+1 parking klima tv vrtna garnitura ro{tilj. Tel. 061/480-492 i 0038521773330.k IZDAJEMizuzetno povoljno praznu vikendicu na moru Brist Hrvatska. Tel. 065/367-128.k i 033/614-604.k IZDAJEM u Gradcu n/m sobe i apartmane, idealno i jeftino, `arko i Gordana. Tel. 0038521697051.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k

IZDAJEM apratmane odmah uz more Slano kod Dubrovnika. Tel. 0038520871338, 099512108.k VODICE izdajem apratmane i sobe kod hotela Olimpija. Tel. 38522444118.k TRPANJ na moru izdajem sobe i apartmane, pogled na more, parking. Tel. 00385989938666.k U TRPNJU apartman 60KM, 100 metara od mora, sobe-le`aj 20KM. Tel. 00385998264320.k U BRISTU izdajem dva dvokrevetna apartmana sa parkingom blizu mora. tel. 0038521699445.k

ZORANU ZOKI RAJI]U

Kum Imer Pora~anin sa porodicom
3729

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U ovoj sedmici navr{ava se godina od preseljenja na ahiret na{ih dragih

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

D@EHVA (RAGIBA) RA@ANICA, ro|. SADIKOVI]
preselila na ahiret u petak, 29. juna 2012, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Rifet, sinovi Izet, Ismet i Hajran, k}eri Izeta i Ismeta, bra}a Kasim, Rasim, Fadil i Mesud, sestre [uhra, Mujesira i Sabaheta, snahe Jasmina, Sena i Seniha, zetovi Ejub i Ra{id, unu~ad i praunu~ad, djeveri~na, zaovi}i, te porodice Ra`anica, Sadikovi}, Zgodi}, Be{lija, Oru~, Abaz, Ogle~evac, Cviko, ^ovrk, D`abija, Kla~ar, Peljto, Lagumd`ija, Svraka, Pazalja, D`ihani}, Mehanovi}, Zuko, Hajdarevi}, Zukoba{i}, Suba{i}, [ov{i}, [abanovi}, ^ehaji}, Gabela, Burza, Me{i}, Deliba{i}, Tvrtkovi}, Zuban, ]ato, Rov~anin, Red`ovi}, Hod`i}, Gad`o, [ahat, Imamovi}, [utrovi}, Had`i}, ^engi}, Pribi{i}, Kova~evi}, Fazlagi}, Jukan, Sultanovi}, Bajramovi}, Kari{ik, Fejzi}, [ahmanija, Nogo, Omeragi}, Majstori}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Istiklal d`amiji na Otoci. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred Istiklal d`amije na Otoci sa polaskom u 13.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

had`i EMINE hanume SARA^EVI], ro|. RAMI]

i

prim. dr. ADNANA (FIKRETA) SARA^EVI]A

Ostali smo da `ivimo sa bolom i tugom, ali s ljubavlju i sje}anjem na njihovu dobrotu i plemenitost. Neka im je vje~ni rahmet i da im Allah d`.{ podari lijep d`ennet. Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i poznanike da }e im se u nedjelju, 1. jula 2012. godine, prou~iti hatma-dova u Bakijskoj d`amiji u 17 sati. O`alo{}ene porodice
1096

Tridesetog juna 2012. navr{ava se {est godina od preseljenja na ahiret na{e drage i plemenite majke

TU@NO SJE]ANJE

na moju dobru i plemenitu majku

FATA SARVAN, ro|. DIVOVI]

FATA SARVAN, ro|. DIVOVI]
30. 6. 2006 - 30. 6. 2012.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Draga mama, tvoja dobrota i smirenost, briga i ustrajnost, sa sjetom i zahvalno{}u podsje}aju na na{e zajedni~ke dane. Neka ti Allah d`.{ podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoja djeca sa porodicama
3723

Draga mama, prolaze dani i no}i, brojim ih, mislim i tugujem. Nedostaje{ mi, najvi{e Tvoja topla, blaga rije~. Ja ostajem s Tobom, jer Ti si uvijek tu, u mom srcu i mojim mislima. Tvoja Mirzeta
3724

ISMET (IBRAHIMA) LATOVI]

Prvog jula 2012. navr{ava se 17 godina od kada nije sa nama na{a voljena preselio na ahiret u petak, 29. juna 2012, u 64. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred ku}e `alosti iz Ulice Omladinskih radnih brigada br. 12 sa polaskom u 13 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Munira, sin Faris, k}erka D`enita, zet Suad Popara, unuka Ajla, sestre Zumreta i Zineta sa porodicama, punica Hasiba D`ananovi}, svastike Amira Tihi} i Hajra Kiseljakovi} sa porodicama, te porodice Latovi}, D`ananovi}, Ra~i}, Popara, Zimoni}, Mahmutovi}, Papi}, Tihi}, Kiseljakovi}, Hastor, Hrapovi}, Me{i}, Mu{ovi}, Pljevljak, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Omladinskih radnih brigada br. 12 - Dobrinja II.
000

Tridesetog juna 2012. godine navr{ava se ~etrdeset dana od kada nije sa nama na{ dragi suprug i otac

ZEKIJA KIJA ]UK, ro|. BABI]

NIJAZ (had`i AHMEDA) HOD@I]
S ljubavlju i po{tovanjem ostaje{ da `ivi{ u na{im srcima. Neka ti je vje~ni rahmet i neka ti Allah d`.{ podari lijepi d`ennet. Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 2. jula 2012. godine, u 17 sati u ku}i `alosti, Hendek br. 12. Supruga Enisa, k}i Adna i sin Eman

Sje}anje na tebe je dio na{eg `ivota u kojem vje~no nedostaje{. Tvoji: suprug Boro i sinovi Goran i Dra`enko sa svojim porodicama
3722

1095

POSLJEDNJI POZDRAV Na{oj dragoj

kolegi

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

IRMI

[UKRIJI OMERAGI]U

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

Nikad te zaboraviti ne}emo. Nerma, Ilva, Nad`a i Fahri}
3720

Redakcija Dokumentarnog programa RTVFBiH
001

Tel: 387/30/879-438

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV kolegi

55

mr. MARKU PEJI]U
Federalno ministarstvo unutra{njih poslova je izgubilo vrijednog kolegu i ~lana Ekspertnog tima FMUP-a, koji je `ivot posvetio boljem sigurnosnom okru`enju za sve gra|ane BiH, nesebi~no pomagao mla|im kolegama u izvr{avanju njihovih obaveza. Neka mu je vje~na slava i hvala. Radne kolege i uposlenici FMUP-a
001

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV mami na{e prijateljice Maje

SJE]ANJE

MARKO (MATE) PEJI]
preminuo 28. juna 2012. u 56. godini. Ukop }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 15 sati na groblju Sveti Josip u Sarajevu. Misa zadu{nica slu`it }e se u ponedjeljak, 2. jula 2012. godine, u 17 sati u Katedrali. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM O`alo{}eni: majka Slavka, sestre Luca i Danica, zet Ilija, sestri} Elvis, snaha Hajdi, sestri~na Cecilija, obitelji Peji}, Vu~kovi}, @ivkovi}, Mal~i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Skenderija br. 56/4, Sarajevo.
000 3716

teta VI[NJI SAVI]

ANTE GRABOVAC
30. 6. 2002.

Alma, Astrid, Borjana, Iva, Tanja, Vesna, Zana i Dubravko, Edo, Neno, Pepi sa djecom

S ljubavlju i tugom, Jadranka, Dario, Anja i Iris
3704

Duboko o`alo{}eni javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV

ELIZABETA HAD@IEFENDI], ro|. @LEBNIK
iznenada preminula 28. juna 2012. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 13 ~asova na gradskom groblju Sveti Josip. O`alo{}eni: brat Zvonimir, sestre Irena i Amalija, snaha Ana, zetovi Mihajlo i Zvonimir, brati}i Igor i Davor sa porodicama, sestri} Milenko sa porodicom, sestri~ne Vesna i Larisa sa porodicom, porodice Had`iefendi}, Kun~ak, Oro{, Kurt, Osmi}, Mulabe~irovi}, Kubat, Ahmethod`i}, Repovac, Jahi}, prijatelji i kom{ije
000

HASAN (HIMZE) KUR[UMOVI]
ekshumacija, 1969 - 1992.

ARDINU DINO BISEROVI]
Te{ko je prona}i prave rije~i kojima bismo mogli opisati tugu i prazninu koju si ostavio svojim preranim odlaskom. Sretni smo {to si bio dio na{ih `ivota, svojom plemenito{}u i optimizmom si znao tjerati tmurne oblake. Nosit }emo tvoj vedri lik duboko urezan u sje}anjima i srcu. Nisi se pozdravio, zato ti i ne}emo re}i zbogom, samo dovi|enja, prijatelju na{, jer znamo da }emo se ponovo jednom sresti. Tvoji: Elvedin, Ardanela, Vanja, Asaf, Edin i Muamer
71120

preselio na ahiret kao {ehid od zlo~ina~ke ruke. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna, u 17 sati na mazarju u Divi~u - Zvornik. O`alo{}eni: majka Nusreta, brat Husein, snaha Imra, brati~na Sarah, te porodice Kur{umovi}, Kuljanin, Osmanovi}, Hod`i}, [ahomerovi}, D`ihi}, Hrnji}, Jelki}, Sijer~i}, Kazaba{i}, Korte i mnogobrojni prijatelji i poznanici. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Divi~. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
1092

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

S bolom u du{i javljamo da je na{ dragi sin i brat

dragoj kom{inici

ZORAN RAJI]

dr. ZORICA MUSA

1964 - 2012.

preminuo u 48. godini. O`alo{}eni: majka An|a, sestra Zora, te porodice Raji}, Golubovi}, Mirkovi}, Muharemovi}, \orda, Milo{evi}, Ivanovi}, Velji}, Vuji~i}, ^olakovi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
PA 3715

od kom{ija iz Ulice d`amijska br. 11

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

S tugom u srcima javljamo rodbini i prijateljima da je na{ dragi

ESMA (RU[E) LI^INA, ro|. RASTODER

HAVA (MU[ANA) MURATOVI], ro|. MUSTAFI]
preselila na ahiret u petak, 29. juna 2012, u 86. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 13.30 sati na mezarju Pervani - Konjevi}-Polje. O`alo{}eni: sinovi Fehim, Nezir, Asim i Jusuf, k}erke Havu{a i Nezira, snahe, zetovi, unu~ad, praunu~ad, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, djeveri Mujo i Red`o sa porodicama, zaova Mu{ka sa porodicom, te porodice Muratovi}, Mustafi}, Mehi}, Musi}, Muminovi}, Mehmedovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije klanjanja d`enaza-namaza u d`amiji Hrn~i}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en sa autobuskog stajali{ta Semizovac, sa polaskom u 9.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000
na{em

ZORAN RAJI]
1964 - 2012.

preselila na ahiret u ~etvrtak, 28. juna 2012, u Njema~koj, u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Vahida, suprug Atif, sinovi Mersun i Izudin, k}erka Semija, snahe Alena i Brigita, zet Behudin, unu~ad, brat Haso sa porodicom, sestre Ismeta, Nemka, Zehra i Faketa sa porodicama, tetka Kada sa porodicom, daid`a Tale sa porodicom, djeveri Ha}im, Rafet i Feho sa porodicama, te porodice Li~ina, Rastoder, Huremovi}, Durovi}, Ramdedovi}, ^indrak, Adrovi}, Zveroti}, Alomerovi}, Trubljanin, Islamagi}, Ze}irovi}, Klica, Skenderovi}, Rebronja, [aboti}, Agovi}, Leki}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. dobrinjska 56. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preminuo 27. juna 2012. u 48. godini. Sahrana }e se obaviti u Gifhornu (Njema~ka) u ponedjeljak, 2. jula 2012. godine, u 15 ~asova. K}erke Mia i Anja, supruga Irena
3715

POSLJEDNJI POZDRAV

ZORANU RAJI]U
1964 - 2012.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

KASIM (ABIDA) HAJDAREVI]

HUSEIN (HUSE) ALJI]

Dragi Zoka, hvala ti za sve trenutke zajedno provedene. Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tetka Krista, ro|aci Nenad i Dragan sa porodicama
3715

Dragi
preselio na ahiret u ~etvrtak, 28. jula 2012, u 68. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, poslije ikindija-namaza na mezarju Ugorsko. O`alo{}eni: supruga Sada, k}erka Enela, unu~ad Almin i Alma, zet D`emal, brat Alem, sestre Nura i Zineta, ro|aci i rodice Almir, Jasmin, Alma, \ula, Jasna, Nermina, Belma, Alma, Mirsad i Izet, strina Ra{ida, {ure i svastike sa porodicama, te porodice Hajdarevi}, Jamakovi}, Mufti}, Hasanovi}, Popara, Osmi}, Durakovi}, ^atal, Mujezinovi}, Mujanovi}, Korman, Ligata, Balti}, Hamzi}, [ahinovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17.30 sati, Ugorsko II/45. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u ~etvrtak, 28. juna 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 30. juna 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: sinovi Emin i Anis, k}erka Emina, unu~ad Umihana, Lamija, Lejla i Armin, zet Esad, snaha Hidajeta, {ure Himzo, Muhamed i Zajko, svastike Esma, Hatid`a, Munevera i Aj{a, te porodice Alji}, Omerbegovi}, Alijevi}, [aboti}, Had`imejli}, Osmanovi}, Selimovi}, Kori}, ^au{evi}, Hod`i}, Crn~evi}, Bajraktarevi}, ^ongo, Zuban, Ohranovi}, Mutap~i}, Elez, Hurem, Bajri}, Sloboda, Ahmetspahi}, Ibi{evi}, Bardak, Murti}, Muhi}, Demir, Mirvi}, Mulahasi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Urijan-dedina br. 68.
000

ZOKA

osta}e{ uvijek u na{im srcima. Tanja, Dejan, Igor i Pe|a
3715

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.
U ponedjeljak, 2. jula 2012. godine, navr{i}e se sedam dana otkako je preselila na ahiret na{a draga majka, punica, svekrva, nana

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
ZAHVALNICA

57

had`i FATIMA hanuma PLO^O, ro|. KAR^I]
Tevhid }e se prou~iti u ponedjeljak, 2. jula 2012. godine, u 11 sati u ku}i merhume u Ul. Logavina 61. O`alo{}ena porodica

Ovom prilikom zahvaljujemo dobrim ljudima, a posebno Zini, Haski, Lejli i Razi na brizi i njezi na{e drage majke.

3707

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

DANILO M. RISTI]
30. 6. 2007 - 30. 6. 2012.

NAZIFA ZIKA ZUB^EVI]
2009 - 2012.

Sa neprebolom i ponosom, porodica
AX

S neizmjernom ljubavlju i dubokim po{tovanjem, Ned`ad sa obitelji
111

SJE]ANJE

Prvog jula 2012. navr{avaju se 2 godine otkako nije sa nama na{

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

na

generala MIDHATA HUJDURA

IVANKA RADELJKOVI]
30. VI 2006 - 30. VI 2012.

TAIB LATI]

Ministar za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, uposlenici Ministarstva za bora~ka pitanja KS, Koordinacioni odbor bora~kih udru`enja KS, Savez brigadnih udru`enja 1. korpusa ARBiH ZA DOMOVINU BIH DAO SVE, A DOMOVINU NIZA[TA!
001

Misa zadu{nica }e se odr`ati u crkvi Sv. Josipa u subotu, 30. juna, u 18 sati. O`alo{}eni: Ivan, Nikola i Zvonko, sestre, brat, te prijatelji
3689

Prvog jula 2012. godine porodica }e se okupiti na mezarju Faleti}i u 17 sati i posjetiti mezar rahmetli Taiba. Porodica
1080

Tridesetog juna 2012. navr{ava se jedanaest godina od prerane smrti

Tridesetog juna 2012. navr{ava se godina kako je na ahiret preselila na{a voljena

SJE]ANJE

Povodom obilje`avanja 40. godi{njice mature u~enika Medicinske {kole 1968-1972, razred IV/e, sje}amo se drugova i drugarica koji vi{e nisu sa nama

DEVLETA BI[^EVI], ro|. HALILOVI] REFIJE (MUHAMEDA) VUKOTI]
U znak sje}anja na na{u dragu Refiju, sasta}emo se na groblju Bare u 17.30 sati isti dan. S ljubavlju i po{tovanjem, Esad, Alma, Belma, unuke Maja, Sanja i Una, zetovi @eljko i Goran
3648

razrednik ALEKSI] DRAGAN KOLASEVI] ZLATA

LUKI] - KOJI] MILENA [ADI] MIRSAD PR@ULJ MILENKO
3728

iz Sanskog Mosta

S ljubavlju i po{tovanjem u nama vje~no `ivi tvoja plemenitost kojom si nas nesebi~no darivala. Porodica
77101

58

PREDAH

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Budite ljubazni prema kolegama jer }ete uskoro zatrebati njihovu pomo}. Ako niste zadovoljni ne~ijim na~inom radom, umjesto da galamite, ljubazno mu uka`ite u ~emu grije{i. Ljubavne veze prolazit }e kroz burno razdoblje. Trenuci sre}e izmjenjivat }e se sa `estokim sva|ama, no na kraju }ete iskrenim razgovorom ipak izgladiti sve nesporazume. Oja~ajte imunitet uzimanjem C vitamina. Svakom }ete problemu pristupati smireno i time ga uspje{no eliminirati. Zbog va{e pristupa~nosti i strpljivosti, za pomo} }e vam se obra}ati i kolege i {efovi. Posvetit }ete se obavljanju ku}anskih poslova. Ve}inu dana{njeg dana provest }ete poma`u}i drugima, {to vam ne}e ostaviti ni trenutak predaha. U zavidnoj ste kondiciji, pa }ete se dobro snalaziti u svim vrstama tjelesnih aktivnosti. Prijatelj }e vas spojiti s osobom s kojom biste mogli ostvariti blisku suradnju. Shvatit }ete da imate sli~ne ciljeve, {to }e se pokazati klju~nim za uspjeh suradnje. Odnos s partnerom bit }e lijep i skladan, ~emu }e doprinijeti mnogo zajedni~ki provedenog vremena. Samce }e privu}i vedra i otvorena osoba s kojom }e dijeliti isti smisao za humor. Dan je kao stvoren za boravak u prirodi. Zbog `elje da {to prije privedete kraju nakupljene obaveze, mnogi }e odra|ivati prekovremene sate. Marljivost }e vam se isplatiti jer }ete uistinu uspjeti izbje}i gomilanje zaostataka. Ne}ete biti sigurni u svoje osje}aje. Izbjegavajte dono{enje va`nih odluka na temelju trenutnog raspolo`enja. Opustite se u dru{tvu vama dragih osoba. [armom i biranim rije~ima pridobit }ete naklonost nadre|enih. Laskanje i dijeljenje komplimenata odigrat }e va`nu ulogu u va{em poslovnom napretku. Samce o~ekuju iznimno uzbudljiva ljubavna doga|anja. Novo poznanstvo dogodit }e se u trenutku kad se najmanje budete nadali, stoga budite otvoreni za sve opcije. Nemojte preskakati obroke u `elji da se rije{ite suvi{nih kilograma. Povoljno je vrijeme za ulazak u ve}e investicije. Ukoliko vam se uka`e prilika za kupnju vrijednog predmeta ili dionica, nemojte se previ{e ne}kati. Nije povoljno vrijeme za ljubavna osvajanja. Osoba koju `elite zavesti ne}e pokazivati pretjerano zanimanje, stoga se strpite jo{ neko vrijeme prije nego {to joj iska`ete naklonost. Stru~na masa`a pomo}i }e vam da se opustite i rasteretite briga. Imat }ete osje}aj da va{e sposobnosti i talenti nisu pravilno iskori{teni. Preuzmite stvari u svoje ruke i predstavite prijedloge nadre|enima, kojima }e se svidjeti va{a odva`nost. Budete li previ{e oklijevali, osoba koja vam se svi|a mogla bi vam izmaknuti. Skupite hrabrost i poduzmite konkretne korake. Okolina }e vas obasipati komplimentima na ra~un privla~nog izgleda. Nemojte gubiti energiju na nepotrebne zadatke. Budu}i da }ete lako gubiti koncentraciju i biti skloni pogre{kama, posvetite se samo hitnim obavezama. Doznajte koji je ljubavni status osobe koja vam se udvara. Ako je ve} u vezi, savjetuje vam se da va{ odnos ipak ostane samo na platonskoj razini. Kondiciju odr`avajte laganom {etnjom. Kolege }e tra`iti va{e mi{ljenje i savjete, {to }e vas ispuniti samopouzdanjem. Porast popularnosti u radnoj okolini otvorit }e vam priliku za napredovanje. Ljubavne veze prolazit }e kroz krizu. Nastojte sve probleme {to prije rije{iti, jer bi ignoriranje moglo dovesti do udaljavanja od voljene osobe. Zdravlje }e vam biti osjetljivo, stoga oja~ajte imunitet uzimanjem dodatnih vitamina. Premda ne}ete nailaziti na podr{ku, to vas ne}e omesti da i dalje poku{avate ostvariti svoje ideje. Strpljenje i upornost bit }e va{i glavni aduti. Prijatelji }e vam prigovarati da ih zanemarujete. Zaokupljeni svojim ljubavnim `ivotom, ne}ete imati vremena za dru`enje s njima. Stresan na~in `ivota dovest }e do napetosti i nervoze. [etnja }e vam pomo}i da se rasteretite briga. Dobro }ete sura|ivati sa stranim klijentima i inozemnim tvrtkama. Bavite li se turizmom, gosti iz drugih dr`ava bit }e va{i najisplativiji klijenti. Provodit }ete mnogo vremena s voljenom osobom. O svemu }ete razgovarati, zajedno izlaziti i raditi mnoge zabavne aktivnosti koje }e doprinijeti va{em zbli`avanju. Vedrije raspolo`enje pridonijet }e pobolj{anju zdravstvene situacije. Osje}at }ete se nedovoljno stru~nima. Ne}ete imati previ{e samopouzdanja, stoga nije pogodan trenutak za odr`avanje va`nih pregovora i sastanaka. @eljni romantike, u svakome }ete vidjeti samo dobre strane. Pripazite da se ne razo~arate kad shvatite da druga strana nije onakva kakvom ste je zami{ljali. Vrijeme }ete najradije provoditi u ku}nom ambijentu.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: zadar, gr, vi, radar, abel, `ivad, aja, e, va, ari{te, {, a, vladarica, tajiti, isil, imenilac, ja, urezati se, kreja, ajala, v, nacrt, kos, ami, imunost, rakijare, te, tk, bankar, r.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas u Bosni i Hercegovini sun~ano i toplije. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 17 do 22, maksimalna dnevna od 29 do 35, na jugu do 38° C. Sutra u Bosni i Hercegovini sun~ano i veoma toplo. U ponedjeljak poslije podne na sjeverozapadu i u Hercegovini lokalni razvoj obla~nosti, ponegdje sa ki{om. U utorak poslije podne naobla~enje sa ki{om i pljuskovima, osim na jugu Hercegovine. U toku no}i razvedravanje. U srijedu prete`no sun~ano. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 17, maksimalna dnevna 34° C.

Iznad ve}eg dijela Evrope danas }e biti prete`no sun~ano. Obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom bi}e na Skandinavskom poluostrvu, na Britanskim ostrvima, na sjeverozapadu Pirinejskog poluostrva i u dijelovima centralne i zapadne Evrope. U oblasti Britanskih ostrva i Egejskog mora puha}e jaki do olujni vjetrovi. Najhladnije }e biti na sjeveru Britanskih ostrva sa temperaturom od 14 do 18, najtoplije na Balkanskom i Apeninskom poluostrvu sa temperaturom do 38° C. Na Balkanu danas sun~ano i toplo. Poslije podne se u brdsko-planinskim predjelima o~ekuje lokalni razvoj obla~nosti, ponegdje sa pljuskovima i grmljavinom. U oblasti Egejskog mora puha}e jak, sjeverni vjetar. Maksimalna temperatura od 30 do 37° C.

60

KULTURNI VODI^
LOVCI NA GLAVE
akcioni triler, re`ija: Morten Tydlum, uloge: Aksel Hennie, Synnove Macody Lund, Nikolaj Coster-Waldau... po~etak u 20.40 i 22.40 sati.

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

Green... po~etak u 14.30 i 16.30 sati.

PRIJATELJI
komedija, re`ija: Jennifer Westfeldt, uloge: Jennifer Westfeldt, Adam Stott, Megan Fox... po~etak u 20.30 sati.

SARAJEVO

MADAGASKAR 3 3D

POZORI[TA
NARODNO
GAZI HUSREV-BE@E ILI: BUKAGIJE
drama, autor: D`emaludin Lati}, re`ija: Gradimir Gojer, igraju: Aldin Omerovi}, Alija Aljovi}, Ljiljana ^eki}, Sne`ana Vidovi}... po~etak u 19.30 sati. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati. animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 10.30, 12.15 i 14 sati.

IZME\U SVJETOVA

KINA
CINEMA CITY
ROCK ZAUVIJEK

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 16, 17, 18, 19 i 21 sat. horor, triler re`ija: Francis Ford Coppola, uloge: Val Kilmer, Bruce Dern, Elle Fanning... po~etak u 22.30 sati.

GALERIJE
KRITERION
Dokumentarna izlo`ba “Bogatstvo izgubljeno u ti{ini” posve}ena je jugoslovenskom glumcu Bekim Fehmiu. Na izlo`bi ce biti prikazani novinski intervjui ura|eni sa Bekimom Fehmiom u periodu od 1967. do 2001. godine, dijelovi knjiga, dokumenti iz li~nog `ivota, fotografije, filmski posteri, ali i tonski i video zapisi. Koriste}i najvi{e ono {to je Bekim Fehmiu rekao o sebi i svom `ivotu u intervjuima i memoarima koji su objavljeni 2001. godine, ova izlo`ba predstavlja pri~u Bekima Fehmia o samom sebi. Izlo`ba je za posjete otvorena do 5. jula.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

PIRAHNA 3DD 3D
horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 20 i 22 sata.

PROMETEJ 3D

BIHA]

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. SF spektakl, re`ija: Ridley Scott, uloge: Noomi Rapace, Charlize Theron, Michael Fassbender... po~etak u 22 sata.

mjuzikl, re`ija: Adam Chankman, uloge: Alec Baldwin, Catherine Zeta-Jones, Tom Cruise... po~etak u 13.50 sati.

DIKTATOR

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

MADAGASKAR 3 3D
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 12, 14, 16, 18 i 20 sati.

KINA
UNA
SNJEGULJICA I LOVAC
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u 20.30 sati.

TUZLA

ATELJE ZEC
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 13.20, 15.15, 18, 19.45 i 21.30 sati. Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 12.30, 14.15, 17.15, 19, 20.45 i 22.30 sati.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 21 sat.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PIRAHNA 3DD 3D

SNJEGULJICA I LOVAC

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI

ZENICA

horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 17, 18.45, 20.30 i 22.15 sati.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A
animirani, re`ija: Nathan Greno i Byron Howard, uloge: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 11.30 sati.

CENTAR ZA KULTURU
fantazijski spektakl, re`ija: Rupert Sanders, uloge: Kristen Stewart, Charlize Theron, Chris Hemsworth... po~etak u u 14.20, 16.50, 19.30 i 22 sata. Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

AUTI 2
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, uloge: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine... po~etak u 13.30 sati.

KINA
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MADAGASKAR 3
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak za 3D 11.45, 12.55 i 15 sati, a za 2D 12.05, 14, 17.50, 20 i 22.10 sati.

MULTIPLEX EKRAN
NA TAJNOM ZADATKU
akciona komedija, re`ija: Phill Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Johan Hill, Ice Cube... po~etak u 15, 18.30 i 20.30 sati.

BANJA LUKA

POZORI[TA
NARODNO RS
VIKTOR ILI DJECA NA VLASTI
tragikomedija, autor: Ro`e Vitrak, re`ija: Filip Grinvald, igraju: Stevan [erbed`ija, @eljko Erki}, Nata{a Ivan~evi}, Snje`ana [tiki}, Sandra Ljubojevi}, Vladimir \or|evi}, Anja Stani}, Koviljka [ipka, Boris [avija, Nikolina Jelisavac, Bo{ko \ur|evi} po~etak u 20 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 16.30, 17.05 i 19.10 sati.

SJENE TAME

KINA
MULTIPLEKS PALAS
ROCK ZAUVIJEK
komedija, fantazija re`ija: Tim Burton, uloge: Jonny Depp, Michelle Pfeiffer, Eva mjuzikl, re`ija: Adam Chankman, uloge: Alec Baldwin, Catherine Zeta-Jones, Tom Cruise... po~etak u 18.15 sati.

PIRAHNA 3DD 3D
horor, re`ija: John Gulager, uloge: Christopher Lloyd, Ving Rhames, David Hasselhoff... po~etak u 18.50, 21.15 i 23.10 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

D`evad Poturak (BiH) - Daniel Ghita (ROM)
21.00 HAYAT IT'S SHOWTIME BRISEL:

Da sam oblak
17.20 FTV

SE

RI

JE

Na zmajevom putu
Way of the Dragon, 1972.

21.05 RTRS

Asije je trudna. [ta }e uraditi Mustafa? Asije saznaje da je trudna i tako dobija novu pobjedu ratu odmjeravanja snaga u vili. Svi, pak, sa zanimanjem prate kako }e ova nova situacija uticati na Mustafu. Ind`i je pripremila ve~eru u ku}i svog sina i ~eka njegov dolazak. Kad Serdar do|e ku}i, to }e biti {ok za Ind`i, jer Serdar dolazi iz sva|e zaljubljen. Ind`i saznaje da je opet u pitanju Mustafa. Jako se iznervira i ka`e sinu kako je do{lo vrijeme da ne{to uradi. Serdar je, me|utim, spokojan.

AKCIJA
Re`ija: Bruce Lee Uloge: Bruce Lee, Nora Miao, Chuck Norris, Ping-Ao Wei, Chung-Hsin Huang...

Tan Lung sti`e u Rim kako bi pomogao svom ro|aku voditi restoran. Lokalni gangsteri prisiljavaju Tan Lungovog ro|aka da im proda restoran, nemaju namjeru popustiti i spremni su silom ostvariti svoj naum. No, kada Tan Lung stigne u grad, omjer snaga se mijenja i koliko god se oni trudili, ne mogu poraziti Tan Lunga. Gangsteri odlu~e unajmiti najbolje japanske i europske borce, no on ih se s lako}om rje{ava...

Klijent
00.00 PINK
Client 1994.

FIL

M

Do{ljaci
06.15 PINK
Out-Of-Towners 1999.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Joel Schumacher Uloge: Susan Sarandon, Tommy Lee Jones, Brad Renfro

KOMEDIJA
Re`ija: Sam Weisman Uloge: Steve Martin, Goldie Hawn, John Cleese, Mark McKinney

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT

Ned`la bje`i od problema u svojem braku i predaje se poslu {to je sve vi{e udaljava od Alija. Iako su pro{li mjeseci, Tahsin shva}a da Fikret ne}e odustati od odluke da se rastavi od njega. Kako bi joj bio bli`e, odlu~uje se preseliti u Istanbul. Ali Riza je veoma ljut na svakoga tko ga je predao neprijatelju. Ali najvi{e ga boli to {to je [evket po~inio onakav zlo~in. Ne mo`e vi{e oprostiti [evketu. U trenutku kad su na su|enju svima koji su se pouzdali u odvjetnikovu obranu, za Alija Rizu pojavi se svjetlo nade.

Bistri 11-godi{njak Mark Sway, pomalo problemati~an dje~ak, odrasta u tro{noj kamp-ku}ici nedaleko od Memphisa uz grubu majku Diane i senzibilnog mla|eg brata Rickya. Jednog dana, igraju}i se s Rickyem u {umi, Mark ugleda automobil s voza~em koji namjerava po~initi samoubojstvo. @eli nesretnika odgovoriti od toga...

Moja draga Klementina
08.10 HRT1
My Darling Clementine, 1946. Re`ija: John Ford Uloge: Henry Fonda, Victor Mature, Walter Brennan, Linda Darnell, Cathy Downs, Tim Holt

FIL

M

Henry je marketin{ki stru~njak iz Ohija. Poput njegovog rokovnika, Henryev `ivot je poslo`en do detalja. Njegova `ena Nancy smatra da u njihovim `ivotima nedostaje uzbu|enja, te da je nestalo strasti s po~etka braka. Henry i Nancy su proveli 24 godine u bra~noj zajednici, a danas, kada su njihova djeca odrasla i imaju svoje `ivote, Nancy smatra da ih vi{e ni{ta ne ve`e za dom u Ohiju te da bi se trebali preseliti u New York. Henry pronalazi poslovni izazov u Velikoj jabuci, te se uputi na intervju za isti...

Maratonci tr~e po~asni krug
Maratonci tr~e po~asni krug, 1982.

20.10 FTV

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Slobodan [ijan Uloge: Bogdan Dikli}, Danilo Bata Stojkovi}, Mija Aleksi}, Pavle Vujisi}

Lonci i poklopci
12.00 OBN

SH

OW

I ove subote mo}i }ete u`ivati u zanimljivim jelima, koje samo za vas priprema na{ {armantni kuhar Vjeko Kramer. Za sve one koji }e ovaj topli ljetni dan provesti u svojim domovima, predla`emo da obuku svoje prega~e, naoru`aju se dobrim raspolo`enjem, i kuhaju sa Vjekom. Sasvim jednostavna i brza priprema ukusnih jela. Kuhajte sa nama ove subote.

Bra}a Wyatt Morgan, Virgil i James Earp `ive samotnim `ivotom gone}i stoku i putuju}i po ameri~kom Zapadu. Pristigav{i u Tombstone, odlaze u grad, u kojem vlada nered i bezakonje. Samo najmla|i brat James ostaje ~uvati imovinu. ^lanovi zloglasne obitelji Clanton, koji `ive u blizini, oplja~kaju ga i ubiju. Stoga Wyatt odlu~i ostati u Tombstoneu kao {erif s bra}om kao pomo}nicima, prvenstveno kako bi skupio dokaze protiv ubojica...

Pri~a se odvija u vremenu izme|u dva rata. U porodici Topalovi}, koju ~ini pet generacija mu{karaca, dolazi do sukoba, jer najmla|i potomak ne `eli da se bavi pogrebni~kim zanatom. Uvjeren je da postoji ljep{i posao, a u tome ga podr`avaju njegova djevojka i najbolji prijatelj. Svo troje su zalu|eni filmovima i `ele i sami da oku{aju sre}u. Djevoj~in otac sa kojim porodica poslovno sara|uje (vadi iz grobova mrtva~ke sanduke...

Od kolijevka pa do groba
20.05 NOVA
Cradle 2 Grave, 2003.

FIL

M

Kako je po~eo rat na mom otoku OBN 21.00
Kako je po~eo rat na mom otoku,1996.

FIL

M

Da, to sam ja!
20.00 OBN

AKCIJA
Re`ija: Andrzej Bartkowiak Uloge: Jet Li, DMX, Kelly Hu, Anthony Anderson, Tom Arnold

RATNA DRAMA
Re`ija: Vinko Bre{an Uloge: Vlatko Duli}, Ljubomir Kereke{, Ivan Brki}, Predrag Vu{ovi}, Ivica Vidovi}, Bo`idar Ore{kovi}...

I ove subote ne propustite ~arolije modne i estetske promjene, koje }e vas ostaviti bez daha, a ako i vi po`elite da budete dio njih, prijavite se i ostvarite svoje snove. Prijave {aljite u inbox facebook stranice Da, to sam JA! O~ekujemo vas!

Nakon {to mu otmu k}erku te za nju tra`e vrijedne dijamante, vo|a lopova mora se odlu~iti na ekstreman korak. Anthony Fait je vo|a urbanih i profesionalnih lopova, a nakon otmice prisiljen je sklopiti savez s tajvanskim slu`benikom Suom. Naime Su je jedini koji mo`e spasiti Anthonyevu k}erku. Mark Dacascos je anga`iran u ovom filmu zahvaljuju}i anketi koja je bila na slu`benoj stranici...

Film “Kako je po~eo rat na mom otoku”, prvijenac redatelja Vinka Bre{ana, ovjen~an svim va`nijim nagradama na Puli '96, potpuno je osvojio gledateljstvo. Pri~a zapo~inje kad na jedan mali otok na Jadranu dolazi Bla` Gajski. On je otac vojnika koji je tu na odslu`enju vojnog roka u JNA i `eli svog sina na svaki na~in izvu}i iz vojarne. No, stanje na otoku je napeto...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Slomljena krila, igrana serija, 56. ep. 07.45 Slomljena krila, igrana serija, 57. ep. 08.30 Vijesti 08.35 Slomljena krila, igrana serija, 58. ep. 09.15 Slomljena krila, igrana serija, 59. ep. 09.55 Slomljena krila, igrana serija, 60. ep. 10.35 Da sam oblak, igrana serija, 13. ep. 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Larin izbor, igrana serija, 9. ep.

subota, 30. juni/lipanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Kolika je Jahorina planina 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Kiri klaun, animirana serija, 25/29 (r) 09.20 Magi~ni cirkus 2, revijalni program 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti

RTRS
06.01 07.30 08.00 08.20 Mehani~ar, film Muzi~ki program Vijesti Harold Lojd, kratki film Mala tv U no}noj ba{ti, program za djecu Arapske no}i, serija Bolji `ivot, film Dnevnik 1 Dajana - poslednji dani jedne princeze, dok. program 5. Svjetski “Tamburica fest 2012.”, Novi Sad, koncert Zvonka Bogdana Mo}niji od dr`ave, serija

TV1
06.05 Strasti i intrige, igrana serija, 85. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Strasti i intrige, igrana serija, 86. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Kinali kar, igrana serija, 44. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Kinali kar, igrana serija, 45. ep. (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 46. ep. (r) 11.00 Kinali kar, igrana serija, 47. ep. (r)

HAYAT
06.45 Kad li{}e pada, serija, 320. ep. 07.30 Bumba, crtani film, 78. i 79. ep. 07.50 Nodi, crtani film, 88, 89. i 90. ep. 08.10 Moji d`epni ljubimci, crtani film, 22. i 23. ep. 08.50 Na velikom odmoru sa [umi bombonama 09.00 Garfield, crtani film, 20-23. epizode 10.00 Pokemoni, crtani film, 5. ep. 10.30 Gormiti, crtani film, 5. ep. 11.00 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 3. i 4. ep. 11.38 Winx, crtani film, 35. ep.

PINK
06.15 Do{ljaci, ameri~ki film 08.15 Kukavica, indijska serija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija

OBN
06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Gladiators, crtani film 08.20 Gerald McBoing, crtani film 08.50 Roni Olly roni, crtani film 10.05 Kismet, turska serija 11.05 Kismet, turska serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show

08.55 09.25 10.20 12.00 12.15 13.10

14.00

Josip Pejakovi}:
08.45
12.10 EURO 2012: Portugal - [panija, 1. polufinale, snimak 14.50 BHT vijesti 15.00 EURO 2012: Njema~ka - Italija, 2. polufinale, snimak 16.55 Atletika: EP Helsinki 2012, prijenos 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.30 Atletika: EP Helsinki 2012, uklju~enje u prijenos 22.15 BHT vijesti 22.30 EURO panorama 23.00 Detektiv Di i misterija fantomskog plamena, igrani film 01.05 Sta`isti, igrani film 02.40 Pregled programa za nedjelju

Super Loto
19.10
13.20 In Memoriam: [ukrija Omeragi} 14.20 Vijesti 14.30 Michael Palin: Puni krug, dok. serija, 5.ep. 15.25 Grijeh i sram, mini-serija, 6. ep. 17.20 Da sam oblak, igrana serija, 14. i 15. ep. 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 U susret Olimpijadi 19.30 Dnevnik 2 20.10 Maratonci tr~e po~asni krug, igrani film 22.00 Dnevnik 3 22.15 Tamara Drewe, igrani film 00.15 Larin izbor, igrana serija, 10. i 11. ep. 01.55 Dnevnik 2 (r) 02.25 Pregled programa za nedjelju

Dragulj u kruni
14.50
14.50 Dragulj u kruni, serija 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.40 @ivjeli!, Film 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Aristokrati, mini serija 21.05 Na zmajevom putu, film 22.00 Koncert Svetlane Ra`natovi} u Banjaluci, uklju~enje 22.10 Na zmajevom putu, nastavak filma 23.00 Dnevnik 3 23.20 No limit, muzi~ka emisija 23.55 Operacija mesni narezak, film 01.40 Bolji `ivot, film 03.10 Dnevnik (r) 03.35 Aristokrati, serija (r) 04.25 Na zmajevom putu, serija

Corleone
20.05
12.00 Vijesti plus 12.20 Okusi kultura, dokumentarni serijal, 9/13 13.00 Vijesti 13.10 Krv i ru`a 4, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 39. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Ku}a na ukletom brdu, igrani film 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Corleone, igrana serija, 2/12 21.00 Vo`nja, igrani film 22.40 Na granici, igrani film 00.30 Pono}ne vijesti 00.45 Prokletstvo krizantema, igrani film 02.10 No}ni program

Nodi
07.50
12.00 Moj tata, reli voza~, igrani film 13.55 Sport centar 14.05 Biometeorolo{ka prognoza 14.06 Autoklub, automagazin 14.37 Svi na selo 15.05 Vremenska prognoza 15.07 Bandini, serija, 60. ep. 16.00 Bandini, serija, 61. ep. 17.00 Bandini, serija, 62. ep. 18.00 Bandini, serija, 63. ep. 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija, 321. ep. 21.00 It's Showtime Brisel: D`evad Poturak (BiH) Daniel Ghita (ROM), u`ivo 23.00 Potez lovca, igrani film

Hrabri ljudi
15.00
15.50 Info top, informativni program 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Mala nevjesta, indijska serija 17.00 Mala nevjesta, serija 19.00 Pare ili `ivot, serija (r) 20.00 Akademija debelih, pregled dana 21.00 Zvezde Granda, muzi~kotakmi~arski show 00.00 Klijent, film 02.00 Do{ljaci, film (r)

Bakina kuhinja
13.05
13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show 14.40 Skrivena kamera, humoristi~ni program 15.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 16.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 17.20 Balkanske prevare, reality drama 17.50 Dejana:Povratak iz tame, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Da to sam ja, zabavni program 21.00 Kako je po~eo rat na mom otoku, igrani film 23.05 Lanac zapovjedanja, igrani film

Larin izbor
00.15 FTV
Lara pati za Jakovom koji poku{ava uspostaviti autoritet na brodu. Dok Jakov te{ko pronalazi saveznike na brodu, Ton~i i Lara pronalaze zajedni~ki jezik. Dinko nastavlja s planom osvete i sve se vi{e upli}e u poslove Plovidbe Zlatar. Anita i Maro provode vrijeme zajedno. Premda su i dva potpuno razli~ita svijeta i premda je njihov odnos pun razmirica, me|u njima se razvija jaka kemija. Nela naizgled prihva}a Laru u ku}i dok sprovodi u djelo svoj tajni plan. Poziva u goste Larinu majku Miju-kojoj je Lara skrivala vjen~anje s Jakovom. Nela radi sve {to mo`e kako bi prikazala Laru kao negativku. Mija je {okirana vijestima o Lari. Lara je potresena susretom s majkom Mijom koja je duboko razo~arana Larom. Zamjera joj {to joj je zatajila vjen~anje s Jakovom, kao i {to se odrekla karijere zbog mu{karca. Lari je te{ko uvjeriti majku u suprotno. Nela i Zoran nastavljaju svoju aferu dok ga Nela koristi za svoje manipulacije....

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Privatni `ivot-remek djela, (r) 07.50 Legenda o Bruce Lee ju, (r) 08.35 Program za djecu 11.05 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.55 Autoshop magazin 12.25 Sevdah (r) 13.00 Vijesti 13.10 Hronika op}ina, inf. program 14.00 Cvijet svih zatvorenika, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.00 Bisage Vehida Guni}a 16.30 No}na postava, film 18.00 Misli i ~ino dobro 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Program za djecu 20.00 Statisti, 20.30 La`na obe}anja, film 22.15 Dajem ti svoje o~i, film 00.00 Statisti, (r) 00.30 Dnevnik TVSA

TV TK

09.30 Po{tar Pat 09.45 Tv shop 10.00 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 11.30 Majstor kuhinje, kulinarski show 12.00 Vijesti 12.05 Tv shop 12.15 Glas Amerike 12.45 Sport Klub 13.15 Hrane svijeta, zabavni program 13.45 Bestseller TV 14.00 Kaffe Istanbul, muzi~ki program 15.00 Dje~ije popodne 15.40 Tv shop 16.00 Dnevnik 1 16.15 Divlji u srcu, igrana serija 17.00 Lice nali~ja, magazin 18.00 Na selu na sijelu 18.45 Crtani film 9.00 Dnevnik 2 19.30 Bestseller TV 19.45 Crtani film 20.05 Zauvijek mlad, serija 21.00 Vo`nja, film 22.30 Vijesti 22.40 Na granici, film

MRE@A

08.05 Kinali kar, igrana serija, 44. ep. (r) 09.05 Kinali kar, igrana serija, 45. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 46. ep. (r) 11.00 Kinali kar, igrana serija, 47. ep. (r) 13.10 Krv i ru`a 4, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 39. ep. (r) 17.05 Ku}a na ukletom brdu, igrani film 20.05 Corleone, igrana serija, 2/12 21.00 Vo`nja, igrani film 22.40 Na granici, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Kinali kar, igrana serija, 44. ep. (r) 09.05 Kinali kar, igrana serija, 45. ep. (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, 46. ep. (r) 11.00 Kinali kar, igrana serija, 47. ep. (r) 13.10 Krv i ru`a 4, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 39. ep. (r) 17.05 Ku}a na ukletom brdu, igrani film 20.05 Corleone, igrana serija, 2/12 21.00 Vo`nja, igrani film 22.40 Na granici, igrani film

TV ZENICA

08.00 Igrana serija, repriza (TV izlog) 12.00 Odlika{i dje~iji program (repriza) 12.30 Muzi~ki program 13.00 Igrani film 15.00 Vijesti Stanje na putevima i Vremnska prognoza 15.10 Nije te{ko biti ja, repriza 16.00 Biografije, repriza 17.05 Igrani film TV izlog 19.00 Vijesti Stanje na putevima i vremenska prognoza 20.00 Selu u pohode, repriza TV izlog 21.00 Muzi~ki program / Vijesti (r) Stanje na putevima i vremenska prognoza 21.50 Igrani film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Denis napast 08.40 Vjerski program 08.50 Promocija programa 09.00 Dan otvorenih vrata TC Kakanj, direktan prijenos 16.30 Dom2 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.05 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Kakanjski ko{arka{i 21.10 Mr. Bean 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Istra`itelji, krimi serija 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Pra{ina, film 02.00 Program za Ameriku

TV VOGO[]A

09.00 Info IC Kakanj (r) 09.30 Putopisi (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.00 Info blok 14.00 Hronike op}ina Stari Grad (r) 14.30 Info IC Kakanj (r) 15.00 Putopisi (r) 15.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Dom2, emisija o ure|enju enterijera 17.30 Putopisi 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Auto Shop Magazin 21.30 Igrani film 23.30 I.R.I.B. 00.00 Nije te{ko biti ja 01.30 Biografije 02.00 Dom2, emisija o ure|enju enterijera (r)

TV USK

08.00 Kinali Kar, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali Kar, serija (r) 10.09 Kinali Kar, serija (r) 11.10 Kinali Kar, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Za svaku bolest trava raste 12.30 Skrivene palme, serija 13.05 Igrani film 14.30 Vijesti 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi (r) 17.05 Igrani film 18.45 rogram, za djecu 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 19.50 Hronika kraji{kih gradova 20.30 Auto shop magazin, emisija o automobilizmu 21.00 Igrani film 21.45 Vijesti 21.50 Igrani film

TV SLON

13.02 Capri, igrana serija 35,36,37. ep. (r) 15.40 Folk-top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 Virtual-road magazin18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 Radio iz moje ulice, kola`ni program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dokumentarni program (r) 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 13.10 Familijarna namjestaljka (r) 14.20 BN koktel 16.00 Dnevnik 1 16.25 Film 18.00 Pisma iz Herceg Novog 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.25 Nijesmo mi od ju~e 21.00 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 Ranjeni orao, film 00.00 Crveno,edukativno-zabavna emisija 01.00 Ogoljeni, film

TV ATV

07.00 Farma, emisija o agraru 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55: Vijesti 12.00 Moj tata reli voza~, film 13.55 Sport centar 14.30 Auto {op magazin 15.00 Medijski barometar 16.30 Stil 17.00 Sarajevski atentat, film 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Nacionalna klasa, film 23.00 Euro 2012. 23.05 Potez lovca, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 30. juni/lipanj 2012.
HRT1
06.42 Drugo mi{ljenje: Za{tita oka (r) 07.12 Me|imurska zlatarija, emisija pu~ke i predajne kulture 07.42 TV kalendar 07.55 Hrvatska kronika BiH 08.10 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Moja draga Klementina, film (r) 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.13 Ku}ni ljubimci 10.45 Narodna medicina: Svaki ~ovjek ima uza se tri osnovna lijeka, dok. serija 11.15 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.14 TV kalendar (r) 12.30 Mo} sudbine, serija 13.15 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.45 Prizma, multinacionalni magazin 14.30 Lo{a vjera, film 16.05 Madagascar, dok. serija 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.15 Alpe Dunav Jadran 17.45 Reporteri - izbor: Invazija na Lampedusu 18.50 Najbolje od Globalnog sijela 19.20 Loto 7/39 19.25 Najava programa 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Ve~eras 20.06 Vrijeme 20.10 Mar{al @ukov, dok. film 21.00 Danova prava ljubav, film 22.40 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme sutra 23.00 News 23.05 Vijesti iz kulture 23.20 Goyini duhovi, film (r) 01.15 Filmski maraton: Trija`a, film (r) 02.50 No}ni ~uvar, danski film (r)

TV PROGRAM
NOVA
06.00 Bijele udovice, zabavna emisija 07.25 TV Izlog 07.40 Dodir s neba, serija 08.40 Ptica trka~ica, serija 09.05 Lego Ninjago, crtana serija (r) 09.30 Gormiti, crtana serija (r) 09.55 Pokemoni, crtana serija (r) 10.20 Pokemoni, crtana serija 10.45 Klub otpisanih, serija 11.15 Sestra Hawthorne, serija 12.15 Hitna Miami, serija 13.15 Igra `ivota, igrani film 15.05 Mravator, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, info. magazin (r) 18.10 Periferija City, serija (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Od kolijevke pa do groba, igrani film 22.00 Kartel, igrani film 00.10 Iznad zakona, igrani film (r) 02.00 I moje dijete bi to moglo, igrani film 03.30 Ezo TV, tarot show 05.00 Dnevnik Nove TV (r) 05.50 Sestra Hawthorne, serija (r)

63

HRT2
07.20 Mo} sudbine, serija 08.05 Majstori svira~i: Vrbovec 08.35 Animanijaci 1, crtana serija 09.00 Pri~e u slikama 2, serija za mlade 09.15 Mala Tv (r) 09.45 Ku}ni svemirci, crtana serija 10.15 Superbrat, film za djecu 11.45 U ropstvu: Istinita pri~a o Fanny Kemble, film 13.35 ^uvari zdravlja 14.05 KS automagazin 14.35 Obrtnik i partner 15.05 4 zida 15.35 Odabrao \elo H.: Mona Lisino prokletstvo, dok. film (r) 16.25 Me|u nama: [to znamo o ljudskom mozgu (r) 16.55 Ru`iona (r) 17.25 Na rubu znanosti: Biostanovanje (r) 18.15 Boje turizma (r) 19.05 Teletubbies, animirana serija 19.30 Gara`a (r) 20.00 Euro 2012., emisija 21.00 Novalja: MIK Melodije Istre i Kvarnera, prijenos 22.30 CSI: Las Vegas 11, serija 23.15 Mu}ke 1A, serija 23.45 Bitange i princeze 2, serija 00.20 Johan Falk, serija 01.50 Novalja: MIK Melodije Istre i Kvarnera, snimka progla{enja pobjednika 02.10 Judita (r) 03.25 No}ni glazbeni program

AL-JAZEERA B.
08.30 Kontekst, talk-show 09.00 U potrazi za ru`i~astom bojom, III dio, dok. program, (r) 09.30 Zidovi srama Belfast, dok. program, (r) 10.00 Kontekst, talk-show 10.30 Activate, dok. program, (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 Reporter - Haiti nakon zemljotresa (r) 12.00 AJE program 14.00 moj `ivot, dok. program, (r) 14.30 Naslije|e 11. Septembra - Sukob civilizacija, ep.1, dok. program, (r) 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 U potrazi za ru`i~astom bojom (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 Prava na `ivot Planinske babice: Vijetnam, dok. program, (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 Reporter - ^isti gubici 19.30 Druga strana Srbije 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business 23.30 Reporter - ^isti gubici, I dio (r)

RTS
10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica, zabavni program 11.00 Vijesti 11.05 Gra|anin, info 11.30 Knjiga utisaka, dok. program 12.15 Gastronomad, (r) 12.30 Plava ptica, magazin za decu 13.00 Dnevnik 13.30 Uvi|aj, info 14.00 TV minijature 14.15 Vi i Mira Adanja Polak, zabavni program 15.00 Vijesti 15.10 Jelen top deset, (r) 16.00 Vijesti 16.03 Serija (r) 17.00 Petkazanje, dok. program 18.00 Fudbalska reprezentacija 1930-1960, zabavni program 18.30 Kvadratura kruga, dok. pr. 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Serija (r) 21.00 Bez vize 21.30 Kao sav normalan svijet, zabavni program 22.30 Uvi|aj, info (r) 23.00 Olimpijski krugovi

RTCG
07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Univerzum, dok. serijal BBC/r 10.00 Vijesti 10.05 Pretres (r) 11.35 Zapis: (r) 12.05 Riznica prirode 12.35 Muzika 13.00 TV arhiv 13.50 7 TV dana 14.20 Narodna muzika 15.00 Blic biznis i dijaspora 15.30 Vijesti 15.35 Muyika 16.00 Sat TV 16.30 Drumovanja 17.00 Agrosaznanje 18.00 Art magazin 18.30 Muzika 19.05 Korijeni 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 21.00 Ljeto s mora 23.00 Dnevnik 3 23.30 Sat TV- vijesti iz dijaspore

Atletika: SPORT EP Helsinki 2012, uklju~enje u prijenos
19.30 BHT

Strasti i intrige
07.05 TV1

SE

RI

JA

EUROSPORT
08.30 Fitnes 08.45 Atletika, E[ Helsinki, Finska 09.45 Atletika, Photo Finish 10.00 Atletika, E[ Helsinki, Finska, u`ivo 14.30 Biciklizam, Tour de France, u`ivo

EUROSPORT 2
06.00 Australijski fudbal 09.00 Snuker, Wuxi, Kina, u`ivo, polufinale finale 11.30 Surf 12.00 Fudbal 14.00 Auto trke, Nurburgring, Njema~ka, u`ivo

SPORT KLUB
06.30 Grand Slam Wimbledon 10.00 Real NBA 10.30 Wimbledon Studio 11.00 Wimbledon Pregled dana 12.00 Wimbledon Studio, direktno

ARENASPORT 1
07.00 Odbojka Grand Prix Brazil Tajland prenos 09.30 Odbojka Grand Prix Kuba - Sad prenos 11.30 Fudbal Brazil: Vasco - Cruzeiro 13.30 Odbojka Grand Prix Kina - Turska prenos 15.30 Olympic Series: Episode 18 17.30 Motosport Mundial: Magazin 18.00 Hokej NHL: Los Angeles - New Jersey 20.00 Ko{arka Kvalifikacije @: SrbijaCrna Gora prenos 22.30 Fudbal: Copa Libertodores Highlights 00.00 Fudbal Brazil: Cruzeiro Sao Paulo 04.00 Fudbal Mls: San Jose - La Galaxy prenos

ARENASPORT 2
07.30 08.30 10.00 12.00 14.00 14.30 15.30 16.30 Auto-moto Rukomet Ko{arka Hokej NHL: Season Review Motosport Mundial: Magazin Olympic Series: Episode 42 Box: Kotv Classics Ep 43. Rukomet EHF Liga [ampiona: Larvik Budu}nost Ko{arka, kvalifikacije za EP (@) Srbija - Estonija Live 19:45 Odbojka Svjetska Liga: Argentina - Bugarska Box: Huck - Lebedev Hokej NHL: Season Review KOTV Magazin Olympic Series: Episode 41 Odbojka Grand Prix: Finalni Turnir

18.00

19.45

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Strastveni ribolov sa Robsonom Grinom, 4 epizode 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Grandiozni projekti 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Trgovci 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako se pravi? 20.05 Pen i Teler, La` ili istina 21.00 ^ari putovanja 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Uni{tavanje!

N. GEOGRAPHIC

06.00 Peta brzina 06.25 Automobili 07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Strastveni ribolov sa Robsonom Grinom, 4 epizode 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Grandiozni projekti 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Trgovci 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako se pravi? 20.05 Pen i Teler, La` ili istina 21.00 ^ari putovanja 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Uni{tavanje!

Konji~i sport
18.00 Atletika, E[ Helsinki, Finska, u`ivo 21.45 Fudbal, u`ivo 22.15 Konji~ki sport 00.00 Biciklizam, Tour de France 00.45 Atletika, E[ Helsinki, Finska

Ameri~ki fudbal
15.00 Snuker, Wuxi, Kina, u`ivo, polufinale 16.30 Fudbal, EP `ene U-17 Nyon, [vajcarska, finale 17.30 Fudbal 20.00 Biciklizam, Tour de France 22.00 Ameri~ki fudbal u sali

Wimbedon
13.00 Grand Slam Wimbledon, direktno 22.00 Wimbledon Studio, direktno 22.30 Wimbledon Pregled dana 23.30 NBA Action 00.00 Grand Slam Wimbledon

22.00 00.00

02.00 02.30 03.30

VIASAT HISTORY

13.00 ^arobnjak iz Oza: Istinita pri~a 14.00 Dnevnik Ane Frank 16.00 Azijski mu{karci na platnu i ekranu 17.00 Nind`e - ratnici iz sjenke 18.00 @ivotinje koje su u{le u istoriju 18.30 Bliski susreti u Sibiru 20.00 Vojini~ev kod najtajanstveniji rukopis na svijetu 21.00 Doktor D`ekil i mister Hajd: istinita pri~a 22.00 Jedan dan u borbi 23.00 Heroji, kult i kuhinja 00.00 Vizija Vangari Matajie 01.00 Mao - kineska pri~a 02.00 Susret sa Simon Vejl 03.00 Drevni plasti~ni hirurzi 04.00 Heroji, kult i kuhinja 05.00 [ekspirovi portreti

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

08.10 D`ef Korvin, bez ograni~enja, 2 epizode 09.05 Upoznajte divljinu 09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 10.25 Ma~ke iz kom{iluka 10.55 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 5 epizoda 17.20 O [ejova velika avantura, 2 epizode 19.10 Velike morske avanture 20.05 Kraljevstvo geparda, 2 epizode 21.00 Opasno blizu, 2 epizode 21.55 Borba za kitove 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

06.00 Dijagnoza ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsomeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Havaji 5-0, serija 21.00 Bird on a Wire 23.00 Sve po zakonu, serija 00.00 Smrtonosna op~injenost 01.45 Nesre}a u vazduhu 03.30 Slijepo povjerenje, film 05.15 Istina ili la`: Dosije paranormalnog, serija

TV1000

06.00 Dnevnik ko{arka{a, igrani film 08.00 Zlo~ini i prestupi, igrani film 10.00 Divlja vo`nja, igrani film 12.00 Angel Eyes, igrani film 14.00 Misteriozno ubistvo na Menhetnu, igrani film 16.00 Mumija, igrani film 18.00 Nekontrolisana mo}, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Mapetovci u svemiru, igrani film 22.00 Bez srca, igrani film 00.00 Podivljale klinke, igrani film 01.10 Grad seksa, igrani film 02.40 Raspu{teni Feniks, igrani film

FOX LIFE

10.00 Privatna praksa 11.00 Privatna praksa 11.50 Privatna praksa 12.30 Kako sam upoznao va{u majku 13.00 Kako sam upoznao va{u majku 13.35 Kako sam upoznao va{u majku 14.05 Melisa i D`oi 14.40 Melisa i D`oi 14.55 Melisa i D`oi 15.15 Melisa i D`oi 15.35 Melisa i D`oi 15.55 Melisa i D`oi 16.20 Melisa i D`oi 16.45 Melisa i D`oi 17.10 19.00 Dveri 19.50 Ali Mekbil 21.00 23.00 Dveri 23.55 Gimnazijske traume01.00 Seks i grad, serija 01.25 Uprava, serija 02.10 Sve ispo~etka, serija 03.00 Houp i Fejt 03.25 Houp i Fejt 04.10

FOX CRIME

10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Red i zakon, serija 13.20 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 15.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 17.30 Frikovi, serija 18.20 Frikovi, serija 19.10 [ah-Mat, serija 20.00 [erlok, serija 21.45 Detektiv na Floridi, serija 22.35 Pariski Forenzi~ari, serija 23.25 Pariski forenzi~ari, serija 00.15 [ah-Mat, serija 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 01.50 Jedinica, serija

HBO

06.00 Mala trgovina u`asa, film 07.35 Kako zna{, film 09.35 Ljubav jedne `ene, film 11.15 Nitkov, film 12.40 Potpredsjednica, ep. 6, serija 13.20 Po jutru se dan poznaje, film 15.05 Nezaustavljivi, film 16.45 Da:bar, film 18.15 Ja sam broj ~etiri, film 20.05 Pravi ~elik, film 22.10 Ravnica u plamenu, film 23.55 127 sati, film 01.25 Dvostruka osveta, film 03.05 Klub, film 04.40 Carrie Fisher: Bez dlake na jeziku, film

CINESTAR

09.00 Djevojka od milijun dolara, igrani film 11.31 Raspad, igrani film 13.27 Dr`avna policija, igrani film 13.45 The Babysiters, igrani film 15.31 Anna Nicole, igrani film 17.00 Snjeguljica i lovac, igrani film 17.15 30 dana, igrani film 19.01 Djeca sa otoka s blagom: Bitka za otok, igrani film 20.43 Dr`avna policija, igrani film 21.01 Bande New Yorka, igrani film 00.00 Mafija{ice, igrani film 01.45 Stravi~ne legende, igrani film

Safet Su{i}, Amar Osim, Emir Spahi} pomno prate Euro

U finalu svi o~ekivali [paniju, ali malo ko Italiju
45. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 30. juni/lipanj 2012.

Skupo pla}ena gre{ka

Supruga ostavila Strauss-Kahna
Dominique Strauss-Kahn pod istragom u Francuskoj, u aferi Carlton iz Lillea, zbog organizirane prostitucije, za {to mu prijeti 20 godina zatvora bude li osu|en
Dominique Strauss-Kahn i njegova supruga Anne Sinclair ne `ive vi{e zajedno, re~eno je iz izvora bliskog biv{em glavnom direktoru Me|unarodnog monetarnog fonda. Nekada{nji favorit predsjedni~kih izbora u Francuskoj i urednica francuske ina~ice Huffington Posta, internetskog portala o aktuelnostima, rastali su se prije otprilike mjesec, isti~e se iz istog izvora. Ameri~ko pravosu|e odustalo je od krivi~nog gonjenja, a afera je prenesena na civilni sud. Dominique Strauss-Kahn priznao je prije nekoliko mjeseci da je bio u neprikladnom odnosu sa sobaricom Nafissatou Diallo, {to je, kako je rekao, bila moralna gre{ka. - Radilo se o neprikladnom odnosu, ~ak gre{ki, izjavio je on za televizijski dnevnik privatne stanice TF1 i dodao: - To je moralna gre{ka i nisam zbog nje ponosan. Naglasio je kako vrlo kratak odnos sa sobaricom nije napla}en te odbacio ikakav oblik nasilja. - Ono {to se dogodilo, ne obuhvata ni nasilje, ni prisilu, ni agresiju, niti ikakvo kazneno djelo. Tako ka`e tu`itelj, ne ja, istaknuo je Strauss-Kahn. Dodao je kako je u~inio veliku gre{ku koja je pogodila njegovu suprugu, djecu, prijatelje i cijeli narod Francuske koji je u njega vjerovao. - Imao sam osje}aj da sam

Prezadu`enim gra|anima besplatni savjeti
Udru`enje za odgovorno upravljanje li~nim finansijama U plusu, prva bh. organizacija koja pru`a besplatne savjetodavne usluge prezadu`enim gra|anima i provodi programe finansijske edukacije, zvani~no je otvorilo ured u Sarajevu. Udru`enje pru`a usluge savjetovanja o zadu`enjima, kao i posredovanja izme|u kreditno zadu`enih gra|ana i finansijskih institucija. Gra|ani se Udru`enju mogu obratiti putem besplatne info-linije 080 02 02 56 ili u uredima u Tuzli i Sarajevu. Ured su otvorili dr. Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH i André Schaller, ambasador [vicarske u BiH.

D`evad Sal~in u ku}nom pritvoru
Sud BiH je donio rje{enje u predmetu Mensur Memi} i drugi, kojim se optu`enom D`evadu Sal~inu ukida pritvor i odre|uju mjere zabrane. Izre~ene mjere podra zumijevaju zabranu napu{tanja mjesta boravi{ta (ku}ni pritvor), a nadle`na policijska stanica }e organizovati nasumi~ne svakodnevne obilaske optu`enog. U slu~aju da optu`eni prekr{i neku od izre~enih mjera zabrane, prema njemu se mo`e odrediti mjera pritvora. D`evad Sal~in optu`en je za ratni zlo~in protiv civilnog hrvatskog stanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika HVOa u selu Trusina kod Konjica, a u pritvoru je od 17. septembra 2009, saop}eno je iz Suda BiH.

Nasrtaj na sobaricu
^asopis Closer pi{e pak da je Anne Sinclair zatra`ila od supruga da napusti njihov pari{ki stan. Dominique Strauss-Kahn pod istragom je u Francuskoj u aferi Carlton iz Lillea zbog organizirane prostitucije, za {to mu prijeti 20 godina zatvora bude li osu|en. Biv{i socijalisti~ki ministar financija optu`en je, osim toga, za seksualni nasrtaj na sobaricu u njujor{kom hotelu u maju 2011.

Dominique Strauss-Kahn i Anne Sinclair: Sve dublje tone biv{i prvi ~ovjek MMF-a i favorit za predsjednika Francuske

zarobljen, poni`en, rekao je Strauss-Kahn i naglasio kako je bio duboko povrije|en slikom i optu`bama koje su mediji slali o njemu.

Nezakonita korist
- Oduvijek sam po{tovao `ene. Jako sam skupo platio gre{ku, jo{ je pla}am, rekao je. Strauss-Kahn je preliminarno

ispitan i za sumnju nezakonitog sticanja koristi u tvrtkama jer su njegovi prijatelji biznismeni, koji su, navodno, nabavljali prostitutke za zabave, napla}ivali tro{kove preko svojih tvrtki. Podsjetimo, Strauss-Kahn je oti{ao iz MMF-a nakon seksskandala u New Yorku kada ga je sobarica optu`ila za silovanje.

POSLJEDNJE VIJESTI
BOMBA[KI NAPAD U AL@IRU - U gradu Vargalle na jugu Al`ira u bomba{kom napadu na vojnu policiju poginula je jedna osoba, a ranjeno deset. Ranjene osobe su smje{tene u bolnicu, a neki od njih se nalaze u te{kom stanju. Jo{ nije niko preuzeo odgovornost za napad, javila je agencija Anadolija. POPLAVE U INDIJI I KINI - U poplavama uzrokovanim sna`nim monsunskim ki{ama stradalo je najmanje 30 osoba, a vi{e od milion je evakuirano u sjeveroisto~noj dr`avi Asam, kazali su ju~er zvani~nici. Dvadeset od 27 distrikta u Asamu pogo|eno je poplavama zbog ki{e koja pada posljednje dvije sedmice. Najmanje 50 ljudi je poginulo, a 42 osobe su nestale u poplavama izazvanim obilnim padavinama u brojnim dijelovima Kine. UHAP[EN SIBIRSKI SILOVATELJ - Biv{i policajac, osumnji~en da je tokom devedesetih silovao i ubio 23 `ene u isto~nom Sibiru, uhap{en je poslije vi{e od 10 godina istrage, saop{tila je ruska policija. Istra`ni organi su saop{tili da je ~ovjek iz Angarska, na istoku Sibira, osumnji~en da je odgovoran za seriju ubistava izme|u 1994. i 1999. - Ve}ina `ena bila je naga, sa tragovima silovanja na tijelu, saop{tili su istra`itelji, navode}i da je nekolicini `rtava bio ukraden novac i nakit.

Zamjenik ameri~kog ambasadora u BiH

Posjetio NUBBiH
Jonathan Moore, zamjenik ameri~kog ambasadora u BiH, posjetio je Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, te razgovarao sa dr. Ismetom Ov~inom, direktorom, i njegovim saradnicama. Ov~ina je informirao Moorea o radu NUB-a BiH, te o trenutnom te{kom financijskom stanju, a koje je rezultat nerije{enog pravnog i financijskog statusa i neodgovaraju}e podr{ke nadle`nih organa u BiH. U znak podr{ke, kao li~ni gest, Moore je Biblioteci poklonio, dva zna~ajna raritetna naslova iz oblasti kulturne ba{tine BiH, "Bosnia and Herzegovina some wayside wanderings by Maude M. Holbach" i "La BosnieHerzegoviné: à l' exposition internationale universelle de 1900 a Paris" i izrazio nadu da }e se pobolj{ati uslovi u kojima djeluje ova prepoznatljiva institucija kulture, nauke i obrazovanja u BiH. U znak zahvalnosti, dr. Ov~ina poklonio je Mooru nekoliko njihovih izdanja, uklju~uju}i i publikaciju "Blago Nacionalne i univerzi-

42 18 39 71 45 20

4 55 13 54 7 49

14 6 1 69 32 86

26. kolo 52 28 36 63 47 2 73 29 77 43 60 46 10 80 19 8 78 51 41 23 44 12

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ jedan dobitak 21.698,38 KM, kartica kupljena u Vitezu Deseterac: 9 dobitnika po 1.446,56 KM, Peterac: 5.596 dobitnika po 4,00 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

2.030.000 KM

BINGO PLUS: 9 9 3 2 4 5

Jonathan Moore, zamjenik ameri~kog ambasadora u BiH i dr. Ismet Ov~ina, direktor NUB-a BiH

tetske biblioteke BiH" koja sadr`i reprezentativne primjerke rukopisa, knjiga, karata, grafika i razglednica, {to svjedo~e o su`ivotu kultura na ovim prostorima, multikulturalnosti i koloritnosti BiH kroz vijekove. Mr. S.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->