You are on page 1of 153

1.

1.1.
1.1.1.

PODRUJE PRIMJENE I OPE ODREDBE


PODRUJE PRIMJENE
Uz vaee norme, odredbe propise i zakone Republike Hrvatske, ovaj Pravilnik vrijedi za projektiranje, izradu, prijem za uporabu, odravanje i izmjene unutarnjih plinskih instalacija i dvorinih vodova (poloenih u dvoritu), kada se koriste gorivi plinovi po normi HRN H.F1.001 odnosno po DVGW G 260/1 i 260/2 osim plinova 3. skupine1 ( propan, butan i njihovih smjesa ) za niski tlak do 100 mbar i srednji tlak od 100 mbar do 1,00 bar. Pod unutarnjom plinskom instalacijom u ovom Pravilniku podrazumijeva se dovod plina (cjevovodi s opremom i plinskim troilima), dovod zraka za izgaranje ( zazori - fuge, vanjski otvori, kanali, prostorije za postavljanje kao i prostorije za povezivanje ) i odvod produkata izgaranja ( dimovodne cijevi, dimnjae, okna dimnjaka itd. ), od glavnog zapora na kunom prikljuku do grla - ispusta dimovodnog okna, odnosno grla ureaja za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja u vanjsku atmosferu.

1.2.
1.2.1.

OPE ODREDBE
Ovaj "PRAVILNIK ZA UNUTARNJE PLINSKE INSTALACIJE GPZ-P 601 ( u daljnjem tekstu skraeno samo "Pravilnik ), predstavlja skup ope priznatih pravila plinske tehnike s ovog podruja. Njegovom primjenom osigurava se struna izvedba unutarnjih plinskih instalacija i dvorinih vodova, poveava se sigurnost od poara, zatita ivota, zdravlja, okolia, interesa potroaa plina, imovine te prirodnih i radom steenih vrednota. Neke odredbe ovog Pravilnika imaju karakter preporuke. Od njih se moe odstupiti u opravdanim sluajevima, a uz suglasnost nadlenih organa vlasti i distributera plina, a o poduzetim mjerama treba dati dokaz o njihovoj usklaenosti s odredbama ovog Pravilnika. Za suradnju Plinare i ugovorenih plinoinstalatera ( izvoditelja graenja plinovoda i obrtnika s vezanim obrtom plinoinstalatera) vrijedi tehniki propis GPZ-P 111. Izradu, izmjene i odravanje unutarnje plinske instalacije, ovisno o skupini plinovoda i materijala, smiju izvoditi samo oni izvodai koji imaju UVJERENJE plinare dobiveno na temelju tehnikog propisa GPZ-P 112. Radove na odravanju plinskih troila smiju osim Plinare i ugovornih plinoinstalatera iz lanka 1.2.3. izvoditi i servisne radionice proizvoaa plinskih troila, kao i njihovi ovlateni serviseri. Ugovorni plinoinstalater mora prije poetka radova izvjestiti Plinaru o vrsti i veliini radova na plinskoj instalaciji, kao i o predvienim graevinskim

1.2.2.

1.2.3.

1.2.4.

1.2.5.

1.2.6.

Za unutarnje plinske instalacije za plinove tree skupine ( propan, butan ili njihove mjeavine ) ne vrijedi ovaj Pravilnik.

mjerama u skladu propisa GPZ-P 111. Ugovorni plinoinstalater mora se kod Plinare uvjeriti da je osigurana opskrba plinom budue instalacije. 1.2.7. 1.2.8. Unutarnja plinska instalacija mora biti izvedena tako da koritenjem ne ugroava zemljite i zgradu u kojoj je izvedena. Plinska instalacija i njezini dijelovi moraju biti takvi da su sigurni pri namjenskoj uporabi. Sastavni dijelovi zadovoljavaju ako su konstruirani, izvedeni i ispitani u skladu hrvatskih normi ( HRN ), a u pomanjkanju istih da su u skladu vlastitih. ( GPZ-N )2 i usvojenih ( npr. GPZ DIN ) strukovnih normi Plinare. Vanjski dvorini i unutarnji plinovodi moraju biti nepropusni ( plinotijesni ), otporni na koroziju i mogua mehanika oteenja te trajne, a ne provizorne izvedbe. Dvorini podzemni plinovodi moraju biti tako dimenzionirani da svojim kapacitetom zadovoljavaju i perspektivne potrebe pune plinifikacije objekata koji e biti na njih prikljueni, uz maksimalno dozvoljeni otpor u cijevima koji je dozvoljen ovim Pravilnikom ( vidi l. 3.9 ) Novu unutarnju plinsku instalaciju, a naroito kuni regulator tlaka, razvod nemjerenog plina i uzvodne vodove, treba tako dimenzionirati da ista moe svojim kapacitetom zadovoljiti perspektivnu potrebu plina u dotinoj zgradi pri njenoj punoj plinifikaciji. 1.2.11. Dimovodni i ventilacijski ureaji moraju biti dimenzionirani, konstruirani, izvedeni i odravani tako da u svakom trenutku dovodom potrebnog zraka i odvoenjem izgorjelih plinova osiguravaju ispravno izgaranje plina. Pod ispravnim izgaranjem smatra se ono izgaranje kada sadraj ugljinog monoksida u izgorjelim plinovima ( preraunato na suhe izgorjele plinove bez vika zraka ne prelazi 0,10 volumenskih postotaka.

1.2.9.

1.2.10.

Propisi i norme citirani u ovom Pravilniku GPZ-P 601/1996 sastavni su dio Pravilnika i navedeni su s punim nazivom u PRILOGU 8.

2.
2.1.
2.1.1.

POJMOVI
PLINSKA INSTALACIJA
PLINSKA INSTALACIJA je instalacija iza glavnog zapornog organa do ispusta dimovodnog ureaja. Plinska instalacija se sastoji od cijevne instalacije, plinskih aparata - troila ureaja za dovod zraka za izgaranje i ureaja za odvod produkata izgaranja. IZRADA PLINSKE INSTALACIJE je zbir mjera i poslova za postavljanje plinske instalacije. PREINAKA PLINSKE INSTALACIJE je zbir mjera i poslova za proirenje, smanjenje ili druge izmjene postojee plinske instalacije. ODRAVANJE je zbir mjera za utvrivanje i ocjenjivanje bitnog stanja i poslova za ouvanje i ponovno uspostavljanje normalnog stanja. - Pregled je zbir mjera za utvrivanje i odravanje prvobitnog stanja. - Opsluivanje je zbir mjera radi ouvanja normalnog stanja. - Popravak je zbir mjera za ponovno uspostavljanje normalnog stanja.

2.1.2. 2.1.3. 2.1.4.

2.2.
2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6.

CIJEVNA INSTALACIJA
CIJEVNA INSTALACIJA je zajedniki naziv za unutarnje i vanjske vodove (vidi slika1. str. ). GLAVNI ZAPORNI ORGAN je element zatvaranja na kraju kunog prikljuka, koji slui prekidu dobave plina za jednu ili vie zgrada. IZOLACIJSKI KOMAD je element za prekid elektrine vodljivosti cjevovoda. KUNI REGULATOR I REGULATOR UZ PLINOMJER su elementi za regulaciju tlaka u instalaciji prikljuenoj iza njih. UNUTARNJI PLINOVOD je cijevna instalacija postavljena u zgradi iza gIavnog zapornog organa. VANJSKI PLINOVOD je cijevna instalacija iza glavnog zapornog organa, koja je poloena izvan zgrade u zraku ( nadzemni vod na parceli uline zgrade dozvoljena izvedba samo za potrebe industrijskih ili zanatskih pogona ) ili pod zemljom ( podzemni vod u parceli - dvoritu za spajanje dvorinih zgrada iz uline, te joj je uobiajeni naziv DVORINI VOD. UNUTARNJI I VANJSKI PLINOVOD moe se sastojati iz razvoda, uzvoda, voda za troila i prikljunog voda troila. RAZVOD je dio instalacije za nemjereni plin izmeu glavnog zapornog elementa i prikljuka plinomjera.

2.2.7. 2.2.7.1.

2.2.7.2. 2.2.7.3. 2.2.7.4. 2.2.7.5. 2.2.7.6. 2.2.7.7. 2.2.7.8.

UZVOD je vertikalni dio voda izmeu katova. VOD ZA TROILA ( POTRONI VOD ) je dio voda za mjereni plin izmeu izlaza iz plinomjera i odvoda. ODVOD je dio voda, od voda za troila do prikljune armature troila i slui iskjuivo za opskrbu jednog troila. PRIKLJUNI VOD TROILA je dio voda od prikljune armature troila do prikljuka na plinskom troilu. VRSTI PRIKLJUAK sastoji se iz prikljune armature troila i krutog savitljivog prikljunog voda koji se moe rastaviti samo alatom. ili

RASTAVLJIVI PRIKLJUAK se moe rukom odvajati, a sastavljen je iz sigurnosne prikljune armature i iz sigurnosne plinske savitljive cijevi ( crijeva). UPRAVLJAKI VOD je vod u kojem protjee plin pod tlakom i obavlja mehaniko upravljanje ( npr. upravljanje regulatora ). Upravljaki vod nema ispust u atmosferu. Impulsni vod je upravljaki vod. ISPUNI VOD je vod u kojem se plin nalazi samo u izvanrednom stanju ( npr. pucanje upravljake membrane ili ukljuenje sigurnosnog ventila ). U normalnom sluaju slui kao dini vod. ODZRANI VOD je vod koji slui za odzraivanje plinske instalacije kada se plinom iz cjevovoda istjeruje zrak ili inertni plin. Ispust odzranog voda mora biti na bezopasnom mjestu. VOD ZA PROPUTENI PLIN je ispuni vod izmeu dva samostalno upravljana lana. On je poznat kao meuodzrani vod. NAPUTENI VODOVI su vodovi koji su odreenim mjerama trajno stavljeni izvan pogona. INSTALACIJA IZVAN POGONA je ona u kojoj je dolo do prekida dobave plina radi popravka izmjene ili drugih razloga. KRATKOTRAJNI PREKID DOBAVE PLINA slui za radove odravanja ili zamjene plinomjera.

2.2.7.9.

2.2.7.10.

2.2.7.11. 2.2.8. 2.2.9. 2.2.10.

2.3.
2.3.1.

PLINSKE NAPRAVE - APARATI


PLINSKA NAPRAVA je zajedniki naziv za naprave s odvodom produkta izgaranja u atmosferu putem ureaja za odvod produkta izgaranja ( plinska loita ) i plinske naprave bez ureaja za odvod produkata izgaranja. PLINSKE NAPRAVE se razlikuju prema opskrbi zrakom za izgaranje i odvodu produkata izgaranja kako slijedi: VRSTA A - Plinska naprava bez komore za izgaranje ( npr. plinsko kuhalo, laboratorijski plamenik ) ili s otvorenom komorom za izgaranje prema prostoriji za postavljanje ( npr. ugraena penica pl. tednjak ), napravljeni za pogon bez ureaja za odvod izgorjelih plinova. 4

2.3.2.

VRSTA B - Plinsko loite s otvorenom komorom za izgaranje prema prostoriji za postavljanje, napravljeno s prikljukom za dimnjak: - s plamenikom bez puhala ( plinsko loite s osiguraem strujanja koje troi zrak iz prostorije postavljanja). - s plamenikom sa puhalom ( plinsko loite bez osiguraa strujanja koje troi zrak iz prostorije postavljanja ). VRSTA C - Plinsko loite sa zatvorenom komorom za izgaranje prema prostoriji za postavljanje, napravljeno za pogon s ureajem za odvod produkata izgaranja i dovod zraka za izgaranje izvana ( plinsko loite neovisno o zraku iz prostorije za postavljanje ); VRSTA C1 - Loite bez ventilatora, koje uzima zrak za izgaranje izvana i produkte izgaranja odvodi van kroz vanjski zid ( fasadno loite ), samo za zagrijavanje pojedinanih prostorija ( fasadna sobna pe ) ili za pripremu tople vode ( fasadni grija vode ). VRSTA C2 - Loite koje zrak za izgaranje uzima iz dimnjaka za dovod zraka i odvod produkata izgaranja ( jednokanalne ili dvokanalne izvedbe ) i odvodi u njega produkte izgaranja. Troila vrste C2 praktiki su bez znaaja i ne koriste se u Republici Hrvatskoj, te ih ova Pravila GPZ - P 601 dalje ne obrauju. VRSTA C3.1 - Plinsko loite s ventilatorom, koje zrak za izgaranje uzima iz dimnjaka sistema "LAS" ( Luftabgasschornstein sistem kanala za dovod zraka za izgaranje i kanala za odvod produkata izgaranja ) i u njega dovodi produkte izgaranja. VRSTA C3.2 - Plinsko loite s ventilatorom, koje uzima zrak za izgaranje izvana i dovodi produkte izgaranja van ( na otvoreno ) preko krova. VRSTA C3.3 - Plinsko loite s ventilatorom, koje uzima zrak za izgaranje izvana i odvodi produkte izgaranja van kroz vanjski zid ( na otvoreno ). VRSTA D - Plinsko loite bez osiguraa strujanja napravljeno za prikljuak na kuni dimnjak ( vidi GPZ-N 660.637 odnosno DVGW - G 637/1 ), i to: VRSTA D3.1 - Plinsko loite ovisno o zraku iz prostorije koje zrak za izgaranje uzima preko otvora za dovod zraka i odvodi produkte izgaranja iz prostorije za postavljanje. VRSTA D3.2 - Plinsko loite neovisno o zraku za izgaranje iz prostorije, koje uzima izvana zrak za izgaranje preko ureaja za dovod zraka izvana i odvodi produkat izgaranja. 2.3.3. Plinski aparati se dijele obzirom na koritenje plina pojedinih plinskih skupina prema normi HRN H.F1.001, odnosno prema Pravilniku DVGW-G 260/I kako slijedi: KATEGORIJA I - troila za iednu vrstu plina, za plinove samo jedne plinske skupine. KATEGORIJA II - troilo za vie plinova, za plinove dviju plinskih skupina. 5

KATEGORIJA III - troilo za sve plinove, za plinove svih plinskih skupina. 2.3.4. 2.3.4.1. 2.3.4.2. 2.3.4.3. 2.3.4.4. 2.3.4.5. 2.3.4.6. 2.3.4.7. 2.3.4.8. 2.3.4.9. 2.3.4.10. 2.3.4.11. PLINSKI APARATI SE RAZLIKUJU PREMA NAMJENI KAKO SLIJEDI: PLINSKI PROTONI GRIJA VODE je plinsko loite u kojem se voda u protoku zagrijava za troenje. PLINSKI AKUMULACIJSKI GRIJA VODE je plinsko loite u kojem se voda zagrijava dok je u mirovanju, rezervi. PLINSKI KOMBINIRANI GRIJA VODE je plinsko loite u kome se zagrijava protona voda za troenje i cirkulacijska voda za grijanje. PLINSKI KOTAO i PLINSKI CIRKULACIJSKI APARAT su loita za zagrijavanje cirkulacijske vode za grijanje. PLINSKA SOBNA PE je loite koje daje toplinu konvekcijom neposredno u prostoriju preko ogrijevnih povrina. PLINSKI ZAGRIJA ZRAKA je loite za zagrijavanje prostora toplim zrakom. PLINSKA GRIJALlCA je naprava koja daje toplinu preteno zraenjem. PLINSKA KUHINJSKA PE - TEDNJAK je loite za kuhanje, peenje i neposredno grijanje preko ogrijevnih povrina. PLINSKI TEDNJAK S PENICOM, PLINSKO KUHALO, PLINSKA PENICA su troila za kuhanje i peenje. PLINSKI HLADNJAK je troilo za hlaenje. PLINSKA DIZALICA TOPLINE ( TOPLINSKA PUMPA ) je naprava za zagrijavanje prostorije ili vode koja iskoritava pored topline izgaranja plina i druge toplinske izvore. PLINSKA KONDENZACIJSKA NAPRAVA je loite koje iskoritava za zagrijavanje prostorije ili vode osjetnu toplinu plinova izgaranja i kondenzacijsku toplinu vodene pare u plinovima izgaranja. PLINSKI PLAMENIK sa ili bez ventilatora, je ureaj za ugradnju u, ili na plinsku napravu.

2.3.4.12.

2.3.5.

2.4.

OSIGURA STRUJANJA
OSIGURA STRUJANJA je sastavni dio plinskog loita koji spreava utjecaj na izgaranje u loitu, radi prejakog uzgona, zastoja i povrata strujanja u ureaju za odvod produkata izgaranja.

2.5.
2.5.1.

KONTROLA PRODUKATA IZGARANJA


NAPRAVA ZA KONTROLU PRODUKATA IZGARANJA je sastavni dio loita koja samostalno iskljuuje dovod plina pri izlazu produkata izgaranja izvan osiguraa strujanja. 6

2.5.2.

NAPRAVA ZA NADZOR TOKA PRODUKATA IZGARANJA je naprava u dimovodnoj instalaciji koja zajedno s otvorom za izjednaenje tlaka kod loita nazivne toplinske snage QNL > 50 kW smanjuje preveliki utjecaj na izgaranje od prejakog propuha dimnjaka ( uzgona dimnjaka ), od prekida toka i povratnog strujanja.

2.6.
2.6.1.

PREINAKA, PRILAGODBA I REGULACIJA NA PRIRODNI PLIN


PREINAKA naprave je mjera koju je potrebno sprovesti kada se prelazi s troenja plina jedne plinske skupine na drugu. Pri tome moe biti potrebna izmjena pojedinih dijelova. PRILAGODBA naprave je mjera koja je potrebna kada se prelazi sa troenja plina jedne podskupine na plin druge podskupine iste plinske skupine ( npr. prlrodnog plina podskupine L na prirodni plin podskupine H ). Pri tome, u pravilu, nije potrebna zamjena sastavih dijelova. Naprave koje su izraene po "SRG - metodi", pri zamjeni prirodnog plina podskupine L na prirodni plin podskupine H i obrnuto, ne trebaju prilagodbu. REGULACIJA NA PRIRODNI PLIN je tono tvorniko podeavanje naprave tako, da unutar navedenog "Wobbe - indeksa" nije potrebno drugo podeavanje. Ovo tvorniko podeavanje je na troilu oznaeno sa "EE".

2.6.2.

2.6.3.

2.7.
2.7.1. 2.7.2.

PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA


PROSTORIJA ZA POSTAVLJANJE je prostorija u koju se postavlja plinski aparat ili loite na kruta i tekua goriva, ukupne toplinske snage QNL< 50 kW. KOTLOVNICA je prostorija u kojoj je postavljeno jedno ili vie loita zajednike nazivne toplinske moi iznad 50 kW i na koju se postavljaju posebni graevinski i ventilacijski zahtjevi. Za ukupnu nazivnu toplinsku mo je potrebno uzeti u obzir samo loita koja mogu raditi istovremeno. Ukoliko loita na kruta goriva doputaju pogon drugih loita samo smanjenom snagom, potrebno je za ukupni nazivni toplinski uin raunati ovu smanjenu snagu.

2.8.
2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4.

PROVJETRAVANJE I OPSKRBA ZRAKOM ZA IZGARANJE


DOVEDENI ZRAK je ukupna koliina zraka dovedena u prostoriju za postavljanje aparata. ODVEDENI ZRAK je ukupna koliina zraka odvedenog iz prostorije za postavljanje plinskih aparata. ZRAK ZA IZGARANJE je zrak koji dostrujava u loite u pogonu. PROSTOR ZRAKA ZA IZGARANJE je prostorija koja ima najmanje jedan prozor to se otvara ili vrata prema van, iz koje se dovodi zrak za izgaranje, putem POVEZIVANJA ZRAKA ZA IZGARANJE U PROSTORIJU ZA POSTAVLJANJE. SPOJNI PROSTOR je prostor ili prostorija izmedu PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE I PROSTORIJE ZRAKA ZA IZGARANJE i u pravilu je 7

2.8.5.

unutranji prostor kroz kojega struji zrak za izgaranje do loita. Kada SPOJNI PROSTOR ima najmanje jedan vanjski prozor ili vanjska vrata koji se otvaraju, tada i on postaje PROSTORIJA ZRAKA ZA IZGARANJE. Funkcija tog prostora kao SPOJNOG PROSTORA se zbog toga ne mijenja. 2.8.6. POVEZIVANJE ZRAKA ZA IZGARANJE je ventilacijski spoj PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE I PROSTORIJE ZRAKA ZA IZGARANJE radi opskrbe loita ZRAKOM ZA IZGARANJE. NEPOSREDNO POVEZIVANJE ZRAKA ZA IZGARANJE nastaje, kada je PROSTORIJA ZRAKA ZA IZGARANJE neposredno spojena sa PROSTORIJOM ZA POSTAVLJANJE. POSREDNO POVEZIVANJE ZRAKA ZA IZGARANJE nastaje kada se izmeu PROSTORIJE ZRAKA ZA IZGARANJE i PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE nalazi jedan ili vie spojnih PROSTORA. 2.8.7. VANJSKI RASPORI ( fuge ) nekog prostora jesu zazori na sastavcima kod krila vanjskih prozora i vratiju, a postoje i kod vanjskih prozora i vratiju sa posebnim brtvljenjem. ELEMENT ZA PROPUTANJE VANJSKOG ZRAKA je naprava koja moe biti sastavni dio prozora ili posebni element. Slui u istoj prostoriji za istovremeno provjetravanje i dovod vanjskog zraka za djelominu opskrbu zrakom za izgaranje.

2.8.8.

2.9.
2.9.1.

ODVOD PRODUKATA IZGARANJA


UREAJ ZA ODVOD PRODUKATA IZGARANJA slui za odvod produkata izgaranja od plinskih loita u atmosferu. Sastoji se iz spojnog komada ( dimovodne cijevi ) i dimnjaka, odosno kod troila vrste C, iz voda za dovod zraka za izgaranje i voda za odvod produkata izgaranja sa posebnim priborom. Kod troila vrste D, kondenzacijskih troila i plinskih toplinskih pumpi, moe to biti samo dimovodna cijev, spojnog komada i unutranje ljuske dimnjaka, odnosno cijevni sustavi za odvod pothlaenih produkata izgaranja u vanjsku atmosferu, i odvoda kondenzata u kanalizaciju. KUNI DIMNJAK je izgraeni kanal, u zgradi ili na vanjskom zidu zgrade koji slui iskljuivo za odvod produkata izgaranja od loita, u atmosferu iznad krova. VLASTITI DIMNJAK slui samo jednom plinskom loitu. ZAJEDNIKI DIMNJAK slui za vie loita koja rade neovisno jedno od drugoga. MJEOVITO OPTEREEN DIMNJAK je zajedniki dimnjak koji odvodi dimne plinove iz loita na kruta i tekua goriva i produkte izgaranja plinskih loita. DIMNJAK ZA DOVOD ZRAKA I ODVOD PRODUKATA IZGARANJA je sistem dvaju kanala, jedan uz drugog ili jedan u drugom, koji dovode zrak za izgararije izvana do aparata vrste C3.1 i odvode njihove produkte izgaranja u atmosferu iznad krova.

2.9.2.

2.9.3. 2.9.4. 2.9.5. 2.9.6.

2.9.7.

DIMOVODNI UREAJI ZA PRODUKTE IZGARANJA S NISKIM TEMPERATURAMA su izgraeni kanali u zgradi ili na vanjskom zidu zgrade. Oni su izgraeni za odvod produkata izgaranja s niskim temperaturama. Sastoje se iz dimovoda ( odvodnog voda - cijevi, fazonskih komada ukljuujui spojne komade, draa i ako ustreba zvune izolacije, obloga i odvoda kondenzata ) kao i unutar zgrade potrebnih ahhtova ( okomitih graevnih elemenata ) ili kanala ( vodoravnih graevnih elemenata ) ukljuujui ako treba zvune izolacije. Dimovodni kanali su nepropusni vodovi otporni na produkte izgaranja i kondenzat, u kojima se produkti izgaranja u danom sluaju odvode pod pretlakom.

2.9.8.

DIMOVODNI ZAKLOPAC je termiki ili mehaniki upravljani zaklopac u struji produkata izgaranja, koji je samo pri pogonu plinskih loita otvoren, a inae je zatvoren. NAPRAVA ZA DOVOD SPOREDNOG ZRAKA je graevni element dimnjaka preko kojeg se u dimnjak samostalno dovodi sporedni zrak. NAPRAVA ZA PRIGUIVANJE PROTOKA PRODUKATA IZGARANJA je naprava postavljena u dimnjak ili dimovodni nastavak za poveanje otpora strujanja dimnih plinova. UREAJ ZA IZVLAENJE PRODUKATA IZGARANJA slui prisilni odvod produkata izgaranja, a sastoji se iz: - otsisne cijevi ( cijevi izmeu plinskog loita i ventilatora ), - ventilatora ( dio koji prisilno odvodi produkte izgaranja ), i - ispusne cijevi ( cijevi iza ventilatora ).

2.9.9. 2.9.10.

2.9.11.

2.10.
2.10.1. 2.10.2.

VOLUMEN
PROTOK ( V ) je volumen plina koji protee u jedinici vremena. KOLIINA PLINA se uobiajeno mjeri volumenom ( V ) kojeg zauzima. Volumen odreene koliine plina je ovisan o pripadajuim veliinama stanja: temperaturi i tlaku plina. Tlak plina sastavljen je iz parcijalnih tlakova plinova i vodene pare. JEDINICA VOLUMENA PLINA je kubni metar ( m3 ). NORMNO STANJE PLINA je odreeno veliinama stanja: - normna teperatura, - normni tlak, Tn = 273,15 K ( 0 0C) pn = 1013,25 mbar.

2.10.3. 2.10.4.

2.10.5.

VELIINE STANJA PLINA na mjernom mjestu ( plinomjeru ) ili na mjestu potronje ( plamenik ) oznaavaju se pripadajuim pogonskim stanjem kao npr: 10 0C, 1030 mbar, suh.

2.10.6.

PRERAUNAVANJE koliine plina iz nekog pogonskog stanja u normno stanje vri se po plinskim zakonima. Vn = VB Z

Z=
Vn VB T Tn pn Ps t pamb pe Z K

Tn pamb + pe x ps 1 x x T pn K

volumen koliine plina u normalnom stanju u m3, volumen koliine plina u pogonskom stanju u m3, temperatura plina u pogonskom stanju u K; T = Tn+ t, 273,15 K, 1013, 25 mbar, tlak zasienja vodene pare u mbar, temperatura plina u pogonskom stanju u 0C, relativna vlanost plina u %, tlak zraka ( u ambijentu) u mbar, efektivni ( dinamiki ) tlak plina u mbar , koeficijent stanja slui za preraunavanje volumenskih i toplinskih vrijednosti i za tehnike proraune, koeficijent stlaivosti: K= 1 pri pe <1000 mbar

2.11.
2.11.1.

TLAK
TLAK PLINA ( p ) je izmjereni statiki pretlak prema atmosferskom tlaku i izraava se u niskotlanom podruju u mbar. Preraunavanje iz drugih jedinica se obavlja pomou tabele 1. ( vidi str. ). TLAK MIROVANJA plina je tlak plina koji ne struji ( mirujueg ) PROTONI TLAK je tlak plina koji struji ( kree se ), DOBAVNI TLAK je tlak plina u distributivnom plinovodu na kojega je izveden prikljuak. NISKI TLAK je pogonski tlak do 100 mbar. SREDNJI TLAK prema ovom pravilniku GPZ-P 601 je pogonski tlak vii od 100 mbar do 1 bar ( 100 mbar < p < 1,0 bar ). POGONSKI TLAK je tlak plina na odreenom mjestu instalaciji pri normalnom pogonu. Najvii pogonski tlak u niskotlanom podruju odgovara podeenoj vrijednosti izlaznog tlaka iz regulatora, uzevi u obzir regulacijsko odstupanje 10

2.11.2. 2.11.3. 2.11.4. 2.11.5. 2.11.6. 2.11.7.

koje odgovara tlanoj grupi zatvaranja odreenog regulatora. Za najvii pogonski tlak u srednjetlanom podruju treba uvaavati odstupanje radnog tlaka sigurnosnih ureaja ( vidi GPZ-P 561 odnosno DVGW G-490 ). Primjer za niski tlak:

SG pmax = pas 1 + 100 mbar 100


pmax pas SG 2.11.8. 2.11.9. najvii pogonski tlak podeeni izlazni tlak regulatora tlana grupa zatvaranja regulatora.

PRIKLJUNI TLAK je protoni tlak na prikljuku troila. TLAK NA SAPNICI je dinamiki tlak neposredno pred sapnicom kod plamenika sa predmijeanjem zraka.

2.12.
2.12.1.

GUSTOA
GUSTOA ( ) je odnos mase i volumena u kg/m3. Oznaava masu 1 m3 plina. Normno stanje daje NORMNU GUSTOU ( n ). U plinskoj tehnici se umjesto gustoe upotrebljava relativna gustoa. RELATIVNA GUSTOA ( d ) je odnos gustoe plina prema gustoi zraka kod iste temperature i istog tlaka. Izmeu normne gustoe i relativne gustoe postoji odnos

2.12.2.

d =
pri emu je: d relativna gustoa.

G.n L.n

G,n L,n 2.13.


2.13.1.

gustoa plina u normnom stanju u kg/m3 gustoa zraka u normnom stanju = 1,2931 kg/m3.

TOPLINSKA VRIJEDNOST
TOPLINSKA VRIJEDNOST ( H ) je zajednika oznaka za gornju i donju ogrijevnu mo u kWh/m3 ili MJ/m3 i odreuje koliinu topline koja se oslobaa pri potpunom izgaranju. Razlika izmedu gornje i donje ogrijevne moi nastaje zbog topline isparavanja vode. Zbog toga postoji samo kod plinova, kod kojih se za vrijeme izgaranja stvara vodena para. GORNJA OGRIJEVNA MO: ( Ho,n ) plina je toplina osloboena potpunim izgaranjem jednog kubnog metra plina raunato za normno stanje, kada

2.13.2.

11

poetni i konani produkti imaju temperaturu 25 0C a voda nastala izgaranjem je u tekuem stanju. 2.13.3. POGONSKA GORNJA OGRJEVNA MO ( Ho,B ) plina je toplina osloboena potpunim izgaranjem jednog kubnog metra plina, raunato za pogonsko stanje, kada poetni i konani produkti izgaranja imaju temperaturu od 25 0C, a voda nastala izgaranjem je u tekuem stanju. DONJA OGRJEVNA MO (Hu,n ) plina je toplina osloboena potpunim izgaranjem jednog kubnog metra plina - raunato za normno stanje, kada poetni a i konani produkti izgaranja imaju temperaturu od 25 0C, a voda nastala izgaranjem ostaje u parovitom stanju. POGONSKA DONJA OGRIJEVNA MO ( Hu,B ) plina je toplina osloboena potpunim izgaranjem jednog kubnog metra plina - raunato za pogonsko stanje, kada poetni i konani produkti izgaranja imaju temperaturu od 25 0C, a voda nastala izgaranjem ostaje u parovitom stanju.

2.13.4.

2.13.5.

2.14.

WOBBE INDEKS
WOBBE INDEKS ( W ) je znaajka zamjenjivosti plinova obzirom na toplinsko optereenje plinske naprave. U ovisnosti od gornje ogrijevne moi ili donje ogrijevne moi, razlikuje se gornji ( Wo,n ) i donji ( Wu,n ) Wobbe indeks. Izmeu gornje i donje ogrijevne moi i relativne gustoe, vai odnos:

Wo,n =

Ho,n d

ili

Wu,n =

Hu,n d

u kWh/m3 ili MJ/m3

Plinovi s jednakim Wobbe indeksom i istim veliinama stanja, daju jednako toplinsko optereenje plamenika. U praksi slui Wobbe indeks za podeavanje toplinskog optereenja plamenika pomou tlaka na sapnici ( metoda podeavanja prema tlaku na sapnici ).

2.15.

KOLIINE TOPLINE TOPLINSKI TOK, TOPLINSKA SNAGA


JEDINICA KOLIINE TOPLINE ( rad, energija ) je vatsekunda (Ws ) ili joule (J ) ( vidi tablicu 2. str. ) Za oznaavanje viekratnika tih jedinica se koriste prefiksi: kilo (k) mega (M) giga (G) - za tisuu puta ( 103 ) - za milijun puta ( 106 ) - za milijardu puta ( 109 )

Kao viektratnici za vremensku jedinicu sekunda (s), se koristi minuta (min) ili sat (h). TOPLINSKI TOK ( toplinska snaga, energetski tok ) je koliina topline u jedinici vremena. 12

2.16.
2.16.1. 2.16.2.

TOPLINSKO OPTEREENJE I TOPLINSKA SNAGA ( UIN )


TOPLINSKO OPTEREENJE ( QB ) plinskog troila je plinom dovedena koliina topline u kW ili kJ/s, obzirom na donju ogrijevnu mo. NAJVEE TOPLINSKO OPTEREENJE ( QBmax ) je toplinsko optereenje koje navodi proizvoa na tablici troila u kW ili kJ/s i koje se pri podeavanju troila ne smije prekoraiti. NAJMANJE TOPLINSKO OPTEREENJE ( QBmin ) je toplinsko optereenje koje navodi proizvoda na tablici troila u kW ili kJ/s i koje se pri podeavanju troila ne smije smanjiti. NAZIVNO TOPLINSKO OPTEREENJE ( QNB ) je fiksno podeeno toplinsko optereenje u kW ili kJ/s, a nalazi se izmeu najveeg ( QBmax ) i najmanjeg (QBmin ) toplinskog optereenja. TOPLINSKA SNAGA ( QL ) je koliina topline u kW ili KJ/s, koju daje plinsko troilo, a koja se korisno moe upotrijebiti. NAZIVNA TOPLINSKA SNAGA ( QNL ) je koliina topline u kW ili kJ/s, koju daje plinsko troilo pri nazivnom toplinskom optereenju, koja se korisno moe upotrijebiti. UKUPNA NAZIVNA TOPLINSKA SNAGA ( QNL ) je zbir nazivnih toplinskih snaga loita postavljenih u jednoj prostoriji, stanu ili jedinici koritenja prostora, koja mogu raditi istovremeno. Ako je sigurnosnim napravama ostvareno da samo jedno loite ili vie od njih mogu istovremeno u kombinaciji raditi, tada je za odreivanje ukupne nazivne toplinske snage, mjerodavan zbir nazivnih toplinskih snaga loita odreene kombinacije. Ako loita na kruta goriva doputaju rad drugih loita samo kod njihovih smanjenih toplinskih snaga, tada se mora samo ova smanjena toplinska snaga uraunati u ukupnu nazivnu toplinsku snagu.

2.16.3.

2.16.4.

2.16.5. 2.16.6.

2.16.7.

2.16.8.

PODRUJE NAZIVNE TOPLINSKE SNAGE je podruje koje proizvoda navodi na natpisnoj ploici troila, te se samo u granicama toga podruja podeava nazivna toplinska snaga. TOPLINSKA SNAGA LOINOG UREAJA s plinskim plamenikom s ventilatorom je snaga navedena od proizvoaa, pri odgovarajuem tlaku u loinom prostoru.

2.16.9.

2.17.

PRIKLJUNA VRIJEDNOST
PRIKLJUNA VRIJEDNOST ( VA ) je volumni protok plina u m3/h plinskog troila pri nazivnom toplinskom optereenju.

VA =

QNB u m3 /h HU,B

13

2.18.

VRNI VOLUMNI PROTOK


VRNI VOLUMNI PROTOK ( VS ) je najvei volumni protok kroz instalaciju u m3/h, uz uvaavanje istovremenosti koritenja plinskog troila.

2.19.

PODEENA VRIJEDNOST
PODNEENA VRIJEDNOST ( VE ) je volumni protok u litrama po minuti (lit/min ) koji se mora podesiti na plameniku plinskog troila, da se postigne nazivno toplinsko optereenje. Primjeri preraunavanja: a) QNB u kW, HUB u kWh/m3
VE = QNB h l 1000 l x f1 uz f1 = 1,67 = 60 m3 x min Hu,b min

b) QNB u kW, HUB u MJ/m3


VE = QNB l uz f2 = 60 x f2 Hu,b min MJ h l 1000 x x = 3 60 x 0,2778 m min kWh

14

15

16

3.
3.1.

CIJEVNA INTSTALACIJA
OPENITO
Cjevovodi s fazonskim komadima i armaturom, upravljake, regulacijske, sigurnosne i mjerne naprave moraju biti nepropusne, tako dimenzionirane i ugraene da odgovaraju predvienom koritenju. Cjevovodi u zgradama, ukljuujui i njihovu izolaciju ili druge njihove obloge, ne smiju ugroziti poarnu sigurnost odnosno ne smiju prouzroiti opasnost eksplozije kod poara.

3.2.
3.2.1.

ZAHTJEVI ZA CIJEVI, FAZONSKE KOMADE, SPOJNE ELEMENTE I OSTALE SASTAVNE DIJELOVE3


VANJSKI PLINOVODI Za vanjske nadzemne plinovode smiju se koristiti:

3.2.1.1.

ELINE CIJEVI prema: GPZ DIN 2440 GPZ DIN 2441 - HRN C.B5.225 GPZ DIN 2470 I dio GPZ DIN 2442 - Srednje teke navojne cijevi, - Teke navojne cijevi - Plinovodi za radni tlak do 16 bar, - Navojne cijevi propisane kvalitete u vezi s: GPZ DIN 1629 - HRN C.B5.021 i GPZ DIN 1626 - HRN C. B5.026, - Beavne i avne cijevi iz nelegiranih elika za posebne zahtjeve - Tehniki uvjeti isporuke, GPZ DIN 2448 - HRN C.B5.221 - Beavne eline cijevi, mjere, duinske mase, nazivna debljina je najmanja normalna debljina stijenke u vezi s: GPZ DIN 1629, - avne eline cijevi, nazivna debljina stijenke u vezi s GPZ DIN 1626 - HRN C.B5.026

GPZ DIN 2458 - HRN C. B5.240

zajedno s FAZONSKIM I SPOJNIM KOMADIMA prema: GPZ DIN 2566 GPZ DIN 2605 I dio - Navojne prirubnice s nastavkom, PN 10 - elini cjevni luk za zavarivanje

Naslovi navedenih normi su skraeni. Puni naslovi dani su u Prilogu 8.

17

GPZ DIN 2606 GPZ DIN 2615 do GPZ DIN 2619

- elini cijevni cijevni luk za zavarivanje izvedbe 5d. - elini fitinzi za zavarivanje,T- komadi redukcijski komadi, cijevne, kape, zavarni lukovi - Prirubnica s grlom za zavarivanje,PN 6 - Slobodna prirubnica s kolakom za zavarivanje, PN 6 - Slobodna prirubnica s porubom za zavarivanje, PN 10 - Fitinzi od temper ljeva -elini navojni fiitinzi;dvojni cijevni nastavci s dugim navojem, lukovi, - elini fitinzi s navojem, lukovi, kolaci, krini komad, T-komad, koljena - elini navojni fitinzi, odvojni nastavci, epovi, kape,cijevni spojevi - elini navojni fitinzi, cijevni spojevi, - Spojnice za metalne cijevi s glatkim krajevima.

GPZ DIN 2631 - HRN M.B6.161 GPZ DIN 2641 - HRN M B6.203 GPZ DIN 2673 - HRN M.B6.204 GPZ DIN 2950-HRN M.B6.505 GPZ DIN 298 do GPZ DIN 2983 GPZ DIN 2986 do GPZ DIN 2988 GPZ DIN 2990 GPZ DIN 2993 GPZ DIN 3387 3.2.1.2. BAKRENE CIJEVI prema GPZ DIN 1786

- s najmanjom debljinom stijenke za vanjski promjer: do 22 mm preko 22 mm do 42 preko 42 mm do 89 mm preko 89 mm do 108 mm preko 108 mm 1,0 mm 1,5 mm 2,0 mm 2,5 mm 3,0 mm

GPZ DVGW-GW 392

- Beavne vuene bakrene cijevi

Bakrene cijevi vanjskog promjera do 22 mm najmanje debljine do 1,0 mm smiju se koristiti samo s fitinzima za kapilarno lemljenje GPZ DIN 2856 ili s tvorniki izraenim kolacima po GPZ DVGW GW 2, Neovisno o gornjem ogranienju smiju se koristiti zajedno sa FAZONSKI I SPOJNIM KOMADIMA prema:

18

GPZ DVGW - GW 2 GPZ DIN 3387

- Spojevi bakrenih cijevi - Spojnice za metalne cijevi s glatkim krajevima osim spojnica s reznim prstenom.

3.2.2. 3.2.2.1.

PODZEMNI VANJSKI PLINOVODI Za sve podzemne vanjske plinovode vae zahtjevi za cijevi, fazonske i spojne komade u toki 3.2.1. Upotreba elinih cijevi prema GPZ DIN 2440 je dozvoljena, ako su meusobno zavarene ili spojene steznim spojem prema GPZ DIN 3387. TLANE CIJEVI IZ DUKTILNOG LJEVA GPZ DIN 28600 GPZ DIN 28610 dio I - Tlane cijevi i fazonski komadi iz duktivnog ljeva, Tehniki uvjeti isporuke, - Tlane cijevi iz duktilnog ljeva s kolakom

3.2.2.2.

zajedno sa FAZONSKIM SPOJNIM KOMADIMA prema: GPZ DIN 28622 do GPZ DIN 28630 GPZ DIN 28632 GPZ DIN 28634 GPZ DIN 28637 GPZ DIN 28639 GPZ DIN 28643 GPZ DIN 28646 GPZ DIN 28648 3.2.2.3. Pored toga smije se koristiti: CIJEVI I CIJEVNI DIJELOVI od PE - HD GPZ - P.200, odnosno prema GPZ P 530 ili DVGW - G 477 s pripadajuim FAZONSKIM I SPOJNIM KOMADIMA prema GPZ - P.200; 3.2.3. UNUTARNJI PLINOVODI Za sve unutarnje plinode vrijede zahtjevi za cijevi, fazonske i spojne komade koji su navedeni u l. 3.2.1. Nije dozvoljena upotreba cijevi, fazonskih i spojnih komada iz l. 3.2.2.2. i l. 3.2.2.3. - EN-komadi - T-komadi - Tlane cijevi i fazonski komadi iz duktilnog ljeva - FJ, F, U i MMQ-komadi, MMA-komadi, MMK-komadi 45,30, 22, 11 - MMB - komadi - MMR komadi - Q, N, FFK komadi 45

19

Osim toga smiju se koristiti: PRECIZNE ELINE CIJEVI prema GPZ DIN 2391, 1. i 2. dio GPZ DIN 2394 1. i 2. dio - Beavne precizne eline cijevi s tonou mjera - avne valjane precizne eline cijevi s najmanjom nazivnom debljinom stijenke pri vanjskom promjeru do 20 mm preko 20 mm zajedno sa SPOJNIM KOMADIMA prema GPZ DIN 3387 - Spojni dijelovi za metalne cijevi s ravnim krajevima. dokazati proizvoa 1,5 mm 2,0 mm

Nepropusnost preciznih elinih cijevi mora proizvoakim atestom prema GPZ DIN 50049. 3.2.4. 3.2.4.1. PRIKLJUNI VODOVI ZA PLINSKE APARATE KRUTI PRIKLJUNI VODOVI

Smiju se upotrebljavati cijevi, formni i spojni komadi prema lanku 3.2.3. 3.2.4.2. SAVITLJIVI PRIKLJUNI VODOVI smiju se upotrebljavati: - za radne tlakove do 1 bar savitljive cijevi prema GPZ DIN 3384 plin, - Savitljive cijevi iz nehrajueg elika za

- za radni tlak do 100 mbar, savitljive cijevi prema GPZ DIN 3383/1 GPZ DIN 3383/2 - Sigurnosne savitljive plinske cijevi, sigurnosne prikljune armature; - Plinske prikljuak prikljunecijevi za vrsti

Osim toga treba uvaavati GPZ DVGW G 621 Plinska instalacija u laboratorijima i tehnikim uionicama; - Instaliranje i pogon. 3.2.5. DRUGE CIJEVI I OPREMA Druge cijevi i oprema smiju se koristiti, ako imaju DIN-DVGW oznaku ili ako su proizvedene i ispitane po prihvatljivim tehnikim normama usvojenim od GPZ.

20

3.2.6.

SPAJANJE CIJEVI Cijevi se smiju spajati meusobno i sa opremom kako slijedi:

3.2.6.1.

NERASTAVLJIVI SPOJEVI NAVOJNI SPOJEVI s navojem prema GPZ DIN 2999 1.dio ili HRN M.BO.057 do nazivnog otvora DN 50 za radni tlak do 1 bar, do nazivnog otvora DN 150 za radni tlak do 100 mbarza cijevi prema: GPZ DIN 2440 - HRNC.B5.225 GPZ DIN 2441 - HRNC.B5.225 GPZ DIN 2442 - HRNC.B5.222 - Srednje teke navojne cijevi, - Teke navojne cijevi, - Navojne cijevi propisane kvalitete,

SPOJEVI ZAVARIVANJEM ELIKA PREMA GPZ DIN 8564, 1 dio zavarivanje cjevovoda za cijevi prema: GPZ DIN 2440 - HRNC.B5.225 GPZ DIN 2441 - HRNC.B5.225 GPZ DIN2470 I dio GPZ DIN 2442 - HRNC.B5.222 - Srednje teke navojne cijevi, - Teke navojne cijevi, - Plinovodi za radni tlak do 16 bar, -Beavne eline cijevi - nazivne debljine stijenke je najmanja normalna debljina stijenke GPZ DIN 1629, - avne eline cijevi - nazivna debljina stijenke je najmanja normalna debljina stijenke GPZ DIN 1629, - beavne precizne eline cijevi s posebnom tonou - avne valjane precizne eline cijevi.

GPZ DIN 2458 - HRNC.B5.240

GPZ DIN 2391 1 i 2 dio GPZ DIN 2393 1 i 2 dio

TVRDO LEMLJENI I ZAVARENI SPOJEVI ZA BAKRENE CIJEVI PREMA GPZ DIN 1786 - u skladu s GPZ DVGW 2 - Spajanje bakrenih cijevi. Meko lemljenje nije dozvoljeno.

ZAVARENI SPOJEVI ZA PE-HD prema GPZ DVGW G - 472 - GPZ - P.530 - Polaganje plastinih cjevovoda GPZ DVGW G - 477 - GPZ - P.200 - Cijevi i dijelovi instalacije za plinovode iz tvrdog PE HD. PE HD STEZNI SPOJEVI kao nerastavljivi spojevi sa ispitnim znakom ( npr. DVGW ) i odobreni po GPZ

21

3.2.6.2.

RASTAVLJIVI SPOJEVI SPOJNI KOMADI ZA METALNE GPZ DIN 3387 NAVOJNI SPOJEVI prema: GPZ DIN 2950 HRN M.B6.505 GPZ DIN 2993 GPZ DIN 3376 1 dio GPZ DIN 3376 2 dio - Fitinzi od temper ljeva - elini navojni fitinzi, cjevni navojni spojevi, - Navojni spojevi na plinomjerima s dva prikljuka, - Navojni spojevi na plinomjeru s jednim prikljukom s brtvama po GPZ DIN 3535, 1., 3., 4., 5., i 6. dio .Brve za opskrbu plinom za podzemne vanjske plinovode s iskljuivom upotrebom brtvi po GPZ DIN 3535, 3., 4., i 6. dio Brtve za oprskrbu plinom. CIJEVI S GLATKIM KRAJEVIMA prema

DUGI NAVOJ IZ ELIKA kao gotov element izraen prema normi GPZ DIN 2981 - elini fitinzi s navojem; dugi navoj. DUGI NAVOJ IZ TEMPER LIVA kao gotov komad izraen po istoj normi GPZ DIN 2981. PRIRUBNIKI SPOJEVI prema GPZ DIN 2560 GPZ DIN 2631 GPZ DIN 2641 HRN M.B6.203 GPZ DIN 2673 HRN M.B6.204 GPZ DVGW GW2 - Navojne prirubnice s nastavkom, NP10, - Prirubnice za zavarivanje, NP6, - Slobodne prirubnice s kolakom za zavarivanje NP 6, -Slobodne prirubnice s porubom za zavarivanje NP 10, - Spajanje bakrenih cijevi za plinske i vodne instalacije u zgradama ( prirubnice za lemljenje iz crvenog ljeva) - Cijevni spojevi i dijelovi instalacije za cjeavovode iz PE-HD prema GPZ P.530 odnosno DVGW G 477 zajedno s brtvama po GPZ DIN 3535, 1., 3., 4., 5. i 6. dio Brtve za opskrbu plinom, za podzemne vanjske plinovode.

GPZ DIN 16963

PE-HD STEZNI SPOJEVI kao rastavljivi spojevi sa ispitnim znakom npr. DVGW ili ispitani u skladu tehnikih normi usvojenih od GPZ. 22

3.2.6.3.

Druge vrste spojeva Spojevi drugih vrsta se smiju upotrijebiti, ako imaju ispitnu oznaku npr. DIN DVGW i ako su odobreni od GPZ.

3.2.6.4.

Dopunske odredbe za instaliranje Rastavljivi spojevi s nemetalnim brtvama na unutarnjoj instalaciji moraju biti lako dostupni. Za podzemne vanjske plinovode nisu dozvoljeni navojni spojevi s dugim navojem. Meko brtvljeni stezni spojevi po GPZ DIN 3387 ne smiju se upotrijebiti na unutarnjoj instalaciji za trajni spoj plinovoda. Zavarivanje smiju izvoditi smo osposobljeni zavarivai. Osposobljenost je dokazana, ako zavarivai imaju vaei atest za zavarivanje cijevi po GPZ DIN 8560 ili GPZ DVS propisu br. 1114, i GPZ DIN 8561. Zahtjevi za kvalitetu vara elinih cijevi su propisani u normi GPZ DIN 8563, 3. dio, skupine vrednovanja CS. Za zavarivanje PE-HD cijevi vai norma GPZ N 113.330 odnosno GPZ - DVGW GW 330. Za brtvljenje navojnih spojeva smiju se koristiti DIN - DVGW oznaena brtvena sredstva, koja ne otvrdnjavaju, prema GPZ DIN 30660 - Brtvena sredstva koja ne otvrdnjavaju za metalne navojne spojeve u kunoj instalaciji.

3.2.7.

VANJSKA ZATITA OD KOROZIJE Pri vanjskoj zatiti od korozije po l. 3.2.7.1 i 3.2.7.2. potrebno je uvaavati upute iz GPZ DIN 50929 1. do 3. dio.

3.2.7.1.

Vanjske instalacije TVORNIKA ZATITA OD KOROZIJE ZA ELINE CIJEVI prema GPZ DIN 30675, 1. dio GPZ DIN 30670 GPZ DIN 30671 GPZ DIN 30673 - Vanjska zatita od korozije, podruje upotrebe, - Polietilenski ovoji za eline cijevi i fazonske komade, - Ovoji ( premazi ) duroplastima, premazi epoksidnim smolama, - Bitumenska zatita od korozije, ovoji i obloge.

TVORNIKA ZATITA ZA TLANE CIJEVI IZ DUKTILNOG LIVA prema GPZ DIN 30675, 2. dio GPZ DIN 30674, 1. dio GPZ DIN 30674, 2. dio - Vanjske zatite od korozije - podruje upotrebe, - Ovoji iz polietilena, - Ovoji cementnim premazom, 23

GPZ DIN 30674, 3. dio GPZ DIN 30674, 4. dio GPZ DIN 30674, 5. dio

- Cinana presvlaka - povrinski premaz, - Premaz bitumenom, - Ovoji polietilenskom folijom.

TVORNIKA ZATITA OD KOROZIJE ZA BAKRENE CIJEVI omatanjem s plastinim materijalima prema GPZ DIN 30672, klasa B. NAKNADNA KOROZIVNA ZATITA za eline cijevi, tlane cijevi iz duktivnog ljev, bakrene cijevi i spojeve tih cijevi prema: GPZ DIN 30672 - Trake za korozivnu zatitu i termofit obloge + Klasa kvalitete C za eline cijevi + Klasa kvalitete B i C za tlane cijevi iz duktilnog ljeva, + Klasa kvalitete A (nekorozivna tla ) ili B (korozivna tla) za bakrene cijevi + Klasa A i B, za termofit obloge takoer klasa C, za armature, spojeve cijevi i fazonske komade ( neovisno od materijala). Za vanjske nadzemne plinovode dolaze osim toga u obzir: - cinane presvlake po l. 3.2.7.2. - korozivna zatita po GPZ DIN 5928 1.do 7. i 9. dio. Pri izboru materijala i sustavu zatite potrebno je uvaavati GPZ DIN 55928, 5.dio Za zatitu armature, spojeva i fazonskih komada sa zatitnim trakama i termofit oblogama se za nadzemne vanjske plinovode upotrebljava materijal klase kvalitete B i C. Vanjska korozivna zatita podzemnih plinovoda se dopunjuje katodnom zatitom prema GPZ DIN 30676. U tom sluaju openito zadovoljavaju trake klase kvalitete A. 3.2.7.2. Unutarnja instalacija TVORNIKA ZATITA ELINIH CIJEVI od korozije prema: GPZ DIN 2444 GPZ DIN 50976 GPZ DIN 50950 - Presvlake od cinka za eline cijevi - Presvlake od cinka za pojedinane elemente - Fitinzi od pocinavanje) temper ljeva ( vrue

24

Takoer je potrebno uvaavati i sve propise navedene u 3.2.7.1. NAKNADNA KOROZIONA ZATITA za cijev i i cijevne spojeve prema GPZ DIN 30672 GPZ DIN 18363 GPZ DIN 55928 od 1. do 7. i 9. dio 3.2.8. ZAPORNI ELEMENTI Zaporni elementi smiju se koristiti, ako imaju DIN DVGW oznaku ili ako su proizvedeni i ispitani po prihvatljivim tehnikim normama usvojenim od GPZ. (vidi GPZ P 410) 3.2.9. MAZIVA Maziva za zaporne elemente, zaporne armature itd. moraju udovoljavati GPZ DIN 3536. 3.2.10. EPOVI ZA CIJEVI epovi za cijevi smiju se koristiti, ako imaju oznaku npr. DIN - DVGW ili ako su ispitani po prihvatljivim tehnikim normama usvojenim od GPZ. 3.2.11. IZOLACIJSKI KOMADI Izolacijski komadi moraju odgovarati GPZ DIN 3389, biti prikladni za plin i oznaeni ( G ). Izolacijski komadi za unutarnju instalaciju moraju imati poveanu toplinsku otpornost i oznaeni ( GT ). 3.2.12. REGULATORI TLAKA Kuni regulatori uz plinomjere moraju odgovarati odredbama norme HRN M.E3.379 odnosno GPZ DIN A3380 i GPZ DIN 33822 i lanku 3.8. Regulatori tlaka plina koji su postavljeni u kui - stanu moraju imati poveanu oplinsku otpornost koja mora biti oznaena sa ( t ). Umjesto poveane toplinske otpornosti moe se predvidjeti odgovarajua graevinska zatita ili zatita zapornim elementima s termikim ukljuivanjem. 3.2.13. PLINOMJERI Plinomjeri s mijehom moraju odgovarati GPZ DIN 3374. Plinomjeri koji su postavljeni u kui - stanu moraju imati poveanu toplinsku otpornost koja treba biti oznaena sa ( t ) ili imati odgovarajuu graevinsku zatitu ili zatitu sa zapornim elementom s termikim ukljuivanjem. Plinomjeri za radni tlak iznad 100 mbar mogu, umjesto poveane toplinske otpornosti, imati odgovarajuu graevinsku zatitu ili zatitu sa zapornim elementom s termikim ukljuivanjem. 3.2.14. OSTALI ELEMENTI Ostali elementi moraju odgovaratia slijedeim GPZ DIN normama: 25 - Trake za korozionu zatitu i termofit obloge, Razred kvalitete A, - VOB za graenje dio C, - Koroziona zatita s premazima.

3.2.14.1. 3.2.14.2. 3.2.14.3. 3.2.14.4. 3.2.14.5. 3.2.14.6.

SAVITLJIVI SPOJEVI GPZ DIN 30663, FILTER PLINA GPZ DIN 3386 ili HRN M.E3.571, OSIGURA OD NESTANKA PLINA GPZ DIN 3399, OSIGURA OD POVRATNOG TOKA GPZ DIN 8521, KONDENZATOR (elini kompenzator s mjehom) GPZ DIN 30681, SIGURNOSNI ZAPORNI I SIGURNOSNI ISPUNI VENTIL odredbama norme HRN M.E3. 379 odnosno GPZ DIN 3381.

3.3.

IZRADA PLINSKE INSTALACIJE


Cjevovode, treba postavljati po priznatim pravilima instalacijske tehnike.

3.3.1. 3.3.1.1.

Polaganje vanjskih cjevovoda Radovi na polaganju podzemnih dvorinih vodova moraju bit izvedeni prema GPZ - P 551 i GPZ - 552 i/ili u skladu slijedeih pravilnika: - za eline cijevi GPZ - P 510, odnosno DVGW G 462/1; - za cijevi od duktilnog lijeva prema GPZ - P 520, odnosno DVGW G 461/5; - za cijevi od PE-HD prema GPZ - P 530, odnosno DVGW G 472; - za bakrene cijevi prema GPZ - P 540, odnosno DVGW G 462/1

3.3.1.2.

U pojasu irine 1,0 m sa svake strane od poloenih dvorinih vodova zabranjena je naknadna gradnja i/ili postavljanje bilo kakvih objekata ili sadnja nasada s dubokim korjenjem. U koliko se moraju dvorini vodovi voditi, u iznimnim sluajevima ispod zgrada bez podruma, tada je potrebno to izvesti prema pravilniku GPZ - P 551 odnosno DVGW G - 459 Pravilnik za izvoenja kunih i industrijskih plinskih prikljuaka ( primjena do 4,0 bar ) za prikljuke od elinih cijevi. Podzemni plinovodi moraju u sluaju prolaza kroz neprohodne prostore, okna ili kanale biti u zatitnoj cijevi i moraju biti koroziono zatieni. Zatitne cijevi moraju biti od nehrajueg materijala ili zatiene od korozije. Podzemne plinovode je potrebno geodetski izmjeriti i unijeti u katastar komunalnih instalacija. Zatita vanjskih cjevovoda Vanjske plinovode je potrebno zatititi protiv korozije u skladu s l. 3.2.7.1. Nadzemne vanjske plinovode je potrebno zatititi od mehanikog oteenja i vremenskih utjecaja. Kod vlanih plinova je potrebno dodatna zatita od smrzavanja.

3.3.1.3.

3.3.1.4. 3.3.2.

26

3.3.3.

Uvoenje u zgradu Za uvoenje plinovoda u zgradu kao i za izlaz iz zgrade vai GPZ - P.551 odnosno DVGW G 459.

3.3.4. 3.3.4.1.

Zaporni organi i natpisne ploice Ako se pomou zajednikog kunog prikljuka opskrbljuje plinom vie zgrada, tada u blizini glavnog zapornog organa ( GZO ) treba smjestiti trajnu natpisnu tablicu upozorenja, iz koje e biti vidljivo koje se sve zgrade opskrbljuju preko tog kunog prikljuka. Ostali podaci npr. o zajednikoj funkciji zapornog organa za vie svrha ( vidi sl. 1.3 ) moraju biti prema potrebi isto tako oznaeni na trajnoj natpisnoj tablici upozorenja.

27

28

3.3.4.2.

Svaki vanjski ( dvorini ) plinovod, pri izlasku iz zgrade i u blizini ulaska u drugu zgradu treba izvesti sa zapornim organom i rastavljivim spojem. Zaporni organ mora biti lako pristupaan. Ako se jednim prikljukom opskrbljuje vie zgrada tada se plinska instalacija svake zgrade mora moi zatvoriti nezavisno o opskrbi drugih zgrada. Ovo vai i za dijelove zgrade koji su odvojeni poarnim zidom. Postavljenim dodatnim natpisnim ploicama u blizini zapornih organa mora biti jasno vidljivo koje se sve zgrade opskrbljuju odnosno iz kojih se zgrada vri opskrba. ( vidi sl. 3 ). Izolacijski komad Za provodne metalne plinovode potrebno je u zgradi ili na zgradi u blizini zapornog organa iz lanka 3.3.4. ugraditi izolacijski komad prema GPZ DIN 3389. Pri tom je potrebno paziti da ne doe do sluajnog premotenja. Podzemni dvorini plinovodi ( osim plinovoda iz termoplasta ) koji prolaze kroz vie zgrada moraju imati izolacijske komade pred izlazom iz svake zgrade i pri ulazu u svaku zgradu.

3.3.5.

3.3.6. 3.3.6.1.

Spoj izmeu kunog prikljuka, odnosno vanjskog i unutranjeg cjevovoda Unutranji plinovod mora dozvoljavati male aksijalne pomake4 kunog prikljuka, odnosno vanjskog dvorinog voda tako da ne bi dolo do mehanikog oteenja unutranjeg cjevovoda ili njegove propusnosti obzirom na kriterij neograniene upotrebljivosti (vidi l. 3.5.3. ). Ovaj zahtjev je na primjer ispunjen: - ako je nakon ulaska u zgradu na prvih 2 m unutranjeg plinovoda najmanje jedna promjena smjera za 900 i ako nema nepominog oslonca, - ako su ugraeni navojni spojev i rasporeeni u "Z" oblik instalacije, - ako je ugraen elini mijeh kompenzatora prema GPZ DIN 30681, - ako je ugraen savitljivi spoj prema GPZ DIN 30663, - ako je u prikljuak ugraen navojni spoj za spajanje cijevi s glatkim krajevima prema GPZ DIN 3387.

3.3.6.2. 3.3.7. 3.3.7.1.

U podrujima klizita i trusnim podrujima, gdje je mogue pomicanje tla, treba provjeriti da li su, osim odredbi iz lanka 3.3.6.1., potrebne i dopunske mjere. Postavljanje unutranjih plinovoda Unutranji plinovodi instaliraju se vodoravno i okomito na zidove i stropove. Oni ne smiju biti privreni na druge instalacije, niti smiju sluiti kao oslonac drugim instalacijama i teretima. Moraju biti tako postavljeni, da na njih ne kaplje kondenzna i druga voda. Plinski vodovi polau se uvijek iznad vodovodnih cijevi.

Objanjenja su sadrana u GPZ P 551 Plinski kuni i industrijski prikljuci. Izvoenje; za radne tlaove do 4 bar

29

3.3.7.2.

Plinski vodovi se postavljaju slobodno nad bukom na razmaku ( a ), pod bukom bez kanala ( b ) ili u okna odnosno kanale ( c ) ( vidi sliku 4 ). Cjevovodi s radnim tlakovima preko 100 mbar ne smiju se postavljati pod bukom. Plinovode treba tako postaviti da ak i u sluaju poara ne mogu nastati popreni otvori na cijevi, iz kojih bi mogao izlaziti plin. Ovisno o mehanikoj vrstoi ( otpornost na uzdune sile ) njegovih cijevnih spojeva plinovod treba uvrstiti pomou draa cijevi ( npr. cijevne obujmice, cijevne kuke ) na dijelove zgrade s dovoljnom graevnom vrstoom, uz koritenje uobiajenih pomonih sredstava za uvrivanje ( npr. klin - tiple za uvrivanje ). Drai cijevi moraju biti iz negorivih materijala. Upute za razmak draa cjevovoda koji su vodoravno poloeni nalaze se u priloenoj tabeli 4. Kod cijevnih spojeva ija mehanika vrstoa ( otpornost na uzdune sile ) u sluaju poara nije osigurana (npr. kapilarno lemljeni spojevi, spojnice sa nemetalnim brtvama ), dijelovi zgrade na koje se polau moraju biti: - 5sa stupnjem otpornosti na vatru 30 minuta kod zgrada manje visine; - sa stupnjem otpornosti na vatru 90 minuta kod drugih zgrada. Odgovarajui pribori za uvrivanja moraju biti izraeni iz negorivih materijala prema GPZ DIN 4102.

Pogledaj graevnu dozvolu

30

3.3.7.3.

Plinski vod se smije postavljati u prostor stubita "poarnih stuba" samo ako je posebnim graevinskim mjerama osigurano da u sluaju poara ne ugroava ove prostore. Ova odredba ne vai za male stambene zgrade sa najvie 2 stana, 3 etae. Pod posebnim graevinskim mjerama podrazumjevaju se: - polaganje pod buku bez upljina s prekrivanjem od najmanje 5 mm buke na nezapaljivu podlogu - "rabic", - polaganje u vlastiti kanal koji mora biti uzduno provjetravan, a nema izmjenu zraka sa stubitem "poarnih stuba". Kanal mora biti iz negorivih materijala sa vatrootpornou od namjanje 90 min. Revizioni otvori na "poarnom stubitu" moraju se nepropusno zatvoriti poklopcima ili slinim elementima iz negorivih materija sa odogovarajuom vatrootpornou.

3.3.7.4.

Ako su plinovodi poloeni u okna ili kanale, ovi moraju biti provjetravani po odsjecima, katovima ili u cjelini. Svijetli otvori za dovod i odvod zraka moraju imati povrinu po 10 cm2. Kanali ne smiju imati drugih otvora. Provjetravanje nije potrebno, ako su kanali potpuno ispunjeni neutralnim materijalom postojanog oblika. Plinski vodovi, voeni kroz neprovjetravane upljine, moraju biti postavljeni u zatitne cijevi. Zatitne cijevi moraju biti iz materijala postojanog prema koroziju ili zatiene od korozije. Ako su plinski vodovi poloeni u sputenom stropu taj prostor mora biti provjetravan, npr. pomou: - koncentrinih otvora uz cijev u obodnim zidovima, - dva dijagonalno postavljena ventilacijska otvora u stropu. 31

3.3.7.5.

3.3.7.6.

3.3.7.7.

Plinski vodovi ne smiju biti postavljeni u ventilacijske kanale i okna, u okno za lift, kanale za izbacivanje smea, jame za ubacivanje krutog goriva, a niti kroz dimnjak i obzid dimnjaka. Pri voenju plinskog voda kroz dijelove zgrade, koji su meusobno odvojeni dilatacijama ne smije relativno pomicanje zgrade tetno utjecati na plinski vod. Ako se plinski vod postavlja u instalacijski kanal, ili kroz vatrootporne zidove ili stropove, potrebno je uvaavati posebne propise o zatiti od poara. Zatita unutranjih plinovoda Plinovode u suhim prostorijama postavljene nad bukom nije potrebno zatititi od korozije. Ovo ne vai za plinovode iz preciznih elinih cijevi prema GPZ DIN 2391, GPZ DIN 2393 i GPZ DIN 2394 koji moraju biti zatieni od korozije u skladu s lankom 3.2.7.2. Pod buku postavljeni elini vodovi, kao i izvan zida poloeni elini vodovi u vlanim prostorijama, npr. u neprovjetravanim podrumima, moraju biti zatieni od korozije prema lanku 3.2.7.2. Privrivanje crnih ili pocinanih elinih cijevi gipsom u utoru za polaganje pod buku doputeno je samo ako su na mjestima uvrenja cijevi zatiene od korozije sa namotanom zatitnom trakom ili folijom. eline cijevi u graevinskim elementima od betona, te eline i druge cijevi u graevinskim elementima od agresivnih materijala ( npr. u ljaci, u gipsu i bakrene u graevinskim materijalima koji sadre nitrate ili amonijak ), kao i vodovi u prostorijama s agresivnom atmosferom ( npr. galvanski ili baterijski prostori ) moraju se zatititi omatanjem prema l. 3.2.7.1. Vodovi koji prolaze kroz navedene graevinske dijelove mogu biti zatieni i zatitnom cijevi. Zatitne cijevi moraju biti otporne na koroziju ili zatiene od korozije. Plinovodi se ne smiju postavljati u cementne podove i namaze ( estrihe ). Plinovode koji su postavljeni ispod cementnih podova i namaza u osnovnom stropu ili unutar sloja za izravnavanje, i sloja za zvunu izolaciju treba zatititi protiv korozije prema lanku 3.2.7.1. Plinovodi u zgradama trebaju biti tako postavljeni da ne mogu za due vrijeme doi u dodir s vlagom, veom od normalne. Ako su eline cijevi postavljene na betonsko tlo gdje dodir s vlagom nije iskljuen potrebno je, osim zatite od korozije prema lanku 3.2.7.1. postaviti izmeu cijevi i betonske podloge zatitnu foliju.

3.3.7.8. 3.3.7.9. 3.3.8. 3.3.8.1.

3.3.8.2.

3.3.8.3.

3.3.8.4.

3.3.8.5.

3.3.8.6.

Pri prolazu plinovoda kroz: - stropove treba upotrijebiti zatitne cijevi, koje na gornjoj strani stropa ( pod ) moraju striti oko 5 cm, a na donjoj strani stropa moraju biti jasno vidljive. - zidove izvan stanova i slinih jedinica koritenja treba upotrijebiti zatitne cijevi koje moraju biti vidljive s obje strane zida ili izolaciju prema lanku 3.2.7.1. prema zahtjevima za podzemne vanjske cjevovode

32

- zidove unutar stanova i slinih jedinica koritenja, preporua se postupiti prema gornjim zahtjevima. Zatitne cijevi moraju biti iz materijala otpornog na koroziju ili moraju biti zatiene od korozije. Zahtjeve lanka 3.3.7.9. treba odgovarajue uvaavati. 3.3.8.7. 3.3.8.8. Plinovode treba postavljati tako da su zatieni od mehanikih oteenja. Plinovodi se ne smiju koristiti neposredno niti posredno kao zatitna ili radna uzemljenja, niti kao zatitni odvodnici u elektrinim instalacijama jake struje. Plinovodi se ne smiju koristiti za odvodnike ili uzemljivae gromobranskih instalacija.

3.4.
3.4.1.

OSIGURANJE INSTALACIJE
Osiguranje vanjskih plinovoda Izraeni a ne prikljueni, nekoriteni ili iskljueni vanjski plinovodi moraju imati sve otvore nepropusno zatvorene metalnim epovima, kapama, poklopcima ili slijepim prirubnicama. Zatvoreni zaporni organi ( npr. pipe - slavine, zasuni i ventili ) ne vrijede kao nepropusno zatvaranje.

3.4.2.

Osiguranje unutranjih vodova Napravljeni, a jo neprikljueni odnosno nekoriteni ili izvan pogona stavljeni unutranji vodovi moraju se nepropusno zatvoriti na svim otvorima epovima, kapama, poklopcima iIi slijepim prirubnicama izraenim iz metalnih materijala. Zatvoreni zaporni organi ( npr. slavine, zasuni, zaklopci ). ne vrijede kao nepropusni zatvarai. Iznimke su sigurnosne plinske prikljune armature prema GPZ DIN 3383 dio 1 i dio 4.

3.5.
3.5.1.

RADOVI NA PLINOVODIMA POD PLINOM


Prije poetka rada na plinovodima pod plinom potrebno ih je iskljuiti zatvaranjem odgovarajueg zapornag organa koji se mora osigurati od otvaranja po neovlatenim osobama ( npr. skidanjem kljua, ruice ili kola ). Radni prostor potrebno je osigurati od izlaza iIi mogueg izlaza plina provjetravanjem, tako da se plin bezopasno odvodi u vanjsku atmosferu. Zaporni organ smije se ponovo otvoriti tek nakon to je nepropusno zatvoreno mjesto radova kao i svi otvori iskljuenog voda iz kojih bi plin mogao istjecati. Ove odredbe ne vrijede za izvedbu radova pod plinom na vanjskim plinovodima.

3.5.2.

Propusna mjesta na plinovodima pod plinom pronalaze se plinskim detektorima ili odgovarajuim pjenuavim sredstvima prema GPZ DIN 30657. Traenje propusnih mjesta upotrebom plamena je zabranjeno. Pomono brtvljenje brtvenim trakama za otklanjanje momentalne opasnosti dozvoljeno je samo kao privremena mjera. Propusnost vodova u kojima se ne nalazi plin 33

utvruje se tlanom probom. Klasifikacija uporabivosti propusnih plinskih vodova izvodi se zavisno o koliini proputanja plina u jedinici vremena 3.5.3. Niskotlani vodovi koji se nalaze u pogonu razvrstavaju se prema stupnju uporabivosti na: 1. NEOGRAENA UPORABIVOST postoji ako je proputanje pri radnom tlaku manje od 1,0 litre na sat. 2. SMANJENA UPORABIVOST postoji ako je proputanje pri radnom tlaku izmedu 1,0 i 5,0 litara na sat. 3. PLINSKI VOD JE NEUPORABIV ako je proputanje pri radnom tlaku vee od 5 litara na sat. Koliina proputanja moe se utvrditi prema slijedeim metodama: - raunski iIi grafiki na osnovu pada tlaka prema propisima za naknadno brtvljenje unutranjih plinovoda GPZ - PI 624 ili DVGW G 624, - mjernim ureajem za mjerenje koliine proputanja. 3.5.4. Prema stupnju uporabivosti plinovoda treba poduzeti slijedee mjere: 1. Ako je instalacija NEOGRANIENO UPORABIVA, smije se ostaviti dalje u pogonu. 2. Ako je instalacija SMANJENO UPORABIVA, potrebno je vodove zabrtviti ili obnoviti: Nepropusnost prema l. 7.2.2. ove instalacije mora biti uspostavljena najdulje u roku 4 tjedna od vremena utvrivanja smanjene uporabivosti. 3. NEUPORABIVA INSTALACIJA se mora odmah bezuvjetno iskljuiti iz pogona. Za ponovno putanje u pogon u ovom sluaju primjenjuju se odredbe koje vae za izvoenje novih vodova. 3.5.5. Pri razdvajanju ili spajanju, pri skidanju ili ugradnji dijelova instalacije, armature, plinomjera, regulatora tlaka itd. kao i pri postavljanju te skidanju epova potrebno je metalne plinovode zatititi od napona dodira i iskrenja, premotenjem dijelova koji e se rastaviti ukoliko takva zatita ve ne postoji kao kod plinomjera s jednim prikljukom ili elektrovodljivi nosaem plinomjera (podlonom ploom ). Za premotenje se koristi savitljiva izolirana bakrena pletenica sa presjekom najmanje 16 mm2 i ne dua od 3 m. Kod njenog prikljuivanja, je potrebno paziti na dobar elektrini kontakt. Spojna mjesta na cijevi je potrebno prije spajanja oistiti do metalnog sjaja, da se omogui dobro provodljiv spoj. Premotenje metalnim folijama nije doputeno.

34

3.6. 3.6.1.

IENJE VODOVA Vodovi se iste na slijedei nain:


- mehaniki, - sisanjem, vakuumiranjem, - propuhivanjem zrakom ili inertnim plinom ( npr. duik, ugljini dioksid ), ali ne s kisikom, - punjenjem otapalima ( npr. tetralin ).

3.6.2. 3.6.3. 3.6.4. 3.6.5.

Prije ienja vodove je potrebno odvojiti od kunog prikljuka i aparata. Regulatore tlaka i plinomjere treba skinuti. Pri ienju instalacije sisanjem treba prikljuiti vakumski aparat na dio instalacije s najveim promjerom. Propuhavanje treba vriti u smjeru od manjeg promjera prema veem. Kod ponovnog putanja plina u oienu instalaciju treba postupiti prema lanku 8.1.3.

3.7.
3.7.1. 3.7.1.1.

POSTAVLJANJE PLINOMJERA
IZBOR TIPA I VELINE PLINOMJERA Za mjerenje utroka plina smiju se koristiti plinomjeri koji su atestirani igosani od nadlenog Zavoda za mjeriteljstvo. Ovo se ne odnosi na plinomjere koji ne slue za obraun potroka plina izmeu distributera i potroaa plina. Sustav, tip i veliinu plinomjera odreuje distributer plina, radi mogunosti provedbe tipizacije plinomjera i olakanja pri zamjeni, popravcima i odravanju plinomjera. Za kuanstva i slinu namjenu imaju se koristiti plinomjeri suhog sustava membranskog tipa ( tzv. plinomjeri s mjehovima ). Ostali plinomjeri suhog sustava ( rotacijski i turbinski ) koriste se kod veih potroaa plina. Izbor veliine plinomjera vri se na temelju ukupne prikljune vrijednosti i vrste plinskih troila prikljuenih iza plinomjera i njihovog faktora istovremenosti. POLOAJ I SMJETAJ PLINOMJERA Mjesto postavljanja plinomjera ne smije biti pretoplo, mora biti lako dostupno, suho, osvijetljeno i dovoljno zrano. Mjesto postavljanja plinomjera odreuje distributer plina. Plinomjer se ne smije postaviti: - na stubine prostore "poarnih stuba". Ovo ne vai za male i niske stambene zgrade visine do 3 etae, do 2 stana, - u kune zajednike prolaze ( hodnike ), osim ako su tako postavljeni da ne smetaju prolazu, 35

3.7.1.2.

3.7.1.3. 3.7.2. 3.7.2.1.

3.7.2.2.

- u prostore u kojima se povremeno: - radi s opasnim koliinama poarno opasnih ili lako zapaljivih, krutih, tekuih ili plinovitih materijala sa tokom plamita ispod 55 0C, - nastaju plinovi, pare, magla ili praina koja sa zrakom ini eksplozivne smjese a mogu se pojaviti u opasnim koliinama, - radi sa eksplozivnim tvarima u smislu zakona o eksplozivnim materijalima, - u smonice, skladita hrane i kupaonice. 3.7.2.3. Unutar same prostorije plinomjeri trebaju biti postavljeni na takvom mjestu koje je zatieno od direktnog isijavanja topline, korozivnog utjecaja i mehanikog oteenja, da ih se lako oitava i zamjenjuje. Moraju biti tako prikljueni da nisu napregnuti i da ne dodiruju okolne zidove. Plinomjeri i njihovi spojevi ne smiju se postavljati na zie dimnjaka. Isto tako plinomjeri se ne smiju postavljati na pod, a ako su postavljeni u blizini poda, tada moraju biti odozdo zatieni odgovarajuim podnojem. Ako se plinomjer postavlja u prostorijama koje su pristupane ne samo potroau plina ve i drugim osobama ( npr. u podrumima, stubitima, lokalima i sl. ), tada se oni zajedno sa svojim zapornim organima moraju zatititi prikladnim zakljuanim ormariima ili niama. Ovakvo ili slino osiguranje treba predvidjeti i kod opasnosti od mehanikog oteenja plinomera. Nie s vratima i ormarii za plinomjere trebaju imati dolje i gore otvore za provjetravanje svaki veliine najmanje 5 cm2. 3.7.3. 3.7.3.1. SPOJ PLINOMJERA. Nazivni promjer prikljuka i spoja plinomjera treba biti dovoljno velik za predvieni maksimalni satni potroak plina uz dozvoljeni otpor u plinomjeru (pad tlaka ) od maksimalno 1,0 mbar. No on, istovremeno, ne smije biti manji od DN 20. Spoj plinomjera treba biti tako izveden da plinomjer nije izloen mehanikim naprezanjima od plinovoda. U tom smislu kod ulaznog i izlaznog nastavka na plinomjeru s mjehovima, trebaju biti izvedeni pokretljivi ( podesivi ) sklopovi od koljena i spojnica kojima se omoguava podeavanje raspona dotinog spoja. Kod velikih potroaa plina, u posebnom sluaju eventualno potreban by pass ( obilazni vod ) na spoju plinomjera, smije biti izveden samo uz suglasnost distributera plina, s obavezno ugraenim zapornim organom koji je po distributeru plina plombiran u zatvorenom polaaju. Kuanski plinomjeri veliine do ukljuivo G - 10 mogu visiti na plinovodu, a plinomjeri s mjehovima veih kapaciteta moraju biti poduprti zidnim konzolama, ili odgovarajuim postoljem. U koliko na izlaznom nastavku plinomjera ne postoji nastavak za mjerenje odnosno za kontrolu tlaka plina, tada treba takav nastavak predvidjeti na plinovodu neposredno iza plinomjera. 36

3.7.2.4.

3.7.3.2.

3.7.3.3.

3.7.3.4.

3.7.3.5.

3.7.4. 3.7.4.1.

INSTALIRANJE I SKIDANJE PLINOMJERA Plinomjere smije instalirati, mijenjati i skidati samo distributer plina. On ima pravo da ulazni i izlazni nastavak plinomjera providi svojom kontrolnom plombom, koju potroa plina ne smije otetiti ili skinuti. Plinomjer se smije instalirati samo u ve useljeni stan ( ured, lokal, pogon i sl.) kada je barem jedno plinsko troilo instalirano. Prilikom njegovog instaliranja potroni vod treba ispitati na nepropusnost pod radnim tlakom plina, te cjelokupni plinovod ( ispred i iza plinomjera ) zajedno s plinomjerom odzraiti (isprati plinom zrak ), a sva plinska troila maraju se podesiti ( uregulirati ) na propisano optereenje. Pri instaliranju i skidanju plinomjera treba uvaavati odredbe lanka 3.5.5. Skinutim plinomjerima treba odmah zatvoriti ulazni i izlazni prikljuak. Za zatvaranje treba upotrebljavati npr.: - epove od gume, plastike ili pluta, - zaporne poklopce ( od plastike i ljepive trake ).

3.7.4.2.

3.7.4.3. 3.7.4.4.

3.7.4.5.

Skidanjem plinomjera nastale otvore na razvodu i potronom vodu treba odmah nepropusno zatvoriti navojnim epovima, po mogunosti s plombiranjem ulaznog epa. Zaporni organ ispred ovakvog spoja plinomjera treba zatvoriti, a klju ili ruicu zapornog organa plombirati. U sluaju kad korisnik zadrava skinuti plinomjer kao svoje vlasnitvo potrebno je skinuti plinomjer propuhati zrakom, a prikljuke zatvoriti navojnim kapama.

3.7.5. 3.7.5.1.

ZAPORNI ORGAN UZ PLINOMJERE Ispred svakog plinomjera mora biti ugraen zaporni organ, u pravilu konusna ili kuglasta pipa ( slavina ), a zasun kod veih nazivnih otvora plinovoda. Ovaj zaporni organ mora biti ugraen neposredno ispred plinomjera na lako pristupanom mjestu, ali ne na visini veoj od 200 cm iznad poda. Zaporni organ ispred samog plinomjera nije potreban. Tako se glavni zaporni organ zgrade ( glavni kuni zapor ) sa samo jednim plinomjerom nalazi u istoj prostoriji s plinomjerom. Ukoliko je udaljenost izmedu glavnog zapornog organa zgrade i plinomjera velika, te ako se od plinomjera glavni zapor ne vidi tada treba ugraditi zaporni organ ispred plinomjera. Za spoj plinomjera smiju se koristiti samo takvi zaporni organi koji se mogu plombirati u zatvorenom poloaju i kod kojih se po poloaju kljua ili ruice jasno razlikuje otvoreni od zatvorenog poloaja. U sluaju kad su dva ili vie plinomjera paralelno spojena tako da se preko njih opskrbljuje plinom isti potroni vod, obavezno se i iza svakog ovakvog plinomjera ugrauje zaporni organ.

3.7.5.2.

3.7.5.3.

3.7.5.4.

37

3.7.5.5. 3.7.6.

Zaporni organ iza plinomjera treba ugraditi i na instalaciji promjera DN 100, te na instalacije s ugraenim kompresorom ili ekshaustorom plina. PLINOMJERI ZA KOVANI NOVAC Plinomjeri za kovani novac smiju se postaviti samo takvog tipa koji imaju ugraen u kuitu osigura od nestanka plina. To nije potrebno, ako su prikljuena troila opremljena osiguraima za nadziranje plamena ije je vrijeme zatvaranja najvie 10 s ( npr. ureaj za nadziranje plamena na elektrinom principu - ionizacija, UV ), ili ako je vod za sigurnosni plamen prikljuen ispred plinomjera za kovani novac.

3.8.
3.8.1. 3.8.1.1.

REGULACIJSKI I SIGURNOSNI UREAJI


UREAJI ZA OSIGURAVANJE TONOSTI MJERENJA KOLIINE PROTOKA PLINA Regulator tlaka uz plinomjer Svaki niskotlani potroni vod napajan od izvora plina ( ulinog plinovoda ), koji je pod viim tlakom od prikljunog tlaka iz lanka 3.9.1. treba biti opremljen regulatorom tlaka dovoljnog kapaciteta, konstruiranog za tlak, optereenje i ostale radne uvjete pod kojima e raditi. Radi ispravnosti mjerenja koliine protoka plina ovaj regulator tlaka na niskotlanoj plinskoj instalaciji se ugrauje neposredno ispred membranskog plinomjera, ( vidi sl. 5. str. ).

3.8.1.2.

Korektor tlaka i temperature Membranski plinomjeri postavljeni u hladne ili vrue prostorije ( v. l. 3.7.2. ) trebaju biti opremljeni korektorima temperature. Turbinski plinomjeri i plinomjeri s rotirajuim klipovima, ako su postavijeni ispred regulatora tlaka, ili je prikljuni tlak plinskih aparata vii od 20 mbar, trebaju biti opremljeni korektorima tlaka i temperature.

3.8.2. 3.8.2.1.

UREAJI ZA ZATITU OD NESTAICE TLAKA PLINA ILI NESTAICE PLINA Zahtjevi za zatitu potroaa plina od nestaice tlaka plina ili nestaice plina Prekid dobave plina, smanjene koliine u dobavi i velike promjene dobavnog tlaka uzrokuju pad prikljunog tlaka, a po negdje i nestanak plina. Ovo stanje u dobavi plina naziva se "nestaicom tlaka plina ili nestaicom plina". Sve potroae plina treba zatititi od nestaice plina ugradnjom zatitnog ureaja. Ovaj zatitni ureaj treba biti takve konstrukcije da: - sprijei troenje plina pri snienom tlaku radi osiguranja ispravnosti izgaranja i spreavanja nastanka ugljinog monoksida i mogunost trovanja istim, 38

- sprijei izlaenje neupaljenog plina na plamenicima plinskih aparata u uvjetima prekida i nastavka dobave plina, radi spreavanja nastanka opasnih plinsko - zranih smjesa, te time nastanka opasnosti od poara i eksplozija. 3.8.2.2. Zahtjevi za zatitu distributivne plinske mree od nestaice tlaka ili nestaice plina Distributivnu plinsku mreu treba zatititi od nestaice tlaka plina ili nestaice plina ugradnjom zatitnih ureaja kod potroaa plina. Ovi zatitni ureaji trebaju sprijeiti troenje plina pri snienom tlaku plina, te sprijeiti pranjenje distributivne mree od plina i prodor zraka u najniim podrujima mree, radi nastalog negativnog tlaka plina i nastanak opasnih plinsko - zranih smjesa, te time sprijeiti mogunost nastanka eksplozije u mrei. 3.8.2.3. 3.8.2.3.1. Osigura od nestaice tlaka plina ili nestaice plina Zahtijevana zatita iz lanaka 3.8.2.1. i 3.8.2.2. postie se ugradnjom osiguraa od nestaice plina ili tlaka plina ( blok ventila ). Ovaj ureaj moe biti sastavni dio regulatora tlaka uz plinomjer iz lanka 3.8.1.1. ili zasebni elemenat. Na naem distributivnom podruju, kod potroaa iroke potronje i drugih malih potroaa plina, osigurai od nestaice tlaka iz lanka 3.8.2.3. moraju biti sastavni dio regulatora uz plinomjer. Ovi osigurai od nestaice tlaka plina trebaju biti takve konstrukcije da vre zahtijevanu zatitu iz lanaka 3.8.2.1. i 3.8.2.2. te da se automatski otvaraju uz uvjet, da su zatvoreni zaporni organi na prikljucima plinskih aparata, tj. da se plin ne troi niti na jednom sigurnosnom plameniku ( vidi sI. 5 str. )

3.8.2.3.2.

39

3.8.2.3.3.

Kod veih potroaa plina na naem distributivnom podruju, gdje se uz plinomjer vri samo reguIacija tlaka plina ( zanatski i mali industrijski pogoni ), zahtijevana zatita iz lanaka 3.8.2.1. i 3.8.2.2. moe se postii zasebnom ugradnjom osiguraa od nestaice plina ili regulatora tlaka sa ugraenim osiguraem od nestaice plina na prikljuku samog plinskog aparata ili grupe plinskih aparata, uz uvjet da je takvo osiguranje provedeno na cijelokupnom potronom vodu ( vidi sl. 6. str. ) Tlana elektrina sklopka i elektromagnetski ventil kao za titni sklop ureaja za zatitu od nestaice tlaka plina ili nestaice plina. Zahtijevana zatita iz lanaka 3.8.2.1. i 3.8.2.2. postie se i putem elektrine tlane sklopke i elektromagnetskog ventila koji su ugraeni iza regulatora tlaka uz plinomjer ili iza plinomjera, uz uvjet da su svi plinski aparati koji su spojeni na taj potroni vod takve konstrukcije, da se pri prekidu dobave plina ili pri gaenju plamena na pripalnom ili sigurnosnom plameniku, prekida izlaenje neupaljenog plina. Kod plinskih aparata sa ventilatorskim plinskim plamenikom koji imaju ove elemente ugraene u opremi rampe, zahtijevana zatita postie se regulacijom minimalnog dozvoljenog radnog podruja tlane sklopke na najniu vrijednost od 16,5 mbar, kod koje se mora prekinuti dajnji rad plamenika. Ovaj parametar mora biti upisan na izvjeenoj shemi rampe plinskog plamenika i u uputstvima za rad i opsluivanje. Ukoliko oprema rampe plinskog plamenika ( radi veeg nazivnog promjera DN) zahtijeva rad sa niim radnim tlakom ( npr. 12,0 mbar), treba ispred regulatora tlaka rampe ugraditi tlanu sklopku, ije e se tlano podruje uregulirati na zahtjevani minimalni radni tlak od 16,5 mbar, putem koje mora biti oprema plinske rampe spojena na naponski elektrini vod ( vidi sI. 7. str. ).

3.8.2.4.

3.8.2.4.1.

3.8.2.4.2.

3.8.2.4.3.

40

41

3.8.2.4.4.

Kod plinskih postrojenja gdje se koriste plinski aparati s atmosferskim plamenicima smije se zahtijevana zatita provesti na nain koji je propisan u lanku 3.8.2.4.1., samo ako su plinski aparati zahtijevane konstrukcije iz lanka 3.8.2.4.1., a kod plinskih kotlovnica sa takvim plinskim aparatima samo ako aparati imaju automatsku potpalu iIi trajni nadzor po osoblju ( vidi slike 8. i 9. na str. ). Ako se zahtijevana zatita iz lanaka 3.8.2.1. i 3.8.2.2. provodi na nain koji je propisan u lanku 3.8.2.4.2., 3.8.2.4.3. i 3.8.2.4.4. tada se ona mora provesti na cjelokupnoj plinskoj instalaciji dotinog potroaa plina.

3.8.2.4.5.

42

3.8.3. 3.8.3.1.

KUNI REGULATOR TLAKA Unutarnji razvodni, uzvodni odnosno samo potroni vodovi za stambene i javne zgrade napajani od kunog prikljuka,koji je pod srednjim tlakom ( 0,1 do 1,0 bar ), moraju biti opremljeni regulatorom tlaka dovoljnog kapaciteta, koji je konstruiran za tlak, optereenje i ostale radne uvjete uvjetovane opremom, odnosno kuanskim aparatima. Kuni regulator tlaka treba biti sa slijedeim karakteristikama: - da reducira ( sniava ) ulazni tlak plina na zahtijevani prikljuni tlak, odnosno na izlazni tlak do 0,1 bar (100 mbar) maks, - da ima regulacijski ventil s jednim sjeditem, - da je sjedite ventila izraeno od otpornog materijala na abraziju, neistoe i kemijsko djelovaje plina, - da je sjedite ( sedlo ) ventila otporno na udarce pladnja ventila, a pladanj ventila da je otporan na trajne deformacije pri utiskivanju na sedlo, - da prikljuci regulatora nisu veeg nazivnog otvora od 2", - da je tip regulatora takav da u normalnim radnim uvjetima regulira izlazni tlak u potrebnim granicama tonosti i da ogranii porast tlaka pri punom zastoju protoka pri vrijed nosti nioj ili jednakoj 1,5 prti ( podeenog izlaznog tlaka).

3.8.3.2.

3.8.3.3.

Uz regulator tlaka treba biti postavljena podesna zatitna naprava za spreavanje eventualnog prekoraenja tlaka ( vidi GPZ - DIN 3381 ), koja zajedno sa regulatorom tlaka ini regulacijski sklop. Kao zatitna naprava moe biti: - drugi regulator tlaka u nizu s regulatorom iz lanka 3.8.3.1. sa istim karakteristikama iz lanka 3.8.3.2. ili, - sigurnosni ispuni ventil, ili - sigurnosni blok ventil od previsokog tlaka, Te naprave mogu biti sastavni elementi prvog regulatora tlaka, ili se u regulacijski sklop ugrauju kao zasebni elementi.

3.8.3.4.

Navedeni regulacijski sklop iz lanka 3.8.3.3. postavlja se na kraju kunog prikljuka neporedno iza glavnog zapornog organa, a prije uvoda instalacije u zgradu, na ulinoj fasadi zgrade u nazidnom ili fasadnom ormariu, te zajedno sa regulatorom tlaka plina uz plinomjer iz lanka 3.8.1. i osiguraem od nestaice tlaka plina iz lanka 3.8.2. ini kuni regulacijski ureaj. Neovisno o mjestu postave regulacijskog sklopa iz lanka 3.8.3.3. sa sigurnosnim ispunim ventilom uz sigurnosni ispuni ventil obavezna je izvedba cjevovoda za odvoenje isputenog plina. Radi smanjenja gubitka plina u distribuciji, zabranjuje se instaliranje sigurnosnog ispunog ventiIa ili regulatora tlaka sa sigurnosnim ispunim 43

3.8.3.5.

3.8.3.6.

ventilom na instalaciji nemjerenog plina, osim onih koje su pod trajnim nadzorom distributera plina ( npr. sigurnosni ispuni ventil u rajonskim ili industrijskim plinskim regulacionim stanicama ). 3.8.3.7. Kako su ovi regulatorski sklopovi pod povremenim nadzorom distributera plina ( samo prilikom zamjene plinomjera radi obnove badarenja ), regulatorski sklopovi moraju imati uz regulator tlaka instaliran sigurnosni opruni blok ventil kao zatitu od previsokog izlaznog tlaka. Ako je regulaciski sklop ugraen i sigurnosni ispuni ventil, tada sigurnosni blok ventil mora biti podeen na nii tlak aktiviranja, od tlaka aktiviranja sigurnosnog spunog ventila. ISPUNI VODOVI Ispuni vodovi moraju imati promjer najmanje DN 15, ako nije u uputama za ugradnju drugaije navedeno. Ispuni vodovi moraju biti zatieni od vanjske korozije. Krajevi vodova moraju biti dovoljno udaljeni od izvora paljenja i u pravilu 2,5 m iznad okolnog tla, zatieni protiv ulaza taloga, atmosferiIija i kukaca sa ianom mreicom koja nije pregusta, a da je otporna na koroziju i napravljena od dovoljno debele ice, te moraju biti postavljeni tako da plin, koji eventualno izlazi ne moe ui u zatvorene prostore. 3.8.5. 3.8.5.1. SABIRNICI KONDENZATA U sluajevima kada se iz relativno vlanog plina moe izluiti kondenzat potrebno je instalaciju ispred i iza plinomjera izvesti s propisanim padom. U koliko je to ipak neizvedivo, tada ispred odnosno iza plinomjera treba predvidjeti sabirnik kondenzata koji onemoguava ulazak ili vraanje kondenzata iz cjevovoda u plinomjer. Ispusti na ovakvim sabirnicama kondenzata ne smiju biti veeg nazivnog promjera od DN 15 i moraju biti dobro zatvoreni navojnim epovima odnosno kapama. PLINSKI KOMPRESORSKI UREAJI TE KOMPRIMIRANOG ZRAKA ODNOSNO KSIKA UREAJI S DOVODOM

3.8.4.

3.8.5.2.

3.8.6. 3.8.6.1.

Primjena plinskih kompresorskih ureaja, kao i ureaja s dovodom komprimiranog zraka odnosno kisika do plinskih troila u kuanstvu, dozvoljena je iznimno uz posebnu suglasnost distributera plina. Kod primjene kompresora i ureaja s dovodom komprimiranog zraka odnosno kisika u laboratorijiama, ambulantama, staklopuhakim i sl. radionicama i dr. trebaju postojati dodatni sigurnosni ureaji, a odgovarajua plinska i druga instalacija treba biti izvedena u skladu s DVGW G-606 i DVGW G - 620. Kod rada s kisikom ne smiju se koristiti regulatori tlaka s membranom natopljenom uljem. Obavezno moraju postojati sigurnosni ureaji protiv povratka potlaenog plina u plinomjer kao i zaporni organ na izlazu iz plinomjera, koji se sinhronizirano otvara odnosno zatvara s zapornim organom ispred plinomjera. U razvod nemjerenog plina treba biti ugraen osigura od nestaice plina.

3.8.6.2.

3.8.6.3. 3.8.6.4.

3.8.6.5.

44

3.8.6.6.

Kod plamenika odnosno zanatskih troila prikljuenih na plinovod razrjeivim spojem i gibivom ( fleksibilnom ) cijevi, sigurnosni ureaj mora biti ugraen na samom kruto izvedenom prikljuku plinovoda, tik ispred spoja s gibivom cijevi. Kod krutog prikljuka sigurnosni ureaj treba biti ugraen to blie plinskom troilu odnosno plameniku za rad, ali ipak dovoljno udaljeno ili posebno zatieno da bi se eliminirao negativni utjecaj vruine na ovaj sigurnosni ureaj. Ukoliko se vie, potroakih odnosno radnih mjesta iz lanka 3.8.6.2. nalaze neposredno jedni uz druge dozvoljena je primjena samo jednog ( zajednikog) sigurnosnog ureaja. U takvim sluajevima treba voditi rauna o moguem velikom padu tlaka u vlastitim sistemima te o mogunosti povrata komprimiranog plina odnosno zraka iIi kisika u cijevni sistem.

3.8.6.7.

3.8.6.8.

3.9.
3.9.1.

ODREIVANJE PROMJERA CIJEVI


OSNOVE ZA PRORAUN Promjer cijevi odnosno nazivni otvor se odreuje na osnovu prorauna plada tlaka u instalaciji. U niskotlanom podruju ( radni tlak do 100 mbar ) se s dovoljnom tonou rauna pad tlaka na osnovi nestlaivosti protoka, jer je doputeni ukupni pad tlaka mali te je iz toga proizala greka zanemariva. Doputeni ukupni pad tlaka u niskotlanom podruju je 2,6 mbar, ukolika distributer plina ne odredi drugaije. Iz nazivnog prikljunog tlaka troila u domainstvu koji je: 8,0 mbar za 1. plinsku skupinu, 20,0 mbar za 2. plinsku skupinu, 15,0 mbar za 4. plinsku skupinu Iz ukupno doputenog pada tlaka dobiva se potrebni protoni tlak na glavnom zapornom elementu odnosno izlazni tlak kunog regulatora ili regulatora plinomjera. Gubitak tlaka na pojedinim dionicama instalacije prouzroen je otporima trenja pri protoku, lokalnim otporima i visinskom razlikom. On je, osim promjera cijevi duine vodova, materijala cijevi, bitno ovisan i od vrnog volumnog protoka VS, od vrste, broja i prikljune vrijednosti VA plinskih aparata kao i istovremenosti njihovog koritenja. Za proraun gubitka tlaka u srednjetlanom podruju ( radni tlak od 100 mbar do 1,0 bar ) u smislu ovog Pravilnika kao i za ope informacije o teoretskim osnovama za proraun osloniti se na DVGW - G 464.

3.9.2.

POSTUPAK PRORAUNA Shema plinske instalacije se razdijeli na pojedine dionice. Na mjestima, gdje se mijenja vrni protok ili oznaka dionice, zavrava se jedna dionica a zapoinje slijedea. Kod raunanja vrste i broja elemenata ( lokalnih otpora ) 45

na dionici bitno je, da se pone sa fazonskim komadom na poetku dionice. Zadnji fazonski komad se uraunava u narednu dionicu. ( Izuzetak: T - komad 90 - suprotnog smjera, dvojni T - luk suprotnog smjera, vidi obrazac 2. br. 7. i 11. str. ) Za svaku dionicu se odredi vrni protok VS i promer cijevi u ovisnosti od gubitka tlaka. Zapoinje se odreivanjem promjera razvoda ovisno o gubicima tlaka. Obzirom na razliite zahtjeve u praksi, moe se padove tlaka izraunati diferenciranim postupkom za odreivanje lokalnih otpora ( obrazac 1a, str ) ili prilblinim postupkom s procjenjenim gubicima tlaka zbog pojedinanih otpora. (obrazac 1b, str. ) ( vidi raunski primjer u prilogu 4 ). 3.9.3. ODREIVANJE VRNOG PROTOKA VS Vrni protok VS za troila u domainstvu ili troila u zanatskim radionicama odreuje se po slijedeoj jednadbi

VS = VAH fGH + VADWH fGDWH + VARH fGRH + VAUWH fGUWH + VAGI fGGI
Protok se odreuje na isti nain za diferencijalni postupak i za priblini postupak.

46

47

48

49

3.9.3.1.

VRSTA TROILA Zbog velikih razlika u istovremenosti upotrebe troila za domainstva su podijeljena u etiri tipa i oznaena su slijedeim kraticama koje su upotrebljene kao indeksi: H DWH RH UWH - plinski tednjak, kuhalo, penica, kuhalo i penica u plinskoj pei - tednjaku, - plinski protoni grija vode, - plinska pe, akumulacijski grija vode, grijai dio plinske pei tednjaka, - plinski cirkulacijski grija vode, plinski kombinirani grija vode i plinski kotao s QNL< 30 kW

Indeks "GI" oznaava troila u zanatstvu ili industriji i za naprave centralne pripreme tople vode i centralno grijanje s plinskim kotlom za QNL > 30 kW. (obrazac 1a/1b, stupac 2, odgovarajui red ). 3.9.3.2. VRNI PROTOK APARATA ISTOG TIPA VAGerateart Vrni protok aparata istog tipa VAGerateart je suma prikljunih vrijednosti svih domainskih aparata istog tipa. Kod kombiniranih grijaa vode, gdje priprema vode ima prednost, uvaava se samo grijanje. ( Pri samo jednom takvom aparatu uvaava se kao, prikljuna vrijednost VA ona koja je dobivena iz vie nazivne toplinske snage za pripremu tople vode (obrazac 1a/1b, stupac 3 odgovarajui red ). Za aparate koji se najee upotrebljavaju su dane prikljune vrijednosti VA obzirom na razliite ogrjevne moi (HU,B) u tabeli 5, a prikljune vrijednosti drugih aparata se dobivaju iz podataka proizvoaa. Posebno odreivanje je potrebno kada je aparat podeen na nazivnu toplinsku snagu manju od deklarirane najvee toplinske snage ( vidi l. 2.17. ). Preporuljivo je da se za 2. plinsku skupinu izrauna prikljuna vrijednost VA za prirodni plin podskupine L. 3.9.3.3. FAKTORI ISTOVREMENOSTI ISTE VRSTE APARATA fG Gerateart Faktori istovremenosti iste vrste aparata za etiri tipa kuanskih aparata zavise samo od broja troila pojedinog tipa i trajanja njihove upotrebe. Neovisni su o prikljunim vrijednostima aparata. Faktori istovremenosti za troila u domainstvu se nalaze u tabeli 6., ali oni se odnose samo za kuanstva i stambene zone ( obrazac 1a/1b, stupac 4, odgovarajui red ). Faktori istovremenosti za industrijske i zanatske aparate i aparate za centralnu pripremu tople vode i centralno grijanje ( plinski kotlovi s QNL > 30 kW ) se posebno odreuju uz uvaavanje uvjeta rada. U nedoumici uzeti faktor 1,0. 3.9.3.4. VRNI PROTOK VS Vrni protok VS je suma umnoaka ukupnih protokaVAGerateart ( obrazac 1a/1b, stupac 3, odgovarajui red ) i pripadajuih faktora istovremenosti iste vrste 50

aparata fGGerateart ( obrazac 1a/1b, stupac 4, odgovarajui red ) se unosi u obrazac 1a/1b, stupac 5, u odgovarajui red. Suma ovih umnoaka predstavlja vrni protok VS po jednadbi iz lanka 3.9.3. ( obrazac 1a/1b, stupac 6 ). Po potrebi pribraja se protok industrijskih ili zanatskih troila VAGI.

51

3.9.4.

PRORAUN PADA TLAKA p U svakoj dionici rauna se pad tlaka pTS koji je suma padova tlaka zbog trenja, lokalnih otpora i razlike tlakova u uzvodima ili sputajuim vodovima prema jednadbi

pTS = R I + Z + pH
( obrazac 1a, stupac 16 ). 52

Ukupni doputeni pad tlaka 2,6 mbar u instalaciji, izmeu glavnog zapornog organa ili regulatora uz plinomjer i prikljuka troila, dobijamo iz slijedeih doputenih padova tlaka pzul u pojedinim dijelovima instalacije: - razvod 0,3 mbar,

- vod za troila (ukljuivo s prikljukom na plinomjer kada je on ugraen u uzvod ) 0,8 mbar, - ogranak i prikljuni vod aparata - u plinomjeru 0,5 mbar, 1,0 mbar.

Ovi padovi tlaka smiju se prekoraiti samo ako je tako dogovoreno sa distributerom, ali tako da brzina protoka ne smije prijei 6,0 m/s. Za svaku naprijed navedenu dionicu vai: pTS < pzul. 3.9.4.1. PAD TLAKA R I ZBOG TRENJA Koeficijent trenja u cijevimaR i brzina protoka v se oita u ovisnosti od vrnog protoka VS i promjera cijevi za plinove 2. grupe, i eline cijevi po DIN 2440 ( srednje - teke navojne cijevi ) iz tabele 7 ( strana ) Produkt koeficijenta trenja i duine R l predstavlja pad tlaka zbog trenja (obrazac 1a, stupci 7, 8, 9, 10, 11.) Dijagrami za eline i bakrene cijevi za plinove 1., 2., i 4. plinske skupine su u PRILOGU 3. 3.9.4.2. PAD TLAKA Z ZBOG LOKALNIH GUBITAKA Pad tlaka Z za fazonske i spojne komade i armaturu odredi se na osnovu protone brzine v i sume koeficijenata lokalnih otpora ( obrazac 2 ) za plinove 2. skupine, i tabele 8, ( str. ) ( Obrazac 1a stupac 12, 13) Pad tlaka Z za plinove 1., 2. i 4. plinske skupine moe se oitati iz dijagrama u PRILOGU 3. 3.9.4.3. PAD TLAKA pH ZBOG VISINE RAZLIKE Zbog razlike gustoe plina i zraka nastaje u usponskim i sputajuim vodovima razlika tlaka. Kod plinova s d < 1,0 vrijedi: - usponskim vodovima prirast tlaka pH - negativan, - u sputajuim vodovima pad tlaka pH pozitivan. Kod plinova s d > 1,0 vrijedi : - u usponskim vodovima pad tlaka pH - pozitivan, - u sputajuim vodovima prirast tlaka pH negativan. 53

U zavisnosti od plinske skupine vae slijedee jednadbe: 1. plinska skupina ( d < 1,0 ) pH = H ( - 0,06) u. mbar, 2. plinska skupina (d < 1,0 ) pH =H ( - 0,04) u mbar, 4. plinska skupina (d > 1,0 ) Flussiggas/Luft pH= H 0,02 u mbar. Visinska razlika H u m ima, pri usponskim vodovima, pozitivan predznak, a pri sputajuim vodovima negativan predznak. Promjer cijevi usponskih vodova se, za plinove 1. i 2. skupine, u osnovi odredi tako da se pad tlaka zbog trenja i lokalnih otpora ( R I + Z )i izjednai s prirastom tlaka pH. koja nastaje zbog razliitih gustoa plina i zraka pri visinskoj razlici H vrijedi pZUL < 0,0 mbar. ( Obrazac 1a,stupac:14. i 15.) 3.9.5. PRIBLINI POSTUPAK Umjesto diferenciranog postupka koji je opisan u 3.9.4. za plinove 2. skupine i cijevi po DIN 2440, odnosno HRN C.B5.225 moe se odrediti promjer cijevi u normalnoj stambenoj zgradi i sa zadovoljavajuom praktinom tonou uz slijedei postupak i pomou Obrasca1b. 3.9.5.1. USPONSKI VOD Duina dionica usponskih vodova je dana praktinom visinom etae. U tabeli 9 ( str. ) je s relativnom tonou naveden vrni protok VSZUL u ovisnosti o: - duini dionice 3 m, - od razliitih koeficijenata lokalnih otpora - od razliitih promjera cijevi DN (Obrazac 1b, stupci 7., 8., 10., 11.) 3.9.5.2. RAZVODNI VOD, VOD ZA TROILA ( POTRONI VOD ), OGRANAK I PRIKLJUNI VOD Dozvoljeni vrni volumetriki protok VSZUL se oita u ovisnosti od duine i nazivnog promjera cijevi DN: - Tabela 10 , za razvodni vod, - Tabela 11, za vod za troila, ( potroni vod ), - Tabela 12, za ogranke i prikljune vodove, pri emu se svaki puta najprije od dozvoljenog pada tlaka pZUL koji iznosi: - 0,3 mbar u razvodnim vodovima, - 0,8 mbar u vodovima za troila ( potronim vodovima ), 54

- 0,5 mbar u ograncima i prikljunim vodovima aprata, oduzme vrijednost procijenjenog pada tlaka uslijed lokalnih otpora. ( R I)ZUL iz tabele 10, 11 i 12 ( obrazac 1b kolona 7, 9, 10, 11 ) i zaokrui preostala vrijednost dozvoljenog pada tlaka.

55

56

57

58

59

60

4.
4.1.
4.1.1.

PRIKLJUNI VODOVI PLINSKIH APARATA


OPE ODREDBE
NAIN PRIKLJUIVANJA Loita se vrsto prikljuuju. Aparati za radni tlak do 100 mbar smiju se prikljuiti i rastavljivim prikljukom.

4.1.2.

TETNO ZAGRIJAVANJE PRIKLJUAKA Prikljuci moraju biti tako izvedeni, da se koritenjem aparata ne zagriju toliko da bi se otetili. Savitljivi prikljuci i prikljuna armatura ne smiju biti u dodiru s vruim izgorjelim plinovima.

4.1.3.

PRIVRENJE PLINSKIH LOITA Aparati vrste B, C i D ( plinska loita ) koji nisu na plinovod kruto prikljueni elinom cijevi moraju biti usidreni ili kruto prikljueni pomou drugih vodova (npr. vodovod, centralno grijanje ). Tankostjene cijevi, kao npr. precizne eline cijevi i bakrene cijevi ne predstavljaju dovoljno kruti prikljuak.

4.2.

VRSTI PRIKLJUAK
vrsti prikljuak mora biti sastavljen iz prikljune armature i iz prikljunog voda koji se moe rastaviti samo alatom. Prikljuni vod troila moe biti iz savitljive cijevi od nehrajueg elika prema GPZ DIN 3384 ili iz krute eline cijevi. Kada se odvoji plinski aparat od plinovoda, treba njegov prikljuak nepropusno zatvoriti metalnim epom, kapom, ploom ili slijepom prirubnicom.

4.3.

RASTAVLJIVI PRIKLJUAK
Rastavljivi prikljuak mora biti sastavljen od sigurnosne priklljune armature tzv. utinice, i sigurnosne prikljune savitljive cijevi s prikljunim utikaem koja se moe rastaviti runo od utinice bez primjene alata prema GPZ DIN 3383/1. Za prikljuenje plinskih loita treba upotrijebiti izvedbu s unutranjom metalnom savitljivom cijevi ( izvedbe M ). Otvor sigurnosne prikljune armature ne smije biti okrenut prema gore da se ne zatvori neistoama, osim ako proizvoda u uputama doputa takvu gradnju.

61

5.
5.1.
5.1.1.

POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA


OPE ODREDBE
OPE ODREDBE ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA Plinskim aparatima u ovom poglavlju se smatraju: plinski aparati za kuhanje u domainstvu, grijai vode i loita za grijanje prostorija. Za ostale plinske aparate vae druge odgovarajue odredbe i drugi tehniki propisi o postavljanju. Svi plinski aparati koji se postavljaju u plinskom gospodarstvu na distributivnom podruju Gradske plinare Zagreb, moraju biti konstruirani, izraeni i ispitani u skladu Hrvatskih normi ( HRN ), a u pomanjkanju istih u skladu normi Gradske plinare Zagreb ( GPZ N ) ili u skladu usvojenih normi GPZN DIN, odnosno GPZN EN, te tip aparata mora biti funkcionalno ispitan u Gradskoj plinari Zagreb, kojim e se utvrditi da su aparati sukladni s navedenim normama i da su usklaeni s odredbama naih propisa. Za plinske aparate za koje postoji zakonska odredba o obaveznom certificiranju dovoljno je da imaju na natpisnoj ploici ispitnu oznaku i akt od ovlatenog ispitivalita da su sukladni navedenim normama iz stavka drugog ovog lanka. Ako se plinski plamenici ugrauju u loita plinskih kotlova ili pei, tada oni moraju biti ispitani zajedno s ureajem. Plinski plamenik i loite moraju biti meusobno usklaeni. Plinski aparati koji se zbog veliine, posebne izvedbe, ili s naknadno ugraenim plamemikom bez ventilatora ne mogu ispitati kod proizvoaa prema normi GPZ N 670.622 odnosno 670.623, odnosno DVGW G 622 odnosno G 623, ispituju se na mjestu ugradnje prema normama GPZ N 651.610 odnosno DVGW G 610/1 i 2. Plinske aparate vrste B s atmosferskim plamenicima ( bez ventilatora - plinska loita s osiguraem strujanja, koja ovise o zraku iz prostorije za postavljanje ) s nazivnom toplinskom snagom veom od 11 kW, smiju se postaviti, usklaeno s zahtjevima lanka 5.2.2., u stanove i sline jedinice koritenja u prostorije koje mogu sluiti za boravak ljudi ( npr. prostorije za hobi, fitness, gospodarske prostorije i ostalo, u podrumu i u potkrovlju ) samo ako imaju kontrolni ureaj za kontrolu produkata izgaranja. Ovaj zahtjev nije uvjetovan kod postavljanja aparata u prostorije koje imaju otvore u atmosferu prema lancima 5.2.2.3 i 5.2.2.5. Plinski aparati ne smiju se koristiti za svrhe za koje oni nisu konstruirani ili namijenjeni, kao npr. koritenje aparata vrste A za grijanje prostorija za boravak ljudi. U plinske aparate nije dozvoljeno ugraditi dijelove bez oznake proizvodaa i oznake tipa.

62

5.1.2. 5.1.2.1.

OPE ODREDBE ZA PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA. Pogodnost i veliina prostorije Plinski aparati smiju biti postavljeni samo u pogodnim prostorijama kod kojih ne postoji nikakva opasnost s obzirom na njihov poloaj, volumen, graevni materijal i nain upotrebe. Mjesto za postavljanje aparata mora biti takvih dimenzija, da se aparat moe lako i pravilno postaviti, koristiti i odravati. Volumen prostorije se rauna prema svjetlim mjerama od povrina njenih zidova, poda i stropa.

5.1.2.2.

Nedozvoljeni prostori a) Plinski aparati se ne smiju postavljati u zajednikim hodnicima, prolazima i stubitima, osim stambenih zgrada male visine do 3 etae i veliine 2 stana., b) Plinski aparati vrste B se ne smiju postavljati u prostorije koje se provjetravaju prirodnim putem sistemom pojedinanih kanala prema GPZ DIN 18017/1., odnosno HRN U.C2.2006, osim ako se izgorjeli plinovi ne odvode prema lanu 6.3.1. u isti odvodni ventilacijsko dimovodni kanal te instalacije. c) Plinski aparati vrste B ne smiju biti postavljani u centralno smjetenim prostorijama ( kupaonicama i zahodima bez vanjskih prozora ) koje se provjetravaju prirodnim putem sistemom sabirnih kanala prema GPZ DIN 18017/2 odnosno HRN U . C2. 201. d) Plinski aparati se ne smiju postavljati u prostorije ili dijelove prostorija gdje se nalaze ili mogu nastati lako zapaljivi materijali u takvim koliinama da njihovo paljenje predstavlja posebnu opasnost. U ovakvim prostorijama nadleni organ za graditeljstvo smije iznimno dozvoliti postavljanje aparata vrste B, C i D ako su aparati posebno iz pogonskih razloga potrebni i ako je osigurano da se zapaljive tvari ne mogu zapaliti aparatom. e) Plinski aparati ne smiju biti postavljeni u prostorijama gdje se nalaze ili mogu nastati eksplozivne tvari. Iznimka su aparati vrste C "garana loita" koji su namjenski konstruirani za postavljanje u garaama. f) Plinska loita vrste B smiju se postavljati u prostorije ( osim kotlovnica ) ili stanove s prisilnim provjetravanjem iz kojih se isisava zrak ventilatorom samo tada: - ako se izgorjele plinove odvodi u ventilacijsku instalaciju prema GPZ DIN 18017/3 odnosno HRN U.C2.2027 u skladu sa GPZ - P 626 odnosno DVGW G 626 Pravilima za odvod sagorjelih plinova od plinskih grijaa

Vrijedi samo sistem s dovodnim kanalom za zrak izvana, jer novi DIN 18017/1 od 1988. god. zabranjuje sisteme samo s odvodnim kanalom. Izvoditi po odredbama DIN 18017/3 od 1988. god. jer HRN U.C2.202 nije revidiran u skladu novog DIN-a.

63

vode preko instalacije za centralno provjetravanje prema GPZ DIN 18017/3, - ako je sigurnosnim ureajima osigurano prema DVGW G 670, da plamenici plinskih aparata za vrijeme rada instalacija za provjetravanje ne mogu biti u pogonu i ako su plinski aparati u odnosu na zajednike dimnjake zatvoreni svaki sa svojim dimovodnim zaklopcem koji se mehaniki stavlja u pokret prema GPZ DIN 3388/2. - ako ventilator ne utjee na dovod zraka za izgaranje i na odvod izgorjelih plinova plinskih aparata i time osigura siguran rad. g) U prostorijama, u kojima su postavljeni otvorenikamini bez vlastite opskrbe zrakom za izgaranje, kao i u prostorijama koje su povezane sa prostorijom u kojoj je instaliran kamin u jednom stanu ili unutar jedinice koritenja prostora, ne smiju se postavljati plinske, naprave vrste B i D3.1. osim ako su pojedinano ispunjeni zahtjevi prema lanku 5.2.2.1., prvi stavak ili se nalaze u prostorijama, u kojima sigurnost njihova rada nije ugroena (u opasnosti ) zbog rada otvorenih kamina. 5.1.3. 5.1.3.1. OPE ODREDBE ZA POSTAVLJANJE Postavljanje plinskih aparata Pri postavljanju aparata treba se pridravati uputstava za postavljanje koja su data od njegovog proizvodaa. Pod postavljanjem se misli na to da se aparat objesi, postavi, ugradi itd. Elektrini ureaji koji se primjenjuju za rad plinskih aparata moraju biti u skladu s odgovarajuim dravnim propisima. Plinski aparati sa elektrinim ureajem namijenjeni za ugradnju u prostorije gdje je rizik od elektrikog udara povean, zbog smanjene elektrine otpornosti ljudskog tijela i dodira s potencijalom zemlje, moraju imati takav stupanj zatite koji se zahtijeva klasom prostora za njegovo postavljanje, prema HRN. N.B2.771. ( vidi Prilog. 5. ) Kod postavljanja plinskih kondenzacijskih aparata treba ugraditi ureaj za neutralizaciju odvoda kondenzata. 5.1.3.2. Dobava zraka za izgaranje Plinski aparati moraju imati zadovoljavajuu opskrbu zrakom za izgaranje. Dodatni zahtjevi o dobavi zraka za izgaranje za pojedine vrste aparata dani su u poglavlju 5.2. 5.1.3.3. Razmak izmeu plinskih aparata i elemenata od gorivih materijala Razmakom i zatitnim mjerama, npr. toplinskim izolacijama ili provjetravanim zaslonom protiv toplinskog zraenja, mora biti postignuto da se pri nazivnoj toplinskoj snazi plinskog aparata ne prekorai temperatura graevnih elemenata od gorivih materijala ili ugraenog pokustva vie od 85 0C. Najmanji razmak od plinskih aparata do gorivih elemenata, da se ispuni ovaj zahtjev, mora biti od proizvoaa naveden u uputama za postavljanje, kao i 64

mjere zatite kod smanjenih razmaka, npr. sa provjetravanim zaslonom protiv topline ( vidi sl.10 ) ili toplinskom izolacijom od negorivog materijala.

5.1.3.4.

Razmak izmeu plinskih aparata i nosivih graevnih elemenata Ako se zbog rada aparata povrina nosivih zidova, stropa, poda ili drugih nosivih elemenata zagrije na 50 0C i vie, potrebno je pogodnim konstruktivnim mjerama, npr. toplinskom izolacijom ili dovoljnim razmakom, postii da ne doe do oteenja koja bi utjecala na nosivost ovih elemenata. Ako je potrebna toplinska izolacija, tada ona mora biti iz negorivih materijala. Detaljniji podaci o konstrukcijskim mjerama moraju biti od proizvoaa dani u uputama za postavljanje aparata. Ukoliko se gore navedeni graevinski elementi zagriju preko 50 0C i na manjoj povrini, kao npr. protonim grijaem vode, tada i oni moraju imati konstrukcijom predvienu zatitu. Kod zidanih nosivih stijena se dozvoljava zagrijavanje veih povrina zidova.

5.2.
5.2.1.

DODATNI ZAHTJEVI
DODATNI ZAHTJEVI ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA VRSTE A U PROSTORIJAMA ZA KUHANJE Postavljanje plinskih aparata vrste A ( troila bez odvoda produkata izgaranja dimovodnim ureajem ) je dozvoljeno, ako se produkti izgaranja odvode van prostorije sigurnom izmjenom zraka bez opasnosti i neposrednih smetnji uz uvjete: Kuanski plinski aparati vrste A za kuhanje se smiju postavljati u prostorije koje imaju najmanje jedan vanjski prozor ili vrata koji se otvaraju; Volumen prostorije mora biti vei od 10 m3 za plinske aparate ukupnog toplinskog optereenja do 5 kW. Za plinske aparate, ukupnog toplinskog optereenja veeg od 5,0 do 11 kW, volumen prostorije za kuhanje mora biti vei od 20 m3; 65

Kuanski plinski aparati za kuhanje s plamenicima bez ureaja za kontrolu plamena smiju se postavljati samo u prostorije koje se za vrijeme rada tih aparata stalno provjetravaju ureajem za provjetravanje s ventilatorom iji je kapacitet odvodne struje zraka jednak ili vei od 100 m3/h. Posebnim sigurnosnim ureajem mora biti osigurano da plinski aparat moe biti u pogonu samo ako ureaj za provjetravanje dobavlja potrebnu koliinu zraka. 5.2.2. DODATNI ZAHTJEVI ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH APARATA VRSTE B I D3.1 ( LOITA OVISNAO ZRAKU IZ PROSTORIJE ) NAZIVNE TOPLINSKE SNAGE DO 50 kW IZVAN KOTLOVNlCE Osnove opskrbe zrakom za izgaranje Opskrba zrakom za izgaranje je zadovoljavajua, ako u prostoriju za postavljanje pritjee na prirodan nain ili tehnikim mjerama koliina zraka za izgaranje od 1,6 m3/h zraka po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage plinskih aparata ove vrste i loita na kruta i tekua goriva, ako ova uzimaju zrak za izgaranje iz te prostorije. Pri tom podtlak u prostoriji za postavljanje obzirom na vanjski tlak, ne smije biti vei od 0,04 mbar ( 4 Pa ). Za eljezne pei s kaljevom oblogom se rauna s fiktivnom nazivnom toplinskom snagom od 1 kW po 1 m2 vanjske povrine pei, a za otvorene kamine se rauna s fiktivnom nazivnom toplinskom snagom loita od 340 kW po 1 m2 loinog otvora ( vratiju ). Zbog toga najee otvoreni kamini moraju imati vlastiti vanjski otvor za dovod zraka. Zadovoljavajua opskrba zrakom za izgaranje na prirodan nain ili s tehnikim mjerama moe se postii: preko vanjskih raspora ( fuga ) prostorije za postavljanje; preko vanjskih otvora za dovod zraka; istovremeno preko vanjskih raspora ( fuga ) i vanjskih elemenata za proputanje zraka u prostoriju za postavljanje; provjetravanjem kao za kotlovnice; preko vanjskih raspora ( fuga ) i povezivanja zraka za izgaranje (povezivanje prostorije za postavljjanje i drugih prostorija ); preko posebnih tehnikih naprava.

5.2.2.1.

U lancima od 5.2.2.2. do 5.2.2.7. je detaljnije opisano ovih est naina mogunosti zadovoljavajue opskrbe zrakom za izgaranje. Na slici 12 ( vidi str. ) prikazana shema slui pri izboru najsvrsishodnijeg rjeenja. Prema lanku 5.2.2.2.8. za plinske aparate s ureajem za nadzor izlaenja produkata izgaranja postoji mogunost da se u sumnjivim sluajevima tehnikom mjerenja dokae zadovoljavajua opskrba zrakom za izgaranje prvenstveno upotrebljenim mjerama prema lancima 5.2.2.2. do 5.2.2.7. Slika 13 ( vidi str.) prua dodatnu mogunost pri odreivanju sigurnosnih pogonskih uvjeta u poetnom stanju pokretanja aparata. 66

5.2.2.2.

Opskrba zrakom za izgaranje preko vanjskih raspora ( fuga ) Plinski aparati vrste B i D3.1 se postavljaju u prostorije koje imaju najmanje jedna vanjska vrata ili prozor koji se otvaraju. Volumen prostorije mora biti najmanje 4 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage.

5.2.2.3. 5.2.2.3.1.

Opskrba zrakom za izgaranje preko vanjskih otvora za odvod zraka Zahtjevi za vanjske otvore za dovod zraka Aparati vrste B i D3.1 se smiju postavljati u prostorije koje imaju jedan vanjski otvor za dovod zraka svijetlog presjeka najmanje 150 cm2 ili dva vanjska otvora svaki svijetlog presjeka najmanje 75 cm2. Otvori za dovod zraka smiju se zatvarati, ako je sigurnosnim ureajem osigurano da plamenik moe raditi samo pri otvorenim otvorima. Preko otvora smije biti postavljena iana mrea ili reetka s oicama veliine od najmanje 10 x 10 mm i icom najmanje debljine 0,5 mm, s time da je sauvan svijetli presjek otvora od 150 cm2. Ako je otvor za dovod zraka za izgaranje svjetlog presjeka 150 cm2 spojen kanalom, tada kanal mora biti takav da se dobavna koliina zraka ne smanji. Za ravni kanal duine 10 m, ekvivalentni presjek je 300 cm2. Promjene smjera kanala se pretvaraju u ekvivalentnu duinu: 3 m za 900 i 1,5 m za 450 . Kanal mora imati po cijeloj duini jednaki svijetli presjek . Kanal za dovod zraka za izgaranje moe biti u prostoriji s troilom ili u drugim prostorijama istog vlasnika. Kanal je nepotreban, ako je prostorija za postavljanje povezana otvorom veliine svijetlog presjeka od najmanje 300 cm2 ili sa dva otvora svaki veliine svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2 sa susjednom prostorijom koja ima vanjski otvor za dovod zraka za izgaranje svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2. Ako je dovod zraka za izgaranje okno (aht ) iznad krova, tada djelotvorna visina okna ne smije biti vea od 4 m. Svijetli presjek okna ne smije biti manji od 230 cm2.

5.2.2.3.2.

Zahtjevi za veliinu prostorije za postavljanje Aparati vrste B sa pretlanim plamenikom (s ventilatorom ) i vrste D3.1 (loita bez osiguraa strujanja koja uzimaju zrak za izgaranje iz prostorije). Aparati vrste B s tlanim plamenikom s ventilatorom i vrste D3.1 ( loita bez osiguraa strujanja ) smiju se postaviti u prostorje sa ili bez vanjskih prozora ili vratiju koji se otvaraju, neovisno od volumena prostorije, ako je osigurana dovoljna opskrba zrakom za izgaranje preko vanjskih otvora za dovod zraka izvana u skladu odredbi prethodnih lanaka. Aparati Vrste B s atmosferskim plamenikom ( bez puhala, loita s osiguraem strujanja, koji uzimaju zrak za izgaranje iz prostorije). Plinski aparati vrste B bez puhala ( ventilatora ) se smiju postaviti u prostorije sa ili bez vanjskih prozora ili vratiju koja se otvaraju, ako je volumen prostorije jednak ili vei od 1 m3 po 1 kW ukupne nazivne 67

toplinske snage aparata i ako je osigurana dovoljna opskrba zrakom za izgaranje preko otvora za dovod zraka izvana u skladu odredbi predhodnih lanaka. Neovisno o tome prostorija za postavljanje smije imati manji volumen od 1 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage aparata ako: - ona ima dva vanjska otvora, svaki svijetlog presjeka najmanje po 75 cm2. Oba otvora moraju biti na istom zidu, i ne smiju se moi zatvoriti ili prekriti; gornji otvor mora biti to blie stropu, odnosno najmanje 1,80 m ili vie od poda, a donji u blizini poda. - je povezana sa susjednom prostorijom s dva otvora svaki veliine svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2. Oba otvora se ne smiju moi zatvoriti ili prekriti. Da bi se to osiguralo, otvori se prvenstveno smjetaju na vrata, gornji otvor na visini najmanje 1,8 m ili vie iznad poda, a donji u blizini poda. Susjedna prostorija i prostorija za postavljanje moraju imati zajedniki minimalni volumen od najmanje 1 m3 po 1 kW. Plinske naprave vrste B bez puhala smiju se postaviti u izdvojeni dio prostorije za postavljanje ( npr. zidni ormar - ostava za hranu ili posebno oplateni prostor ) u koji se zbog male veliine ne moe ui pod uvjetima: - ako je taj odvojeni prostor nepropusno izdvojen prema prostoriji za postavljanje; - ako prostorija za postavljanje zajedno s izdvojenim prostorom ima ukupni volumen prostora od najmanje 1 m3 po kW nazivne toplinske snage, ili ako je prostorija za postavljanje povezana sa susjednom prostorijom sa dva otvora svaki veliine svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2 i ako ukupni volumen prostora tako povezanih prostorija iznosi najmanje 1 m3 po 1 kW nazivne toplinske snage, i - ako izdvojeni dio prostorije ima izveden dovod zraka za izgaranje izvana, koji ima jedan vanjski otvor veliine svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2. Dovod zraka za izgaranje smije biti izveden kao: neposredni vanjski otvor u zidu ( slika 11. primjer a ); kanal za dovod zraka izvana prema zahtjevima lanka 5.2.2.3.1. ( slika 11. primjer b ); okno za dovod zraka izvana iznad krova ( slika 11. primjer c ).

68

5.2.2.4.

Istovremena opskrba zrakom za izgaranje prostorija za postavljanje preko vanjskih raspora ( fuga ) i vanjskih elemenata za proputanje zraka Aparati vrste B i D3.1 ( loita koja troe zrak za izgaranje iz prostorije postavljanja ) smiju se postaviti u prostorije koje imaju prozore ili vanjska vrata koji se otvaraju. Prostorija za postavljanje ima zadovoljavajuu opskrbu zrakom za izgaranje, ako joj je veliina volumena najmanje 2 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage, i ako joj je preostali satni dovod zraka vei od 0,8 m3/h za svaki kW ukupne nazivne toplinske snage postignut preko vanjskih elemenata za proputanje zraka odgovarajueg protoka8. Smiju se odabrati samo takvi vanjski elementi za proputanje zraka koji e osigurati da se prostorija za postavljanje namjenski koristi bez loih posljedica. Pri tome je vana dobra izmjena zraka, zadovoljavajue priguenje buke, sigurnost na utjecaj atmosferilija i neosjetljivost na prljavtinu, uz mogunost ienja s unutarnje strane. Vanjski elementi za proputanje zraka moraju biti takve konstrukcije da se runim zatvaranjem ne moe zatvoriti dio otvora koji je potreban za dovod preostalog zraka za izgaranje i da se zatvaranje moe izvesti najvie do polovice ukupnog presjeka. Kod elektriki upravljanih vanjskih elemenata za proputanje zraka, mora se sigurnosnim ureajem osigurati, da plinski aparati mogu raditi samo pri otvorenim elementima.

5.2.2.5.

Opskrba zrakom za izgaranje provjetravanjem kao za kotlovnice Aparati vrste B i D3.1 ( loita koja troe zrak za izgaranje iz prostorije ) smiju se postaviti u prostorije sa ili bez vanjskih prozora i vratiju koji se otvaraju, ako te prostorije ispunjavaju tehnike odredbe o provjetravanju kao za kotlovnice ukupne toplinske snage vee od 50 kW ( vidi l. 5.3.2. ).

Volumen prostorije 4 m3 po 1 kW jednako je vrijedan dovodu 1,6 m3/h zraka za izgaranje po 1 kW, u skladu odredaba lanaka: 5.2.2.1. i 5.2.2.2.

69

5.2.2.6.

Opskrba zrakom za izgaranje preko vanjskih raspora povezivanjem zraka za izgaranje Zahtjevi na opskrbu zrakom za izgaranje Prostorije za postavljanje plinskih aparata sa najmanje jednim vanjskim prozorom ili vratima koja se otvaraju s volumenom manjim od 4 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage i prostorije za postavljanje bez vanjskih prozora ili vratiju ( centralno smjetene prostorije ) moraju biti posredno ili neposredno povezane s "prostorijom zraka za izgaranje" u istom stanu ili prostoru iste namjene ( istog vlasnika ). Smatra se da je postignuta zadovoljavajua opskrba zrakom za izgaranje "povezivanjem zraka za izgaranje", ako je iz dijagrama 1. ( vidi str. ), ili iz njemu pripadne tabele ( vidi str. ) dobivena raunska snaga QLanr jednaka ili vea od ukupne nazivne toplinske snage QNL postavljenih aparata. QLanr QNL Veliina raunske toplinske snage QLanr iz dijagrama 1. ovisi o ukupnom volumenu povezanih prostorija i postojeeg stanja ili naina izvedbe raspora (fuga ) i otvora na graninom zidu ili vratima prostorija u kojima je uspostavljeno ili izvedeno povezivanje zraka za izgaranje. Mogunosti za uspostavljanje povezivanja zraka za izgaranje prema krivuljama 1. do 4. dijagrama 1. su jednako vrijedne ( neskraeno krilo vratiju, skraeno krilo vratiju, otvori za dovod zraka ). Primjena dijagrama 1 se objanjava na primjerima danim u prilogu 6. i 7. Pri neposrednom povezivanju zraka za izgaranje prostorija za postavljanje mora se povezati preko otvora za dovod zraka samo sa susjednim prostorijama zraka za izgaranje. Nain povezivanja zraka za izgaranje se izabire prema raspoloivim mogunostima iz dijagrama 1. Prednost treba dati mjerama koje su prikazane krivuljama 1. do 3. dijagrama. Pri posrednom povezivanju zraka za izgaranje je prostorija za postavljanje povezana s prostorijama zraka za izgaranje preko jedne ili vie spojnih prostorija. Povezivanje prostorija zraka za izgaranje i prostorije za povezivanje mora biti jednako izvedeno, kao pri neposrednom povezivanju . Meusobna povezanost izmeu spojne prostorije i prostorije za postavljanje aparata mora biti izvedeno s jednim otvorom svijetlog presjeka od najmanje 300 cm2, odnosno s dva otvora svaki svijetlog presjeka od najmanje 150 cm2. Otvori za zrak se ne smiju zatvoriti ili prekriti. Da bi se to osiguralo otvori se prvenstveno izvode na vratima. Preko otvora se moe staviti iana ili lamelna mrea ili reetka s oicama najmanje veliine 10 x 10 mm, i icom najmanje debljine 0,5 mm, s time da je sauvan svijetli presjek otvora od najmanje 150 odnosno 300 cm2. Otvori za dovod zraka za izgaranje mogu imati prigune kapke ( zaklopce ) ili sline elemente koji usmjeravaju ili priguuju struju zraka, i buku s time da je

5.2.2.6.1.

70

ukupna povrina otvora tako poveana da otvor s tim dodatkom nema vei otpor strujanja zraka od otpora otvora bez prigunog kapka. 5.2.2.6.2. Zahtjevi za veliinu prostorije za postavljanje - Aparati vrste B s plamenikom s ventilatorom i vrste D3.1 ( aparati bez osiguraa strujanja ) koji troe zrak iz prostorije Plinski aparati vrste B s plamenikom s ventilatorom i vrste D3.1 ( loita bez osiguraa strujanja ovisna o zraku iz prostorije ) se smiju postaviti u prostorije sa ili bez vanjskih vratiju ili prozora koji se otvaraju neovisno o njihovom volumenu, ako je osigurana dovoljna opskrba zrakom za izgaranje putem povezivanja zraka za izgaranje koje je izraeno sumom raunskih toplinskih snaga QLanr ili na drugi nain prema odredbama iz prethodnih lanaka. - Aparati vrste B s atmosferskim plamenikom s osiguraem strujanja ( koji troe zrak iz prostorije ) Plinski aparati vrste B sa atmosferskim plamenikom ( loita s osiguraem strujanja, ovisno o zraku iz prostorije ) se smiju postaviti u prostorije sa ili bez prozora ili vanjskih vratiju koji se otvaraju, ako je volumen prostorije najmanje 1 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage aparata i ako je osigurana u skladu s prethodnim odredbama zadovoljavajua opskrba zrakom za izgaranje putem povezivanja zraka za izgaranje koje je izraeno sumom raunskih toplinskih snaga prema prije spomenutim odredbama. Ako prostorija za postavljanje aparata ima manji volumen od 1 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage takvih aparata, potrebno je prostoriju za postavljanje povezati sa susjednom prostorijom povezivanjem zraka za izgaranje s dva otvora svaki veliine od najmanje 150 cm2 svijetlog presjeka. Tim nainom povezane prostorije moraju zajedno imati zahtjevni minimalni volumen od najmanje 1 m3 po 1 kW. Oba otvora treba izvesti na istom zidu. Gornji otvor mora biti to vie pri stropu, odnosno najmanje 1,8 m iznad poda, a donji otvor u blizini poda. Oba otvora slue kao otvori zadovod zraka za izgaranje. 5.2.2.7. Opskrba zrakom za izgaranje putem posebnih tehnikih naprava Aparati vrste B s atmosferskim plamenikom se smiju postavljati u prostorije sa ili bez prozora ili vanjskih vratiju koji se otvaraju bez obzira na volumen prostorije ako su prostorije prikljuene na centralnu instalaciju za provjetravanje prema GPZ DIN 18017/3, i ako se zajedno odvode rabljeni zrak i izgorjeli plinovi. Pojedinosti su odreene u pravilniku GPZ P 626/92 "Odvoenje produkata izgaranja od plinskih aparata za pripremu tople vode instalacijom za centralno provjetravanje prema GPZ 18017-3/92" odnosno u DVGW G 626 i DIN 18017/3. Aparati vrste B s atmosferskim plamenikom (protoni grija vode, akumulacijski grija vode, cirkulacijski i/ili kombinirani grija vode i sobna pe ) se smiju postaviti u prostorije koje su provjetravane preko pojedinanih okana prema normi GPZ N 18017-1/92 ili HRN U.C2.200, s time da prostorije imaju vlastiti otvor ( element ) za dovod zraka i da se izgorjeli plinovi odvode zajedno sa rabljenim zrakom ( paziti na lanke 6.1. stav 3. i 6.3.1.) Otvori za dovod 71

zraka smiju biti izvedeni na opskrbno okno za dovod zraka za izgaranje i za vrijeme pogona aparata moraju biti otvoreni. 5.2.2.8. Mjerno - tehniki dokaz o dovoljnoj opskrbi zrakom za izgaranje Mjerno-tehniki dokaz o opskrbi zrakom za izgaranje posebno se razmatra u sluajevima: - manjeg volumena povezanih prostorija, prostorije za postavljanje, prostorije zraka za izgaranje i spojne prostorije, od zahtijevanog minimalnog volumena od 4 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage, kao DOKAZ DA JE POSTIGNUTA DOVOLJNA OPSKRBA ZRAKOM ZA IZGARANJE; - ugraenog mehanikog ureaja za prisilno provjetravanje u prostoriji, stanu ili u jedinici prostora iste namjene koritenja prostorija ( istog vlasnika ), kao DOKAZ DA UREAJ ZA PRISILNO PROVJETRAVANJE NEMA UTJECAJA NA OPSKRBU ZRAKOM ZA IZGARANJE I ODVOD PRODUKATA IZGARANJA OD PLINSKIH APARATA VRSTE B i D3.1.; - smetnje na dimovodnoj instalaciji pri funkcionalnom ispitivanju prema lanku 8.3.1. i pronalaenju uzroka smetnji, kao DOKAZ DA IZVEDENE MJERE SIGURNOSTI PREMA LANCIMA 5.2.2.2., 5.2.2.4. ILI 5.2.2.6. NISU DOVOLJNE ZA POSTIZANJE SIGURNOG RADA PLINSKOG APARATA. Mjerni instrumenti, proces mjerenja ukljuivo s postavljanjem mjernih ureaja, protokol ( izrada zapisnika i mjerne dokumentacije ) prema normi GPZN 601.6259 odnosno prema DVGW G 625.

Norma u donoenju.

72

73

74

75

76

77

5.2.2.9.

Postava u ormar plinskih aparata vrste B s plamenicima bez ventilatora i vrste D3.1 Plinski aparati vrste B s atmosferskim plamenicma ( bez ventilatora ) i vrste D3.1 smiju se postaviti u ormar. Ormar mora biti povezan s prostorijom za postavljanje s gornjim i donjim otvorom svaki veliine svjetlog presjeka od najmanje 600 cm2. Otvori se trebaju izvesti prema podacima i tehnikim crteima proizvoaa aparata. Stranice ormara moraju biti bono i naprijed odmaknute najmanje 10 cm od plata loita. Od ovih se zahtjeva smije odstupiti, ako je aparat tipski ispitan sa ormarom kao cjelina.

5.2.3. 5.2.3.1.

DODATNI ZAHTJEVI ZA POSTAVLJANJE APARATA VRSTE C ( LOITA OVISNA O ZRAKU IZVAN PROSTORIJE ) Osnove Aparati vrste C se smiju postavljati neovisno o volumenu i provjetravanju prostorije u kojoj se postavljaju. - Aparati vrste C1 ( loita ovisna o zraku izvan prostorije ), bez ventilatora, koji uzimaju zrak za izgaranje izvana i odvode izgorjele plinove van kroz vanjski zid ( plinska fasadna loita ), smiju biti postavljeni samo neposredno na vanjski zid. Smiju se koristiti samo za grijanje pojedinanih prostorija ( fasadne pei ) ili za pripremu tople vode ( fasadni grija vode ). Fasadna pe smije imati maksimalno 7 kW nazivne toplinske snage, a fasadni grija vode maksimalno 25 kW nazivne toplinske snage. - Aparati vrste C3.1 su loita s ventilatorom, koja uzimaju zrak za izgaranje i odvode izgorjele plinove preko kombiniranog dimnjaka za dovod zraka i odvod 78

izgorjelih plinova ( "LAS"-dimnjaci ). Ovi aparati se smiju postaviti samo neposredno na takav dimnjak ili to blie njemu. - Aparati vrste C3.2 su loita s ventilatorom koja uzimaju zrak za izgaranje izvana i odvode izgorjele plinove van izvan krova smiju se postaviti samo u potkrovljima ili u prostorijama gdje je strop istovremeno krov ili ako je iznad stropa samo krovna konstrukcija. Ako se za strop zahtjeva izvjesna otpornost protiv poara tada instalacija za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja u podruju prijelaza stropa, tavana i krovita, mora biti obloena. Ova obloga mora imati zahtjevanu otpornost protiv poara i mora biti izraena iz negorivog materijala. Ako za strop nije propisana izvjesna otpornost protiv poara, smije biti instalacija za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja, u dijelu prijelaza stropa, tavana i krovita poloena u oknu koje je izraeno iz negorivog materijala, postojanog oblika ili u metalnoj zatitnoj cijevi (mehanika zatita ). - Aparati vrste C3.3 su loita s ventilatorom, koja uzimaju zrak za izgaranje izvana i odvode izgorjele plinove van kroz vanjski zid, mogu se postaviti na vanjski zid ili unutranji zid. Kod kolektivne stanogradnje, fasadna loita za grijanje, ove vrste, smiju imati najvie 11 kW nazivne toplinske snage, a za pripremu tople vode, najvie 25 kW nazivne toplinske snage. Aparati vrste C1 i C3.3 se smiju postaviti samo ako nije mogu odvod izgorjelih plinova iznad krova, odnosno na mjestima gdje je to mogue s prevelikim trokom. Pri tome je potrebno uvaavati vaee dravne graevne propise. 5.2.3.2. Instalacija za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja Instalacija za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja ili fasadni prikljuak za aparate vrste C1 i C3.3 kao i naprave za zatitu od vjetra i za mehaniku zatitu ispusta ( ulaznog otvora za zrak i izlaznog otvora izgorjelih plinova ) na prohodnim povrinama, jesu sastavni dijelovi aparata. Upotrebljavati treba samo originalne dijelove i ugraivati ih po uputama proizvodaa. 5.2.3.3. Nedozvoljeni ispust Instalacija za dovod zraka za izgaranje i odvod izgorjelih plinova ne smije imati ispust ( ulazni otvor za zrak i izlazni otvor za izgorjele plinove ); - u prolaznim i kolnim ulazima ( veama ), - u uskim odkapnim prolazima koji su natkriti strehom, - u uglovima unutarnjih dvorita, osim za aparate vrste C3.3 - u unutarnjim dvoritima, ako je duljina ili irina dvorita manja od visine najvie zgrade koja omeuje dvorite, - u oknima ( ahtovima ) za dnevnu rasvjetu i provjetravanje - u loama i natkrivenim hodnicima, - na balkonima, 79

- ispod izboenih dijelova zgrade, koji bi mogli bitno ometati odvoenje produkata izgaranja, - u zatitnim zonama, prema Zakonu o gorivim tekuinama i slinim prostorima, gdje se prerauju, uskladituju, proizvode ili nastaju lako zapaljive ili eksplozivne tvari. 5.2.3.4. Razmak od gorivih graevinskih dijelova Instalacija za odvod izgorjelih plinova mora biti udaljena najmanje 10 cm od graevinskih elemenata iz gorivog ili zapaljivog graevinskog materijala. Kada se elementi ove instalacije vode kroz graevinske elemente iz takvog materijala, tada se propisani razmak mora osigurati zatitnom cijevi sa odstojnicima. Meuprostor mora biti zapunjen trajno negorivim izolacijskim materijalom postojanog oblika. Razmak nije potreban, ako se pri nazivnoj toplinskoj snazi graevinski elementi ne griju na vie od 85 0C i ako je to navedeno u proizvoaevim uputama za postavljanje aparata. 5.2.3.5. Razmak od izboenih dijelova zgrade i graevinskih dijelova iz gorivog materijala. Ispust instalacije za odvod izgorjelih plinova, mora biti odmaknut od izboenih dijelova zgrade i dijelova zgrade iz gorivih materijala i to bono i dolje najmanje 50 cm, gore najmanje 1,5 m, a od dijelova nasuprot ispustu koji su iz gorivih materijala, najmanje 1,0 m. Gornji razmak zadovoljava 0,5 m, ako su gorivi dijelovi zatieni ploom iz negorivog materijala koja je provjetravana sa stranje strane. 5.2.3.6. Ispust u blizini nivoa tla. Ispust instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja, mora biti najmanje 0,3 m iznad razine tla, mjereno do donje ivice cijevi. 5.2.3.7. Ispust na prohodnim povrinama Ispusti instalacije za odvod izgorjelih plinova, koji su postavljeni na visini od 2,0 m i nie, iznad razine tla, ili na prohodnim povrinama, moraju biti zatieni zatitnim napravama iz negorivog materijala. Ako su ispusti postavljeni uz kolne povrine, gdje postoji opasnost od mehanikih oteenja, potrebno ih je osigurati dodatnim zatitnim napravama. Na prohodnim povrinama instalacija za odvod produkata izgaranja aparata vrste C3.3 ne smije imati ispust smjeten nie od 2,0 m od nivoa tla. 5.2.3.8. 5.2.3.8.1. Ispust aparata vrste C1 na fasadi. Ispusti instalacije za odvod produkata izgaranja, moraju biti meusobno udaljeni bono i prema gore najmanje 2,5 m. Od otvora za provjetravanje sa svih strana moraju biti udaljeni najmanje 2,5 m, a prema gore 5,0 m. Ista udaljenost kao do otvora za provjetravanje mora biti i do prozora i vanjskih vratiju koji se otvaraju.

80

5.2.3.8.2.

Za fasadne sobne plinske pei taj boni razmak nije propisan, a prema gore zadovoljava razmak od 0,3 m ( raunajui od ivice prozora do ispusta dimovodne cijevi ) uz uvjet da sobna plinska pe ispunjava slijedee zahtjeve: - Neovisno o zahtijevanom razmaku za svaki ispust instalacije za odvod produkata izgaranja mora biti raspoloiva povrina fasade od najmanje 16 m2. - Nije dozvoljeno ni uz vei razmak postaviti vie od etiri ispusta jedan iznad drugoga.

5.2.3.9. 5.2.3.9.1.

Ispusti aparata vrste C3.3 na fasadama Osnove Potrebne minimalne udaljenosti od ispusta do prozora koji se mogu otvoriti i fasadnih vrata, razlikuju se ovisno od oblika fasade i meusobnog razmaka ispusta. Prema vrsti fasade razlikujemo: - ravne fasade - fasade sa izboenjem (istakom) - fasade u uglu - fasade sa balkonima Ispust se moe smatrati pojedinanim ispustom, ako je udaljenost do slijedeeg ispusta, horizontalno lijevo ili desno, ili vertikalno gore ili dolje, minimalno 5,0 m. Ako je razmak izmeu dva ispusta, horizontalno i vertikalno manji od 5,0 m, tada se ovako postavljena dva ispusta smatraju kao "dvojac". Ostali ispusti moraju biti od svakog ispusta dvojca udaljeni 5,0 m, bilo horizontalno ili vertikalno.

5.2.3.9.2.

Potrebna minimalna udaljenost do prozora, fasadnih vrata i balkona. Potrebna minimalna udaljenost od ispusta aparata vrste C3.3 do prozora, fasadnih vrata i balkona, uzimaju se iz tabele 1, stupac 3. Primjeri izvoenja za razliite mogunosti primjene dati su u priloenim slikama koje su navedene u stupcu 4 tabele.

5.2.3.9.3.

Potrebne minimalne udaljenosti do otvora za provjetravanje. Razmak izmeu ispusta i otvora za provjetravanje, mora biti jednak ili vei od 2,5 m horizontalno lijevo i desno i 5,0 m vertikalno prema gore. Ispusti aparata vrste C3.2 iznad krova Za aparate vrste C3.2 dozvoljena udaljenost izmeu ispusta instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvoda produkata izgaranja, i povrine krova, iznosi minimalno 0,4 m, ako su ispunjeni slijedei uvjeti: - nazivna toplinska snaga QNL < 30 kW. - brzina strujanja produkata izgaranja na ispustu v > 5 m/s ( ugradnja prema uputama proizvoaa ) 81

5.2.3.10.

- ispusti instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja, ako se nalaze jedan blizu drugog i u istom tlanom podruju. Vidi na slici 16, str. : Primjer izvoenja vodoravne i okomite instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja preko krova. Udaljenosti do bono smjetenih krovnih prozora, odreuju se prema l. 5.2.3.9. Pri voenju instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvod produkata izgaranja kroz krovove od gorivih graevnih materijala, vrijede zahtjevi kao i pri voenju kroz zidove od gorivih graevnih materijala, prema l. 5.2.3.4. 5.2.3.11. Ispusti na benzinskim pumpama u podruju pumpi za auto-plin Ispust instalacije za dovod zraka i odvod produkata izgaranja, mora biti horizontalno odmaknut najmanje 5,0 m od pumpnih automata i rezervoara za pogonsko gorivo. Manji razmaci su doputeni, ako su ispusti najmanje 3,0 m iznad razine terena. Ispusti ne smiju biti u radnom podruju ventila za punjenje ( rukohvat pitolja duljina cijevi +1,0 m ). 5.2.3.12. Postavljanje u garae U garae se smiju postaviti samo aparati vrste C ( "loita za garae" ), koji su za tu namjenu konstruirani, proizvedeni i tipski ispitani. Plamenik loita mora biti najmanje 50 cm iznad razine poda. Loita moraju biti odgovarajue mehaniki zatiena od oteenja ( npr. zatitnim eljezom ili odbojnikom ). Na vidnom mjestu u garai moraju biti izvjeene - postavljene upute za upotrebu, izraene u trajnoj izvedbi.

82

83

84

85

86

87

88

89

90

5.2.4.

DODATNI ZAHTJEVI KOD POSTAVLJANJA PLINSKIH APARATA VRSTE D3.2 ( PLINSKA LOITA KOJA NE OVISE O ZRAKU IZ PROSTORIJE ) Plinski aparati vrste D3.2 smiju se postaviti u prostoriju za postavljanje neovisno o njenoj veliini i provjetravanju prema normi GPZ N 660.637 odnosno DVGW G 637/1.

5.2.5.

DODATNI ZAHTJEVI KOD POSTAVLJANJA PLINSKIH LOITA, IJI IZGORJELI PLINOVI SE ODVODE POD PRETLAKOM U ODNOSU NA PROSTORIJU ZA POSTAVLJANJE, S NAZIVNOM TOPLINSKOM SNAGOM JEDNAKOM ILI MANJOM OD 50 kW (QNL< 50 kW ) IZVAN KOTLOVNICE Prostorije za postavljanje plinskih loita, iji se produkti izgaranja odvode prema propisu pod pretlakom u odnosu na tlak zraka u prostoriji za postavljanje, tako da kod propusnosti dimovodne cijevi mogu izlaziti u prostoriju za postavljanje, tada prostorija za postavljanje mora imati dva otvora u slobodnu atmosferu, jedan pri podu a drugi pri stropu. Svaki otvor mora biti jednakog ili veeg svijetlog presjeka od 150 cm2. Vanjski otvori mogu biti povezani s kanalima s prostorijom za postavljanje. Vanjski otvori nisu potrebni ako je dimovodna cijev izvedena unutar cijevi za dovod zraka za izgaranje za plinski aparat.

5.2.6. 5.2.6.1.

DODATNI ZAHTJEVI ZA POSTAVLJANJE PLINSKIH LOITA S NAZIVNOM TOPLINSKOMSNAGOM VEOM OD 50 kW ( QNL > 50 kW ) Postavljanje u kotlovnicu Pojedinana plinska loita s nazivnom toplinskom snagom veom od 50 kW i vie loita zajedno na kruta, tekua i plinovita goriva sa ukupnom nazivnom toplinskom snagom veom od 50 kW, se smiju postavljati samo u takve prostorije koje ispunjavaju graevinske zahtjeve za kotlovnice prema lanku 5.3. Ako je postavljeno vie aparata s ukupnom toplinskom nazivnom snagom veom od 50 kW potrebno je uvaavati odredbe lanka 2.16.7. Nadleni komitet za graditeljstvo smije dozvoliti izuzetke u zanatskim radionicama i u slobodno stojeim objektima kotlovnicama, ako nema posebnih razloga obzirom na vrstu pogona i koritenje prostora s loitem.(vidi lanak 5.4. ). Obavezno postavljanje u kotlovnicama nije potrebno za loita koja moraju biti zbog namjene postavljena u drugim prostorijama, kao npr. pei za procesnu industriju ( pei za taljenje, postrojenja za zagrijavanje i dr. )

5.2.6.2.

Kotlovnice iznad prizemlja Loita koja troe zrak iz prostorije za postavljanje se smiju postavljati u kotlovnice koje su iznad prizemlja, npr. krovne kotlovnice samo ako imaju: - plamenik sa ventilatorom, ili - atmosferski plamenik i nainom izvoenja kojim se garantira da produkti izgaranja ne mogu ui u opasnim koliinama u kotlovnicu, kao to su npr: 91

- otvor za izjednaenje tlakova dozraivanja i odzraivanja s tlakom osiguraa strujanja produkata izgaranja , ili - lokacijom otvora tako da je dovod zraka za izgaranje s otvorom na krovitu, a odvod istroenog zraka kroz otvor koncentrinog odvodnog kanala izvedenog uz dimnjak iznad krova.Time se postie da se nalaze u istom tlanom podruju dozrani otvor, ispust ( ue ) dimnjaka, kao i ispust ( ue ) kanala za istroeni zrak. 5.2.6.3. Prekida za iskljuivanje elektrine energije u nudi U svako doba plamenici plinskih loita moraju se moi iskljuiti elektrinim prekidaem koji se nalazi izvan prostorije za postavljanje. Uz prekida mora biti dobro vidljiv natpis iz trajnog materijala "PREKIDA ZA NUDU LOENJE" . Plamenik se smije tim prekidaem stavljati u pogon, samo ako stavljanje u pogon obzirom na izvedbu plamenika i regulatora tlaka ne predstavlja opasnost.Plinska loita koja rade bez pomone elektrine energije zahtjev za sigurnosno iskljuivanje loita iz prvog stava ovog lanka obavlja ugraeni zaporni organ iz l. 5.2.6.4. 5.2.6.4. Plinski zaporni organi kotlovnice U plinovod izvan prostorije postavljanja ( kotlovnice ) je potrebno ugraditi zaporni organ koji se moe uvijek runo zatvoriti. Ovaj zaporni organ moe zamijeniti glavni zaporni organ namijenjen samo toj zgradi, kuni zaporni organ prema lanku 3.3.4.2. ili zaporni organ ispred plinomjera - ako se ti nalaze u blizini kotlovnice ( vidi sl. 17 str. ) 5.2.7. DODATNI ZAHTJEVI ZA POSTAVLJANJE ZANATSKIH PLINSKIH APARATA Zanatski plinski aparati, ako su standardne izvedbe, moraju se instalirati prema slijedeim pravilima: - GPZ - N 603.621 - GPZ - N 639.629 - GPZ - N 639.630 - GPZ - N 630-631 - GPZ - N 630.633 "Plinske instalacije u laboratorijima fakulteta i znanstveno tehnikih institucija", odnosnoDVGW G 621; "Plinske instalacije suionica zrnatih plodova grijanih plinom", odnosno DVGW G 629; "Tehnika pravila za instaliranje i pogon plinskih instalacijaza dozrijevanje voa"; "Instaliranje plinskih aparata za zanatske radionice", odnosno DVGW G 631; "Obogaivanje atmosfere sa C02 u staklenicima. "Instaliranje i pogon postrojenja", odnosno DVGW G 633; "Instaliranje plinskih aparata u velikim kuhinjama", odnosno DVGW G 634; "Instaliranje i pogon plinskih grijalica koje zrae toplinu", odnosno DVGW G 638/1; 92

- GPZ - N 630.634 - GPZ - N 610.638

- GPZ - N 610.639

"Instaliranje i pogon plinskih grijalica koje zrae toplinu " odnosno DVGW G 638/2

Za druge plinske aparate koji se koriste u zanatstvu ininjerski se odreuju uvjeti postavljanja.

93

5.3.
5.3.1. 5.3.1.1.

KOTLOVNICE
GRAEVNI ZAHTJEVI Najmanja veliina Kotlovnice moraju biti tako dimenzionlrane da se mogu loita pravilno postaviti, koristiti i odravati. Njihova svijetla visina ne smije biti manja od 2,0 m.

5.3.1.2.

Povezivanje kotlovnice sa stambenim prostorom i stubitem. Kotlovnice ne smiju biti u neposrednoj vezi s prostorom za boravak ljudi i stubitem "poarnih stuba". Radni podiji ( podesti ) Podiji trebaju biti tako izraeni i postavljeni da ne ometaju provjetravanje kotlovnice.

5.3.1.3.

5.3.1.4.

Izlazi Kotlovnice s loitima ukupne nazivne toplinske snage do 350 kW moraju imati najmanje jedan izlaz. Kotlovnice s loitima s veom ukupnom nazivnom toplinskom snagom moraju imati najmanje dva izlaza, koja su izvedena po mogunosti na suprotnim zidovima. Izlazi moraju voditi van ili u hodnik koji slui kao put za spaavanje. Njhova vrata se moraju otvarati prema van u pravcu bijega. Jedan od dva izlaza smije biti izveden kao nuni izlaz i po potrebi smije imati penjalice. Vodi li izlaz van na krov tada se od tamo mora imati siguran pristup stubitu.

5.3.1.5.

Zidovi grede i ploe Zidovi i grede kotlovnice kao i ploe ( stropovi ) iznad i ispod kotlovnice moraju biti vatrootporni i od negorivog materijala. Za nenosive vanjske zidove, dovoljno je da su od negorivog materijala. Za pregradne zidove izmeu kotlovnica i prostorija koje pripadaju pogonu s ureajima kotlovnice, izuzevi nosive i potporne pregradne zidove, dovoljno je da su od negorivog materijala.

5.3.1.6.

Vrata Vrata u vatrootpornim zidovima prema l. 5.3.1.5. moraju biti najmanje jednako vatrootporna i moraju se moi sama zatvarati. Vrata u nenosivima vanjskim zidovima najmanje moraju biti od negorivog materijala.

5.3.1.7.

Podovi Podovi u kotlovnici moraju biti iz negorivog materijala.

5.3.1.8.

Voenje instalacija kroz zidove i ploe Instalacije se smiju voditi kroz vatrootporne zidove i ploe, iz lanka 5.3.1.5., samo ako instalacije same ne mogu prenositi poar; u protivnom treba poduzeti mjere protiv prenoenja poara. 94

Meuprostori u prodorima trebaju se zapuniti negorivim materijalima. 5.3.1.9. Kanali ispod razine poda kotlovnice U kotlovnicama s kombiniranim plamenicima plin - ulje ili gdje su uz plinska loita postavljena i loita na tekua goriva, kanali ispod razine poda moraju imati zasune ili odvajae tekuih goriva. 5.3.1.10. Pomone prostorije ( koje pripadaju gospodarstvu kotlovnice ) Odredbe iz lanka 5.3.1.5. stavka 1. kao i lanaka 5.3.1.6. do 5.3.1.8. vae, takoer i za pomone prostorije kotlovnice, osim ako su one odvojene od kotlovnice vatrootpornim zidovima iz negorivih materijala. 5.3.2. 5.3.2.1. ODREDBE O PROVJETRAVANJU Openito Kotlovnice moraju imati ureaje za dovod i odvod zraka, kao odvodne otvore na vanjskim zidovima ili dovodnu i odvodnu instalaciju sa ili bez ventilatora. Oni moraju prozraivati kotlovnicu za vrijeme rada plamenika i dovoditi potreban zrak za izgaranje. Naprave za provjetravanje moraju biti postavljene tako, da ne utjeu na rad loita. 5.3.2.2. Zatita od poara Dovodna i odvodna instalacija za provjetravanje moraju biti izraene tako da se vatra i dim najmanje 90 min. ne mogu prenijeti iz kotlovnice i pomonih prostorija kotlovnice, iz lanka 5.3.1.10., u druge prostorije ( trajanje vatrootpornosti ). Ispusti dozranih i odzranih vodova moraju biti tako locirani i izvedeni da se vatra i dim preko njih ne mogu prenositi iz kotlovnice i pomonih prostorija u druge prostorije. Dozrana i odzrana instalacija ne smije biti povezana s drugim ventilacijskim instalacijama i ne smije sluiti za provjetravanje drugih prostorija. Instalacije za provjetravanje drugih prostorija, ako prolaze kroz kotlovnicu ili pomone prostorije kotlovnice, iz lanaka 5.3.1.10. moraju imati trajanje vatrootpornosti od najmanje 90 minuta, ukoliko prenoenje poara nije sprijeeno putem odgovarajuih samostalnih zapornih organa. Ovakvi kanali ne smiju imati otvore u kotlovnici. 5.3.2.3. ienje instalacije za provjetravanje Instalacija za provjetravanje mora biti takva da se moe istiti. 5.3.2.4. Uin ventilacije Kotlovnica mora imati najmanje jednu napravu za ventilaciju koja izvana uvlai svjei zrak i dovodi ga u kotlovnicu. Instalacija za ventilaciju mora biti tako izvedena da u kotlovnici ne nastane vei podtlak u odnosu, prema vani, kad nema vjetra od 0,04 mbar (4 Pa ). To je ispunjeno kod slobodnog prirodnog provjetravanja, ako ureaj za ventilaciju odgovara l. 5.3.2.5. Vei podtlakovi su dozvoljeni, ako se time ne teti sigurnosti rada postrojenja. Ipak ne smije nastati vei podtlak od 0,5 mbara ( 50 Pa ), ako sva loita u kotlovnici, koja 95

su ovisna o zraku iz kotlovnice, istovremeno rade s nazivnom toplinskom snagom iako instalacija za provjetravanje odvodi planiranu koliinu iskoritenog zraka prema lanku 5.3.2.7. 5.3.2.5. Vansjski dozrani otvori Za kotlovnice ukupne nazivne toplinske snage do 1000 kW koje se ventiliraju bez ventilatora zadovoljava vanjski dozrani otvor koji povezuje kotlovnicu neposredno prema van, ako mu je svijetli presjek najmanje:

A = F a [ 2,5 ( QNL + 70 )] u cm2 Pri emu je: A F svijetli presjek u cm2., koeficijent oblika otvora koji iznosi: 1,0 za etverokutne otvore, ako dulja stranica nije vea 1,5 puta krae, 1,0 za okrugle otvore, 1,1 za etverokutne otvore, ako je dulja stranica do maksimalno 5 puta krae stranice, 1,25 za etverokutne otvore, ako dulja stranica iznosi maksimalno 10 puta krae stranice. a koeficijenat otpora mreice otvora i to: 1,0 za otvore bez mreice , 1,2 za otvore sa mreicom, QNL ukupna nazivna toplinska snaga u kW.

etverokutni otvori za dovod zraka moraju imati krau stranicu najmanje dugu 10 cm. Mreice, reetke i slini elementi smiju imati svijetle otvore oica najmanje 10 x 10 mm. Otvor za dovod zraka treba, po mogunosti, locirati nasuprot otvoru kanala za odvod iskoritenog zraka. Ako je dovod zraka kroz okno ( aht ) na vanjskom zidu zgrade, presjek okna (ahta ) mora iznositi najmanje 1,5 puta svijetlog, otvora za dovod zraka. Dno okna ( ahta ) mora biti najmanje 30 cm ispod donjeg ruba otvora za dovod zraka u kotlovnicu. Okno ( aht ) se mora moi lako istiti. Otvor za dovod zraka moe imati mogunost zatvaranja, samo ako je osigurano sigurnosnim ureajem, da plamenici loita koji troe zrak iz prostorije mogu raditi samo kod dovoljno otvorenog poklopca.

96

5.3.2.6.

Kanali za dovod zraka izvana Kanali za dovod zraka izvana s jednakim svijetlim presjekom bez ventilatora imaju dovoljnu snagu, ako im oblik i veliina svijetlog presjeka, duina kanala, zbroj ekvivalentnih duina od promjene smjera i otpora mreice kao i ukupni nazivni toplinski uin odgovaraju dijagramu 2. (vidi str. )

5.3.2.7.

Odvod iskoritenog zraka Naprave za odvod iskoritenog zraka moraju iskoriteni zrak odvoditi van. Koliina odvedenog zraka mora biti 0,5 m3/h po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage loita koja troe zrak iz prostorije.

5.3.2.8.

Poloaj otvora za odvod iskoritenog zraka Otvori za odvodenje iskoritenog zraka moraju biti to blie stropu i dovoljno udaljeni od otvora za dovod zraka da ne doe do kratkostrujnog protoka i tako locirani da struja dovedenog zraka ne utjee na funkciju osiguraa strujanja loita. U sluaju potrebe iskoriteni zrak se smije voditi kroz odvod do ahta za odvod iskoritenog zraka. Na otvorima za odvod iskoritenog zraka ne smiju biti postavljene mreice, a instalacija za odvod iskoritenog zraka ne smije se moi zatvarati.

5.3.2.9.

Okna ( ahtovi ) za odvoenje iskoritenog zraka Osnovni zahtjevi iz lanka 5.3.2.1. moraju biti ispunjeni za okna ( ahtove ) s prirodnim uzgonom. Oni se moraju voditi kao dimnjaci iznad krova i moraju biti otvoreni prema gore. Po cijeloj duljini moraju imati jednaki presjek. Pri etverokutnom presjeku smije biti dulja stranica najvie 2 puta dulja od krae. Ako dulja stranica okna ( ahta ) nalijee na dimnjak kotlovnice, tada smije biti najvie 2,5 puta vea od krae stranice. Kraa stranica okna ( ahta ) za odvoenje iskoritenog zraka mora biti duga najmanje 10 cm. Svijetli presjek okna ( ahta ) za odvoenje iskoritenog zraka mora biti najmanje tako velik kako se izrauna iz donje jednadbe, ali ne smije biti manji od 180 cm2. Svjetli presjek otvora ahta za odvod iskoritenog zraka mora biti jednak svjetlom presjeku okna ( ahta) .Volumenski protok u oknu za odvoenje iskoritenog zraka ( odvodni protok V ), odnosno ukupna nazivna toplinska snaga (QNL ) za loita koja troe zrak iz prostorije odreuje se pomou donjih jednadbi:

V=

0,367 A 0,5 0,025 l + (0,01 d )1,4 h h


0,734 A 0,5 0,025 l + (0,01 dh )1,4 h

QNL =

97

pri emu je: Oznaka u formuli QNL V A U Naziv ukupna nazivna toplinska snaga loita koja troe zrak iz kotlovnice odvodni protok zraka = 0,5 QNL svijetli presjek okna iskoritenog zraka opseg svjetlog otvora okna ( ahta ) koeficijent otpora: - otvori za odvoenje iskoritenog zraka u zidu okna ( ahta ) - pravokutna promjena smjera voenja -2 promjene smjera po 300 - ispust okna dh hidrauliki promjer okna ( ahta ) za odvoenje iskoritenog zraka (dh = 4 A / U) l h duljina okna ( ahta ) i kanala za odvoenje iskoritenog zraka djelotvorna visina okna ( ahta ) mjereno od sredine otvora za odvoenje iskoritenog zraka do ispusta m m cm 0,5 1,2 0,5 1,0 Jedinica kW m3/h cm2 cm Brojana vrijednost -

Odvodni protok kroz ravna okna ( ahtove ) za odvoenje iskoritenog zraka sa kvadratnim ili priblino kvadratnim presjekom ( dulja stranica najvie je 1,5 puta vea od krae ) i barem jednako velikim otvorom za odvodenje iskoritenog zraka u zidu okna ( ahta ) moe se odrediti pomou diagrama 3 (v.str.- ) u ovisnosti svjetlog presjeka okna ( ahta ) i njegove djelotvorne visine. U diagramu 4 (v.str. ) je dana ovisnost svjetlog presjeka ovih okana ( ahtova), njihove visine i ukupne nazivne toplinske snage loita koja troe zrak iz kotlovnice. Dobijeni presjek iz dijagrama 3 i 4 je potrebno poveati za 5% za etverokutna okna kod kojih je dulja stranica vea za vie od 1,5 puta od krae, a smanjiti za 5% za okna s okruglim svjetlim presjekom i poveati za 5% za okna s jednom promjenom smjera prema vertikali do 300 ( tabela 12).

98

5.3.2.10.

Otvori za odvoenje iskoritenog zraka neposredno prema van Otvor za odvoenje iskoritenog zraka neposredno prema van, izvedeni na istom zidu sa otvorima za dovoenje zraka iz lanka 5.3.2.5. zadovoljava za kotlovnice s loitima do ukupne nazivne toplinske snage 100 kW, kao i za kotlovnice u kojima su iskljuivo loita s osiguraem strujanja ukupne nazivne toplinske snage do 1000 kW bez zapornih elemenata na instalaciji za odvoenje produkata izgaranja iza osiguraa strujanja ( npr. zaklopac za produkte izgaranja ). Otvor za odvoenje iskoritenog zraka mora biti jednako velik kao otvor za dovoenje zraka iz lanka 5.3.2.5. Otvor za dovoenje zraka mora biti lociran to blie podu.

5.3.2.11.

Odvoenje zraka ventilatorom Ureaj za provjetravanje s ventilatorima moraju tjerati istroeni zrak prema van preko krova ili preko vanjskog zida. Oni ne smiju izbaciti vie od 0,65 m3/h po 1 kW nazivne toplinske snage za svako loite u pogonu, oni ipak smiju izbaciti do 0,65 m3/h po 1 kW ukupne nazivne snage, ako se ureaj za prozraivanje ne moe zatvoriti. ( vidi l. 5.3.2.4.) Postrojenja za provjetravanje s ventilatorima moraju imati naprave, koje iskljuuju rad loita, ako potreban volumenski protok za rad loita prekorai za vie od 1/3 ( jedne treine ) due od 1 min.

5.4.

OSTALE PROSTORIJE ZA POSTAVLJANJE KAO KOTLOVNICE ZA PLINSKA LOITA S UKUPNOM NAZIVNOM TOPLINSKOM SNAGOM VEOM OD 50 kW
Prostorni volumen prostorije za postavljanje mora biti najmanje 4 m3 po kW ukupne nazivne toplinske snage loita; to ne vrijedi, ako je opskrba zrakom za izgaranje loita na drugi nain osigurana ili loita ne ovise o zraku iz prostorije. Oko loita se treba osigurat prostor za zatitu od poara. On se kree u krugu od 1,0 m oko loita kao i oko prostorije, ipak najvie do stropa ( ploa ) i zidova kotlovnice odnosno prostorije za postavljanje loita. U prostoru zatite od poara moraju graevni elementi kao to su zidovi, grede, stropovi i dijelovi krova u nosivim dijelovima, podovima, vratima i prozorima biti potpuno 99

5.4.1.

5.4.2.

iz negorivog materijala. Zapaljivi materijali moraju biti zatieni od gorenja s najmanje 2 cm debelim slojem negorivog materijala. Nosivi i kruti graevni elementi moraju biti od materijala koji e zaustaviti poar, ako se nalaze u podrujima zatite od poara, to vrijedi i za okolne stropove i zidove, u koliko granie s podrujima zatite od poara. Otvori prema ostalim prostorijama moraju biti u podruju zatite od poara osigurani zatitnim pokrovima s vatrootpornou od najmanje 30 minuta. U podrujima zatite od poara te iznad loita ne smiju se odlagati, skladititi ili obraivati zapaljivi materijali i naprave iz takvih materijala, to treba biti osigurano rasporedom loita i koritenjem prostorije za postavljanje ili graevnim mjerama ( npr. reetkama ). 5.4.3. Loita moraju biti postavljena na pod od negorivih materijala ili na nosive elemente od negorivih materijala, npr. zidove ili potpore. Graevni elementi ispod loita moraju imati istu vatrootpornost, koja je potrebna za ploe ( stropove ). Loita koja su za vrijeme radnog vremena openito pristupana; a nisu nadgledana, moraju se zatititi od neovlatenog diranja i rukovanja. Zatitni pojasi od 1,0 m sa svake strane oko loita treba biti slobodan bez naknadne ugradnje dijelova postrojenja ili opreme kao i koritenja za druge namjene. U prostoru zatite od poara po l .5.4.2. moraju se staviti na dobro vidljivo mjesto trajne ploice slijedeim natpisom: "U krugu od 1,0 m oko loita kao i iznad loita ne smiju se skladititi zapaljivi materijali" 5.4.7. Ako se zrak isisava ( izvlai ) iz prostorije za postavljanje loita npr. s ureajem za ventilaciju, procesno tehnikim ureajima ili ureajima za zagrijavanje toplim zrakom, pomou ventilatora, tada strujni volumen od 0,65 m3 po 1 kW ukupne nazivne toplinske snage ne smije biti prekoraen. To ne vrijedi, ako; - prostorija za postavljanje ima ureaj za ventilaciju, koji odgovara ureaju za ventilaciju kotlovnica prema l. 5.3.2.4. i 5.3.2.5, ili - se usisani zrak dovodi samo susjednim prostorijama, koje su trajno povezane otvorenim ventilacijskim putevima; svijetli presjek tih puteva mora ostvariti povratnu struju dovedenog strujnog volumena zraka susjednoj prostorij kod statike razlike tlaka od najvie 0,04 mbar ( 4 Pa ), ili - loita imaju samo plamenike s ventilatorom, ili - se izgorjeli plinovi isisavaju ventilatorom a plamenici se kod ispada rada ventilatora sami iskljuuju preko posebnih sigurnosnih ureaja, ili - su loita koja ne troe zrak za izgranje iz prostorije za postavljanje.

5.4.4. 5.4.5.

5.4.6.

100

101

102

103

6.

ODVOD PRODUKATA IZGARANJA VRSTE B ( LOITA OVISNA O ZRAKU IZ PROSTORIJE)10


OSNOVE U ODVODU DIMNIIH PLINOVA - OPE ODREDBE
Prije poetka radova izvoa plinske instalacije mora se dogovoriti o izvedbi ureaja za odvod produkata izgaranja s nadlenom dimnjaarskom slubom, to se potvruje zapisnikom na odgovarajuem obrascu. Pri izvedbi i dimenzioniranju ureaja za odvod produkata izgaranja potrebno je uvaavati norme GPZ DIN 4705 dio 1 do 3 i dio 10, GPZ - DIN 18160 ili HRN. U.N4.025. Loita moraju biti prikljuena na kuni dimnjak u istom katu u kojemu su postavljena. Osim toga smiju biti prikljuena: - na slobodno stojee dimnjake, ( vidi GPZ DIN 4133 i GPZ DIN 1056); - na okna za odvod zraka, ureaja za prirodno provjetravanje s pojedinanim oknima prema GPZ DIN 18017/1, ili HRN U.C2.20011, koja ispunjavaju najmanje zahtjeve za dimnjake s ogranienom radnom temperaturom prema GPZ DIN 18160/1 ili HRN U.N4.030 (paziti na lanak 6.3.1.); - na instalaciju za prisilno provjetravanje prema GPZ DIN 18017/3, a u skladu sa zahtjevima GPZ N 661.626, odnosno prema DVGW G-626; - na posebnu instalaciju za odvod produkata izgaranja u skladu s odgovarajuim graevnim propisima, ako su troila za to predviena, kao npr. instalacije za dimne plinove s niskim temperaturama ili dimnjaci za zrak - dim ( LAS - sistem ); - na instalacije za mehaniki odvod produkata izgaranja prema GPZ N 660.660 odnosno prema DVGW G 660 Pravilima za instaliranje dimovodnih instalacija s mehanikim odvodom produkata izgaranja za plinska loita s atmosferskim plamenikom.

6.1.

6.2.
6.2.1.

ODVOENJE PRODUKTA IZGARANJA POMOU DIMNJAKA


Prikljuak na vlastiti dimnjak Na vlastiti dimnjak je potrebno prikljuiti: - svako plinsko loite s tlanim plamenikom,

Nain odvoda produkata izgaranja troila vrste C je opisan u lanku 5.2.3. zajedno sa zahtjevima za postavljanje tih troila. Za troila vrste D3.1. i/ili D3.2. vidi GPZ N 660.637, odnosno DVGW G 637/1
11

10

Koristiti samo sistem s kanalom za dovod zraka izvana.

104

- svako plinsko loite s atmosferskim plamenikom i nazivnom toplinskom snagom veom od 30 kW, - svako plinsko loite s atmosferskim plamenikom i nazivnom toplinskom snagom do 30 kW, ako je postavljeno u prostoriji koja ima stalno otvoreni dovodni otvor prema van za zrak za izgaranje, - svako plinsko loite u zgradama s vie od pet katova. Iznimno od stava 1. smije se prikljuiti vie plinskih loita na jedan dimnjak, ako je sigurnosnim napravama postignuto da moe raditi samo jedno loite i da je dimnjak prikladan za svako od prikljunih loita. Osim toga se smije na jedan dimnjak prikljuiti vie plinskih loita sa atmosferskim plamenikom, koja su postavljena u istoj prostoriji sa stalnim otvorima za dovod zraka za izgranje izvana i koja mogu raditi istovremeno, ako sva loita uzimaju zrak za izgaranje iz te prostorije. Inae, prikljuivanje vie loita za istovremeni rad na zajedniki dimnjak dolazi u obzir, samo ako su dimnjaci za to odgovarajui i ako ne postoji sumnja za pogonsku sigurnost. Potrebne sigurnosne naprave i upute za sigurnost pogona kotlova na dvije vrste goriva dane su u GPZ DIN 4759/1. 6.2.2. 6.2.2.1. PRIKLJUAK NA ZAJEDNIKI DIMNJAK Zajedniki dimnjak za plinska loita Na zajedniki dimnjak za plinska loita se smiju prikljuiti samo loita s atmosferskim plamenikom nazivne toplinske snage najvie do 30 kW i to u pravilu najvie tri loita na jedan dimnjak. Svako plinsko loite mora biti prikljueno svojim prikljukom ( dimovodnom cijevi ). Prikljuci ne smiju biti uvedeni u dimnjak na istoj visini. Razmak najnieg i najvieg prikljuka ne smije biti vei od 6,5 m. U starim klasino graenim zgradama koje nemaju brtvljene prozore i vrata, s ravnom visinski neizlomljenom fasadom, s etaama viim od 3 m i jednakom visinom sljemena krovita kao kod susjednih zgrada, u kojoj su ugraena loita iste vrste, smije se u pojedinim primjerima prikljuiti vie od 3 loita i na veem razmaku od 6,5 m izmeu donjeg i gornjeg prikljuka. Pored toga, smije se zajednikim dimovodnim prikljukom prikljuiti na isti dimnjak po dva plinska loita koja su postavljena u istoj prostoriji, ako su i dimovodna cijev i dimnjak odgovarajui za svako od prikljunih troila u slijedeim kombinacijama: - grija vode i pe nazivne toplinske snage do 3,5 kW, - grija vode i cirkulacijski grija vode ili plinski kotao, ako je sigurnosnim napravama postignuto da moe istovremeno raditi samo jedno loite. Svaka takva kombinacija loita sa zajednikim prikljukom na dimnjak broji se kao jedno loite u smislu prvog stavka. Pored toga smije se prikljuiti plinski specijalni kotao s atmosferskim plamenikom i akumulacijski grija vode s atmosferskim plamenikom, koji mogu raditi istovremeno putem zajednike dimovodne cijevi i zajednikim dimnjakom, ako na taj dimnjak nisu prikljuena 105

druga loita i ako njihova nazivna toplinska snaga ( svakog od plinskih loita) ne prelazi 30 kW. 6.2.2.2. Mjeoviti dimnjak Zajedniki dimnjak izgraen za jedan stan u skladu sa zahtjevima normi GPZ DIN 18160 dio l, ili HRN U.N4.030 koji ispunjava uvjete za pogonsku temperaturu I. grupe, smije se upotrebljavati kao mjeoviti dimnjak. Na takav dimnjak, u istoj se etai smiju prikljuiti plinska loita s atmosferskim plamenikom i nazivnom toplinskom snagom do 30 kW i loite s loinim napravama bez ventilatora ) na tvrda ili tekua goriva nazivne toplinske snage do 20 kW. Na isti mjeoviti dimnjak ne smiju biti prikljuena vie od 3 loita, a pri brojenju plinskih loita vai lanak 6.2.2.1. stav 3. Dimovodne cijevi za loita na kruta ili tekua goriva moraju imati iza dimovodnog nastavka najmanje 1,0 m visoki vertikalni usponski dio dimovodne cijevi. 6.2.3. PRIKLJUAK KONDENZACIJSKIH LOITA NA DIMNJAK ILI DRUGE DIMODNE INSTALACIJE Kondenzacijska loita moraju se prikljuiti na dimovodne instalacije za odvod produkata izgaranja s niim temperaturama ili na dimnjake otporne na vlagu. Prikladnost takvih dimovodnih instalacija odnosno dimnjaka mora se posebno dokazati npr. graevinskom dozvolom. 6.2.4. STRANI GRAEVNI ELEMENTI U dimnjacima ili zidovima dimnjaka i unutar njihovog svijetlog presjeka ne smiju biti graevni elementi npr. instalacije, drveni dijelovi, sidra i druge naprave koje nisu sastavni dijelovi dimnjaka.

6.3.
6.3.1.

ODVOD PRODUKATA PROVJETRAVANJE

IZGARANJA

PREKO

UREAJA

ZA

PRIKLJUAK NA OKNO ZA ODVOD ZRAKA INSTALACIJE ZA PRIRODNO PROVJETRAVANJE P GPZ DIN 18017/1 ILI HRN. U.C2.200 Plinski protoni grija vode, akumulacijski grija vode ili cirkulacijski ili kombinirani grija vode i plinska pe se smiju prikljuiti na okno za odvod zraka instalacije prema HRN U.C2.200, odnosno GPZ DIN 18017/1 ako ova ispunjava najmanje zahtjeve za dimnjake s ogranienom temepraturnom otpornou prema GPZ DIN 18160/1 ( vidi lanak 5.1.2.2. alineja b, l. 5.2.2.7, stavak 3 i lanak 6.1.,stavak 3 ). Plinska loita moraju biti postavljena u provjetravanom prostoru. Ako su loita prikljuena na odvodno okno, svako sa svojim prikljukom, tada mora biti prikljuak na dimnjak plinske pei ispod prikljuka ostalih loita. Prikljuci plinskih loita moraju biti iznad otvora za odvod zraka. Pored toga, mora biti izlazni otvor osiguraa strujanja plinskog loita ispod donje ivice otvora za odvod zraka. Primjer postavljanja su prikazani na sl. 18, (v. st. )

106

Dovod zraka za izgaranje mora biti osiguran u skladu lankom 5.2.2.

107

6.3.2.

PRIKLJUAK NA INSTALACIJU ZA CENTRALNO PROVJETRAVANJE POMOU VENTILATORA PREMA GPZ DIN 18017/3 Ako je postupljeno prema mjerama GPZ N 660.626, odnosno prema DVGW G 626 smiju se protoni, akumulacijski, cirkulacijski i i kombinirani grijai vode prikljuiti na instalaciju za centralno provjetravanje prema GPZ-DIN 18017/3.

6.4.
6.4.1. 6.4.1.1.

DIMOVODNE CIJEVI
LOINO - TEHNIKI ZAHTJEVI Pojedinane i zajednike dimovodne cijevi Svako loite mora imati vlastiti dimovodni prikljuak - dimovodnu cijev. Osim toga, dozvoljeni su i zajedniki prikljuci, ako u pojedinom sluaju ne postoje druga ogranienja na opa tehnika pravila ( npr. l. 6.2.2.1. stav 3 , GPZ DIN 4702/3, sabirne dimovodne cijevi za specijalne plinske kotlove vrste 3 i 4, zajedniki prikljuci u toplinskim napravama prema GPZ DIN 4759/1 ), ili na osnovu miljenja vjetaka ( npr. miljenja nadlene dimnjaarske slube ).

6.4.1.2.

Otpori strujanja, toplinska provodljivost i voenje ( sagorjelih plinova ). Svijetli presjek, korisna (djelotvorna ) visina, duina, unutarnja povrina i toplinska izolacija fazonskih komada i dimovodnih cijevi mora odgovarati uvjetima prema kojima je dimnjak toplinski dimenzioniran. Kod rjeavanja dimovodnih cijevi loita sa zajednikim dimnjacima koji su toplinski raunati po priblinom postupku prema GPZ DIN 4705/3, vidi poglavlje 4.3. ove norme dio zajednike dimovodne cijevi, koja prema lanku 6.2.2.1. stavak 3. slui za odvod produkata izgaranja oba loita, mora imati svijetli presjek koji je jednak umnoku 0,8 puta suma svijetlih presjeka pojedinanih prikljuaka. U primjeru mjeovitog dimnjaka preporuljivo je da prikljuci prema GPZ DIN 18160/1 imaju, za tvrda ( kruta ) ili tekua goriva, neposredno iza dimovodnog nastavka najmanje 1,0 metar visok okomit uzgonski dio dimovodne cijevi. Openito, moraju dimovodni prikljuci voditi dimne plinove od loita do dimnjaka s malenim padom tlaka i malenim toplinskim gubicima. Moraju se voditi s usponom prema dimnjaku. Uzgonski dio poboljava odvod produkata izgaranja.

6.4.1.3.

Nepropusnost Dimovodne cijevi moraju biti nepropusne.

6.4.2.

DODATNI POGONSKI ZAHTJEVI Dimovodne cijevi moraju biti izraene tako da ih se lako i sigurno moe istiti. Dimovodne cijevi s promjenama smjera voenja moraju imati otvor na svakoj promjeni smjera. Otvori moraju biti takvi da ih se moe nepropusno zatvoriti. Dimovodna cijev plinskog loita mora imati mjerni otvor za mjerenje gubitaka dimnih plinova. Otvor mora biti izveden na udaljenosti 2 promjera cijevi iza dimovodnog nastavka. Postojei otvori moraju se iskoristiti. 108

6.4.3. 6.4.3.1.

GRAEVNI ZAHTJEVI Materijal i vrste izrade Cijevi i fazonski komadi iz kovine moraju odgovarati propisu GPZ N 660.101, odnosno GPZ DIN 1298.

6.4.3.2.

Voenje dimovodnih cijevi Dimovodne cijevi se ne smiju voditi u druge katove. Ova zabrana se ne odnosi na dimovodne cijevi za slobodnostojei dimnjak. Ne smiju biti voene kroz druge stanove ili kroz prostore u kojima ne smiju biti postavljena plinska loita na osnovi l. 5.1.2.2. a), d) ili e). Pored toga dimovodne cijevi ne smiju biti voene u ploama, zidovima, oknima ili inae u nepristupanim praznim prostorima kao niti kroz ugraeni namjetaj.

6.4.3.3.

Blizina graevnih elemenata iz gorivih materijala Za dimovodne cijevi je potrebno uvaavati slijedee minimalne razmake od graevnih elemenata iz gorivih materijala: - od vratnih obloga i slinih podlonih graevnih elemenata i dimovodne cijevi ukljuujui i njenu izolaciju - 20 cm - od drugih graevnih elemenata - 40 cm.

Razmaci se smiju smanjiti za etvrtinu, ako je dimovodna cijev obloena oblogom od negorivog izolacijskog materijala debljine 2 cm ili vie. Kod dimovodnih cijevi, za loita s atmosferskim plamenikom nazivne snage do 30 kW, zadovoljava razmak 5 cm za zahtjeve iz 1. stavka. Ako su dimovodne cijevi voene kroz graevne elemente iz gorivih materijala, oni moraju biti u opsegu 20 cm oko dimovodne cijevi, izraeni iz negovorih otpornih materijala manje toplinske provodljivosti12, ili treba osigurati razmak 20 cm sa zatitnom cijevi iz negorivih materijala. Kod vieslojnih zidova potrebno je meuprostor izmeu slojeva u podruju dimovodne cijevi zatvoriti negorivim materijalom. Kod dimovodnih cijevi, za loita sa atmosferskim plamenikom nazivne toplinske snage do 30 kW, zadovoljava razmak 10 cm za zahtjeve iz 1. stavka.

6.5.

ZAPORNI UREAJI ( DIMOVODNI ZAKLOPCI ), NAPRAVE ZA DOVOD SPOREDNOG ZRAKA U DIMNJAK, PRIGUNICE PRODUKATA IZGARANJA I ZAPORI AI
ZAPORNI UREAJI ( DIMOVODNI ZAKLOPCI ) U dimovodne prikljuke plinskih loita smiju se ugraditi zaporni elementi za produkte izgaranja. Toplinski upravljani zaporni elementi moraju zadovoljavati GPZ DIN 338/4 ili HRN M.E3.483, a mehaniki upravljani GPZ DIN 3388/2 i

6.5.1.

Kao graevni materijali dolaze u obzir materijali od cigle, laki betoni, amot, zvuna izolacija od mineralne vune prema DIN 18165/1 s gustoom veom od 120 kg/m3 i talitem > 1000 0C

12

109

moraju imati dokaz o kvaliteti npr. broj odobrenja DVGW. Zaporni se elementi moraju ugraditi prema uputama proizvoaa. Posebno treba prema uputama utvrditi, da li je izabran odgovarajui element za predvieno plinsko loite. Zaporni elementi ne smiju ometati ispitivanje i ienje dimovodnih prikljuaka. Zaklopci koji se nepropusno zatvaraju prema GPZ-DIN 3388/2 su dozvoljeni za loita s tlanim plamenikom, ako je dimnjak u I. grupi ozbirom na otpor prolaza topline13 te ako se dimnjak kod zatvorenog zapornog elementa dovoljno provjetrava preko naprave za dovod zraka - regulatora promaje. Toplinski upravljani zaporni elementi, koji su ugraeni zbog poboljanja djelotvornosti zajednikog dimnjaka ili zbog tednje energije, moraju biti kod loita s atmosferskim plamenikom ugraeni iza osiguraa strujanja. 6.5.2. NAPRAVE ZA DOVOD SPOREDNOG ZRAKA - REGULATOR PROPUHA Kod loita koja su prikljuena na vlastiti dimnjak dozvoljene su naprave za dovod sporednog zraka u dimovodne prikljuke ako je osigurano: - da nema utjecaja na nesmetan odvod produkata izgaranja prikljunog loita, - da produkti izgaranja ne bi izlazili pri zastoju ili povratnom toku u dimnjaku, - da ne ometa ispitivanje i ienje dimnjaka i dimovodnih prikljuaka, - da pri ugradnji u vieslojne dimnjake nije sprijeena pokretljivost unutranjeg sloja cijevi. Naprave za dovod sporednog zraka - regulatori propuha smiju se postaviti samo u iste prostorije u kojima su postavljena loita. Kod loita, koja su prikljuena na zajedniki dimnjak u razliitim prostorijama, nisu dozvoljene naprave za dovod sporednog zraka. Ova zabrana se ne odnosi na osigurae strujanja kod loita s atmosferskim plamenikom toplinske snage do 30 kW. Naprave za dovod sporednog zraka na dimnjacima moraju biti, ugraene najmanje 40 cm iznad dna dimnjaka i ne smiju ugroavati vatrosigurnost dimnjaka. Naprava za dovod sporednog zraka koje su na dimovodnim prikljucima ili na dimnjaku moraju odgovarati GPZ DIN 4795. 6.5.3. PRIGUNICE PRODUKATA IZGRANJA I ZAPORI AI Prigunice produkata izgaranja i zapori ai ne smiju biti ugraene u instalaciju za odvod produkata izgaranja.

13

U I grupu spadaju svi dimnjaci koji imaju otpor prolazu topline manji od 0,65 m2 K/W. U vezi s tim vidi takoer GPZ DIN 18160/1.

110

6.6.
6.6.1.

REDOVITA KONTROLA DIMOVODNIH UREAJA


Rajonski dimnjaar treba prema "ODLUCI o dimnjaarskoj slubi" redovno kontrolirati i po potrebi istiti dimovodne ureaje. On obavezno vodi kontrolu o slobodnom presjeku i pravilnom funkcioniranju dimnjaka ( l. 1.2.11. i l. 8.3.4. ).

6.6.2.

Pronaene neispravnosti na dimnjaku dimnjaar moe otkloniti samo u sporazumu s nadlenim graevinskim inspektoratom i nadlenim distributerom plina, koje treba odmah i najkraim postupkom obavijestiti o nalazu. Na dimovodni ureaj prikljueni plinski aparati ne smiju se tako dugo staviti u pogon dok nije ispitan sam dimovodni ureaj, odnosno njegova bitna preinaka. Ispitivanje pravilnog funkcioniranja dimovodnog ureaja obavlja se za vrijeme punog optereenja plinskih troila, prikljuenih na dotini dimovodni ureaj ( l. 8.3.1., l. 8.3.2. i l. 8.3.3. ) Time to je dimovodni i ventilacijski ureaj slubeno ispitan, njegov izvoa nije rijeen garancija u pogledu kvalitete materijala i izvedbe samih ureaja.

6.6.3. 6.6.4.

6.6.5.

7.
7.1.
7.1.1.

ISITIVANJE PLINSKE INSTALACIJE


INSTALACIJA ZA RADNI TLAK DO 100 mbar
Openito Instalacija mora biti provjerena prethodnim ispitivanjem i glavnim ispitivanjem. Prethodno ispitivanje treba provesti prije nego li je instalacija zabukana ili prekrivena, i prije izoliranja spojeva. Ispitivanje se moe provesti po dionicama. Za instalaciju od polietilena vai lanak 7.5. ovog Pravilnika.

7.1.2.

Prethodno ispitivanje Prethodno ispitivanje je ispitivanje vrstoe i odnosi se na novopostavljenu instalaciju bez armature. Za vrijeme ispitivanja moraju svi ispusti instalacije biti nepropusno zatvoreni metalnim epovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Pri ovom ispitivanju spoj s instalacijom koja je pod plinom, nije dozvoljen. Prethodno ispitivanje se smije izvoditi na instalaciji sa ugraenom armaturom, ako je nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku. Ispitivanje se obavlja pri ispitnom tlaku od 1,0 bar, zrakom ili inertnim plionom ( npr. duik, ugljini dioksid ), a ni u kom sluaju kisikom. Nakon izjednaenja temperature cjevovoda i okoline, ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 minuta.

7.1.3.

Glavno ispitivanje Glavno ispitivanje je ispitivanje nepropusnosti i odnosi se na instalaciju s armaturom, ali bez troila, regulacijskih i sigurnosnih elemenata. Plinomjer moe biti ukljuen u glavno ispitivanje. Glavno ispitivanje vri se pri ispitnom tlaku 110 mbar, zrakom ili inertnim plinom, a ni u kom sluaju kisikom. Nakon izjednaenja temperature ispitni tlak ne smije pasti za ispitno vrijeme od 10 111

minuta. Mjerni instrument mora imati skalu na kojoj se moe oitati razlika tlaka 0,1 mbar.

7.2.
7.2.1.

INSTALACIJA ZA RADNI TLAK PREKO 100 mbar DO 1 bar


Prethodno ispitivanje Instalacija se ispituje KOMBINIRANIM ISPITIVANJEM VRSTOE I NEPROPUSNOSTI. Ispitivanje se vri prije nego li je instalacija prekrivena i prije nego li se spojevi izoliraju. Za instalaciju od polietilena vai lanak 7.5. Ispitivanje obuhvaa instalaciju s armaturama, ali bez regulatora, plinomjera, troila i pripadajuih regulacijsko sigurnosnih naprava. Nazivni tlak ispitivane armature mora odgovarati ispitnom tlaku. Za vrijeme ispitivanja moraju biti svi ispusti nepropusno zatvoreni metalnim epovima, kapama ili slijepim prirubnicama. Pri ovom ispitivanju spoj s dijelovima instalacije koji su pod plinom nije dozvoljen. Ispitivanje se vri pri ispitnom tlaku od 3,0 bar, zrakom ili inertnim plinom ( npr. duik, ugljini dioksid ), a ni u kom sluaju kisikom. Nakon postizanja ispitnog tlaka ( s porastom max 2,0 bar/min ) i izjednaenja temperature ( 3 sata ) za instalaciju volumena 2000 l, ispitni tlak ne smije pasti u periodu od 2 sata. Za razliiti volumen ispitivane instalacije od navedenog volumena, trajanje ispitivanja se poveava ili smanjuje. Ono ne smije biti krae od 1 sat. Za mjerenje je potrebno istovremeno upotrebljavati registrirajui manometar klase 1 i manometar klase 0,6 s podrujem koje zadovoljava 1,5 puta ispitni tlak.

7.2.2.

Glavno ispitivanje Glavno ispitivanje je ispitivanje nepropusnosti i odnosi se na instalaciju s instaliranom armaturom, spojevima troila, ali bez troila, regulacijskih i sigurnosnih elemenata. Plinomjer moe biti ukljuen u glavno ispitivanje. Glavno ispitivanje srednjetlane instalacije izvodi se pri ispitnom tlaku pi = 2 pm.r.t. komprimiranim zrakom ili inertnim plinom ( npr. duik ili ugljini dioksid ), a ni u kom sluaju kisikom. Nakon izjednaenja temperature ispitnog medija i instalacije s temperaturom okoline ispitni tlak ne smije pasti u toku ispitnog vremena ovisno o radnom tlaku za: pm.r.t. < 0,5 bar 30 minuta 0,5 < pm.r.t. < 1,0 bar 1 sat. Mjerni instrument mora imati skalu na kojoj se moe oitati razlika tlaka od 1 mbar.

112

7.3.

PRIKLJUCI I SPOJEVI ZA RADNE TLAKOVE DO 1 bar


Slijedei dijelovi se smiju izuzeti iz ispitivanja, prema lancima 7.1.2., 7.1.3. i 7.2., ako su vizuelno ispitani s plinom prema GPZ P 570.469 pod radnim tlakom i premazani pjenuavim sredstvima: - spojevi s glavnim zapornim organom, regulatorima tlaka, plinomjerom, troilima, prikljucima troila, prikljunim armaturama i dijelovima instalacije pod plinom; - kratki odvojci i prikljuni vodovi, troila; - zatvoreni ispitni otvori. Ovi su dijelovi nepropusni, ako pri premazivanju pjenuavim sredstvom ne stvaraju mjehurie.

7.4.

VANJSKI DVORINI PLINOVODI OD ELIKA I DUKTILNOG LIJEVA ZA RADNE TLAKOVE DO 1 bar


Umjesto ispitivanja prema lanku 7.1. i 7.2. smiju se podzemni i nadzemni dvorini cjevovodi od elika i duktilnog lijeva ispitati prema GPZ - P 510, ili odnosno GPZ - P 570.469 odnosno, DVGW G-462/1 ( elik ) i GPZ P - 520 ili DVGW G - 461/1 ( duktilni lijev ).

7.5.

VANJSKI DVORINT PLINOVODI OD TVRDOG POLIETILENA ZA RADNE TLAKOVE DO 1 bar


Podzemne vanjske plinovode iz polietilena treba ispitati prema GPZ P 530.

8.
8.1.
8.1.1. 8.1.1.1.

PUTANJE U POGON
PUTANJE PLINA U INSTALACIJU
PUTANJE PLINA U NOVOPOLOENU INSTALACIJU Prije putanja plina u instalaciju potrebno je utvrditi da li su provedena predviena ispitivanja u skladu s radnim i nazivnim tlakom, prethodno ispitivanje, glavno ispitivanje odnosno kombinirano ispitivanje na vrstou i nepropusnost i da li je instalacija nepropusna. Neposredno prije putanja plina treba se uvjeriti,da su svi zaporni organi na instalaciji zatvoreni. Ako se neposredno nakon glavnog ispitivanja ne puta plin u instalaciju, potrebno je prije putanja plina provjeriti nepropusnost instalacije obnovom glavnog ispitivanja. Ovo se ne treba izvesti ako se plin puta u instalaciju vremenski neposredno nakon glavnog ispitivanja iz l. 7.1.2 l. 7.1.3, odnosno kombiniranog ispitivanja na vrstou i nepropusnost prema.l. 7.2. ili pak mjerenjem tlaka koji je najmanje toliki kao predvieni radni tlak. Osim toga, potrebno, je pregledom cijele instalacije provjeriti da li su svi ispusti na instalaciji nepropusno zatvoreni metalnim epovima, kapama, slijepim prirubnicama. 113

8.1.1.2.

Zatvoreni zaporni organi ne smatraju se pouzdanim, nepropusnim i sigurnim zatvaraem te ih je potrebno nepropusno zatvoriti epovima ili slijepim prirubnicama. Izuzetak su sigurnosne prikljune armture za prikljuivanje aparata za rad pri radnim tlakovima do 100 mbar. 8.1.1.3. Pri putanju plina instalaciju je potrebno ispirati, tj. ispuhati plinom zrak, toliko vremena da se istjera iz instalacije sav zrak i opasne plinsko zrane smjese, ili inertni plin. Ispiranje instalacije treba izvesti na siguran nain npr. pomou gumenog crijeva izvesti van. Ako je volumen instalacije manji, moe se plin spaliti na plameniku, npr. kuhala ili na kontrolnom plameniku. Pri tome je potrebno postii zadovoljavajue provjetravanje prostorije. Kod ispiranja instalacije malog volumena s radnim tlakom do 100 mbar smiju se ispustiti manje koliine plina direktno u prostoriju, ukoliko ima zadovoljavajue provjetravanje. Pri svim nainima ispiranja instalacije potrebno je ukloniti sve izvore zapaljenja koji nisu potrebni za neposredno spaljivanje plina ( npr. zabraniti puenje, ukljuivanje elektrinih aparata, rad drugih loita ). 8.1.1.4. Neposredno nakon putanja plina potrebno je u skladu s l. 7.3. ispitati sva spojna mjesta koja nisu bila obuhvaena glavnim ispitivanjem, odnosno kombiniranim ispitivanjem na vrstou i nepropusnost. PUTANJE PLINA U INSTALACIJU Kod iskljuene iz rada instalacije koja nije radila due vrijeme potrebno je: - obaviti pregled instalacije oevidom, i uvjeriti se da je u ispravnom stanju, u graevinsko montanom pogledu. - obaviti ispitivanje nepropusnosti niskotlanih instalacija u skladu s l. 7.1.3. a srednjetlanih prema l. 7.2. ili l. 8.1.1.2. - pustiti plin u instalaciju u skladu s l. 8.1.1.2. do 8.1.1.4. 8.1.3. PUTANJE PLINA U INSTALACIJU PRIVREMENO ISKLJUENU IZ POGONA U instalaciju koja je privremeno iskljuena iz pogona, zbog radova na odravanju, izmjena na instalaciji ili iz drugih razloga, plin se puta u skladu s l. 8.1.1.2, stavak 1, 8.1.1.3 i 8.1.1.4. Nije iskljueno da bi radi poduzimanja radova, postojea instalacija mogla postati propusna, te se ona prethodno treba ispitati na nepropusnost prema l. 7.1.3. odnosno 7.2. il prema l. 3.5. na uporabivost i nakon toga staviti u pogon prema l. 8.1.1. 8.1.4. PUTANJE PLINA U POGONSKOG PREKIDA INSTALACIJU NAKON KRATKOTRAJNOG

8.1.2.

Prije putanja plina u instalaciju koja nije krae vrijeme radila zbog odravanja dijelova ili zamjene plinomjera potrebno je provjeriti da su svi ispusti na instalaciji zatvoreni, te mjerenjem tlaka ili drugim odgovarajuim nainom utvrditi njenu nepropusnost. 8.1.5. PROUSNI VODOVI 114

U propusnu instalaciju se ne smije pustiti plin ( uvaavati l. 3.5.3. i 3.5.4.).

8.2.

REGULACIJA I FUNKCIONAINO ISPITIVANJE RADA PLINSKIH APARATA


Kod regulacije i funkcionalnog ispitivanja rada troila potrebno je uvaavati uputstva za ugradnju i rad od proizvoaa aparata kao i posebne uvjete distributera plina. Takoer se treba pridravati propisa o tednji energije. Na osnovu oznake aparata, a prije putanja u rad, potrebno je utvrditi da li su aparati prikladni za odgovarajuu vrstu plina i podruje njihovog Wobbe indexa. Pored toga treba utvrditi da li su aparati odgovarajui za predvieni prikljuni tlak. Aparate je potrebno uregulirati na nazivno toplinsko optereenje. Ako je uregulirano nazivno toplinsko optereenje nie od najveeg toplinskog optereenja potrebno je podeenu vrijednost i iz nje proizalu nazivnu toplinsku snagu koja se nalazi u podacima proizvodaa, trajno korigirati na tablici aparata. Potrebna regulacija toplinskog optereenja se moe obaviti metodom regulacije tlaka sapnice ili volumenskom metodom regulacijom protoka. Regulacije tlanom metodom, regulacije tlaka plina sapnice je dozvoljena, ako se uvaavaju podaci proizvoaa aparata. Kod volumetrijske metode regulacije protok pl ina se regulira tako da se oitani protok s plinomjera slae sa zahtjevanom vrijednou. Regulacija toplinskog optereenja otpada kod aparata koji se regulira na prirodni plin (EE), ili aparata koje proizvoa plombira ili zapeati na regulirano toplinsko optereenje.

8.3.

ISPITIVANJE DJELOVANJA DIMOVODNE INSTACIJE KOD APARATA VRSTE B S ATMOSFERSKIM PLAMENIKOM (LOITA S OSIGURAEM STRUJANJA KOJA TROE ZRAK IZ PROSTORIJE )
Kod svakog loita se treba mjeriti da za 5 minuta rada pri zatvorenim prozorima i vratima u stanu ne izlaze produkti izgaranja na osigurau strujanja. Ako je u istom stanu postavljeno vie loita potrebno je to ispitivanje obaviti pri radu svih loita i to kod otvorenih i zatvorenih unutranjih vratiju. Ispitivanje treba izvriti pri najveoj i najmanjoj toplinskoj snazi loita. Kod loita spojenih na zajedniki dimnjak ili zajednike dimnjake, ispitivanje iz stava 1. treba provesti pri istovremenom radu svih aparata.

8.3.1.

8.3.2. 8.3.3. 8.3.4.

Kod loita s naknadno ugraenom termiki upravljenom dimovodnom zaklopkom ( GPZ DIN 3388/4 ) vai l. 8.3.1. Kod loita s napravom ( senzorom ) za kontrolu dimnih plinova potrebno je prema podacima proizvoaa, ispitati takoer djelovanje te naprave. Ako za vrijeme ispitivanja izlaze produkti izgaranja na osigurau strujanja, znai da rad aparata nije siguran. Uzroke treba obavezno utvrditi i nedostatke otkloniti. 115

8.4.

PODUKA KORISNIKA
Korisnika instalacije je potrebno upoznati sa pravilnim koritenjem plinske instalacije i mjerama sigurnosti. Korisnik je obavezan pridravati se tehnikih uputa za koritenje i odravanje plinskih instalacija i plinskih aparata. Potrebno ga je upoznati s mjerama koje su poduzete za dovod zraka za izgaranje, odvod produkata izgaranja i upozoriti da se ove mjere ne smiju naknadno mijenjati.

9.
9.1.

POVIENJE RADNOG TLAKA


POVINJE RADNOG TLAKA UNUTAR DOZVOLJENOG RADNOG PODRUJA
Pri povienju radnog tlaka unutar dozvoljenog tlanog podruja koji odgovara ispitnom tlaku zadnjeg glavnog ispitivanja, odnosno kombiniranog ispitivanja vrstoe i nepropusnosti ( vidi tabelu 13 ), osim ispitivanja propusnosti instalacije, nisu potrebne druge mjere. Ako je povienje tlaka povezano s promjenom drugih pogonskih veliina, kao smanjenje vlanosti ili gustoe plina, potrebno je provjeriti uporabivost instalacije specijalnim mjerama ( npr. metodom udarnog odoriranja prema DVGW G 683; odnosno GPZ-PI 683, ispitivanjem prema lanku 5.2.3. )

9.2.

POVIENJE RADNOG TLAKA IZNAD DOZVOLJENOG TLANOG PODRUJA


Pri povienju radnog tlaka povezano s drugim promjenama, kao to je smanjenje vlanosti ili gustoe plina, potrebno je izvriti ispitivanje nepropusnosti prema l. 7.1.3. Kod povienja radnog tlaka sa 100 mbar na 1,0 bar moraju se cjevovodi ispitati prema l. 7.2. Za cjevovode postavljene pod buku nije doputeno ovako povienje radnog tlaka.

116

117

PRILOG 1. MJERE OPREZA KOD POJAVE MIRISA PLINA Odmah ugasiti sve plamene! Smjesta otvoriti sve prozore i vrata! Odmah zatvoriti zaporni organ plinomjera ili glavni zaporni organ u podrumu! U prostorije, u kojima se osjea miris plina, ne ulaziti otvorenim plamenom, svjetlom! Ne paliti ibicu ili upalja! Ne ukljuivati elektrinu sklopku! Ne izvlaiti elektrini utika! Ne ukljuivati nikakvo elektrino zvonce! Ne puiti!

Nakon zatvaranja glavnog zapornog organa; provjeriti da li su sve plinske armature zatvorene, a otvorene zatvoriti! ( pipci pripalnih plamenika, plinski hladnjaci itd. ) Svjetlo se smije paliti tek tada, kada se vie ne osjea nikakav miris plina! Ne smijemo se pouzdati u vlastito osjetilo mirisa, ve moramo pozvati i druge osobe! Ukoliko se uzrok pojave mirisa plina ne moe pronai iako su zatvorene sve plinske armature, tada treba smjesta nazvati distributera plina. Distributeru plina treba prijaviti i pojavu slabijeg mirisa plina, za koju se ne moe pronai uzrok! Ukoliko miris plina dolazi iz prostorije u koju se ne moe ui, tada treba smjesta obavijestiti policiju odnosno vatrogasce koji imaju pravo ulaenja. Istovremeno obavijestiti distributera plina! Ako se pretpostavlja izlaenje plina u podrumu, tada treba podrum dobro prozraiti, ali se u njega ne smije ulaziti. Potrebno je obavijestiti ostale ukuane, a istovremeno i distributera plina! Smetnje ili tete na plinskim ureajima nemoj otklanjati sam! Takve zahvate smiju obavljati samo strune osobe, a to su ovlatene osobe distributera plina ili ovlatenog plinoinstalatera! Mjesta oteenja treba uiniti pristupanim za servisnu slubu!

PRILOG 2. ODREIVANJE POGONSKE DONJE OGRIJEVNE MOI Po definiciji iz l. 2.13.5. pogonska donja ogrjevna mo je ona koliina topline koja se oslobodi pri potpunom izgaranju jednog kubnog metra plina koji je u pogonskom stanju. Pri odreivanju pogonske donje ogrjevne moi iz donje ogrjevne moi mora se od normalnog stanja ( T = 273,15 K, P = 1013,25 mbar) preraunati u radno stanje s obzirom na tlak, temperaturu i sadraj vlage.

HU,B = HU,N
gdje je: Hu,B Hu,N t pamb pe ps

273,15 p + pe ps amb 273,15 + t 1013,25

- pogonska donja ogrjevna mo u kWh/m3, - donja ogrjevna mo u kWh/m3, - radna temperatura plina na mjernom mjestu u 0C, - tlak zraka na nemjerenom mjestu u mbar, - predtlak plina na mjernom mjestu u mbar, . - tlak zasienja vodene pare pri temperaturi t 0C u mbar, - relativna vlanost plina izraena decimalnim brojem.

TLAK ZASIENJA VODENE PARE U ZASIENOM STANJU


t u 0C ps u mbar
0 6,11 2 7,05 4 8,13 5 8,72 6 9,34 8 10,73 10 12,28 12 14,02 14 15,98 15 17,05 16 18,17 18 20,63 20 23,38

Primjer a )

1. GRUPA PLINA (GRADSKI PLIN )

Hu,N = 4,5 kWh/m3, t = 8 0C, pamb = 979,8 mbar, pe = 8,8 mbar, = 0,6 ( 60 % )

HU,B = 4,5

273,15 979,8 + 8,8 0,6 10,73 273,15 + 8 1013,25

= 4,5 0,972 0,969 HU,B = 4,24 kWh/m3

Primjer b)

2. GRUPA PLINA (PRIRODNI PLIN PODGRUPE H )

Hu,N = 10,4 kWh/m3, t = 11 0C, pamb = 994 mbar, pe = 22 mbar, = 0 ( za prirodni plin )

HU,B = 10,4

273,15 994 + 22 273,15 + 11 1013,25

= 10,4 0,961 1,003 HU,B = 10,02 kWh/m3

PRILOG 3. ODREIVANJEVANJE PADA TLAKA Za odreivanje pada tlaka u instalaciji se koriste slijedei diagrami: PAD TLAKA ZBOG TRENJA U CIJEVIMA R u ovisnosti o vrnom volumnom protoku Vs, promjeru elinih cijevi prema GPZ DIN 2440, 2441/2442, 2448 i bakrenih cijevi prema GPZ DIN 1785 i od brzine protoka v odreuje se iz: - Za plinove 1. skupine plina: Diagram 5 za eline cijevi prema GPZ DIN 2440, Diagram 6 za eline cijevi prema GPZ DIN 2441/2442, Diagram 7 za eline cijevi prema GPZ DIN 2448/24581, Diagram 8 za bakrene cijevi prema GPZ DIN 1786. - Za plinove 2. skupine plina: Diagram 9 za eline cijevi prema GPZ DIN 2440, Diagram 10 za eline cijevi prema GPZ DIN 2441/2442, Diagram 11 za eline cijevi rema GPZ DIN 2448/2458, Diagram 12 za bakrene cijevi prema GPZ DIN 1786. - Za plinove 4. skupine plina: Diagram 13 za eline cijevi prema GPZ DIN 2440, Diagram 14 za eline cijevi prema GPZ DIN 2441/2442, Diagram 15 za elicne cijevi rema GPZ DIN 2448/2458, Diagram 16 za bakrene cijevi prema GPZ DIN 1786. Za hrapavost cijevi k je kod elinih cijevi uzeta vrijednost 0,5 mm, a za bakrene cijevi 0,015 mm.

Dijagram priblino vrijedi za cijevi prema GPZ DIN 2458. Oitanje vrijednosti za R se dobiju na osnovi unutarnjeg promjera cijevi prema GPZ DIN 2448.

PAD TLAKA Z zbog lokalnih otpora fazonskih i spojnih komada i armature, u ovisnosti od brzine protoka v i sume koeficijenata lokalnih otpora , odreuje se iz: - Za plinove 1. skupine plina - Za plinove 2. skupine plina - Za plinove 4. skupine plina ( tekui plin - zrak) Brzina protoka v se oitava iz diagrama 5 do 16. u diagramu 17, u diagramu 18, u diagramu 19.

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

PRILOG 4. PRIMJER DIMENZIONIRANJA INSTALACIJE U slijedeem primjeru prikazano je dimenzioniranje instalacije s upotrebom podataka iz poglavlja 3.9. kao tabela i dijagrama iz PRILOGA 3. Za opskrbu stambene zgrade sa 7 stanova opremljenih razliitim aparatima i malom pekarom; je na raspolaganju prirodni plin podgrupe L. Primjer je izraunat za eline cijevi prema GPZ DIN 2440. Dijelove instalacije ( vidi sl. 14. ) se razdijeli na pojedine dionice. Poinje se s glavnim zapornim organom, odnosno regulatorom tlaka te do pojedinih prikljunih vodova. Zadan je broj, vrsta i nazivna toplinska snaga plinskih aparata instaliranih u stanovima. Za pekaru s velikom pekarskom pei i drugim troilima za peenje uvaava se, prema pogonskim uvjetima vrni protok 12,0 m3/h. Iz tih podataka izrauna; sa vrni protok ( VS ) za pojedinane odsjeke. Za svaki odsjek je potrebno u OBRAZAC 1a unijeti ( vidi TABELE 14. i 15): - u stupac 2, - u stupac 3, broj aparata svake vrste, ukupni protok za pojedine vrste aparata VAGerateart; ovaj se izrauna posebno za svaku vrstu. Prikljune vrijednosti pojedinih aparata mogu se uzeti iz podataka proizvodaa ili iz Tabele 4. faktor istovremenosti pojedine vrste aparata iz TABELE 5. produkt stupca 3 i 4.

- u stupac 4, - u stupac 5,

Suma protoka iz stupca 5 se upisuje u stupac 6 kao vrni protok VS pojedinog odsjeka. Vrni protok za zanatsku radionicu treba uvaavati na dionicama AB, BC i CD. Za upotrebu "diferenciranog postupka" za dimenzioniranje cijevi ( raunski postupak a) upotrebljava se OBRAZAC 1a i OBRAZAC 2 ( vidi TABELE 14, 15, 16 i 17). Priblini postupak ( raunski postupak b ) dovodi do rezultata s manje raunskih koraka ( upotrebom OBRASCA 1b, vidi TABELU 18 i 19).

Raunski postupak a) U stupac 7 OBRASCA 1a se unosi duina pojedinih dionica. Pad tlaka zbog trenja u cjevima R i brzina protoka v se oita iz TABELE 6 ili DIAGRAMA 9 u ovisnosti od vrnog protoka VS i promjera cijevi DN i unosi se u stupac 8, 9 i 10 OBRASCA 1a. Pri tom je potrebno predvidjeti brzinu v = 2 do 3 m/s. Pri oitavanju iz tabele se moe pri meuvrijednostima VS interpolirati vrijednost za R i v. Produkt R I; stupca 10 i 7 je pad tlaka zbog trenja u cijevima i unosi se u stupac 11. Sumu koeficijenata lokalnih otpora pojedine dionice odreuje se pomou obrasca 2 i unosi u stupac 12. Pad tlaka Z zbog lokalnih otpora oita se, odnosno interpolira kao funkcija brzine v ( stupac 9 ) iz tabele 7 ili dijagrama 18 i unosi u stupac 13. 21

Kod usponskih ili sputajuih dionica instalacije ( vidi proraun dionica usponskih vodova ) u stupac 14 unosi se visinska razlika H s uvaavanjem opaske iz obrasca 1a. Vrijednost iz stupca 14 se pomnoi s uzgonskom vrijednosti plina - za 2. plinsku skupinu ( - 0,04 ) i unosi u stupac 15. Suma vrijednosti iz stupaca 11, 13, 15 se unosi u stupac 16 kao pad tlaka pojedinih dionica. Ako je suma svih padova tlaka pojedinih dionica ( pTS ) vea od doputenog pada tlaka za tu dionicu ( vidi napomena u glavi obrasca 1a ), raun treba ponoviti.

Raun postupak b) Osnova prorauna je vrni protok VS odreen za svaku dionicu. Nasuprot postupka a) se za dionice uvaava uvijek raunska duina koju se unosi u obrazac 1b. Raunska duina za svaku pojedinu dionicu je ukupna duina odgovarajueg dijela instalacije ( vidi raunski primjer sl. 14 i tabela 18 i 19 ). Ukupna duina ABH je raunska duina odsjeka AB i BH, a ukupna duina ABCD je raunska duina za dionicu BC i CD. U ovisnosti od svaki put preostalog doputenog pada tlaka ( R I )zul se ( nakon odbitka procijenjenog pada tlaka zbog lokalnih otpora ) u odgovarajuem stupcu ( R I )zul pri radnoj duini instalacije ( raunska duina ) moe oitati dozvoljeni vrni protok VSzul. Promjer cijevi se oita iz tabele 9 do 11, ako je vrni volumen odsjeka manji ili jednak oitanom VSzul. Pri dimenzioniranju usponskih vodova po priblinom postupku se koristi tabela 8. Dimenzija pojedine dionice pri zadanoj visini etae 3 m, odreduje se na osnovu sume koeficijenata lokalnih otpora ( vidi primjer 1 do 6 ) i u ovisnosti od vrnog protoka. U primjeru odstupaju duine vodova dionica HI i CE od pretpostavljenih visina etae u tabelama, i za ove sluajeve vai primjena tabele 8 zbog relativno velike razlike u nazivnim promjerima.

22

23

24

25

26

27

28

29

PRILOG 5

30

31

32

33

PRILOG 6

34

PRILOG 7

35

You might also like