Professional Documents
Culture Documents
Slika 1.
1
Slike oslikane oskudnom paletom rudnih pigenata u dubini pe ina najvjerovatnije su imale
magijski zna aj u ritualu pripreme za lov i komunikaciji sa duhovima. Ali, primjer umiru eg bizona iz
Altamire pored ovog zna enja i odli ne analize oblika sadrži još jednu vrijednost: Nastojanjem da zabilježi
bolnu grimasu na licu životinje crta prodire u svijet emocionalnih stanja. Upravo zbog nastojanja da se
izrazi i oblikuje slika svijeta, ali i slika o svijetu i svijest o razumjevanju opšteprirodnog principa ra anje-
umiranje, daje nam za pravo da govorimo o djelu umjetnika.
-1- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
! " #
2
Tek krajem paleolitika pojavljuju se crteži ovjeka, ali sa veoma stilizovanim obrisima. Za razliku od
crteža životinja koji su uglavnom crtani bez kompozicionog plana, sada se figure organizuju u ritmi ku
cjelinu. Zahvaljuju i novim otkri ima i u enju ovjek sebe po inje doživljavati kao samosvjesno bi e.
Otkriva svoju snagu i vrijednost i želi da ih izrazi. Crtež postaje poruka,rezultat potrebe za komunikacijom
i bilježenjem doga aja. Figure su stilizovane do nivoa prepoznavanja potrebnog da izrazi pri u.
Vremenom, iz ove šematizacije nastaju prva piktografska (slikovna) pisma.
-2- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
$ %
Akvarel je slikarska tehnika kod koje se boje rastvaraju u vodi, pa se onda nanose
etkicom. Akvarelne boje karakteriše prozirnost i prozra nost te se slikanjem boje na
boju mogu dobiti izvanredni tonalitet poeti kog karaktera. Akvarel ne predstavlja samo
odre eni tip boja ve , odre eni na in rada. Ovom tehnikom postižemo globalni rezultat (
efekat ), a ne detalje na slici.
Dva osnovna na ina rada akvarelnim bojama su :
Ovim na inom rada se boja svaki put nanosi na suvu podlogu, tj. sa eka emo
da se prvi sloj boje koju smo naneli osuši, pa tek onda nanosimo drugi itd.
-3- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
Papir se najpre navlaži istom vodom pomo u sun era ili pamu ne krpice,
preko cele površine a mogu e je ovlažiti samo delove papira na kojima želimo
efekte prelivanja i spontanog mešanja boja. Nove mogu nosti likovnog izraza
dobijamo tako što ostavimo sliku da se osuši te onda možemo da nastavimo sa
slikanjem.
&
Akvarel je poznat još u starom Egiptu, gde su ga izra ivali na papirusu, u Kini na
papiru i svili. Poznat je i u strom Japanu, Indiji i Persiji. Akvarel su negovali anti ki Grci
i Rimljani, a javlja se i u starhriš anskoj umetnosti. Preko Vizantijskih slikara prelazi u
srednjevekovne samostane u celoj Evropi. Brojni misali, psaltiri, brevijari i hronike toga
vremena iluminirane su minijaturama, inicijalima i ornamentima, ra enim vodenim
bojama.
Me u prvim akvarelistima novog veka isti u se Albreht Direr i Hans Holbajn
Mla i. U doba baroka akvarel služi za skice i nacrte po kojima e se izra ivati slike u
drugim tehnikama. U 18. i 19. veku u Engleskoj se razvilo akvarelno slikarstvo pejzaža
(G.Robertson, P. i Th. Sandby, Vilijem Blejk i dr). Za engleskim primerom povode se i
slikari drugih zemalja.
U 19. veku u tehnici akvarela vodi Francuska:Teodor Žeriko, Ežen Delakroa,
Onore Domije, Eduar Mane, Pjer Ogist Renoar, Pol Sezan.
U 20. veku ovom tehnikom se služe Anri Matis, Andre Dionaje de Segonzak, Pol Sinjak,
Moris de Vlamenik, i dr. Nems kim ekspresionistima posle Prvog svetskog rata akvarel
je gotovo glavno slikarsko sredstvo:Franc Mark, Georg Gros, Maks Pehštajn, Pol Kle i
dr.
Po eci akvarela na Balkanskim prostorima javljaju se u 17. i 18. veku sa
akvarelnim crtežima starih gradova. Ovu tehniku su koristili: Anastas Jovanovi i Stevan
Todorovi slikaju i predele i portrete. Na prelazu iz 19. u 20. vek akvarelom su se bavili
Slava Raškaj, Janez Šubi i Jurij Šubi , a kasnije: Emanuel Vidovi , Josip Ra i ,
Miroslav Kraljevi , Vladimir Beci , LJubo Babi i dr.
-4- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
'% (%
Sli no tehnici akvarela, i tempera je vodena tehnika. Ali, posebnost ove tehnike je
u tome što se boje ne mogu me usobno mešati. Sama re tempera poti e od
srednjovekovne latinske re i temperare što zna i mešati.
Slika 5. Tempera
3
Veliki leksikon stranih re i i izraza – R. Jovanovi str. 1302 – Alnari Beograd 2006
-5- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
( '%
Slika 7. Pastel
" Pastel, sredstvo za slikanje u obliku krtih olovaka veli ine prsta, odnosno
pastelne krede, koja je sa injena od pigmenata u prahu i bezmasnog vezivnog sredstva (
obi no tragantova guma ili, od sredine XX veka, metil – celuloza ). Budu i da se boja
pigmenata ne menja prilikom nanošenja, kona ni rezultat odmah je uo ljiv. Pastel ostaje
na površini papira i može se lako izbrisati osim ako se ne zaštiti staklom, sredstvom za
fiksiranje ili gumenim rastvorom. Kada se pastel nanosi u kratkim potezima ili linearno,
obi no se govori o crtanju; kada se utrljava, razmazuje i kada se boje mešaju radi
postizanja slikarskog efekta, obi no se smatra slikanjem. "4
4
Enciklopedija Britanika ( sažeto izdanje – knjiga 6 ) – Politika Beograd 2005
-6- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
-7- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
) *
" Gvaš - fr. Goauche – gust, slikarska tehnika ra ena vodenim bojama koje su
pomešane sa gumom i sa nešto meda. "5
Slika 12. Ante Maruši -Vrata od Pila, gvaš na papiru Slika 13. A. Marusic-Velika
Onofrijeva fontana, gvaš na papiru
5
Veliki leksikon stranih re i i izraza – R. Jovanovi str. 478 – Alnari Beograd 2006
-8- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
Gvaš je tehnika koja je bila poznata još u srednjem veku. Nekada, tehnikom gvaša
su ukrašavana pošetna slova u knjigama koje su pisane rukom.
+ ,%
U uljanoj tehnici se boje u prahu mešaju s makovim, orahovim ili lanenim uljem.
Tako napravljene boje imaju sjaj i blistavost i kada se osuše.
Uljane boje mogu se nanositi u više slojeva i u veoma gustim nanosima. Osim
toga, njihovim razre ivanjem može se posti i i prozre nost boje, sli no akvarelu.
Zato se može re i da uljana tehnika u slikarstvu objedinjuje svojstva mnogih
drugih slikarskih tehnika.
-9- by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
Ulje se ne suši odmah, tj. dok se još radi. A to zna i da smo uvek u stanju da na
vreme popravimo neki ton i iznijansiramo neku senku i da u bilo kom trenutku dodamo
još poneki detalj.
Uljane boje se me usobno lako mešaju, a dobijeni tonovi su isti i jasni.
Ulje prekriva ranije nanesenu boju, pri emu se ona uopšte ne menja i ostaje
apsolutno ista.
Pomenute odlike uljanih boja ine ovu tehniku privla nom i sigurnom, jer do
poslednjeg trenutka dozvoljavaju doterivanje i unošenje ispravki na slici.
Poznati slikari koji su slikali ovom tehnikom su : bra a van Eyck, Robert Campin,
Rogier van der Weyden, Hugo van der Goes, Domenico Ghirlandaio.
Slike 16. 17. 18. Sejdija Hajdari – Muška i ženska goranska nošnja
6
Robert Campin (znan i kao Majstor iz Flémallea, Flandrijski majstor) flamanski slikar bio je prvi
umjetnik koji teži realizmu. Uz bra u van Eyck (Huberta, i Jana) osniva flamanskog realisti nog
slikarstva.
- 10 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
- % $
Fresko slikanje je slikarska tehnika nanošenja boje na sveži malter na zidu. Sam
naziv je potekao od italijanske re i fresco što zna i sveže. Boja se nanosi dok je materijal
vlažan i, suše i se, ona se vezuje s kre om iz maltera. Kada se osuši, kre stvara veoma
tanak staklasti sloj koji štiti fresku od vlage. U fresko slikanju nema prepravki. Zbog toga
slikar pre slikanja pravi nacrt slike koji se zove karton.
" Freska – posebna slikarska tehnika koja podrazumeva izradu slika posnim
bojama na sveže malterisanom zidu. Njome su se služili stari Rimljani, slikaju i po
zidovima svojih ku a u Pompejima. Fresko slikarstvo bilo je rasprostranjeno po celoj
Evropi, posebno u Vizantiji, Italiji i Francuskoj, a od XI do XV veka u srednjovekovnim
manastirima i crkvama u Srbiji i Makedoniji naslikano je nekoliko hiljada fresaka
verskog i svetovnog karaktera. U doba renesanse, puna dva veka, freske su bile omiljena
tehnika najve ih italijanskih slikarskih majstora ( Maza o, Pjero dela Fran esko, Rafael,
Mikelan elo ), da bi popularnost ove slikarske tehnike opala tokom XVIII i XIX veka, a
zatim ponovo oživela u XX veku ( Milo Milunovi i Petar Lubarda ). "7
7
Enciklopedija Britanika ( sažeto izdanje – knjiga 10 ) – Politika Beograd 2005
- 11 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
8
Freska sa kupole San Marco ( Loreto – Italija ) oslikana izme u 1470. i 1480. godine
- 12 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
./ &$
Slika 24. Rimski podni mozaik s motivom ribe iz ku e amfitetra, Mérida, Badajoz ( Španija )
Zlatno razdoblje mozaik je doživeo u Vizantiji ( prije toga je široku upotrebu imao u
Gr koj i Rimu ), pa iako se kasnije koristio, manje je bivao zastupljen nego neke druge,
jednostavnije slikarske tehnike. Još od drevnih ( anti kih ) vremena poznata su nam dva
na ina izrade mozaika :
9
Veliki leksikon stranih re i i izraza – R. Jovanovi str. 870 – Alnari Beograd 2006
- 13 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
- 14 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
Osim „obi nog“ mozaika, postoji i tehnika mikromozaika, mnogo složenija, iste
osnove, no puno dojmljivijih rezultata, rezervirana samo za iznimno uporne i strpljive,
koji ne žale izgubiti vreme kako bi postigli što dojmljiviji rezultat.
- 15 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
LITERATURA
6. wikipedia.org
- 16 - by Aljabak®
Metodika likovnog obrazovanja
SADRŽAJ
1. Uvod .................................................................................................... 1
2. Akvarel ................................................................................................ 3
3. Tempera ............................................................................................... 5
4. Pastel .................................................................................................... 6
5. Gvaš ..................................................................................................... 8
6. Ulje ...................................................................................................... 9
7. Freska .................................................................................................. 11
8. Mozaik ................................................................................................. 13
9. Literatura ............................................................................................. 16
10. Sadržaj ................................................................................................. 17
- 17 - by Aljabak®