P. 1
Oslobođenje [broj 23554, 12.7.2012]

Oslobođenje [broj 23554, 12.7.2012]

|Views: 230|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jul 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/30/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 12. 7. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.554

Klanjana d`enaza za 520 `rtava genocida

U POTO^ARIMA OD JU^ER

5.657 MEZARA
2, 3. i 4. strana

SVJETSKI DR@AVNICI O GENOCIDU

Majka nije imala snage

KAD NE MOGU S OCEM, DA BAR BRA]A BUDU ZAJEDNO
5. strana

BOLNA PRO[LOST NE]E SPUTATI BUDU]NOST

2. strana

DANAS PRILOG

Foto: Amer KAJMOVI]

U @I@I
SVJETSKI DR@AVNICI O GENOCIDU

2

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Klanjana d`enaza za 520

U POTO^ARIMA OD
Od ranih jutarnjih sati kilometarske kolone automobila i autobusa stizale su u Poto~are. Svi su do{li odati po~ast `rtvama genocida i klanjati d`enazu. Do{li su se oprostiti od nedu`no ubijenih Srebreni~ana, Bratun~ana, Vlaseni~ana, Zvorni~ana...
U Memorijalnom kompleksu Poto~ari kod Srebrenice ju~er je klanjana d`enaza za 520 `rtava, koje su ubijene u genocidu po~injenom u julu 1995. godine, a ekshumirane proteklih godina iz desetina masovnih grobnica u Podrinju. D`enaza-namaz je, uz prisustvo vi{e 30.000 gra|ana, politi~ara, ambasadora, predstavnika nevladinih organizacija, predvodio reisul-ulema Mustafa efendija Ceri}. U poto~arskoj Dolini {ehida od ju~er se nalazi 5.657 mezara. U njima su kosti nedu`no ubijenih dje~aka, mu{karaca i `ena.

Obama, Cameron, Erdoan: Ne smije se negirati

BOLNA PRO[LOST NE]E SPUTATI BUDU]NOST Svi mi `elimo nastavak procesa pomirenja i miran
su`ivot gra|ana BiH i Balkana, jer }e to zna~iti kona~no odbacivanje zla koje je pokrenulo ratove u Bosni i Hercegovini i drugdje u regionu i dovelo do genocida u Srebrenici, poru~io ameri~ki predsjednik Obama
Jedanaestog jula dajemo po~ast i prisje}amo se vi{e od 8.000 nevinih mu{karaca i dje~aka, bra}e i mu`eva, o~eva i sinova koji su brutalno ubijeni u Srebrenici prije 17 godina u besramnom ~inu genocida koji je {okirao svijet, navodi se u izjavi predsjednika Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Baracka Obame. Dodaje se da }e ime Srebrenice uvijek biti povezano sa najmra~nijim doga|ajima iz 20. stolje}a. d`ep Tajip Erdoan uputio je u srijedu izraze sau~e{}a porodicama stradalih Bo{njaka Srebrenice i poru~io da }e zlo~inci kad-tad odgovarati za svoja zlodjela. - Uzdasi i bol srebreni~kih `rtava nisu zaboravljeni, ruka pravde polako sti`e zlo~ince. Neka svima bude jasno da }e svako odgovarati za svoja zlodjela, ma kojoj vjeri ili etnosu pripadao, ma gdje bio i ma {ta radio, poru~io je turski premijer Erdoan. U saop}enju Ministarstva vanjskih poslova podsje}a se da je Me|unarodni sud pravde ta zvjerstva okarakterizirao kao genocid. U saop}enju se osu|uje svaki poku{aj negiranja te ~injenice.

Zvi`duci i tekbiri
Me|u prvima na mezarje u Poto~are stigao je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}. Iza njega, kroz masu od koje ga je dijelilo obezbje|enje, pro{ao je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija. Masa je u tom trenutku po~ela sna`no zvi`dati i dobacivati. “Isti si kao oni prije”, govorio je ~ovjek iz mase. Nakon {to se iz muzeja pojavio ameri~ki ambasador Patrick Moon, jedna grupa sna`no je po~ela uzvi ki va ti: “Te kbir! Al la hu ekber!” Ubrzo je iz muzeja iza{ao i ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i}, koji je do~ekan zaglu{uju}im zvi`ducima i glasnim negodovanjem. Me|u svijetom se, bez obezbje|enja, kretao visoki predstavnik Valentin Inzko. od njih vra}amo identitet, ime i prezime. Oni za nas od danas postaju ljudi, a prestaju biti neidentifikovani ostaci. U vrijeme kada su ih ubijali nisu bila va`na njihova li~na uvjerenja, nije bila va`na njihova ideologija, ubijani su zbog onoga s ~im su se rodili. Tako je i danas. Ni me|u nama koji smo ovdje nema nikakvih razlika, kao {to ih nema ni me|u onima koji jo{ ~uvaju tekovine onih koji su na{e najdra`e ubijali u genocidu od maja 1992. do jula 1995, kazao je Durakovi}. Mjera po{tovanja prema onima koji su ukopani i koji se trebaju ukopati, naglasio je Durakovi}, nisu velike rije~i koje }e se izgovoriti, nego ono {to se ~ini za njihovu djecu ~ija se sigurna budu}nost mora osigurati. - Na{a nespremnost da se pobrinemo za njihovu, za na{u djecu, nespremnost je da se pobrinemo sami za sebe. Ostanite ovdje sa nama, zbog onih koji ovdje po~ivaju,

Sidranova pjesma
Hiljade Podrinjaca, rasutih po svijetu, u Poto~are i Srebrenicu su po~ele stizati jo{ prije nekoliko dana, kako bi se posljednji put oprostile od svojih najmilijih. Ju~er, od ranih jutarnjih sati, kilometarske kolone automobila i autobusa stizale su u Poto~are. Svi su do{li odati po~ast `rtvama genocida i klanjati d`enazu. Do{li su se oprostiti od nedu`no ubijenih Srebreni~ana, Bratun~ana, Vlaseni~ana, Zvorni~ana... Komemoracija `rtvama genocida je zapo~ela recitovanjem Pjesme o Srebrenici, autora Abdulaha Sidrana. A potom, prisutnima se obratio ]amil Durakovi}, predsjednik Organizacionog odbora za obilje`avanje 17. godi{njice genocida. - U ovim tabutima danas le`i jedan cijeli svijet. Tek danas svakome

LEKCIJA Vjerujemo da je me|unarodna zajednica nau~ila lekciju i da }e u~initi sve da se ovakve posljedice etni~kog neprijateljstva i nacionalizma vi{e nikada i nigdje ne ponove, poru~uju iz Ministarstva vanjskih poslova Turske
[to se ti~e `rtava, pravda se djelomi~no ostvaruje u sudovima u Haagu i Bosni i Hercegovini, gdje po~inioci ovog zlo~ina, uklju~uju}i Ratka Mladi}a i Radovana Karad`i}a, kona~no odgovaraju za svoja djela.

Pouka
- Iskreno vjerujemo da je me|unarodna zajednica nau~ila lekciju u Srebrenici i da }e u~initi sve da se ovakve posljedice etni~kog neprijateljstva i nacionalizma vi{e nikada i nigdje ne ponove, poru~uju iz Ministarstva vanjskih poslova Turske. Britanski premijer David Cameron izrazio je najdublje suosje}anje o`alo{}enim i svima onima koji su izgubili svoje najmilije tokom sukoba na Balkanu, saop}eno je iz Ambasade Velike Britanije u BiH. “Nikada ne smijemo zaboraviti ~in genocida po~injenog u Srebrenici, niti se ikada smije negirati. Va`no je ovu prigodu iskoristiti da se podsjeti i potvrdi ubje|enje da svijet mora djelovati na spre~avanju takvih zlo~ina” kazao je , Cameron. Naglasio je da je od 1995. napravljen zna~ajan napredak ka dostizanju pravde za `rtve ratnih zlo~ina na Balkanu, podsje}aju}i da je u toku su|enje Ratku Mladi}u pred Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju u Haagu, {to je i dokaz predanosti me|unarodne zajednice da izvede pred lice pravde optu`ene za ratne zlo~ine.

Pravda sti`e
“Znamo da bolna pro{lost ne}e sputati budu}nost Srebrenice i BiH. SAD odbacuju nastojanja da se iskrivljuju razmjeri ovog zlo~ina, da se opravda motiv za ovaj zlo~in, da se okrive `rtve i da se negira nepobitna ~injenica da je to bio genocid” navodi se u Obami, noj izjavi, prenosi Fena. Svi mi, dodaje se, `elimo nastavak procesa pomirenja i miran su`ivot gra|ana BiH i Balkana, jer }e to zna~iti kona~no odbacivanje zla koje je pokrenulo ratove u Bosni i Hercegovini i drugdje u regionu i dovelo do genocida u Srebrenici. Premijer Republike Turske Re-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SREBRENICA 1995 - 2012.

3

`rtava genocida

D JU^ER 5.657 MEZARA
Puno je tu`nije nego {to sam mislio
- Ja sam tu radi vas. Nisam do{ao davati politi~ke izjave. Ako imate bilo {ta za pitati, ja }u rado odgovoriti, kazao je premijer Republike Hrvatske Zoran Milanovi} na po~etku kratkog susreta s novinarima nakon odavanje po~asti `rtvama genocida u Srebrenici. Na na{ upit kakvi su njegovi utisci, Milanovi} je rekao: “Ovo je uzvi{eno i stra{no tu`no. Puno tu`nije nego {to sam mislio da }e biti kada sam dolazio ovdje. Htio sam do}i ranije u o`ujku, kada sam dolazio u Bosnu i Hercegovinu, ali ovo je datum kada se obilje`ava i to je apsolutno neshvatljivo da se dogodilo. Sada tek vidim {ta se moglo dogoditi kod Biha}a da je bilo manje sre}e.” Milanovi} vjeruje da }e opet do}i. “Mo`da ne sljede}e godine, ako budem predsjednik Vlade. Znate kakva je politika, nepredvidiva. Vjerujem da }u biti, ali bi}e jo{ prilika.” Na na{ upit o odnosu nove vlasti u Srbiji prema po~injenim zlo~inima, imaju}i u vidu da se niko od najvi{ih predstavnika nije pojavio, Milanovi} je odgovorio: “Do}i }e oni, do}i. Samo strpljivo.”

zbog onih koje jo{ tra`imo, i ostanite zbog onih koji danas vjeruju da `rtve nisu vrijedne pomena, koji javno vrije|aju najsvetije {to imamo, koji tvrde da la`emo kada govorimo istinu o genocidu, kazao je Durakovi}. Nakon njegovog obra}anja, brojne delegacije su polo`ile vijence u Memorijalnom centru. A potom, muk i ti{ina u mezarju. Izveden je Srebreni~ki inferno. Pre`ivjeli su su plakali pored tabuta.

A te{ko je bilo i rabinu Arthuru Schneieru, predsjedniku Fondacije Prigovor savjesti i ~ovjeku koji je pre`ivio holokaust. Kako je kazao u svom obra}anju, pre{ao je Atlantik kako bi se zajedno prisjetili jo{ jednog ru`nog poglavlja ne~ovje~nog odnosa ~ovjeka prema ~ovjeku. - Iako razorni bol zbog ovog zlo~ina osje}aju najvi{e Srebreni~ani, BiH i porodice `rtava, naro~ito - u tome niste sami. Ja tugujem sa vama, osje}am va{u tjeskobu, ~ujem va{

krik i osjetim bol, kazao je Schneier (rabinov govor na str. 10; op. ur.). Reisul-ulema Mustafa efendija Ceri} je u obra}anju podsjetio na kur’anski ajet u kojem se ka`e: da su sva stabla na zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije jo{ sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rije~i. Allah je uistinu silan i mudar. - Ponovi jo{ jednom, sine: Da su stabla na zemlji u Bosni pisaljke, a da se u rijeku Bosnu ulije jo{ sedam rijeka, ne bi se ispisale moje rije~i bola i tuge za mojim najmilijim, koje sanjam, kojima se nadam, kojim danas u Poto~arima d`enazu klanjam. I pitam se dokle }u jo{ biti u nemilosnim i nepravednim rukama ubica mog babe, amid`e, daid`e, mog brata i mog druga. Dokle }e djeca mog naroda u~iti u {kolama da su ubice njihovog babe junaci, a da su njegova bra}a zbog vjere i nacije

nepo`eljna i zato im ne pripadaju nikakva prava, kazao je Ceri}.

Dolina {ehida
On je naglasio da nema razumnog ljudskog bi}a i nema razumnog ~ovjeka na svijetu koji mo`e shvatiti da se `rtve genocida moraju moliti za milost onima za koje se zna da su im ubili roditelje. - Nema moralnog obja{njenja za{to se {ehidsko mezarje ovdje u Poto~arima i cijeli grad Srebrenica ne proglase svetim mjestom, gdje budu}e generacije Evrope i cijelog svijeta treba da u~e i nau~e da se nikada i nigdje ne ponovi holokaust i genocid na tlu Evrope, kazao je Ceri}. Nakon klanjanja d`enaze, tabuti su na rukama pre`ivjelih preneseni do kabura, gdje su i ukopani. I ovaj put, iz Doline {ehida ~uli su se samo jecaji i krici. Poto~arima su odjekivala imena nedu`no ubijenih `rtava. Samir KARI]

Vojvodina: Minut {utnje za sve `rtve
Ju~era{nje zasjedanje Skup{tine Vojvodine po~elo je minutom {utnje za sve `rtve ratova u biv{oj Jugoslaviji. Minut {utnje odr`an je na prijedlog predsjednika Skup{tine Vojvodine I{tvana Pastora. Prethodno su poslanici Lige socijaldemokrata Vojvodine podnijeli inicijativu da se odr`i minut {utnje za `rtve zlo~ina u Srebrenici, me|utim, salu su napustili poslanici Demokratske stranke Srbije, dok su poslanici Srpske napredne stranke sjedili tokom odavanja po{te, prenosi Fena.

Direktan prenos na njema~koj televiziji
Gledana njema~ka televizijska ku}a N24 direktno je ju~er prenosila dio obilje`avanja 17. godi{njice genocida u Srebrenici, {to je prvi put da je jedna njema~ka televizija direktno prenosila komemoraciju i d`enazu iz Srebrenice. Tako|er, N24 je emitirao prenos cijelog doga|aja putem interneta.

Da se nikad ne ponovi
U ime Vlade Republike Srpske na d`enazu u Poto~are do{la je delegacija u kojoj je bila i ministrica Nada Te{anovi}, koja je za Oslobo|enje rekla: “Svake godine neko do|e kao delegacija. Me|utim, mo`da nisu bili primije}eni, s obzirom na to da se nekad vijenac polagao, a nekad nije. Mi smo bili iznena|eni {to tokom polaganja vijenaca kao delegacija nismo bili prozvani. Reagovali smo, pa smo polo`ili vijenac. Vjerujte mi, iz najdubljih osje}aja smo tu sa `eljom da se ovo vi{e nikad ne ponovi.”

Foto: Amer KAJMOVI]

4

SREBRENICA 1995 - 2012.
Uz tabut babe Saliha Had`i}a

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bi{}ani se okupili ispred Fethije
Na Trgu D`emaludina ^au{evi}a i neposredno ispred gradske d`amije Fethije u Biha}u, nekoliko stotina Kraji{nika klanjalo je d`enazu u odsustvu za svoju bra}u iz Poto~ara i Srebrenice, od kojih se cijela BiH ju~er oprostila. Iako je nekoliko stotina stanovnika iz ovog kantona i li~no, pje{ke, motociklima ili autobusima otputovalo za Srebrenicu, oni koji su ostali u Biha}u `eljeli su praksom d`enaze u odsustvu da ispune svoj dio obaveze prema stradalnicima. Ovaj doga|aj realizovan je u suradnji Merhameta, Islamske zajednice, Op}ine Biha}, Bakra~ Sekjuriti agencije i Bi{}anina D`emila Zuberia, koji se potrudio da ih sve uve`e u zajedni~koj gesti. F. Be.

HVALA MU NA SVAKOJ KAPI ZNOJA
Posljednji put Rusmira je svog babu Saliha Had`i}a vidjela i zagrlila 11. jula 1995. godine u Poto~arima. Na istom mjestu, 17 godina poslije, u~ila mu je Jasin. Dugo je sjedila pored o~evog tabuta, prije nego {to je zajedno sa jo{ 519 {ehida spu{ten u poto~arsku zemlju. U Srebrenicu je, a kasnije i Poto~are, zajedno sa porodicom, Rusmira do{la iz naselja Nova Kasaba kod Vlasenice. Vjerovali su da }e spas na}i u “sigurnoj i za{ti}enoj zoni” . - Trebao nas je za{tititi holandski bataljon. Ali, na{e kom{ije Srbi su se presvukli u njihove uniforme. To su bili doma}i Holan|ani. Odveli su ga. Mislim da ta zgrada u koju su ga odveli i sada tu ima, prisje}a se Rusmira julskog pakla. Potom, “doma}i Holan|ani” su njenog babu i brojne druge Podrinjce odveli u autobuse koji su se nalazili na sporednom putu u Poto~arima. Ne zna gdje su ih odveli, ali... - Moj otac je strijeljan u Pilici, a na|en je u tri grobnice u Kamenici kod Zvornika. I opet nije kompletan. Trideset posto kostiju fali, pri~a Rusmira, koja je prije dvije godine ukopala amid`i}a, a kosti amid`e jo{ nisu prona|ene. U julskom paklu, ova Podri-

Na{e kom{ije Srbi su se presvukli u njihove uniforme. To su bili doma}i Holan|ani. Odveli su ga, prisje}a se Rusmira julskog pakla

Odata po~ast u Zenici
Udru`enje civilnih `rtava rata op}ine Zenica organizovalo je ju~er na centralnom spomen-obilje`ju Kameni spava~ prigodan program povodom obilje`avanja 17. godi{njice genocida nad Bo{njacima Srebrenice, a odata je i po~ast svim civilnim `rtvama proteklog rata, javlja Fena. Cvije}e na centralno spomen-obilje`je polo`ile su delegacije Udru`enja civilnih `rtava rata, Op}ine Zenica, vi{e udru`enja gra|ana i politi~kih stranaka. Prigodnim govorima obratili su se predstavnici Udru`enja civilnih `rtava rata op}ine Zenica i predsjedavaju}i Vije}a Op}ine Zenica Neboj{a Nikoli}.

njka je izgubila i mnoge druge ~lanove porodice: “Daj Bo`e da se ikada prona|u.” Nije imala, pri~a nam, ni bra}e ni sestara. Bila je babina jedinica. Pamtit }e ga zauvijek. - Zahvalna sam mu na svakoj kapi znoja, na svakoj njegovoj stopi. Ne mogu ga nikada zaboraviti, on za mene postoji kao da je `iv. A u jednu ruku mi je drago da do|em na mezar, jer bit }e ljudi koji nikad ne}e na}i svoje. Ne mogu do}i na mezar, prou~iti Fatihu..., govori Rusmira. Bez obzira na to gdje danas `ive, pri~a nam ona, Podrinjci ne smiju zaboraviti {ehide u Poto~arima. Svaka kost nevino ubijenih u genocidu, pri~a ona, obaveza je svih pre`ivjelih. “Moramo dolaziti da ih obilazimo, da prou~imo Fatihu... Ovo je na{a zemlja, ovdje smo `ivjeli, ovdje su na{i najmiliji..., obja{njava. Nakon {to je tabut sa kostima njenog babe ju~er spu{ten u kabur, ~uli su se jecaji. Poslije, Rusmira je dugo ostala pored S. KARI] babinog mezara.

Foto: S. KARI]

Habiba nije mogla do}i

Sin i otac ukopani jedan pored drugog
Nena Habiba Sinanovi} ju~er nije mogla do}i u Poto~are da posljednji put isprati tabute sa kostima njenog sina Hasana i mu`a Rasima. Ranije nam je pri~ala da joj “bolest ne da” da do|e na d`enazu. Patnja ove podrinjske `ene, ro|ene u Zapolju kod Bratunca, po~ela je 1992. kada joj je ubijen sin ]azim. Tri godine kasnije, u genocidu, ubijeni su joj sinovi Hazim i Hasan i mu` Rasim. Kosti sina Hazima jo{ uvije tra`i po podrinjskim grobnicama. - Nemam, sine, snage da do|em. 74 su mi godine. Ne mo`e nena. Srce ho}e da mi pukne. Ako Bog da, i ako zdravlje bude dobro, planiram do}i drugi dan Ramazanskog bajrama, ispri~ala mu da u kabure spusti daid`u i daid`i}a. - Te{ko je bilo {ta re}i. Velika je tragedija. U porodici niko `iv nije ostao od mu{karaca. Samo su `ene `ive. Habiba nije mogla do}i, bolesna je, govorio nam je ju~er pored kabura Sadik. Veli, ovakvih slu~ajeva, gdje su ubijeni svi mu{ki ~lanovi porodice, ima nekolio hiljada. Monstrumi, jednostavno, nisu birali. Svoje ro|ake, pri~a nam Sadik, pamtit }e zauvijek. Sretna vremena, istkana u onom ljep{em podrinjskom `ivotu, nikada ne}e izblijediti. “Pamtit }u ih po dobru. ^esto su dolazili kod nas. Bili su to sretni trenuci, kojih danas, na`alost, nema” ka`e , S. K. Sadik.

“[to te nema?” u Istanbulu
Asocijacija bo{nja~ke omladine Istanbul ju~er je na istanbulskom trgu Taksim, u saradnji sa Aidom [ehovi}, obilje`ila genocid u Srebrenici projektom “[to te nema?”. U toku dana veliki broj gra|ana, a i turista, posjetio je projekt “[to te nema?”. Projekt je do sada bio prikazan u Sarajevu, New Yorku, Tuzli, Haagu, Stockholmu i Burlingtonu. Javni spomenik “[to te nema?” stvoren je kao odgovor na jedan od najstra{nijih zlo~ina po~injenih u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. “[to te nema?” se svake godine postavlja na dan godi{njice genocida u Srebrenici kao `ivi spomenik sa~injen od hiljade find`ana koje prikupljaju i doniraju bh. porodice iz cijelog svijeta. Broj find`ana se stalno pove}ava, simboli~no prate}i broj prona|enih, identifikovanih i ukopanih `rtava koji je svake godine sve ve}i. “[to te nema?” se zajedni~ki postavlja i sklanja na gradskim ulicama i trgovima jednom godi{nje. Prolaznici i posjetioci u~estvuju u kreiranju ovog spomenika postavljaju}i find`ane na zemlju i sipaju}i u njih bosansku kafu, tradicionalno pripremljenu na licu mjesta. A. [.

Foto: S. KARI]

nam je prije nekoliko dana Habiba, koja danas `ivi u tuzlanskom naselju Lipnica. Tabute sa kostima Hasana i Ra-

sima u poto~arsku zemlju je spustio njihov bli`i ro|ak Sadik Selimovi}. Njegove kolege iz Instituta za nestale i Amor Ma{ovi} pomogli su

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SREBRENICA 1995 - 2012.

5

KAD NE MOGU S OCEM,
DA BAR BRA]A BUDU ZAJEDNO
Nura nije imala snage do}i i ukopati sinove. Ju~er je d`enaza klanjana dvojici od pet ubijenih. Hiba, njena jetrva, ka`e kako mu{ke glave u porodici Rami}a vi{e i nema. Had`ira Hasi} je ukopala tri sina. Svakog 11. jula Srebrenica je grad bezbroj tragi~nih pri~a o prekinutoj mladosti, majkama bez sinova, k}erkama bez o~eva…
Nura Rami} nije imala snage do}i na d`enazu. Ju~er su u Poto~arima ukopani njeni sinovi Sead i Nazif. Nura je izgubila ~etvoro unu~i}a i pet sinova, od kojih je jedan poginuo u Sarajevu po~etkom rata 1992. Do{ao je iz Srebrenice u Sarajevo da pola`e ispit. Pogodio ga snajper. Na ju~era{njoj d`enazi Nurinim sinovima bile su dvije snahe. Starija je Bida, koja je ukopala mu`a. - [ta sam ukopala… tri kosti, ruka i noga… Znali smo mi ranije, identifikovali su ga davno, a sada me svekrva pitala ho}emo li ukopati. Rekla sam joj - kako god ti ho}e{. Nisam je mogla pustiti. Majka sam i ja. Znam {ta to zna~i, ka`e. Bida je uz supruga izgubila dva sina Adnana i Muamera, koji su imali samo devet i 11 godina. Nije ih prona{la. Oni su nestali 1992. Neki ka`u da su izgorjeli u ku}i u Bratuncu. “Bili su odli~ni, najbolji |aci u svom razredu. Izgubila sam i brata. Od sestre k}erka bila je odli~na u~enica, osvajala prva mjesta na takmi~enjima u Francuskoj, Njema~koj. U Bosnu je do{la bratu za 27. no} ramazana i da proslavi Bajram. Sva{ta su radili od nje… Silovali je... Otac je na{ao u masovnoj grobnici… Te{ko je (pla~e), ali {ta }u, moram da se borim.” Sada `ivi kod sestri}a u Zaklopa~i. “Preostala mi je vjera. Vjerujem u dragog Allaha, njemu se molim. Samo nek’ im Allah da svakom, ko je god uradio zlo, makar bio moj brat, neka odgovara za ono {to je u~inio. Ovo {to su vojske pucale jedna na drugu, to je opet lak{e. Ali {ta su im djeca kriva? Jo{ su dolazili na dva dana prije nego }e nas istjerati… Do{ao je dje~ak da zove ovog mla|eg da se igra s njim.”

Hiba Rami}

Poga|a me igra brojevima
Hiba Rami} je mu`a izgubila 1992. godine i ukopan je na mezarju Veljaci 2007. Ju~er je sahranila brata. “Danas ga nema ko spustiti u mezar. Ostala je samo k}erka. Supruga ni-

je ni do~ekala da ga na|e.” Tako|er se pridru`ila Bidi da sahrane njenog mu`a i djevera. “Kao {to vidite, svekrva je ostala kod ku}e… Ne mo`e… mi smo ti glava porodice. Sva ova pitanja rje{avaju `enski ~lanovi porodice.” Hibina k}erka D`enana umrla je tokom skrivanja po {umama. “Umrla je 9. maja 1992. meni na rukama. Vi{e puta smo poku{avali da je odvedemo ljekaru. Njihovi pucnji su nas stalno vra}ali… Ukopali smo je u staroj porodi~noj ba{~i, ali ni dan-danas ne mo`emo da na|emo mezar. Pretpostavljamo da su oni mislili, jer

je rije~ o porodici intelektualaca, da smo mi tu skrivali naoru`anje, te su kopali i uklonili njene posmrtne ostatke. Hiba, koja se vratila u Bratunac ” sa ~etvoro djece, ka`e da je najvi{e ti{ti nedostatak materijalnih dokaza i iskaza svjedoka. “Poga|a me igra brojevima. Trebalo bi jednom da se utvrdi sa na{e strane koliki je to stvarni broj ubijenih, nestalih…”

Bra}a Hasi}i
Danas su sahranjena i tri brata Hasi}a - 25-godi{nji D`evad, 23-godi{nji [eval i 21-godi{nji Sead. “Prije ~etiri godine su prona|eni u Tuzli.

Skupljali su pomalo… I sada ih kopam. Ubijeni su 1995. Kad su oti{li od mene nakon pada Srebrenice, ni{ta nisam znala o njima. Ostale su mi dvije mla|e k}erke. Ostale su u Bosni, ali ja `ivim sama u @ivinicama. Supruga sam ukopala 2003. Kod oca nije ostavljeno mjesto za moje sinove. Odlu~ila sam da ih sada ukopam sve trojicu da bar oni budu skupa”ka`e kroz suze Srebreni~anka Ha, d`ira Hasi}.

Sada znam gdje su mu kosti
[evku Avdi}a, za razliku od velikog broja drugih, imao je ko

spustiti u mezar. U~inio je to brat Ahmo Avdi}, kojeg je rat zatekao u Sarajevu. [evko je, tako|er, `rtva genocida 1995. Na ju~era{nju d`enazu iz Saint Louisa u SAD-u do{le su [evkine supruga i dvije k}erke. Starija je imala dvije godine kada joj je otac ubijen. “U`asno je. Niko ne `eli ni zamisliti ovako ne{to. Ali, ipak, znam sada gdje su mu kosti i mogu do}i i prou~iti mu Fatihu” , ka`e k}erka Safija. “@eljela bih samo da se nastavi s pronala`enjem nestalih i da sve ijednog prona|u i ukopaju.” Safijina sestra nije bila ni ro|ena kad je otac [evko ubijen. Majka je bila u {estom mjesecu trudno}e tog 11. jula 1995. “Mama mi je pri~ala o babi i pokazivala slike. Pri~ala nam je kako su se upoznali u autobusu u Srebrenici” ka`e {esnaesto, godi{nja [efika. Nakon govora, ~itanja recitala, polaganja vijenaca i odlaska brojnih politi~kih i diplomatskih delegacija u Poto~arima su ostale porodice. Ostalo je jo{ 520 nikad do kraja ispri~anih pri~a.
Du{ka JURI[I]

Foto: Amer KAJMOVI]

6

INTERVJU

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Dru{tveni i ekonomski problemi, koji u zapadnim zemljama postaju sve gori i gori, iz korijena slabe do sada dominantnu ulogu Zapada koji tone u dekadenciju

PETER SORENSEN, SPECIJALNI P

NEMA VREMEN
Specijalni predstavnik EU i {ef Delegacije Evropske unije u BiH smatra da je uprkos politi~kim problemima ekonomija klju~no pitanje kojim bi trebalo da se bave vlasti u Bosni i Hercegovini
Razgovarala: Du{ka JURI[I]

Vladimir Putin,
predsjednik Rusije

DOBAR LO[

ZAO

RADOMIR PAVLOVI]
Ove godine na d`enazi u Srebrenici nije - napokon! - bilo politi~kih govora. No, govor koji je, dan prije, na komemorativnoj sjednici odr`ao predsjednik Skup{tine op{tine Srebrenica zavre|uje da ga se spomene. Pavlovi} je, naime, navijestio dijalog, kompromis i dogovor kao budu}u politi~ku orijentaciju.

GRADIMIR GOJER
Legitimitet ovoga ju~era{njeg sugovornika Oslobo|enja da govori o liderokraciji kao jednom od golemih problema u Bosni i Hercegovini je neupitan. Bio je, naime, u SDP-u, a onda i u Stranci za BiH. Bolje preporuke ne mo`e biti. Mada (vi{e) nismo sigurni jesu li samo te dvije stranke imale ~ast u~laniti Gojera.

VUKOTA GOVEDARICA
Zastupnik u NSRS-u kritizirao je odluku odbora da na dnevni red ne uvrsti dopune Zakona o spre~avanju sukoba interesa. To je feudalizacija RS-a, povikao je Govedarica. I u Federaciji je isti zakon aktuelan. I sli~an je scenario, samo u nas te koji mute oko zakona ne zovu feudalcima, ve} ih instaliraju u ministarske fotelje.

• Kakvo je Va{e vi|enje aktuelne politi~ke situacije u Bosni i Hercegovini? - Kakva je politi~ka situacija u Bosni i Hercegovini, to je pitanje za lokalne politi~are, pitanje na koje bi oni trebali odgovoriti. Ono {to mi jasno govorimo sve vrijeme jeste da moraju biti postavljene vlade koje }e biti u stanju iznijeti reformu koja je potrebna da bi zemlja mogla krenuti naprijed. Ekonomska situacija je takva da vjerujemo da gra|ani Bosne i Hercegovine imaju pravo zahtijevati od svojih politi~ara da upravljaju. Nadalje, mi smo sa na{e strane izrazili jasnu opredijeljenost ukoliko BiH ispuni odre|ene kriterije, mi smo spremni pomo}i da krene dalje na evropskom planu i u tom smislu gra|ani tako|e imaju pravo zahtijevati da se odgovorno vlada. Mi vjerujemo da nema vremena za gubljenje, da su kompromisi dio politi~kog `ivota, da se trebaju koristiti da se vrijeme ne smije dalje gubiti i da zemlja treba krenuti naprijed. • Ministrica u Vladi Republike Srpske @eljka Cvijanovi} je rekla da je BiH ra{timani orkestar bez realnih {ansi da se u{tima. Dijelite li ovo njeno mi{ljenje? - Ne. • Zbog ~ega? - Jer ste i ranije pokazali da kada postoje zahtjevi koji se moraju ispuniti poput vizne liberalizacije, va{i politi~ari to mogu napraviti. Ali, to pitanje isto trebate postaviti politi~arima. Ako bi oni u to vjerovali, onda postoji problem. Mi u to ne vjerujemo. Mi vas ne

Spremnost za EU
- Postati ~lan Evropske unije nije ne{to {to ja trebam `eljeti za vas. To morate sami `eljeti. Mi ne pravimo pritiske. Bosna i Hercegovina }e biti spremna kada Bosna i Hercegovina bude spremna. Mi vjerujemo da bi BiH mogla biti spremna sutra da postoji `elja za tim i spremnost da se urade stvari koje je potrebno uraditi. Ono {to je va`no za proces jeste da smo mi jasni u onome {ta treba biti ispunjeno. I jesmo jasno rekli: postoji Mapa puta, ovo su stvari koje je potrebno napraviti. [to se ti~e odre|enih pitanja poput slu~aja Sejdi} - Finci, mehanizma koordinacije, naravno da }e u BiH na unutra{njem planu postojati razli~ita stajali{ta ali na kraju pitanje je politi~kog dogovora koja od opcija, politi~kih stajali{ta }e prevladati. Mi }emo dopustiti politi~kim igra~ima BiH da odrede kako }e taj koordinacioni mehanizam izgledati pod uslovom da taj koordinacioni mehanizam bude u stanju ispuniti ono {to je potrebno. bismo pozvali da nam se pridru`ite da smo u to vjerovali. - To je obaveza, obe}anje koje su nam predstavnici BiH dali kada su bili u Bruxellesu. S obzirom na tu obavezu ja vjerujem. Ja nisam pretjerano koncentrisan na vremenske rokove, ja sam vi{e koncentrisan na sami proces da se on dogodi. @elim naglasiti da su vremenski rokovi koji su tu navedeni, vremenski rokovi sa kojima su iza{li predstavnici Bosne i Hercegovine. Mi imamo potpuno jasnu Mapu puta i zaklju~ke Vije}a za vanjske poslove EU sa njihovog zadnjeg sastanka. Kada pogledate Mapu puta koja je dogovorena sa komesarom Füleom, ona ustvari odra`ava zaklju~ke Vije}a za vanjske poslove. Postoji jedna stvar koja nije spomenuta u Mapi puta, a spomenuta je na sjednici Vije}a za vanjske poslove, a to je ekonomski aspekt, ali to ne umanjuje ~injenicu da postoji jasna lista stvari koje vlasti BiH moraju ispuniti da bi mo-

Obe}anja u Bruxellesu
• Koliko }e rekonstrukcija vlasti u BiH usporiti proces evropskih integracija? - Vidje}emo, ali kao {to ja govorim uporno kako je po~ela ova rekonstrukcija, nema vremena za gubljenje. Ukoliko politi~ari misle da postoji vrijeme koje se mo`e izgubiti, to je na njima. I nije da ne postoji vlada, u zemlji postoji vlada, ali da bi se provele stvarne reforme koje treba napraviti, iza njih mora postojati ve}ina, koja }e imati dovoljno glasova bilo to na nivou Federacije, bilo to na dr`avnom nivou. • Bh. vlasti nisu uskladile Ustav za zahtjevima iz presude Sejdi} - Finci. Smatrate li da }e ovo pitanje zahvaljuju}i rokovima postavljenim Mapom puta u Bruxellesu biti uskoro rije{eno?

HSS - NHI PREDAO LISTE

U Banjoj Luci sa SBiH i SDA
Sredi{njica HSS - NHI-ja je svoje kandidate za izbore prijavila pravovremeno. Na listama za op}inska vije}a Novo Sarajevo prijavljena su 32 kandidata u koaliciji sa HDZ-om BiH i HDZ-om 1990, na Ilid`i - 11 kandidata u koaliciji sa HDZom BiH; u Srednjobosanskom kantonu kandidati su prijavljeni u op}inama: Travnik - 34 kandidata, u koaliciji sa oba HDZ-a, Dobreti}i - 17 kandidata (koalicija sa HSP-om), Kre{evo ~etiri kandidata. U Jajcu je prijavljeno ukupno 25 kandidata, Vitezu devet, Bugojnu 14, Kiseljaku 24, Novom Travniku 25 i u Fojnici pet kandidata za Op}insko vije}e. U Po sav skom kan to nu izla ze na izbo re u op}inama Domaljevac-[amac sa 12 kandidata i Ora{ju sa ukupno 14 kandidata; u op}ini Tomislav-Grad za Op}insko vije}e prijavljen je 21 kandidat, a u op}ini Vare{ sa koalicionim partnerom HDZ-om BiH prijavljeno je 18 kandidata. U Usori je, pored 14 kandidata za Op}insko vije}e, HSS - NHI prijavio i kandidata za na~elnika Jozu Rajkova~u. HSS - NHI u distriktu Br~ko ima pri jav lje nih osam kan di da ta za Op}insko vije}e. U Republici Srpskoj prijavljeni su kandidati u op{tinama: Pelagi}evo - 15 kandidata u koaliciji sa HDZ-om BiH, Bosanski Brod - 15, Bosanski [amac - 15, Doboj - 22 kandidata u koaliciji sa SBiH i Novom socijalisti~kom partijom i 17 kandidata u Derventi. U op{tinama Vukosavlje, Tesli} i Kotor-Varo{ prijavljena su po tri, {est i osam kandidata HSS - NHI-ja za op{tinska vije}a, a u Banjoj Luci je zajedno sa SBiH i SDA prijavljeno 26 kandidata. M. B.

TOMISLAV KARAMARKO
Predsjednik HDZ-a pohodio je u Neumu sestrinsku stranu, te iskoristio prigodu da ponovi ono o ~emu kod ku}e lomi koplja s Vladom Zorana Milanovi}a: Pelje{ki most mora biti izgra|en. Oni koji misle druga~ije nisu domoljubi, misli Karamarko. S njim se, me|utim, sla`u samo rijetki prometni stru~njaci. I niti jedan ekonomist.

VIJEST U

BROJU

beba ro|eno je u Bosni i Hercegovini u prvom tromjese~ju ove godine vi{e nego lani u istom periodu.

315

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

INTERVJU

7

NA ZA GUBLJENJE
gle podnijeti vjerodostojan zahtjev za ~lanstvo u Uniji. • [ta o~ekujete od strukturalnog dijaloga o pravosu|u? - Strukturalni dijalog je proces, vidje}emo kakav }e biti napredak, to je proces koji }e trajati, to nije nikakvo brzo rje{enje. Dakle, to je forum na kojem se ljudima ka`e kako sistem djeluje i na na{oj strani, kakve bi izmjene bilo potrebno napraviti, zatim posmatrati kako se one provode ili ne provode. [to se napretka ti~e, ja bih rekao da je napredak ve} u tome {to je taj dijalog po~eo, {to dakle on postoji, a ne mo`emo sada zaklju~ivati kakav }e biti dalji napredak u tom smislu. • Venecijanska komisija je dala odre|ene preporuke. Tu su i preporuke direktora Direkcije za pro{irenje EU Pierra Mirela o neuskla|enosti Zakona o sudovima RS-a sa Zakonom o Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u. Da li o~ekujete da vlasti u BiH naprave potez vi{e radi ispunjenja ovih preporuka? - Ovo pitanje je uklju~eno u razgovore koje se vode u okviru strukturalnog dijaloga. U pravu ste, ovo nije krenulo u pravcu u kojem nam je re~eno da }e krenuti. I svi ambasadori zemalja ~lanica EU su bili na sastanku kada nam je re~eno da se vode razgovori izme|u Republike Srpske i Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a. Dakle, jo{ jednom }u ponoviti, ovo nije nikakvo brzo rje{enje. Strukturirani dijalog, to je proces koji traje. Nama je re~eno, dobili smo uvjeravanje, da }e se ovo na}i na dnevnom redu i vidje}emo kakvi }e biti zaklju~ci. Ali, to je jo{ jedan dobar primjer kako ustvari traju pregovori za Evropsku uniju. Sli~ni procesi se vode na svim poljima. Dakle, ovo je proces {to se ti~e pravosu|a. Postoja}e procesi u drugim poljima, u poljoprivredi, okoli{u i sli~no. • Kazali ste da je dobra stvar {to je dijalog po~eo. Ali proces je po~eo prije godinu. Zar je to jedino dostignu}e napravljeno u proteklu godinu? - Ne. Razgovori traju. Nemojte zaboraviti ovo je prvi put da su ovi ljudi sjeli u ovakvom forumu zajedno i da na ovaj na~in razgovaraju. Razgovara se naravno tu i o tehni~kim pitanjima. Godina u na{im procesima zaista nije puno vremena. Treba prote}i puno vremena, rano je re}i kakav }e ishod svega toga biti. • Kako o~ekivati po{tivanje sudskih presuda, ako Milorad Dodik ne po{tuje me|unarodnu presudu o genocidu u Srebrenici? - Ja ne mogu odgovoriti za Milorada Dodika. Ja samo mogu odgovoriti da su dru{tva iz kojih mi dolazimo zasnovana na vrijednostima u kojima se sudske odluke po{tuju. Ja sam bio kristalno jasan, a tako|er je bilo i vodstvo Evropske unije, kako mi vidimo ovo pitanje. Postoji sudska presuda. O tome se nema {ta razgovarati. • Dakle, smatrate da ovakve izjave ni na koji drugi na~in, osim va{im izjavama osude, ne treba sankcionirati? - Tako to djeluje u stvarnom svijetu. Takve izjave idu na teret politi~ara koji ih daju, dakle koji izjavljuju. Ja jo{ jednom ka`em: mi dolazimo iz sistema gdje vladaju zakoni i gdje se po{tuju sudske presude.

REDSTAVNIK EU I [EF DELEGACIJE EU U BiH

U ZEMLJI POSTOJI VLADA Kao {to ja govorim uporno kako je po~ela ova rekonstrukcija, nema vremena za gubljenje. Ukoliko politi~ari misle da postoji vrijeme koje se mo`e izgubiti, to je na njima. I nije da ne postoji vlada, u zemlji postoji vlada, ali da bi se provele stvarne reforme koje treba napraviti, iza njih mora postojati ve}ina, koja }e imati dovoljno glasova bilo to na nivou Federacije bilo to na dr`avnom nivou
• Ko }e da ula`e u BiH kada ~uje vijesti o aktuelnom politi~kom stanju, s ne si gur nom legislativom, koja se mijenja? - To je ve}i problem nego politi~ka situacija ukoliko gledate istoriju investicija. Vladavina zakona je pitanje broj jedan koje investitori razmatraju kada odlu~uju gdje ulo`iti. Oni koji ulo`e novac, ho}e da taj novac dobiju natrag. @ele da postoji jasan regulacijski okvir u podru~ju u koje ulaze. Da, politi~ka stabilnost je bitna, ali politi~ke promjene i kretanja svuda se doga|aju. Ali, ukoliko pogledate investicije, prvo pitanje koje ulaga~i postavljaju je sigurnost njihovog investiranja. Naravno, postavlja se pitanje kako }e se i u {ta ulagati.
(kompletan intervju mo`e se pro~itati u najnovijem broju magazina Dani)

Malo tr`i{te
• Evo, sada imamo diskusije u federalnom Parlamentu i poku{aj uspostave politi~ke kontrole nad Javnim servisom Federacije BiH. Na ~emu onda bazirate svoj optimizam? - Zato {to imamo iskustva u ovome i ja sam siguran da }e se ova oblast uskladiti sa na{im standardima, dok zemlja bude napredovala. Mo`da to ne}e biti danas, mo`da to ne}e biti u skorije vrijeme, ali ovo nije najve}i od izazova koji postoji. • Koji je najve}i? - Ekonomija. • Da li stvarno vjerujete da Bosna i Hercegovina mo`e da funkcioni{e kao jedinstven ekonomski prostor, te da rje{ava ekonomske bez rje{avanja politi~kih problema? - Mislim da oni idu ruku pod ruku, ali u ovom trenutku va{ glavni izazov je ekonomija. Jedinstveni ekonomski prostor je uslov da nam se pridru`ite. I dugi }e se razgovori voditi kako }e se to napraviti. U to nema sumnje. Trenutno prolazite kroz iste te{ko}e kao i ostatak Evrope, ali stoga {to ste malo tr`i{te, to vas vi{e poga|a.

PDP tra`i ocjenu ustavnosti Zakona o PIO RS-a

Selman na ku{nji
Iskoristit }emo sve pravne i demokratske mogu}nosti da za{titimo vi{e od 35 hiljada penzionera koji su dobili manje penzije, kazao je Borenovi}
Poslanici Partije demokratskog progresa u Narodnoj skup{tini RS-a Borislav Borenovi} i Slavko Vu~urevi}, te penzioner Nikola Kliska, predali su Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju RS-a. “Iskoristi}emo sve pravne i demokratske mogu}nosti da za{titimo vi{e od 35 hiljada penzionera koji su dobili manje penzije po novom Zakonu o PIO, koji je diskriminatorski i protivustavan” kazao je Borenovi} , ju~er u Banjoj Luci obra}aju}i se novinarima ispred zgrade Ustavnog suda RS-a. “Poku{ali smo u Narodnoj skup{tini da idemo sa odre|enim izmjenama zakonskih rje{enja, poku{ali smo da stavljamo van snage zakon, poku{ali smo amandmanima, ali ni{ta to nije urodilo plodom, zbog pona{anja vladaju}e koalicije” , rekao je Borenovi}. Podsjetio je da su poslanici PDPa, zajedno sa SDS-om, u Narodnu skup{tinu RS-a uputili prijedlog izmjena Zakona o PIO RS-a, koji odlukom poslanika vladaju}e koalicije nije do{ao ni na raspravu o dnevnom redu skup{tinskog zasjedanja. To je bio razlog zbog kojeg su poslanici srpskih parlamentarnih stranaka u utorak bojkotovali sjednicu NSRS-a. U inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o PIO RS-a, koji je na snagu stupio koncem 2011, navodi se da su njime povrije|eni amandman LXVI i ~lanovi 5. i 10. Ustava RS-a, te ~lanovi 2. i 3. Ustava BiH kojima se svim
Ustavnom sudu RS-a predali inicijativu

gra|anima garantuje pravo na slobodu i ravnopravnost, za{tita ljudskih prava i sloboda, zabrana diskriminacije u skladu s me|unarodnim standardima. Podnosioci inicijative izrazili su nadu da }e Ustavni sud RS-a donijeti odluku u njihovu korist. “O~ekujemo da }e predsjednik Ustavnog suda RS-a D`erard Selman u~initi dodatni napor i dokazati da je spreman da {titi Ustav RS-a i time

otkloniti sve sumnje koje smo imali prilikom njegovog izbora, da }e biti pijun u rukama jedne politi~ke stranke, SNSD-a”istakao je Boreno, vi}. On je zaklju~io da PDP ne}e odustati u namjeri izmjene Zakona o PIO, te najavio da }e u slu~aju negativne odluke Ustavnog suda RS-a, spor nastaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
G. KATANA

Foto: Damir ]UMUROVI]

SIGURNOST INVESTIRANJA Politi~ka stabilnost je bitna, ali politi~ke promjene i kretanja svuda se doga|aju. Ali ukoliko pogledate investicije, prvo pitanje koje ulaga~i postavljaju je sigurnost njihovog investiranja, naravno postavlja se pitanje kako }e se i u {ta ulagati

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sastanak sedam lidera u Banjoj Luci

Ambasadori predali akreditive
[ef Misije BiH pri EU, ambasador Igor Davidovi}, predao je u Bruxellesu akreditivna pisma predsjedniku Evropskog vije}a Hermanu van Rompuyu, javlja Fena. Van Rompuy je istakao da BiH ima evropsku perspektivu, ali da predstoji mnogo posla, te da bh. lideri treba da slijede usagla{enu Mapu puta da bi osigurali da BiH {to prije postane dio evropske porodice. Tako|er, ambasador BiH pri OSCE-u Tomislav Leko predao je u Be~u akreditivna pisma generalnom direktoru UNIDO-a (Organizacija za industrijski ra zvoj Ujedinjenih nacija) Kandehu Yumkellau. UNIDO je u BiH realizovao vi{e projekata vrijednosti oko 25 miliona dolara. Ambasador BiH u Ma|arskoj @eljko Janjetovi} predao je u predsjedni~koj pala~i u Budimpe{ti akreditivna pisma predsjedniku Ma|arske Janosu Aderu.

Nastavak Bruxellesa i poku{aj dogovora
Prema rije~ima Tihi}a, lidera SDA, sastanak u Banjoj Luci je va`an i najvjerovatnije }e mu i prisustvovati jer evropski put BiH i ispunjavanje uslova iz Mape puta nije stvar samo pozicije nego i pozicije i opozicije
Novi sastanak lidera sedam politi~kih partija u petak u Banjoj Luci poku{at }e dati nove odgovore, rokove i mogu}nosti kojima bi se uspje{no provela Mapa puta Bosne i Hercegovine dogovorena krajem pro{log mjeseca u Bruxellesu, kazao je predsjednik SDS-a i doma}in sastanka Mladen Bosi}. osnovu na~ela da jedan narod drugima ne bira predstavnike, poru~io je ^avara.

Ide i Tihi}
Lagumd`ija je mi{ljenja da }e lideri politi~kih stranaka u Banjoj Luci poku{ati da naprave neku vrstu akcionog plana za Mapu puta kako bi do kraja novembra bilo ura|eno sve {to je potrebno da bi BiH dobila kredibilnu aplikaciju za kandidatski status za ~lanstvo u EU. Prema Tihi}evim rije~ima, sastanak u Banjoj Luci je va`an i najvjerovatnije }e mu i prisustvovati jer evropski put BiH i ispunjavanje uslova iz Mape puta nije stvar samo pozicije nego i pozicije i opozicije. Istakao je i da je SDA zabrinuta prijedlogom nove vladaju}e koalicije oko eventualnih rje{enja provedbe presude Sejdi} - Finci. - Onoliko koliko smo informisani, to bi zna~ilo jo{ jedan udarac na dr`avu BiH, na interese i ravnopravnu poziciju bo{nja~kog naroda i bio bi to jo{ jedan korak ka daljnjoj podjeli FBiH na dva dijela, odnosno podjeli BiH. Bilo bi to svo|enje Bo{njaka na find`andr`avu, za kakvu su se zalagali Milo{evi} i Tu|man, odnosno Boban i Karad`i} u svojim dogovorima, kazao je Tihi}.
L. RIZVANOVI]

Sejdi} - Finci
[aroliko politi~ko dru{tvo koje, osim Bosi}a, ~ine lideri SNSD-a Milorad Dodik, SDP-a Zlatko Lagumd`ija, HDZ-a BiH Dragan ^ovi}, SDA Sulejman Tihi}, HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} i SBBBiH Fahrudin Radon~i} bi trebali najvi{e raspravljati o implementaciji presude Sejdi} - Finci, kao i dota}i se aktuelnih tema koje potresaju politi~ku scenu BiH. U Mapi puta koja je u Bruxellesu usagla{ena izme|u EU i predstavnika vlasti u BiH definisano je da do 31. augusta u proceduru budu upu}eni amandmani o provo|enju odluke Sejdi} - Finci. - Kroz obavljene konsultacije s liderima, odlu~io sam se za odr`avanje ovog sastanka na kojem bi bila postavljena pitanja otvorena u Bruxellesu, prije svega provo|enje presude Sejdi} - Finci i koordinacije me|u politi~kim faktorima BiH u pregovorima sa EU. Sastanak ne bih ni zakazivao da nisam dobio uvjeravanja od predsjednika SDP-

Na Dan `alosti plesali za Bo`u Ljubi}a
Predsjednik HDZ-a 1990 BiH Bo`o Ljubi}, sa najbli`im saradnicima, boravio je protekla dva dana u posjeti OO HDZ-a 1990 u distritku Br~ko. Svrha posjete je obilazak hrvatskog `ivlja u Posavini te upoznavanje o stanju neposredno pred predizbornu kampanju. Me|utim, mladi u~esnici u kampu su ju~er uz popularne pjesme Shakire plesali za delegaciju, te time pokazali nepo{tovanje prema `rtvama Srebrenice, ali i odluci Vlade distrikta Br~ko o progla{enju Dana `alosti, javlja Fena. Na pitanje za{to ne po{tuju Dan `alosti, Ljubi} je odgovorio: - Ovo nije muzika, ovo je ples u svrhu slavljenja `ivota.

Mladen Bosi}: Novi odgovori

Sulejman Tihi}: Opasnost od svo|enja Bo{njaka na find`an-dr`avu

a i HDZ-a da je u okviru Federacije napravljen dogovor za Sejdi} Finci. O~ekujem da }emo na tom sastanku ~uti koji je to prijedlog jer je stav Republike Srpske jasan, istakao je Bosi} te dodao da je sastanak u Bruxellesu doveo do dogovora o realnim rokovima i zahtjevima i prebacio lopticu na teren unutar BiH, gdje politi~ki faktori treba da odgovore na zahtjeve koji nisu nerealni. Da bi mogao biti postignut dogovor o presudi Sejdi} - Finci, uvjeren je i potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko ^avara, koji isti~e da pos-

toji visok stepen saglasnosti o svim rje{enjima koja bi dovela do kona~nog dogovora. - Stav HDZ-a BiH je da se ~lanovi Predsjedni{tva koji dolaze iz Federacije biraju posredno u Parlamentu, a iz RS-a su za to da se ~lan Predsjedni{tva u RS-u bira direktno na izborima i zbog toga preostaje da se samo dogovore detalji o razli~itom na~inu izbora u dva entiteta. Mi smo stalno predlagali kompromisno rje{enje koje ne}e biti ni~ija pobjeda, ve} koje }e omogu}avati po{tivanje temelja BiH, a to je blizu dogovora, i to na

Pismo upozorenja Vjekoslavu Bevandi iz Delegacije EU u BiH

Pozabavite se korupcijom
U Sarajevu poginulo oko 1.000 Srba
Svjedok tu`ila{tva David Harland, biv{i slu`benik za civilna pitanja i politi~ki savjetnik UNPROFOR-a, izjavio je ju~er, tokom su|enja Ratku Mladi}u pred Ha{kim tribunalom, da je bilo perioda napetosti izme|u civilnog i vojnog rukovodstva bosanskih Srba, javlja Fena. - Mislim da je bilo razdoblja kada bi dolazilo do napetosti izme|u civilnih struktura pod Radovanom Karad`i}em i vojnih struktura pod Mladi}em, rekao je Harland, koji je bio raspore|en u Sarajevu od juna 1993. do kraja sukoba. - Nikada nismo posumnjali da je Mladi} oficir koji ima svu komandu, rekao je svjedok. Tokom unakrsnog ispitivanja odbrane, on je rekao da je u Sarajevu Srba bilo u znatnom broju. Na pitanje koliko je Srba ubijeno tokom rata, on je odgovorio da je tokom opsade `ivot izgubilo oko 10.000 ljudi, od kojih su oko 1.000 bili Srbi.

U protivnom, u izvje{taju Evropske komisije Vije}u za pravosu|e i unutra{nje poslove pisat }e, po tre}i put zaredom, da su dva repera iz Mape puta za viznu liberalizaciju neispunjena
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini zabrinuta je zbog ka{njenja u formiranju Agencije za suzbijanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i funkcionalnog sistema razmjene podataka izme|u policijskih i tu`ila~kih evidencija. Iz tog razloga, kako saznajemo iz dobro upu}enih izvora bliskih Oslobo|enju, {ef Delegacije i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen uputio je pismo upozorenja predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi u kojem se od njega tra`i ubrzano rje{avanje preostalih obaveza koje su ostale nakon uvo|enja bezviznog re`ima. U pismu se Bevanda podsje}a da je BiH dobila bezvizni re`im 15. decembra 2010. godine, a da od tada EU o~ekuje da profunkcioni{e u cijelosti formirana i funkcionalna agencija za borbu protiv korupcije, sa usvojenim pravilnikom o internoj organizaciji i dovoljnim bud`etom za osnovne zadatke. U tom kontekstu, Evropska unija o~ekuje da se doma}i organi vlasti najhitnije pozabave ovim pitanjem i to ve} na sjednici Vije}a ministara koja }e biti odr`ana danas. Rad na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima ostaje klju~na prioritetna oblast za EU napominje
Upozorenje pred sjednicu Vije}a ministara

u pismu Sorensen te u tom pogledu od Bevande tra`i li~no anga`ovanje na punom provo|enju sporazuma kojim je uspostavljen sistem elektronske razmjene podataka izme|u policije i tu`ila{tava. Pravovremena razmjena podataka, napominju iz EU, dovesti }e do boljih rezultata u borbi protiv te{kih krivi~nih djela u ovoj zemlji i okru`enju. Na kraju, Sorensen upozorava da ukoliko ova pitanja ostanu nerije{ena, u izvje{taju Evropske komisije Vije}u za pravosu|e i

unutra{nje poslove pisat }e, po tre}i put zaredom, da su dva repera iz Mape puta za viznu liberalizaciju neispunjena. Tako spor napredak u pogledu osnovnog programa vladavine prava ne}e doprinijeti povjerenju i partnerstvu izme|u BiH i EU. Osim Bevandi, pismo je upu}eno dvojici zamjenika predsjedavaju}eg VM Nikoli [piri}u i Zlatku Lagumd`iji, kao i premijerima Federacije BiH i Republike Srpske Nerminu Nik{i}u i Aleksandru D`ombi}u.
L. RIZVANOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

9

Sastanak ravnatelja Grani~ne policije BiH i MUP-a RH

Realan osnov za novi kredit MMF-a
Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} i delegacija Me|unarodnog monetarnog fonda, koju predvodi {ef misije MMF-a za BiH Kostas Hristu, konstatovali su ju~er da postoji realan osnov za odobravanje nove kreditne linije BiH. - U narednih nekoliko dana predstavnici MMF-a, RS-a, FBiH i zajedni~kih institucija BiH treba da analiziraju ponu|ene kredibilne politike i da daju ocjenu koliko su provodive, te u kojem periodu mogu dati efekte, re~eno je na sastanku. D`ombi} i Hristu ocijenili su da je realno da, u slu~aju da dogovor bude postignut, MMF ve} u septembru odobri novi stand-by aran`man BiH kada bi bila ispla}ena prva tran{a kredita, a druga tran{a bi trebalo da bude ispla}ena u decembru.

Duman~i} i Domini} sa saradnicima u ^apljini

BR@E PREKO ALTERNATIVNIH PRIJELAZA
U posljednjih nekoliko godina ostvarena intenzivna suradnja u oblasti razmjene obavje{tajnih podataka i izvo|enju zajedni~kih operativnih akcija usmjerenih na spre~avanje ilegalnih migracija dr`avljana afro-azijskog porijekla
Granicu izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske treba u~initi dovoljno fleksibilnom za br`i protok ljudi i roba, ali moraju se slijediti uspostavljeni mehanizmi koji }e sprije~iti terorizam, nezakonite migracije, trgovinu drogama, trgovinu visokotarifnim robama i druge vidove prekograni~nog kriminala. Zaklju~ak je to ju~era{njega sastanka ravnatelja Grani~ne policije BiH Vinka Duman~i}a s glavnim ravnateljem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Vladom Domini}em i njegovim suradnicima. Du man ~i} i Do mi ni} su upu ti li i apel gra|anima da koriste alternativne grani~ne prijelaze kako bi se skratilo vrijeme ~ekanja na prelazak dr`avne granice. krijum~arenja opojnih droga i akciznih roba. Me|u zna~ajnijim su nedavno izvedene akcije Ma~, Una i prekju~era{nja akcija Loka, u kojima su zaplijenjene zna~ajne koli~ine opojnih droga i vi{e desetina osoba je procesuirano i privedeno nadle`nim organima, priop}eno je iz Grani~ne policije BiH. Kao pozitivan primjer dobre suradnje, sudionici sastanka su istaknuli provo|enje mje{ovitih ophodnji uz zajedni~ku dr`avnu granicu, kojih je od lipnja 2008. pa do kraja 2011. provedeno vi{e od 3.000 i u kojima je bilo anga`irano preko 13.000 grani~nih policajaca iz obje agencije.

Boljaku tri godine zatvora
Vije}e Kantonalnog suda Sarajevo prihvatilo je sporazum o priznanju krivice koji je Ranko Boljak, okrivljen za ratni zlo~in protiv civila, sklopio s Kantonalnim tu`iteljstvom Sarajevo i osudilo ga na tri godine zatvora. Potpisivanjem sporazuma Boljak je priznao inkriminacije obuhva}ene optu`nicom koja ga tereti da je, kao pripadnik Ilid`anske brigade Vojske RS-a, ujesen 1993, civilu S. K. nanosio sna`an tjelesni i du{evni bol. Optu`nicom su obuhva}eni i drugi slu~ajevi zlostavljanja, ne~ovje~nog postupanja i nezakonitog zatvaranja civila na podru~ju Ilid`e i Semizovca 1992. i 1993. Sud je istovremeno donio rje{enje kojim mu se produ`ava pritvor. U izdr`avanje kazne bit }e ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 19. oktobra 2011.

Mje{ovite ophodnje
- Mje{ovite su ophodnje, pored preventivnog djelovanja, dale i prve konkretnije rezultate koji se ogledaju u spre~avanju krijum~arenja razli~itih vrsta roba preko dr`avne granice, smanjenju broja ilegalnih prelazaka, kao i broju osoba koje se vra}aju po sporazumima o readmisiji. Sastanak je zavr{en razgovorom o skorom pridru`ivanju Hrvatske Europskoj uniji i uskla|ivanju postupanja grani~nih policija u ovom procesu te zaklju~kom da }e se uspje{na suradnja izme|u Grani~ne policije BiH i MUP-a RH i nastaviti u interesu za{tite i podizanja razine op}e sigurnosti u regiji, zaklju~uje se u priop}enju. Sastanak je odr`an u sjedi{tu Terenskoga ureda Grani~ne policije Jug u ^apljini.
J. GUDELJ

Razmjena podataka
Na sastanku je istaknuto da su Grani~na policija BiH i MUPRH u posljednjih nekoliko godina ostvarili intenzivnu suradnju u oblasti razmjene obavje{tajnih podataka i izvo|enju zajedni~kih operativnih akcija usmjerenih na spre~avanje ilegalnih mi gra ci ja dr`av lja na afro-azij skog porijekla. - Sura|ivano je i u akcijama spre~avanja

AKCIJE Sura|ivano je i u akcijama spre~avanja krijum~arenja opojnih droga i akciznih roba. Me|u zna~ajnijim su nedavno izvedene akcije Ma~, Una i prekju~era{nja akcija Loka u kojima su zaplijenjene zna~ajne koli~ine opojnih droga i vi{e desetina osoba je procesuirano i privedeno nadle`nim organima, priop}eno je iz Grani~ne policije BiH

OO SDPBiH Te{anj

Helez nije bio u strana~ko-kafanskoj posjeti
Federalni ministar za bora~ka pitanja u Te{nju boravio na poziv Op}inske organizacije RVI-ja
I pored svih nastojanja OO SDPBiH Te{anj da se na prostoru op}ine odr`i politi~ki zdrava klima, djelovanjem razli~itih interesnih, ali i kriminalnih skupina, nizom drugih retrogradnih ~inilaca pojedinica, te vladaju}e SDA Te{anj, nastoji se dezinformisanjem javnosti poremetiti i radikalizirati politi~ka scena u op}ini Te{anj, stoji u saop{tenju SDP-a Te{anj. “Tako Komisija za informisanje SDA Te{anj, u svom saop}enju, informi{e javnost o “strana~ko-kafanskoj” posjeti federalnog ministra za bora~ka pitanja Zukana Heleza op}ini Te{anj 9. jula 2012. Ovom prilikom `elimo da upoznamo javnost da je federalni ministar za bora~ka pitanja Zukan Helez u op}ini Te{anj boravio na poziv Op}inske organizacije RVI-ja Te{anj, koja je ujedno bila doma}in posjete, te da je tema razgovora bila revizija koju trenutno provodi ovo ministarstvo. Radi se o legalnim bora~kim organizacijama. Me|u prisutnima sa ministrom Helezom su bili i ratni komandantni, neki od ~lanova SDA, RVI-ja, borci i drugi predstavnici bora~kih populacija. Na drugi dio saop}enja SDA Te{anj, u kojem se tretira Op}a bolnica Te{anj, ovom prilikom ne}emo reagovati, ali }emo javnost ubrzo upoznati, pa }e gra|ani prepoznati ko to Op}u bolnicu Te{anj koristi za prikupljanje jeftinih politi~kih poena” ka`e se u saop{tenju , Komisije za informisanje OO SDPBiH Te{anj.
Posjeta ministra Zukana Heleza razli~ito protuma~ena M. B.

@ene lideri u odbrani i sigurnosti
Zamjenica ministra odbrane BiH Marina Pende{ sudjelovala je na konferenciji @ene lideri u obrani i sigurnosti od 9. do 11. jula u Sofiji. Cilj konferencije, na kojoj je Pende{ aktivno sudjelovala kao govornik, jeste pokrenuti dijalog me|u politi~kim liderima i zapo~eti proces kreiranja takve politike koja bi doprinijela boljoj integraciji razli~itosti ljudskih resursa i rodnih perspektiva u vojnim i civilnim odbrambenim institucijama. Konferencija @ene lideri u odbrani i sigurnosti odr`ava se u okviru NATO-ove inicijative Smart Defense, koju je NATO utemeljio 2011, a kao posljedicu sve ve}ih ograni~enja vojnih prora~una usljed gospodarske i finansijske krize u EU.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na dan ukopa
S
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Zajedni~ki `ivot Srba i Bo{njaka u Srebrenici nije bio iskreni cilj ni srpske, ni bo{nja~ke politike. “Da Bog da, sinko, da u Srebrenici svakog dana bude ovoliko naroda k’o danas”, ka`e radioreporteru jedna stara Srebreni~anka. U ovoj jednostavnoj re~enici jedne priproste `ene krije se tajna `ivota ili smrti Srebrenice

a vi{kom empatije, kao sa kakvom bole{}u, `ivim otkako znam za sebe. Ovo mo`da zvu~i neskromno, ali imam u vidu da je ta vrlina na dana{njem vaktu dostigla najni`u mogu}u cijenu. Bilo kako bilo, ne mogu se vi {e no si ti sa jakim uzbu|enjima. Zato sam rekao sebi da ovog 11. jula ne}u gledati televizijski prenos iz Poto~ara. Ne mogu vi{e da gledam kako krvnik Srebrenice general Ratko Mladi} cini~no miluje nasmrt upla{ene bo{nja~ke dje~ake, zauvijek rastavljene od svojih o~eva i starije bra}e. Ne mogu vi{e po stoti put gledati scenu brutalnog strijeljanja {estorice srebreni~kih mladi}a u julu 1995. negdje kod Trnova, izvr{eno uz psihopatsko i`ivljavanje njihovih egzekutora, pripadnika zloglasnih [korpiona, specijalne jedinice Milo{evi}eve policije. Kad su Amerikanci u{li u logor Dahau, dovezli su svojim autobusima nekoliko stotina njema~kih civila iz okolnih mjesta i suo~ili ih sa nacisti~kim zlo~inom. Razmi{ljam o tome kako bi ne{to sli~no trebalo u~initi sa Miloradom Dodikom i ostalim srpskim glave{inama koje, nasuprot cijelom civilizovanom svijetu, uzrujano negiraju genocid u Srebrenici prirediti im {to vi{e “bliskih susreta” sa prizorima srpskih ratnih zlo~ina. O Srebrenici sam napisao

N

mnogo tekstova, mahom su objavljeni na ovom mjestu. Pisao sam ih u nekoj vrsti groznice, bijesan i o~ajan {to su Srbi u~inili takav zlo~in nad nevinim bo{nja~kim civilima, toliko bijesan da mi je postala bliska misao Emila Ciorana: “Narodi koji krenu na svoje kom{ije, na svoje bli`nje, zaslu`uju da nestanu iz historije.” [to se, dakle, mene ti~e, suze i jecaji srebreni~kih `ena, bolni gr~ na njihovim licima i polja bijelih ni{ana u Poto~arima - trajno su urezani u moje pam}enje. isam se vi{e mislio baviti tom temom, jer sve {to je o Srebrenici re~eno prije pet godina, mo`e se re}i i danas. Ali, davno sam shvatio da ne biram ja teme, ve} one biraju mene, pa me po toj nekoj zakonitosti nije mogla mimoi}i ni ova, sedamnaesta godi{njica srebreni~ke tragedije. Smrt ima svoja prava, kao {to `ivot ima svoja. U~estvuju}i u Mar{u mira, Valentin Inzko nam je poslao pravu poruku, rekav{i: “Najstarije ljudsko pravo je pravo na dostojanstvenu sahranu.” Ljudski je, duboko ljudski, izraziti pijetet prema mrtvima i podijeliti bol sa njihovim najbli`im. Mo`emo, kao ljudi, pustiti suzu za srebreni~kim `rtvama, ali samo te naglo ostarjele `ene, te pa}enice bez mu{kog roda, znaju kolika je njihova bol. I niko vi{e. Mi smo

R

tu da im ponudimo utjehu, ali jedino je njihova bol istinska bol, bol za sinovima, mu`evima, za bra}om. Svaka od tih `rtava imala je svoje ime i prezime, svoj `ivot - ponekad jako kratak, jer su ubijani i dje~aci - i svoju sudbinu. Tu|i mezar je tu|a muka. Panoramski prizor ovogodi{njeg ukopa 520 novoidentifikovanih `rtava srebreni~kog genocida, u prisustvu hiljada ljudi, bio je fascinantan, ali su tek lica srebreni~kih majki u krupnom planu do~aravala dubinu ove ljudske tragedije. Toliko o smrti i njenim pravima. Sa pravima koja ima `ivot, stvari u Srebrenici stoje lo{e. Jo{ od prvih poslijeratnih izbora, jezik nesre}e i prevazila`enja njenih bolnih posljedica zamijenjen je jezikom hu{ka~kih etni~kih politika. Srebreni~ke `rtve su tako postale predmet permanentne politi~ke manipulacije sa bo{nja~ke strane, u ~emu je Sarajevo u~estvovalo punom snagom, i upornog osporavanja genocida sa srpske strane. ezultat toga je mrtav grad, grad bez `ivota i bez nade. Niko ne zna koliko ta~no ljudi danas `ivi u Srebrenici - po jednima tri hiljade, po drugima dvostruko vi{e. Niko ne zna koga ima, ili nema, u deset hiljada obnovljenih ku}a u srebreni~kom kraju. Niko ne zna, niti o tome pola`e ra~un, u {ta su skr{ene me|unarodne donaci-

K

je. Li{eni entuzijazma, izgubljeni u “izdanom gradu” mla, di shvataju da im budu}nost nije nimalo vesela. Okupljaju se u dva kafi}a - Bo{njaci u jednom, a Srbi u drugom, i kao da ~ekaju da ih neko odvede na neko sretnije mjesto. Sukobljene etni~ke politike u~inile su Srebrenicu ukletim mjestom. Sve {to se u njoj doga|alo u posljednjih desetak i vi{e godina, upu}uje na zaklju~ak da zajedni~ki `ivot Srba i Bo{njaka u Srebrenici nije bio iskreni cilj ni srpske, ni bo{nja~ke politike. U toku su me|usobne politi~ke provokacije u vidu bespo{tedne agitacije za “svog” na~elnika op}ine. ao da je to pitanje svih pitanja, koje treba da odlu~i o tome ho}e li Srebrenica biti dominantno “srpska” ili dominantno “bo{nja~ka” Kao da }e time bi. ti rije{eni svi problemi koji `ivot u Srebrenici ~ine jedva podno{ljivim. Kao da }e novi na~elnik, Bo{njak ili Srbin, ~arobnim {tapi}em u~initi da `ivot u Srebrenici iza|e iz mrtvila i bukne. Nije to neostvariv podvig, uz uslov da se na tome anga`uju svi ljudi dobre volje. “Da Bog da, sinko, da u Srebrenici svakog dana bude ovoliko naroda k’o danas” ka`e radioreporteru je, dna stara Srebreni~anka. U ovoj jednostavnoj re~enici jedne priproste `ene krije se tajna `ivota ili smrti Srebrenice.

Iz govora rabina Arthura Schneiera u Poto~arima
Pre{ao sam Atlantik da bih danas stao ovdje solidari{u}i se s vama dok se sje}ate svojih voljenih koji su bili `rtve masovnog ubistva i da bismo se zajedno prisjetili jo{ jednog ru`nog poglavlja ne~ovje~nog odnosa ~ovjeka prema ~ovjeku. Iako razorni bol zbog ovog zlo~ina osje}aju najvi{e Srebreni~ani, Bosna i Hercegovina i porodice `rtava naro~ito - u tome niste sami. Ja tugujem s vama. Osje}am va{u tjeskobu, ~ujem va{ krik i osjetim bol. I sam poznajem bol koju osje}ate i koju }ete uvijek osje}ati, jer sam pre`ivio holokaust. Cijela moja porodica je ubijena u logorima Auschwitz i Terezin. Poznati su mi tjeskoba i o~aj koje osje}ate jer su va{i najmiliji brutalno ubijeni ni zbog ~ega drugog nego zbog svoje vjerske ili etni~ke pripadnosti. Ali, kao neko ko je pre`ivio holokaust, nisam se okrenuo ni protiv Boga ni protiv ljudi. Umjesto toga, cijeli sam `ivot posvetio izgradnji mostova izme|u sve djece Bo`ije i traganju za mirom i pravdom, u pomen na moju porodicu i milione poput njih koji su ubijeni. Zbog toga je, kada je po~eo rat na Balkanu, fondacija koju vodim, Prigovor savjesti, prvi put u [vicarskoj organizovala sastanak reisa, patrijarha Srpske pravoslavne crkve

^ujem va{ krik i osjetim bol
Brutalnost onoga {to se dogodilo ovdje nikada se ne mo`e zaboraviti, ne samo dok `ivi na{a generacija nego za sva vremena. Razmjer ovog zlo~ina mora se pamtiti, a ne poricati
i kardinala zagreba~kog da osude kori{tenje vjere kao opravdanje za rat. 26. 11. 1992. potpisali smo Bernsku deklaraciju u kojoj smo rekli da je “zlo~in po~injen u ime vjere najve}i zlo~in protiv vjere” . Brutalnost onoga {to se dogodilo ovdje nikada se ne mo`e zaboraviti, ne samo dok `ivi na{a generacija nego za sva vremena. Razmjer ovog zlo~ina mora se pamtiti, a ne poricati. Svjedo~enje pre`ivjelih ne mo`e se osporavati, niti se historijske ~injenice mogu mijenjati. Ovaj zlo~in je, prije svega, po~injen protiv vi{e od 8.000 ljudskih bi}a - od kojih danas ukopavamo vi{e od 500 - mu{karaca i dje~aka koji su masovno ubijani u ~inu genocida. Jedini grijeh `rtava bio je {to su postojali - njihova jedina krivica to {to su ro|eni, {to su sanjali i voljeli kao ljudska bi}a. Kao {to je predsjednik Obama rekao u svojoj izjavi za dana{nju komemoraciju: “Ime Srebrenice uvijek }e biti povezano sa najmra~nijim doga|ajima iz 20. stolje}a.” Zlo~in kojeg se danas sje}amo bio je i zlo~in protiv porodica `rtava i mnogih pre`ivjelih koji su, sre}om, s nama danas, a brojni me|u njima jo{ nose o`iljke i osje}aju bol. Bio je to zlo~in protiv Evrope i protiv vjere i prirodnog poretka iz kojeg su `rtve i njihovo potomstvo zauvijek eliminisani. To je bio zlo~in protiv ~ovje~nosti - i protiv Boga. Ka`emo “nikada vi{e” i zaista mislimo “nikada vi{e” Za po. ~inioce ovog zlo~ina oprosta nema. Oni nose biljeg Kainov kojeg nijedan ~ovjek izbrisati ne mo`e. Ali koliko god dugo trebalo, pravda }e biti zadovoljena. Pa ipak, dok osu|ujemo nesumnjiv i neporeciv zlo~in po~inilaca, moramo priznati da ostatak svijeta tako|er snosi dio krivice za njega. Jer, ba{ kao {to je ovaj zlo~in po~injen protiv ~ovje~anstva, ~ovje~anstvo ga je i dopustilo. Dopustio ga je svijet koji je {utio, suo~en s patnjom koja je trajala predugo, svijet koji nije upotrijebio svoju mo} da zaustavi zlo ili da pomogne slabima. “Ne izvrgavaj pogibli krv svoga bli`njega” u~i nas Tora u Levitskom , zakoniku, 19:16. ^ovje~anstvo ne smije biti nijemo ili bespomo}no kada je suo~eno s te{kom nepravdom. [utnja nije rje{enje; ona samo ohrabruje po~inioce i na kraju se, zbog nje, u krvi pla}a stra{na cijena. To je lekcija koju svijet danas mora ponovo u~iti dok smo svjedocima masakra kojeg ~ini sirijski re`im protiv sopstvenog naroda. Ponovo je vrijeme da ~ovje~anstvo ka`e jedinstvenim, jasnim glasom: ovi zlo~ini moraju prestati! Doktrina “odgovornost za za{titu” koju je UN usvojio 2005. godine, obavezuje cijelu zajednicu dr`ava da za{tite nevine od masovnih zlo~ina. Danas se sje}amo strahota pro{losti, ali se zavjetujemo da nas pro{lost ne}e paralisati. Dana{nja komemoracija se ti~e budu}nosti: budu}nosti ~ovje~anstva i va{e budu}nosti. I vi i ja smo pre`ivjeli svoje tragedije. I uprkos razdiru}em bolu, na{a je obaveza prema onima koji nisu pre`ivjeli da nastavimo biti dijelom dru{tva i ovaj svijet ~inimo boljim. Hajde da svi odlu~imo - zbog na{e djece - da gradimo bolji svijet zajedno da ona ne bi nikada upoznala bol i gubitak koje mi poznajemo. Hajde da svi odlu~imo, u ovoj zemlji i {irom svijeta, da zajedno djelujemo u izgradnji razumijevanja me|u svim vjerama, naro~ito djecom Abrahamovom. U spomen na{im najmilijim koji su ubijeni, a zbog budu}ih generacija, odlu~imo da iz svojih srca i sa svojih usana prognamo mr`nju i stremimo su`ivotu, miru i toleranciji. @ivimo u na{im zajednicama kao susjedi koji po{tuju druge i druga~ije pod geslom “`ivimo i pustimo druge da `ive” Kao {to . stoji u Kur’anu: Ono {to dolazi bolje }e biti od onog {to je bilo, a Gospodar tvoj }e tebi, sigurno, dati, pa }e{ zadovoljan biti! Zar nisi siro~e bio, pa ti je On uto~i{te pru`io, zar nisi izgubljen bio, pa te On poveo, zar nisi gladan bio, pa te On nahranio. Neka ove rije~i u|u u va{a srca, neka postanu va{e. Danas i sutra su “ono {to dolazi” “Ono {to je bilo” ne mo`e se . promijeniti, mo`e se samo pamtiti i treba biti zapam}eno. Ali, budu}nost mo`emo mijenjati: budu}nost va{e zemlje, budu}nost va{e porodice, sopstvenu budu}nost. Neka vam Bog da snagu i podari vam mir.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

KOMENTARI

11

Pri~a o Duji i Kati
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Nai{li tada ti dobri ljudi u sivim odijelima i cinober kravatama, pa obe}ali lijepoj Bosni i Hercegovini pomo}i. Oni, eto, ba{ sutradan ujutro, lijepe li slu~ajnosti, putuju u daleku, obe}anu Europsku uniju, pa mo`e Bosna - ako ho}e - s njima, da tamo na|e posao, ljubav i sre}u. Dat }e joj da jede, imaju za nju i jedan tijesan krevet, a ona neka samo nikako ne izlazi na ulicu, da je tko ne vidi, jer najebat }e i oni i ona. Ne}kala se malo Bosna i Hercegovina, pa pristala

vao sam nekidan u dva poslijepodne Ko`u da mu ispri~am pri~u. Imam ja taj obi~aj - ponekad Ko`o zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic, a ponekad, eto, zovnem i ja njega u gluho doba dana da ispri~am pri~u. Kakvu, veli, pri~u. Ljubavnu, rekoh ja. Mediteransku. ^uj, ljubavnu. Aha, o Duji i Kati. Vi imate Muju i Fatu, a mi Duju i Katu. Slu{aj. Bila jednom jedna lijepa Dalmatinka, Kata joj bje{e ime, na svijetu joj nije bilo ravne po ljepoti. Koliko, me|utim, Kata bje{e lijepa, toliko bje{e i nesretna. Pa odlu~i da se baci sa hridi u more. U taj ~as nai|e mladi} jedan, visok i crn, Duje mu bje{e ime, te je upita za{to to radi. I ljepota djevojka Kata ispri~a mu kako nema sre}e u `ivotu, ni u ljubavi, ni u dru{tvu, ni na poslu. Svatko, veli, od nje `eli samo seks, svi `ele samo njeno tijelo, nitko je ne `eli zbog onoga {to jest. Smilovao se dobri mladi} na lijepu Katu, pa joj re~e kako se on ba{ sutradan ujutro ukrcava na prekooceanski brod za New York, i da mo`e, ako `eli, po}i s njim i u Americi potra`iti posao, ljubav i sre}u. On na brodu radi kao strojar i ima dvokrevetnu kabinu da je unutra sakrije, preko dana }e raditi i donositi joj hranu, a ona samo neka nikako ne izlazi iz kabine, jer ako je vidi kapetan, najebat }e i on i ona. Ne}kala se lijepa Kata nekoliko trenutaka, pa pristala. I zaista, cijeli je prvi dan Duje radio u brodskoj makinji. Do{ao je u kabinu dva puta, tek da joj donese doru~ak i ru~ak, a kad joj je donio ve~eru, samo je mrtav umoran pao na svoj krevet. Sutradan bje{e isto: Kata je u kabini ~itala, Duje joj donosio hranu, i kad joj je donio ve~eru, umoran pade u krevet. Tre}u ve~er smili se lijepa Kata dobrom Duji, pa mu onako umornom pri|e i stisne se uz njega. Cijelu je tu no} tijesni brodski kre-

vet {kripao od njihove strasne ljubavi. Sve od tada, Duje bi preko dana radio, a vesela Kata pazila da je nitko ne vidi, pa malo ~istila njegovu kabinu, malo ~itala knjige, i puno ~ekala ve~er. I svake se no}i stiskala uz strojara Duju u divljem seksu. Trajalo je to tjednima, bogami i cijelih mjesec i pol, prolazili su im tako u i{~ekivanju vrele no}i duga~ki oceanski dani, svaki isti i svaki lijep, doru~ak-ru~ak-ve~era-seks, doru~ak-ru~ak-ve~eraseks. Sve dok jednog jutra u kabinu iznenada nije banuo stari kapetan. “Gdje je Duje?” pitao je zgranuto. “Tko ste vi? I {ta , uop}e radite na mom brodu?!??” Kata na to pade na koljena i ispri~a kapetanu svoju tu`nu pri~u, te ga stane moliti da ne sudi strogo dobrome Duji. On joj je, veli, spasio `ivot, svi su je cijeli `ivot `eljeli jedino odvu}i u krevet, a dobri Duje samo joj `eli pomo}i da stigne u New York i tamo na|e sre}u. Da stignu do Amerike, pa }e ona nestati i nitko ne mora znati. “Amerike?!?” pogleda je zgranuto sta, ri kapetan. “Curo, ovo je trajekt Split - Supetar!” Tako, eto, meni - ba{ kao romansa na trajektu Split - Supetar - izgleda pri~a o lijepoj, a nesretnoj Bosni i Hercegovini. Svi je, eto, `ele samo zbog seksa, a nitko zbog onoga {to ona stvarno jest. Pa krenula da se ubije. Nai{li tada ti dobri ljudi u sivim odijelima i cinober kravatama, pa obe}ali lijepoj Bosni i Hercegovini pomo}i. Oni, eto, ba{ sutradan ujutro, lijepe li slu~ajnosti, putuju u daleku, obe}anu Europsku uniju, pa mo`e Bosna - ako ho}e - s njima, da tamo na|e posao, ljubav i sre}u. Dat }e joj da jede, imaju za nju i jedan tijesan krevet, a ona neka samo nikako ne izlazi na ulicu, da je tko ne vidi, jer najebat }e i oni i ona. Ne}kala se malo Bosna i Hercegovina, pa pristala. Traje to tako bogami ve} dobrih seda-

mnaest godina, i svaki je dan na duga~kom putu u obe}anu zemlju Europu isti: doru~ak-ru~ak-ve~era-seks, doru~akru~ak-ve~era-seks. Preko dana oni rade u parlamentu, Predsjedni{tvu ili Vladi, a Bosna ostane u kabini i ne `ali se. Ni{ta ne radi, nigdje ne izlazi da je tko ne bi vidio. ^ita novine, gleda televiziju, bulji kroz prozor i nestrpljivo nave~er i{~ekuje izbore. Onda svu no} Balkan {kripi od njihove neobuzdane ljubavi. Nakon izbora oni opet odu na posao, a Bosna ostane sama, pa ma{ta o Europi. Na}i }e posao, na}i }e svoje davno izgubljeno dostojanstvo, a tada }e sigurno na}i i nekoga tko }e je voljeti i htjeti zbog onoga {to zaista jest, a ne samo zbog seksa. Onda joj ti dobri ljudi daju da ne{to pojede, sad }e, ka`u, kandidatura za ~lanstvo u Uniji, sad }e pregovori, samo {to nisu, sad }e pristupni ugovor, eto nas u Europskoj uniji svaki ~as, strpi se jo{ malo, tu ima{ burek, pojedi ne{to. Pa opet odu. Do ve~ere i izbora. Sve dok joj jednog dana, shvatili ste, u kabinu ne upadne stari kapetan, stariji neki mu{karac {to izgleda kao {ef recepcije, pa je upita gdje je premijer i {to ona uop}e tu radi. Past }e Bosna na koljena i ispri~ati mu svoju tu`nu pri~u, te ga stati moliti da ne sudi strogo dobrim ministrima. Oni su joj, re}i }e, spasili `ivot, svi su je cijelu historiju `eljeli jedino odvu}i u krevet, a dobri ljudi u sivim odijelima i cinober kravatama pomo}i }e joj da stigne u Europu i tamo na|e sre}u. Samo da jo{ tu, u Bruxellesu, potpi{u pristupni ugovor s Europskom unijom, ona }e nestati i nitko ne mora znati. “Bruxelles?! Pristupni ugovor s Europskom unijom?!?” pogledat }e je zgranu, to stari kapetan. “Djevojko, ovo je regionalna konferencija o pravnoj suradnji ‘Ekstradicija i ustupanje krivi~nog gonjenja’ u hotelu Zenit u Neumu!”

U OBJEKTIVU

Kao u snu

Foto: S. KARI]

Mnogi me|u onima koji su ju~er prvi put pohodili Srebrenicu nisu mogli skriti emocije, jer tek u Poto~arima se spozna sva tra ge di ja ovo ga bo san skog mjesta, ali i sva strahota zlo~ina. Genocida! Ipak, me|u tabutima nevinih Bo{njaka, odje dnom se, kao u kakvom snu, po ja vi dje voj ~i ca. Go to vo nes tvar na. I nestvarno lijepa. Dovoljno, ma i vi{e od toga da se vjeruje u novi `ivot ~ak i na ovim poljima smrti. Da se javi nada - `ivjet }e Srebrenica!

12

CRNA HRONIKA
Dvadesetjednogodi{nji E. K. iz Mionice kod Grada~ca povrije|en je u saobra}ajnoj nesre}i koja se preksino} dogodila u tom mjestu na dijelu magistralnog puta Grada~ac - Pelagi}evo. Mladi} je, kako je potvr|eno iz MUP-a TKa, vozio motocikl canuni. U jednom trenutku izgubio je kontrolu nad upravlja~em, te motociklom sletio sa ceste. Prevezen je u UKC Tuzla, ali se ljekari nisu izjasnili o stepenu njegovih povreda.

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Povrije|en motociklista

Tu~a u kladionici

Trideset{estogodi{nji J. \. iz mjesta Vir kod Posu{ja zadr`an je u mostarskoj Sveu~ili{noj klini~koj bolnici zbog povreda koje je zadobio u tu~i. Do fizi~kog sukoba izme|u njega i V. \. (57), tako|er iz Vira, do{lo je u poslovnici kladionice Formula u Zagreba~koj ulici u Posu{ju, a nakon koje je stariji izgrednik priveden na saslu{anje. U PU Posu{je kod V. \. je testiranjem izmjereno 0,95 promila alkohola u dahu.

Maloljetnica iz Zenice privedena u Sarajevu

Danas u Okru`nom sudu Banja Luka

Za ro|endan se po~astila
tu|im nakitom
^e trna es to go di {nja L. A, ro|ena u Visokom, nastanjena u Zenici, uhap{ena je u utorak u Bojni~koj ulici u Sarajevu nakon {to je u{la u ku}u vlasni{tvo I. I. i ukrala zlatni nakit. Djevoj~ica je u utorak proslavila 14. ro|endan i tim povodom je, izgleda, odlu~ila da sebi ne{to pokloni. Dok je vlasnica ku}e bila u ba{ti, djevoj~ica se u{uljala u njenu ku}u, prona{la zlatni nakit, zgrabila ga i pobjegla. Njen ulazak u ku}u primijetile su kom{ije i pozvale policiju. Patrola Tre}e PU brzo je stigla u Bojni~ku ulicu, te su policajci prona{li L. A, priveli je i oduzeli joj nakit koji je ukrala. Maloljetnica je saslu{ana u prisustvu socijalnih radnika, a potom predata u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo.
D. P.

Presuda inspektoricama
Uprave za igre na sre}u RS-a
Mirjana Jo~i} i Anita Vran~i} se terete da su SMS porukama obavje{tavale Nauma Goli}a o mjestu i vremenu inspekcijskih kontrola, a on je te informacije proslije|ivao organizatorima igara na sre}u
Mirjani Jo~i} (50) i Aniti Vran~i} (38), suspendovanim inspektoricama Republi~ke uprave za igre na sre}u, optu`enim za zloupotrebu slu`benog polo`aja, danas }e u Okru`nom sudu u Banjoj Luci biti izre~ena presuda. te da su od novembra 2010. do 7. decembra 2011, kada su uhap{ene u akciji kodnog naziva Kubikus, SMS porukama obavje{tavale prvooptu`enog Nauma Goli}a o mjestu i vremenu inspekcijskih kontrola objekata. Goli} je te poruke proslje|ivao organizatorima igara na sre}u, koji su potom uklanjali sporne aparate za texas holdem poker. Nakon {to je sklopio nagodbu sa Specijalnim tu`ila{tvom RS-a, nedavno je Dario Brki}, vlasnik firme Eurogame i kafe-kasina Kajak, osu|en na pola godine zatvora. Istovremeno je pristao da mu se oduzme pola miliona maraka, koje je zaradio organizovanjem nedozvoljenih igara na sre}u. Brki} se, tako|er, obavezao da }e svjedo~iti protiv ostalih koji su uhap{eni u akciji Kubikus. Brki} je, podsjetimo, priznao da je sa Zoranom Dragi~evi}em, Milijanom Ivankovi}em, Petrom Leki}em, Radetom Cicovi}em, Du{kom Savi}em, Draganom Ralji}em, osobom pod nadimku ^e~en i jo{ nekoliko nepoznatih osoba, organizovao igranje pokera - igre teksas holdem u ugostiteljskim objektima {irom Republike Srpske, iako nisu imali odobrenje Uprave za igre na sre}u RS-a. Brki} je saradnike za igru teksas holdem poker zadu`io vau~erima, koje su oni prodavali i tako “zaradio” 410.000 KM. Posredstvom Nauma Goli}a, on je dobijao informacije o mjestu i vremenu kontrola Republi~ke uprave za igre na sre}u, te obavje{tavao svoje saradnike.

(Ni)su krive
U zavr{nim rije~ima specijalni tu`ilac Mladen Mitrovi} istakao je da je tokom su|enja dokazao da su inspektorice zloupotrijebile polo`aj tako {to su organizatorima igara na sre}u dojavljivale kada }e biti izvedene inspekcijske kontrole i u kojim objektima. Potom je od Sudskog vije}a zatra`io da ih proglasi krivim i osudi u skladu sa zakonom. S druge strane, branioci Jo~i}eve i Vran~i}eve zatra`ili su njihovo osloba|anje jer, kako su naveli, Tu`ila{tvo nije dokazalo njihovu krivicu. A Jo~i}eva i Vran~i}eva se tere-

UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU Nastavno-umjetni~ko vije}e Muzi~ke akademije u Sarajevu

O B A V J E [ T A VA
TI^I] VEDRANA - diplomirani muzikolog - profesor branit }e magistarski rad pod naslovom

SLOVENA^KI MUZI^ARI U BOSNI I HERCEGOVINI
22. 8. 2012. god. sa po~etkom u 9.30 sati u prostorijama Muzi~ke akademije u Sarajevu, Ul. Josipa Stadlera 1/II Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

Nagodba
Naum Goli} je nakon potpisivanja sporazuma o priznanju krivice sa Specijalnim tu`ila{tvom RS-a osu|en na ~etiri mjeseca zatvora te oduzimanje 6.000 maraka. D. P.

UNIVERZITET U SARAJEVU MUZI^KA AKADEMIJA U SARAJEVU Nastavno-umjetni~ko vije}e Muzi~ke akademije u Sarajevu

Carinska ispostava Sarajevo

O B A V J E [ T A VA
HUKI] NAIDA - profesor teoretskih muzi~kih predmeta branit }e magistarski rad pod naslovom

Oduzete cigarete
vrijedne 200.000 KM
Slu`benici UIOBiH privremeno su oduzeli 49.500 paklica cigareta ~ija je tr`i{na vrijednost 200.000 KM. Naime, prilikom detaljnog pregleda po{iljke cigareta, koja je bila prijavljena za uvozno carinjenje u Carinskoj ispostavi u Sarajevu, utvr|eno je da pored prijavljene koli~ine postoji jo{ 49.500 neprijavljenih paklica cigareta, koje su bile propisno obilje`ene akciznim markicama BiH, saop}eno je iz UIO. Shodno propisanoj proceduri, slu`benici Uprave za indirektno oporezivanje su vi{ak robe privremeno oduzeli i obavijestili nadle`ne pravosudne organe na{e zem-

NEOKLASICISTI^KA HARMONIJA I NJEN UTJECAJ NA BOSANSKOHERCEGOVA^KE AUTORE
7. 9. 2012. god. sa po~etkom u 11 sati u prostorijama Muzi~ke akademije u Sarajevu, Ul. Josipa Stadlera 1/II Pristup odbrani je slobodan. Zainteresovani mogu magistarski rad pregledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati.

Kamion u kojem su slu`benici UIO otkrili neprijavljene cigarete

lje, radi provo|enja daljih mjera. Iz UIO su i ju~er pozvali sve gra|ane da na njihovu otvorenu telefonsku liniju 080/020-607 prijave svaki oblik utaje carine ili

PDV-a, ali i one koji su imali bilo kakve neprijatnosti sa carinskim slu`benicima ili poreskim inspektorima UIO, da to prijave na isti besplatni broj i anonimno.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

CRNA HRONIKA
Prnjavorska policija je, na osnovu sudske naredbe, u utorak u mjestu ^orli pretresla ku}u i objekte koje koristi \. V, te prona{la nelegalno oru`je. Prema informaciji iz CJB-a Banja Luka, oduzeti su automatska pu{ka sa okvirom i dva metka, tri ru~ne bombe, 13 elektronskih detonatorskih kapisli, sporogore}i {tapin i 209 metaka kalibra 7,62 mm. Protiv vlasnika }e biti podnesena prijava zbog nedozvoljene proizvodnje i promet oru`ja.

13

Pretres kod Prnjavora

4.016 kazni zbog zatamnjenih stakala

Tokom policijske kontrole u~esnika u saobra}aju sa zatamnjenim staklima na autima, od 16. januara do 1. jula kontrolisalo je 4.436 vozila i sankcionisano 4.016 voza~a, saop{teno je iz MUP-a RS-a. Uz napomenu da vozila sa zatamnjenim staklima koriste osobe sklone kriminogenom pona{anju, iz MUP-a RS-a su upozorili vlasnike auta sa folijama na vjetrobranskim staklima da su du`ni da ih uklone, jer }e u protivnom biti sankcionisani sa 40 KM.

U

kolektivnom centru Vila u Te{nju ju~er rano ujutro prona|en je le{ `e ne. Pre ma prvim i ne pot vr|enim informacijama, radi se o 37-godi{njoj Samirani H. iz Doboja, a sumnja se da je smrt nastupila usljed predoziranja narkoticima. Naime, u srijedu oko 2.30 sati te{anjskoj Slu`bi hitne pomo}i javljeno je da je u kolektivnom centru Vila neko od stanara prona{ao `enu u besvjesnom stanju. O doga|aju je obavije{tena policija, a nakon dolaska u kolektivni centar ekipa Hitne pomo}i samo je mogla konstatovati smrt. Izvr{en je uvi|aj, a tijelo je po nalogu prevezeno na UKC Tuzla, gdje }e biti obavljena obdukcija, te utvr|en uzrok smrti. Ina ~e, Sa mi ra na je maj ka dvoje malodobne djece, dvogo-

TE[ANJ U kolektivnom centru Vila na|en le{ `ene

Preminula od predoziranja narkoticima?
Tijelo `ene, po nalogu tu`ioca, prevezeno u UKC Tuzla, gdje }e se obaviti obdukcija, te utvrditi uzrok smrti • Pu{tena iz zatvora radi poro|aja
di{njeg sina i desetogodi{nje k}erke. @ivjela je u bra~noj zajednici sa Samirom Herali}em iz Doboja, u kolektivnom centru Vila, jer im poru{ena ku}a u Doboju nije obnovljena. Povremeno su dobijali jednokratnu nov~anu pomo}, kao i pomo} u na mir ni ca ma, pot vr|eno nam je iz te{anjskog Centra za socijalni rad. Kom{ije iz ovog naselja ispri~ale su da se Semirana dan ranije sasvim normalno pona{ala. Ina~e, zbog po~injenih krivi~nih djela, Semirana je bila na izdr`avanju zatvorske kazne u tuzlanskom KPZ-u, ali je uslovno, uz nadzor (elektronska narukvica, op. a), pu{tena ku}i radi poro|aja.
M. BEGI] Naselje Vila: Tijelo na{li stanari

Optu`eni za organizovani kriminal sklopio nagodbu

Nakon pucnjave u Reljevskoj ulici

Pani} pristao na
tri godine zatvora
@arko Pani} bio ~lan grupe koja se tereti za vi{emilionske prevare Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a i prevaru u Telekomu RS-a
@arko Pani} je skopio sporazum sa Specijalnim tu`ila{tvom RS-a te pristao na kaznu od tri godine zatvora zbog prevara i u~e{}a u organizovanom kriminalu. Ova nagodba je dostavljena Okru`nom sudu u Banjoj Luci na razmatranje. Pani} je, podsje}amo, optu`en da je bio ~lan zlo~ina~ke organizacije koja se tereti za vi{emilionske prevare Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a i prevaru u Telekomu RS-a sa ~ijeg ra~una je skinuto 98.000 KM. Ovoj grupi, koja je djelovala od februara 2007. do februara 2008, pripadali su i Zdravko Oroz (52) iz Austrije, zatim S. K, G. G, te Milutin Gaji}, biv{i referent za elektronsko bankarstvo u UniCredit banci u Banjoj Luci. Oroz se nagodio sa tu`ila{tvom, nakon ~ega mu je Okru`ni sud Banja Luka izrekao kaznu od dvije godine zatvora. Pani}ev dio posla u zlo~ina~koj organizaciji bio je da otvori ra~un u ABS banci u Sarajevu. Na taj ra~un je Oroz, koji se predstavio kao revizor ku}e De-

Adis Komar priveden i saslu{an
Adis Komar (20), ro|en u Njema~koj, nastanjen u Sarajevu, uhap{en je u utorak nave~er u Reljevskoj ulici u sarajevskom naselju Reljevo nakon {to je pucao u vazduh iz pi{tolja. Nakon {to su obavije{teni o pucnjavi, policajci su iza{li na mjesto doga|aja te zatekli Komara i oduzeli mu pi{tolj kalibra 6,35 milimetara, za koji ne posjeduje odobrenje. Nakon saslu{anja Komar je pu{ten na slobodu, a protiv njega bi}e podnesena prijava nadle`nom tu`ila{tvu.
D. P.

Poginuo pri padu sa traktora
@ivko Miki} (76) iz bijeljinskog sela Batar poginuo je u utorak pri padu sa traktora kojim je upravljao maljoljetni S. V. iz Janje. Nesre}a se, kako je javila Srna, desila na njivi u selu Batar, kuda su stradali i maloljetnik traktorom prevozili sijeno. “O svemu je obavije{ten de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva u Bijeljini, koji je ovaj doga|aj okarakterisao kao krivi~no djelo izazivanje op{te opasnosti” izjavila je , portparol CJB-a Bijeljina Aleksandra Simojlovi}. De`urna tu`iteljica Sanja Bo{kovi} za Srnu je izjavila da }e biti obavljena obdukcija tijela poginulog, a kada se prikupe podaci, odlu~iva}e se o postupanju sa maloljetnikom koji je upravljao traktorom.

Specijalno tu`ila{tvo RS-a

Osumnji~eni za kamatarenje
slen u UniCredit banci, zbog organizovanog kriminala, milionske prevare i falsifikovanja isprave. On je bio pripadnik dvije zlo~ina~ke organizacije te je osmislio na~in prevare Telekoma RSa, Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a, Elektroprivrede RS-a i preduze}a Depot. Vrhovni sud RS-a potvrdio je ovu presudu.
D. P.

loitte i obmanuo uposlenike Uprave za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a, sa njihovog ra~una prebacio 4,3 miliona maraka, iskoristiv{i {ifru koju je ukrao od radnice banke Zore G. Ta prevara je otkrivena, a novac je blokiran i vra}en banci. Pored Oroza, na sedam godina i tri mjeseca zatvora osu|en je Milutin Gaji}, stru~njak za internet-bankarstvo, ranije zapo-

Sarajlije Almedin ]ato (23), Haris Grezda, (22), Emir Hod`i} (23) i Adnan Burek (23) osumnji~eni su za kamatarenje Mirze B. i uhap{eni u utorak popodne te predati u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Iz Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo potvr|eno nam je da su osumnji~eni nakon salu{anja u policiji pu{teni da se brane sa slo-

bode jer ne postoji dovoljno valjan zakonski osnov za njihovo pritvaranje. Krivi~nu prijavu zbog lihvarenja policija }e Tu`ila{tvu dostaviti redovnim putem. Almedin ]ato, jedan od osumnji~enih, podsjetimo, ranjen je sredinom aprila u sarajevskom naselju Dobrinja. Na njega je, navodno, pucao i pogodio ga u potkoljenicu Nikola D`amonja.
D. P.

14

REGION
VIJESTI
Boris Tadi}, predsjednik DS-a

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Rasim Ljaji} {ef diplomatije Srbije?
Predsjednik srbijanskog Nacionalnog vije}a za saradnju s Ha{kim tribunalom i ministar rada i socijalne politike u dosada{njoj srbijanskoj vladi Rasim Ljaji} mogao bi u}i u novu srbijansku vladu kao ministar vanjskih poslova, prenose ju~er beogradski mediji. Ljaji}, koji je i predsjednik Socijaldemokratske par tije Srbije (SDPS), stranke koja je na parlamentarnim izborima 6. maja nastupala u koaliciji s Demokratskom strankom (DS) Borisa Tadi}a, nije opovrgnuo informaciju o njegovom sudjelovanju u novoj vladi te je dodao kako takva mogu}nost podrazumijeva saglasnost koalicijskog partnera DS-a. Ljaji} je jedan od rijetkih politi~ara kojeg u srbijanskoj politi~koj i {iroj javnosti jednako uva`avaju i politi~ki istomi{ljenici i protivnici, a koji zbog svoje politi~ke principijelnosti i dosljednosti u`iva i jednako visok ugled me|u gra|anima.

Nikoli} bi trebao oti}i u Srebrenicu i Vukovar
Kod Nikoli}a su se desile neke promjene koje on mora potvrditi i djelima. Treba napraviti iskorak, pru`iti ruku, izviniti se, kazao je Tadi}
Predsjednik Demokratske stranke Boris Tadi} izjavio je ju~er da bi, da je na mjestu predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, oti{ao u Vukovar i Srebrenicu i naglasio da velikosrpske ideje iz Nikoli}evih misli i rije~i moraju nestati. - O~ekujem od Nikoli}a da vodi ra~una o interesima srpskog naroda, {to zna~i da velikosrpske ideje moraju nestati iz njegovih misli i rije~i, rekao je Tadi} u intervjuu za hrvatski Globus, javlja Fena.

Teritorijalne pretenzije
Kosovski politi~ki analiti~ar Azem Vlasi je ju~er, komentiraju}i izjavu srbijanskog predsjednika Tomislava Nikoli}a da smatra da on nikada ne}e biti predsjednik u Pri{tini, ali da ni predsjednik Kosova nikada ne}e biti predsjednik u Kosovskoj Mitrovici, dio te izjave koji se odnosi na Kosovsku Mitrovicu ocijenio kao potpuni proma{aj iza kojeg se kriju teritorijalne pretenzije, jer je, kako dodaje, pitanje granica rije{eno i niko se na Balkanu ne smije vi{e igrati otvaranjem te teme. ja koja se sada priprema za formiranje Vlade posti}i dogovor oko pitanja ekonomije, regionalne saradnje i Kosova, uspostavljanja pravnog poretka i provo|enja reformi za ulazak u EU, jer nema kadrovskih potencijala za rje{avanje problema.

Nesiguran u koaliciju
On je dodao da su se kod Nikoli}a desile neke promjene koje on mora potvrditi i djelima. Kako je rekao lider DS-a, treba napraviti iskorak, pru`iti ruku, izviniti se. Na pitanje da li je koalicija SPSa i SNS-a, na koju se s velikim oprezom gleda u Hrvatskoj i me|unarodnoj zajednici, opasnost za stabilnost regiona, Tadi} ka`e da bi bio sretan kad se to ne bi desilo zbog velikog napora koji je ulo`en u stabilizaciju regiona. - Da li je izgubljeno, tek }emo vidjeti, jer se bez srpsko-hrvatskih odnosa ne mo`e rije{iti konfliktnost regiona, naveo je Tadi} i izrazio razumijevanje za obrazlo`enje Josipovi}a za{to nije do{ao na Nikoli}evu inauguraciju. Govore}i o Kosovu, Tadi} je rekao da je Srbija u izvjesnom smi-

Burni pregovori Vlade RH i sindikata
U Vladi Hrvatske su ju~er nakon nekoliko sati zavr{eni pregovori Vlade i sindikata javnih slu`bi o temeljnom kolektivnom ugovoru. Ukoliko sindikati ne potpi{u novu verziju kolektivnog ugovora, dolazi do njegovog raskida. Tako|er, ukoliko sindikati ne potpi{u kolektivni ugovor, oni }e bez njega i ostati, dok }e kolektivni ugovor ostati onom dijelu sindikata koji pristaju na nove uvjete. Dogodi li se da niko od sindikata ne potpi{e ugovor, provest }e se postupak arbitra`e, to jest, mirenja. No, sve }e se znati sutra, kada }e biti ili potpisivanje ili otkazivanje kolektivnih ugovora. Naime, iako je ve}ina sindikata pristala na ukidanje bo`i}nica i drugih naknada, Matica hrvatskih sindikata nikako ne prihvata prijedlog. Budu}i da ~etvrtina zaposlenih u dr`avnim slu`bama vara dr`avu na prijevozu, dr`ava ga je htjela ukinuti svima. Sindikati su ipak izborili, da se ukine samo onima kojima ne treba.

Tadi}: Nikoli} se mora odre}i ideje o velikoj Srbiji

slu prihvatila realnost da je Kosovo samostalno i da ~ak ni tokom pregovora nije imala namjeru da Kosovo u~ini nesamostalnim, ve} je `eljela da se defini{e pravni okvir te samostalnosti. Po njegovim rije~ima, Srbija vi{e nema nikakve institucije niti instrumente da bi upravljala bilo kakvim procesima na Kosovu.

- Ali, i Srbija ima svoje interese na Kosovu, gdje imamo svoje gra|ane, svoje kulturne spomenike i svoj dr`avni integritet. To ne smiju zaboraviti ni druge zemlje regiona, jer ako se prihvati demonta`a integriteta Srbije, onda }e, prije ili kasnije, mo}i biti demontiran cijeli region, rekao je Tadi}. Tadi} nije siguran da }e koalici-

Podsjetio Da~i}a
Povodom negativnih reakcija na njegov odlazak na Croatia Sammit i rukovanje s Ha{imom Ta~ijem i optu`be doju~era{njeg saradnika Ivice Da~i}a da je tako dao legitimitet kosovskom premijeru, Tadi} je primijetio da "Da~i} zaboravlja da je novi predsjednik Srbije u Bruxellesu najavio skori sastanak s predsjednicom tzv. dr`ave Kosovo". Ipak, on, s druge strane, smatra da je ta ideja predsjednika Nikoli}a dobra i daje mu podr{ku za taj susret.

Jeremi}: Kosovo u UN-u samo preko mene mrtvog
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremi} ka`e da bi eventualni zahtjev Kosova za prijem u UN tokom njegovog predsjedavanja Generalnom skup{tinom UN-a bio akt besmislene provokacije koji nema ba{ nikakve {anse na uspjeh. - Dokle god Srbija bude predsedavala Generalnom skup{tinom, a to je godinu, to bi moglo da se desi samo preko mene mrtvog", rekao je Jeremi} i dodao da se nada da do toga ne}e do}i, ali da, u svakom slu~aju, odluku o tome donosi Vije}e sigurnosti UN-a ~ije dvije ~lanice sa pravom veta imaju jasan stav o tom pitanju (Rusija i Kina), a to je da Kosovo nije dr`ava i da ne mo`e postati ~lanica UN-a.

Ustavni sud Srbije Kod Zadra vatra prijeti ku}ama
Veliki po`ar buknuo je ju~er poslijepodne u Smil~i}u kod Zadra. Na terenu djeluju air tractori i kanader, te na zemlji DVD Pridraga i 17 vatrogasaca Zadar s ~etiri vozila. U blizini ku}a gori visoko i nisko raslinje. Djelomi~no je i zadimljena autocesta, saop}eno je iz zadarskog vatrogasnog operativnog centra. Po`ari{ta su opet aktivna i na {ibenskom podru~ju. Vatra bukti na podru~ju op}ine Promina, zaseok Marasovine. Na inter venciju su iza{li JVP Drni{, DVD-i Drni{ i Promina. U pomo} su pozvane zra~ne snage. Ga{enje je u toku, rekli su {ibenski vatrogasci koji su u utorak cijeli dan gasili po`ar u zale|u Vodica, gdje je vatra pre{la preko vatrogasnog kombija i prilikom ~ega su stradala dva vatrogasca.

Osporena autonomija Vojvodine
Prema Ustavnom sudu Srbije, Novi Sad ne mo`e biti glavni grad, ve} administrativni centar i sjedi{te Vojvodine, a neustavne su i mnoge druge odredbe koje definiraju autonomiju pokrajine, prenose ju~er vojvo|anski mediji pozivaju}i se na odluke Ustavnoga suda Srbije, koji je analizirao Zakon o utvr|ivanju nadle`nosti Autonomne pokrajine Vojvodine. Zakon o utvr|ivanju nadle`nosti AP Vojvodine progla{en je va`e}im ukazom tada{njeg predsjednika dr`ave Borisa Tadi}a i primjenjuje se od 1. januara 2010, prenosi Fena. Ustavni sud je utvrdio da pojedine odredbe, odnosno dijelovi odredbi ukupno 20 ~lanova Zakona nisu u saglasnosti s Ustavom. Po mi{ljenju toga tijela, izme|u ostalog, neustavna je i zakonska odredba prema kojoj Vojvodina, u sklopu svojih nadle`nosti, mo`e osnivati predstavni{tva u regijama Evrope, odnosno u Bruxellesu. Prijedlog kojim se osporava ukupno 25 odredbi Zakona o utvr|ivanju nadle`nosti AP Vojvodine, kao i ustavnost i zakonitost ve}ine odredbi Statuta, podnijelo je 30 zastupnika Demokratske stranke Srbije Vojislava Ko{tunice i Nove Srbije u decembru 2009. godine.
Novi Sad ne mo`e biti glavni grad

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OGLASI

15

UNIVERZITET U SARAJEVU

OBAVIJEST
O KONKURSU ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU DRUGOG CIKLUSA STUDIJA NA FAKULTETIMA I AKADEMIJAMA UNIVERZITETA U SARAJEVU U [KOLSKOJ 2012/2013. GODINI

U skladu sa ~lanom 83. Zakona o visokom obrazovanju, pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/10), a na osnovu saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo od 7. 6. 2012, obavje{tavamo vas da }e konkurs za upis studenata u prvu godinu drugog ciklusa studija na fakultetima i akademijama Univerziteta u Sarajevu za akademsku 2012/2013. godinu biti objavljen 16. jula 2012. godine na web stranici i oglasnoj plo~i Univerziteta u Sarajevu: http://www.unsa.ba/ i web stranicama i oglasnim plo~ama fakulteta i akademija Univerziteta u Sarajevu. Univerzitet u Sarajevu

16

SVIJET
VIJESTI

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nakon istrage Al-Jazeere o smrti biv{eg palestinskog vo|e

Arafatova udovica
Jemen: 22 mrtvih u policijskoj akademiji
Desetine osoba, uglavnom kadeta, stradalo je ju~er kada je bomba{ samoubica aktivirao eksploziv na ulazu u jemensku policijsku akademiju u Sani, saop}ila je jemenska policija. "Bomba{ samoubica raznio se kod policijske akademije u Sani i ubio najmanje 22 osobe i ranio na desetine", naveo je jemenski zvani~nik, prenosi Fena. Isti izvor dodao je da su ve}ina `rtava policijski kadeti koji su napu{tali akademiju nakon nastave. Za sada, niko nije preuzeo odgovornost za napad, mada Reuters navodi da napad ima obilje`je Al-Kaide.

najavila tu`bu
Suha Arafat zatra`ila od pariske advokatske kancelarije da podnese tu`bu protiv neimenovane osobe, u nadi da }e vlasti biti u stanju da ustanove ta~ne okolnosti smrti njenog mu`a
Udovica palestinskog lidera Jasera Arafata podnijet }e tu`bu u Francuskoj povodom otkri}a da je njen suprug umro 2004. u francuskoj vojnoj bolnici kraj Pariza, nakon {to je otrovan polonijem, najavio je njen advokat.

Pravda
"Gospo|a Suha Arafat, udovica palestinskog lidera Jasera Arafata, zatra`ila je od pariske advokatske kancelarije da podnese tu`bu protiv neimenovane osobe, na osnovu francuskog zakona", saop}ila je kancelarija advokata Pierre-Oliviera Sura, prenosi Fena. U saop}enju se dodaje da se ona nada da }e vlasti biti u stanju da ustanove ta~ne okolnosti smrti njenog mu`a i utvrde istinu kako bi pravda bila zadovoljena, prenosi AFP. Arafatova udovica se odlu~ila na taj korak nakon {to je istraga, koju je pokrenula satelitska televizija Al-

ksandar Litvinjenko 2006. godine, nakon {to je u jednom londonskom restoranu popio ~aj u kome je bila ta supstanca. Istraga Al-Jazeere, objavljena prije sedmicu, fokusirala se na testiranje Arafatove ~etkice za zube, donjeg ve{a i krznenog {e{ira, koje je vojna bolnica dala njegovoj udovici poslije smrti.

Libija: Oteta dva novinara
Dva libijska novinara oteta su u biv{em Gadafijevom upori{tu nakon {to su izvje{tavali o historijskim izborima u ovoj sjevernoafri~koj zemlji. Odbor za za{titu novinara saop}io je da su novinar Abdelkadir Fasuk i kamerman Jusuf Badi, koji rade za televizijsku stanicu Tobacts, nestali u subotu u blizini Bani Valida, jednog od zadnjih upori{ta Gadafija koji je pao tokom pro{logodi{njeg ustanka protiv diktatora. Nakon {to je Tobacts izgubio kontakt s novinarima, prijavio je njihov nestanak ministarstvu unutra{njih poslova pet sati kasnije, prenosi Reuters. Novinari bez granica su saop}ili da su otmi~ari tra`ili pu{tanje zatvorenike u Misrati u zamjenu za oslobo|anje dvojice novinara. Zamjenik libijskog premijera je tra`io njihovo pu{tanje. Privremena vlada se bori s nametanjem autoriteta na veliki broj oru`anih grupa koje odbijaju da predaju oru`je i s vremena na vrijeme uzmu zakon u svoje ruke i hapse stanovnike.

Istraga
Arafatova udovica je dala Al-Jazeeri dozvolu da uzme te stvari i preda ih na testiranje. Nakon {to su objavljeni rezultati istrage Suha Arafat je najavila da }e tra`iti ekshumaciju u poku{aju da se do|e do istine. Palestinsko rukovodstvo se saglasilo s ekshumacijom pod uslovom da se familija saglasi. Mnogi Palestinci su i ranije vjerovali da je Izrael otrovao Arafata, {to je ta zemlja i tada i sada porekla, optu`uju}i Suhu i palestinske zvani~nike da prikrivaju stvarne razloge njegove smrti.

Suha Arafat: Zatra`ila ekshumaciju u poku{aju da se do|e do istine

Jazeera, doprinijela da se otkrije radioaktivni polonij na nekim stvarima koje su pripadale Arafatu, {to je o`ivjelo ranije {pekulacije da je otrovan. Arafatov nasljednik predsjednik Palestinske uprave (PU) Mahmud Abas je ove sedmice odobrio ek-

shumaciju i najavio da }e zatra`iti od {vicarskih eksperata, u ~ijem institutu je testirana Arafatova odje}a, izme|u ostalog, da uzmu uzorke s njegovog tijela za dalje testove. Polonijem, koji je jako toksi~an, ubijen je biv{i ruski {pijun Ale-

Nesre}a u Sredozemnom moru

54 imigranta umrla od `e|i
Poslije 15 dana provedenih na moru samo je jedna osoba pre`ivjela, koju je spasila obalska stra`a Tunisa
Te{ka tragedija zadesila je ilegalne imigrante u Sredozemnom moru koji su nakon 15 dana plutanja na gumenjaku umrli bez pitke vode. Plovilo sa 55 imigranata iz afri~kih zemalja krenulo je iz Libije prema Italiji. Poslije 15 dana provedenih na moru samo je jedna osoba pre`ivjela. Na plovilu je umrlo 54 osobe, objavio je Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), prenosi Fena. Jedina pre`ivjela osoba je gra|anin Eritreje koji je ispri~ao predstavniku UN-a {to se dogodilo na plovilu. Eritrejca je spasila obalska stra`a Tunisa. Preba~en je u bolnicu u mjesto Zorzis gdje je ispri~ao kako se na gumenjak ukrcalo njih 55, uglavnom iz Eritreje, te su krenuli prema Italiji. Kada su ve} nazirali italijansku obalu, jaki vjetar je promijenio smjer plovilu prema Tunisu. Nakon nekoliko dana ponestalo je vode, a gumenjak se po~eo ispumpavati. Bez pitke vode imigranti su po~eli umirati, a me|u njima i trojica ro|aka jedinog pre`ivjelog. "To je bila prava tragedija", kazao je Alexander Aleinikoff, zamjenik Visokog komesara UN-a za izbjeglice.

Clinton u historijskoj posjeti Laosu
Ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton doputovala je ju~er u historijsku posjetu Laosu, po{to je to prva posjeta ameri~kog dr`avnog tajnika toj zemlji za vi{e od 50 godina. Ona je do{la u Laos u okviru jednosedmi~ne diplomatske turneje po jugoisto~noj Aziji koja ima za cilj ja~anje ameri~ke pozicije u Aziji, prenosi Fena. Obamina administracija poku{ava da preorijenti{e ameri~ku vanjsku politiku u pravcu azijskih tr`i{ta u razvoju poslije vi{e od decenije ratovanja u Afganistanu i Iraku. Clinton je razgovarala s premijerom komunisti~ke vlade Laosa i ministrom vanjskih poslova. Clinton je, tako|er, posjetila jedan budisti~ki hram i centar za proteze namijenjen onima koji su stradali od ameri~ke municije i koji su osnovale SAD. SAD su bacile vi{e od dva miliona tona bombi na tu siroma{nu zemlju tokom tzv. "tajnog rata" (1964-73), {to je oko tona eksploziva na svakog stanovnika Laosa.

Od po~etka ove godine oko 1.300 ilegalnih imigranata je morskim putem stiglo u Italiju

Drugo plovilo od 10 metara sa 50 ilegalnih imigranata, me|u kojima 11 `ena i jedno dvogodi{nje dijete, uo~eno je na 60 milja od obale Sicilije. Brzi ~amac italijanske obalske stra`e do{ao je do plovila s imigrantima, te ih prebacio do Sicilije, do luke Pozzallo, gdje su

okrijepljeni. Od po~etka ove godine oko 1.300 ilegalnih imigranata je morskim putem stiglo u Italiju, uglavnom iz Libije. Prema izvje{taju UNHCR-a ove je godine na prelasku Sredozemlja poginulo oko 170 ilegalnih imigranata, prenose agencije.

Gr~ka

Opasnost od {irenja malarije
Virus zapadnog Nila otkriven kod dvije osobe u Atini
Relevantne zdravstvene institucije u Gr~koj su uznemirene nakon prvih saznanja o {irenju malarije u toj zemlji. Zvani~nici Centra za preventivu i kontrolu bolesti u Gr~koj (KEELPNO) pozvali su sve relevantne zdravstvene institucije na pozornost u vezi s pove}anom opasno{}u od malarije. U obra}anju medijima, priznati ljekar iz bolnice AHEPA Panayotis Kollaras upozorio je da su simptomi malarije sli~ni simptomima gripe i ogledaju se u bolovima u glavi i mi{i}ima i pove}anoj tjelesnoj temperaturi. Prema podacima KEELPNO-a, u 2011. godini u Gr~koj je dijagnosticirana malarija kod 40 osoba, prenosi Fena. Prema mi{ljenju stru~njaka, glavni razlog za pove}anje broja oboljelih od malarije je veliki broj migranata koji iz Sjeverne Afrike prelaze u gr~ke gradove. Tako|er, u glavnom gradu Atini otkriven je virus zapadnog Nila kod dvije osobe. Virus zapadnog Nila poti~e od komaraca i direktno izaziva upalu mozga ili meningitis, odnosno upalu ovojnice mozga i ki~mene mo`dine.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SVIJET
VIJESTI

17

Potvr|ena odluka o raspu{tanju egipatskog parlamenta

Ustavni sud odbacio

Morsijev dekret
Morsi je odlukom da sazove parlament `elio da poku{a stabilizirati zemlju u kriti~nom momentu u kojem se nalazi Egipat, kazao je predsjednikov glasnogovornik
Egipatski Ustavni sud je odbacio dekret predsjednika Mohameda Morsija i prakti~no potvrdio odluku Vrhovnog suda o raspu{tanju parlamenta, jer zakon, na osnovu kojeg su provedeni parlamentarni izbori, nije bio u skladu sa ustavom. “(Ustavni) Sud je donio odluku da stopira dekret predsjednika o poni{tavanju odluke Vrhovnog suda da se raspusti parlament u kojem su dominirali islamisti” re, kao je u sudu sudija Maher al-Beheiri, prenosi Reuters. koji su do{li na sjednicu. Novi predsjednik Egipta Morsi izdao je u nedjelju dekret kojim se poni{tava odluka Vrhovnog suda od 15. juna 2012. da se raspusti narodna skup{tina i poziva parlament da se ponovo sastane. Dekret Morsija, dugogodi{njeg ~lana islamisti~kog pokreta Muslimansko bratstvo, tako|er, poziva na organizovanje novih parlamentarnih izbora u roku od 60 dana od usvajanja novog ustava, koji se o~ekuje tek krajem godine.

Pobunjenici kontroli{u sjever Sirije
Sirijski pobunjenici tvrde da su uspjeli da uspostave kontrolu nad velikim dijelom sjeverne grani~ne regije i obezbijede slobodno kretanje za svoje borce i prebacivanje oru`ja preko granice, javlja britanski Guardian, prenosi RTS. Veliki dio sjeverne provincije Idlib sada kontroli{u pobunjenici, {to im omogu}ava da se slobodno kre}u izme|u Sirije i Turske, javlja novinar britanskog lista. “Stvorili smo neku vrstu tamponzone, uprkos tome {to je niko nije priznao na njoj slobodno transportujemo oru`je. Turci namjerno gledaju na drugu stranu. Niko nas ne dira ovdje”, ka`e jedan od pobunjeni~kih lidera. U me|uvremenu, opoziciono Sirijsko nacionalno vije}e poslije razgovora s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim u Moskvi izjavio je u srijedu da je Rusija odbila da promijeni stav prema krizi u Siriji, prenosi Fena. ^lanovi delegacije Sirijskog nacionalnog vije}a su izjavili da nisu uspjeli da ubijede Moskvu da prihvati stav da sirijski predsjednik Ba{ar al-Asad treba da ode s vlasti i da treba uspostaviti novi politi~ki sistem.

Sjednica
Nakon odluke Ustavnog suda Egipta, glasnogovornik predsjednika Yaser Ali izjavio je da u vezi s ovom odlukom ne}e biti zvani~nog saop}enja. Yaser Ali je istakao da je predsjednik Morsi odlukom da sazove parlament `elio da poku{a stabilizirati zemlju u kriti~nom momentu u kojem se nalazi Egipat, prenosi Fena. Podsje}amo, egipatski parlament, u kojem dominiraju islamisti, odr`ao je prekju~er sjednicu uprkos odluci Vrhovnog suda o raspu{tanju parlamenta, suprotstaviv{i novoizabranog predsjednika Mohameda Morsija i vojsci i najvi{oj sudskoj istanci. Politi~ka temperatura u Egiptu raste budu}i da se na trgu Tahrir u

Monopol
Vrhovni sud je poni{tio rezultate par lamentarnih izbo ra, odr`anih prije {est mjeseci, jer zakon, na osnovu kojeg su provedeni, nije bio u skladu sa ustavom, pa je tre}ina poslani~kih mandata dodijeljena nelegalno. Ta odluka donesena je dan pred drugi krug predsjedni~kih izbora u kojem je pobjedu odnio Morsi. U odsustvu parlamenta, u kojem je skoro polovinu mjesta osvojilo Musilmansko bratstvo, a ~etvrtinu radikalni salafisti, Vrhovno vije}e oru`anih snaga preuzelo je zakonodavna ovla{tenja. Islamisti su zbog toga optu`ili vojne vlasti da uspostavljaju monopol nad upravom u zemlji i zatra`ili su referendum.

Protest Morsijevih pristalica na kairskom trgu Tahrir

Reuters

Kairu, uo~i sjednice donjeg doma parlamenta, bio okupio veliki broj ljudi, a vojno vije}e poru~ilo da odluka o raspu{tanju parlamenta mora da se po{tuje. Sjednica u utorak, podsje}amo, trajala je kratko - samo pet minuta - {to ukazuje da su poslanici `eljeli da u~ine simboli~an gest, a ne da se svom snagom usprotive presudi suda koji je ocijenio da donji dom treba da bude raspu-

{ten zbog neregularnosti na prvim izborima od pada Hosnija Mubaraka, prenosi Tanjug. Odr`avanjem sjednice produbila se borba za vlast izme|u Morsija koji se dekretom usprotivio odluci vrhovnog suda i vojnih komandanata koji podr`avaju presudu. Sada su svi izgleda oprezni i svjesni zapaljivosti situacije. Snage bezbjednosti nisu poku{ale da blokiraju poslanike

Iran ne}e zatvoriti Hormu{ki moreuz
Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi odbacio je prijetnje svoje zemlje da }e zatvoriti vitalni Hormu{ki moreuz kao odmazdu za sankcije Zapada u vezi sa nuklearnim programom zemlje. Salehi navodi da postoji mogu}nost da }e Iran zatvoriti prolaz za petinu svjetske naf te ako se prekine njen izvoz, ali je dodao da ne misli da }e to vrijeme ikad do}i, javila je poluzvani~na novinska agencija Fars, prenosi Srna. Salehijevi komentari uslijedili su nakon {to je EU po~ela sa primjenom zabrane o kupovini iranske naf te. Uvoz EU ~ini oko 18 posto prodaje iranske naf te. Embargo je dio niza sankcija ~iji je cilj pritisak na Iran da prekine program oboga}ivanja uranija. Zapad vjeruje da Iran poku{ava da izgradi nuklearno naoru`anje, {to Iran odbacuje.

Nasilje na protestima rudara u Madridu

Gumenim mecima na demonstrante
Protest {panskih rudara, u Madridu, i desetina hiljada onih koji ih podr`avaju u borbi protiv novih mjera {tednja i rezova u javnom sektoru pretvorio se u obra~un s policijom. List El Pais pi{e kako je do sukoba do{lo kada su rudari i ostali demonstranti poku{ali ukloniti ograde kojima ih je ogradila policija. Kada nisu uspjeli, po~eli su policiju ga|ati kamenjem, bocama, petardama pa ~ak i bananama. Naravno, nije dugo trebalo ~ekati na odgovor policije, koja je u punoj ratnoj spremi umar{irala me|u demonstrante i po~ela tu}i sve {to joj se na{lo na putu, javlja Index.hr. RT pi{e kako je policija upotrijebila i gumene metke, a tu je bio i sveprisutni suzavac. Prema prvim informacijama, ozlije|eno je dvadesetak ljudi. Policija potvrdila hap{enje tri osobe, ali prema izjavama svjedoka, bilo je puno vi{e onih koji su zavr{ili u policijskoj stanici. Oni protestuju zbog smanjenja subvencija od 63 posto za rudarske kompanije koje poku{avaju da odbrane svoj dio {panskog tr`i{ta energenata od elektrana koje rade na plin i od obnovljivih izvora energije i da sa~uvaju svoj ugalj od jeftinijeg uvoznog uglja.
Povrije|eno najmanje 20 osoba

18

OGLASI

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. Me|unarodna devizna tr`i{ta

SVIJET FINANSIJA

19

Euro i dalje u padu
Euro je na me|unarodnim deviznim tr`i{tima oslabio prema dolaru, klize}i prema najni`im razinama u dvije godine, jer sastanak ministara finansija eurozone nije donio pozitivna iznena|enja, a nervozi tr`i{ta dodatno pridonosi saslu{anje na ustavnom sudu Njema~ke, javila je Fena. metre paketa pomo}i za posrnule banke u toj zemlji, nije postignut zna~ajniji napredak po pitanju aktiviranja kriznih fondova za intervencije na tr`i{tima obveznica,

BiH

EU

Euro je prema dolaru oslabio 0,33 posto, na 1,2273 dolara, i nedaleko je od najni`e razine u dvije godine od 1,2225 dolara
no neki analiti~ari ka`u da bi mogle pro}i sedmice prije nego sud donese odluku, {to bi Evropu dr`alo na iglama i dodatno oja~alo pesimizam spram eura.

Oslabio i dolar
Euro je prema dolaru oslabio 0,33 posto, na 1,2273 dolara, i nedaleko je od najni`e razine u dvije godine od 1,2225 dolara, na koju se spustio po~etkom sedmice, prenose mediji. Ujedno se spustio na najni`u razinu u pet sedmica prema jenu, na 97,32 jena. Dolar je pak oslabio prema jenu oko 0,2 posto, na 79,40 jena, dok je prema {vicarskom franku ostao nepromijenjen i njime se trgovalo po 97,50 {vicarskih centima, nadomak najvi{oj razini u 19 mjeseci od 98,25 centima. Iako su ministri finansija eurozone [paniji za jo{ jednu godinu, do 2014, produ`ili krajnji rok za ispunjenje ciljanog smanjenja prora~unskog deficita i odredili para-

[panija pove}ava PDV na 21 posto
~ime bi se spustili visoki tro{kovi zadu`ivanja [panije i Italije.

Brza presuda
U me|uvremenu je na njema~kom ustavnom sudu zapo~elo saslu{anje prigovora koji je ulo`en u vezi sa ratifikacijom stalnog kriznog fonda eurozone i strogih novih prora~unskih pravila. Tr`i{ta pri`eljkuju brzu presudu,

Poznata je skepti~nost sudaca u Karlsruheu prema Evropi, a nepovoljna presuda mogla bi na{tetiti planovima integracije. “Vrlo malo toga o~ekujemo od razli~itih sastanaka ili ustavnog suda. Euro }e vjerojatno ostati pod odre|enim pritiskom i svaki }e poku{aj njegova ja~anja biti shva}en kao prilika za prodaju” rekao je , Ian Stannard iz Morgan Stanleya.

Italija

Iznenadan rast proizvodnje
Industrijska proizv odnja u Italiji u maju je porasla iznad o~ekivanja za 0,8 posto, pokazuju ju~er objavljeni podaci nacionalne kancelarije za statistiku Istat, javila je Fena. Blagi rast, koji predstavlja dobru vijest za recesijom pogo|enu Italiju, bio je bolji od o~ekivanog, budu}i da su ekonomisti koje je ispitivala agencija Daw Jones Newswires predvi|ali pad od 0,5 posto, prenosi agencija AFP. Taj rast bio je rezultat pove}anja proizvodnje reprodukcione robe od 0,3 posto i porasta proizvodnje energije od 1,7 posto. Proizvodnja potro{a~ke robe je, me|utim, umanjena za 0,6 posto, ka`e se u saop}enju Istata, prenosi B92. Prema sezonski prilago|enim podacima, industrijska proizvodnja je u maju, na godi{njem nivou, smanjena za 6,9 posto, dodaje se u saop}enju. Italija je krajem 2011. skliznula u recesiju, a njen bruto doma}i proizvod je u prvom kvartalu 2012. godine nastavio da bilje`i pad, poslije niza radikalnih mjera {tednje, sa ciljem da se zemlja sa~uva od du`ni~ke krize eurozone.

[panski premijer Mariano Rajoy ju~er je najavio pove}anje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) za tri postotna boda, na 21 posto, u sklopu paketa strogih mjera {tednje ~iji je cilj uravnote`enje prora~una, izvijestio je BBC News, prenosi Fena. O{tro podizanje stope PDV-a dio je golemog paketa koji obuhvata podizanje poreza i rezove u dr`avnoj potro{nji ~iji je cilj smanjiti prora~un posrnule ~lanice eurozone za 65 milijardi eura u idu}e dvije i po godine, podsje}a Reuters. Rije~ je o mjerama koje vlada u Madridu mora poduzeti u zamjenu za odobreni paket pomo}i za tamo{nji posrnuli bankovni sektor i produljenje roka za svo|enje manjka ispod najvi{e dopu{tenih tri posto BDP-a u EU. Dodatno su kolege u eurozoni popustile i u vezi ciljanog smanjenja ovogodi{njeg manjka, koji bi ove godine trebao biti srezan na 6,3 posto BDP-a. Privreda u recesiji, visoka nezaposlenost i pad prihoda od poreza na dohodak ote`avaju [paniji

ispunjenje ciljanog smanjenja prora~unskog manjka, dogovorenog sa ~lanicama EU-a. Ministri finansija eurozone na ovosedmi~nom su sastanku [paniji odobrili isplatu 30 milijardi eura do kraja ovoga mjeseca za potrebe spa{avanja posrnulih {panskih banaka i odobrili vladi u Madridu dodatnu godinu do 2014, za svo|enje manjka u granice dopu{tenog u EU. Rajoy je u tamo{njem parlamentu kazao da planirane mjere moraju biti usvojene bez odga|anja. “Danas pla}amo gre{ke iz pro{losti” kazao je premijer i , dodao kako [panci nikada do sada nisu do`ivjeli takvu recesiju, prenosi poslovni dnevnik. U Madrid su se slile kolone rudara koji su od 22. juna prevalili stotine kilometara kako bi u glavnom gradu [panije protestvovali protiv planiranog smanjenja subvencija industriji ugljena s pro{logodi{njih 301 milion eura na ovogodi{njih 111 miliona.

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 32. KOLA SuperLOTO-a UZ 32. KOLO SuperLOTO-a OD 10.07.2012.godine OD 10.07.2012.godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

01 08 14 24 32 36

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

24 36 14 32 01 08
4 2 6 1 4 3 2 5 1 5 8 6

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................75.390,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.816,46 KM Fond dobitaka 50%:.............................................37.695,00 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 149.018,35 KM Ukupna uplata za igru SuperJackpot ukupno:.....................................154.834,81 KM Odaberi boju je: .......................................8.948,40 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ............................... 11.308,50 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.............................264.735,21 KM Jackpot ukupno:...........................................................276.043,71 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ...............................5.654,25 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ...........................6.596,63 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ....................14.135,63 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................8.549,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.274,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........854,90 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 8 266 3.611

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 706,80 KM 24,80 KM 3,90 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 11.07.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:....................5.619,90 KM Jackpot ukupno: ....................................................................6.474,80 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.419,60 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 1 452,10 KM Iznos: 17 39,90 KM Iznos: 139 4,90 KM Iznos: 1.611 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 11.07.2012.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Agencija Moody's

Bruno Boji}, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Kreditni rejting BiH i dalje B3
Agencija za kreditni rejting Moody's potvrdila je da je kreditni rejting BiH u kategoriji "sme}e", uz napomenu da su preduzete mjere za ja~anje procedura servisiranja duga zemlje, javila je Srna. Moody's je potvrdio suvereni rejting zemlje na B3, {to je {est poena unutar kategorije "sme}e". U saop{tenju agencije podsje}a se da je u BiH usvojen zakon za ja~anje procesa otplate spoljnog duga BiH i uklanjanje nekih od klju~nih prepreka koje su krive za ka{njenje u servisiranju duga prema nekoliko multilateralnih finansijskih institucija i jednoj komercijalnoj banci po~etkom godine. Agencija navodi da su neophodne promjene provedene uz odgovaraju}i nivo hitnosti. U saop{tenju se podsje}a da ove sedmice po~inju pregovori o novom sporazumu sa Me|unarodnim monetarnim fondom koji treba da o`ivi program strukturnih

Zabraniti uvoz
sezonskih proizvoda
Rije~ je o onim poljoprivrednim artiklima kojih BiH ima u dovoljnim koli~inama • Bez poreme}aja na tr`i{tu • Primijeniti isti sistem kao u ostalim zemljama
Moramo se boriti svim legalnim i legitimnim sredstvima da bh. roba bude zastupljena na policama svih trgova~kih centara u Bosni i Hercegovini, rekao je ju~er za Oslobo|enje Bruno Boji}, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. "Prije nekoliko dana odr`an je sastanak me|ukomorskog vije}a, odnosno svih predsjednika privrednih komora u BiH. Dogovorili smo se da }emo pokrenuti inicijativu da se zabrani uvoz sezonskih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda kojih imamo u dovoljnim koli~inama. To ne}e poremetiti tr`i{te niti biti u suprotnosti sa liberalizacijom tr`i{ta jer sve zemlje u svijetu to rade na isti na~in", ka`e Boji}.

ekonomskih reformi i omogu}i da BiH ponovo dobije pristup spoljnim finansijama po koncesionalnim stopama od MMF-a i drugih izvora. "U BiH je postignut odre|eni napredak s ciljem ~lanstva u EU, ipak BiH se i dalje suo~ava sa nesigurnostima oko mogu}nosti njenog srednjoro~nog ekonomskog rasta, a kriza }e vjerovatno usporiti privredni rast zemlje u narednih nekoliko godina", navodi se u saop{tenju.

Na Vojni~kom Polju u Sarajevu

Sve~ano otvaranje Beko shopa
U sarajevskom naselju Vojni~ko Polje sutra u 11 sati }e biti odr`ano sve~ano reotvorenje Beko shopa, saop}eno je ju~er iz firme Omega d.o.o. Beko shop se nalazi u Ulici Adija Mulabegovi}a bb, a rije~ je o prvom Beko shopu koji je otvoren u Sarajevu prije pet godina. Nakon petogodi{njeg rada ovaj Beko shop je ure|en prema novom Beko konceptu u kojem je cijeli asortiman proizvoda izlo`en u segmentima i prema novom konceptu Beko brendiranja. Firma Omega je povodom ovog reotvorenja pripremila poklone za prvih 100 kupaca i specijalnu akciju na izabrani asortiman Beko tehnike i malih ku}anskih aparata.

Uvo|enje kvota
Boji} dodaje da, kako evropske zemlje Bosni i Hercegovini uvode kvote, na isti na~in se treba postaviti i na{a zemlja prema njima. Sve to treba uraditi kako bi se osigurao nesmetan plasman bh. proizvoda koji su sigurno kvalitetniji od onih koji dolaze iz drugih evropskih zemalja. Ovih dana se digla pra{ina oko inostranih trgova~kih lanaca. Iz Hercegovine su do{li pozivi na bojkot hrvatskog Konzuma, a sve zbog toga jer su poljoprivrednici nezadovoljni tretmanom u ovom megakoncernu. Ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj je nakon toga za na{ list rekao da je bio prijedlog u Zakonu o unutra{njoj trgovini da na policama trgova~kih lanaca mora biti najmanje 50 posto doma}ih proizvoda. Me|utim, taj prijedlog se nije svidio predstavnicima Evropske komisije. Po-

"Nedavno sam imao sastanak s predstavnicima trgova~kih lanaca u BiH i rekao sam im da na svojim policama moraju imati bh. proizvode. Ukoliko ne bude tako, istinski }emo se pridru`iti stavovima da treba bojkotovati sve ono {to je inostrano na na{em tr`i{tu", ka`e Boji}. S druge strane, ukoliko neko brani da stavimo na{e proizvode na police u na{oj zemlji, onda ~emu sve i za{to se pribli`avati Evropi i evropskoj porodici, dodao je Boji}. tom je ministar Bahilj kazao da u pri~i o plasmanu robe nije za to da bilo ko bude nadre|en ili podre|en. ma nama postavila ma}ehinski jer nam daje kvote za sve, a ne dozvoljava nam da im poka`emo da i mi mo`emo ograni~iti mogu}nost nekim njihovim proizvodima da do|u na na{e police. Na{i proizvodi na policama trgova~kih centara u BiH ne smiju biti gurnuti u stranu", ka`e Boji}. Boji} je apelovao na bh. gra|ane da koriste doma}e proizvode jer BiH ima dosta kvalitetnog i dobrog i da nema potrebe za uvozom iz Evropske unije. Prednost na{e zemlje, ka`e Boji}, je i u tome da imamo proizvode koji nisu zaga|eni hemikalijama. Dk. OMERAGI]

Ravnopravnost ili bojkot

Ma}ehinski odnos
"Evropska komisija koja je obilazila na{e tvornice uvjeravaju}i se da li ispunjavamo norme i evropske standarde, uglavnom je bila posje}ivala "gara`e" i neke "{upe" manjih tvornica. Nisu obi{li prave tvornice nakon ~ega bi se uvjerili da imamo kvalitetan proizvod koji mo`e odgovoriti evropskom tr`i{tu i sigurno kvalitetnije nego {to ih oni imaju. Evropska unija se pre-

Mogu}e i nove investicije

Poslovni susreti privrednika BiH i Indije
Vanjskotrgovinska komora BiH/Agencija za promociju izvoza BiH, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova BiH, u okviru planirane zvani~ne posjete delegacije Indije BiH od 11. do 14. jula danas }e u Sarajevu organizovati poslovne susrete privrednika iz Indije i BiH. Prema najavi iz VTKBiH, u okviru plenarnog dijela susreta planirano je obra}anje predstavnika VTKBiH i privredne delegacije Indije, te prezentacije o investicijskim mogu}nostima u BiH i vanjskotrgovinskoj razmjeni izme|u BiH i Indije.

Gora`de

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 134 - 12. 7. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Mini sajam zapo{ljavanja
U Gora`du }e danas biti odr`an mini sajam zapo{ljavanja i edukativnih radionica za u~enike, studente i nezaposlene. Rije~ je o projektu Svi na posao koji realizuje YEP mobilna jedinica. Svi posjetitelji sajma imat }e priliku aplicirati na otvorena radna mjesta, te prisustvovati edukativnim radionicama koje }e im olak{ati potragu za poslom i integraciju na savremeno tr`i{te rada. "U periodu 2008-2011. godine YEP je dao zna~ajan doprinos pozitivnim promjenama na tr`i{tu rada u BiH, a kona~ni rezultat realizacije aktivnosti u tom periodu je uspostavljanje saradnje privatnih i javnih slu`bi koje se bave posredovanjem u zapo{ljavanju, te unapre|enje aktivnih mjera na tr`i{tu rada, ~ijim je provo|enjem zaposlenje dobila 1.521 osoba, a blizu

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.632176 Kanada 124 CAD 1 1.561627 Hrvatska 191 HRK 100 26.061883 ^e{ka R 203 CZK 1 0.076823 Danska 208 DKK 1 0.262353 Ma|arska 348 HUF 100 0.675651 Japan 392 JPY 100 2.008380 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norve{ka 578 NOK 1 0.261013 [vedska 752 SEK 1 0.228490 [vicarska 756 CHF 1 1.624430 Turska 949 TRY 1 0.879159 V.Britanija 826 GBP 1 2.475341 SAD 840 USD 1 1.591306 Rusija 643 RUB 1 0.048489 Kina 156 CNY 1 0.250674 Srbija 941 RSD 100 1.689918 SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 07. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 10. 07. 2012 =

1.955830 1.636267 1.565541 26.127201 0.077016 0.263011 0.677344 2.013414 0.566448 0.261667 0.229063 1.628501 0.881362 2.481545 1.595294 0.048611 0.251302 1.694153 USD BAM

1.955830 1.640358 1.569455 26.192519 0.077209 0.263669 0.679037 2.018448 0.567864 0.262321 0.229636 1.632572 0.883565 2.487749 1.599282 0.048733 0.251930 1.698388 1.50529 2.396478

3.000 osoba je pro{lo razli~ite vrste obuka, koje bi im trebale olak{ati budu}e zaposlenje, odnosno integraciju na tr`i{tu rada", izjavila je Amela Tuzlak, koordinator projekta. U Gora`du }e od 11 do 15 sati biti postavljeni {tandovi na kojima }e se predstaviti otvorena radna mjesta iz Gora`da i okoline, a u~e{}e na sajmu potvrdila je i kompanija

Uniprojekt d.o.o. Od 13 do 14 sati u prostorijama Op}ine Gora`de odr`at }e se edukativna radionica za u~enike, studente i sve nezaposlene mlade ljude o temi Kako i gdje tra`iti posao. [vicarski projekat zapo{ljavanja mladih YEP u saradnji sa portalom Posao.ba od 2009. organizuje posjete YEP mobilne jedinice i na ovaj na~in zaposlenje je na{lo vi{e od 100 mladih. A. H.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
1.427,07 800,70
Dioni~ko dru{tvo

BERZE
876,49 792,55
Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

21

BIFX

663,55 1.771,02
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena

SASX-10 FIRS

SASX-30

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 050 Zavidovi}i, 5. 7. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

BIRS

ERS10

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 11. juli/srpanj 2012.

N A J AV L J U J E
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 042-0-DN-12-000 050, a po zahtjevu BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Zenica, ul. Masarykova br. 46, Zenica, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 894, katastarska op}ina Bajvati,ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 1746/3 "Kr~evina", pa{njak 4. klase povr{ine 15 m2. Prema podacima iz katastra, navedena nekretnina je upisana kao DRSV JP PTT Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 876, katastarska op}ina Bajvati, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 1746/2 "Kr~evina", pa{njak 4. klase povr{ine 45 m2 Prema podacima iz katastra, navedena nekretnina je upisana kao DRSV JP BH Telecom Sarajevo, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 642, katastarska op}ina Osje~ani, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 932/3 "Oku}nica", ku}a i zgrada povr{ine 7 m2 i dvori{te povr{ine 13 m2 Prema podacima iz katastra, navedena nekretnina je upisana kao DRSV JP PTT Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 1044, katastarska op}ina Gostovi}, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 2764/2 "Oku}nica", oranica 3. klase povr{ine 61 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je DD BH Telecom, Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 288, katastarska op}ina ^ardak, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 33/2 "Kod Rida", ku}a i zgrada povr{ine 15 m2, dvori{te povr{ine 38 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je DD BH Telecom Sarajevo, Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 696, katastarska op}ina Dubravica, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 245/2 "Podgreblje", ku}a i zgrada povr{ine 15 m2, dvori{te povr{ine 28 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedene nekretnine je DD BH Telecom, Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1 u posjedovni list broj 642, katastarska op}ina Osje~ani, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 2233/2 "Kr{", ku}a i zgrada povr{ine 7 m2, ekonomsko dvori{te povr{ine 67 m2 Prema podacima iz katastra, navedena nekretnina je upisana kao DRSV JP PTT Direkcija Zenica, Masarykova 46, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na navedenim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. C FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija D PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Famos d.d. Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Europa d.d. Sarajevo 25,75 3,00 25,75 25,75 40 1.030,00 1 2,67 39,40 3,00 -2,91 -0,05 0,00 2,67 39,40 3,00 2,67 39,40 3,00 300 100 34 801,00 3.940,00 102,00 2 1 1 30,00 28,00 98,65 -4,76 -2,10 -0,05 30,00 28,00 98,65 30,00 27,20 98,65 4.043 7.790 5.271 1.212,90 2.148,72 5.199,84 1 2 1 4,20 3,70 5,20 3,39 0,00 0,27 0,00 -0,29 4,20 3,70 5,20 3,39 4,20 3,70 5,19 3,39 1.477 549 1.597 350 6.203,40 2.031,30 8.302,00 1.186,50 5 3 4 1

Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 32.157,66 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 17.723,20 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovane su 3.973 dionice. Na kotaciji fondova najve}i promet ostvaren je dionicama ZIF Herbos fonda d.d. Mostar u iznosu od 8.302,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 5,20 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 8.561,46 KM, a u sklopu ~etiri transakcije prometovane su 17.104 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 3.361,62 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 5.199,84 KM.

SASE: Promet 32.157 KM

Banjalu~ka berza Kursna lista za 11. juli 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA ^isto}a a.d. Banja Luka Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,69 4,45 9,9 3,85 3,15 5,6 4,5 5,98 0 -1,11 2,91 0 0 0,72 -0,22 -0,17 2,7 4,55 9,9 3,85 3,15 5,6 4,5 6 2,6 4,37 9,9 3,85 3,15 5,6 4,5 5,9 1.360 219 160 163 113 72 20 261 3.664,46 974,54 1.584,00 627,55 355,95 403,20 90,00 1.560,64 1,04 0,29 0,465 0,451 1,44 0,97 -1,02 -3,12 -2,59 0 1,04 0,29 0,47 0,47 1,45 1,04 0,29 0,464 0,45 1,44 700 3.519 27.280 71.746 15.392 728,00 1.020,51 12.687,92 32.376,00 22.214,48

O B A V J E [ T E NJ E
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u petak, 17. avgusta 2012. godine, u 10 sati odr`at }e se javna odbrana magistarskog rada kandidatkinje Jasne Kova~evi}, pod naslovom:

Stilovi vo|enja i etika poslovnog odlu~ivanja u Bosni i Hercegovini
Magistarski rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta. Pristup odbrani je slobodan.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Integral sistem a.d. Doboj Internacional motel a.d. Banja Luka Ozrenturist a.d. Doboj Zvornikputevi a.d. Zvornik Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,1(A) 0,2 0,1(A) 0,65 48 46,5 39,21 39,25 0 0 0 0 -2,04 -0,98 -0,43 -0,13 0,1 0,2 0,1 0,65 48 46,5 39,21 39,5 0,1 0,2 0,1 0,65 48 46,5 39,21 39,01 2.743 3.352 4.779 357 1.500 500 2.500 460.126 274,30 670,40 477,90 232,05 720,00 232,50 980,25 180.621,03

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 103343 09 P Sarajevo, 6. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Ivana Kr`elj, u pravnoj stvari tu`itelja MF "@ENE ZA @ENE INTERNATIONAL" SARAJEVO, zastupani po punomo}niku Biser Adnanu, advokatu iz Sarajeva, protiv tu`enog LUKI] MARINE, BEGZADE DELI] - BARI[I] i KLUKI] SVJETLANE, sve iz Petrovog Sela, Karanovac bb, radi duga, objavljuje slijede}i

OGLAS
POZIV Za LUKI] MARINA, iz Petrovog Sela, Karanovac bb, BEGZADA DELI]-BARI[I] iz Petrovog Sela, Karanovac bb, LUKI] SVJETLANA iz Petrovog Sela, Karanovac bb. Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE za dan UTORAK, 4. 12. 2012. godine u 12 sati, pred ovaj sud u sobu broj 314/III.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

99,11 2,77

$ 1,16 %

1.573,40 26,96

$ 0,41 %

835,00 735,00

$ 1,58 %

PLIN
$ 1,74 %

SREBRO
$ 0,29 %

KUKURUZ
$ 2,44 %

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~lan 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~lan 79 i 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sudija Ivana Kr`elj Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nagrade eko-aktivistima Novog Grada

Peticija Asocijacije arhitekata Gradskoj upravi

Sadni materijal za ljep{i okoli{
U okviru Eko-kalendara Op}ine Novi Grad 2012, a u povodu obilje`avanja Svjetskog dana populacije, u eko-ku}i Park-{ume Mojmilo odr`ana je tradicionalna promotivna manifestacija najljep{e ure|enih zelenih povr{ina. Organizatori iz Op}ine i Centra za okoli{no odr`ivi razvoj, zajedno sa prisutnim gra|anima, odali su po~ast `rtvama Srebrenice, nakon ~ega su nagradili petnaest na{ih sugra|ana sa stru~nom literaturom autorice Ane Mrdovi} i sadnim materijalom i to za hortikulturno ure|enje bli`e `ivotne sredine. Nagra|eni novogradski eko-aktivisti pokazali su izuzetnu volju za unapre|enjem ambijenta za `ivot u ovoj najmnogoljudnijoj lokalnoj zajednici. Cilj ove manifestacije je pove}anje nivoa ekolo{ke svijesti stanovni{tva kroz animiranje, edukaciju i motivaciju na na~in da svaki pojedinac u velikoj mjeri daje doprinos u~estvuju}i u ovakvim ili sli~nim de{avanjima od interesa za ekologiju, a samim tim i na{u op}inu.
Foto: S. GUBELI]

Pohvale radiolozima
Na{a sugra|anka Rabija ^ohodarevi} sa Ko{evskog Brda nazvala je na{u redakciju kako bi pohvalila rad ljekara, ali i cijelog osoblja radiolo{ke slu`be u Domu zdravlja Vrazova. Kako ka`e, cijeli pregled zavr{ila je bez ~ekanja uz precizne upute ljekara, ~ija imena nije navodila kako ne bi koga izostavila. J. M.

Otpor bilbordima u gradskoj jezgri
Kako neko normalan mo`e pojmiti to kad ~ovjek ka`e da nije njegov problem {to se od Skenderije do Vije}nice nalazi toliko kulturno-historijskih objekata, ka`e Kre{evljakovi} • Struka se treba pitati, isti~e Haramba{i}
^im su se pojavili na obalnom pojasu Miljacke, Asocijacija arhitekata BiH poslala je peticiju Gradskoj upravi Sarajeva u kojoj izra`ava otpor postavljanju bilborda na mjestima nepredvi|enim za te namjene. Adnan Haramba{i}, predsjednik Asocijacije, ka`e za Oslobo|enje kako je bilo reakcija na peticiju i time {to je predstavnik Gradske uprave do{ao na debatu uprili~enu zbog plakata u Galeriji Collegium Artisticum. borda u obalnom pojasu Miljacke jeste ~injenica {to nije pribavljeno ni mi{ljenje dva zavoda za planiranje i za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslje|a, kao ni dozvola za panoe. - Struka treba biti dio procesa u kojem }e se re}i gdje se panoi mogu ta~no postaviti, jer je te{ko do}i do informacija da li je to uop{te precizirano. Tako smo mi do{li do podatka da ih na pote zu od zgra de Mi nis tar stva zdravstva FBiH do Ba{~ar{ije ne smije biti, napominje Haramba{i}. ^lan Upravnog odbora Asocijacije Lejla Kre{evljakovi} ka`e kako je "nekakva vlast dobila upravljanje nad koritom Miljacke i dozvolila firmama da tu postave bilborde". napisao otvoreno pismo gradona~elniku (Sr|a Hrisafovi}, prodekan na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, op.a), skinuli su jedan baner uz zgradu Akademije i ni{ta vi{e. Nedavno je na okruglom stolu pomo}nik gradona~elnika Hamdo Kari} kazao kako nije njegov problem {to se na potezu od Skednerije do Vije}nice nalazi toliko kulturno-historijskih objekata, {to je ne{to {to normalan ~ovjek ne mo`e pojmiti, isti~e Kre{evljakovi}. Kre{evljakovi} smatra da se za centralni dio grada mora tra`iti saglasnost Zavoda za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a, ali da je ova insti tu ci ja u ovom slu ~a ju za obi|ena. - Nismo zemlja bez institucija i zakona, ali se oni ne po{tuju i zbog toga imamo nelegalno postavljene bilborde u pojasu Miljacke, zaklju~uje Kre{evljakovi}.
J. M.

Gosti iz Izmira u posjeti Centru

Precizirati mjesta

Dr. Hakan Tartan, na~elnik op}ine Konak iz Izmira, i Ahmet Kemal Baysak, po~asni konzul Bosne i Hercegovine te osniva~ i po~asni predsjednik Federacije udru`enja kulture BiH u Turskoj, posjetili su Op}inu Centar. Ina~e, dvije op}ine su se zbratimile 2007, a goste su primili predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar Slaven Kova~evi}, vije}nici Suvad Kerla i Velija Katica te pomo}nici na~elnika i savjetnici. Kova~evi} je kazao da }e i ova posjeta doprinijeti daljem unapre|ivanju svih vidova saradnje

^vr{}e veze bratskih op}ina

dvije op}ine prijateljskih zemalja, a posebno u oblasti ekonomije, kulture, obrazovanja, turizma. Tartan i Baysak su sa delegacijom iz Izmira, koja broji 100 ~lanova, prisustvovali komemorativnom skupu povodom 17. godi{njice genocida u Srebrenici. Pritom su majkama Srebrenice predali 5.000 pisama podr{ke koja su napisale majke Izmira, u `elji da im poka`u da nisu same te da se takvo zlo nikad vi{e i nigdje ne ponovi. Na kraju posjete doma}ini i gosti su razmijenili simboli~ne poklone.

- Postoji interes da sjednemo i razgovaramo, jer uvijek }e biti reklama u glavnom gradu, ali je pitanje na koji na~in i gdje. Treba iskoristiti ~injenicu da su svi iskazali otpor prema bilbordima u jezgri grada, ali ne na na~in da se oni skinu u jednoj op}ini, ve} da se to uradi na nivou grada, nagla{ava Haramba{i}. Prema rije~ima predsjednika Asocijacije arhitekata BiH, najve}i problem u postavljanju bil-

Nepo{tivanje institucija
- Sve {to ima temelj, mora imati i urbanisti~ku suglasnost. A firme su samo imale rje{enje Gradske uprave. Kada je Sr|a

OKOM KAMERE

[aht iz Paromlinske
Kra|a poklopaca sa {ahtova nije ni{ta novo u Sarajevu, no problem je {to se godinama ne radi ni{ta kako bi se nelegalna prodaja gvo`|a suzbila. Sve dok se to ne desi, gra|ani }e ozna~avati otvore bez poklopaca na razne na~ine, a ovaj {aht iz Paromlinske ulice samo je jedan od priJ. M. mjera.

Isklju~enja struje
Zbog rada na postrojenjima bez struje }e ostati sljede}a trafopodru~ja: od 10 do 12 Gajevi, Crna Rijeka 1, Luka @orci, La|evi}i, Gornji Ivan~i}i, Had`i}i, Gornji ^evljanovi}i, Frgaj, Drin~i}i, Dragoradi, Donje Selo, ^evljansko Polje, ^etojevi}i, Crna Rijeka 2, 3 i 4, Gojanovi}i, Sudi}i 1 i 2, Vrutci i Vrutci 1, Vodovod Vukasovi}i, Vladojevi}i, Visojevica, Udrabi, [i}i, Vukasovi}i, Stublina, Stomorine, Spahin Han, Ravne, Rami}i (Ilija{), Rakova Noga, Pumpna stanica, Podsokolina, Podlipnik, Ni{i}i 3, [ehovi}i, od 8 do 16 Kova~i i Kova~i 2, Hrid, Nekresijina, Reljevo ]uprija, od 9 do 15 Karaula, Zaima Imamov}a 2, Gornji Male{i}i, Male{i}i 1 i 2, Donja Vogo{}a, Vla{kovo 1, 2 i 3, Terezija i Ru|era Bo{kovi}a 2, od 8.30 do 16 Ho{in Brijeg, a od 8.30 do 15 sati Vlakovo Selo.

Foto: D. TORCHE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. Privodi se kraju tenderska procedura

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

Uskoro sanacija dijela

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Vratni~kog bedema
Dio Vratni~kog bedema bit }e saniran u du`ini od oko 40 metara i visini od 2,5 do tri metra, jer kamenje pada u dvori{ta okolnih ku}a
Zavr{en je projekt za sanaciju dijela Vratni~kog bedema i Zavod za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Kantona Sarajevo, kao nosilac projekta, raspisao je poziv za odabir najpovoljnijeg izvo|a~a radova. - Tenderska procedura je u zavr{noj fazi, tako da ukoliko ne bude `albi, radovi bi mogli vrlo brzo po~eti, kazali su u Zavodu za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a. Dio Vratni~kog bedema, koji se nalazi u Ulici Bakije sokak, u neposrednoj blizini Stro{i}ke tabije, bit }e saniran u du`ini od oko 40 metara. Projekt }e ko{tati 40.000 KM, a finansirat }e ga Op}ina Stari Grad. U Zavodu poja{njavaju kako se kamenje sa ovog dijela Vratni~kog bedema, zbog dotrajalosti, obru{avalo u dvori{ta obli`njih ku}a, pa je predstavljalo opasnost za gra|ane. - Zid }e biti saniran u sada{njoj visini od 2,5 do tri metra. Kamenje }emo vratiti na mjestima na kojima nedostaje i bit }e sanirana udubljenja, naveli su iz ove ustanove. Istakli su kako je sanacija dijela Vratni~kog bedema nastavak projekta koji je po~eo pro{le godine. - Pro{le godine sanirali smo zid u du`ini od 55 metara i visini od tri do 4,5 metara. Osim sanacije kamenog materijala, zid je isfugovan i radnici su postavili rukohvate oko zida i ofarbali ih, podsjetili su u Zavodu. Vratni~ki bedem je dio tvr|ave u starom dijelu Sarajeva, koja je izgra|ena izme|u 1729. i 1739. godine, po nalogu Ahmed-pa{e, tada{njeg upravnika Bosne.
Sanacija }e ko{tati 40.000 KM E. A.

Obnova kanalizacije u Bolni~koj ulici

Akcija inspektora na Stupu

Uklonjeno sedam tezgi
Radovi se izvode na potezu izme|u ulica Stjepana Tomi}a i Zaima [arca

Rok za zavr{etak radova 120 dana
Rekonstrukcija kanalizacione mre`e od Ulice Alipa{ina do Ulice Stjepana Tomi}a je zavr{ena i ostalo je samo jo{ da se izvr{i asfaltiranje, ispitivanje i primopredaja objekta, kazali su nam iz KJKP Vodovod i kanalizacija. Kako su naveli iz ovog preduze}a, ovo je bila prva faza obnove kanalizacione mre`e, a trenutno se radi na drugoj, i to od Ulice Stjepana Tomi}a do one Zaima [arca. Ovi radovi su po~eli polovinom juna, a rok za njihovo izvo|enje je 120 dana. - Projekat otpadne vode Sarajevo implementira se iz sredstava zajma IBRD-a (Svjetska banka). Vrijednost rekonstrukcije kanalizacione mre`e prve faze je 1.062.105, a druge 692.556 KM. Izvo|a~ radova je firma Harysco d.o.o, kazali su nam u KJKP Vodovod i kanalizacija.
E. A. rich 12.50, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Koeln 19.25 i 21.00

Tr`i{no-turisti~ki inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove izveli su ~etvrtu akciju suzbijanja nelegalnog prometa na lokalitetu Stupske petlje. Od nelegalnih trgovaca oduzeli su oko 200 kilograma vo}a i povr}a koje su predali Direkciji za robne rezerve KS-a. Ovom prilikom uklonjeno je i

sedam nelegalnih tezgi, dok }e protiv ~etiri osobe, koje su zate~ene u prekr{aju, biti podneseni zahtjevi za pokretanje prekr{ajnog postupka pred nadle`nim sudom. Podsjetimo, ranije intervencije na suzbijanju nelegalnog prometa su bile 21. i 29. juna, te 3. jula ove godine.
E. A.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

11 7
Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (pre-

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Ko njic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Odlasci:

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Zurich 7.30, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Zu-

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i

ko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

OGLASI
Prilog broj 2.

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. - 31. 12. 2011. GODINE
Dioni~ko dru{tvo "Saniteks" - "Saniteks" d.d. ul. Tone Hrovata br. 2. Velika Kladu{a 037 770-090 fax 037 770-430 e-mail: saniteks@dih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Haseba Mokni - Miljkovi}, Rifat Doli}, Faruk Brkani} - ~lanovi uprave Nijaz Velad`i}, Ahmet @ali}, Ferid Ba{i}, Mevludin Kendi} II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 462.366 60,90 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Haseba Mokni - Miljkovi}, dionica emitenta s pravom glasa Nijaz Velad`i} III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 28.015.149 h) Teku}a sredstva 7.809.895 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 35.825.044 PASIVA f) Kapital 28.812.901 g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze 2.664.961 i) Kratkoro~ne obaveze 4.214.565 j) Ukupno pasiva 35.825.044 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 7.673.271 g) Rashodi 8.485.572 h) Dobit/gubitak prije poreza - 812.301 i) Porez na dobit - 812.301 j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 0 IV- PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora ABACUS PLUS d.o.o. ZENICA - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Prilo`eni nekonsolidovani financijski izvje{taji, finansijskim izvje{tajima1 u svim materijalno zna~ajnim aspektima daju istinit i fer prikaz financijskog polo`aja Dru{tva na 31. 12. 2011. g. ukupnih rezultata njegovog poslovanja, gotov. tokova i promjena na kapitalu u skladu sa MS financ. izvje{tavanje, osim za efekte korekcija u napomenama 8.1., 10. i 17. Nazna~iti da li su podaci iz izvje{taja revidirani i prezentirati mi{ljenje vanjskog revizora kao: pozitivno, suzdr`ano ili negativno. * Izvje{taj obavezno sadr`i faksimil potpisa direktora Direktor Haseba Mokni - Miljkovi}
1

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica;

IZVJE[TAJ NEOVISNOG REVIZORA
UPRAVI I DIONI^ARIMA SANITEKS d.d. VELIKA KLADU[A Obavili smo reviziju prilo`enih nekonsolidovanih finansijskih izvje{taja SANITEKS d.d. VELIKA KLADU[A (u nastavku: Dru{tvo) za 2011. godinu koji uklju~uju: izvje{taj o finansijskom polo`aju na dan 31. 12. 2011. godine, izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taj o gotovinskim tokovima i izvje{taj o promjenama na kapitalu za godinu koja se zavr{ava na taj dan, te sa`etak zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i ostale napomene (dodatna obja{njenja) uz finansijske izvje{taje. Odgovornost Uprave za finansijske izvje{taje Uprava Dru{tva je odgovorna za sastavljanje, istinit i fer prikaz finansijskih izvje{taja, u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Odgovornosti Uprave uklju~uju: utvr|ivanje, uvo|enje i odr`avanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje, istinitu i fer prezentaciju finansijskih izvje{taja bez zna~ajnih pogre{nih prikazivanja uzrokovanih prevarom ili gre{kom; odabir i primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika i stvaranje razumnih ra~unovodstvenih procjena u datim okolnostima. Odgovornost revizora Na{a je odgovornost da izrazimo mi{ljenje o finansijskim izvje{tajima Dru{tva na osnovu obavljene revizije. Revizija je obavljena u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju od revizora pridr`avanje eti~kih pravila te planiranje i provo|enje revizije radi sticanja razumnog uvjerenja o tome da u finansijskim izvje{tajima nema zna~ajnih pogre{nih prikazivanja. Revizija uklju~uje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama prikazanim u finansijskim izvje{tajima. Odabir postupaka, uklju~uju}i i procjenu rizika zna~ajnih pogre{nih prikazivanja u finansijskim izvje{tajima zbog prevara ili gre{aka, ovisi o prosudbi revizora. Pri procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za sastavljanje i objektivno prikazivanje finansijskih izvje{taja Dru{tva kako bi odredio revizorske postupke koji su odgovaraju}i u datim okolnostima, ali ne i za izra`avanje mi{ljenja o u~inkovitosti njegovih internih kontrola. Revizija tako|er uklju~uje i ocjenu prikladnosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika i primjerenosti ra~unovodstvenih procjena Uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljna i prikladna osnova za izra`avanje na{eg mi{ljenja.

"S A N I T E K S" d. d. VELIKA KLADU[A B r o j: 03/12 Datum: 23. 6. 2012. godine Na osnovu ~lanova 169, 170. i 175. stav 2. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03), 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i ~lana 60. ta~ke 6. Statuta dioni~kog dru{tva "Saniteks" d.d. Velika Kladu{a, Skup{tina dioni~ara dru{tva na sjednici odr`anoj 23. 6. 2012. godine, dvotre}inskom ve}inom zastupljenih dionica sa pravom glasa, d o n i j e l a je

Osnov za izra`avanje mi{ljenja s rezervom U vrijednost zaliha vlastitih u~inaka na dan 31. 12. 2011. godine (1.778.929 KM) uklju~ene su nepostoje}e zalihe proizvodnje u toku (438.050 KM) i zalihe poluproizvoda ~ija je finalizacija neizvjesna (135.206 KM). Promet zaliha materijala i rezervnih dijelova, ~ije je stanje na dan 31. 12. 2011. godine 2.195.015 KM, u posljednjih nekoliko godina ukazuje na mogu}e postojanje zastarjelih i neupotrebljivih zaliha. Nismo mogli utvrditi iznose korekcija koje bi, u vezi sa naprijed navedenim, mogle biti nu`ne. Kao {to je prikazano u Napomenama 8.1. i 10. uz finansijske izvje{taje, u izvje{taju o finansijskom polo`aju na dan 31. 12. 2011. godine iskazana su potra`ivanja ~ija naplata kasni du`e od 12 mjeseci od datuma dospije}a u ukupnom iznosu od 1.305.438 KM za koja nije izvr{ena odgovaraju}a ispravka vrijednosti (otpis) na teret rashoda. Kao {to je opisano u Napomeni 17. uz finansijske izvje{taje, u poslovnim knjigama nisu evidentirane zatezne kamate i tro{kovi prinudne naplate poreznih obaveza u ukupnom iznosu od 223.314 KM. Mi{ljenje s rezervom Po na{em mi{ljenju, osim za efekte korekcija koje bi mogle biti nu`ne u vezi sa navedenim u prethodnom odjeljku, prilo`eni nekonsolidovani finansijski izvje{taji, u svim materijalno zna~ajnim aspektima, daju istinit i fer prikaz finansijskog polo`aja Dru{tva na dan 31. 12. 2011. godine, ukupnih rezultata njegovog poslovanja, gotovinskih tokova i promjene na kapitalu za godinu koja se zavr{ava na taj dan, u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja.

O njenju osnovnog kapitaKDru{tva D L U la U o sma
smanjenjem nominalne vrijednosti dionica i pokri}u gubitka ^lan 1 Osnovni kapital dioni~kog dru{tva "Saniteks" d.d. Velika Kladu{a, ulica Tone Hrovata broj 2. upisan u sudski registar Op}inskog suda u Biha}u, Rje{enjem o registraciji upisa promjena o subjektu broj: 017-0-Reg11-000499 od 13. 9. 2011. godine u iznosu od 28.990.348,20 KM podijeljen na 462.366 obi~nih dionica u nominalnoj vrijednosti od 62,70 KM umanjuje se za iznos od 832.258,80 KM radi pokri}a gubitka iz poslovanja dru{tva u 2011. godini u iznosu od 812.301,00 KM. ^lan 2 Razlika izme|u iskazanog gubitka i iznosa za koji se kapital umanjuje prenosi se u sredstva fonda rezervi u iznosu od 19.957,80 KM, a nastala je zaokru`ivanjem nominalne vrijednosti dionica. ^lan 3 Smanjenje osnovnog kapitala vr{i se smanjenjem nominalne vrijednosti u cjelini pla}enih obi~nih dionica sa 62,70 KM za jednu obi~nu dionicu na 60,90 KM, tako da vrijednost osnovnog kapitala Dru{tva iznosi 28.158.089,40 KM. ^lan 4 Pozivaju se povjerioci dioni~kog dru{tva da prijave svoja potra`ivanja u skladu sa ~lanom 169. Zakona o privrednim dru{tvima. ^lan 5 Ova odluka }e se objaviti u dnevnim listovima Federacije BiH dva puta u roku od trideset dana ra~unaju}i od dana usvajanja od 2/3 prisutnih dionica s pravom glasa. ^lan 6 Zadu`uje se direktor Dru{tva da Odluku Skup{tine dioni~kog dru{tva dostavi Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH u cilju njenog odobrenja od Komisije, kao i upisa smanjenja osnovnog kapitala i nominalne vrijednosti dionica kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Direktor Dru{tva }e podnijeti prijavu za registraciju upisa promjena Registru osnovnog suda u Biha}u. ^lan 7 Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Za provo|enje Odluke ovla{}uju se Uprava dru{tva i nadle`ne stru~ne slu`be. Predsjednica Skup{tine

Zenica, 17. mart 2012. godine

ABACUS PLUS d.o.o. ZENICA

Ovla{teni revizor:

Direktor:

Hamid Jaganjac

Semir Jaganjac, s.r.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sarajevo Film Festival
Najve}a regionalna filmska smotra polako se primi~e svome kraju. Tri dana nas dijele do velikog finala i progla{avanja pobjednika u okviru Takmi~arskog programa. Za sada, mogli smo vidjeti vrlo sli~na ostvarenja, ali me|u kojima se ipak izdvaja film Teone Strugar-Mitevske "@ena koja je obrisala suze", sa odli~nim izvedbama Victorie Abril i Labine Mitevske. Ovaj film se i po konceptu i po vizuelnoj dominaciji nad ostatkom konkurencije jasno izdvaja i do sada je najve}i kandidat za Srce Sarajeva. Polovina sedmice donijela je mirniji dan na Festivalu, s obzirom na to da se ju~er obilje`avala godi{njica genocida u Srebrenici. I Festival je dao svoj obol ovom datumu, tako {to je posebno koncipirao Dan ljudskih prava, koji se redovno odr`ava ve} ~etvrtu godinu u nizu u okviru trajanja Festivala.

Dan ljudskih prava
Ju~er je na Festivalu obilje`ena godi{njica genocida u Srebrenici i sav program bio je prilago|en tom ~inu sje}anja
pri~e koje svjedo~e o stanju ljudskih prava danas. Cjelodnevni program posve}en ljudskim pravima uklju~uje, osim filma, i raznovrsne druge aktivnosti - prezentacije knjiga, panele i izlo`be", ka`u iz direkcije Festivala. A program koji je uprili~en ju~er, bio je vrlo zanimljiv. U kinu Meeting Point organizovana je konferencija pod nazivom "Ljudska prava - fikcija ili realnost?", uz promociju knjige fotografija "Bosna 1992-1995 Ratni izvje{ta~i i potraga za identitetom". U konferenciji su u~estvovali priznati filmski radnici Nenad Puhovski, Aida Begi}, [ejla Kameri}, Jasmila @bani}, Danis Tanovi}, filmolog Sanjin Pejkovi}, reditelj Andrej Nosov i fotograf Zijah Gafi}. U~esnici su razgovarali o tome kako se oni, kroz svoj rad, odnose prema problemima ljudskih prava. Konferenciji su prisustvovali i brojni festivalski gosti koji se tako|er bave ovim goru}im pitanjem svjetskog dru{tva. U okviru Talent Campusa tako|er je bilo pri~e o ljudskim pravima, kroz razgovor o filmu "Schindlerova lista" Stevena Spielberga, uz moderaciju i obra}anje Branka Lustiga. Od filmova koji su prikazani ju~er, apsolutno svi su govorili o ljudskim pravima. A prikazani su: "Najmanje mjesto" Tatiane Huezo-Sanchez, "@ivotna uloga" Na|e Mehmedba{i}, "Samo vjetar" Bencea Fliegaufa, "Posvojenik" Markusa Imbodena, "Belvedere" Ahmeda Imamovi}a, "Mama Ilegal" Eda Moschitza, "Jedan dan na Drini" Ines Tanovi}, "Buntovnici fudbala" Gillesa Rofa i Gillesa Pereza, te "Zemlja zaborava" Michalea Boganima. Posebne projekcije, a ujedno i one koje su izazvale najvi{e pa`nje, organizovane su sino} pod otvorenim nebom u Ulici Muse ]azima ]ati}a, a prikazani su filmovi snimljeni u ratu u Sarajevu: "Palio sam noge" Sr|ana Vuleti}a, "Djeca kao i svaka druga" Pjera @alice i "Ulica pod opsadom" Patrice Barrata i Ademira Kenovi}a. Razlog za{to ba{ ova ulica je jednostavan - u njoj su tokom opsade snimani pomenuti filmovi. Projekcijama jeprisustvovao veliki broj posjetilaca a bili su prisutni i svi autori filmova. vjerovatno onaj sa najvi{e filmova u programu - preko 30. Ponovo }e jedan film iz programa u Fokusu izazvati najvi{e pa`nje, rije~ je o drami nama ve} poznatog rumunskog reditelja Cristiana Mungiua "Iza brda", koji je na programu u 16 sati u Narodnom pozori{tu. Do ku men ta rac ko ji iza zi va veliki interes publike jo{ odavno, "Izlo `ba" Bo re Kon ti }a, bi}e prikazan u 15 sati unutar zvani~ne Takmi~arske selekcije u Cinema Cityu. [to se ti~e takmi~arske konkurencije - igrani film, danas su na programu dva filma i dvije ceremonije crvenog tepiha. U 20 sati njime }e pro{etati zvijezde i autori turskog filma "Glas moga oca" Orhana Eskikoya, dok }e u kasnom terminu, u 22.30, u Narodnom pozori{tu biti prikazan srbijanski film "Ustani~ka ulica" Miroslava Terzi}a.
N. SELIMOVI]

Konferencija o pravima ~ovjeka
"Koriste}i film kao medij, Festival `eli {iroj publici predstaviti va`ne pojedina~ne i kolektivne

U istoj ulici
- Mislim da je Festival do{ao na odli~nu ideju o prikazivanju na{ih filmova unutar ovog specijalnog dana posve}enog obilje`avanju genocida u Srebrenici. Mi smo filmove i snimali u ovoj ulici gdje se prikazuju i vrlo je bitno da smo uspjeli zabilje`iti te dane pod opsadom, upravo kako bi se mogli prisje}ati u ovim sada{njim danima, ka`e Sr|an Vuleti}, autor jednog od filmova prikazanih sino} u Ulici Muse ]azima ]ati}a.

Vi{e od 30 filmova
Danas je na Festivalu ponovo standardno u`urbani dan i

Ba{~ar{ijske no}i

Za svakog pone{to
Ba{~ar{ijske no}i ve~eras donose ~ak ~etiri programa. Likovna izlo`ba slikara Mustafe Arapija iz Albanije bit }e otvorena u 19 sati u sali Op}ine Stari Grad, a posjetioci }e je mo}i pogledati do 15. jula. Prof. Arapi imao je samostalne izlo`be u Fran cus koj (Pa riz), Tur skoj, Egiptu, Italiji, Holandiji, Ma|arskoj, Makedoniji... Osvajao je brojne nagrade u Albaniji, ali i {irom Evrope. ^lan je nacionalnog vije}a Albanije za restauraciju. Istu ve~er u 21 sat u Bosanskom kulturnom centru bit }e odigrana komedija "Vi{e sre}e ovaj put". Predstava je ra|ena prema motivima romana D`. Barnsa, B. Vijana i G. G. Markesa. Glume: Tatjana Kecman, Boris Radmilovi} i Nata{a Balog, dok je adaptaciju i re`iju uradila Tatjana Kecman. Junaci ove pri~e su obi~ni ljudi. Svako jutro slijepi od nezadovoljstva, nervoze i umora jure nadaju}i se uspjehu. U toj komi~noj apsurdnoj trci za uspjehom publika }e prepoznati roditelje, u~itelje, prijatelje, kom{ije, a mo`da i sebe. Na kraju predstave }e se podsjetiti na su{tinu `ivota, ljepotu i jednostavnosti. Istovremeno, u 21 sat u Kolobara hanu nastupa jazz kvintet Sinana Alimanovi}a, sa Zdenkom Kova~i~ek, Pecom Petejom i gostima. Osniva~ i i vo|a kvinteta, Sinan Alimanovi} je jedan od najzna~ajnijih jazz muzi~ara na{e zemlje. Bio je pijanista i dirigent Big bend orkestra Radio Sarajeva, te ~lan gupe Indexi, a za ovu legendarnu grupu napisao je brojne aran`ma ne i adap ta ci je tra di ci onalnih sevdalinki. Svirao je, kao jedini muzi~ar iz biv{e iz Jugoslavije, sa EDU All Stars Bandom, evropskim big bendom, u kojem su svirali najbolji muzi~ari Evrope. ^etvrti doga|aj u okviru Ba{~ar{ijskih no}i koncert je Belme Ali} (violon~elo) i Daria Vu~i}a (orgulje), koji }e se odr`ati u 20 sati u Crkvi sv. Vinka Paulskog (Titova 42). Koncert kamerne muzike za violon~elo i orgulje jedinstven je spoj dva prekrasna instrumenta. Za ovaj duo pa`ljivo je biran repertoar, a na programu su djela Bacha, Marcella, Boccherinija, Vivaldija, Handela, Schuberta, Davidoffa, Nerude, Vu~i}a i Goltermanna. Orgulje su poznate i kao kraljica instrumenata, ali u Sarajevu taj zvuk rijetko ~ujemo. Ovo je prilika da se orgulje istaknu i promoviraju na sarajevskoj sceni klasi~ne muzike.
Mr. S. Belma Ali} i Dario Vu~i}

Foto: D. ]UMUROVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

KULTURA

27

Predstavljen Videoarhiv genocida BiH

Interaktivna izlo`ba u Sarajevu

Eric Cantona potresen svjedo~enjem pre`ivjelih Srebreni~ana

Veliki broj Sarajlija obi{ao interaktivnu izlo`bu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

U sklopu Dana ljudskih prava SFF-a, a povodom obilje`avanja 17. godi{njice genocida u Srebrenici, Fondacija Cinema for Peace ju~er je na Trgu djece Sarajeva predstavila projekt Videoarhiv genocida u BiH. Naime, putem interaktivne izlo`be koja je postavljena ispred BBI centra od 12 do 23 sata, posjetioci su imali mogu}nost da u audio-videoformatu zabilje`e svoje utiske nakon {to pogledaju videozapise `ivotnih pri~a pre`ivjelih Srebreni~ana. Nakon ovog predstav-

Do sada su snimljene 232 `ivotne pri~e. Plan je snimiti 10.000 `ivotnih pri~a, te da ta svjedo~anstva budu dostupna u Memorijalnom centru Poto~ari
ljanja izlo`ba }e od 12. do 14. jula biti u Galeriji "Roman Petrovi}" (Titova 54). Da }e Vidaoarhiv slu`iti kao historijski izvor za budu}e generacije, kao i za nau~na istra`ivanja, potvrdila je Naida Bali}, direktorica produkcije Fondacije Cinema for Peace, i dodala: - Do sada su snimljene 232 `ivo tne pri ~e. Plan je sni mi ti 10.000 `ivotnih pri~a, te da ta svjedo~anstva budu dostupna u Memorijalnom centru Poto~ari, kao i u brojnim muzejima holokausta {irom svijeta. Videoiskazi imaju veliki zna~aj u procesu suo~avanja s pro{lo{}u i dostizanjem istine, a rade se isklju~ivo za budu}e generacije u historijske svrhe, nau~ne i istra`iva~ke. - Ljudi koji su pre`ivjeli genocid, svjesni su zna~aja da njihova pri~a ostaje zapisana kroz usmenu historiju. Ve}ina tih ljudi smatra da treba ispri~ati ono {to se desilo - a mi smatramo da niko ne mo`e bolje i ta~nije ispri~ati {ta se desilo u tom periodu na podru~ju Srebrenice od tih ljudi, istakla je Bali}. Fondacija Cinema for Peace je neprofitna organizacija ~iji je cilj podsticanje anga`ovane filmske umjetnosti koja doprinosi

miru i suo~ava se sa svjetskim problemima, te radi na podizanju svijesti o globalnim dru{tvenim nejednakostima i nepravdama kroz medij filma. Videoarhiv genocida u BiH, tokom svoje nedavne posjete Sarajevu, jo{ jednom je podr`ala i slavna glumica i redateljica Angelina Jolie. Naime, u razgovoru sa direktoricom Fondacije u BiH Selmom Had`i}, Jolie je ocijenila projekt kao "va`an i neophodan", istaknuv{i kako joj je "zadovoljstvo {to ga ima priliku podr`ati". Mr. S.

Prva izlo`ba ULU Format iz Mostara

eMTeeM na turneji

Buntovnici s razlogom
U Centru za kulturu Mostar likovnom izlo`bom promovirana je ULU Format, udruga koju je proizvelo op}e stanje na {irokom i lokalnom polju kulture, osobito likovne umjetnosti. Udruge likovnjaka oduvijek su bile primjerene ljudima od kista, ali one su u neka sretnija vremena bila vi{e voljom za izdizanje iznad op}eg dru{tvenog i kriti~kog parametriziranja kulture, bili su to uglavnom buntovnici, osobenjaci i ljudi koji se nipo{to nisu htjeli uklapati u nametnute standarde. No, danas takve udruge nastaju iz muke. Te je i Format kao posljedica potrebe za nadila`enjem nezadovoljavaju}eg odnosa na{eg dru{tva prema mladim ljudima koji se bave umjetno{}u danas i ovdje… Uz svoju prvu izlo`bu katalo{ki su ustvrdili: "Svjesni prilika i neprilika, osjetili smo potrebu i odlu~ili poku{ati da se sami organiziramo i na taj na~in pokrenemo dijalog izme|u umjetnika i njihove okoline, komunikaciju umjetnika s publikom, ali i umjetnika sa drugim umjetnicima, imaju}i u vidu ~injenicu da u na{em gradu i bli`oj okolini imamo fakultete sa kojih godinama izlaze generacije mladih autora ~ije djelovanje te{ko mo`emo prati-

Od Stoca, @epe, Gora`da do Zagreba
Nakon trijumfa predstave "Oda radosti" (Deveta nedovr{ena), u kojoj igraju Tinja Do{en, Amra Prutina, Belma Salkuni}, Marijana @ivanovi}, Armin Had`imusi}, Lazar Jovanov, Enes Salkovi} i Novak Simi}, na Me|una ro dnom fes ti va lu u Smederevu, PATOS off 8 i tri zna~ajne nagrade (Gran Prix stru~nog `irija za najbolju predstavu, nagrada publike za najbolju predstavu i nagrada za gluma~ko ostvarenje ve~eri Marijani @ivanovi}), Mostarski teatar mladih 1974 na novoj je turneji. Naime, predstava "Srebrenice nije bilo" po tekstu Muje Musagi}a izvedena je u Stocu. Nakon Stoca ista predstava igrana je u @epi, te ju~er u Gora`du. Istog dana u Gora`du izvedena je i predstava Omladinskog studija - "Maslinova grana" i posa|eno stablo masline, {to je postala praksa uz ovu predstavu, kao poruka mladih Mostara za trajnim mirom, razumijevanjem i tolerancijom. Na kon Go ra `da an sam bl predstave "U traganju za bojom kestena" putuje za Zagreb gdje }e 13. jula u okviru Festivala Amadeo off u atriju Muzeja na

Poku{aj {to neposrednijeg prikaza izlo`bom

ti, a osim izuzetaka, za ve}inu ih i ne znamo. Ovakva kaoti~na situacija svjedo~i o vremenu i dru{tvu u kojem `ivimo i koje nam ne daje puno poticaja da se razvijamo. Imaju}i u vidu ovakvo stanje, prvu izlo`bu na{eg udru`enja koristimo kao priliku da {iroj javnosti predstavimo rad na{ih ~lanova i time djelomi~no, jer druga~ije i nije mogu}e, damo odgovor na pitanja kao {to su: ~ime se to bave dana{nji mladi autori i ko su oni uop}e, da li ih ima, koliko ih je itd. Iz tog razloga ova izlo`ba nije oblikovana nekom odre|enom temom ili konceptom niti je `irirana, vi{e je poku{aj {to nepo-

srednijeg prikaza onoga ~ime se trenutno bave autori koje vam predstavljamo. Rije~ je o svojevrsnom impulsu kojim `elimo pro{iriti i sve nas uvesti u jedno {ire polje pra}enja i razumijevanja umjetni~kog manifestiranja u nama i /ili oko nas". ULU For mat ra do vi ma su predstavili: Anel Jakirovi}, Adina Kero, Anel Pala, Arleta ^ehi}, \ani Jakirovi}, Azra Imamovi}, Damir Mumba{i}, Danijela Lipka, Dolores Veledar-Peri}, Lejla Mustafi}, Merima Ivkovi}, Selma Loose, Tanja Samard`i}, Tonin Tar~uki i Vi{eslav Lu~i}. I svi oni su buntovnici s razlogom...
D. MARIJANOVI]

Starom gradu igrati predstavu. Ova izvedba bit }e posljednja u ovoj sezoni, pred petnaestodnevnu pauzu, kada po~inje rad na novim projektima za narednu sezonu, koja }e po~eti programom 37. mostarskog teatarskog festivala.
Mr. S.

28

SCENA

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Slavni francuski fudbaler pro{etao crvenim tepihom

Eric Cantona pozirao

novinarima
Slavni fudbaler Eric Cantona obilje`io je petu no} Sarajevo Film Festivala. On je zajedno sa proslavljenim Predragom Pa{i}em pro{etao crvenim tepihom i pozirao brojnim novinarima. Slavni fudbaler stigao je u Sarajevo kako bi promovisao film “Fudbaleri buntovnici” Medijsku . pa`nju izazvala je i Jelena Rozga, koju mnogi smatraju pravom kraljicom estrade. Pjeva~ica se pojavila kao posebna go{}a Sarajevo Film Festivala, a zasjala je u haljini boje breskve, izvezenog i ukra{enog gornjeg dijela i dugim prorezom kojim je naglasila svoje vitke noge. Crvenim tepihom ispred Narodnog pozori{ta pro{etali su jo{ i Danis Tanovi}, Mona Muratovi}, Moamer Kasumovi} kao i ekipa rumunskog filma “Svi iz na{e porodice” ...
D. R. Mirza Tanovi} i Almir Kurt

Danis Tanovi}

Eric Cantona

Mona Muratovi} i Moamer Kasumovi}

Ekipa rumunskog filma “Svi iz na{e porodice”

Jelena Rozga

Muharem Bazdulj

F

raza je zbilja glupava i izlizana, no ovdje savr{eno vrijedi: Solondzovi filmovi nisu za svakoga. Validna je, me|utim, i ona jo{ glupavija i jo{ izlizanija: Solondzovi filmovi gledatelje ne ostavljaju ravnodu{nim. Va`ilo je to ve} za njegov film iz 1995. pod naslovom “Dobro do{li u ku}u lutaka” ali se nepo, vratno potvrdilo tri godine kasnije. Solondzova filmska zvijezda bljesnula je, naime, svim svojim neobi~nim sjajem 1998. filmom Happiness (Sre}a). Oskara za najbolji film te godine osvojila je Mendesova Ameri~ka ljepota i filmski kriti~ari {irom svijeta filozofirali su o Akademijinom iskoraku jer je nagra|en film koji - govorili su - bez pardona kritizira ispraznost `ivota ameri~ke srednje klase i svakodnevni u`as suburbije. Ameri~ka ljepota je, me|utim, u usporedbi sa Solondzovom Sre}om - istinska bajka o ljepoti `ivota, duboko sretna i optimisti~na. Tamo gdje je Mendes nudio iskupljenje, pa makar i u kesu koji nosi vjetar, Solondz je zalazio u morbidno smije{ne `ivotne stranputice, one u kojima nema nikakvog dostojanstva kao posljednjeg iskupljenja.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 12. 7. 2012. godine

MENDES I SOLONDZ Film Ameri~ka ljepota Sama Mendesa koji je 1998. osvojio Oskar za najbolji film i za koji se posvuda govorilo kako bez pardona kritizira ispraznost `ivota ameri~ke srednje klase i svakodnevni u`as suburbije, u usporedbi sa Solondzovom Sre}om - istinska je bajka o ljepoti `ivota, duboko sretna i optimisti~na. Tamo gdje je Mendes nudio iskupljenje, pa makar i u kesi koju nosi vjetar, Solondz je zalazio u morbidno smije{ne `ivotne stranputice, one u kojima nema nikakvog dostojanstva kao posljednjeg iskupljenja. Neki su ga kriti~ari tada optu`ivali da on nema nikakvog suosje}anja za svoje likove, da u `ivotu vidi samo tamne valere, kratko re~eno, da svud oko sebe vidi jedino crnjak

Film

Igranje formom
Neki su ga kriti~ari tada optu`ivali da on nema nikakvog suosje}anja za svoje likove, da u `ivotu vidi samo tamne valere, kratko re~eno, da svud oko sebe vidi jedino crnjak. Svojim narednim filmom, tri godine kasnije, 2001, dakle, sjajnim Storytellingom, Solondz se narugao i njima, i samom sebi, a i gore spomenutom Mendesu i njegovom Oskarima ovjen~anom filmu. Film ima iznimno neobi~no formu: sli~niju knji`evnom ili muzi~kom djelu nego klasi~nom filmu. Podijeljen je na dva du`inom nejednaka dijela naslovljena Fiction i Nonfiction (potonji je barem duplo du`i), a ta dva dijela me|usobno ne ve`e nikakva iole ~vr{}a spona. Veze me|u dijelovima vi{e su poput onih koje ve`u dijelove Kunderine Knjige smijeha i zaborava, tj. vrte se oko nekoliko sto`ernih pojmova filma koji su analizirani kroz brojne pri~e i pri~ice. U prvom dijelu (Fiction) radnja je koncentrirana na grupu studenata kreativnog pisanja na sveu~ili{tu. Glavni su likovi wannabe pisci Vi (izvrsno je igra Selma Blair), njezin de~ko Marcus (Leo Fitzpatrick), koji boluje od cerebralne paralize, te njihov afroameri~ki profesor Mr. Scott (Robert Wisdom), ovjen~an Pulitzerovom nagradom. Ovaj prvi dio ima prili~no jednostavnu pravolinijsku fabulu, no ne}emo je ovdje prepri~avati. Vrijedi, me|utim, skrenuti pa`nju na neke upravo maestralne scene poput one u kojoj studenti analiziraju pri~u svog hendikepiranog kolege ili klju~nog preokreta u kojoj Selma (odnosni Vi) ne poslu{a savjet Vlade Dijaka & @eljka Bebeka i nagne se (odnosno sagne). Drugi dio (Nonfiction) fabularno je kompliciraniji, no tako|er prebogat pravim malim filmskim draguljima.

Ameri~ki re`iser Todd Solondz u Sarajevu

Bosanski link
Scena u kojoj vjetar nosi zgu`vani papir direktna je zajebancija na spomenuti Mendesov film, a smotani dokumentarista Toby Oxman (Paul Giamatti) je sarkasti~no Solondzovo ismijavanje samoga sebe. Oni koji bolje poznaju Solondzov opus znaju da je prva stvar koju je on snimio kratki desetominutni film Schatt’s Last Shot, ~ija su tema problemi srednjo{kolca pred upis na koled`, a upravo takav film snima i imaginarni dokumentarista iz Pri~am ti pri~u ({to je prevod pod kojim se film prije desetak godina prikazivao kod nas). Treba u ovom tekstu spomenuti i izvrsnu rolu Johna Goodmana, kao i onu fantasti~nu scenu koja, ~ini se, nikom ne}e biti smije{na kao Bosancima. Nekakva psihologinja pri~a tamo, naime, ne{to ovakvo: Skupina antropologa istra`ivala je grupu mladih Bosanaca izlo`enih svakodnevnom granati-

Crnjak bez iskupljenja
Zvijezda presti`nog programa Posve}eno aktuelnog Sarajevo Film Festivala je ameri~ki re`iser Todd Solondz, ~ija je (relativno) mala filmografija filovana sjajnim ostvarenjima {to se uglavnom bave mra~nijim aspektima ljudske egzistencije
ranju i utvrdila je kako je njihova razina stresa ni`a od one njihovih ameri~kih vr{njaka pred upis na koled`… vjeran svom autorskom rukopisu. Dva njegova kasnija dugometra`na filma tako|er su u programu ovogodi{njeg SFF. Film “Palindromi” na programu je danas, u 15 sati, u kinu Meeting Point. Ova neobi~na filmska pri~a (iz 2004) tematizuje `elju trinaestogodi{nje Avive Victor da - zatrudni. I ovim filmom, Solondz je uspio izazvati kontroverze. Njegov najnoviji film pak, Tajni adut iz pro{le godine, tako|er je kratak za standarde dugometra`nog filma i traje 84 minute. Glavni protagonist mu je Abe, upravo solondzovski bizaran lik koji se i u svojim tridesetim ne odvaja od igra~aka iz djetinjstva te koji jo{ `ivi s roditeljima. Njegov `ivot se mijenja nakon {to upozna Mirandu... Ovaj si`e vrijedi tek nadopuniti informacijom da lik Mirande tuma~i Selma Blair, s kojom je Solondz sura|ivao u Storytellingu i koja je, o~ito, glumica s kojom voli raditi. U svakom slu~aju, Todd Solondz je jedan od onih ameri~kih re`isera zaslu`eno visoke reputacije, popularnih i kod evropske i kod ameri~ke kritike, festivalskih miljenika, takore}i, {to je do uspjeha do{ao bez podila`enja {irokoj publici i bez kalkulacija.

Bizarnost
Storytelling je malo remek-djelo, film o kojem se mogu pisati eseji i studije te se na ovako malom prostoru ne mogu nabrojati sve njegove vrijednosti. Rije~ je o sjajnom, dubokom i tu`no-smije{nom filmu, filmu koji o dana{njem svijetu govori vi{e nego razne trosatne kvaziozbiljne gnjava`e, a koji ne traje ni sat i pol. Samo osamdeset i sedam minuta. I poslije Storytellinga, Solondz ostaje

30

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

UMJETNICA JE PRISUTNA

Balkan barok
Zna~ajan dio umjetni~kog opusa Marine Abramovi} utemeljen je na zaustavljanju vremena, na postojanju pauze (muzi~kim rje~nikom re~eno, “fermata”) i na poku{aju, ne da se to vrijeme u kapitalisti~kom smislu iskoristi, ve} da se okrene u na{u korist tako {to }emo usporiti i zagledati se u sebe
Ajla Terzi}
Performans iz 1975.

A

lbert Speer je bio arhitekta Tre}eg rajha koji je u historiji upam}en kao “na cis ta ko ji se is pri ~ao.” Nakon Nürnberga je odslu`io dvadeset godina zatvora i kad je iza{ao postao je neka vrsta celebritya. Pisao je autobiografske knjige, davao izjave za medije kao {to je BBC, a jednom je ~ak dao intervju za Playboy. U tom periodu Speera je posjetio britanski vojnik kojega je iskreno zanimalo da upozna ovog va`nog ~ovjeka. Malo su se dru`ili u njegovom londonskom stanu i na kraju je mladi i mo`da perspektivni de~ko pitao Speera {ta je najzna~ajnija stvar za uspjeh. Hitlerov neimar se zamislio i rekao: Harizma (my dear boy). Poradite na svojoj harizmi. Harizma je upravo ono {to je najve}a snaga lika i djela Marine Abramovi}. Zmija na bilo ~ijoj drugoj glavi, onako kako je umjetnicu fotografisao Martin Schoeller, djelovala bi apsurdno. Drugim rije~ima, treba znati nositi zmiju na glavi.

kao hrabrost da se slijede instinkti. To implicira i autorsku spoznaju da se umjetnost mora dosti}i kroz bol i strpljenje, da nema lakih rje{enja i shortcuts ako se `eli slijediti vlastitu poetiku. Jer, dok je bol lajtmotiv izvedbi Marine Abramovi}, strpljenje mu daje referentni okvir. Jedan od njenih najpoznatijih ali i najdu`ih performansa jeste upravo kada je 12 dana sjedila u njujor{koj ga leri ji bez pokreta, bez hrane i govora (i {to je na banalan na~in u{lo i u seriju Seks i grad).

Zlatni lav za ucrvanu kravu
Ono {to je najfascinantnije u filmu Matthewa Akersa “Umjetnica je prisutna” jeste trijumf koji s razlogom isijava iz Marine Abramovi} dok govori o svom dosada{njem radu. No, to nije trijumf volje u stilu istoimenog filma Leni Riefenstahl koji propagira snagu kolektiva. To je trijumf vjere u samu sebe, prvo u doba komunizma i sada u vrijeme kapitalizma. No, izme|u ova dva perioda, za nas je ovdje bio jedan poguban. Dvije godine nakon Daytona, Marinu Abramovi} je crnogorski ministar kulture pozvao da predstavlja Srbiju i Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu, no kada je u javnost iza{lo {ta se sprema izvesti, otkazali su joj poziv. Iako ve}i dio svog `ivota `ivi drugdje, i Marina Abramovi} je historija obilje`ila na svojstven na~in. Na kraju se izborila za prostor na Bijenalu i njen se performans pod nazivom Balkan barok sastojao od sljede}eg: ~etiri je dana, po {est sati dnevno, opremljena ~etkom i kantom, ribala petnaest hiljada sirovih kravljih kostiju na kojima su se zbog vru}ine pojavili crvi, sve to dok je plakala i pjevala narodne pjesme. U pozadini je i{ao video u kojem umjetnica, obu~ena u bijeli laboratorijski mantil obja{njava kako se u Srbiji tamane pacovi. Performans je na Bijenalu dobio najve}u nagradu Zlatni lav. Zna ~a jan dio umje tni ~kog opusa Marine Abramovi} je utemeljen na zaustavljanju vremena, na postojanju pauze (muzi~kim rje~nikom re~eno, “fermata”) i na poku{aju, ne da se to vrijeme u kapitalisti~kom smislu iskoristi, ve} da se okrene u na{u korist tako {to }emo usporiti i zagledati se u sebe.

@ena sa zvijezdama
No Marina Abramovi}, kao jedna od najzna~ajnijih performans umjetnica dana{njice, nosi toliko toga, a najprije ~etrdeset godina karijere u koju je stalo najradikalnije preispitivanje granica vlastite individualnosti sa tijelom kao primarnim medijem. Ro|ena je u Beogradu 30. novembra, {to je ujedno i dan kada je 1667. ro|en Jonathan Swift i 1900. umro Oscar Wilde. Abramovi} je odrasla u strogoj partizanskoj porodici i tri decenije kasnije }e tu istu zvijezdu, samo u
Marina Abramovi}: The Kitchen

Tijelo kao knjiga
Cher je osamdesetih na naftnom tankeru okru`ena mornarima pjevala “kad bih mogla da vratim vrijeme” {to se mo`e shvatiti i kao kadbih-mogla-da-vratim-biolo{ki-sat. Istovremeno, ne mo`e se zaboraviti i to da je Marina Abramovi} `ena, i to `ena u svojim {ezdesetim ({ezdeset i tri godine, ta~nije). Dubravka Ugre{i} je u svom romanu “Baba Jaga je snijela jaje” vrlo efektno uvela nepopularnu tematiku `enskog starenja. Danas ne morate biti ekspert u oblasti

marketinga da shvatite da je ve}inski dio tr`i{ta podre|en mladoj populaciji, od gaziranih pi}a do filmske produkcije. Stoga, ne ~udi ni botoks na licu Marine Abramovi}, no to samo ukazuje na to da je i ona sama prvenstveno `ena pa tek onda umjetnica, ako se to dvoje uop}e mo`e razdvojiti. (Uostalom, i sama na jednom mjestu u filmu, dok je gledamo kako dodiruje Givenchy dizajersku odje}u, ka`e da joj je u jednoj od najve}ih kriza u `ivotu pomogao shopping.) Za J. Swifta tijelo je bilo odvratno. Za Marinu Abramovi} tijelo je sve.

Jedan na jedan
Performans oko kojeg se bazira film “Umjetnica je prisutna” prati pripreme Marine Abramovi} pred njenu retrospektivnu izlo`bu u uglednoj njujor{koj Galeriji MoMa. Ovom je prilikom Abramovi} izvela performans koji dobiva elemente psihoterapije bez rije~i: nasuprot umjetnice sjedaju posjetioci koji nemaju pravo da ometaju umjetnicu niti da govore, ali oni ipak komuniciraju sa njom na fascinantan na~in. Posmatraju}i i odmjeravaju}i me|usobnu reakciju, obje strane postaju prepu{tene same sebi. Istovremeno, to je ono {to je danas najte`e. Lako je, naime, drugima prepustiti da se brinu o nama (na jednom mjestu u filmu ona ka`e kako nakon rastanka od svog dugogodi{njeg partnera njema~kog umjetnika Ulaya nije znala ni da koristi bankovni ra~un), no izvrnuti samu sebe kao rukavicu i dati si prostora i vremena za autorefleksiju, to je istinski izazov.

obliku pentagrama, da urezuje u stomak kao dio svog poznatog performansa sa bi~evanjem. Na ovim prostorima djecu u~e da ne talasaju i da ne postavljaju previ{e pitanja (u protivnom }e biti diskreditovani kao “filozofi”). Skoro cjelokupna karijera Marine Abramovi} - ~iji je otac bio filozof - jeste postavljanje pitanja, i to od njenih prvih perfomansa pod nazivom Ritam iz 1970-ih, gdje je publici svoje tijelo potpuno stavila na raspolaganje, do performansa The Artist is Present, gdje je 77 dana sjedila za prostim drvenim stolom osam sati dnevno. To je naro~it izazov jer, kako samo ka`e, performansi bez po-

kreta su u svakom smislu najte`i. Ova umjetnica ~ije je prezime strancima te{ko izgovoriti i kojoj se divi i Lady Gaga, spaja u sebi ne{to od provokativnosti i mazohizma de Sadea i egzoti~nosti pjeva~ice Sade. Tako|er, te{ko je zanemariti ~injenicu da u njenoj teatralnosti ima ne{to od crnogorskog faktora koji jeste kli{ej, ali koji je po svom karakteru ipak histrionske prirode {to je velika stvar za one koji se bave umjetno{}u. Na jednom mjestu u filmu, Marina Abramovi} ka`e da je oduvijek posjedovala izvjesnu mudrost, {to se danas, nakon retrospektivne izlo`be posve}ene njoj u galeriji MoMa mo`e tuma~iti i

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

31

Diplomirali magistri 13. nara{taja ALU [iroki Brijeg

[krinja umjetni~kih i kulturnih potencijala
[irokobrije{ka ALU je davno prerasla lokalne i nacionalne granice, pa je ove godine ovdje magistrirala i jedna Ukrajinka - Sni`ana Romanovi~
Dragan Marijanovi}

P

rekrasnom sve~anosti u vrtu {irokobrije{kog franjeva~kog samostana i Franjeva~ke galerije obilje`eno je diplomiranje 13. nara{taja ALU u [irokom Brijegu, kojom prigodom je uru~eno 19 magistarskih diploma za magistrante koji su stekli zvanja magistara umjetnosti u oblasti slikarstva, grafike i kiparstva.

192 umjetnika
Program kojemu je nazo~ilo puno uzvanika i gostiju je vodio fra Vendelin Kara~i}, profesor etike ovom i svim dosada{njim nara{tajima, koji se od utemeljenja ALU dostigli brojku od 192 diplomirana profesora i magistra likovnih umjetnosti i koji je ujedno i otvorio ovu diplomsku izlo`bu. Diplomantima se obratio i ravnatelj ALU fra Jozo Peji} ~estitav{i im na uspjehu, no, prvi put za ovih svih godina Peji} je govorio i sa stanovitom dozom ogor~enja na status ove visoko{kolske ustanove u dru{tveno-politi~koj zajednici i njezinoj nebrizi za jedinu visoko{kolsku ustanovu koja {koluje umjetnike i koja je po-

sve posve}ena umjetnosti: “192 akademska kipara, slikara i grafi~ara nisu samo statisti~ki podatak, to je magi~na {krinja golemih kulturno-umjetni~kih potencijala koji zna~ajno oplemenjuju i oboga}uju `ivotne prostore, osobito u BiH i Hrvatskoj, otkuda su ve}ina dosad svr{enih studenata ALU i poslijediplomskih studija. Akademija vidi i osje}a te{ko}e (ako ne i apsurdnost!) vremena u kojem `ivimo i slo`enost dru{tveno-politi~kih (ne)prilika, ali je te{ko razumjeti da dru{tveno-politi~ka zajednica dostatno ne vrednuje i ne osigurava nesmetan rad ALU. Predugo traje nada u preokret. Po~elo je sve s entuzijazmom i geslom: [to ja mogu dati Akademiji? Do{lo je vrijeme kad se i u na{oj ustanovi postavilo pitanje: [to Akademija mo`e dati profesoru, asistentu, predava~u? (Jasna je Peji}eva aluzija na ~injenicu da ALU ~esto nema za ionako niske pla}e svojim djelatnicima, op.aut.) A biti gluh, ili se ne osvrtati na ovakva pitanja, postoje}e stanje mo`e samo pogor{ati. Nadam se i `elim da ovo postavljanje pitanja koje nije neo~ekivano nimalo ne}e umanjiti profesi-

Magistranti koji su stekli zvanja magistara umjetnosti u oblasti slikarstva, grafike i kiparstva

Diplomci i magistri
Grafiku u klasi profesora Mire Petrica magistrirali su Sla|ana Karamati}, Boris Lovri}, Boris Veronika, Tihomir Golo, Ana Ko`ul, Jelena Maji}, Ana Peri}, Marko [aravanja i Matea Taka~. Kiparstvo u klasi profesora Nikole Vu~kovi}a diplomirali su Ivan Mileti}, Nina Petrovi} i Ante Leko, a najvi{e magistara proizveo je odjel slikarstva iz klase profesora Ante Kajini}a: Ivana Bari{i}, Antonija Bili{kov, Martin Ivi~evi}, Katica Knezovi}, Sni`ana Romanovi~, Tomislav Zovko i Ines I{tokovi}.

onalnost i korektnost odnosa unutar na{e ustanove. Dapa~e, uvjeren sam da }e se i ubudu}e {irom otvarati vrata na{e ALU darovitim mladim ljudima bez obzira na to iz kojih krajeva dolazili, jer, u protivnom, ogrije{ili bismo se o mladi nara{taj i o budu}nost koju nemamo pravo, ni uz cijenu velikih odricanja, unaprijed osiro-

ma{iti...” uz puno ostaloga rekao , je ravnatelj Peji}, vjerojatno misle}i na izvanredan status {irokobrije{ke ALU u mladih cijele regije, a koji `ele studirati umjetnost ba{ u ovom mjestu. To nje s po~etka bila neobi~nost, a sada je normalna pojava i ALU je davno prerasla lokalne i nacionalne granice, pa je ove godine ovdje magistrira-

la i jedna Ukrajinka - Sni`ana Romanovi~. Diplomantima je ~estitao i dr. Ivo ^olak, prorektor Sveu~ili{ta u Mostaru, podsje}aju}i na sjajnu povijest visokoga {kolstva u ovom gradu u kojemu je biskup Buconji} jo{ koncem devetnaestog stolje}a utemeljio teologiju, a onda je sve uga{eno, uglavnom iz politi~kih razloga. ^olak je izjavio da je Sveu~ili{te u Mostaru udomilo sedamnaest tisu}a studenata i tisu}u profesora, ali da je {irokobrije{ka ALU najdra`a svima, jer njeguje umjetnost, tako neophodnu u ovim prili~no bezdu{nim vremenima, te je usput podsjetio magistre da se u njihovim `ivotima od trena preuzimanja diploma sve mijenja i da se najvi{e uzdaju u svoj dar i ne pokleknu u samopouzdanju.

Vi{egodi{nji snovi
I dekan Akademije mr. grafike, prof. Igor Dragi~evi}, ~estitao je svojim biv{im studentima, u ~ije se ime okupljenima obratila i zahvalila Sla|ana Karamati}, magistra grafike: “Zavr{no {kolovanje i dobivanje diplome u ruke za studente je jedan od najva`nijih `ivotnih ciljeva i vi{egodi{njih snova. Svatko od vas izgradio je zaseban autoritet u skladu s vlastitom osobno{}u. Oboga}ivali ste na{a obzorja na temelju vlastitih znanja i iskustava. Kroz svoj rad na pokazali da nas u `ivotu moraju pratiti ~vrsti stavovi a obilje`iti visoko postavljeni ciljevi. Mi, diplomanti, u ovoj prigodi jo{ jednom iskreno zahvaljujemo svima koji su nas kroz prethodnih pet godina stru~no vodili ili su na bilo koji na~in podupirali na{e {kolovanje i napredovanje u bilo kojem smislu” .

Uru~eno 19 magistarskih diploma

Sa otvorenja diplomske izlo`be u Franjeva~koj galeriji

32 12 {iljaka Daniela Premeca u Collegiumu Artisticumu

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

33

A Story Spiked
Zavode}i posmatra~a jezikom visokog modernizma i blago odra`avaju}i rad Brancusija i Maxa Billa, ove skulpture su pored toga i iskreno otkrivanje komercijalnih datosti postmodernizma, zaostala jadikovka za raskidom sa socijalisti~kom pro{lo{}u i slomom jednostavne metanaracije koja je podupirala kulturalni `ivot biv{e Jugoslavije
Jonathan Blackwood zlo`ba Daniela Premeca "Spiked" prizor je koji nas prisiljava na suo~avanje. U engleskom jeziku, "Spiked" mo`e zna~iti jednu od dvije stvari. Ova se rije~ koristi kada se govori o cijenama energenata ili financijskim tr`i{tima, gdje "spiked" zna~i privremeno, dramati~no, neo~ekivano pobolj{anje u cijeni ili vrijednosti dionice. U ovom slu~aju, me|utim, Premec nas navodi da primijenimo originalno, novinarsko zna~enje rije~i "spiked", kao filter kroz koji mo`emo po~eti reagirati na izlo`bu. On misli "Spiked" u smislu urednika koji "odbacuje pri~u", jer njeni sadr`aji mogu {tetiti komercijalnim interesima novine, ili mre`i gospodarskog ili politi~kog utjecaja. Upravo nas skulptorovih 12 sjajnih aluminijskih oblika pozivaju da se uhvatimo uko{tac sa ovom idejom cini~ne, sebi~ne cenzure. Formalno, radovi su prirodni razvoj umjetnikove izlo`be iz 2009, "Per Aspera ad Astra". Pa ipak, iako je povezana sa umjetnikovim starijim radom, ova izlo`ba otvara novi front u Premecovoj neprekidnoj kritici suvremenih kulturalnih i politi~kih okolnosti u Bosni i Hercegovini.

I

gestiju - da promisli o ozljedama i {teti koju ovi predmeti potencijalno mogu nanijeti. Premec ne koristi ove te{ko}e kao izgovor za stvaranje djela koje je lako razumjeti ili koje je komercijalno privla~no. Umjesto toga, njegova izlo`ba predstavlja otvoreno suo~avanje sa ovim problemima, percipiraju}i ih kao poticaj na kreativnost, radije nego kao ne{to zastra{uju}e. Rad sugerira da svaki umjetnik u BiH mora prona}i put kroz labirint {iljaka i prepreka svakodnevnog `ivota da bi napravio i izlo`io svoja umjetni~ka djela. Isto tako, evocira i proces samocenzure kojoj su neki umjetnici podlo`ni, da bi isku{ali na tr`i{tu umjetnosti koje jedva da postoji i prodali svoja djela. Ovi radovi nisu specifi~ni za kulturu u kojoj su nastali; njihova privla~nost je promi{ljeno univerzalna. Da li ovih dvanaest {iljaka "provaljuju" iz ~istog, bijelog galerijskog prostora ili pak reprezentiraju "provalu" u njega - prekidaju}i i razaraju}i njegovu uobi~ajnu kolote~inu? Na ovaj na~in reflektira se {ire nezadovoljstvo koje tradicionalna "bijela kocka" name}e, te frustracija neuspjehom mnogih savremenih umjetnika da "pobjegnu" od male skupine po{tovalaca savremene umjetnosti i dopru do {ire publike. Ipak ovo nije besmislena ili samo`rtvuju}a borba. Premecov rad simbolizira iskrenu ambiciju da svojom umjetno{}u iza|e iz okvira poznatih doma}ih svjetova umjetnosti, da razmijeni ideje i razvije kontakte sa ljudima iz drugih zemalja koji razmi{ljaju na sli~an na~in. Uzimaju}i u obzir njegovo vjerovanje da je BiH posmatra~, a ne u~esnik u globalnom umjetni~kom tr`i{tu, on se bori da stvori radove koji }e problematizirati odre|ene probleme i biti shva}eni ozbiljno bez obzira na togdje se nalaze i gdje su vi|eni. Ideje cenzure, komodifikacije i hiperkapitalizacije koje se pojavljuju istovremeno kad i povla~enje dr`avnog kapitala sa globalnog umjetni~kog tr`i{ta, jednako su zna~ajne u Londonu i Berlinu kao i u BiH. Jedina razlika je stepen njiho vog uti ca ja na dne vni `i vot umjetnika. Kao umjetnik, Premec je metafori~ki re~eno osje}a kao vojnik. Ovo ne iznena|uje uzimaju}i u obzir vojno naslije|e njegove porodice i njegove rane ambicije da postane vojno lice. Prikazani radovi nastali su upravo iz specifi~nog senzibiliteta koji kreativni proces posmatra kao vrstu bitke: bitke sa sobom, bez sumnje, ali i kao kontinuirano suprotstavljanje neposrednom okru`enju; borba koja se nudi kao jedna od strategija pre`ivljavanja.

Novi front u Premecovoj neprekidnoj kritici suvremenih kulturalnih i politi~kih okolnosti u BiH

Hvatanje uko{tac
Ovi {iljci tako|er mogu biti promi{ljani i kao oru`ja napada i odbrane. U napada~kom smislu mogu biti percipirana kao srednjovjekovna koplja u kulturalnom vite{kom dvoboju; u obrambenom, kao odbijanje svakog daljnjeg izopa~enja kulturalnih okolnosti u dru{tvu unutar kojeg su nastala. Kao objekti, tako|er impliciraju neodre|en status samih objekata u potro{a~kom dru{tvu; objekata koji su na tr`i{tu predstavljeni kao po`eljni i privla~ni, dok je njihova potro{nja ~esto besmisleno {tetna i samodestruktivna. Premecove skulpture su rad umjetnika sa jakim moralnim "porivom", izra`ene radne etike i {to je presudno, sa kriti~ki oblikovanim pogledom na savremenu kulturu, kako unutar BiH tako i izvan nje. Ovaj rad pokazuje nam istinsko po{tovanje forme, stru~ni pristup procesu izrade i tvrdoglavo odbijanje da bude zapla{en mnogim problemima s kojima se umjetnici ovih prostora hvataju uko{tac. Ova provokativna instalacija ne ozna~ava povla~enje u sebe, ve} ambiciozni protivnapad na postoje}e probleme. Kao rezultat, ovo je samo jedna bitka u kulturalnom okr{aju koja }e se, kako izgleda, nastaviti jo{ dugo vremena. (autor je nezavisni histori~ar umjetnosti sa sarajevskom adresom. Trenutno pi{e knjigu o historiji umjetnosti u biv{oj Jugoslaviji. Urednik je vebsajta Sarajevski kulturni biro)

Tri nivoa transgresije
Od minijaturnih dimenzija trna do monumentalnosti skulpture u javnom prostoru, od stabilnosti kamena do lako}e kose, od organskih materijala do razli~itih vrsta metala, uklju~uju}i aluminij, Premecova djela zadr`avaju prepoznatljivost u raznovrsnosti, {to je odlika izgra|enog umjetni~kog identiteta
Branka Vujanovi} aniel Premec je stra{}u i predano{}u umjetnika koji se ne zadovo lja va sa mo je dnom prona|enom matricom, u svom dosada{njem radu eksperimentisao na sva tri nivoa kiparske prakse: materijalno-tehni~kom, konceptualnom-analiti~kom i estetskom-~ulnom. Od minijaturnih dimenzija trna do monumentalnosti skulpture u javnom prostoru, od stabilnosti kamena do lako}e kose, od organskih materijala do razli~itih vrsta metala, uklju~uju}i aluminij, njegova djela zadr`avaju prepoznatljivost u raznovrsnosti, {to je odlika izgra|enog

Kao vojnik
[iljci su metafora za te{ko}e `ivljenja obi~nog `ivota za mnoge u ovoj zemlji; za dnevnu borbu sa otvorenom i prikrivenom cenzurom i samocenzurom, koja progoni umjetnikov `ivot na ovim prostorima. Posebno, ovi {iljci ozna~avaju problem s kojima se umjetnici suo~avaju dok se djelo stvara i "konzumira", u dru{tvu gdje su nedostatak novca i politi~ka apatija oslabili o~iti kreativni potencijal. Sa druge strane, ove skulpture - sa svojim ugla~anim aluminijskim povr{inama - su zavodljivi predmeti; narcisoidni posmatra~ u njima mo`e vidjeti vlastiti odraz. Na ovaj na~in, posmatra~ je inkorporiran u formalne probleme s kojima se umjetnik suo~ava i koje ove trodimenzionalne slike predstavljaju. Zavode}i posmatra~a jezikom visokog modernizma i blago odra`avaju}i rad Brancusija i Maxa Billa, ove skulpture su pored toga i iskreno otkrivanje komercijalnih datosti postmodernizma, zaostala jadikovka za raskidom sa socijalisti~kom pro{lo{}u i slomom jednostavne metanaracije koja je podupirala kulturalni `ivot biv{e Jugoslavije. Budu}i da je pozvan da do`ivi oblike kao savr{ene aluminijske sto{ce, promatra~ je vo|en - kroz su-

D

umjetni~kog identiteta. Ova se prepoznatljivost temelji na promi{ljenoj stvarala~koj proceduri u kojoj se zna~enje i formalizacija ne pokazuju kao dominantni ve} se i{~itavaju indirektno kroz materijalnost i ~ul nost skul ptu re i nje nog ne po sre dnog/afektivnog dejstva na posmatra~a.

Struktura realnosti
Zna~ajan aspekt ove procedure jeste stavljanje u pogon simboli~nih formi koje upu}uju na zna~enja opasnosti, napada, povrede, sputavanja, bilo da se radi o ~ovjekovom nasrtanju na prirodu, o sku~enosti racionalnog uma i neuskla|enosti izme|u tehnolo{kog napretka i ugro`enosti op-

{tih uslova `ivota, uklju~uju}i razvoj duhovne svijesti, ili da se radi o komentaru na konkretne historijske okolnosti i dru{tvenu-kulturnu-ekonomsku-politi~ku stvarnost. Ovu site-specific izlo`bu treba shvatiti kao deklaraciju pobune i potrebe da se iza|e nakraj sa uslovima iz kojih nema izgleda da se prona|e izlaz. Da li je to pobuna koja, iako nastoji probiti zidove galerijskog prostora, ostaje sputana u okvirima ovih zidova? Odgovor na ovo pitanje sa jedne strane mo`e biti potvrdan. Sa druge strane, anga`man Daniela Premeca nadilazi estetiziranu agresivnost koja bi bila samoj sebi svrha. On uzima potencijal agresivnosti kao polaznu ta~ku umjetni~ke (ki-

parske) prakse koja je neodvojiva od direktnog fizi~kog manuelnog u~inka. Sa te strane, ova je izlo`ba deklaracija transgresije ograni~avaju}ih okolnosti. Tri su nivoa na kojima se takva transgresija manifestuje: na tehni~kom nivou, radi se o aktualizaciji (materijalizaciji) kojom potencijal postaje ~in transgresije u konkretnom prostoru sa svim aspektima vje{tine u primjeni metoda obrade materijala i vje{tine intervencije u prostoru; na idejnom nivou, radi se o snazi predo~avanja strukture realnosti koju karakterizira uzajamna dinamika destrukcije i konstrukcije, sputavanja i transgresije; na nivou ~ulnosti, radi se o dejstvu dvanaest monumentalnih prijete}ih {iljaka na tijelo i psihu posjetioca galerije.

^ulna iskustva svijeta
U ovu transgresivnu estetiku, koja podrazumijeva simboli~ku transformaciju baznog ~ulnog iskustva svijeta, Daniel Premec upisuje konotacije konkretnih uslova ugro`ene kulture u BiH i slijepih ulica savremene umjetnosti. Svoju poziciju umjetnika ne ograni~ava na samozadovoljavaju}a formalna traganja ve} nastoji ukazati na umjetni~ku proceduru koja koristi potencijal agresivnosti kao na mo del aktu ali za ci je su bje kti vnosti sposobne za otpor. (autorica je histori~arka umjetnosti i kustosica Galerije Collegium Artisticum)

Daniel Premec: Promi{ljena stvarala~ka procedura

Foto: [. SULTANOVI]

34

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

Prikaz
Prof. dr. Munir Talovi}

D`ada kojom je pje{ak hodio
te historije, mo`e do`ivjeti knjigu `ivom i sebe na}i u njoj, kao vo|en za ruku, i{~itavaju}i je, pro}i }e kroz njen sadr`aj. Najubojitije sredstvo bosanskih vojnika, koje su krasili hrabrost i moral kao pripadnike Armije RBiH, produ`eno je na d`adi od Sarajeva do Poto~ara, iz ~ega je autor iznjedrio svojevrsni spomenik koji ispisuje jo{ u gr~evitoj borbi sa svojim `ivotom, stavljaju}i sebe u rizi~an i stresan poduhvat s kojim je izrazio patriotsku odanost za Bosnu i Hercegovinu, mnoge ljude koji su u~estvovali u toj borbi, i na kraju po{tovanje prema `rtvama te neprirodne borbe. Mnogo ljudi predstavlja poredane u umjetni~kom stilu, poput galerije likova ili plejadu u~esnika u ideji, koji svoje u~e{}e uzimaju na razli~ite na~ine i pje{aku poma`u da ostvari svoj historijski poduhvat. Fotografije kroz {umske idile koje ozna~avaju vrijeme samo}e i te{kog tereta, koje prate precizne

Putopis "Nestali u danima punim sunca", autora Kasima Ceri}a, Sarajevo 2012.

K

njiga Kasima Ceri}a je neobi~na, ne{to novo, u neobi~nom izdanju, kao iz fabrike ili novo ispod ~eki}a. Predo~eno ~itala~koj javnosti, ovo djelo nastalo je na osnovu njegove osje}ajnosti, projektovano pronicljivo{}u i dosjetljivo{}u u njegovom traganju i pona{anju prema dobru. Predstavlja istinitu pri~u o ~ovjeku koji je prekinuo ulogu `rtve u dru{tvu i svojom idejom i djelom preuzeo ulogu pobjednika, ~ime se mo`e ponositi i osje}ati ispunjen odu{evljenjem i ~estito{}u. Odluka koju karakteri{u plemenitost i gra|anska hrabrost izvijala se i odjeknula iznad Bosne i Hercegovine kao svjetle}a raketa, u ~udu ostavila veliki broj gra|ana Bosne i Hercegovine, a nakon osam dana te{kog i mukotrpnog pje{a~enja Kasim Ceri} otklanja sve predrasude i odbija sve sumnje, a daje ta~an odgovor na sva dobronamjerna pitanja. Njegova ideja, ispunjena te{kim radom, trudom i zalaganjem u rizi~nom po`rtvovanju, pokazatelj je i potvrda da se ni{ta veliko ne posti`e na lahak na~in i da se du{a ne ~ini velikom i plemenitom bez `rtvovanja za drugoga. On to ~ini sje}anjem na smrt i time podsje}a druge na smrt, kao najboljeg propovjednika koji ~isti ljudsko srce i navodi radom za dobro.

Osman Smajlovi}, Kasim Ceri} i Anela Rondi}

vi i time otklanja sumnje i daje ta~an odgovor kako se mr`nja baca pod noge i gazi po njoj. Kasim Ceri} preska~e sebe kao glavnu ulogu u historijskom podvigu, na sebe pa`nju skre}e samo

Bez mr`nje
Biti sam nekoliko dana i no}i u `elji da poka`e ono {to `eli i ~vrsto ho}e, u Kasimovom nijetu pokazuje se kao lijek od grubosti, la`i i nepodno{ljivosti. Vo|en ljubavlju u dragog Boga, vjerom u svoje mogu}nosti i nadom da }e ostati moralno ~ist, spoznao je, kao most preko kojeg treba pre}i, da bi do{ao pred `rtvu i uspravno stao, okrenuo svoje dlanove prema nebu i time pokazao da se pred ~ovjekom ne pada na koljena, ve} pred Bogom, mole}i ga za spas. Potresne su njegove pri~e i fotografije u knjizi, ispunjene prohujalim opasnostima, koje se jo{ u kovitlu znatno vide iznad Bosne i Hercegovine. Ispri~ane su i prikazane sa utvr|enim redom, bez mr`nje i svega {to se sastoji u njoj, {to bi moglo uni{tavati i razdvajati. Naprotiv svemu tome, temeljene su na snazi da ljude povezuju u raznim oblicima `ivota. Autor sa svojom idejom ~itaoca upoznaje na veoma zanimljiv na~in, fotografski i `ivim re~enicama, ma{tovito, plasti~no do~arava do`ivljaje i susrete sa ljudima. ^italac sti~e impresije i dojmove kao daje i sam bio u~esnik u putovanju; naro~ito to mogu osjetiti oni koji poznaju te krajeve i d`adu kojom je pje{ak hodio. Oni koji su `ivjeli u ratu i pro`ivljavali vlastito iskustvo borbe za goli opstanak i ko je bio dio

pri~e i pri~aju tajnu putnikove samo}e, kao {to pri~a pri~u uz Ni{i}ku visoravan, uz Karaulu, niz kanjon rijeke Uj~e, gdje autor ispoljava tajne te{kog tereta sa veoma zanimljivim detaljima. Zatim, slika i pri~a Zdravka Vasiljevi}a, koji zauzima svoje mjesto u pje{akovoj galeriji li~nosti, koji se javlja kao jo{ jedan svjedok Kasimove plemenite ideje, jer mu se pridru`uje u ljuba-

gdje treba i mora zbog dinamike svoga kretanja. Pa`nju poklanja prirodi, ljudima koji ga o~ekuju i ugo{}uju, bilje`i reakcije ljudi koji ga pozdravljaju, prate i posje}uju na njegovom pohodu. Tu je i na tom putu nezaobilazna nana Fata Orlovi}, kojoj poklanja pjesmu iz koje se vidi poruka kako se njenim imenom na Kosovu brani Bosna, a u pri~i sa nanom rasvjetljava poruka kako se Bosna i Hercegovina bra-

ni i promovi{e po Americi. Slikaju}i panorame i pejza`e svojim duhovnim okom, on prirodnim mjerama postavlja ram svojim zapa`anjima, ispunjenim preciznim opisima i oblamanjem oko svoje vizije te izraza mentalne slike. Kasim Ceri} u svojoj ideji razvija temu sveop}e ljubavi, oblikuju}i je u trokut pod kojim je i putovao, u ~ijem centru raste jedan novi cvijet koji treba da se razvija u miru. Ve}ina njegovih pri~a ispisivane su putuju}i od jednog naseljenog mjesta do drugog. Meni interesantna pri~a, koja me uzbudila i uvela u stanje emocionalnog popu{tanja, u kojoj autorov izljev opa`anja veoma precizno i osje}ajno budi pa`nju i nepopustljivo ~itaoca dr`i na krilima svojih re~enica, koje ga dovode do stanja koje se grani~i sa suzama, pri~a ispisana na dionici puta od sela Ti{}e do Vlasenice, u kojoj se vidno isti~e uskla|en stil prelijevanja iz jednog stanja u drugo i precizno prijavljivanje svojih osje}anja i njihovo odjavljivanje. Predstavljena ti{ina i samo}a oko pje{aka putnika prvi put se osje}a i oslu{kuje u zamorenom uzburkanom duhovnom jezgru kroz to selo. Poput dominantnih pjesnika koji divno pi{u o gradskom `ivotu, Ceri} opisuje prirodu i {umu u slikovitim re~enicama, a o selu, da ga ne uvrijedi, ne govori o njegovim zaostav{tinama, ve} sa po{tovanjem ga gleda i vidi, opisuje kao ostavljeno i zapu{tano od ruke i strane ~ovjeka. Zatim, predstavljanje u~injenog napora na najdu`oj dionici puta od Kladnja do Vlasenice, ali u skromnosti, naspram onoga {to je do`ivio i podnio kao teret. Uspon do Vlasenice po svojoj du`ini i nagibu pitanje je koje Ceri} nije mnogo otvarao, svojom skromno{}u kontrolisao je te`inu tih napora. Mnogo vi{e se nazire od toga nego kako to on ispoljava i opisuje, jer muku nigdje ne spominje, a bez nje nije moglo u danima punim sunca. Tre}a stra-

nica, koja zatvara trokut, to su do`ivljena osje}anja u kojima se javljaju slike iz rata u njegovom mentalnom sklopu u vi|enju redova u kojima stoje mladi}i koji o~ekuju komandu "sljede}i", poziv na pretrese, a potom ih vidi nad pru`enom dubinom niz klisure kud utje~e svjetlost u preklane sudbine. Iz njegove poetike i duhovne filozofije u njegovom djelu isti~u se dvije teze. Prva je da je u strukturi sadr`aja djela predo~ena ljepota umjetnosti koja izvire iz teolo{ke knji`evne literature, a druga je da struktura razmi{ljanja i pisanja ispoljava sklad i harmonizaciju kroz ~vrste poglede u Bo`ije davanje u tvrdnjama "Neka mu Bog sudi po njegovim djelima": "Ne pla~i, brate moj, ti se d`ehennema boj, ne pla{i se crne zemlje i njezine te`ine..."

^elebija i \erzelez
U ovim i sli~nim stihovima on pokazuje ulogu pjesnika i time otkriva kako je oblikovana njegova ukupna svijest o ljubavi prema dragom Bogu i spoznaji da je ~ovjek Njegovo djelo. Ovaj prirodni motiv nalazimo u ve}ine bo{nja~kih pisaca. Stav koji Ceri} zauzima u svom knji`evnom anga`manu je knji`evno stilsko obilje`je ispoljeno kao va`an i neprekidno jasan intelektualni oblik, oslikan kroz o{tro napadanje na huliganstvo, nasilje i rat. Pri kraju knjige prisje}a se podataka koje je nalazio u dalekoj historiji, {to potvr|uje da je neumorno istrajavao i u toj oblasti, gdje je ispoljio sposobnost historijskog zapa`anja. Spominju}i turskog putopisca Evliju ^elebiju iz {esnaestog stolje}a i bo{nja~kog junaka Aliju \erzeleza iz petnaestog vijeka, pored jednog broja pjesama koje u potpunosti odgovaraju mjestu, vremenu, objektivnim i realnim osje}anjima, impresivnom opisu na{ega grada Sarajeva i svemu ~ime se bavio u ovom knji`evnom djelu, {to putopisu daje originalnu snagu. Stoga, predla`em izdava~u vi{etira`ni broj u {tampanju ove knjige.

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

35

Trideset tre}i broj Gra~ani~kog glasnika

Brojna {tiva za sladokusce

pisane rije~i
Miralem Begi}

^asopis uskoro sti~e svojevrsno punoljetstvo, {to je prava rijetkost u periodici uop}e, a posebno u izdanjima ovakvog kulturolo{kog usmjerenja za jednu lokalnu sredinu kao {to je Gra~anica, rekao je doc. dr. Omer Hamzi}

U

gra~ani~koj biblioteci “Dr. Mustafa Kamari}” promovisan je 33. broj Gra~ani~kog glasnika. Ovaj ~asopis za kulturnu historiju sedamnaest godina uspje{no ure|uje doc. dr. historijskih nauka Omer Hamzi}. - ^asopis uskoro sti~e svojevrsno punoljetstvo, {to je prava rijetkost u periodici uop}e, a posebno u izdanjima ovakvog kulturolo{kog usmjerenja za jednu lokalnu sredinu kao {to je Gra~anica. U proteklim godinama ispisano je preko 4.000 stranica teksta iz raznih oblasti, po~ev{i od historiografije i kulturne historije, pa do savremenih i aktuelnih dru{tvenih tema, te priloga iz knji`evnosti i umjetnosti, kazao je dr. Hamzi}.

^etiri pri~e
Radi se o {irokom spektru interesovanja i jo{ {irem krugu saradnika sa raznih visoko{kolskih i kulturnih institucija iz zemlje i inostranstva, koji svojim kvalitetnim prilozima kontinuirano podr`avaju izla`enje ovog ~asopisa. Posljednje izdanje ovog ~asopisa posve}eno je 20. godi{njici po~etka agresije i rata za BiH (1992-1995), koja je popra}ena sa dva priloga. Prvi je uvodni, u rubrici “Povodom” pod naslovom , “Sje}anje na Manevarsku jedinicu Patriotske lige Gra~anica” autorskog dvojca mr. sc. Rusmira Djedovi}a, prof. Edina [akovi}a, a drugi nosi naslov “Uzavrela dolina Spre~e - u predve~erje rata 1992” koji je napisao doc. dr. , Omer Hamzi}. Isti autor u rubrici “Teme” objavljuje prilog pod naslovom “Svi na{i sedmi aprili” - dezideologizacija i demistifikacija antifa{izma, u kojem razja{njava neke kontroverze koje se vezuju za dan oslobo|enja Gra~anice u Drugom svjetskom ratu, o ~emu je bilo rije~i i na javnoj tribini, {to je odr`ana 7. aprila u Gra~anici. U rubrici “Teme” objavljena su jo{ dva priloga: Zlatko Duki} “Dvadeset godina kasnije - korak naprijed, dva-tri nazad” (poku{aj analize) i dr. sc. Izudin Ke{etovi} - “Jedan pogled na BH ekonomiju - kud plovi ovaj (na{) brod” rekao je u svom , izlaganju Omer Hamzi}, glavni i odgovorni urednik ~asopisa. U rubrici “Pro{lost” izdvaja se prilog Mine Kujovi} “O jednom dugotrajnom i nezavr{enom sudskom spo ru” izme|u aus tro ugarske uprave i vakufa nakon izgradnje konaka i osnovne {kole na

vakufskoj zemlji u Gra~anici. - Trideset tre}i broj Gra~ani~kog glasnika, kako sadr`ajno, tako i u likovnom pogledu iza{ao je u znaku ugledne gra~ani~ke familije Maglajlija. U rubrici “Gra|a” objavljujemo op{irniji memoarski prilog pod naslovom “Neki podaci o politi~kom radu za KPJ u NOP-u u Gra~anici, 1939-1945” , poznatog gra~ani~kog veterinara Hasana Maglajlije, uglednog intelektualca lijevih opredjeljenja, u~esnika NOR-a, koji }e se kasnije politi~ki razi}i sa Partijom i nastaviti profesionalni i dru{tveni anga`man u gra~ani~koj ~ar{iji u vremenima koja mu i nisu bila ba{ naklonjena. Prilog obiluje nizom nepoznatih i zanimljivih podataka o politi~kim prilikama, ljudima i doga|ajima u Gra~anici tokom Drugog svjetskog rata, istakao je u svom izlaganju histori~ar Edin [akovi}. O~evim stopama, u profesionalnom smislu, nastavio je sin Hasana Maglajlije Bakir, koji je nedavno preminuo. Mjesec prije smrti, koja je iznenadila mnoge Gra~anlije, veterinar Bakir Maglalija predstavio se sugra|anima izuzetno zanimljivom izlo`bom svojih likovnih radova, prete`no portreta, kojima se vra}ao u svom slobodnom vremenu. To je bilo, tako|er, prijatno iznena|enje i za mnoge Bakirove bli`e prijatelje i drugove, koji nisu znali i za taj, u nizu mnogih Bakirovih hobija i sklonosti. Likovnom umjetno{}u on se bavio isklju~ivo za svoju du{u u bukvalnom smislu te rije~i. Odabranim slikama sa te izlo`be likovno je opremljen ovaj broj Gra~ani~kog glasnika. Oma` Bakiru Maglajliji, specijalno za ovaj broj, napisao je njegov istinski prijatelj, knji`evnik Atif Kujund`i} iz Lukavca. U rubrici “Gra|a” izdvaja se prilog pod naslovom “Asim [eremet u Husinskoj buni” koji je na , osnovu autenti~ne i do sada nepoznate gra|e napisala bli`a rodica tog poznatog revolucionara Vahida [eremet iz Tuzle. Poznati gra~ani~ki sporta{ i sportski radnik Emir Tihi} i u ovom broju ~asopisa nastavlja svoje “Fragmente iz historije gra~ani~kog sporta” U ovom prilogu . govori o izgradnji rukometnog igrali{ta prije pedesetak i vi{e godina i prvom gostovanju gra~ani~kih rukometa{a u Mostaru. U svom redovnom serijalu “Likovi zavi~aja” doc. dr. Omer Hamzi} o`ivljava sje}anje na poznatog

Doc. dr. Omer Hamzi} Gra~ani~ki glasnik {tampa se ve} 17 godina

Gra~anica: Grad bogate pro{losti

gra~ani~kog prosvjetnog i kulturnog radnika Osmana Deli}a, kako stoji u naslovu priloga, nekada{njeg “u~itelja mnogih na{ih u~itelja” . Iz priloga “Gra~anlije” Bakira Krajnovi}a “Temperaturni re`im Gra~anice” mogu se i{~itati mnogi manje poznati detalji o mikroklimatskim prilikama na ovom prostoru. Rubrika “Rije~” objavljuje prilog Asafa Levi}a, stru~nog saradnika Arhiva TK-a, o li~noj zbirci poznatog knji`evnika Dervi{a Su{i}a. U ovom prilogu niz zanimljivih detalja na}i }e oni koje zanima historija knji`evnosti uop}e i `ivot i djelo Dervi{a Su{i}a posebno. Odazivaju}i se rado pozivu re-

dakcije, za ovaj broj Gra~ani~kog glasnika ~etiri kratke pri~e napisala je poznata bh. knji`evnica Nura Bazdulj - Hubijar. Pri~e su objavljene pod naslovima: “Tajna” , “Ljubi~ice” “Ru`a zlatom opto~e, na” i “Kafa” . Osim ove proze, u rubrici “Rije~” mogu se pro~itati osvrti i prikazi nekoliko zanimljivih knjiga i publikacija koje su pobudile pa`nju redakcije ~asopisa izme|u dva broja.

Ogledalo Bosne
U dva dodatka ~asopisu mnogo je zanimljivih tema. U prvom su predstavljeni doktori nauka s po dru ~ja Gra ~a ni ce Me vli da \uvi} i Lejla @uni}. Drugi doda-

tak ovog broja je, ustvari, Zbornik radova sa nau~nog skupa “@ivot i djelo Muhameda Tajjiba Oki}a” , koji je odr`an u Gra~anici. U ovom zborniku objavljeni su i radovi: doc. dr. Omera Hamzi}a, prof. dr. Avni Ilhana, prof. dr. Mehmeta Mahfuza Soylemeza, prof. dr. Omera Naki~evi}a, mr. sc. Kemala Ba{i}a i mr. sc. Suada ef. Mujaki}a. Ovaj broj Gra~ani~kog glasnika iza{ao je na 270 stranica. Uspje{no istrajava na svojoj misiji, ne odstupaju}i od svoje programske koncepcije koju ostvaruje ve} punih 17 godina, kao jedinstveno kulturno-povijesno ogledalo ovog dijela Bosne.

36
Teorija i praksa bh. pozori{ne misli

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. godine

Agon - ~asopis za pozori{te
U svakom slu~aju, ovo je vrijedan ~asopis, kojemu, u ina~e oskudnoj pozori{noj literaturi, a osobito periodici tog predznaka, treba po`eljeti dug `ivot
Mladen Bi}ani} vako prolje}e pozori{ni `ivot u BiH grana se nekim novim knjigama, izlo`bama, radionicama, publikacijama - uz ono {to ~ini njegovu sr`, predstave, kazali{ni festivali {to se bude upravo u to vrijeme: Teatar kabare Tuzla Fest, Mostarska liska, Festival bh. drame Zenica, Pozori{ne/kazali{ne igre u Jajcu i Teatar Fest “Petar Ko~i}” Banja Luka - poput nekih su malih `ari{ta kulturnog `ivota nadahnutog teatrom. A u sklopu banjalu~kog Teatar Festa “Petar Ko~i}” , po~etkom juna, promoviran je i prvi broj ~asopisa za pozori{te i vizuelne komunikacije Agon u izdanju Narodnog pozori{ta Republike Srpske i Akademije umjetnosti u Banjoj Luci “jedini tog profila i opredjeljenja, u ovom trenutku, u Bosni i Hercegovini” Za{to Agon? . “Zato” ~itamo u uvodnoj rije~i ure, dnika, dr. Nenada Novakovi}a, “jer se boljeg imena ne mogosmo domisliti. Pravdamo se ~injenicom da je ovo starogr~ka rije~ koja zna~i takmi~enje, borbu, nadmetanje. Mi `elimo da se nadme}emo u boljoj sutra{njici, `elimo da na ozbiljan na~in promi{ljamo sada{njicu i da stvaramo iluziju o boljem koje dolazi... Tra`imo one koji se ne moraju slagati sa nama, ali ho}e da se borimo zajedno za jedan cilj, za bolju sutra{njicu bez predrasuda, navijanja, niskih i nepotrebnih strasti i pakosti, nadtornjavanja, potrebe, hira...” ^asopis Agon te`nja je redakcije, objavljivao bi tekstove koji “promi{ljaju pitanja iz domena pozori{ta i audio-vizuelnih umjetnosti (film, radio i televizija) ali i teorije umjetnosti i kulture uop{te. I to, prije svega, nau~no, stru~no, esejisti~ki, kriti~ki, ali i pou~no, istorijski, informativno, autorski: jednom rije~ju - ozbiljno.”

i vizuelne komunikacije
S
gu” Jir`ija Jurandota, a potom slijede “Emigranti” Slavomira Mro`eka i njegov “Kroja~”potom drama “Sam , sebi napravio oltar” Ireneu{a Iredinskog i, kona~no, ponovno “Emigranti” Mro`eka - ukupno pet naslova i ~etiri autora. U tre}em radu iz ovoga djela ~asopisa Agon mr. Ljiljana ^eki}, tako|er ~lanica redakcije, ispod naslova “Gluma, unutra{nje motivisana aktivnost” pi{e o istra`i, vanju uzroka koji generi{u ~ovjekovu potrebu za bavljenjem gluma~kom umjetno{}u, ali i do`ivljaja koji se de{avaju unutar glumca u toku igre. Iz niza opaski i mi{ljenja vrsnih teoreti~ara i prakti~ara pozori{ne igre i glume - od Brechta, Shakespearea, Brooka, Strasberga, Stanislavskog i mnogih drugih - izdvojimo pri samom kraju iznesen stav Bore Dra{kovi}a koji glumu percipira kao potpuno odsustvo kontrole nad sobom, kada ka`e: “Ni pesnici ni glumci svoje ‘mahnite igre’ ne igraju ‘pri svetlosti razuma’ nego ih obu, zima ‘bahantska mahnitost’” .

O filmu
U dijelu posve}enom vizualnim komunikacijama nailazimo tako|er na tri teksta: dva o filmu i jedan od medijima danas. Goran Dujakovi}, msc, razmatra subjektivnu i objektivnu stvarnost u dokumentarnom filmu, mr. Aleksandra ^vorovi} analizira ~etiri filma iz novije srpske kinematografije da bi prepoznala i razmotrila mitolo{ke elemente iz srpske tradicije i narodnih vjerovanja u fantasti~nom doma}em filmu a Sanela Jankovi}, msc, pi{e o novim medijskim formama u digitalnom svijetu i njihovim poukama. ^asopis Agon, u svom prvom broju, donosi i izvje{taj `irija konkursa za savremeni dramski tekst NPRS kao i sam nagra|eni tekst “Kandilo u rozarijumu - istorijska fusnota” Tihomira Stevanovi}a. U ~asopisu pi{e i dr. Darko Luki} o nekim zbivanjima u Hrvatskoj, kada je u pitanju doma}i dramski tekst, Hasan D`afi} o netom zavr{enom Festivalu bosanskohercegova~ke drame u Zenici, Slavko Milanovi} o selekciji predstava za Teatar Fest “Petar Ko~i}” u Banjoj Luci, Neboj{a Bradi} u tekstu “Iza maske” prikazuje ediciju Ars scena beogradske izdava~ke ku}e Clio sa ~ijim smo se izdanjima mogli upoznati na nekima od pomenutih festivala, u Tuzli i Banjoj Luci, dok doc. dr. Nata{a Gli{i}, u tekstu pod nazivom “Kontinuitet scenskog nadahnu}a: rodna gruda u evropskom kontekstu” predstavlja , monografiju dr. Luke Kecmana “Petar Ko~i} na sceni Narodnog pozori{ta Republike Srpske”U svakom slu. ~aju, vrijedan ~asopis, kojemu, u ina~e oskudnoj pozori{noj literaturi, a osobito periodici tog predznaka, treba po`eljeti dug `ivot.

Mahnite igre
Prvi broj ~asopisa na tragu je takvih redakcijskih stremljenja. Tri su rada iz istorije i teorije pozori{ta, njima se Agon otvara budu}oj ~itala~koj publici. Dr. Zoran ]eri} pi{e o dramama \ure Jak{i}a (18321878), budu}i da se ove godine navr{ava 180 godina od njegova ro|enja. Osvrnuv{i se na po~etku na “kratak ali vrlo dramati~an” `ivot tog jednog od najzna~ajnijih predstavnika srpskog romantizma u slikarstvu i knji`evnosti - podjednako u poeziji i prozi, kao i u drami sa tri napisane tragedije temeljene u istoriji srpskog naroda - ]eri} iznosi ~itavu lepezu mi{ljenja Jak{i}evih suvremenika o njegovom dramskom djelu. Branislav Nu{i} zapisao je kako Jak{i} u osnovi nije dramski pisac, ali da je “njegova pojava u razvoju na{e dramske
Naslovnica Agona

knji`evnosti od vrlo velikog zna~aja” te kako njegove drame “pred, stavljaju ve}i deo autorovog rada u stihu, budu}i da je na 6.000 lirskih i epskih stihova ispevao 12.000 dramskih...” Njegove tri drame: “Seoba Srbalja” “Jelisaveta, knegi, nja crnogorska” i “Stanoje Glava{“ bilje`i ]eri}, suvremenici su , hvalili, kudili i nagra|ivali, da bi u pro{lom stolje}u uslijedile ocjene kako je “potencijalnost dramskog sveta \ure Jak{i}a bila svedena na mo}nu opsenu re~ima” (Milan Bogdanovi}), a same drame ozna~ene kao “pou~ni patriotski komadi” (Velibor Gligori}, Muharem Pervi}). U radu se pominje i nesumnjiv

utjecaj Laze Kosti}a na Jak{i}ev dramski spjev - sve su drame u stihovima - kao i jo{ neka mi{ljenja o ovom “~istom proleteru, daleko od snage i od sre}e i od kulture” (Isidora Sekuli}), kao i ocjena Du{ana Ivani}a: “Glasnik apokalipse u lirici, Jak{i} u tragediji pronalazi odgovaraju}i oblik, prenose}i svoje vizije u istorijsku ili mitsko-istorijsku situaciju.” Mada se tragedije \ure Jak{i}a ne izvode na srpskim pozori{nim scenama, pospremljene u ladicu pod nazivom “romanti~ki mentalitet” poentira ]eri}, one i dalje , predstavljaju “`ivu kulturu” jer, ci, tira autor na kraju svog rada Ridigera Zafranskog: “ ...romantizam ne smemo da izgubimo, jer je politi~ki

um i smisao za realitet premalo za `ivot, romantizam je ona dodatna vrednost, suvi{ak od lepe otu|enosti od sveta, obilje zna~ajnosti” . U drugom tekstu ovog temata - Iz istorije i teorije pozori{ta - dr. Luka Kecman, ujedno zamjenik glavnog i odgovornog urednika, pi{e o poljsko-srpskom pozori{nom dijalogu, odnosno poljskoj drami na sceni Narodnog pozori{ta Republike Srpske, ~ije prve izvedbe se`u u sezonu 1936/37. inscenacijom tragikomedije “Moral gospo|e Dulske” Gabrijele Zapoljske, poljske glumice i knji`evnice pravoga imena Maria Gabriela Stefania Korvin - Pjotrovska. Nakon 24 godine slijedi novi poljski kazali{ni komad “Premijera na pra-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SCENA

37

SAN U NOVOM RUHU

Festival prijateljstva u Gora`du

Ne zaboravite [opena
U okviru ovogodi{njeg Festivala prijateljstva, otvoreni su izlo`ba radova GUNGOR i ljetni sajam knjige. U ponudi su izdanja Izdava~ke ku}e "[ahinpa{i}" i drugih izdava~a, a literatura je raznovrsna, u {to se posjetioci mogu uvjeriti u narednim danima. O zna~aju ljetnog sajma knjige govorio je na~elnik Op}ine Gora`de Muhamed Ramovi}, ina~e predsjednik Organizacionog odbora Festivala prijateljstva, dok je sajam zvani~no otvorila Aida Obu}a, zamjenica predsjedavaju}eg Vije}a Op}ine Gora`de. - Za knjigu ka`u da je ~ovjekov najbolji prijatelj, sa njom odrastamo, putujemo, smijemo se, govori o nama, o onom po ~emu smo druga~iji od drugih. Va`no je da ~itamo jer ljudi koji ~itaju su dobri, a dobri ljudi su dobri prijatelji. Ono {to njegujemo na ovom festivalu je prijateljstvo, kazala je Obu}a. Nakon prve u nizu konferencija za novinare, tokom koje je otvorena i izlo`ba politi~kih karikatura autora Elvedina Do{le iz Gora`da, uslijedio je koncert "Izme|u istoka i zapada" u izvedbi kvarteta Samira Fejzi}a. Ina~e, Fejzi}, koji je porijeklom iz Gora`da, nastupao je ranije na Festivalu prijateljstva, a mnogi Gora`dani sje}aju se i njegovih nastupa sa legendarnim Almerom Imamovi}em. - To sa Almerom tada su bili neki drugi dani, dani rokenrola, svirali smo poprok, {to je i{lo uz na{e godine, sada smo mnogo ozbiljniji, ka`e Fejzi}. On je danas magistar muzike i predaje u Srednjoj muzi~koj {koli u Sarajevu, a koncert kojim je po~astio, istina ne ba{ ve-

Sa ljetnog sajma knjige u Gora`du

Uz ljetni sajam knjiga, izlo`bu politi~kih karikatura Elvedina Do{le, te koncert "Izme|u istoka i zapada" u izvedbi kvarteta Samira Fejzi}a po~ela ovogodi{nja manifestacija

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi: 8. i 9. strana
Sa izlo`be politi~kih karikatura Elvedina Do{le iz Gora`da

Na granici gori svije}a: Prijelaz Crnjelevo ne mo`e crnji

liki broj Gora`dana, bio je izvrstan. Ne ~udi jer je kvartet ve} nastupao na brojnim festivalima, Sarajevskoj zimi i Ba{~ar{ijskim no}ima, ove godine su bili posebni gosti u Azerbejd`anu, a imaju i ~esta gostovanja u Sloveniji i Srbiji. - Za mene ovaj koncert puno zna~i, moji prvi dodiri sa muzikom su iz mog djetinjstva u Gora`du. Djed koji je svirao saz prosto me inficirao sevdalinkom, koja je glavna tematika i ovog koncerta. Radimo stilizacije tradicionalnih bosanskih pjesama sevdalinki, ali na repertoaru su i neke kompozicije iz Turske i Azerbejd`ana, ka`e Fejzi}. Kvartet nastupa ~esto u City pabu u Sarajevu, a Gora`danima su priredili izuzetnu ve~er koja je okon~ana kompozicijom Samira Fejzi}a "Ne zaboravite [opena", kao A. H. svojevrsna poruka koncerta.

Hoffman: [piri} uni{tava grani~nu policiju 9. strana
Sarajevo: Turisti~ke pri(h)vatizacije

Info-centar Turisti~ke zajednice zara|uje na nelegalnim vodi~ima?! 12. i 13. strana
DRAMATI^NO: Od raka dojke u BiH 100.000 oboljelih

@ene umiru ~ekaju}i: U Sarajevu 4 mamografa, a 6 mjeseci za pregled?! 24. strana
SUSRETI: S grupom Punkt, nakon 10 godina

Spontano se vra}amo s novim albumom 28. strana
Nogometna sezona po~ela: Ho}e li opet neredi i nacionalizam tresti bh. stadione

Ho}e! Huliganima poma`e Ustav, a policija izgubila palice?! 33. strana
MODNI KUTAK: Milan Seni}, dizajner iz Sarajeva

Moje kreacije nosili su Nicolas Cante, Maya Sar, Amira Medunjanin
Prvi nastupio kvartet Samira Fejzi}a

38

OGLASI
DOO "GRADNJA" U STE^AJU SREBRENIK

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj:____/12 Datum, 11.7.2012. godine Na osnovu ~lana 101. Zakona o ste~ajnom postupku ("Sl. novine FBiH" br. 29/03) i Odluke Odbora povjerilaca ste~ajnog du`nika DOO "Gradnja" u Srebrenik u ste~aju, a po zaklju~ku Op}inskog suda u Tuzli, ste~ajni upravnik ogla{ava "D@AFEROVI]" DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U ZA REVIZIJU, RA^UNOVODSTVO I FINANSIJSKI KONSALTING d.o.o. Sarajevo Branilaca Sarajeva 5/III

JAVNO NA DME TA NJE
za prodaju imovine vlasni{tvo DOO "Gradnja" Srebrenik u ste~aju PREDMET PRODAJE: NAZIV IMOVINE 1. Poslovni prostor koji se nalazi u stambeno-poslovnoj zgradi kod Obdani{ta u Srebreniku, lamela A, sprat 1. Vanknji`no vlasni{tvo povr{ine 42,10 m2 x 1.200,00 KM/m2 ~ija je po~etna cijena .............................................................................50.520,00 KM ROH-BAU SISTEM 2. Poslovni prostor koji se nalazi u stambeno-poslovnoj zgradi kod Obdani{ta u Srebreniku, lamela B 1, suteren Br. 1. vanknji`no vlasni{tvo povr{ine 38 m2 x 1.400,00 KM/m2 ~ija je po~etna cijena ..................................................................................53.200,00 KM ROH-BAU SISTEM 3. Podrumski prostori koji se nalaze u stambeno poslovnoj zgradi "Papagajka" lamela 2 povr{ine 76,29 m2 x 200,00 KM/m2 ~ija je po~etna cijena ...................................................15.258,00 KM Podrumski prostor je visine 2,35 m i ura|ena je hidroizolacija podova i zidova. Podrumski prostor podijeljen je na 4 (~etiri) dijela: I. Podrum povr{ine 16,20 m2 II. Podrum povr{ine 19,68 m2 III. Podrum povr{ine 22,05 m2 IV. Podrum povr{ine 18,36 m2 ROH-BAU SISTEM 4. Podrumski prostori koji se nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi "Papagajka" lamela 3 povr{ine 13,50 m2 x 300,00 KM/m2 ~ija je po~etna cijena .....................................................4.050,00 KM ROH-BAU SISTEM 5. [upe koje se nalaze u stambeno poslovnoj zgradi kod Obdani{ta u Srebreniku, lamela B 1 povr{ine 10,50 m2x 350,00 KM/m2 ~ija je po~etna cijena...................................................3.675,00 KM Povr{ina se sastoji od 4 (~etiri) odvojene {upe: I. povr{ina 2,89 m2 II. povr{ina 2,66 m2 III. povr{ina 2,45 m2 IV. povr{ina 2,50 m2 ROH-BAU SISTEM 6. Plinska pe} (neispravna) ~ija je po~etna cijena ..........................................................................................340,00 KM USLOVI PRODAJE I ROKOVI PODNO[ENJA PRIJAVA 1. Prodaja imovine }e se izvr{iti usmenim javnim nadmetanjem. 2. Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do 8.8.2012. godine (srijeda) izvr{e uplatu na ime osiguranja u~e{}a na javnom nadmetanju iznos od jedne desetine odre|ene vrijednosti nepokretnosti javnog nadmetanja za ~iju kupovinu su zainteresovani, i to na depozitni ra~un prodavca DOO "Gradnja" u ste~aju Srebrenik broj 1321500311573974 kod NLB Tuzlanska banka. 3. Javno nadmetanje odr`at }e se 9.8.2012. godine (~etvrtak) u 12 sati u prostorijama stambeno-poslovne zgrade S+P+3. Zgrada kod Obdani{ta u Srebreniku, Ul. 21. oslobodila~ke brigade. 4. Dokaz o uplati u~e{}a dostaviti na adresu: DOO "Gradnja" u ste~aju Srebrenik, ili li~no na dan javnog nadmetanja. 5. Podnosioci koji ne uplate u~e{}e nemaju pravo na nadmetanju. 6. Kupcu }e upla}eno u~e{}e biti ura~unato u cijenu, a ostalim u~esnicima }e biti vra}eno u roku od 3 dana od dana odr`avanja nadmetanja. 7. Kupac je du`an u roku od 30 dana od dana zavr{etka javnog nadmetanja u cijelosti uplatiti kupoprodajnu cijenu umanjenu za u~e{}e. 8. Prilikom nadmetanja i ponude cijene, ponu|a~ ne mo`e podi}i cijenu manje od 5% od po~etne cijene u odnosu na ponu|enu cijenu prethodnog u~esnika javnog nadmetanja. 9. Lica koja odustanu od nadmetanja prije njegovog po~etka ili koja ne uplate ugovorenu cijenu u zadanom roku, smatrat }e se da su odustala od nadmetanja, odnosno kupnje, te na osnovu toga gube pravo na povrat u~e{}a, a kupcem se ogla{ava sljede}i najpovoljniji ponu|a~ koji je u~estvovao u javnom nadmetanju. 10. Prodaja se vr{i u na~elu "VI\ENO KUPLJENO" i naknadne reklamacije se ne}e uva`iti. 11. Kupac snosi sve tro{kove koje terete kupoprodaju: porezi, ovjere, takse, gra|evinska i upotrebna dozvola i dr. 12. Navedena vrijednost imovine predstavlja njihovu po~etnu cijenu i ta imovina se ne mo`e prodavati ispod te cijene. 13. Usmeno javno nadmetanje odr`at }e se i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, koji ispunjava sve ostale zakonom propisane uslove. 14. Imovina koja je predmet javnog nadmetanja mo`e se pogledati svakim radnim danom u vremenu od 8 do 15 sati. 15. Sve informacije i obavje{tenja mogu se dobiti na telefon br. 061 168-354 ili 062 742-532. STE^AJNI UPRAVNIK

Ovla{teni revizori Dru{tva za reviziju, ra~unovodstvo i finansijski konsalting "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo izvr{ili su reviziju finansijskih izvje{taja privrednog dru{tva "Rudnici mrkog uglja Banovi}i" d.d. Banovi}i, te sa~injavaju

IZVJE[TAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
Obavili smo reviziju finansijskih izvje{taja privrednog dru{tva "Rudnici mrkog uglja Banovi}i" d.d. Banovi}i koji se sastoje od Bilansa stanja na dan 31. 12. 2011. godine, Bilansa uspjeha, Izvje{taja o gotovinskim tokovima i Izvje{taja o promjenama u kapitalu za period 1. 1 - 31. 12. 2011. godine. Odgovornost za finansijske izvje{taje snosi menad`ment privrednog dru{tva. Na{a odgovornost je da damo mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima na osnovu provedene revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa op}eprihva}enim Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i obavljanje revizije tako da ona pru`i razumno uvjerenje o tome ima li u finansijskim izvje{tajima zna~ajnih gre{aka. Revizijom je obuhva}eno ispitivanje, na bazi testova, dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja iz finansijskih izvje{taja. Revizijom su tako|er obuhva}eni primjena ra~unovodstvenih na~ela te zna~ajne procjene uprave, kao i vrednovanje sveukupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Na osnovu izvr{ene revizije, vjerujemo da je provedena procedura pouzdan osnov za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Revizijom smo utvrdili slijede}e ~injenice koje imaju zna~ajan uticaj na prezentaciju finansijskih izvje{taja: 1. Kao {to je obja{njeno u zabilje{ci 2.1., zalihe su u bilansu stanja na dan 31. 12. 2011. godine iskazane u iznosu od 23.713.988 KM. Zbog postojanja zna~ajnog broja stavki neupotrebljivih i zastarjelih zaliha materijala i rezervnih dijelova, ne mo`emo da potvrdimo da su iste realno i objektivno iskazane. 2. Kao {to je obja{njeno u zabilje{ci 1.4. i 2.5. iznos od 34.821.898 KM predstavlja ostatak duga prema radnicima po sporazumima o poravnanju zaposlenika po osnovu prava iz Kolektivnog ugovora, zaklju~enim na osnovu Odluke o davanju saglasnosti, broj 5616/10 koju je 2. 6. 2010. godine donijela Skup{tina Dru{tva, a koji su knjigovodstveno evidentirani na aktivna vremenska razgrani~enja, umjesto na teret kapitala. 3. Sumnjiva i sporna potra`ivanja (zabilje{ka 2.3.3.1.), koja su bilansirana po neto vrijednosti od 19.753.341 KM, precijenjena su, odnosno iskazana u zna~ajno ve}em iznosu od realno naplativog. Uprava dru{tva ne vr{i uskla|ivanje knjigovodstvene sa stvarnom vrijedno{}u potra`ivanja na dan bilansa kako to zahtijevaju odredbe MRS-a 39, ta~ke 63-65. Za iznos vi{ka knjigovodstvene vrijednosti iznad realno naplativog iznosa potra`ivanja precijenjen je kapital privrednog dru{tva na dan bilansa. 4. Kao {to je obja{njeno u zabilje{ci 9, Dru{tvo nije iskazalo obaveze utvr|ene rje{enjem Porezne uprave FBiH, Kantonalni porezni ured Tuzla, po osnovu kamata za neblagovremeno pla}anje obaveza prema javnim prihodima i tro{kova postupka prinudne naplate u ukupnom iznosu od 12.000.425 KM, ~ime su potcijenjene teku}e obaveze, a precijenjen kapital dru{tva za isti iznos. Dio navedenih obaveza koje se odnose na zatezne kamate u iznosu od 8.725.976 KM mogao bi biti opro{ten ukoliko dru{tvo zaklju~i odgovaraju}e sporazume sa korisnicima sredstava. Po na{em mi{ljenju, osim efekata koje ~injenice navedene u ta~kama 1, 2 3 i 4 imaju na prezentaciju finansijskog polo`aja i uspje{nosti poslovanja dru{tva, finansijski izvje{taji predstavljaju objektivno i realno, u svim stavkama od materijalnog zna~aja, finansijski polo`aj dru{tva "Rudnici mrkog uglja Banovi}i" d.d. Banovi}i na dan 31. 12. 2011. godine, rezultate poslovanja, promjene na kapitalu, kao i nov~ani tok za godinu koja je zavr{ena na taj dan i u skladu su sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. Bez daljeg kvalifikovanja na{eg mi{ljenja, skre}emo pa`nju na slijede}e zabilje{ke uz finansijske izvje{taje koje se odnose na: - Upravni spor u vezi naplate potra`ivanja za putarinu od UIO u iznosu od 1.960.857 KM (zabilje{ka 2.3.3.2.); - Sudske sporove koje vodi Dru{tvo i koji se vode protiv Dru{tva i mogu}e efekte presuda (zabilje{ka 11).

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA JU BIBLIOTEKA SARAJEVA Na osnovu ~lana 27 Zakona o ustanovama ("Sl. list RBiH" broj. 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 41 Pravila JU Biblioteka Sarajeva, Odluke Upravnog odbora broj: 04- 26 /12. od 4. 7. 2012. godine, Upravni odbor JU Biblioteka Sarajeva na svojoj XVI (16) redovnoj sjednici odr`anoj 4. 7. 2012. godine o b j a v lj u j e

PONI[TAVANJE OGLASA
Poni{tava se oglas i izbor zaposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme, bibliotekar - odjeljenje, VSS, 1 (jedan) izvr{ilac, objavljen u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 31. 5. 2012. godine, zbog proceduralnih razloga. JU Biblioteka Sarajeva je objavila oglas u dnevnim novinama "Oslobo|enje" 31. 5. 2012. godine za prijem 1 (jednog) zaposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme, bibliotekar - odjeljenje, VSS, sa uslovima navedenim u oglasu. Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka u JU Biblioteka Sarajeva broj: 04-55/08. od 10. 12. 2008. godine za radno mjesto bibliotekar - odjeljenje predvi|eni su sljede}i uslovi: 1) VSS, filozofski fakultet: odsjek op}a knji`evnost i bibliotekarstvo ili neki drugi odgovaraju}i fakultet dru{tvenog smjera, 2) stru~na osposobljenost: stru~ni ispit i licenca za program koji se primjenjuje u Biblioteci za funkciju "cirkulacija", 3) poznavanje rada na ra~unaru, 4) poznavanje jednog stranog jezika, 5) 1 godina radnog iskustva, 6) probni rad od 3 mjeseca. Objavljenim oglasom oma{kom je ispu{ten uslov pod rednim brojem 2 - licenca za program koji se primjenjuje u Biblioteci za funkciju "cirkulacija". Zbog proceduralne gre{ke valjalo je oglas poni{titi.

Reviziju su obavili ovla{teni revizori: Beganovi} Enver, broj certifikata 4412/1 Amra Katana, broj certifikata 0837/1 "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. Za{titite se od sunca

POMO] U KU]I

39

NOVOSTI I PREPORUKE

Njega ko`e tokom ljeta
Prona|ite vremena za osnovnu njegu ko`e, naro~ito u ovim opasnim, ljetnim mjesecima
Njega ko`e najvjerojatnije i nije ba{ prva stvar na koju pomislite kada vam neko spomene ljeto. No va{e tijelo, u koje ula`ete i vrijeme i trud kako biste izgledali dobro, zasjat }e punim sjajem samo ako obratite pa`nju na njegu i za{titu ko`e. Stoga, prona|ite vremena za osnovnu njegu ko`e, naro~ito u ovim opasnim, ljetnim mjesecima. Ja~ina sunca i manja vla`nost zraka najprije }e ostaviti traga na otkrivenim dijelovima tijela. U ovom ~lanku mo`ete prona}i par korisnih savjeta o tome kako pravilno njegovati lice i tijelo tokom ljeta; kako bi va{a ko`a zadr`ala zdrav i blistav izgled. Jogurt za nje`niju ko`u dekoltea - Tokom ljeta vrlo je bitno od sunca za{tititi grudi, dekolte i vrat kremama s visokim za{titnim faktorom, s obzirom na to da je ko`a na ovim predjelima tijela izuzetno osjetljivija. Nakon tu{iranja na podru~je dekoltea, grudi i vrata nanesite dovoljnu koli~inu hranljive kreme, a dva puta sedmi~no nanesite i masku ili hladne obloge od jogurta. Depilacija u ve~ernjim satima - Najbolje vrijeme za uklanjanje dla~ica je nave~er, kada padne sunce i mine vru}ina. Na ovaj se na~in va{a ko`a preko no}i ima premiti prirodni hranjivi piling za usne, onda predla`emo da u zdjelici pomije{ate pola ka{i~ice {e}era sa pola ka{i~ice meda te dobivenu smjesu prstom nanesite na suhe usnice i nje`no trljajte ukrug petnaestak sekundi. Smjesu nje`no uklonite vla`nim ru~nikom od frotira. Morate pripaziti da smjesu iskoristite odmah nakon {to ste sastojke izmije{ali kako se {e}er ne bi otopio. Kamilica je idealna za uklanjanje bora oko o~iju - @mirenje usljed djelovanja jakih sun~evih zraka poti~e stvaranje bora na podru~ju oko o~iju. Za prvu pomo} tu su obloge od kamilice. Tako|er bi bilo po`eljno nanositi kremu za predio oko o~iju u debljem sloju, kao masku, ali to ne va`i i za gel jer gel u debljim slojevima postaje ljepljiv. Aloe vera protiv osipa - Kod pojave osipa na ko`i izazvanog vru}inom i znojenjem, kao prvu pomo} najbolje bi bilo koristiti gel od aloe vere. Svi oni koji imaju sklonosti alergijama dobro znaju kako nije ba{ svaka krema za sun~anje ista. Za posebno osjetljive tipove ko`e postoje i specijalni proizvodi, pri ~ijem izboru }e vam vrlo rado pomo}i djelatnici svake drogerije.

Konzumiranje alkohola pobolj{ava `ivot
Ispijanjem dvije ~a{e vina svakog dana pobolj{at }ete kvalitet `ivota, bar tako tvrde istra`iva~i. Dalje tvrde da umjerenim konzumiranjem vina pobolj{avate rezultate u pogledu spretnosti, emocionalnu stabilnost i mobilnost te imate ve}u sposobnost razumijevanja drugih, u odnosu na one koji nikako ne konzumiraju vino. Ovo se odnosi na sredovje~ne ljude. Ameri~ki nau~nici sa Medicinske {kole Univerziteta u Bostonu vr{ili su istra`ivanje na uzorku od 5.404 ispitanika u dobi od 50 godina. Otkriveno je da oni koji su redovno konzumirali vino, ali ne vi{e od dvije ~a{e dnevno, zadovoljavaju sve navedene parametre. Tako|er, istra`iva~i ka`u da nije ba{ najjasnije za{to umjereno konzumiranje alkohola ima takav u~inak na ~ovjekovu svakodnevnicu.

vremena odmoriti. Vosak i depilacija pogodni su manje osjetljivoj ko`i nogu, a za pazuh i predio prepona najbolja alternativa bi bila koristiti kremu za uklanjanje dla~ica ili jednostavno brijanje. Hranjivi {e}erni piling za ispucane usne - Osjetljiva ko`a usana se ne mo`e za{titi sama, sto-

ga je kod izbora preparata i balzama za njegu usana potrebno voditi ra~una o tome da imaju odgovaraju}i za{titni faktor. Njegovane i sjajne usne su preko ljeta idealna nadopuna i dnevnoj i ve~ernjoj {minki. Slatki piling od {e}era i maska od meda savr{eno poma`u ispucanim usnama. Ako `elite kod ku}e sami pri-

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Patike {ao naokovima sa udar kritika javnos Adidas je do
ti nakon {to je predstavio patike sa narand`astim okovima, koji se mogu svezati oko nogu. Javnost optu`uje Adidas za zagovaranje robovlasni{tva. Patike nazvane JS Roundhouse Mids, koje se na tr`i{tu trebaju pojaviti kao dio kolekcije pripremljene za august, mnogi upore|uju sa okovima, koje su na sebi imali crni robovi u 19. stolje}a u Americi. Reklamni materijal za patike, koji se pojavio na Facebooku ranije ovog mjeseca, odmah je izazvao kontroverze i pokrenuo debate o Adidasovim namjerama. Vi{e hiljada ljudi je dizajn opisalo kao uvredljiv, a mnogi su rekli i da je kompanija pala na najni`e mogu}e grane, prenosi Daily Mail. “Okovi. Ono {to su na{i preci nosili na nogama prije 400 godina, dok su pro`ivljavali najgora i najstra{nija iskustva. Ve}ina toga nije zabilje`ena i o tome se ne u~i u {kolama pa zbog toga mogu o~ekivati da narod to nosi i ne osje }a kri vi cu. Ova obu}a je uvredlji va i ni {ta ni je smije{no” rekla je dr. , Boyce Wat kins sa Uni ver zi te ta u Syracusi.

Kako do

savr{enih obrva
Punije, {to prirodnije obrve moderne su ove sezone. Zato pogledajte kako da napravite savr{eni oblik, te kako da ih najlak{e odr`avate urednim, prema savjetima {minkera glumice Megan Fox. Ako imate prirodno tamnije i gu{}e obrve, za vas je najva`nije da odr`avate sve dla~ice u jedinstvenoj formi. Najbolje bi bilo da jednom u dvije sedmice izdvojite vrijeme i novac i posjetite kozmeti~ara koji }e vam napraviti savr{en luk iznad o~iju. - Na|ite nekog u koga imate povjerenja i ~iji vam se stil dopada. Ne morate ba{ stalno da tr~ite u salon, neka vam profesionalac ocrta oblik, a vi ga kod ku}e odr`avajte redovnom njegom. Za potpuni efekat koristite bezbojnu maskaru ili malo gela. Sa tako dotjeranim obrvama izgleda}ete odli~no i bez {minke, savjetuje Damone Roberts, {minker atraktivne Megan Fox.

Brza gibanica
Potrebno:
500 g kora za gibanicu 300 g sira 2 {oljice ulja 2 jajeta 1 ~a{a kisele pavlake malo soli (ako sir nije slan)

Priprema:
Umutiti jaja sa malo kisele vode, zatim dodati ulje i izdrobljen sir i masu dobro izmije{ati, zatim dodati kiselu pavlaku. Ponovo masu izmije{ati. Tepsiju namazati i redati kore. Prvo staviti jednu koru na dno tepsije, zatim zgu`vati dvije kore i umo~iti ih u nadjev, pa ih razvu}i po tepsiji, ponovo staviti jednu koru, pa ponovo dvije zgu`vane kore i tako dok se sav materijal ne utro{i, vode}i ra~una da jedna kora bude posljednja. Nju premazati uljem. Gibanicu pe}i na umjerenoj temperaturi. Gibanica pripremana na ovaj na~in mora biti {upljikava. Slu`i se dok je topla.

40

OGLASI
KONKURS
za imenovanje dekana Ekonomskog fakulteta visoko{kolske ustanove Internacionalni Bur~ univerzitet - International Burch University

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu odluke Vije}a Ekonomskog fakulteta, a u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 22/10), Internacionalni Bur~ univerzitet raspisuje:

I Za dekana Ekonomskog fakulteta visoko{kolske ustanove Internacionalni Bur~ univerzitet - International Burch University mo`e biti imenovan nastavnik u zvanju redovnog ili vanrednog profesora koji je izabran i koji je u radnom odnosu sa punim radnim vremenom na Ekonomskom fakultetu. II Uz prijavu na konkurs kandidat je du`an dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz prethodnog ~lana. III Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijavu na konkurs, sa potrebnim dokazima o ispunjavanju uslova, dostaviti na adresu: INTERNATIONAL BURCH UNIVERSITY, Francuske revolucije bb, 71210 ILID@A - SARAJEVO Sa naznakom (Prijava na Konkurs za imenovanje dekana Ekonomskog fakulteta International Burch University)

Na osnovu ~lana 50, a u vezi sa ~lanom 90. Zakona o dr`avnim slu`benicima i namje{tenicima u organima dr`avne slu`be Unsko-sanskog kantona ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 5/12) te ~lana 3. Pravilnika o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika i volontera sa visokom stru~nom spremom u organe dr`avne slu`be u Unsko-sanskom kantonu ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona", br. 7/12), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}inskog organa uprave Op}ine Biha}, objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za prijem pripravnika i volontera u Op}inski organ uprave Op}ine Biha} 3 / 213 I. Pripravnici: 01. diplomirani pravnik - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - pravne struke-.....................................................................3 (tri) izvr{ioca 02. diplomirani ekonomista - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - ekonomske struke...............................................................- 2 (dva) izvr{ioca II. Volonteri: 01. diplomirani pravnik - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180 odnosno 240 ECTS bodova - pravne struke........................................................................- 3 (tri) izvr{ioca 02. diplomirani ekonomista - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklusa visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -ekonomske struke................................................................- 2 (dva) izvr{ioca 03. diplomirani in`enjer arhitekture - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -arhitektonske struke.........................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 04. diplomirani in`enjer gra|evine - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -gra|evinske struke............................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 05. diplomirani in`enjer elektrotehnike, smjer informatika - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - informati~ke struke ................................- 2 (dva) izvr{ioca 06. diplomirani in`enjer saobra}aja - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -saobra}ajne struke............................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 36. Zakona o dr`avnim slu`benicima i namje{tenicima u organima dr`avne slu`be Unsko-sanskog kantona, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i Planom prijema pripravnika i volontera u Op}inskom organu uprave Op}ine Biha} za 2012. god., i to za poziciju: I. Pripravnici 01. diplomirani pravnik VSS - VII stepen ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - pravne struke 02. diplomirani ekonomista VSS - VII stepen ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - ekonomske struke II. Volonteri: 01. diplomirani pravnik VSS - VII stepen ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - pravne struke 02. diplomirani ekonomista VSS - VII stepen ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - ekonomske struke 03. diplomirani in`enjer arhitekture VSS -VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja Bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -arhitektonske struke 04. diplomirani in`enjer gra|evine VSS - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -gra|evinske struke 05. diplomirani in`enjer elektrotehnike, smjer informatika VSS - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova - informati~ke struke 06. diplomirani in`enjer saobra}aja VSS - VII stepen stru~ne spreme ili prvi ciklus visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja sa 180, odnosno 240 ECTS bodova -saobra}ajne struke Izbor i prijem pripravnika, odnosno volontera izvr{it }e se na osnovu jedinstvenih kriterija utvr|enih u Pravilniku o jedinstvenim kriterijima i postupku izbora i prijema pripravnika i volontera sa visokom stru~nom spremom u organe dr`avne slu`be u Unsko-sanskom kantonu. Napomena: Radni odnos pripravnika zasniva se na odre|eno vrijeme od 1 (jedne) godine, a stru~no osposobljavanje za samostalan rad u struci volontera trajat }e 1 (jednu godinu). Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije): 1. fakultetska diploma (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ, nakon 6.4.1992. godine), 2. uvjerenje fakulteta o prosjeku ocjena nakon zavr{enog studija, 3. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini trajanja nezaposlenosti nakon stjecanja diplome VSS - VII stepena stru~ne spreme ili prvog ciklusa visokog obrazovanja bolonjskog sistema studiranja (ukoliko se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda), 4. rje{enje o utvr|enom stepenu invalidnosti (ukoliko je kod kandidata utvr|en stepen invalidnosti 60% i vi{e), 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton u Livnu, Ul. Gabrijela Jurki}a bb, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op}ih uvjeta konkursa izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti Agenciji u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente potrebno je dostaviti u roku od 8 dana od dana objave javnog konkursa na web stranici Agencije, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton 10 i Unsko-sanski kanton Ul. Gabrijela Jurki}a bb 80101 Livno sa naznakom "Javni konkurs za prijem pripravnika i volontera u Op}inski organ uprave Op}ine Biha}" Nepotpune, neuredne i nepravovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Na osnovu odluke Vije}a Edukacijskog fakulteta, a u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" br. 22/10), Internacionalni Bur~ univerzitet raspisuje:

K O N K U R S
za imenovanje dekana Edukacijskog fakulteta visoko{kolske ustanove Internacionalni Bur~ univerzitet - International Burch University I Za dekana Edukacijskog fakulteta visoko{kolske ustanove Internacionalni Bur~ univerzitet - International Burch University mo`e biti imenovan nastavnik u zvanju redovnog ili vanrednog profesora koji je izabran i koji je u radnom odnosu sa punim radnim vremenom na Edukacijskom fakultetu. II Uz prijavu na konkurs kandidat je du`an dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz prethodnog ~lana. III Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijavu na konkurs, sa potrebnim dokazima o ispunjavanju uslova, dostaviti na adresu: INTERNATIONAL BURCH UNIVERSITY, Francuske revolucije bb, 71210 ILID@A - SARAJEVO Sa naznakom (Prijava na Konkurs za imenovanje dekana Edukacijskog fakulteta International Burch University)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 203700 11 P Sarajevo, 6. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, ulica Fra An|ela Zvizdovi}a broj 1, protiv tu`enih Stevani} Stojan iz Prijedora, ul. Ilije Bursa}a broj 37 i An|elov Sava iz Doboja, ul. Boljani} bb, radi isplate duga, v.s.p. 8.577,76 KM, u smislu ~lana 348. stav 7. Zakona o parni~nom postupku (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 53/03), objavljuje slijede}i

POZIV
za prvotu`enog: STEVANI] STOJAN Pozivate se kao stranka da pristupite pripremnom ro~i{tu, koje }e se odr`ati u zgradi Op}inskog suda u Sarajevu, u sobi broj 339/III, u PONEDJELJAK, 5. 11. 2012. godine, sa po~etkom u 11 sati. SUDIJA Jasmina Muratovi} Napomena: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripre-

mno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~lan 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79. i 80. ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`itelj, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~l. 352. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. 1 Zakon o parni~nom postupku ("Sl. novine Federacije BiH", broj 53/03, 73/05 i 19/06)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 157122 10 P Sarajevo, 6. 7. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Ivana Kr`elj, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enog MAR^ETI] SA[E iz Prijedora, ul. 6. kraji{ke brigade bb i drugi, radi duga, objavljuje slijede}i

OGLAS
POZIV Za MAR^ETI] SA[A iz Prijedora, ul. 6. kraji{ke brigade bb Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE za dan ^ETVRTAK, 6. 12. 2012. godine u 12.30 sati, pred ovaj sud u sobu broj 314/III. NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`it sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80 ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sudija Ivana Kr`elj Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

KORAK NAPRIJED
Toshiba Qosmio X870-11Q
Toshiba Qosmio X870-11Q je 17.3” laptop, zamjena za desktop-ra~unar koji odlikuje tre}a generacija Intel Ivy Bridge procesora, posve}ena NVIDIA grafi~ka kartica, kao i ekran 3D tehnologije sa aktivnim zatvara~em. Ovaj gigantski laptop odlikuje matirano ku}i{te crne boje, a da bi bilo jasnije o kolikom ra~unaru se radi, treba pomenuti da je njegova debljina 44 mm te da je te`ak ne{to vi{e od 3,4 kilograma. Velika tastatura sa pozadinskim osvjetljenjem posjeduje zasebnu numeri~ku tastaturu u kombinaciji sa velikim trackpadom i onim {to Toshiba naziva 2x2 Harman Kardon zvu~nicima, to jest dva drajvera sa svake strane.

41

Notepad++ 6.1.5
Notepad++ je besplatni editor izvornog koda i Notepad zamjena koja podr`ava nekoliko jezika. Ovaj softver radi u MS Windows okru`enju i njegova upotreba je pokrivena GPL licencom. Baziran na mo}noj komponenti za editovanje Scintilla, Notepad++ je napisan u C++ jeziku i koristi ~isti Win32 API i STL koji osiguravaju visoke brzine izvr{enja i manju veli~inu programa. Optimizovanjem mnogih rutina softver dobija na brzini i istovremeno je manje zahtjevan za resurse va{eg ra~unara. Softver donosi sve osnovne karakteristike kada je rije~ o jednostavnim editorima teksta, ali uz mnogo sofisticiranije i {ire opcije za korisnike.

British Airways upoznaje putnike
British Airways je bio na meti `estokih kritika nakon {to je objavio svoje planove o tome da one putnike koji ~e{}e putuju potra`i preko Google servisa i to sve u okviru njihovog Know Me programa. Osoblju }e biti omogu}en pristup velikom broju podataka, me|u kojima su i istorija putovanja, kao i fotografije iskori{}ene u okviru Google Images. BA navodi da je osnovni cilj njihove inicijative da unaprijede svoju uslugu te da budu u mogu}nosti da tu uslugu na~ine jo{ vi{e personalizovanom, pa }e tako fotografije omogu}iti da se prepoznati putnici pozdrave osmijehom kada se pojave na terminalu ili u avionu.

Facebook gasi Face.com API
Samo sedmicu nakon {to je kupio Face.com, Facebook je krenuo da gasi API ove kompanije. Ova softverska firma ostvarila je odli~an posao 2009. godine kada je objavila Photo Tagger, besplatnu aplikaciju za Facebook koja koristi tehnologiju prepoznavanja lica radi automatskog tagovanja fotografija korisnika, kao i jo{ jedan servis baziran na prepoznavanju namijenjen Facebooku. Naredne godine Face.com je objavio API otvoren za javnost koji drugim proizvo|a~ima omogu}ava da inkorpori{u tehnologiju u svoje aplikacije. Uprkos tome, predstavnici Face.com obavijestili su programere da }e API biti uga{eni u periodu od 30 dana.

LEGALIZEI LOVEI

Google pokrenuo kampanju za gej-prava

Samsung, LG i Pantech

Ovaj tehnolo{ki gigant `eli unaprijediti ova prava {irom svijeta
Cilj kampanje za “legalizaciju ljubavi” je unapre|enje prava gej, lezbijske i biseksualne populacije u dr`avama u kojima Google ima svoje urede. Kampanja }e po~eti u Poljskoj i Singapuru. Googleovac Mark Palmer-Edgecumbe predstavio je kampanju na globalnom samitu LGBT Wor kpla ce u Lon do nu, pi {e dot429. “@elimo da na{i zaposlenici koji su gej, lezbijke ili transrodne osobe imaju isto iskustvo izvan ureda kao {to to ga imaju i u uredu” rekao je Palmer-Edgecumbe. , “To je o~ito vrlo ambiciozan zadatak.” Google planira razviti saradnju izme|u firmi i kampanja za podr{ku. Legalize Love usredoto~it }e se prvenstveno na zemlje s homofobnim zakonima i kulturom. “Cilj kampanje Legalize Love

je promicanje sigurnijih uvjeta za gej i lezbijsku populaciju unutar i izvan ureda u zemljama s antigej zakonima” navodi se u Goo, gleovom priop}enju za javnost. Prema rije~ima Palmera-Edgecumbea, Google je za po~etak odabrao Singapur jer ta zemlja nastoji postati globalni finansij-

ski lider. “Singapur `eli biti globalni finansijski centar i svjetski lider, a mi ih mo`emo poticati na to da biti globalni centar i svjetski lider, zna~i da trebate sve ljude tretirati kao jednake, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju” istaknuo je Palmer, Edgecumbe.

Poplava 5-in~nih mobitela
Tri ko rej ska proi zvo|a~a smartphonea - Samsung, LG i Pantech, prema izvorima iz indus tri je, pla ni ra ju lan si ra ti ure|aje s ekranima dijagonale pet in~a do kraja ove godine. Samsung }e tako u teku}em kvartalu predstaviti Galaxy Note druge generacije s ekranom od 5,5 in~a. Aktuelna verzija ovog golemom smartphonea prodana je u preko sedam miliona primjeraka. Do kraja godine LG planira predstaviti svoj 5-in~ni model s LTE modemom pod imenom LG-F180. Ovaj ure|aj s ekranom HD rezolucije u sebi }e imati ~etverojezgreni Snapdragon S4 SoC u kojem su ~etiri 1,5-gi ga her cne Kra it jez gre kombinirane sa Adreno 320 GPU. Od impresivnijih zna~ajki tu je i nova 13-megapikselna kamera. O Pantechovom modelu ne zna se mnogo, osim da }e sti}i na tr`i{te uskoro, da }e imati ekran dijagonale pet in~a te da }e podr`avati LTE mre`u.

Za one `eljne natprosje~nih performansi

Grafi~ki morski pas
iGame GTX 670 Shark Bionic najnovija je Colorfulova grafi~ka kartica namijenjena korisnicima `eljnih natprosje~nih performansi. Kako joj i ime ka`e, temeljena ja na GeForce GTX 670 ~ipu, koji je sparen s 2 GB Hynixove GDDR5 memorije. Premda se isporu~uje na taktovima koji su jednaki onima s referentne Nvidijine kartice, Shark Bionic poput mnogih AMD-ovih kartica ima dva BIOS-a, kao i sklopku kojom korisnik mo`e odabrati iz kojeg }e se BIOS-a kartica bootati. Primarni BIOS je standardan, a sekundarni ima definirane povi{ene taktove. Na`alost, jo{ nije poznato na koliki su se rast taktova i potencijalno radnog napona odlu~ili Colorfulovi in`enjeri. Kako bi overklokiranje i{lo bez muke, na kartici se nalazi poveliki hladnjak temeljen na golemoj bakrenoj bazi iz koje izlazi ~ak devet osam milimetara debelih toplovodnih cijevi. Na njih su spojena ~ak tri pasivna elementa na~injena od alu mi nij skih rebara. Ka`emo ~ak tri, budu }i da je tre }i ele ment pos tav ljen iznad kartice. Trenutno nije poznato kada }e ova kartica sti}i na tr`i{te niti kolika }e joj biti cijena.

Tehnologija kao nau~na fantastika

Prostorno svjesni

zaslon
Zaslon djeluje poput prozora te pru`a korisnicima mogu}nost da u perspektivi gledaju trodimenzionalne podatke i to na na~in da prati polo`aj glave korisnika i njezinu orijentaciju. Kako pi{e Tangible Media (MIT Media Lab), T (eter) stvara 1:1 mapiranje izme|u stvarnog i virtualnog koordinatnog prostora omogu}avaju}i virtualno istra`ivanje zajedni~kog svijeta. “Na{ sistem kreira zajedni~ki radni prostor u kojem udaljeni korisnici mogu zajedni~ki sara|ivati u oba svijeta, stvarnom i virtualnom.” Sistem tako|er omogu}ava korisnicima upravljanje putem kapacitivnog ekrana osjetljivog na dodir i preko posebnih rukavica koje o~itavaju kretnje prstiju {ake. Kada se korisnik nalazi iza zaslona, korisnik pomo}u ruke mo`e direktno upravljati virtualnim svijetom.

42

OGLASI

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu odluká Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
Na osnovu ~lana 4. i 7. Uputstva o postupku za prodaju sredstava Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo (Br: 00.1-2.1-5593/08 od 18. 3. 2008. godine) i ~lana 48. Zakona o nabavljanju, dr`anju i no{enju oru`ja i municije HNK (Sl. novine HNK br: 3/2000), direktor RD Mostar raspisuje

objavljuje

O G L A S o prodaji rashodovanih sredstava - lova~kog oru`ja putem javnog oglasa prikupljanjem pisanih ponuda ^lan 1. Predmet prodaje "lova~ko oru`je" Odobrenje broj: N.000124, reg.broj 237/06 od 19. 10. 2006. i Odobrenje broj N.000125, reg.broj 238/06 od 19. 10. 2006. godine i to: R.br. 01. 02. VRSTA ORU@JA Kombinovana lova~ka pu{ka Kombinovana lova~ka pu{ka FABRI^KI BROJ 3/1200938/427308 3/1200924/427318 KALIBAR 12 mm 12 mm PO^ETNA CIJENA 600,00KM 600,00KM 10% U^E[]E 60,00KM 60,00KM

KONKURS
za izbor 1. Nastavnik (sva zvanja) za oblast francuska knji`evnost, na Odsjeku za romanistiku 1 izvr{ilac 2. Nastavnik (sva zvanja) za predmet Metodika nastave stranog jezika, na Odsjeku za romanistiku 1 izvr{ilac 3. Vi{i asistent za oblast savremeni njema~ki jezik, na Odsjeku za germanistiku 1 izvr{ilac Za navedene pozicije zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: a. Prijavu na konkurs; b. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu doktora nauka ili diplomu o zavr{enom III. ciklusu studija - original ili ovjerenu fotokopiju; (za pozicije 1. i 2.) c. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili diplomu o zavr{enom II. ciklusu studija sa dodatkom diplomi - original ili ovjerenu fotokopiju; (za pozicije 1 - 3.) d. Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj stru~noj spremi ili diplomu o zavr{enom I. ciklusu studija sa dodatkom diplomi - original ili ovjerenu fotokopiju; (za pozicije 1 - 3.) e. Rje{enje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a - original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; (za pozicije 1 - 3.) f. Biografiju; g. Bibliografiju; h. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); i. Uvjerenje o dr`avljanstvu - original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); j. Uvjerenje da nije potvr|ena optu`nica od nadle`nog Suda (ne starije od 3 mjeseca) - original ili ovjerenu fotokopiju. Kandidati koji konkuri{u za pozicije 1. i 2. du`ni su da na prijavi nazna~e za koje nau~no-nastavno zvanje apliciraju. Kandidati su du`ni da pored navedene dokumentacije dostave i ostalu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju da ispunjavaju uslove za izbor u skladu sa Zakonom. Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10) mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu: www.ff.unsa.ba Konkurs za izbor u akademsko zvanje vr{i se u skladu sa ~lanom 104. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10). Konkurs je objavljen 12. 7. 2012. godine i ostaje otvoren do 26. 7. 2012. godine.

^lan 2. Na nadmetanju za kupovinu oru`ja putem dostavljanja pisanih ponuda mogu u~estvovati sva pravna i fizi~ka lica koja posjeduju va`e}e odobrenje za nabavku oru`ja. Pisane ponude mogu dostaviti i lica koja imaju registrovano drugo lova~ko oru`je i ~lanovi su lova~kih dru{tava, s tim da ne}e mo}i preuzeti kupljeno lova~ko oru`je ako u predvi|enom roku ne prilo`e va`e}e odobrenje za nabavku oru`ja (15 dana nakon otvaranja pisanih ponuda). ^lan 3. Svi u~esnici zainteresovani za predmetnu prodaju du`ni su u blagajnu dru{tva polo`iti depozit u iznosu 10% od po~etne cijene, te dokaz o tome prilo`iti uz ponudu. Licima koja ne budu izabrana, depoziti }e biti vra}eni po zavr{etku postupka otvaranja ponuda. Licu ~ija ponuda u postupku otvaranja ponuda bude najpovoljnija depozit }e se vratiti po realizaciji ugovora o prodaji. ^lan 4. Kupac, sa kojim se sklopi ugovor, du`an je na ra~un prihoda BH Telecom d.d, uplatiti ugovoreni iznos u roku od petnaest (15) dana nakon potpisivanja ugovora o prodaji. Ukoliko kupac ne izvr{i uplatu iznosa prodajne cijene u navedenom roku po potpisivanju govora o prodaji, ugovor postaje neva`e}i, te kupac gubi pravo na povrat kaucije, a ugovor }e se ponuditi drugorangiranom sa otvaranja ponuda. ^lan 5. Sredstva - lova~ko oru`je, zainteresovana lica mogu pogledati svakim radnim danom (ponedjeljak-petak) od 11 do 13 sati u prostorijama RD Mostar, ul. Mar{ala Tita bb, Sjeverni logor Mostar. ^lan 6. U postupku prikupljanja pisanih ponuda Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo Direkcija Mostar ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 061/ 227 730 - Brekalo Mustafa, dipl. pravnik. ^lan 7. Ponuda treba da sadr`i: - Podatke o ponu|a~u/Kopija li~ne karte, - Odobrenje za nabavku oru`ja, - Jedinstvenu cijenu sa svako ponu|eno sredstvo/bez PDV-a, - Potvrdu o polo`enom depozitu na blagajnu dru{tva Zatvorene pisane ponude, donesene li~no na protokol dru{tva ili poslane po{tom, primaju se najkasnije do 16h, 15 dana od dana objavljivanja oglasa o prodaji. Ponude slati na adresu: BH Telecom DD Sarajevo RD Mostar Mar{ala Tita bb, Mostar Sa naznakom Ne otvarati - Ponuda za prodaju lova~kog oru`ja ^lan 8. Javno otvaranje ponuda izvr{it }e se 3. 8. 2012. godine u 12h u zgradi BH Telecoma RD Mostar, u sali na II spratu. ^lan 9. Osnovni kriterij odabira najpovoljnije ponude je najvi{a ponu|ena cijena u odnosu na po~etnu cijenu. ^lan 10. Prodavac }e nakon potpisivanja ugovora ispostaviti fakturu za kupljeno lova~ko oru`je u skladu sa Zakonom o PDV-u. Sve eventualne tro{kove vezano za kupovinu snosi kupac. Direktor: /[anti} Enis, dipl. ing. el/

Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom "PRIJAVA NA KONKURS" na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. i ujedno

PONI[TAVA KONKURS
1. Asistent za oblasti etika i estetika, na Odsjeku za filozofiju objavljen u dnevnom listu "Oslobo|enje" i na Web stranici Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 30. 5. 2012. godine.

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

U skladu sa ~lanom 126. ta~ka 5. Zakona o privrednim dru{tvima i ~lana 91. Statuta, Privredno dioni~arsko dru{tvo "Ogrevtrans" iz Sarajeva, ul. Sakiba Ni{i}a br. 10 na prijedlog Nadzornog odbora, Skup{tina Dru{tva odr`ana 7. 7. 2012. godine donijela je

Obavijest
1) Melisa Burekovi} branit }e magistarski rad iz lingvistike pod naslovom:

ODLUKU
o smanjivanju osnovnog kapitala ^lan 1. Smanjenje osnovnog kapitala Dru{tva vr{i se radi pokri}a gubitaka po zavr{nim obra~unima za 2004, 2005. i 2008. godinu u ukupnom iznosu od 2.100.780,00 KM. ^lan 2. Osnovni kapital Dru{tva ~ine 23.342 obi~ne dionice nominalne vrijednosti od 100,00 KM, ~ija je ukupna vrijednost 2.334.200,00 KM. Metodom smanjenja nominalne vrijednosti dionica kapital se smanjuje za 2.100.780,00 KM. Smanjena vrijednost kapitala tada ~ine 23.342 obi~ne dionice nominalne vrijednosti od 10,00 KM, ~ija ukupna vrijednost iznosi 233.420,00 KM. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Hodovi} Samir

Negacija u engleskom i bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku
Odbrana }e se odr`ati 3. 9. 2012. godine u 12 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I.

2) Fazila Osmanspahi} branit }e magistarski rad iz pedagogije pod naslovom:

Samopercepcija porodi~nih odnosa kod maloljetnika u sukobu sa zakonom
Odbrana }e se odr`ati 12. 9. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I.

3) Almina Lisi~i}-Hed`i} branit }e magistarski rad iz lingvistike pod naslovom:

Participi u njema~kom i B/H/S jeziku
Odbrana }e se odr`ati 20. 9. 2012. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I.

Pristup svim odbranama je slobodan. Zainteresirani mogu pogledati radove u prostorijama Fakulteta, najkasnije osam dana prije odbrane.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
Ludvík Kuba ^itanje BiH - Putevi i studije iz godina 1893-1896. (38)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
p.n.e. Ro|en rimski vojskovo|a, pisac i dr`avnik Gaj Julije Cezar. Poslije pobjede nad suparnicima, postao diktator Rima. Ubijen u zavjeri pristalica republikanskog ure|enja u Senatu 15. marta 44. p.n.e, na vrhuncu mo}i. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek-djela stare rimske knji`evnosti. Uveo julijanski kalendar, kojim se i danas slu`e neke pravoslavne crkve.

43

Ispod olovnog krova
Vrijeme: petnaesta godina austrougarske okupacije. Cesta: Trebinje, Bile}a, Avtovac. Desno (isto~no) granica Crne Gore; negdje sat, negdje samo pola sata udaljena. Naokolo okamenjeno, mjestima uzburkano more. Tratine, drveta, ili ~ak {umice nije mogu}e vidjeti. Samo se me|u kamenjem sti{}u sitan tijesak i smreka. Kada je obla~no, podru~je se sjedinjuje sa nebom. Danas, ipak, sunce sija i iznad kraja se penje kao svod bizantskog hrama tamnoplavo nebo, na kraju podupirano visokim planinama naokolo kao stubovima. [to nikako ne ubla`ava neizrecivu ~e`nju beskrvnog, zapravo, bezvodnog kraja. Ovdje je otprilike kao na Mjesecu. Samo {to je u nekom pogledu gore. Tamo nisu nikakve kordone, patrole, forposte, izvi|a~ke stra`e. Tamo se ne bijele na brdima tvr|avice, do kojih kao ri|e zmije vijugaju dobro trasirane serpentine, opasane telegrafskim i telefonskim motkama. Tamo je sveti mir i ne treba graditi “ma{ale” motke, zabite u piramide od , nagomilanog kamenja i obavijene snopi}ima slame, da zimi pokazuju snijegom sakriveni drum i u no}i da plamenovima daju `andarima i vojsci znamenje za uzbunu; jer tamo nije ni vojske, ni `andara, ni ljudi, koje `andari i vojska trebaju dr`ati u klije{tima. se gubi i drum, a kamoli “linija”! I tako se na grani~nim tvr|avicama odr`avaju takve smrtonosne veze sa Crnogorcima i nadalje. Bile}a, dosadni gradi} sa sjedi{tem generala. To je sredina pustog, tmurnog, negostoljubivog podru~ja, koja se odupire i vlastitoj djeci, {to mu se priklanjaju s vru}om ljubavi. Jo{ je i hvale. “Takav vazduh ne}e{ na}i na cijelom svijetu” uvjeravaju me ~es, to. “Zdravo je kod nas, hvala bogu!” u`ivaju i stasiti uzrasli mu, {karci i lijepo gra|ene djevojke klasi~nih tipova koje izgledaju kao da potvr|uju ove re~enice. “Slatka je kod nas bravetina kao nigdje!” popa{no dodaju. Jedan , aga mi je ozbiljno pri~ao, kako u Bosni imaju pri gradnji pote{ko}e sa kamenom, dok ga ovdje imaju pri ruci, koliko ho}e. [utke sam sve odobravao, da ga ne bih li{io ugodnog varanja samoga sebe, bez kojega ne bi ovdje opstali, mada je meni palo mnogo toga na pamet, kao, na primjer, da se u Bile}u mora sa dalekih vrela Trebi{njice dovoziti voda u `eljeznim, zatvorenim buradima, iz kojih se tada prodavala (1893.) mjera dnevne upotrebe (ne znam ve}, koliko je to bilo) za 60 Kr. Ko je pio vodu iz cisterne, morao je procijediti kroz maramu, jer je bila puna mu{ica i drugih insekata i `ivotinjica. Varo{ica neizrazita, jer je gra|evnim skladom savremena; ali nikako bezvrijedna. Ve} je 1388. godine kralj Tvrtko I ovdje odbio Turke. Naro~ito znameniti zbog grozovite bitke u glasovitom obli`njem Vu~jem dolu g. 1877, kada je Sulejman-pa{a htio ovamo obi}i dobro branjeni klanac. Crnogorci i Hercegovci su pod vodstvom crnogorskog kne`evi}a dugo spre~avali put Turcima. Kada je ve} izgledalo sve uzaludno, dato je nare|enje za povla~enje. Vojnici su shvatili signal naopako, nasrnuli su jo{ jednom protiv Sulejmana i - pobijedili. Ali sa velikim `rtvama. Samo 500 mrtvih Hercegovki je ostalo na rati{tu - one su pribavljale opskrbu

100.

1191. 1536. 1543. 1682. 1806.

Engleski kralj Ri~ard Lavlje Srce zauzeo grad Akru, u Tre}em krsta{kom ratu.

Pablo Neruda

Na Arslanagi}a mostu u Trebinju ne propuste u danu nikoga bez paso{a, u no}i ni sa pasportom. Koga u no}i vojni~ka stra`a sretne i on se na tre}i poziv ne zaustavi, strijeljaju
i obavljale sanitetsku slu`bu. Napu{tali smo varo{icu, koja je imala ve}inu vojske, veoma brzo. Mimoi{li smo srpsku {kolu, na kojoj se nalazio jedini natpis: Franz Joseph I i ni{ta vi{e. [to je u tome bilo mudro, ne znam. Ali, nije bilo niti ispravno. Kada je ve} tako, trebalo je stajati: Abdul Hamid, jer je on jo{ ovdje bio formalno gospodar. Vodi~ moj, od kojega sam saznao da je to srpska {kola, znao je latinsko pismo, i kao da je ~itao moje misli, pitao je: “Ne zna{, je li ova zemlja ve} podre|ena austrijskom caru, ili nije?” “Nije” ka`em. “Za{to pita{?” , “Ka`u, da, kada bi bila, ne bismo imali tako velikih plata i kazni. Gledaj: kada bi `ena uzela komad `buna iz {ume, koja se zove carska, dobila bi 5 zl. kazne. Koze nam ne}e dozvoliti dr`ati, a od ovaca zimi nemamo koristi.” Bilo mi je te{ko na to odgovoriti. Ovda{nja “{uma” je ne{to, {to bi tek poslije stolje}a {umom mo`da moglo postati zbog sporog uzrasta ovda{njeg drve}a, ~iji se bijedni korijen~i}i ne nalaze u zemlji, nego me|u kamenjem. Iako putujemo kr{evitim podru~jem, ~itamo ~esto natpise “zabranjena {uma” - ali uzaludno se obaziremo - {ume nigdje.

Umro holandski humanista, filozof i filolog Erazmo Roterdamski, kriti~ar papske dr`ave i zloupotreba crkve. Poglede na duhovne, crkvene i dru{tvene prilike iznio u satiri~nom djelu “Pohvala ludosti”, a njegov spis “De ratione studii” prvi je sistematski program humanisti~kog {kolskog obrazovanja.

1904.

Ro|en ~ileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1971. Engleski kralj Henri VIII u{ao u {esti brak, s Suprotstavio se Katarinom Par, udovicom lorda Latimera. uvo|enju Pino~eUmro francuski astronom @an Pikar. Prvi ove diktature, a precizno izmjerio stepen meridijanskog njegova sahrana, luka i omogu}io ta~nije izra~unavanje polupre~nika Ze1973, pretvorila se mlje. 1679. pokrenuo astronomski almanah “Connaisu manifestaciju sance des Temps”. ~ileanskih antifa{ista. U Parizu formirana Rajnska konfederacija,
u koju je u{lo 16 njema~kih dr`ava pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je zna~ilo i kraj svetog Rimskog carstva Njema~ke, ukinutog 6. avgusta, kada se Franc I Habsburg odrekao carske njema~ke krune. Konfederacija se raspala 1813, po Napoleonovom porazu u bici kod Lajpciga.

Ro|en ameri~ki izumitelj i industrijalac D`ord` Istman. Osnovao kompaniju Kodak, koja je godinama dr`ala monopol u industriji kamera i filma.

1854.

Panamski kanal

1884. 1910. 1941. 1941. 1960. 1979. 1984. 1993. 1993. 1998. 2001. 2003. 2004.

Ro|en italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani. Dobar dio `ivota proveo u Parizu, gdje se uklopio u savremene likovne tokove Pariske {kole, a proslavio se portretima i `enskim aktovima stilizovanim u izdu`ene forme. U avionskoj nesre}i poginuo engleski proizvo|a~ automobila i pilot ^arls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila Rols-Rojs. Poslije napada Njema~ke na SSSR u Drugom svjetskom ratu sovjetska vlada i Velika Britanija u Moskvi potpisali sporazum o uzajamnoj pomo}i i zajedni~koj borbi protiv nacisti~ke Njema~ke.

1920.
Zvani~no otvoren Panamski kanal, {est godina po{to je kroz njega pro{ao prvi brod.

Na Cetinju, u Drugom svjetskom ratu, progla{ena kvislin{ka suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom fa{isti~ke Italije. Francuska priznala nezavisnost Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonova~e, ^ada, Centralne Afrike i Konga, svojih kolonija u Africi. Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, poslije 87 godina britanske kolonijalne uprave. Umro srpski pisac i diplomata Marko Risti}, istaknuti teoreti~ar beogradske nadrealisti~ke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj knji`evnosti izme|u dva svjetska rata. Od 1945. do 1951. bio jugoslovenski ambasador u Parizu. Srpski ekstremisti po~inili masakr u sarajevskom naselju Dobrinja. U redu za vodu pala je minobaca~ka granata ispaljena iz Lukavice i ubila 13, a te{ko ranila 15 osoba. Zemljotres na sjeveru Japana aktivirao klizi{ta i pokrenuo d`inovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo `ivot. Francuska je, pobjedom nad Brazilom 3:0, u Parizu, u finalu Svjetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak svijeta.

^e Gevara

1997.
Vlada Kube, poslije laboratorijskih ispitivanja, potvrdila autenti~nost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog vo|e Ernesta ^e Gevare, na|enih u Boliviji, gdje je ubijen, a potom preba~enih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dviju zemalja.

Poziv na kafu
Poslije Bile}e sre}emo “{trajfunk” Dva vojnika - te{ko natova. reni, potpuno umorni poslije cjelono}nog mar{a, koji su po mraku, poprijeko, krajem morali obaviti - pozdravljaju se sa nama. ^esi su. Po~eli smo pri~ati. Rekao sam im ko sam, {ta sam i gdje idem. Po{to je bio u blizini han, a mi smo krenuli bez doru~ka, zaustavio sam se i vojnike pozvao na crnu kafu. Nisu imali puno vremena, ali pozivu zemljaka nisu odoljeli, manje zbog kafe, kako sam doznao, vi{e da bi se mogli pojadati i tako si olak{ati. “Ne mo`e se to izdr`ati” po~eli , su. “Svaki momenat neko pobjegne u Crnu Goru. Nedavno su pobjegla dvojica. Jednoga od njih su uhvatili. Zatvoren je. Ne znamo ko i gdje }e umrijeti, od zrna ili od gladi i `e|i. Ljudi nas ne mogu voljeti, i imaju sakriveno oru`je. I strogo}a je velika, i za njih, i za nas. Nije bilo davno kada je jednom vodniku pala na pamet nesretna misao, da Turcima ispred d`amije pomije{a cipele. Dobio je za to sedam mjeseci i bio degradiran. Jo{ sjedi. To je ipak previ{e!”
(Sutra: Molitva u d`amiji)

Stalna napetost
Ovdje je, ipak, sve uzbudljivo. Napetost je stalna i obostrana. Nare|enja i ure|enja u svemu najstro`ija. Na Arslanagi}a mostu u Trebinju ne propuste u danu nikoga bez paso{a, u no}i ni sa pasportom. Koga u no}i vojni~ka stra`a sretne i on se na tre}i poziv ne zaustavi, strijeljaju. Nekada, navodno, ni ne zovu - odmah strijeljaju. Nedavno su ovdje tako ustrijelili jednog Tur~ina. Gre{kom je brat brata ustrijelio; slu`ili su u istoj kumpaniji. Ka “wercima” niko preko odre|ene linije ne smije, “ni krava, ni ~ovjek” , ka`u ljudi. “Samo ko poznaje lozinku.” Ali u ovda{njem kamenju

Knjigu “^itanje Bosne i Hercegovine” Ludvika Kube, ~ije dijelove }e u narednim brojevima Oslobo|enje feljtonizirati, objavila je nedavno izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva u saradnji sa Ambasadom Republike ^e{ke u BiH. Putopis je nastajao u periodu 1893-1896. Ludvik Kuba, slikar, putopisac, umjetnik, zabilje`io je perom i kistom obi~aje, pejza`e, ljude. Knjiga je ura|ena dvojezi~no - na bosanskom i ~e{kom jeziku, a na XXIV sajmu knjiga i u~ila u Sarajevu dobila je nagradu za izdava~ki poduhvat.

SAD objavile listu zemalja koje nisu po~ele Simeon II borbu protiv trgovine ljudima. Na spisku se na{le 23 zemlje. Umro legendarni saksofonista i d`ez kompozitor Beni Karter (96). Tokom svoje 60godi{nje karijere nastupao je s brojnim istaknutim d`ez muzi~arima, a djela u njegovom aran`manu izvodili su najslavniji d`ez sastavi koje su predvodili Djuk Elington, Beni Gudman, ^ik Veb i Glen Miler. Francuska i Irak obnovili diplomatske odnose, prekinute 13 godina ranije zbog ira~ke invazije na Kuvajt.

2001.
Biv{i bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio kandidaturu za premijera. Na tu du`nost zvani~no izabran u parlamentu 24. jula.

44

SPORT

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

udbaleri Sarajeva gostuju kod Hiberniansa u ve~era{njem revan{u prvog pretkola Evropske lige. Bordo sastav pobijedio je malte{ku ekipu sa 5:2 u prvoj utakmici i veliki je favorit za prolaz dalje u najmasovnijem klupskom takmi~enju na Starom kontinentu.

F

EVROPSKA LIGA Sarajevo brani tri razlike protiv Hiberniansa

Jo{ ne razmi{ljamo o
Levskom, ali uskoro ho}emo
Ekipa Hiberniansa ostavila je pozitivan utisak na Ko{evu. Mislio sam da je to ekipa slabijeg kvaliteta. Ipak, vidjev{i njihov trud u Sarajevu, svjesni smo da je neophodno dati sve od sebe i na Malti, kazao je golman Adi Adilovi}
sfera u ekipi super. Prema Sesarovim rije~ima, tri gola prednosti je izvanredan rezultat uo~i revan{a koji }e Sarajevo odigrati maksimalno ozbiljno. "Mislim da su dva Brazilca sa brojevima 10 i 20 (Andrew Cohen, Jackson Lima, op.a) najbolji protivni~ki igra~i, dok im odbrana lo{ija strana ekipe. Mi smo svjesni koliko evropske utakmice zna~e za klub i grad. Ljudi u klubu su

Karamati} ili Had`i}?
[ef stru~nog {taba ko{evskog premijerliga{a Dragan Jovi} ima jednu dilemu u vezi sa izborom po~etne formacije, a to je da li }e @arko Karamati} ili Emir Had`i} zaigrati od prve minute u napadu. Za razliku od duela na na{em najve}em stadionu, Zoran Belo{evi} zauze}e poziciju lijevog bo~nog po{to je odradio suspenziju zbog crvenog kartona u pro{logodi{njem susretu sa pra{kom Spartom. Van stroja je Sulejman Krpi} zbog povrede. "Ni sam za do vo ljan na {om igrom u prvom poluvremenu me~a na Ko{evu. Drugo poluvrijeme bilo je puno bolje {to pokazuje rezultat koji je zadovoljavaju}i. Za nas je najve}i problem bilo nepoznavanje ekipe Hiberniansa. Vjerujem u pozitivan rezultat uzvrata. Siguran sam da na{ prolaz u drugo pretkolo ne}e biti upitan. [ef }e odlu~iti kako }emo u}i u drugu utakmicu. Mislim da }e rival krenuti na sve ili ni{ta i tu je na{a {ansa. U ofanzivi imamo brze igra~e koji mogu donijeti pobjedu", izjavio je veznjak tima sa Ko{eva Ivan Sesar i dodao da je atmo-

Fudbaleri Sarajeva uvjereni su u prolaz

na~inili dobar plan za desetak dana koje bismo trebali provesti izvan Sarajeva, ako izborimo prolaz u drugo pretkolo." Ukoliko Sarajevo elimini{e Hibernians, izabranici Dragana Jovi}a odmjeri}e snage se bugarskim Levskim, a prvi me~ }e se igrati 19. jula u Sofiji. "Trudimo se da na pri~amo o Levskom jer `elimo da utakmica na Malti pro|e kako treba. Nakon nje imamo sedam dana za odmor

tako da }emo biti spremni za utakmicu u Sofiji", izjavio je Sesar.

Nema opu{tanja
Golman Adi Adilovi} naglasio je da se fudbaleri Sarajeva ne smiju opustiti u revan{u sa Hiberniansom. "Ostvarili smo prili~no dobar rezultat i nadam se da }emo ostvariti pobjedu i u uzvratnom me~u. Ekipa Hiberniansa ostavila je pozitivan utisak. Mislio sam

da je to ekipa slabijeg kvaliteta. Ipak, vidjev{i njihov trud u Sarajevu, svjesni smo da je neophodno dati sve od sebe i na Malti. @elimo osigurati plasman u drugo pretkolo. Volio bih da {to vi{e navija~a do|e u Sofiju i da nas podr`e", kazao je Adilovi}. Vjerovatan sastav: Adilovi}, Guji}, Tatomirovi}, Torlak, Belo{evi}, ^omor, Sesar, Sulji}, Zlatkovi}, Husejinovi}, Karamati} (HaZ. RA[IDOVI] d`i}).

Liga prvaka

Borac gostuje kod nik{i}kog ^elika

Bo`i~i} se nada pobjedi
Valletta, Dudelange i Linfield pro{li dalje
Nogometa{i Vallette, Dudelangea i Linfielda plasirali su se u drugo pretkolo Lige prvaka, nakon {to su u revan{-susretima savladali svoje protivnike. Veliku neizvjesnost punudila je tek utakmica u kojoj je prvak Farskih Ostrva Torshavn do~ekao Linfield iz Sjeverne Irske. Rezultat iz prve utakmice od 0:0 ponovio se i u revan{u, te je pobjednik odlu~en boljim izvo|enjem penala. Uspje{niji je bio Linfield, koji }e u drugom pretkolu igrati sa kiparskim AEL-om. Valletta je nakon 8:0 u prvoj utakmici i u uzvratu savladala predstavnika Andore Lusitans sa 1:0, dok je Dudelange nakon prve utakmice i pobjede od 7:0 i jo{ jednom deklasirao Tre Pene iz San Marina sa 4:0. Valletta }e u drugom pretkolu za protivnika imati beogradski Partizan, dok }e Dudelange igrati sa Salzburgom.

Trebamo igrati strpljivo svih 90 minuta. Potreban nam je jedan gol i mislim da }emo ga posti}i, izjavio je strateg banjalu~kog tima Slavi{a Bo`i~i}
Borac }e poku{ati u dana{njem revan{u prvog kola kvalifikacija Evropske lige na gostovanju kod crnogorskog ^elika ostvariti rezultat koji }e mu omogu}iti prolaz u dalje takmi~enje, gdje bi odmjerio snage sa ukrajinskim Metalurgom. Uzvra tna uta kmi ca igra se na Gradskom stadionu u Nik{i}u u 17.30 sati. Prvi me~ u Banjoj Luci okon~an je rezultatom 2:2, {to zna~i da je tim iz Crne Gore u povoljnijoj poziciji jer ga u drugo pretkolo vodi 0:0 i 1:1 na svom terenu.

biljno pristupiti revan{u. Psiholo{ki su dobro pripremljeni i motivisani. Nijednog trenutka ne umanjujemo vrijednost rivala, ali vjerujem u uspjeh." [ef struke Borca kazao je da sada mo`e pri~ati o slabim ta~kama ^elika, kao i rival o nedostacima tima iz Banje Luke, ali da se to ne poka`e na terenu. "Ne smijemo srljati. Trebamo igrati strpljivo svih 90 minuta. Potreban nam je jedan gol i mislim da }emo ga posti}i. Va`no je da ne primimo pogodak. Nadam se da }e publika oti}i zadovoljna sa stadiona."

Lijep do~ek u Nik{i}u
Borac ima aktivan rezultat 2:2 iz prvog me~a protiv crnogorskog ^elika

Bez trojice
[ef stru~nog {taba banjalu~kih crveno-plavih Slavi{a Bo`i~i} ne mo`e ra~unati na Vedrana Kanatara i Sini{u Duja-

kovi}a, koji su isklju~eni u prvom susretu, kao i na Milana Stupara zbog povrede. Bo`i~i} tvrdi da ima adekvatna rje{enja za odsutne igra~e koji su bili starteri prije sedam dana i optimista je da }e na{ predstavnik nastaviti ovosezonski evropski nastup. "Rezultat iz prvog duela nije pozitivan, ali je vrlo aktivan. Vidjelo se da smo kvalitetnija ekipa u me~u na doma}em terenu. O~ekuje nas zanimljiv revan{ u koji protivnik ulazi sa blagom predno{}u. Ako pobijedimo 1:0 prolazimo dalje {to rivalu ne daje mogu}nost da se

opusti. Ne vjerujem da }e ^elik ~uvati rezultat. Ima}emo dovoljno prostora za igru", rekao je Bo`i~i}. Strateg tre}eplasirane ekipe na{eg prvenstva iz pro{le sezone istakao je da ima jednu dilemu u odre|ivanju prvih jedanaest za duel sa timom iz Nik{i}a. "Av du ki}, @iv ko vi}, @a ri}, Markovi}, Mili}, Grahovac, Aleksandar Radulovi}, Kruni}, Stefan Dujakovi} ili @i`ovi}, Dugi} i Stoki} bi}e u po~etnom sastavu. Prije prvog me~a, puno ljubitelja fudbala u BiH nije poznavalo ^elik, koji je pokazao da je kvalitetan tim. Igra~i }e oz-

Saop{tenje FK ^elik iz Nik{i}a, u kojem se, izme|u ostalog, navodi da su navija~i crnogorskog tima pretu~eni u Banjoj Luci podiglo je tenzije uo~i dana{njeg revan{a. "Uspostavili smo izvanredne odnose sa delegacijom i fudbalerima ^elika u Banjoj Luci. Imam samo rije~i pohvale za do~ek u Nik{i}u, u kojem se lijepo osje}amo. Sa te strane smo prezadovoljni i `elimo da utakmica protekne u sportskom duhu. Bez obzira na to ko }e pro}i dalje, trebaju se nas ta vi ti pri ja telj ski odno si izme|u ova dva kluba", naZ. R. glasio je Bo`i~i}.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SPORT

45

Zvjezdan Misimovi} ne razmi{lja o napu{tanju moskovskog Dinama

Fink me zimus

zvao u HSV...
Sa Finkom se znam iz vremena dok smo zajedno igrali u Bayernu. @elio me dovesti u HSV, ali je sve propalo jer se klubovi nisu mogli dogovoriti oko finansijskih detalja. Nakon toga nismo vi{e razgovarali o toj temi, otkrio je Misimovi}
znam. Iskreno, nisam ni razmi{ljao o povratku u Njema~ku, ali ni odlasku iz Dinama. Nikakva ponuda nije stigla u klub, a o tome nisam razgovarao ni sa svojim menad`erom” decidno je Mi, simovi} u startu demantovao eventualni prelazak u HSV. Ipak, otkrio je da je odre|enog kontakta sa klubom iz Hamburga bilo... “Razgovarao sam zimus sa Thorstenom Finkom (trener HSV, op.a). Znamo se iz vremena dok smo zajedno igrali u Bayernu. @elio me je u pro{lom zimskom prelaznom roku dovesti u HSV, ali je sve propalo jer se klubovi nisu mogli dogovoriti oko finansijskih detalja. Nakon toga nismo vi{e razgovarali o toj temi” otkrio je Misimovi}. , Na{ reprezentativac do subote je sa Dinamom na pripremama u [vedskoj. U utorak su u prijateljskoj utakmici remizirali sa tamo{njim drugoliga{em Varbergsom (2:2), a Misimovi} je asistirao za prvi gol. “Zadovoljan sam formom. Dobro mi ide. Spremio sam i dokazao treneru da Zvjezdan Misimovi} ovog ljeta ponovo bi mogao zaigrati u Njema~koj. Njema~ki i ruski mediji raspisali su se o mogu}em dogovoru Hamburger Sportvereina i moskovskog Dinama prema kojem bi njema~ki bundesliga{ Rusima za bh. reprezentativca platio obe{te}enje od ~etiri miliona eura. trebam igrati” ka`e Misimovi}, kojeg , su ruski mediji “prozvali krivcem” zbog toga {to iskusni Andrej Voronjin u posljednje vrijeme sve ~e{}e grije klubu Dinama:

Evropska liga
“Voronjin ne radi sa nama. Prekomandovan je u drugu ekipu. Ali, vjerujem da }e se nesuglasice brzo rije{iti i da }e on ponovo biti sa nama” . [ampionat Rusije, u kojem Dinamo ima velike ambicije, starta 21. avgusta. Prije toga Misimovi} i dru{tvo igrat }e kvalifikacije za Evropsku ligu, u kojim }e startati od tre}eg pretkola. “To je novo iskustvo i cilj nam je da izborimo plasman u grupnu fazu ovog takmi~enja. Znamo da ne}emo imati lagan posao, ali u~init }emo sve da se plasiramo se u grupu” naglasio je , S. [I[I] Misimovi}.

Ponuda nije stigla
HSV je u potrazi za iskusnim kreatorom igre, a osim na{eg lucidnog veznjaka, kao mogu}a poja~anja pominju se i Holan|anin Rafael van der Vaart, te hrvatski reprezentativac Ivan Rakiti}. Jo{ jedan od razloga zbog ~ega su ruski mediji Misimovi}a preselili u Bundesligu je ~injenica da je Dinamo anga`ovao Otmala Bakkala, veznjaka PSV-a. Pri~a se ~ini zanimljivom, ima svoj po~etak, ali o~ito nema kraj, bar kada je u pitanju Misimovi}ev prelazak u HSV. “Nema ni{ta od toga. Bar ja to ne

Misimovi} je upisao asistenciju u me~u sa Varbergsom

Memorijalni turnir u Doboj-Istoku

Zvijezda protiv Gradine

Revan{-utakmice prvog pretkola Evropske lige

Sarajevo je trijumfovalo 2008. i 2009. godine

NK Doboj-Istok predstoje}eg vikenda organizuje 14. memorijalni turnir Jedanaest {ehida nogometnih asova DobojIstoka, na kojem }e i ove godine nastupiti dvije premijerliga{ke ekipe. Nakon {to su publici u Klokotnici proteklih godina svoja fudbalska umije}a prezentirali igra~i Sarajeva (dva puta osvajali turnir 2008. i 2009), Vele`a, Budu}nosti iz Banovi}a..., ove godine }e, osim doma}ina NK Doboj-Istok, te federalnog prvoliga{a Bratstva iz Gra~anice, nastupiti novi ~lan na{e elite Gradina iz Srebrenika, te grada~a~ka Zvijezda. Ujedno, dva premijerliga{a me|usobno }e se boriti za plasman u finale, a kom{ijski derbi bit }e odigran u subotu sa po~etkom u 18.30 sati. Prije njih na teren }e od 16 sati iza}i doma}i igra~i koji }e u polufinalu igrati protiv Bratstva. Sve~ano otvaranje turnira zakazano je za subotu u 18 sati, dok }e utakmice za plasman biti odigrane u nedjelju. U 16 sati je me~ za tre}e mjesto, a finale je na rasporedu u 18.30.
S. [.

Mo`e li IBV preko Iraca do Pecare?
Nakon {to su u utorak plasman u drugo pretkolo Evropske lige izborili Elfsborg, Tirana, Xazar Lankaran i Portadown, ve~eras }emo saznati imena i preostalih ekipa koje }e nastaviti put u najmasovnijem evropskom takmi~enju. Najvi{e interesovanja na{e javnosti izaziva me~ na Islandu, gdje }e IBV poku{ati nadoknaditi gol zaostatka iz prvog me~a protiv St. Patrick’s. Podsjetimo, pobjednik ovog duela igrat }e protiv na{eg [irokog Brijega. Treba napomenuti da }e utakmicu Stabek - JJK suditi na{ arbitar Elmir Pilav. Parovi revan{-utakmica drugog pretkola Evropske lige: Zhetysu - Lech prva utakmica 0:2, Metalurgi Rustavi - Teuta 3:0, Ordabasy - Jagodina 1:0, Shirak - Rudar Pljevlja 1:0, Gandzasar EB/Streymur 1:3, Aktobe - Torpedo Kutaisi 1:1, Metalurg Skoplje - Birkirkara 2:2, Inter Baku Trans 5:0, Jeunesse Esch - Olimpija Ljubljana 0:3, Liepajas Metalurgs - La Fiorita 2:0, [iauliai Levadia 0:1, Gomel - Vikingur 6:0, Daugava - Suduva 1:0, Zimbru - Bangor 0:0, MYPA - Cefn

Pilav (s loptom) sudi u Norve{koj

Druids 0:0, Stabek - JJK 0:2, Rosenborg - Crusaders 3:0, Kalmar - Cliftonville 0:1, NSI - Differdange 0:3, Llanelli - KuPS 1:2, Eschen/Mauren - FH 1:2, Senica MTK 0:0, UE Santa Coloma Twente 0:6, Osijek - FC Santa Coloma 1:0, Celje - Dacia 0:1, Zeta - Pyunik 3:0, Mura - Baku 0:0, Libertas - Renova 0:4, Honved Flamurtari 1:0, Thor - Bohemians 0:0, IBV - St. Patrick’s 0:1. U utorak su igrali: Floriana - Elfsborg 0:4 (ukupni rezultat 0:12), Grevenmacher - Tirana 0:0 (0:2), Kalju - Xazar Lankaran 0:2 (2:4), Portadown - Shkendija 2:1 (2:1).
S. [.

46

SPORT

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Portugalcu opro{ten napad na Vilanovu

RFEF ukinuo kaznu Mourinhu
[pan ski no go me tni sa vez (RFEF) ukinuo je kaznu od dvije utakmice zabrane vo|enja mom~adi u nacionalnom Superkupu treneru Real Madrida Joseu Mourinhu. Odluku donesenu u sklopu op}e amnestije savez je saop{tio nakon generalne skup{tine odr`ane u utorak u Madridu. Podsje}amo, Mourinho je ka`njen zbog pro{losezonskog napada na tada{njeg pomo}nog, a dana{njeg glavnog trenera Barcelone Tita Vilanovu. Mourinho ga je tada ubo prstom u oko. Zbog op}e amnestije poni{tena je i kazna od jedne utakmice zabrane vo|enja ekipe, tako|er u Superkupu, za Vilanovu zbog agresivne reakcije na Mourinhov napad. Obojica trenera tako }e imati pravo vo|enja svojih mom~adi sljede}eg mjeseca, kada }e Real i Barcelona dvjema utakmicama [panskog superkupa otvoriti novu sezonu u Primeri. "Ne pri hva }a mo da agre si ja spram na{eg trenera pro|e neka`njena", `alio se predsjednik Barcelone Sandro Rosell.

Roberto di Matteo tra`i poja~anja

Senad Luli}: Interesantan prvacima Evrope

Na turniru u Ru{~ici

Senad Luli} na

meti Chelsea
Postavlja se pitanje koliko je ovaj transfer izvjestan, s obzirom na to da je za trenera rimske mom~adi postavljen Vladimir Petkovi}, koji je na{eg internacionalca trenirao u Bellinzoni i Young Boysima
Menad`er Chelsea Roberto di Matteo, prema navodima britanskog Daily Maila, napravio je listu potencijalnih odbrambenih poja~anja svoje mom~adi. Na njoj se, ono {to je posebno zanimljivo za nas, nalaze Portov odbrambeni igra~ Cristian Sapunaru, te bh. reprezentativac Senad Luli}. Sapunaru i Luli} su ozna~eni kao igra~i koji bi mogli biti ozbiljna konkurencija Ashleyu Coleu i Branislavu Ivanovi}u, s tim {to mediji navode kako Di Matteo Luli}a vidi i u ne{to ofanzivnijoj ulozi, kao ispomo} Torresu, koji }e na Stamford Bridgeu zamijeniti Drogbu. Tako|er, Britanci za Luli}a navode kako je odigrao impresivnu prvu sezonu u dresu Lazija, te da bi Chelseu itekako dobrodo{ao igra~ koji po potrebi mo`e igrati na nekoliko pozicija u timu. Ipak, postavlja se pitanje koliko je ovaj transfer izvjestan, s obzirom na to da je za trenera rimske mom~adi postavljen Vladimir Petkovi}, koji je na{eg internacionalca trenirao u Bellinzoni i Young Boysima. Petkovi} se, uvjereni smo, ne}e tako olako odre}i usluga Luli}a, s obzirom na to da je on najvi{e svjestan koliko zapravo on mo`e pomo}i njegovoj ekipi, pogotovo nakon sjajne prve sezone, u kojoj se odli~no adaptirao u Rimu.
J. LIGATA Abdulah Ibrakovi} sastavio respektabilan tim

Sloboda savladala Pogotke za Tuzlake u Cibaliju pobjedi od 2:1 postigli
Musi} i Muminhod`i}
Golovima mladog Musi}a iz 14. minute, te Muminhod`i}a iz 44, nogometa{i tuzlanske Slobode savladali su vinkova~ku Cibaliju rezultatom 2:1 u utakmici za tre}e mjesto koja se igrala na Memorijalu u Ru{~ici. Cibalija je u prvom dijelu bila bolji protivnik, ali su igra~i Abdulaha Ibrakovi}a znala~ki iskoristili dvije gre{ke odbrane vinkova~kog tima, te su postigli dva pogotka. U nastavku je Cibalija uspjela smanjiti rezultat preko Koledi}a (77), a mom~ad sa Tu{nja je do kraja uspjela sa~uvati minimalnu prednost. Pobjeda nad hrvatskim prvoliga{em daje nadu Tuzlacima da su sastavili respektabilnu mom~ad, koja bi se mogla ve} nakon jedne sezone u Prvoj ligi Federacije vratiti u Premijer ligu BiH.

• Cibalija - Sloboda 0:2
RU[^ICA - SRC Strovi}i. Teren odli~an. Gledatelja 300. Sudac: Marko Jari} (Glogovica). Strijelci: 0:1 - Musi} (14), 0:2 - Muminhod`i} (44), 1:2 - Koledi} (77). CIBALIA: Filipovi}, Golub, Lu~i}, @upari}, Ruga{evi}, Mazalovi}, Martinovi}, Vitai}, Pulji}, Bartolovi}, Novak. Jo{ su igrali: Matkovi}, [imi~i}, ]ori}, Terzi}, Pand`a, Koledi}, Ivanovi}, Kvesi}, Mu`enjak, Cesarec, Berti}. SLOBODA: Divkovi}, Muminhod`i}, Memi{evi}, Mahmutovi}, Jahi}, Kiti}, Omi}, [i{i}, Peji}, Musi}, Nezi}. Jo{ su igrali: Ribi}, Mujkanovi}, Jusufovi}, [migalovi}, Terzi}, Osmi}, Smajlovi}, Gojkovi}, Pr{e{, Rahmanovi}, Salihovi}. J. Li.

Nakon {est godina napustio HSV

Guerrero u Corinthiansu
Jose Guerrero, 28-godi{nji peruanski napada~, zaklju~io je svoju pri~u s Hamburgom, ~iji je dres nosio proteklih {est godina, nakon {to je u njega do{ao iz Bayerna. Klub sa sjevera Njema~ke, ali i aktuelni brazilski prvak Corinthians potvrdili su transfer Peruanca koji karijeru nastavlja u brazilskoj Seriji A. Iako se naga|a, u javnost jo{ nije procurilo koliko je brazilski klub platio svoje novo poja~anje. Corinthians je pro{le sedmice osvojio Copa Libertadores, ju`noameri~ku verziju Lige prvaka.

Guerrero je u HSV do{ao 2006. godine

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

SPORT
Prvi El Clasico 7. oktobra

47

@eljezni~ar okon~ao pripreme u austrijskom Heiligenkreuzu

Spremni za Maribor
Imali smo jake provjere, ostvarili dobre rezultate i to nas mo`e radovati pred dvome~ Lige prvaka protiv slovenskog prvaka, ka`e Muamer Svraka
Fudbaleri @eljezni~ara okon~ali su jedanaestodnevne pripreme u Heiligenkreuzu i sino} su stigli u Sarajevo. Tokom boravka u Austriji plavi su odigrali {est kontrolnih utakmica, ubilje`iv{i pozitivan skor, dvije pobjede, tri remija i jedan poraz. Savladali su Mattersburg (1:0) i Pe~uh (2:0), odigrali nerije{eno protiv Kryvbasa (1:1), Aluminija (0:0) i rumunske Glorije (1:1), a jedini poraz nanio im je osvaja~ ~e{kog Kupa Sigma Olomouc. "Imali smo jake provjere, ostvarili dobre rezultate i to nas mo`e radovati pred dvome~ Lige prvaka protiv Maribora. Spremni smo za dvome~ sa slovenskim prvakom", ka`e @eljin reprezentativac Muamer Svraka. Prvotimci osvaja~a duple krune nisu imali prilike gledati slovenskog prvaka, ali su upoznati s kvalitetama Maribora. "Najbitnije je da je {ef gledao. Istina, nije nam ni{ta pri~ao, ali i nema previ{e tajni. Znamo da im je Tavares najbolji igra~, da je opasan i Ibraimi...", ka`e Svraka, koji }e imati zadatak da na sredini terena razbija napade Maribora ~iji se igra~i ne libe {utirati iz svih pozicija: "Dobra su ekipa, ali ne prejaka da se ne mo`e igrati sa njima. Nema velike razlike u odnosnu na nas i u~init }emo sve da izborimo prolaz u tre}e pretkolo, {to nam donosi jo{ najmanje ~etiri evropske utakmice". @eljezni~ar }e u petak gostovati u Fo~i, za vikend }e plavi trenirati na Grbavici, a odlazak u Maribor planiran je za poneS. [I[I] djeljak.

Real odbranu naslova po~inje protiv Valencije
U utorak su u prostorijama Kraljevskoga nogometnog saveza [panije (RFEF) odre|eni parovi u predstoje}oj sezoni Primere... Derbi prvog kola bit }e sraz Real Madrida i Valencije na Santiago Bernabeuu. Barcelona }e paralelno, 18. ili 19. augusta, na Nou Campu ugostiti Real Sociedad. Prvi }e se El Clasico igrati 7. oktobra na Nou Campu u dvoboju sedmog kola, dok }e se revan{ odigrati 3. marta u Madridu u sklopu 26. kola. Madridski El Clasico do}i }e opet u nezgodnom trenutku, s obzirom na to da je na programu izme|u dvije utakmice osmine finala Lige prvaka. Svakako }e, me|utim, biti manje stresan od pro{losezonskog proljetnog dvoboja u Barceloni, koji se igrao izme|u polufinala Lige prvaka, nakon ~ega su oba favorizirana {panska kluba ispala od kasnijih finalista Bayerna i Chelsea. Prvi se El Clasico igra u vikendu nakon drugog kola po grupama Lige prvaka, a u cijeloj sezoni Primere samo }e se jednom igrati kolo izvan vikenda, i to pretposljednje, 37, krajem maja. Primera, sezona 2012/13, parovi 1. kola (18/19. august): Athletic de Bilbao - Betis, Sevilla - Getafe, Zaragoza - Valladolid, Real Madrid Valencia, Levante - Atlético de Madrid, Barcelona - Real Sociedad, Celta - Málaga, Mallorca - Espanyol, Rayo Vallecano - Granada, Deportivo - Osasuna.

Harry Redknapp o novom poslu

Niko iz Rusije me nije kontaktirao
Svraka upozorava na Tavaresa i Ibrahimija

Juventus `eli Joveti}a

Fiorentina tra`i 30 miliona eura
Sportski direktor Fiorentine Daniele Prade prvi put je javno objavio spremnost na prodaju crnogorskog nogometa{a Stevana Joveti}a, no ne za manje od 30 miliona eura. Sve izrazitiji interes italijanskog prvaka Juventusa za usluge Fiorentinog ofanzivca nagnao je ~elnike viola da kona~no objave za koji iznos su spremni prodati 22-godi{njeg crnogorskog reprezentativca. "Uvijek smo govorili da ga ne `elimo prodati. Me|utim, imamo dogovor s igra~em da }emo razmotriti ponude iznad odre|enog iznosa", izjavio je Prade za Sport Italia. Navodno je Juventus ve} poslao slu`beni upit oko mogu}nosti transfera Joveti}a, a sada je stigla i konkretna poruka iz Fiorentine. "Spremni smo pregovarati samo o ponudama preko 30 miliona eura, jer on ima potencijal postati igra~em poput Tottija. No, jo{ nismo primili niti jednu ponudu", dodao je sportski direktor Fiorentine. Dodajmo da Joveti} ima ugovor s klubom iz Firence do ljeta 2016.

Nakon {to je propala pri~a o mogu}em anga`manu Roberta Mancinija za ruskog selektora, tamo{nji savez krenuo je u tra`enje novih rje{enja. Mnoga jaka imena se spominju kao nasljednici Dicka Advocaata, od Josepa Guardiole i Fabija Capella do Harrya Redknappa. No Redknapp napominje da do sada nije imao nikakvog kontakta s ljudima iz Fudbalskog saveza Rusije. "Ne, niko me nije nazvao niti kontaktirao. No, vjerujem da je to zbilja lijep posao", rekao je donedavni trener Tottenhama engleskim medijima. Ina~e, ruski savez javno je objavio spisak od 13 imena, s kojima }e razgovarati ili su ve} pregovarali

Posao ruskog selektora je lijep: Harry Redknapp

oko ovog posla, a ruski ministar sporta Vitalij Mutko rekao je kako }e novi ruski selektor biti imenovan do 21. jula.

48

SPORT

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Presu{ilo Bijelo jezero na Treskavici!
Jaja~ki planinari na Viso~ici i Treskavici • S puta po Bjela{nici: opasna hranisavska sajla • Zahtjevna jednodnevna tura na Prenj koju su izveli Red`ep Grabus i Nedim Tvrtkovi}
Ure|uje: Ramo KOLAR

PLANINARSKI KUTAK

Po~ele pripreme ko{arka{ke reprezentacije BiH

POHOD NA VISO^ICU (vrh Vito, 1.960 m) i TRESKAVICU (\okin toranj, 2.086 m) proteklog vikenda u~inila je ekipa Kluba prijatelji prirode iz Jajca. U ranim jutarnjim satima krenuli su iz Jajca, pi{e Enis Ajkuni} i stigla na planinarski dom u Bijelim vodama, te od doma izveli uspon na Vito. Po povratku u dom su odmorili uz ljubazno osoblje, a potom nastavili put autom do Turova i za sat vremena stigli u dom Sustavac. U nedjelju ujutro krenuli prema vrhu \okin toranj, uredno markiranom stazom sa lijeve strane Velikog i Platnog jezera, pa preko grebena do samog vrha. Bilo je ovo jedno prelijepo iskustvo i u`ivanje na planini izuzetno bogatoj vodom koja "nam je bila najsla|a u `ivotu..." VISOKOGORSKU TURU NA BJELA[NICU, na potezu Pazari} Kraljevac (planinarski dom) preko Kozja~e i uz Hranisavsku sajlu, popeli se na Had`ihasanov vrh, te niz @drijelo u Pazari} izvela je grupa sarajevskih planinara. Od Kozja~e do sajle planinarsko-pje{a~ka staza je markirana. Napo-

minjem da je sajla i dalje u lo{em stanju, te upozoravam planinare da sa oprezom i na vlastitu odgovornost koriste ovu turu, priop}io je Red`ep Grabus... JE DNO DNE VNU TU RU NA PRENJ, na potezu Konji~ka Bijela - Rapti (novi Planinarski dom PD Bora{nica) Konjic - Velika kapaPodoti{-Jezerce-Skok-Konji~ka bijela izveli su Nedim Tvrtkovi} i Red`ep Grabus... TRESKAVICA - PRESU[ILO BIJELO JEZERO! Ovo alarmantnu vijest objelodanio je Braco Babi}, koji navodi da je ovo jezero na visini od 1.697 m, prvi put od kada se zna za njega - presu{ilo! Zbog nedostatka vode u jezeru na obali su na|eni mnogi primjerci uginulih tritona! Ovaj endemski vodozemac, poznat pod imenom Rajzerov triton (Triturus alpestris reiseri), relikt je iz ledenog doba. Jezero je bilo dugo 140, {iroko 80 i duboko 1 metar. Tokom godine du`i period u jezeru se zadr`avaju snijeg i led i po tome je jezero dobilo ime. Rezultat je ovo i nemarnog ~ovjekovog odnosa prema prirodi i okoli{u i nije o~ekivati da ovo ikoga od nadle`nih (ako ih uop}e ima) zabrine...

Sa ju~era{nje pres-konferencije na Ilid`i

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Petrovi} ne sumnja

u odlazak na EP
Ekstremni sam optimista kad je u pitanju ovaj tim. Osje}am da se ovdje ra|a ne{to veliko i pozitivno, rekao je selektor Aleksandar Petrovi} • Povrede Gordi}a i Pa{ali}a
o{arka{ka reprezentacija BiH po~ela je pripreme na Ilid`i za kvalifikacije za odlazak na Evropsko prvenstvo u Sloveniju 2013. Selektor Aleksandar Petrovi} je odmah po dolasku svih igra~a odr`ao sastanak, ju~er su svi podvrgnuti ljekarskim pregledima, a danas }e po~eti sa treninzima.

K

Rekonstrukcija tima
"Uputio sam igra~e u sve ono {to ih ~eka u narednom periodu - kako reprezentacija treba da izgleda i kako trebaju da igraju. Napravljena je velika rekonstrukcija u timu i gleda}ete ne{to sasvim drugo od onoga {to ste imali priliku da vidite u posljednjih pet ili {est godina. Koliko sam uspio primijetiti, moj razgovor sa igra~ima je nai{ao na plodno tlo i

vjerujem da }emo napraviti lijepu ko{arka{ku pri~u", rekao je Petrovi} na ju~era{njoj preskonferenciji koja je odr`ana u hotelu Hungaria na Ilid`i, te istakao dva problema s kojima su se susreli na po~etku. "Nakon lije~ni~kih pregleda ustanovljene su povrede Nemanje Gordi}a (koljeno) i Muhameda Pa{ali}a (stopalo). Oni }e odmah danas uraditi magnetnu rezonancu", istakao je Petrovi} i predstavio plan priprema za kvalifikacije.

nema zvu~nih reprezentacija u na{oj grupi poput Srbije, Hrvatske ili Italije, no ne treba zaboraviti da Gruzija ima odli~an tim koji }e `eljeti sa {to manje problema da se plasira na EP. Ne treba potcijeniti Latviju, Holandiju ni Rumuniju, ali nikome ne priznajem da je bolji od nas. Osje}am se favoritom i reprezentacija BiH }e igrati u Sloveniji." Bez sumnje u uspjeh bh. selekcije je i legendarni ko{arka{ki stru~njak Mirko Novosel

RAD I STRPLJENJE Reprezentacija BiH ima kvalitet ne samo da uspje{no pro|e kvalifikacije, nego i da napravi dobar rezultat na EP-u. Ni{ta se ne stvara preko no}i tako da }e i za ovaj tim trebati strpljenja i puno rada, rekao je Mirko Novosel
"@elimo da za {est do sedam dana svi igra~i budu u identi~noj fizi~koj formi, a poslije }emo se posvetiti igri, tranziciji, odbrani... Analizirat }emo igru na{ih protivnika, radit }emo skauting i igra~i }e biti upu}eni u sve detalje. Pomo}i }e nam Mirko Novosel koji }e nadgledati sve {ta se de{ava na treninzima i prijateljskim susretima. Svaka njegova primjedba i komentar }e nam dobro do}i, te }emo nastojati ispraviti nedostatke kako bi {to spremnije do~ekali po~etak kvalifikacija 15. avgusta", kazao je Petrovi} i dodao: koji je rekao da nije imao nikakvu dilemu da pomogne, prvo Petrovi}u, pa onda i na{oj reprezentaciji. "Ovo podneblje je prepuno ko{arka{kih talenata i u Tuzli sam prona{ao jedne od najve}ih dragulja Mirzu Deliba{i}a i Damira Mulaomerovi}a. Sada je tu Mirza Teletovi} koji je jedan od najboljih krila u Evropi", rekao je Novosel i naglasio: "Reprezentacija BiH ima kvali tet ne sa mo da us pje {no pro|e kvalifikacije, nego i da napravi dobar rezultat na EPu. Ni{ta se ne stvara preko no}i tako da }e i za ovaj tim trebati strpljenja i puno rada. Vlada veliki entuzijazam, a to je uvijek preduvjet za svaki dobar rezultat. Uvjeti za pripreme su sjajni, ne zaostaje se za svjetskim standardima", zaklju~io je A. KRVAVAC Novosel.

Teletovi} u SAD-u
Jaja~ka ekipa planinara na vrhu Treskavice

Mirza Teletovi} ju~er je napustio pripreme i otputovao u SAD gdje }e potpisati ugovor sa Brooklyn Netsima. "Mirza }e obaviti ljekar ski pre gled u svom novom klubu, pa onda staviti i potpis na trogodi{nji ugovor. Nastojali smo da izgubimo {to manje vremena na taj proces i ljudi iz Netsa su nam maksimalno iza{li ususret, tako da bi se on trebao vratiti u nedjelju i priklju~iti se ponovo pripremama", rekao je Harun Mahmutovi}, generalni sekretar Ko{arka{kog saveza BiH.

Nema niko bolji
"Ekstremni sam optimista kad je u pitanju ovaj tim. Osje}am da se ovdje ra|a ne{to veliko i pozitivno. Istina je da

Bijelo jezero na Treskavici - prvi put od postanka presu{ilo

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OGLASI

49

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZNAJMLJUJEM gara`u, ul. Kranj~evi}eva. Mob. 061/905212.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod hitne pomo}i. Mob. 066/466-227.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~nom paru. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka jedna 40m2 drugi 20m2. Tel. 061/141-676. i 033/535-165.k IZDAJEM gara`u 13 aerodromsko naselje povoljno. Tel:061/897959.k IZDAJEM namje{ten stan 56m2, ekstra povoljno, aerodromsko naselje. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM trosoban stan, Mejta{, centralno grijanje. Mob. 062/332151.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k IZ DA JEM dvo ipo so ban stan, blind vrata, kablovska, lijepo namje{ten, eta`no grijanje. Mob. 061/775-106.k STARI grad, kod muzi~ke akademije, trosoban lijepo namje{ten, na du`i period, 750KM. Mob. 061/899-209.k IZDAJEM zidanu gara`u kod drvenije mosta, ul. H. Kre{evljakovi}a br. 60. Mob. 062/391-106.k IZDAJEM prazan stan 43m2 Aerodromsko naselje povoljno ul. Akifa [eremeta. Tel. 061/897959.k IZDAJEM namje{ten stan u Centru za studente. Tel:061/145-361.k IZDAJEM dvoiposoban stan, mogu~nost prodaje, kod Pionirske doline. Tel. 526-631 od 17 do 18 sati.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, povoljno. Tel. 033/470-741.k IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu na Mejta{u u centru Sarajeva. Tel. 061/869-396.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan sa gara`om Grbavica. Tel. 061/812-046.k IZ DA JEM ne na mje {ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku }a, po se ban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju no kti ju, ko zme ti ~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, 400 KM, kod studentskog kampusa Pofali}i. Mob. 061/161335.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k IZDAJEM smje{taj u jednokrevetnim sobama, za mu{karce, poseban ulaz, 200 KM sa svim re`ijama. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `en skoj oso bi. Tel. 225-747, 063/947-075.k BLIZU Ba{}ar{ije izdajem komfo ran stan, par king. Mob. 061/321-027, 203-432.k IZDAJEM jednoiposoban namje{ten stan, K. brdo, A. Hangija, mo`e i djelimi~no namje{ten. Mob. 061/489-267.k IZDAJEM gara`u kod Doma zdrav lja Sta ri Grad. Mob. 061/377-196.k IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan. Mob. 061/156170.k IZDAJEM manju garsonjeru, poseban ulaz, prednost studentice. Mob. 061/348-658.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ^. Vila, 2 kat, kod Merkura-pijaca Otoka. mob. 061/147218.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639213.k

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
Prodajem STAN 89m2, ul. Mehmeda Spahe br. 8, op{tina Centar. Mob. 061/229-086.k CIGLANE Donje, trosoban stan sa 2. velike terase, 106m2. Mob. 061/911-324.k PRODAJEM ku}u na sprat sa poslovnim prostorom, parking, ul. Adema Bu}e. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k PRO DA JEM dvo so ban stan 69m2, renoviran, V sprat, Alipa{ino, ul. S. Fra{te, povoljno. tel. 033/442-998 i 061/525-795.k PRODAJEM vikendicu u Rakovici-Zenik sa 1002m2 zemlje, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/778291.k PRODAJEM jednoiposoban stan, 37m2, Grbavica, kod [opinga. Mob. 062/917-811.k STAN na M. dvoru ul. Kralja Tvrtka 14/3 od 77m2 za 190.000KM, treba manja opravka. Tel. 058/483-561.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com PRODAJEM zemlji{te za rasadnik 2500m2, potok, gradska voda. Tel. 033/534-179.k HRASNICA 78m2/II 2 balkona, 2 mokra ~vora cijena 85.000KM. Tel. 061/724-504.k PRODAJEM ku}u u reljevu, 8 x 9m2, P+I, parcela 1.000m2, 70.000 KM, ku}u u Rakovici (restoran Centar JU) p+I, cca 170m2 stambenog prostora, parcela 1.000m2, sve 1/1, 98.000KM. www.nerasbih.com. Mob. 066/488-818.k STANOVI novogradnja, Isto~no Sa ra je vo, 60m2 - 84.000KM, 48,80m2 - 63.500KM, poslovni prostor, 26,50m2, ul. Spasovdanska i povoljno stan 67m2, Alipa{ino polje, IX sprat, ul. S. Fra{te, 75.000KM. Mob. 066/488-818.k STANOVI: Hrasno 53m2 i 65m2, Novo Sarajevo, 44m2, centar, 32m2, 86m2, Dobrinja: 55m2, 68m2, 89m2, Alipa{ino polje, 67m2 i 78m2, Isto~no Sarajevo, 60m2 i 48m2. Mob. 061/375-787.k PRO DA JEM dvo so ban stan 51m2 u Sarajevu, Zagreba~ka iza slasti~arne Jadranka. Mob. 061/800-448.k ALIPA[INA ulica 66m2 2 sprat, Grbavica 53m2 prizemlje Azize [a}irbegovi} 50m2/15kat. Tel. 062/156-882.k OTOKA, Br~anska 78m2 1 sprat 2 balkona 2, mokra ~vora. Tel. 062/156-882.k

OSLOBO\ENJE

ALIPA[INA ulica 66m2/II Grbavica 53m2 vis. priz. Hrasno 50 m2 15 kat, Aneks garsonjera 25m2. Tel. 062/156-882.k SARAJEVO-Stari Grad, ku}a 80m2, ba{ta 1.300m2, sve 1/1, 3 km od Ba{~ar{ije-Gazin han. Tel. 033/240-289, 061/273-609.k PRO DA JEM dvo so ban stan 50m2, blizu Aust. trga, adaptiran, pogodno za invalide, ul. Bistrik br. 33. Tel. 533-624.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k PRODAJEM ~etvorosoban stan "Kvadrant" ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677-582 i 064/434-441.k TROSOBAN stan 85m2 tre}i sprat, mogu}nost nadogradnje Marin dvor. Tel. 062/104-951. POLJINE, najatraktivnije lokacija, sun~ana strana sa 3.000m2 zemlji{ta za ku}u. Mob. 063/661856.k KU]U u Sutini - Mostar, 57m2 + terasa 24m2, vo~njak 1.250m2, sve dozvole ima. tel. 033/215-199 i Mob. 063/722-002.k STAN 42m2 na Alipa{inom polju za garsonjeru uz doplatu. Mob. 062/186-437.k DALMATINSKA - strogi centar, stan 121m2, visoko prizemlje. Mogu}a stambeno poslovna kombinacija. Tel. 033/221-533.k PRO DA JEM dvo so ban stan, ^engi} Vila I, 67,5m2 + dva balkona. Tel. 033/649-457.k HITNO prodajem 17.000m2 zemlje, Kromolj - sarajevo. Mob. 062/157-289.k PRO DA JEM dvo so ban stan 47m2 ili mijenjam za manji. Mob. 062/256-203.k PRODAJEM gara`u kod Dru{tva pisaca BiH, Ul. Kranj~evi}eva na Ma ri jin dvo ru, 1/1. Tel. 061/869-396,k STOLAC, Dubrave, Prenj prodaje se zemlji{te (njiva i dva pa{njaka) povr{ine 2x1300 m2 i 2000m2, ze mlji {te se na la zi uz put. Tel:063/316-826 i 036/805-160.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stam be nog pros to ra, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k PRODAJEM stan 47m2, Dobrinja 1. Mob. 062/325-987.k SOCIJALNO, dvoiposoban stan 65m2, centralno grijanje, balkon, prodajem, 120.000KM. Tel. 644-294.k

ZAMJENA
MI JE NJAM je dno so ban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MI JE NJAM ku }u na sprat, 110m2, centralno grijanje, gara`a i oku}nica u centru Bijeljine za trosoban stan Ilid`a ili Sarajevo, uz dogovor. Tel. 033/623-258.k

PRODAJA
NEUM-Tiha Luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Tel. 061/548-365, 036/884-297. 3564 PRODAJEM hitno i povoljno ku}u, ul. Abdurahmana Muharemije, naselje Bare, prizemlje, sprat, potkrovlje+ba{ta, urbanisti~ka +gra|evinska dozvola. Mob. 061/552-163. 3857 PRO DA JEM stan dvo so ban 65m2, Alipa{ino polje-B faza, S. Fra{te 15, 1 sprat. Mob. 062/418816, 062/139-691. 1103 PRODAJEM stan na Alipa{inom polju A faza, 39m2. Mob. 061/203900.sms PRODAJEM u zgradi na drugom spratu, ve}i stan. Mob. 062/207827.sms PRODAJEM stan 56m2, Grbavica 1, sre|en, 2.200/m2. Mob. 061/325-325.sms PRODAJEM trosoban stan, 64 m2, dva mokra ~vora, na Ko{evskom Brdu. Mob. 061/862379.sms ILID@A, Lu`ani, 57m2, III sprat, 1.600KM/m2, Marijin dvor, ul. Kralja Tvrtka, II sprat, 89m2 + ga ra `a, 1.700KM/m2. Mob. 061/177-556.k VIKENDICA u Vlakovu, svi priklju~ci, pomo}ni objekti, 120m2 stambenog prostora, 1.200m2 zemlje. Tel. 066/995-944. ZEMLJI[TE 1.681m2 sa manjim objektom u Dra`evi}ima, 19.000 KM. Mob. 062/907-831.k STAN na Vojni~kom polju, ul. Hasana Su}eske, VI sprat, 61m2, 105.000KM. Mob. 063/034-355.k GARA@A na Vracama, ul. Avde Smajlovi}a, uknji`ena, 13m2, 11.000KM. Mob. 065/819-136.k TROSOBAN stan u ul. Husrefa red`i}a br. 15/I, 71m2 + 20m2, terasa, potrebna adaptacija, cijena 100.000 eura. Mob. 061/320-439.k DVOSOBAN stan na ^engi} Vili, ul. D`emala Bijedi}a, XV kat, 56m2, cijena 95.000KM. Mob. 066/801-737.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 95.000km. Mob. 061/309268.K

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmlji van je.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
ILID@A, Sokolovi} kolonija, izdajem namje{ten trosoban stan, centralno grijanje, termo fasada 10 cm. Mob. 061/234-012.sms IZDAJEM jednosoban namje{ten stan blizu medicinskog fakulteta, cijena 330KM.Mob. 061/172852.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229m2, RK Borac, potpuno renoviran za trgovinske namjene, cijena 2.000KM. Tel. 033/265715.sms IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM jednosaban manji stan na mje {ten u cen tru. Mob. 061/903-999.k

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 089 Zavidovi}i, 5. 7. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 183558 11 P Sarajevo, 12. 6. 2012. godine Tu`itelj: Mikrokreditna fondacija @ene za `ene International Tu`eni: Marica Blagojevi} Radi: Isplata duga Vsp: 5.977,60 za SLOBODANKA PETKOVI] Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te zakazano za 5. 11. 2012. godine u 11 sati, pred ovaj sud u sobu broj 309/III. Sudija Amela Selimovi} - Fazlagi} NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti dan i sat odr`avanja glavne rasprave, pitanja o kojima }e se raspravljati, dokaze koji }e se izvesti i koje osobe }e biti pozvane na glavnu raspravu (~l. 94. st. 1. ZPPa), pri ~emu se stranke upozoravaju da sud mo`e odrediti da se glavna rasprava mo`e odr`ati odmah nakon pripremnog ro~i{ta (~l. 94. st. 3. ZPP-a).

NA JAV LJU JE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 042-0-DN-12-000 089, a po zahtjevu Husi} Sanela, sin Fehima iz Zavidovi}a, Brdska, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 1866, katastarska op}ina Ali}i, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 720/1 "Bara", livada 3. klase povr{ine 1.058 m2 Prema podacima iz katastra, suposjednici navedene nekretnine su Husi} Sanel Fehimov i Husi} Selvedina Ibrahimova, Zavidovi}i, Brdska bb, sa dijelom od po 1/2. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

POZIV

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM gara`u, ul. Ko{evo. Mob. 061/133-583. PRODAJEM stanove u privatnoj zgradi, posebni ulazi, 81 i 115m2, ci je na 1.400 KM/m2. Mob. 061/130-348.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i, op}ina Centar. Mob. 061/540203.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k POVOLJNO prodajem stan u Hransici 54m2. Tel. 062/229-677.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM povoljno 960m2 zemlji{ta na Palama, 800m iznad Simpa. Mob. 061/571-129.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383064.k PRODAJEM trosoban stan 93m2 na po~etku Bistrika lijep pogled na grad. tel. 00387 62 403-722. BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko pu ta ~e va bd`i ni ce @e ljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k VI[E PARCELA u Gladnom polju pro da jem ci je na du nu ma 18000 Eura.Tel:061/299-627.k PRODAJEM u Gladnom polju Op{tina Ilid`a Sarajevo devastirau ku}u. Tel. 061/299-627.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 po drum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRO DA JEM tro so ban stan 93m2, blizu Principovog mosta, lijep pogled na grad. Mob. 062/403722.k PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2, renoviran, V sprat, Alipa{ino, ul. S. Fra{te, povoljno. Tel. 033/442-998 i 061/525-795.k DVO SO BAN stan, 54m2, III sprat, ul. D`emala Bijedi}a, cijena 54.000 eura. Mob. 063/595406.k NOVI grad, 29m2, garsonjera, I sprat, ul. Prvomajska, 44.000KM. Mob. 061/526-243.k MARIJIN dvor, 60m2 stan, ul. Kralja Tvrtka, III sprat, dvosoban, te ra sa, dvos tran. Mob. 062/295-919.k STARI grad, Bistrik, ku}a od 128m2, p+s, avlija od 50m2, dvori{te od 82m2, plinsko eta`no, 240.000KM. Tel. 033/711-666.k VOGO[]A, 59m2, trosoban i terasa, plin do vrata, 71.000KM. Tel. 033/711-665.k CIGLANE, ul. A. Hume, 96m2, petosoban, eta`ni, terasa, opremljena kuhinja + ameri~ki plakari. Mob. 061/899-209.k GRBAVICA, ul. H. ^emerli}a, VI sprat, dvosoban, balkon, lift, 98.000KM. Mob. 061/247-777.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k GRBAVICA, Zagreba~ka, 62m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/3, 68m2, 70.000 eura. Mob. 061/205235.k CENTAR, A. Hangija, 100m2, eta`ni stan+gara`a 15m2, tri terase, 2 ostave. Mob. 061/205-235.k GRBAVICA, D. Numi}a kod klinike Sanasa, 63m2, dvoiposoban, 1 sprat. Mob. 061/205-235.k MUSE ].]ati}a, dobar trosoban stan 57m2, 5 kat, pl. eta`no grijanje, sre|en. Mob. 061/214-852.k DOBRINJA 1, M. Krle`e, odli~an troiposoba 92m2, 2 terase, 2 kat, povoljno. Mob. 062/055-445.k CIGLANE, H. Red`i}a, odli~an trosoban stan 79m2 sa dvije velike terase 25m2, 2 ostave 15m2, povoljno. Mob. 061/214-856.k DOBRINJA I, Trg zlat. ljiljana, dvosoban 53m2, 3 sprat, namje{ten, 75.000 KM. Tel. 538-886, 062/136-280.k PRODAJEM vikendicu sa gara`om u gornjem Vlakovu, 570m2. Mob. 062/354-883.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kva dra tu ra.Tel:061/415786.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299-653.k PRODAJEM 3 dunuma zemlje u Bla`uju, ku}a u izgradnji, gra|. zona i dozvola. Tel. 628-699.k PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032.k [IPOVO, povoljno ku}a, o{te}ena, nov krov, 25+pot krov lje, 1.800m2 ba{te. Tel. 032/227-335 i 063/910-562.k PRODAJEM stan 71m2, na Ilid`i-Lu`ani. Tel. 628-699.k ALIPA[INO P-A faza, 1 sprat, 70m2, trosoban, 95.000 KM. Mob. 061/312-217.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k KI SE LJAK-Dra `e vi }i, plac 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325840.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252663.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-847.k PRODAJEM stan 62m2, ul. Grbavi~ka, I sprat, grbavica. Mob. 063/790-480.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264379.k NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k LIJEP trosoban stan Kova~i}i kod male po{te, adaptiran, 75m2, 6 kat i jednosoban 42m2, Skenderija, 1 kat. Mob. 061/311-478.k STAN na M. Dvoru, ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, potrebna manja adaptacija, 190.000 KM. Tel. 058/483-561.k PRODAJEM lijepu ku}u na Mihrivodama, sa velikom gara`om i velikom ba{tom. Mob. 061/262336.k PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/717-731.k GRBAVICA, troiposoban stan 85m2, renoviran, sa gara`om. Mob. 061/964-797, 617-742.k HRASNO jednoiposoban stan 50m2 Antuna [imi}a 10. Tel: 061/303-008 i 033/650-943.k PRODAJEM na Poljinama zemlji{te sa gra|. dozvolom i kompletnom infrastrukturom. Mob. 063/661-856.k PRODAJEM vikendicu u naselju ^elina-Trebevi}. Mob. 061/158049.k PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Mob. 062/868328.k TROSOBAN stan kod Sarajevske pivare. ul. Franjeva~ka. Mob. 063/706-035.k POFALI]I, stan 57m2, Z. Panjete 7D, 2 sprat, novogradnja. Mob. 063/971-797.k STAN 35m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6 sprat. Tel: 066/510-328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k

MALI OGLASI
TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537152.k PO VO LJNO pro da jem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229677.k STA NO VI: 154m2, 117m2, 105m2, 90m2, 75m2, 68m2, 65m2, 59m2, 30m2, vikendicu u Tar~inu i Ilovici. Mob. 061/460-150.k BA[^AR[IJA, Kova~i, ul. O~aktanum, dvospratna ku}a sa 2 gara`e u prizemlju. Mob. 061/701006.k PRODAJEM stru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k

51

PRODAJEM Landrover dugi, benzinac, 1973. god. u odli~nom stanju, pre{ao 44.000 km, gara`iran, 15.000 KM, sa rez. dijelovima, registrovan. Tel. 058/483561.k [KODA Favorit, 135 L, 91. god. u odli~nom stanju, neregistrovana, pre{la 75.000. Mob. 062/081812.k PRODAJEM auto Mazda 6 prvi vlasnik kupljena u Fautoce-Utru 2006. godine, 120 konja benzin pre{la 36.000KMgara`irana, auto kli ma, svje tla za ma glu 15.000KM. Tel. 061/133-191.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. go di na, o~u van. Mob. 061/229-925.k GOLF 4, SDI, 2002. godina, jedan vlasnik, registrovan do marta 2013. godine. Mob. 063/530-333.k [KODA Oktavia karavan, 2000. god. S.L.X T.D.I. 1,9 ci, 81. kw. Mob. 061/341-640.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k

NAMJE[TAJ
DVOKRILNI ormar boljeg kvaliteta-3 kom. okrugli sto na razvla~enje-1 kom. fri`ider ispravan-2 kom. elek. {poret ispravan-2 kom. i {ank za sobu. Mob. 061/928057.k PRODAJEM krevet na sprat sa ugra|enim radnim stolom, dimen zi je: {i ri na2,00m, vi si na 1,70m i dubina 0,90m, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim ta bla ma, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca re gis tro van u okto bru. Tel. 033/536-765 i 061/134-544.k PRO DA JEM Al fu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201200.k

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe} 3 KW. Mob. 061/195-795.k PRODAJEM ma{inu za pranje i su{enje stakla-perilica, "Promis", 2001. god. Mob. 065/692-098.k PRODAJEM ve{ ma{inu cijena 100 KM. ispravna. Tel. 033/210901.k PRODAJEM Rainbow usisiva~, ci je na po do go vo ru. Mob. 061/546-078.k

OSTALO
PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532497.k

VOZILA
MERCEDES Sprinter teretno 2003 god. 85 kw, 2,2 cm3, 300.000 km, extra stanje, cijena 16.000 KM. Mob. 061/169-704.sms

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
OSTALO
KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM umjetni~ke slike, starinske zidne satove, sablje, ordenje i ostalo. Mob. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata. MNjbolje pla~am. Mob. 061/553-640.k KUPUJEM dionice, obveznice, stare devizne {tednje i ratne {tete FBiH i RS, najbolje i odmah pla~an. Mob. 061/191-935.k KUPUJEM lomljeno zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostalo. Dolazim na adresu. Mob. 061/965-126.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare njema~ke marke i aus trij ske {i lin ge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k POVOLJNO, vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i blindo vrata. Tel. 061/214-303.k KIRBY dubinsko usisavnje, pranje i ispiranje svi vrsta tepiha namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM firma Glanz. Tel. 061/350-688.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k POVOLJNO izra|ujem ni{ane i spomenike od mermera i kamena. Mob. 061/171-860.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim des ti na ci ja ma. Mob: 062/214-690.k TELEFONIKO servis popravlja stare nove be`i~ne tel.izrada instalacija. Tel. 061/141-676.k MOLERSKE usluge, moleraj, gletovanje, stolarija, radijatori, tapete i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njojst auta. Tel. 061/524-61 i 033/200003.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku }na dos ta va). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k AUTO kombi prevoz: stvari, robe, motocikla, selidbe, mo`e inostran stvo. Mob. 062/421-050 i 033/541-878. MATE MATI KA za po pra vni ispit, dugogodi{nje iskustvo. Mob. 061/800-259.k GALERIJA Kico{, ul. V. Peri}a br. 16, svaki dan od 9 do 17 sati vr{i opremu i uramljivanje slika. Tel. 070/202-908.k OZBILJNA `ena ~uvala bi stariju osobu. Mob. 061/316-953.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976.k TAPETAR dekorater, presvla~i i poprravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Mob. 061/156-728 i 061/926-560.k MOLER moluje stanove, jednosobni oko 120KM, dvosobni oko 180KM, trosobni oko 250KM. Mob. 062/073-760 i 033/630-332.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k PERA^ stakala, stanovi, ku}e, poslovni prostori, zgrade, u Sarajevu. Tel. 033/440-747 i 066/068461.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu besplatno. Tel: 240-895 i 062/909306.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k MOLERSKO-farbarski radovi, kva li te tno i po vo ljno. Mob. 061/323-906.k @ELITE znanje iz matematike, dolazak na adresu. Tel. 062/916472.k KE RA MI ^AR zva ti na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188410.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k VODOINSTALATER 30. god. iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro ~e pljen je odvo da. Mob. 062/139-034, 535-659.k PREVOZ putnika na more i ostale destinacije. Mob. 061/434-374.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga. Mob. 062/256-376.k MOLER radi molersko farbarske radove, ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 0617551035.k TV popravljam sve modele, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 062/199-199, 653-311.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k MOLER Adi, izvodi molerske radove kvalitetno, ~isto i povoljno. Mob. 062/671-861, 450-709.k MOLER Emir, izvodi kolerske radove, kvalitetno, ~isto i povoljno. Mob. 061/372-829, 450-709.k OPSLU@IVALA bi staro iznemoglo lice. Mob. 062/569-444.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141659.k

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

Dvanaestog jula 2012. navr{ava se dvije godine otkako sa nama nije na{ dragi

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo "Susler", fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRO DA JEM 100% efi ka sno sredstvo za trajno uni{tavanje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k DJE^IJI bicikl nov, sa pomo~nim to~kovima. Mob. 061/911-324.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1993-2011. u albumi ma, BiH 1000KM i HB 400KM. Mob. 061/194-220.k VRLO povoljno prodajem dobro o~u van pi ani no. Mob. s061/223-819.k PRODAJEM grobno mjesto sa spomenikom na groblju Bare, katoli~ka parcela K7, grobno mjesto 7, atraktivna lokacija. tel. 649-589 od 17 do 19 sati.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1993 - 2011. u albumi ma, BiH 1000KM i HB 400KM. Mob. 061/194-220.k PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745586 Ilid`a.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM 300 komada austrijskog crijepa Honda povoljno. Tel:033/443-620.k PRODAJEM skije sa komplet opre mom i sno ubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM sobne prozore drvene sa {tokovima (5kom) u odli~nom stanju, povoljno. Tel. 061/869-396.k PRO DA JA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k DESET komada novih traka za magnetofon. Mob. 063/522-144.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

SENAD (\ULO) RAMI]

Svojim preranim i iznenadnim odlaskom ostavio je veliku prazninu u na{im srcima. Molimo dragog Allaha d`. {. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. S ljubavlju: majka Vasvija, brat Esad, snaha Adisa, amid`i}i Ajdin i Arnal
3975

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k APARTMANE u Neumu izdajem povoljno sa klimom i gara`om. www.VillaLamia com. Tel: 033/535-121 i 061/146-703.k U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k PODGORA, izdajem veliki apartman 5+2 sobe od 16.7., 60 eura. Tel. 00385992349220.k IZDAJEM ku}u na pla`i u Podaci od 15 jula do 31. augusta. Tel. 033/642-145.k APARTMANI: Komarna - Klak, izdaje apartmane za 3-6 osoba sa upo tre bom ku hi nje. Mob. 062/439-329 i 061/437-719.k NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884-169.k PODACA, studio apartmani, 2+1, novonamje{teno, balkon, sat-TV, internet, ku}a se nalazi ispod magistrale. Tel. 00385-21-699-199.k IGRANE, Makarska rivjera, izdajem ku}u, sezona 40 eura, vansezona 30 eura. Tel. 0038521627738 i Mob. 00385915583218.k NEUM: iznajmljujem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel. 036/884-710 i 062/910-364.k NEUM izdajemo i apartmane uz mo re po vo ljno 063/322-271 i 036/884-711.k DOBRE Vode - bar, Crna Gora, sobe 70m od mora, po le`aju 5 i 6 eura. Tel. 033/621-119 Senada, 062/006319 i 0038267360365 Fikret.k IZDAJEM apartman u Kleku, na pla`i, posebno dvori{te i parking. Mob. 062/573-613.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 0038521699170.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k MAKARSKA rivijera-Drvenik mali, pla`a du` borove {ume, sobe, po vo ljno. Tel. 00385216 28184.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k TU^EPI, apartman na pla`i 6+2 osobe, u terminu od 18.8. do 28.8. Mob. 061/299-627.k

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k

KOR^ULA - Prigradica, izdajem samostalan apartman 45m2, nat kri ve ne te ra se 60m2, do pla`e 90m. Mob. 061/273-176, 033/226-173, 385-20/841-107. 3936

NEUM Vila "Mina" apartmani blizu Zenita sa gara`om, klimom tv-om.Tel:062/223-761. 1078 OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359. 3204 NEUM apartmani komforni klimatizirani blizu mora parking. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981.k 001 IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165. 001A IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mo ra. Mob. 063/219-027, Kemo. 001A NEUM, izdajem apartmane i studio apartmane u centru Neuma. Mob. 063/715-509.sms GRADAC - Sobe sa balkonom, pripadaju}im kupatilom i WCom. Upotreba kuhinje. Buljuba{i}. Tel. +385 21 697 340.sms NEUM odmor u apartmanima na samoj obali. Tel. 036/884-215 i 063/856-164.sms SLANO, apartman za 4 osobe, dnevna, spava}a, kuhinja, terasa, parking, blizu pla`e, povoljno za porodi~ni odmor, cijena po dogovoru. Mob. 061/339-050.k U PODACAMA, izdajem trosoban stan, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. Mob. 061/375059 i 00385981865664.k GRADAC, sobe sa balkonom, pripadaju}im kopatilom i wcom, upotreba kuhinje, Buljuba{i}. tel. +38521697340.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 MIKADO -Akcija! Platnene roletne 25KM/m, al. `aluzina, trakaste zavjese, vanjske PVC i alum. roletne gara`na rolo i harmonika vrata. Tel. 061/551515 i 033/789-999. 1102

KUPOVINA
DUKATE, kupujem zlato, lomljeno, ispravno, {orvane, najbolje pla}anje, dolazak na adresu, isplata odmah. Mob. 062/375-771.sms KUPUJEM deviznu {tednju iz Federacije i R. Srpske, isplata odmah. Mob. 065/027-864.sms KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare satove, zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k

PREVOZ putnika Sarajevo-more, novim kombi i minibus vozilima. Neum, Pelje{ac, Dubrovnik, Makarska rivijera i Split, klimati zo va no, pro fe si onal no. Tel. 062/213-645, +3850915323465. 1114 MOLER, sve molersko farbarske radove kvalitetno i povoljno i uz garanciju. Penzionerima popust. Mob. 062/965-261.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. "VITALIS", ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k "DOM VITALIS", smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi … za ovaj trenutak - pripremite se... (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

53

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[AHIN ([E]E) MUHI]
preselio na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 13. jula 2012. godine, u 11 sati na groblju Palsjo u Helsinborgu ([vedska). O`alo{}eni: supruga Tima, sin Emir, snaha Alisa, unuci Armin i Edvin, brat Asim, snahe Ai{a i Sulejmana, brati} Mahir, brati~ne Zuhra i D`enana, svastika Sena sa porodicom, {urjak Nijaz sa porodicom, porodice Muhi}, Hota, Deli}, Avdi}, Dedi}, Bajramovi}, ^elik i Opra{i} te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji, kom{ije i poznanici
3969

HASIB (VELIJE) ^ALDAREVI]
preselio na ahiret u srijedu, 11. jula 2012, u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 13. jula 2012. godine, u 18 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: supruga Naila, k}erke Sabaheta, Hasija i Jasmina, zetovi Izet, Mustafa i Mersad, {ura Ahmed, svastike Fatima i Adila, bad`o Ramiz, unu~adi Belma, Alma, Almir, Huso, Haris, Merima, Elma i Tarik, amid`i}i i amid`i~ne, te porodice ^aldarevi}, Goli}, Kuli}, Memi{evi}, Kuko, [abanovi}, Maka{, ^ubro, Hod`i}, Sipovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 18 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Nevjestina br. 20 - Vratnik. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

HATID@A (HAJDARA) MUJ^INOVI], ro|. HAD@I]
preselila na ahiret u srijedu, 11. jula 2012, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Sanel, k}erka Sanela, zet Zaim, snaha Damira, unu~ad Almina, Anela, Dani i Ena, sestra Tima, sestri~ne, djeverovi, zaove, jetrve, te porodice: Muj~inovi}, Had`i}, Durmo, Vatre{, Imamovi}, Poljak, Zec, Avdi}, Boli}, \ono, Martinovi}, Kadrispahi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14 sati, Ul. Nerkeza Smailagi}a br. 13/II. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Dvanaestog jula 2012. navr{ava se {est godina otkako nije sa nama na{a draga

DIJANA (RA^I]) BULJUBA[I]

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) SJE]ANJE

na moju majku

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sje}anje na tebe je dio na{eg `ivota u kojem }e{ nam vje~no nedostajati. Porodice Buljuba{i} i Ra~i}
AX

MARIJU ARAPOVI], ro|. FRANKI]
12. 7. 2011 - 12. 7. 2012.

D@EMILA ([ERIFA) MEHI^I], ro|. HUSKI]
preselila na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom mezarju Bosanski Brod. O`alo{}eni: sin Smail, k}erke Aj{a i Azra, sestra Fatima sa porodicom, zetovi Omer, Mustafa i Semir, snahe Emina, Ismeta i Sadeta, unu~ad Sanir, Sanela, Adnan i Amela, praunu~ad, zaove [emsa, Bija, Zehra sa porodicama, te porodice: Mehi~i}, Huski}, Murti}, Balihod`i}, Me{i}, Crvenjak, Kumbari}, Bistri~i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{u dragu

Nemoj budit odsanjane snove nek miruje ono ~ega ne bi: odve} rano zamorena `ivotom, samo ~emer osje}am u sebi. I ne u~i da se molim. Pusti! Nema vi{e vra}anja ka starom. Ti jedina utjeha si moja, svjetlo {to mi sija istim `arom. Nedostaje{ mi... Tvoja k}erka Sanda Kljaji} sa svojom obitelji
3961

NADA FRANJKOVI]
11. 7. 1987 - 11. 7. 2012.

ALMASU IBRAHIMBEGOVI], ro|. [IRBEGOVI]
12. 7. 2002 - 12. 7. 2012.

SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185

S ljubavlju i po{tovanjem,

na drage nam roditelje
3971

Porodica
3972

porodica

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

HUSEJN KUNOVAC
9. 7. 2011 - 9. 7. 2012.

NURA KUNOVAC
30. 7. 1992 - 30. 7. 2012.

Tel/fax: 472-899 i 472-901

Sa ljubavlju i sjetom vas nosimo u na{im srcima i ~uvamo od zaborava. Sin i k}erka sa porodicama U ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 19 sati }emo se sastati na mezarju Ravne Bakije.
3967

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremite se... (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak- pripremite se... (hadis) Sa bolom u srcu i du{i obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SAFIJA PUJAGI], ro|. STAMBOLI]

preselila na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz }e biti obezbije|en sa polaskom u 13 sati iz Ulice Nerkeza Smailagi}a br. 7, Al. Polje - B faza. O`alo{}eni: suprug Ismet, sinovi Vahidin, Nihrad i Ahmed, brat Safet, snahe Lejla, Mina i Hajra, unu~ad Adis, Avdo, Anel, Dalila, Mirnes i Hena, zaove Vahdeta, Bahrija, Ismeta i Nusreta, te porodice Pujagi}, Stamboli}, Veli~anin, Keri}, Kapo, Odoba{i}, Jela{kovi}, Karahmet, Kari}, Alispahi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u stanu merhu me u Ulici Nerkeza Smailagi}a br. 7/VIII.
000

DIKA (SMAJE) ]ATOVI], ro|. BEJDI]

SAHBA HAMZI], zv. KIJA
12. 7. 2011 12. 7. 2012. iz Tuzle Godina pro|e, sje}anje ne blijedi... Dok `ivimo, `ivjet }e{ u na{im srcima. Tvoji: k}erka Nahdeta, zet Kasim, unuk Asim, unuka Mirha i zet Jasmin
030

preselila na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 13. jula 2012. godine, u 14.30 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: suprug Sejdo, k}erke Indira, Kelima i Amra, unuk Ajdin, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u Alipa{inoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
002

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ISMET (SABITA) HUREMOVI]
preselio na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz }e biti obezbije|en sa polaskom u 13 sati ispred pekare AS - Hrasno, sa stajanjem kod Grasa, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Fatima, k}i Mersija, sin Sanel, bra}a Rafet i A}if, sestre Zineta i ]amila, zetovi, amid`i}i, te porodice Huremovi}, Kora}, Mehovi}, ]eman, Durakovi}, Metljahi}, Adrovi}, Rastoder, Li~ina, [krijelj, Had`iavdija, Had`ijabdi}, Muhovi}, Ko`ar, Novali} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji, kom{ije i saborci. Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici [anac br. 70.
000

na na{eg dragog i nikad pre`aljenog sina i brata

TU@NO SJE]ANJE na drage roditelje, dedu i baku

27. 1. 1965 - 12. 7. 1984.

ALMIR KOZLI]

MUSTAFA KOZLI]
1905 - 1988.

HAD@IRA KOZLI]
1919 - 1992.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

Va{i: mama i snaha Na|a, tata i sin Izet, sestra i unuka Sabrina
1146

SJE]ANJE

MILENKO (STEVANA) KOVA^EVI]
preminuo 10. jula 2012. u 76. godini. Sahrana }e se obaviti 12. jula 2012. godine, u 12 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Marija, k}erka Tanja, sestre Sofija i Bo`ica, unuk Vedran, unuka Gorana, zet Goran, porodice Kova~evi}, Mili}, Radoj~i}, Relji}, Dedi}, Krznari}, An|eli}, Samek, ^uzovi}, [erbec, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. grbavi~ka br. 127 b/2.
000

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
NUSRET ARSLANAGI]
12. 7. 1992 - 12. 7. 2012.

^uvamo u na{im srcima uspomenu na njegovu dobrotu i plemenitost. Njegovi: Hida, Adnan, Branka, Maja i Benjo

DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438
3964

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{eg puno voljenog i nikad zaboravljenog sina, mu`a, oca, brata, amid`u i djevera
IN MEMORIAM

55

EMIN (RAGIBA) IMAMOVI]

ADMIRA [ABI]A
12. VII 1965 - 28. XII 2010.

SAHBA KIJA HAMZI], ro|. HASI]
1926 - 2011.

iznenada preselio na ahiret u nedjelju, 1. jula 2012, u 71. godini u [vedskoj. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Amira, sin Emir, snaha Sevda, unu~ad Adin i Aida, sestra Bahrija, sestri~ne Indira, Nadira i Bedrija, {ura Ned`ad Bo{njo sa Majdom, svastika Bahra Bo{njo, Jasmin, Nidal, Muhamed, Mirsad Kuhnwaldt, te porodice Imamovi}, Agovi}, Ahmovi}, Dragolj, Pita, Vrana, \oko, Bo{njo, Ge`o, Kunovac, Ja`i}, Had`i}, Gredi}, Skenderagi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji na Carini na Vratniku u 17.30 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Mnogo nam nedostaje{. Svaki dan nam je te`i od prethodnog. Neka ti dragi Allah podari lijepi d`ennet kojeg si zaslu`io. Tvoja porodica, koja je ponosna {to te je imala. Hvala Ti za ljubav koju si nam darivao.
3956

Draga majka, hvala ti za ljepotu `ivljenja. Nesebi~nost, plemenitost i ljubav krasile su tvoje bi}e. Iako je pro{la godina, uvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: suprug i k}erke sa porodicama
030

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Pro|e i ~etrdeseti dan otkako je posljednji put sklopila svoje o~i na{a voljena mama

MEJRA (JUSUFA) GABELA
ekshumacija

Dvanaestog jula 2012. navr{ava se godina od kada je na ahiret preselila na{a plemenita i draga

MARIJA PIKNJA^, ud. RAME
Bez tebe ni{ta vi{e nije isto. Tvoja djeca: Irena, Ludvig, Marija Mira, Maid i Maida s porodicama
3951

preselila na ahiret u 20. jula 1993. u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 13. jula 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Adila i Fadila, zetovi D`evad i Rifat, unu~ad Mahira, D`enan, Aldijana i Armin, praunu~ad Belmin i Adna, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Gabela, Be{lija, Mehovi}, D`ano, Pand`a, Reko, Crneta, Hodo, Hod`i}, Klepo, Spahi}, Karahasanovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.

SJE]ANJE

FATIMA HASANOVI]
Neizmjerno smo zahvalni za ljubav i dobrotu, koju si nam nesebi~no pru`ala. Zauvijek }emo ~uvati uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji: suprug, sinovi, snahe, unuci, rodbina i prijatelji
3894

Tevhid }e se prou~iti istoga dana u 14.30 sati u ku}i `alosti u Ulici Stara cesta jezera do br. 88, Kobilja Glava.
000

HAJRUDIN [IBA KRVAVAC
12. VII 1992 - 12. VII 2012.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

S po{tovanjem, supruga E{refa s djecom
3949

SJE]ANJE U ~etvrtak, 12. jula 2012, navr{ava se godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i djeda

RAHIMA (HASANA) [ETA, ro|. BOSNO
preselila na ahiret u utorak, 10. jula 2012, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Gornji Kotorac. O`alo{}eni: k}erke Sabiha i Sabira, sinovi Huso i Hasan, bra}a Ismet i Asim, zetovi, snahe, unu~ad, praunu~ad, brati}i, te porodice [eta, Bosno, Kahriman, Murti}, Kasapovi}, Tufo, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u d`amiji Mahala - Ned`ari}i. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred d`amije Mahala sa polaskom u 17.10 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MUSTAFE HAMZI]A
iz Koraja

[UKRIJA (AVDIJE) BE[O
preselio na ahiret u nedjelju, 8. jula 2012, u 74. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: porodica, kom{ije i prijatelji RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Njegova dobrota i plemenitost trajno ostaju u na{im srcima. Porodica
030

000

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Sa neizmjernom tugom i boli obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

IN MEMORIAM

VERA BROZOVI], ro|. MILOVANOVI] DRA@EN PAND@A
iz Konjica 1966 - 1992 - 2012.

preminula 10. jula 2012. u 81. godini. Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 12. jula 2012. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erka Lidija, sestra Nada Milovanovi}, zet Zoran Georgijevi}, unuke Sonja i Anja, te porodice Brozovi}, Milovanovi}, Georgijevi} i Damjanovi}, kao i mnogobrojni prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. kolodvorska br. 11/V.
3937

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Voljeni na{, ubijen si prije 20 godina skupa sa svojih 8 saboraca 12. jula 1992. na putu Bradina - Repovci u mjestu Savina Poda. Do danas taj zlo~in nije procesuiran, ne{to se ~eka. O samom zlo~inu sve se zna. Rodbina, prijatelji i grad Konjic imaju pravo na istinu. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: roditelji i brat sa djecom

12. VII 1999 - 12. VII 2012.

DRAGAN STENEK
Obitelj i prijatelji

“Kada budete rekonstruisali moje kona~no rastrgano izme|u neba i zemlje, ne dajte se zavarati kikotom iz chorosa. To dje~aci s pla`e rje{avaju tajnu. Na{li su je u mjestu gdje se otvorio veliki svjetlac izme|u beznadno dolje i nepovratno gore.” (Iz Draganove knjige “Krhotine smisla”)
3923

ENVERA FEHIMOVI]A
1925 - 2008.

KRISTINU FEHIMOVI], ro|. ]OROVI]
1922 - 2009.

88400

SJE]ANJE

na na{e drage suprugu, majku, k}erku i sestru

@ivite u na{im srcima i mislima. S ljubavlju i po{tovanjem, va{a djeca: Biserka i Mirza, unuci Mirna, Vedran, Dunja, zet Mirko i snaha Etela
3947

TVRTKOVI]

12. 7. 1993.
samo su {esnaest godina imali kad su ih zlotvori srpski ubili

OMER (AHMETA) KAJANIJA
12. 7. 1993 - 12. 7. 2012.

JASMINKA
12. VII 1993 12. VII 2012.

12. VII 1993 12. VII 2012.

STELA

sin Fejsalov i Jasminin

AJDIN KIRLI],

ILHAM JELOVAC,
sin Selimov i Rahimin

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne lije~i. @ivjet }e{ vje~no u na{im srcima.

Praznina u na{im srcima je do`ivotna, a ljubav i sje}anje na vas je vje~no. Suprug i otac Vladimir, sin i brat Nikola
1140

ali, na Allahovu putu ubijeni nisu mrtvi `ivi su mi ih samo ne vidimo
3955

Brat Duran s porodicom
3925

SJE]ANJE
SJE]ANJE

na dragog nam POSLJEDNJI POZDRAV

na dobre i plemenite prijatelje

NADI PALO
ALMIRA KOZLI]A
1984 - 2012.

ERNU LATINOVI]

MILANA LATINOVI]A

Sje}amo se na{e Nade s po{tovanjem i divljenjem, bila je plemenita i humana. Vje~no ostaje u na{im srcima. Porodice: D`ubur, ]erimagi}, Krstovi}, Simi}
3953

S po{tovanjem,
Porodice Mijatovi} i Lojo
3893

Beba B.
3901

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
IN MEMORIAM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvanaestog jula 2012. godine navr{ilo se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage supruge, majke, punice, nane, sestre

57

prof. dr. ESAD KULENOVI]
12. 7. 2010 - 12. 7. 2012.

ALEME SUBA[I], ro|. NALI]
1945 - 2012. Ka`u da vrijeme koje prolazi lije~i rane, ali ni to vrijeme ne mo`e umanjiti na{u bol, pri pomisli da Te vi{e nemamo. Dok na{a srca kucaju, Tvoje mjesto }e biti u njima. Sve rije~i ovoga svijeta su nedovoljne da izreknemo na{u bol i tugu {to vi{e nisi sa nama. Neka Ti je golemi rahmet i lahka zemlja bosanska. RAHMET ALEJHI VESELEM S ljubavlju i po{tovanjem, Tvoji: suprug Himzo, k}erke Amira i Aida sa porodicama. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 15. jula 2012. godine, poslije podne-namaza u ^ar{ijskoj d`amiji Selimija u Doboju.
040

S ljubavlju, tugom i nezaboravom! Nerka - Bilja
3932

SJE]ANJE na

SJE]ANJE na na{e drage

JASMINKU

i

STELU

TVRTKOVI]
12. VII 1993 - 12. VII 2012. Dok `ivim, `ivje}e i sje}anje na va{ dragi lik, va{u ljudsku dobrotu i plemenitost. Zaova i tetka Ela
3929

ALIJA HAD@IEFENDI]
27. 8. 1919 - 12. 7. 2011.

FERIDA KUNOSI], ro|. HAD@IEFENDI]
20. 8. 1923 - 12. 2. 2012.
3478

Brat [emsudin sa suprugom Senom

Danas se navr{ava godina od smrti na{eg dragog oca, supruga i dede

SJE]ANJE

MUHIDIN (MULE) MUZUROVI]

ALIJE KOZI]A

12. 7. 2011 - 12. 7. 2012.

Ponosni smo na tvoj plemeniti lik i tvoje djelo. S ljubavlju i po{tovanjem, supruga, djeca, unuci i praunuka
3935

Knjige i maniri sportskog `ivljenja krasili su njegovih osam decenija `ivota. Kratko vrijeme koje smo podijelili skupa bilo je ispunjeno iskrenim i srda~nim me|usobnim priznanjem jedne anticipacije novih sje}anja. To nije bila bliskost koja dolazi sa vremenom. To je bilo jedno obe}anje budu}e bliskosti - jedno mjesto rezervisano za budu}i `ivot dru`enja, prijateljstva i gradnje novog svijeta i novih odnosa. Mi smo zahvalni i bi}emo to uvijek, za sve zajedni~ke trenutke koje su nam pru`eni da predvidimo jedan takav `ivot. Adnan, Jasmina, Nerina i Adi
3938

SJE]ANJE

TU@NO SJE]ANJE

DRA@EN PAND@A
12. 7. 1992 - 12. 7. 2012.

SULEJMAN (NASUFA) SELIMOVI]
12. 7. 1993 - 12. 7. 2012. Tuga i bol ne mjere se vremenom, nego prazninom koja osta iza tebe, a sje}anje na tebe osta}e sve dok smo `ivi mi.

FATIMA HASANOVI]

S ljubavlju, Azra i Deni
001A

Neka ti dragi Allah d`.{. podari vje~ni rahmet i sve ljepote d`ennetske. Tvoja supruga sa djecom
1143

Nedostaje{ mi. Poku{avam da popunim prazninu sje}anjem na na{u sestrinsku ljubav i sve lijepe trenutke koje smo provele zajedno. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet. Tvoja sestra Jasmina
3894

58

PREDAH

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Imate lo{ predosje}aj u i{~ekivanju raspleta nekih doga|aja na poslovnoj sceni ili susreta sa odre|enim saradnicima. Stoga izbjegavajte sumnjive ponude i eksperimentalne situacije. Posvetite pa`nju nekim porodi~nim temama ili osobi koja umije da djeluje pozitivno na va{e raspolo`enje. Prijat }e vam psihofizi~ka relaksacija, opustite se. Neko osporava va{e ideje ili uticaj koji imate u poslovnim krugovima. Budite promi{ljeni i nemojte dozvoliti da se to negativno odra`ava na va{e raspolo`enje. Sa nekoliko dobrih poteza mo`ete rije{iti probleme. Iznenadite voljenu osobu ne nesvakida{nji na~in, ako imate dovoljno ma{te, sve je mogu}e promijeniti u pozitivnom pravcu. Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje. Na vama je da opravdate svoj poslovni ugled ili povjerenje u susretu sa saradnicima. Ponekad razli~ite obaveze predstavljaju veliki psiholo{ki teret, ali ne i izgovor za neispunjena obe}anja. Poka`ite da imate dovoljno povjerenja u blisku osobu, posebno kada se to od vas o~ekuje. Poti~ite kod sebe optimizam i dobro raspolo`enje. Ponekad vam nedostaje samopouzdanje i smisao za prakti~nu orijentaciju, ali uvijek postoji neko zaobilazno rje{enje. Obratite pa`nju na nove informacije, va`no je da udru`ite svoje interese sa provjerenim saradnicima. Dovoljno je da vidite osmijeh zadovoljstva na licu drage osobe kako biste osjetili kreativnu inspiraciju ili zanos. Izbjegavajte situacije koje vas psihi~ki uznemiravaju. U dogovoru sa saradnicima potrebno je da ostvarite saglasnost u uva`avanju razli~itih interesovanja ili prakti~nih ciljeva. Nove doga|aje na poslovnoj sceni prihvatite u optimisti~kom stilu, bez obzira na razlike koje postoje u mi{ljenju. Postoje neka pitanja koja se postupno rje{avaju ili tajne koje se otkrivaju samo kroz zajedni~ki odnos. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Postoje stvari koje ~inite u tajnosti ili mimo ne~ijeg znanja, {to lo{e uti~e na va{u koncentraciju. Na kraju, potrebno je da preuzmete odgovornost za svoje postupke. U odnosu sa bliskom osobom izbjegavajte raspravu i rivalstvo. Uvijek postoji mogu}nost da uskladite svoja interesovanja i `elje koliko god da se u njima razlikujete. Osjeti}ete psiholo{ko olak{anje nakon iskrenog razgovora. Nema razloga da optu`ujete druge za svoj poslovno-finansijski neuspjeh. Nalazite se pod pritiskom, ali to vam ne daje za pravo da zanemarite svoje redovne obaveze. Imate utisak da partner uporno prikriva neke detalje istine, koje biste `eljeli da ~ujete i {to dodatno uti~e na va{u sumnji~avost ili na neraspolo`enje. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna. Interesuju vas konkretni poslovni rezultati, a ne op{irni planovi ili pregovori. Ukoliko vam je stalo da rije{ite svoje dileme, preostaje vam da preuzmete stvari i kontrolu u svoje ruke. Pratite unutra{nji glas ili predosje}aje koje imate u susretu sa bliskom osobom. Iako postoje odre|ene dileme, ne sumnjate da }e va{e srce napraviti dobar izbor. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`enje. Obratite pa`nju na korisne informacije i prihvatite pozitivan uticaj. Poka`ite saradnicima da imate ozbiljne namjere i jasne ciljeve. U dru{tvu voljene osobe nemojte dozvoliti da vam nedostaje ma{tovitost ili ljubavna inspiracija, kao dobar poticaj za niz novih situacija u kojima oboje mo`ete da u`ivate. U~inite ne{to u prilog ljep{em izgledu i dobrom raspolo`enju. O~ekuje vas uspjeh u saradnji sa jednom starijom osobom. Pokrenite inicijativu u razli~itim pravcima, kako biste ostvarili kombinaciju poslovnog uspjeha i li~nog zadovoljstva. Raduju vas novi doga|aji koji vas prate ili raspolo`enje koje prepoznajete kod bliske osobe. Slobodno izrazite osje}anja kako biste dobili pravi odgovor. Prijat }e vam neka sportska aktivnost. Imate utisak da okolina nema dovoljno razumijevanja za va{e potrebe ili interesovanja. Ipak, nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska. Iznena|enja su mogu}a u oba pravca. Nemojte zanemariti svoje emotivne dileme, izme|u vas i partnera povremeno provijavaju zajedni~ko nepovjerenje i nova pitanja. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e iscrpljuju. Imate dobre ideje, ali na`alost, va{a okolina kao da nema dovoljno sluha da vas podr`i. Zbog razli~itih pravila i poslovnih interesa, po`eljno je da prihvatite kompromisnu varijantu kao najbolje rje{enje. U odnosu sa voljenom osobom budite dovoljno ma{toviti i zavodljivi, dok god ne osjetite zajedni~ko zadovoljstvo. U`ivajte u svom svijetu intime. Prijat }e vam relaksacija ili boravak u prirodi.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: jakac, avar, sirar, eolit, nlo, kibic, brst, konaci, katil, tigar, perivoj, ni, b, peradar, j, ace, ino, aka, manikir, srk, brid, lorka, u, {aljivo, ss, satrajisati, ilea, a}imac.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Prije podne sun~ano, poslije podne u sjevernim i centralnim predjelima naobla~enje sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, promjenljivog pravca, u Hercegovini slab do umjeren jugozapadni. Minimalna temperatura od 13 do 18, na jugu do 21, maksimalna dnevna od 28 do 34, na jugu Hercegovine do 38° C. Sutra prete`no sun~ano. Temperatura u manjem padu. U subotu sun~ano i osjetno toplije. U nedjelju prije podne sun~ano, poslije podne u sjevernim, a u ponedjeljak i u ostalim predjelima naobla~enje sa ki{om i pljuskovima. Temperatura u osjetnijem padu. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 16, maksimalna dnevna 31° C.

Danas }e iznad ve}eg dijela Evrope biti promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Sun~ano }e biti na Mediteranu. Maksimalne temperature od 15 na zapadu Skandinavskog poluostrva i sjeveru Britanskih ostrva, do 40° C na jugu Balkana. U sjeverozapadnim i centralnim predjelima Balkana naobla~enje sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U ostalim predjelima sun~ano i veoma toplo. Maksimalna temperatura od 25 na sjeverozapadu Balkana, do 40° C na jugu poluostrva.

60

KULTURNI VODI^
CINEMA CITY
KRATKI
po~etak u 11.30 sati.

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

STUDENTSKI FILMOVI 1
po~etak u 12.15 sati.

Vincija. Inspiraciju za slike nalazi u `ivotu. A “@ena u znaku `udnje” vezana je za Sarajevo i vrijeme kad je prije 21 godinu prvi put izlagala u istoj galeriju. Izlo`ba je otvorena do 18. juna.

re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}..., po~etak u 20.30 sati.

Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley..., po~etak u 21 sat.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ZEMLJA ZABORAVA
re`ija: Michaele Boganim, po~etak u 14.15 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba skulptura Alema Korkuta, umjetnika koji je svojim pristupom skulpturi zaslu`eno stekao izuzetnu reputaciju na savremenoj hrvatskoj umjetni~koj sceni. Korkutove skulpture se prvi put predstavljaju bosanskohercegova~koj publici, najprije u Gradskoj galeriji u Biha}u, a potom u Gradskoj galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 20. jula. Prostorno-specifi~na instalacija Daniela Premeca, pod nazivom “Spiked”, jedna je od jedinstvenih pojava u recentnoj sarajevskoj, odnosno bosansko- hercegova~koj umjetnosti. Instalaciju ~ini dvanaest trodimenzionalnih formi, realizovanih u aluminijumu, koje su povezane u slo`enu ambijentalnu cjelinu vi{eslojnog zna~enja. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 30. jula.

KINA
CINEMA CITY
MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak za 2D u 11.30, 13.30 i 15.30 sati.

STUDENTSKI FILMOVI 2
po~etak u 14.30 sati.

ZENICA

IZLO@BA
re`ija: Boro Konti}, po~etak u 15 sati.

BANJA LUKA

NJEMA^KO JEDINSTVO @ BALATON
re`ija: Peter Forgacs, po~etak u 15 sati.

ZVUKOVI SUSJEDSTVA
re`ija: Kleber Mendonca Filho, po~etak u 16.45 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}..., po~etak u 17 i 19 sati.

MARIGOLD HOTEL
romanti~na komedija, re`ija: John Madden, uloge: Judy Dench, Tom Wilkinson, Dev Patel... po~etak u 17.45 i 20.10 sati.

KAPETAN HU
re`ija: Basil Vogt, po~etak u 17 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
MADAGASKAR 3: NAJTRA@ENIJI U EVROPI 3D
animirana avantura, re`ija: Eric Darnell, uloge: Ben Stiller, Jada Pinkett Smith, Chris Rock... po~etak u 11.30 sati.

ELLA I ALEKSI
re`ija: Juuso Syrja, po~etak u 17 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12, 14, 16, 18 i 20 sati.

PRVA DAMA DUBRAVE
re`ija: Barbara Vekari}, po~etak u 18 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KAUBOJCI I VANZEMALJCI
SF, akcija re`ija: Jon Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde..., po~etak u 20.15 sati.

BALETSKA PRI^A
re`ija: Daria Belova, po~etak u 18 sati.

FESTIVALI Ba{~ar{ijske no}i
SALA OP]INE STARI GRAD
Izlo`ba slika Mustafe Arapija po~etak u 19 sati.

BITI NAIVAN I ZNATI DA JE TO OK
re`ija: Friederike Hoppe, po~etak u 18 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

SUPER 8 SF, triler
re`ija: J.J. Abrams, uloge: Elle Fanning, AJ Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 14.30 i 17.30 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 17.15, 19 i 20.45 sati.

SRETNO TI BILO SVAKI DAN: NEVJEROVATNA PRI^A PENG PHAN
re`ija: Raul Gallego Abellan i Marc Martinez Sarrado, po~etak u 19.15 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 18 i 20.30 sati.

CRKVA SV. VINKA PAULSKOG
Belma Ali} i Dario Vu~i} koncert, po~etak u 20 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12.15, 14.15, 16.15, 18.15, 20.15 i 22.15 sati.

3 DANA
re`ija: Zdenko Jurilj, po~etak u 19.30 sati.

MU[KI FILM
re`ija: Neboj{a Slijep~evi}, po~etak u 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

BKC
Vi{e sre}e ovaj put komedija, po~etak u 21 sat.

LO[ PORU^NIK
akcija, crna komedija re`ija: Werner Herzog, uloge: Nicolas Cage, Eva Mendes, Val Kilmer..., po~etak u 21 sat.

POSLJEDNJA AMBULANTNA KOLA U SOFIJI
re`ija: Ilian Metev, po~etak u 20. 30 sati.

^UDESNI SPIDER-MAN 3D
akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, Rhys Ifans... po~etak u 13.15, 16, 18.30 i 21.15 sati.

KOLOBARA HAN
Jazz kvintet Sinana Alimanovi}a po~etak u 21 sat.

MONDOMANILA
re`ija: Khavn, po~etak u 21.45 sati.

LORAKS
re`ija: Chris Renaud i Kyle Balda, uloge: Zac Efron, Taylor Swift, Danny DeVito..., po~etak u 15 sati.

SFF
NARODNO
GLAS MOGA OCA
re`ija: Orhan Eskikoy i Zeynel Dogan, po~etak u 9.30 i 20 sati.

LJETNO KINO VATROGASAC
AVALON
re`ija: Axel Petersen, po~etak u 21 sat.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

THE CHEF
komedija, re`ija: Daniel Cohen, uloge: Jean Reno, Michael Youn, Raphaelle Agogue... po~etak u 17.45, 20 i 21.45 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE 2D
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 14, 16 sati.

LA[KO SUMMERS NIGHT
U POTRAZI ZA ^OVJEKOM OD [E]ERA
re`ija: Malik Bendjelloul, po~etak u 21.30 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BU\ENJE
horor, triler re`ija: Nic Murphy, uloge: Rebecca Hall, Dominic West, Imelda Staunton... po~etak u 22.30 sati.

USTANI^KA ULICA
re`ija: Miroslav Terzi}, po~etak u 11.30 i 22.30 sati.

TAKMI^ARSKI KRATKI 1
po~etak u 14 sati.

LJETNO KINO NOVI GRAD
NEDODIRLJIVI
re`ija: Olivier Nakache i Eric Toledano, po~etak u 21 sat.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

IZA BRDA
re`ija: Cristian Mungui, po~etak u 16 sati.

GALERIJE
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “Sava [umanovi}, li~no, porodi~no i nacionalno” povodom obilje`avanja 70 godina od smrti velikog umjetnika. Postavka sadr`i izabrane slike - 46 ulja na platnu, iz posljednje decenije njegovog stvarala{tva, koji je ujedno i [umanovi}ev najzreliji opus. Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejza`i, me|u kojima se izdvajaju izuzetne slike, poput Rusinke, A{ikovanje, Model u ateljeu i Portret devoj~ice u bijeloj bluzi, kao i motivi mrtve prirode. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 5. augusta.

LJETNO KINO !hej
JA, ANNA
re`ija: Barnaby Southcombe, po~etak u 21 sat.

DVORANA OP]INE NOVI GRAD
GNJEVAN
re`ija: Dave Schram, po~etak u 12 sati.

KINO MEETING POINT
DIVLJI
re`ija: Alejandro Fadel, po~etak u 12 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BIHA]

TUZLA

PALINDROMI
re`ija: Todd Solondz, po~etak u 15 sati.

KOTOKO
re`ija: Shinya Tsukamoto, po~etak u 18 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba slika Sonje Radan pod nazivom “@ena u znaku `udnje”. Izlo`ene su 42 slike, podijeljene u cikluse. Tako je jedan ciklus nazvan “U ime Leonardu”, u ~ast renesansnog majstora Leonarda Da

KINA
UNA
LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC
avanturisti~ka drama,

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela

NOVI TOKOVI KRATKI 2
po~etak u 23.15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012. Soko Wismar
15.40 BHT

TV PROGRAM
SE RI JE

61

Poznati finski istra`iva~ Mikka Salminen je prona|en mrtav na pla`i. Postavlja se pitanje da li je po~initelj Jonas Lindert, ~iji je brat poginuo na jednoj Salminenovoj ekspediciji.

Da sam oblak
18.25 FTV

Narin odlazi kod Mustafe. Uprkos svoj ljutnji koju osje }a pre ma Mus ta fi, Na rin pristaje da ode vidjeti Mustafu zbog bebe koju }e Asije roditi. Mustafa je u du{evnoj bolnici i ne prepoznaje nikoga niti pokazuje ikakve osje}aje prema bilo kome. Narin je jedina koja ga mo`e vratiti u `ivot. Mustafa dolazi sebi kad vidi Narin. Harun se razbjesni kad sazna da je Narin oti{la u posjetu Mustafi i zbog toga je maltretira. Serdar saznaje za to, sva|a se sa Harunom i prijeti mu.

Bra}a Grimm
Brothers Grimm, 2005.

22.35 OBN

AKCIJA
Re`ija: Terry Gilliam Uloge: Matt Damon, Heath Ledger, Jonathan Pryce, Lena Headey

CSI Miami
20.10 FTV

Radnja opisuje fiktivne do`ivljaje bra}e Jacoba i Wilhelma. Oni su dva prevaranta koji putuju Francuskom i ubijaju la`ne demone i obavljaju la`na djela egzorcizma u zamjenu za novac. Me|utim, kada se zareda nekolicina tajanstvenih ubojstava u {umama izme|u Njema~ke i Francuske, vlada ih, poznavaju}i njihovu reputaciju, natjera da se time pozabave. Bra}a moraju otkriti {to se de{ava i pobrinuti se za to prije novih `rtava ili vlastitog odlaska pod giljotinu.

Jedan ribolovac je pogo|en metkom i `ivot mu je ugro`en. Horatio i njegovi detektivi imaju zadatak da izvade metak iz `rtve, a da `rtva ostane u `ivotu kako bi saznali ko stoji iza svega.

Takva: Strah pred Bogom FILM
20.30 BHT
Takva: A Man's Fear of God, 2006.

Velika frka
12.15 RTRS
Velika frka, 1992.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Ozer Kiziltan Uloge: Erkan Can, Guven Kirac, Meraj Ilgen, Duju Sen, Salaetin Bilal

KOMEDIJA
Re`ija: Milan Jeli} Uloge: Dragan Nikoli}, Radmila @ivkovi}, Olivera Markovi}, Olivera Je`ina, Andrijana Videnovi}

Ljubav bez granica
17.50 OBN

Cecilia ka`e Andrésu da `eli ozbiljnu vezu, ali kad ne bude problema s Leonardom. Dotle }e biti samo prijatelji. Mauricio ka`e Andrésu da je Azul njegova i da nikad ne}e biti Diegova. Aníbal ka`e Diegu, Iseli i Efraínu da su na{li Pacovo be`ivotno tijelo. Diego sebe krivi za Pacovu smrt, a Sil va na ga po ku {a va utje{iti. Emilia ka`e Azul da je pogrije{ila {to je oti{la u Mauriciovu ku}u, a da to nije rekla Diegu. Azul joj odgovori da je samo oti{la utje{iti Caty jer ju je nazvala uplakana.

Pri~a o tihom i povu~enom ~ovjeku koji `ivi skromno uz molitvu, u seksualnoj apstinenciji i uz puno po{tivanje najstro`ih islamskih doktrina. Njegova izuzetna privr`enost vjeri privla~i pa`nju lidera jedne bogate i mo}ne vjerske grupe, pa ga zapo{ljavaju kao inkasanta - da prikuplja najam za njihove brojne posjede. Dobija auto, svog voza~a, odijelo, sat, mobilni telefon, sve ono {to nikada nije imao. Transformacija od jednostavnog religioznog ~ovjeka do prora~unatog biznismena, dovodi ga do potpunog sloma.

^eda je neugledni slu`benik kome ni{ta ne polazi od ruke. Iako dobro}udan, svi ga neprestano maltretiraju. Uz sve to, ^eda je i obavezni pratilac svojoj punici koja ide na godi{nji odmor, ali zbog posla se morao vratiti ranije. Tada po~inju pravi problemi jer je u ku}i vrlo neuobi~ajeno stanje: puna je nepoznatih, izazovnih djevojaka, lokalnih nasilnika i drugih raznih sumnjivih osoba, a ^eda mora smisliti na~in kako se iz svega izvu}i bez ve}e {tete.

Rambo
22.40 TV1/MRE@A
Rambo: First Blood, 1982.

FIL

Nestali zarobljenik
23.20 NOVA
Rendition, 2007.

FIL

M

M

DRAMA
Re`ija: Gavin Hood Uloge: Omar Metwally, Reese Witherspoon, Aramis Knight, Rosie Malek-Yonan, Meryl Streep

AKCIJA/RATNI
Re`ija: Ted Kotcheff Uloge: Sylvester Stallone, Brian Dennehy, Richard Crenna | See full cast and crew

Kad li{}e pada
19.55 HAYAT

Ali Riza zaustavio je Lejlinu gri`nju savjesti i uvjerio je da prizna istinu. Lejla Oguza prijavljuje tu`itelju. Sada je dovoljno uhititi Oguza kako bi se dokazala [evketova nedu`nost. Ali Oguz je to predvidio. Hajrije ne}e dugo trebati da shvati kako je u Trabzonu kamo je oti{la srediti poslove oko nasljedstva ku}e ostala potpuno sama. Oguz je pobjegao. Fikret se nakon dugo vremena vratila u o~insku ku}u, na putovanju izme|u pro{losti i sada{njosti. G|a D`evrije vjeruje da se iza Fikretine odluke o rastavi od Tahsina krije drugi mu{karac pa odlazi Fikret na vrata i izaziva veliku pomutnju.

Sylvester Stallone je John J.Rambo, veteran Vijetnamskog rata. Kada ga pretuku u zatvoru zbog toga {to se vratio u grad iz kojeg je protjeran, Rambu "puca film" i bje`i u {umu. Prepu{ten sam sebi, sam protiv svih, Rambo opstaje zahvaljuju}i vje{tinama koje je nau~io tijekom rata.

Ko je ubio djecu Atlante? FILM
13.17 HRT1
Who Killed Atlanta's Children?, 2000.

Isabelle je supruga egipatskog znanstvenika Anwara El-Ibrahimija koji nestaje na putu iz Sjeverne Afrike prema Washingtonu. Isabelle odlu~uje otputovati u Washington gdje saznaje da njezina supruga terete za terorizam. Saznaje i da se Anwar trenutno nalazi skriven na nekoj tajnoj destinaciji gdje je podvrgnut postupku 'rendicije'. Rije~ je o kontroverznoj taktici CIA koja osumnji~enike bez su|enja otima i prebacuje u zemlje s okrutnim ispitiva~kim metodama, podvrgavaju}i ih raznim metodama mu~enja...

Dnevnik s motocikla
21.03 HRT1
Diarios De Motocicleta, 2004.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Charles Robert Carner Uloge: James Belushi, Gregory Hines, Sean McCann

DRAMA
Re`ija: Walter Salles Uloge: Gael García Bernal, Rodrigo de la Serna, Mercedes Morán, Jean Pierre Noher, Lucas Oro

Od 1979. do 1981. godine u Atlanti ubijeno je dvadeset i devetero djece. Sva su djeca bila crnci iz najsiroma{nijeg sloja. Istraga je ukazivala na vezu s dje~jom prostitucijom, a uhap{en je crna~ki pjeva~ Wayne Bertram Williams. Dokazi su ga povezivali s dvadeset i tri ubojstva, a za {est nije mogao biti okrivljen. Ipak, osu|en je na smrtnu kaznu. Pet godina nakon toga, urednik magazina Spin, Ron Larson, dobio je poziv iz Atlante da do|e napisati pri~u o nikad rije{enim ubojstavima. On i novinar, Pat Laghlin, po~inju istragu koja }e dati {okantne rezultate...

Sa svojim najboljim prijateljem i studentskim kolegom, Albertom Granadom, mladi Argentinac Ernesto Guevara de la Serna odlazi na put motociklom, `eljan pustolovina prije diplome, preko Argentine, ^ilea, Perua, Kolumbije i Venecuele. Dvojica prijatelja }e, svaki na svoj, na~in, kroz ovo putovanje sazreti i donijeti neke nove `ivotne odluke...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.15 Da sam oblak, igrana serija, 28. i 29. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.05 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 188. i 189. ep. (r) 10.55 Jagodica Bobica, crtani film 11.20 Vragolasti Denis, crtani film 11.45 Poko, crtana serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 Larin izbor, igrana serija, 30. i 31. ep. (r) 14.10 Villa Maria, igrana serija, 140. ep. 15.00 Poko, crtani film 15.20 Vijesti 15.30 Mu}ke, humoristi~ka serija, 7. ep. (r)

~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tin a BiH: Most na @epi (r) 08.00 BHT vijesti 08.15 Soko Wismar, igrana serija, 93/117 Program za djecu i mlade 09.00 Zamalo vjen~an, animirani film 09.05 BHT slagalica 09.35 Robot Robi, animirana serija 09.45 Pim i Pom, animirana serija (r) 09.50 Tu{iranje, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Ezel, igrana serija 10.55 Maurice Chevalier, srce koje pjeva, dok. pr. 12.00 BHT vijesti 12.15 18. Sarajevo Film Festival, hronika (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Dimenzija vi{e: 40. Fedra 2012 specijal (r) 13.45 Tragom tartana - Sen Trope, dok. program 14.15 BHT vijesti 14.30 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.40 Soko Wismar, igrana serija 15.25 Bar kod, potro{a~ki magazin 15.55 Putevi zdravlja, magazin 16.25 Hajrudin [iba Krvavac, program iz kulture 17.30 18. SFF - Festivalska pozornica, u`ivo 18.50 BH Telecom: U susret OI London 2012 19.00 Dnevnik 1 19.30 18. SFF - Crveni tepih, u`ivo 20.00 BHT 1 Exclusiv: Barnaby Southcombe, reditelj; Charlote Rampling, glumica; Christopher Simon, producent 20.30 Takva: Strah pred Bogom, igrani film 22.15 BHT vijesti 22.30 Business News 22.40 18. Sarajevo Film Festival, hronika 23.10 Jake, igrana serija 23.55 Takva: Strah pred Bogom, film (r) 01.30 Pregled programa za petak

RTRS
07.00 07.06 09.00 09.10 10.05 10.35 11.00 11.30 Vijesti Jutarnji program Vijesti Merlin, serija (r) Mala TV U no}noj ba{ti, crtana serija Bonton za djecu, pona{anje za stolom (r) Za.druga, tetoviranje (r) Me|unarodna svemirska stanica, ruski dokumentarni film Dnevnik 1 Velika frka, film (r) Larin izbor, serija (r) Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Larin izbor, serija

TV1
06.05 Zakon ljubavi, igrana serija, ep. 68/187 07.00 Najava programa 07.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, ep. 90/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Bezakonje, western film 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 97/134 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, igrana serija, 56/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, 5/103 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Zvijezde SFF-a sa 13.00 Vijesti

HAYAT
06.00 06.45 07.30 07.45 08.00 08.20 09.00 09.13 09.30 09.40 09.55 10.20 10.45 11.05 11.45 11.59 Bandini, serija Kad li{}e pada, serija TV Izlog Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show Timmy, crtani film Graditelj Bob, crtani film Bumba, crtani film Nodi, crtani film Garfield, crtani film Moji d`epni ljubimci, crtani film, 8. ep. Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Dragon ball Z, crtani film Winx, crtani film Vijesti Biometeorolo{ka prognoza

PINK
06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Seljaci,serija 08.00 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top,i nformativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, serija (r) 14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija 15.50 Info top, informativni program 16.10 Akademija debelih, direktno uklju~enje u show

OBN
06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Dibidogs, crtani film 08.20 Roni Olly roni, crtani film 08.35 Gerald McBoing, crtani film 09.05 crtani film 09.35 Ja sam tvoja sudbina, indijska serija 10.25 Na{a mala klinika, doma}a humoristi~na serija 11.15 Skrivena kamera, humoristi~ni program 11.25 Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija 11.50 Crime Time, crtani film 11.55 OBN Info 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Bilo jednom u Turskoj, serii 14.35 Skrivena kamera, humoristi~ni program 14.45 Ljubav-vjera-nada, serija 15.55 Odba~ena, serija 16.55 Tri `elje: “Mama, tata i dom” 17.55 Ljubav bez granica,serija 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 OBN Sport, sportski program 19.21 In Magazin, showbiz magazin 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.30 Vox Populi 21.35 Odba~ena, indijska serija 22.30 Vox Populi 22.35 Bra}a Grimm, igrani film 00.30 Eso TV 02.30 OBN Info, informativni program 02.45 Vox Populi 02.50 Euro Liga

12.00 12.15 14.00 15.00 15.10

Poko
11.50
16.05 CSI Miami, igrana serija, 6. ep. (r) 17.00 Federacija danas 17.25 Tajna Starog Mosta, igrana serija, 190. ep. 18.25 Da sam oblak, igrana serija, 30. ep. 19.15 Harveytoons, crtani film Stanje na putevima Moj auto Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 CSI Miami, igrana serija 20.55 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 21. ep. 21.55 Mu}ke, humoristi~ka serija, 8. ep. 22.25 Dnevnik 3 23.00 Larin izbor, igrana serija, 32. i 33. ep. 01.00 Villa Maria, igrana serija 140. ep. (r) 01.40 Dnevnik 3 (r) 02.10 Pregled programa

Pe~at
21.05
16.00 Likovna kolonija “Barda~a 2012.”, reporta`a Izvje{taj sa Banjalu~ke berze 16.30 Srpska danas 17.15 Mu}ke, serija (r) 17.55 Mu}ke, serija 18.35 Merlin, serija Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Moj ro|ak sa sela, serija 21.05 Pe~at, talk show 21.55 Putem zvijezda, serija 22.45 Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti 23.10 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 23.55 Stjuardese, serija 00.45 Mu}ke, serija (r) 01.45 Velika frka, film (r) 03.15 Me|unarodna svemirska stanica, ruski dokumentarni film (r)

Kinali kar
10.05
13.05 Doba ljubavi, igrana serija, 17/24 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, igrana serija, ep. 91/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, igrana serija, 12/68 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, 98/134 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, igrana serija, 57/92 18.16 Doktor Martin, igrana serija, 19/35 19.00 Dnevnik 20.05 Junska no}, igrana serija, 6/103 21.05 Eliza, igrana serija, 13/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Doktor Martin, igrana serija, 19/35 22.40 Rambo, igrani film 00.30 Dnevnik (r) 01.30 Ni~ija zemlja, film

Bandini
14.00
12.00 Slijepa ljubav 13.00 Kad li{}e pada, serija, 332. ep. 14.00 Bandini, serija 15.00 TV Izlog 16.00 Sasuke ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 16.30 Slijepa ljubav 17.30 U`areni asfalt, zabavni program 18.45 Doma}ica Ovako 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.38 Horizonti 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Bandini, serija 23.30 10, 5 igrani film 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti, vrijeme, sport, informativna emisija

Mala nevjesta
17.00
17.00 Mala nevjesta, serija (r) 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija 19.00 Mala nevjesta, serija 19.50 Kukavica, serija 20.40 Akademija debelih, pregled dana 21.30 Film 23.30 Povjerljivo iz L.A., ameri~ki film 01.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka misija (r)

Junska no}
20.05 TV1/MRE@A
.Nakon saobra}ajne nesre}e, Havin i Baran su u bolnici i oboje su u veoma lo{em stanju. Baranova majka se ne mo`e pomiriti s ~injenicom da je Baran htio o`eniti djevojku poput nje, pa ne bira sredstva kojima bi sprije~ila da se oni ponovo vide. Kumru dolazi do fotografije na kojoj je njen suprug s djevojkom za pratnju - Havin... Dolazi Cemal koji Baranu daje obe}anje da }e se brinuti o Havin dok se on ne oporavi. Kumru koristi Harunovo prijateljstvo i ljubav, te od njega tra`i da Havin proglasi mrtvom.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro, u`ivo 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.25 Med i djetelina (r) 10.55 Egipat, (r) 11.45 Dajana-posljednji dani jedne princeze, 1/2 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Za{ti}eni svjedok, film 14.45 Sevdah (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Podmladi mi tijelo 17.00 Ljetne ljubavi 17.26 Non-stop, 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Gladijatorska akademija 19.25 Med i djetelina 20.00 Karika koja vi{e ne nedostaje 21.00 Vijesti TVSA 14.21 Jane Doe, ciklus igranih filmova, 23.00 Voice of America 23.30 Hronika SFF-a 23.45 Egipat

TV TK

08.30 Djevojke, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sand`a~ki velikani 11.00 Majstori kuhinje 11.30 Vrata tajni, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Djevojke, serija 13.00 Do`ivotna kazna, serija 13.30 Auto Shop 14.00 Koncert ilahija 15.30 Vrata tajni, serija 16.00 Istra`itelji, krimi serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Do`ivotna kazna, serija 17.30 Majstori kuhinje 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Zanati koji nestaju 21.10 Dom2 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 VOA 23.30 Vijesti TV Sahar

MRE@A

08.05 Bezakonje, western film 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 97/134 (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 56/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, ep. 5/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 98/134 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 57/92 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 6/103 22.40 Rambo: First Blood, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Bezakonje, western film 09.05 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 97/134 (r) 10.05 Kinali kar, igrana serija, ep. 56/92 (r) 11.00 Junska no}, igrana serija, ep. 5/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, igrana serija, ep. 98/134 17.15 Kinali kar, igrana serija, ep. 57/92 20.05 Junska no}, igrana serija, ep. 6/103 22.40 Rambo: First Blood, igrani film

TV ZENICA

08.00 Dobro jutro 08.35 Dobro jutro djeco 09.00 Jutarnje vijesti Radio Zenice 09.05 Zenica danas, (r) 09.30 Glas Amerike, (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija n 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV (r) 16.30 Dokumnetarni program, (r) 17.15 Patnja, igrana serija, (r) 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 Nije te{ko biti ja, muzi~ko -zabavna emisija 22.40 Igrani film 24.00 Zenica danas (r) 00.30 VOA

TV KAKANJ

09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Sand`a~ki velikani 11.00 Majstori kuhinje 11.30 Vrata tajni, serija 12.00 TV Sahar 12.30 Djevojke, serija 13.00 Do`ivotna kazna, serija 13.30 Autoshop Magazin 14.00 Koncert ilahija 15.30 Vrata tajni, serija 16.00 Istra`itelji, krimi serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Do`ivotna kazna, serija 17.30 Majstori kuhinje 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Zanati koji nestaju 21.10 Dom2 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 VOA 23.30 TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Program za Ameriku IC

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Sedam dana u @ivinicama TV @ivinice (r) 09.15 Magazin Plus (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.00 Info blok 14.00 Sedam dana u @ivinicama TV @ivinice (r) 14.45 Magazin Plus (r) 15.30 Razgoli}ena nauka (r) 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Dom2 17.30 Putopisi 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 20.00 Hronika Jablanice 20.30 Istina, emisija o povratku 21.00 Criss Angel 21.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 VOA 23.30 I.R.I.B. 00.00 Igrani film

TV USK

08.05 Igrani film 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Turkan, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 Ljeto u podne, nastavak 15.00 TV liberty (r) 15.30 Kultura (r) 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Dr. Martin, serija 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Turkan, serija 21.05 Poduzetnik 21.35 Hotel Bosna 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 18.30 Vje`bajmo zajedno 18.55 @uta minuta, zabavni program 19.00 I akcija, zabavni program 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 Kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavno- obrazovni program 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Capri, igrana serija 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Ljetna promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 Igrani film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija 17.00 Neko te posmatra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Igrani Statista, igrani film 00.30 Muzi~ki {ou

TV ATV

08.00 Kod Ane 08.55 Vijesti 09.00 Crtani filmovi 11.45 Vijesti 12.00 Slijepa ljubav, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.00 Bandini, serija 15.30 Sasuke, nind`a ratnici 16.00 Sasuke, nind`a ratnici 16.30 Slijepa ljubav, serija 17.30 Kod Ane 17.50 Necenzurisano 18.20 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ljetni talas, humoristi~ki program 22.00 Vijesti 22.20 Bandini, serija 23.20 Pri~e o jednom gradu II dio, film 01.00 Sport centar 01.05 No}ni program

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.
HRT1
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.02 Divlji Plamen 3, serija 09.50 Vijesti iz kulture 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Mjesto pod suncem - ostati ili oti}i 5, dok. serija 11.05 Prugasta bra}a Dru`ba mungosa, dok. serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.14 TV kalendar 12.30 Mo} sudbine, serija 13.17 Ko je ubio djecu Atlante?, film 15.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 15.09 Vrijeme sutra 15.15 Ponos Ratkajevih, serija 16.05 Gorski lije~nik 3, serija 16.50 TV kalendar 17.00 Vijesti u pet 17.25 Hrvatska u`ivo 17.55 Faust Vran~i}: San o strojevima Zrak, dok. serija 18.30 Dr. Oz, talk show 19.12 20pet, kviz 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Ve~eras 20.06 Vrijeme 20.10 Kratki susreti 20.35 Mo} boja, dok. serija 21.03 Dnevnik s motocikla, film 23.05 Otvoreno 23.55 Dnevnik 3 00.15 Sport 00.18 Vrijeme sutra 00.20 News 00.25 Vijesti iz kulture 00.40 Seks i grad, serija 01.10 Tko je ubio djecu Atlante?, film 02.40 CSI: Las Vegas 11, serija (r) 03.25 Skica za portret 03.40 Idemo u Ameriku s Goranom Mili}em 04.25 Kratki susreti (r) 04.55 Najbolje od Globalnog sijela (r) 05.25 Divlji Plamen 3, serija

TV PROGRAM
NOVA
05.45 I tako to..., serija 06.15 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 06.35 Super Loonatics, crtana serija 07.00 TV izlog 07.15 Kad li{}e pada, serija (r) 08.15 TV izlog 08.30 Strasti Orijenta, serija (r) 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.15 IN magazin (r) 14.00 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.50 Zauvijek susjedi, serija 16.25 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 7 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Provjereno, info. magazin 23.20 Nestali zarobljenik, film 01.35 Magazin MMA Lige 02.05 [pilja, igrani film 03.45 Glupost nije zapreka, serija 04.10 Ezo TV, tarot show 04.50 Dnevnik Nove TV (r)

63
SE RI JA

HRT2
06.55 Mo} sudbine, serija 07.40 Teletubbies, animirana serija 08.05 Na kraju ulice: Boje 08.35 Fantasti~ni prijatelji 3, serija za djecu 09.00 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 09.25 Jura Hura: Nije sve crno i bijelo 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 San o strojevima Vatra, dok. serija 14.00 Califijin zlatni otok, dok. film (r) 15.05 Traumatologija: Frano Domitrovi} 15.35 Idemo u Ameriku s Goranom Mili}em 16.20 Tenis ATP Umag, snimka 2. me~a (r)

AL-JAZEERA B.
08.00 Dogodilo se Lokerbie, dok. program, (r) 08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Ropstvo - zlo 21. Stolje}a, dok. program, (r) 09.30 moj `ivot, ep. 8, dok. program, (r) 10.00 Povratak samom sebi, I dio, dok. program, (r) 10.30 Povratak samom sebi, II dio, dok. program, (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Usudi se i probaj London, dok. program, (r) 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Zidovi srama [panija (r) 16.00 Vijesti, program 17.00 Activate, (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti, program 19.05 Povratak samom sebi, I dio, dok. program, (r) 19.30 Povratak samom sebi, II dio, dok. program, (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 moj `ivot, ep. 8, dok. program (r)

RTS
10.55 Vijesti 11.00 Datum, dok. program 11.05 Slagalica, kviz (r) 11.30 Skuplja la` od istine 2. dio (r) 12.00 Dnevnik 12.30 ^uvari tradicije (r) 13.00 50 godina od osnivanja Rolingstounsa 14.00 Trend setter (r) 14.45 Gastronomad (r) 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Sre}ni ljudi, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica, dok. program 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 21.00 7 RTS dana 21.15 program za dijasporu (r) 21.40 Dragoljub \uri~i} i prijatelji, muzi~ki program (r) 22.15 Stranac u Srbiji 3, (r) 22.45 Koncert Lea Martina, muzi~ki program (r) 23.35 Oko magazin, info

RTCG
06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Dnevnik u 10,00 10.15 Ko{arka: Crna Gora Estonija, snimak 11.45 Vi{e od ljeta (r) 13.45 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Dokumentarna emisija 14.35 Muzika 15.00 Obrazovna emisija 15.30 Dnevnik 1 15.50 Muzika 16.00 Dokumentarna emisija 16.30 Muzika 17.00 Dramski program 17.45 Vi{e od ljeta 18.45 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.30 Pretres 22.00 Dnevnik 3 22.30 Vi{e od ljeta 23.30 Sat tv 00.00 Obrazovna emisija 00.30 Muzika 01.00 Sat tv 01.30 Dnevnik 2

Jake

23.10 BHT

Prilikom teroristi~kog upada u prostorije Nacionalne agencija za sigurnost, Jake dolazi u kontakt sa nano~esticama, zbog ~ega dobije nadnaravne sposobnosti. Pobolj{an vid i sluh, te nadljudska snaga pomo}i }e mu da postane najbolji ameri~ki tajni agent

Villa Maria
14.10 FTV

SE

RI

JA

Mu}ke 2A
23.25
17.20 Tenis ATP Umag, prijenos 1. me~a 19.30 Teletubbies, animirana serija 20.00 Dra`esni pupoljci svibanjski 2, serija 20.55 Rijeka: Rukomet pripremna utakmica za OI: Hrvatska - [vedska, prijenos 22.40 CSI: Las Vegas 11, serija 23.25 Mu}ke 2A, serija 23.55 Bitange i princeze 2, serija 00.30 [apta~ica duhovima 5, serija 01.15 Retrovizor: Kalifornikacija 3, serija 01.45 Retrovizor: Dobra `ena 1, serija 02.30 Zakon i red: Odjel za `rtve 11, serija 03.15 Tenis ATP Umag, snimka 2. me~a 05.15 No}ni glazbeni program

Jurakovi i Lovrekovi razmi{ljaju gdje bi moglo biti skrovi{te Nata{ine bande. Luka je uvjeren da su skriveni negdje u {umi. Tomo dobije poruku od Nata{e da se trebaju na}i. Luka je odlu~io sam potra`iti Doru i Svena.

EUROSPORT
08.45 Olimpijske igre, Together To London 09.00 Atletika, S[ juniori Barcelona, [panija, u`ivo 13.00 Biciklizam, Tour de France, u`ivo 17.45 Biciklizam, Tour of Poland, u`ivo

EUROSPORT 2
07.30 Biciklizam, Tour de France 08.00 Snuker, Victoria, Australija, u`ivo 11.00 Biciklizam, Tour of Poland 11.30 Snuker, Victoria, Australija, u`ivo 14.30 Atletika, S[ juniori Barcelona, [panija

SPORT KLUB
06.00 ATP Baastad i Stuttgart 09.30 Vijesti 09.45 CHTV News 10.00 ATP Championship Pregled sezone 10.30 Mobil 1 The Grid 11.00 ATP Baastad osminafinala, direktno 12.30 ATP Stuttgart osminafinala, direktno

ARENASPORT 1
09.00 Odbojka Svjetska liga: Finalni Turnir za 3. mjesto 11.00 Fudbal {panska liga: Road To The Title Sevilla - Real Madrid 13.00 Fudbal italijanska liga: Road To The Title Lecce Juventus 15.00 Fudbal brazilska liga: 17.00 Olympic Series: Episode 44 18.00 Atletika Diamond liga: Paris 20.00 Tenis Umag Open: Ve~ernji Mec prenos

ARENASPORT 2
07.00 Odbojka Svjetska Liga: Finalni Turnir Finale 09.00 Tenis Umag Open: Popodnevni Mec 11.00 Automotosport Gt1: Portugal Highlights 12.00 Hokej NHL: Season Review Washington Chichago 14.00 Motosport Mundial: Magazin 14.30 Olympic Series: Episode 43 15.30 Rukomet EHF Liga [ampiona: Polufinale Berlin - Kiel 17.00 Tenis Umag Open: Popodnevni Mec 19.00 Odbojka Beachvolley: Gstaad Finale Men 20.00 Odbojka Svjetska Liga: Finalni Turnir Finale 22.00 Ufc: Diaz - Miller 00.00 Bejzbol Mlb: All Star

DISCOVERY

07.15 Opasan lov 08.10 Strastveni ribolovci 09.05 Razotkrivanje mitova 10.00 Kako to rade? 10.30 U djelicu sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Ni{ta li~no 21.55 @eleli ste da znate 22.50 @eleli ste da znate 23.45 Izgradnja Olimpijskog parka sa D`onijem Smitom

N. GEOGRAPHIC

08.55 Iza re{etaka 09.50 [apta~ psima 10.45 Privid ili stvarnost 11.10 Sekunde do katastrofe 11.40 [apta~ psima 12.35 Megastrukture 13.30 Avionske nesre}e 14.25 Najnevjerovatnije fotografije Nacionalne geografije 14.50 Najnevjerovatnije fotografije 15.20 Nevjerovatni snimci 16.15 Istra`ivanje planete Zemlje 17.10 [apta~ psima 18.05 Avionske nesre}e 19.00 Sekunde do katastrofe 19.55 Te{ka vremena 21.00 Sekunde do katastrofe 21.55 Te{ka vremena 22.50 Tabu: 23.45 Sekunde do katastrofe

Victoria, Australija
21.45
19.00 Fudbal, EP U-19 Estonija, u`ivo, polufinale 21.00 Atletika, S[ juniori Barcelona, [panija, u`ivo 21.45 Snuker, Victoria, Australija 23.15 Fudbal, EP U-19 Estonija, polufinale 00.45 Biciklizam, Tour de France

Obaranje ruku
22.00
15.45 Fudbal, EP U-19 Estonija, u`ivo, polufinale 17.45 The Jez Games 18.00 Atletika, S[ juniori Barcelona, [panija, u`ivo 21.00 Biciklizam, Tour de France 22.00 Obaranje ruku 23.00 Tenis, WTA Stanford, USA, u`ivo

CHTV News
20.45
20.30 Vijesti 20.45 CHTV News 21.00 SK Studio, direktno 21.30 Premier League Magazin 22.00 Kvalifikacije za Europa League: Mura - Baku 00.00 Ko{arka prijateljska: France - Belgium 01.30 ATP Baastad i Stuttgart osminafinala

Diamond liga
18.00

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina XI 08.00 Gospodari rata 09.00 Genije dizajna 10.00 Pre`iveti naprijedak 11.30 Svedok: sa balkona sobe 306. 12.00 Viktorijanska apoteka 13.00 Gerouov zakon 15.00 Tajm tim godina XI 16.00 Genije dizajna 17.00 Tragovima Tintina 18.00 Viktorijanska apoteka 19.00 Srednji vijek 20.00 Tajni rat 21.00 Ratnici 22.00 Gospodari rata 23.00 Tragovima Tintina 00.00 Egipat 01.00 Kako je umjetnost stvorila svijet 02.00 Pobuna na brodu robova 03.00 Stopama ^ajkovskog 04.00 Godar, Made in USA 05.00 Gerouov zakon

ANIMAL PLANET

09.05 Priroda Francuske 10.00 Spasavanje divljih `ivotinja 10.25 Spasite majmune 10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Klinika za `ivotinje 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Priroda Francuske 14.30 Karina 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Safari sa pingvinima 16.25 Nevaljali ljubimci 17.20 Sve o psima 18.15 Spasavanje divljih `ivotinja 18.40 Spasite majmune 19.10 Stranac me|u medvjedima 19.35 Oti}i predaleko 20.05 Priroda Francuske 21.00 Borba za kitove 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Urgentni centar 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Dijagnoza ubistvo 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Monk 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Vidovnjak 21.20 Sestra Beti 23.35 Karazub 01.30 Vidovnjak 02.25 Urgentni centar 03.20 Meklaudove }erke 04.15 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

06.00 Seksi zvijer, igrani film 08.00 Volim te do smrti, igrani film 10.00 Tipi~no za Meri, igrani film 12.00 Pti~ica, igrani film 14.00 Pohlepni, igrani film 16.00 Sokolovi, igrani film 18.00 Bat 21, igrani film 20.00 Plja~ka, igrani film 22.00 Obu~ena da ubije, igrani film 00.00 Izgubljen me|u zvijezdama, igrani film 02.00 Pune ruke posla 14, igrani film

FOX LIFE

07.45 Ni na karti 08.45 Ulica sje}anja 09.30 Kugar Taun 10.00 [apat duhova 10.40 Ket i Kim 11.00 Vill i Grejs 11.20 Da, draga 11.50 Da, draga 12.20 Privatna praksa 13.10 Osveta 14.10 Melisa i D`oi 14.41 Melisa i D`oi 15.05 Ali Mekbil 16.00 Da, draga 16.30 Da, draga 16.45 Ni na karti 17.40 Kugar Taun 18.05 Ket i Kim 18.30 Vill i Grejs 18.55 Ali Mekbil 20.00 Privatna praksa 20.55 Osveta 21.30 Melisa i D`oi 22.01 Melisa i D`oi 23.00 [apat duhova 23.50 Ket i Kim 00.20 Ali Mekbil 01.05 Ulica sje}anja

FOX CRIME

07.00 Pisac i detektiv 08.35 Kasl 09.20 Put osvete 10.10 Medijum 10.55 Red i zakon 11.40 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 12.30 Pisac i detektiv 14.10 Inspektor Montalbano 15.50 Nepoznati 16.40 Medijum 17.30 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 18.20 Kasl 19.10 Put osvete 20.00 Red i zakon 20.55 [erlok Holms i slu~aj svilene ~arape 22.35 Medijum 23.25 Ovo nije moj `ivot 00.15 Nepoznati 01.05 Put osvete 01.50 Kriminalisti~ka istraga: Pariz 02.35 Ovo nije moj `ivot 03.20 Opasni cimeri

HBO

06.00 Vrlo zapetljana pri~a, film 07.40 Sre}a, ep. 6, serija 08.30 Billboardove glazbene nagrade 2012., film 10.40 Thor, film 12.35 Gdje gay nije okej, film 13.30 Gulliverova putovanja, film 14.50 Zalogajnica Spitfire, film 16.45 Sestre, film 18.25 Umije}e laganja, film 20.05 Prozirne la`i, film 21.35 Igra prijestolja II, ep. 4, serija 22.25 Igra prijestolja II, ep. 5, serija 23.20 Igra prijestolja II, ep. 6, serija 00.15 Pravi seks, ep. 29, serija 01.05 Pogre{no skretanje 3, film 02.40 Cyrus, film 04.10 Jedna za put, film

CINESTAR

09.00 Prince of Jutland, igrani film 11.15 Komodo vs cobra, igrani film 13.00 Logorovanje, igrani film 15.00 Soba s pogledom, igrani film 17.15 Mafija{ice, igrani film 19.15 Tell them who you are, igrani film 21.15 Prince of Jutland, igrani film 23.15 Brothers Three, igrani film Neal McDonough 01.15 The Babysiters, igrani film

Po~ele pripreme ko{arka{ke reprezentacije BiH

Petrovi} ne sumnja u odlazak na EP

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 12. juli/srpanj 2012.

48. strana

Uz Svjetski dan stanovni{tva

SPRIJE^ITI UMIRANJE

PORODILJA
Pi{e: Dr. Babatunde OSOTIMEHIN

@alba Tu`ila{tva na osloba|anje Karad`i}a
Ha{ko tu`ila{tvo podnijelo je `albu Apelacionom vije}u Tribunala u Haagu na odluku kojom je Radovan Karad`i} oslobo|en krivice za genocid u sedam op}ina u BiH 1992. Serge Brammer tz, glavni tu`ilac, u podnesku drugostepenom vije}u istakao je da je ovom odlukom u~injeno nekoliko pravnih i ~injeni~nih gre{aka kojima je onemogu}eno provo|enje pravde, javlja BIRN. - Odluka o osloba|anju optu`enog po prvoj ta~ki optu`nice za genocid u op}inama trebala bi biti poni{tena, te bi se ova ta~ka optu`nice trebala ponovno vratiti, naveo je Brammer tz. “Sudsko vije}e je pogrije{ilo u primjeni zakona i nije ocjenjivalo da li su dokazi, uklju~uju}i prijetnje optu`enog nestankom i eliminacijom Bo{njaka prije rata i 1992, dovoljni za po{teno Sudsko vije}e da se uvjeri u genocidnu namjeru optu`enog”, stoji u podnesku.

Svaki dan oko 800 `ena umre tokom trudno}e ili poroda. Od 20 `ena koje imaju komplikacije pri porodu jedna umre
Najradosniji trenutak u `ivotu `ene obi~no je ra|anje djeteta. Ipak, taj isti proces uzima `ivote mnogih `ena diljem svijeta. Svaki dan oko 800 `ena umre tokom trudno}e ili poroda od komplikacija koje se vrlo ~esto mogu sprije~iti. Na svaku `enu koja umre, vi{e od 20 pati od komplikacija kod poroda, kao {to su opstetri~ke fistule (pukotine u kanalu rodnice, koje dovode do inkontinencije). UNFPA ima me|unarodni konsenzus o tome kako to rije{iti. Neophodni su resursi i ubrzano, te kontinuirano djelovanje. svjetski ~elnici usvojili na me|unarodnoj konferenciji o stanovni{tvu i razvoju u Kairu. Planiranje obitelji je osnovno ljudsko pravo. No, svi pojedinci i parovi nemaju pristup kontraceptivima, informacijama i uslugama koji bi im omogu}ili da ostvare to pravo. Neophodno je pru`iti podr{ku 222 miliona `ena koje `ele odgoditi ili izbje}i trudno}u, ali nemaju pristup modernim kontraceptivima. Time bi sprije~ili 21 milion neplaniranih poroda, te pomogli u spre~avanju 79.000 smrtnih slu~ajeva majki i 1,1 milion smrtnih slu~ajeva novoro|en~adi. Tako|er, UNFPA poma`e pri rje{avanju problema mladih osoba, osobito djevojaka u adolescentnom dobu. Danas, komplikacije u vezi sa trudno}om i porodom su glavni uzrok smrti me|u djevojkama od 10 do 19 godina u ve}ini zemalja u razvoju, dok su najvi{e stope spolno prenosivih bolesti me|u mladim osobama od 15 do 24 godine. Potrebe i ljudska prava tih mladih osoba se moraju hitno rije{iti.

Po~elo su|enje Zemiru Kova~evi}u
Pred Sudom BiH ju~er je po~elo su|enje Zemiru Kova~evi}u, optu`enom za ratni zlo~in nad civilima srpske nacionalnosti u Sijekovcu i Bosanskom Brodu 1992. Optu`nica Kova~evi}a tereti da je u prolje}e i ljeto 1992, sa pripadnicima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i Hrvatske vojske (HV), u~estvovao u ubistvima, mu~enjima, nezakonitom zatvaranju, plja~kanju i uni{tavanju imovine civila srpske nacionalnosti u Bosanskom Brodu, prenosi Srna. On je kao pripadnik Interventnog voda Prve bosanskobrodske brigade, koja je kasnije prerasla u 101. bosanskobrodsku brigadu Hrvatskog vije}a odbrane (HVO), u~estvovao u oru`anom napadu na selo Sijekovac, gdje je, zajedno sa ostalima, iz ku}a izveo u dvori{te 15 osoba i ~etvero djece, od kojih je osmero ubijeno.

Dobrobit `ena
Rad za opstanak i dobrobit `ena i djevojaka je imperativ u ostvarivanju ljudskih prava. Planiranje porodice i `ivotnih aktivnosti je neophodno za postizanje cjelokupnog potencijala `ena u razvoju svojih dr`ava. Stoga je me|unarodna zajednica odlu~na u postavljanju univerzalnog pristupa reproduktivnom zdravlju kao prioritet. U trenutku kada obilje`avamo Svjetski dan stanovni{tva, 11. juli, vrijeme je da usmjerimo na{e opredjeljenje za op}i pristup uslugama reproduktivnog zdravlja, naro~ito ka dobrovoljnom planiranju porodice. Ova obaveza je relevantna danas kao {to je bila 1994. godine, kada su je

Rad na partnerima
Na ovaj Svjetski dan stanovni{tva, UNFPA potvr|uje opredijeljenost za rad sa svim partnerima kako bi osigurali univerzalni pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Dobrovoljno planiranje

obitelji je prepoznato kao klju~ni element nove me|unarodne razvojne politike nakon 2015. godine, i svih razvojnih planova i politika za smanjenja siroma{tva. Samo uz ove politike }e dr`ave biti u mogu}nosti da smanje stopu siroma{tva i socijalnu i ekonomsku nejednakost, pobolj{ati dobrobit svoga naroda, te zdravlje i prava `ena, mu{karca i mladih osoba.
(Autor je izvr{ni direktor Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija)

POSLJEDNJE VIJESTI
SUKOBI NA FILIPINIMA - Islamisti~ki pobunjenici su ju~er iz zasjede napali kamion koji je prevozio radnike na planta`u na jugu Filipina, ubiv{i {est vojnika i raniv{i 22, {to je uslijedilo dan nakon `estokih sukoba u kojima je ranjeno osam vojnika. Vojni zapovjednik na otoku Basilan, upori{tu pobunjenika, za nasilje je okrivio grupu povezanu s Al-Kaidom, Abu Sajaf. PEZER OSVOJIO PETO MJESTO - Bh. baca~ kugle Mesud Pezer osvojio je peto mjesto na Svjetskom juniorskom atletskom prvenstvu u Barceloni. On je u finalu ostvario rezultat od 19,83 metra, {to je za 13 cm slabije od hica (19,96) iz kvalifikacija.

@eljeznice FBiH

EMV redovno saobra}a
po~eo saobra}ati 2. jula 2012. godine na relaciji Zenica - Sarajevo - Mostar ve} pokvario, @eljeznice FBiH `ele obavijestiti javnost da pomenuti voz re do vno sao bra }a po ut vr|enom redu vo`nje i relacijama, te da nije do{lo do prekida u njegovom saobra}anju kako su izvijestili pojedini mediji, navodi se u saop{tenju @eljeznica FBiH.
M. P.

Hara~i}u 14 godina
Nakon {to je priznao krivicu za teroristi~ki napad u Bugojnu, Sud BiH ju~e je osudio Adnana Hara~i}a na 14 godina zatvora, javio je FTV. Podsje}amo, u teroristi~kom napadu vehabija na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. godine poginuo je policajac Tarik Ljubu{ki}, a {estoro ljudi je povrije|eno, od kojih te{ko policajka Edina Hindi}. Na Sudu BiH za isto djelo vode se i postupci protiv Nasera Palislamovi}a i Harisa ^au{evi}a. Osu|eni se ranije sporazumnim priznanjem obavezao na svjedo~enje u ovom i drugim predmetima.

U pojedinim medijima u proteklom periodu se pisalo kako se niskopodni elektromotorni voz koji su @eljeznice Federacije nedavno pustile u rad, a koji saobra}a na relaciji Zenica - Sarajevo - Mostar, ve} pokvario. Me|utim, iz @eljeznica FBiH poru~uju da to nije istina. - Povodom neta~nih napisa u javnosti da se novi niskopodni elektromotorni voz koji je

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->